Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016. – 2020.

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Ilija Pejić Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020. Nakon niza dosadašnjih Strategija razvoja hrvatskoga knjižničarstva prvi put dobivamo Strategiju kojqa se temelji na istraživanju naših (knjižničarskih) snaga, mogućnosti, prepreka i slabosti (SWOT analiza). Pohvala timu na detekciji problema, obuhvatau svih knjižnica, odnosno sagledavanju mreže knjižnica što se zovu hrvatski knjižnični sustav. Strategija bi bila vizija, a novi Zakon i Standardi za pojedine vrste knjižnice osihuravali bi ostvarenje određenih smjernica. Nakon ovih zasluženih pohvala moram primijetiti i neke nedovoljno istaknute činjenice: 1. Nacrt Strategije polazi od sadašnjeg teritorijalnog ustroja države, podjele na županije, općine i gradove. Ovakav oblik organizacije pokazao se neučinkovitim što je kultura, a posebice knjižnice osjetile pa mnoge knjižnice nemaju nikakav oblik knjižnične usluge. Okrupnjavanjem općina i ukidanjem županija, odnosno njihovim spajanjem u regije dobilo bi se manje administrativnih jedinica i time bi se povećala učinkovitost jedinica lokalne uprave i samouprave. 2. Preustroj utječe i na matičnost pojedinih knjižnica. Razumljivo je da se ova Strategija temelji na sadašnjem ustroju RH-a. Matičnost za narodne i školske knjižnice dobro funkcinira, ali ta matičnost ima i dugu tradiciju, gotovo tri desetljeća. Svakako treba urediti matičnost za visokoškolske i znanstvene knjižnice te matičnost za specijalne knjižnice. To ne bi bilo teško kad bi se izdvojila namjenska sredstva, a nositelji tih nadležnosti bile bi visokoškolske knjižnice hrvatskih sveučilišta budući da tih knjižnica ima znatno manje nego narodnih i školskih knjižnica. Na čelu svih matičnosti je NSK kao krovna ustanova hrvatskoga knjižničnoga sustava budući da ima sdvojnu funkciju sveučilišne i nacionalne knjižnice. 3. Školske knjižnice su konačno dobile zaslužen prostor u Strategiji, ali one su sada u najvećim poteškoćama jer prebacivanje financiranja na lokalnu razinu istodobno znači neujednačen pristup mnogim segmentima, recimo opreme prostora, nabave knjižnične građe, upošljavanja djelatnika... U školskom knjižničarstvu u posljednjih petnaestak godina napravljen je kvalitativan iskorak prvenstveno u educiranih i visokoobrazovanim knjižničarima i kad je sustav počeo pokazivati prve rezultate ukidanjem stalnih sredstava za nabavu knjižnične građe od strane MZOS i prebacivanjem obveza na županije, došlo je do neujednqačenosti i pokazale su se stvarne poteškoće. Školske knjižnice su tako ostale bez sredstava za nabavu knjižnične građe. Dio nedorečenosti je i dvojni stručni ispit za školske knjižnice. Predlagao sam i sada apeliram, ako ne može u Strategiju, ali obevzno neka uđe u Standarde obveza jedinstvenog stručnog ispita za školske knjižničare. Zar je tako teško sjesti i dogoviriti program stručnog ispita koji bi se polagao na jednom mjestu a sadržaj može biti kao i do sada stručni dio, pedagoški i zakonodavstvo. Tako je svejedno gdje će se održavati, ako su ispitivači s Katerde za knjižničarstvo, odnosno predstavnici NSK i Agencije. 5. Ovaj Nacrt Strategije temelji se na trima komponentama (djelatnici, prostori oprema, Knjižnična građa i izvori..) i tu je tradicionalan, a ja predlažem četvrtu uporišnu točku, a to su knjižnični programi jer po programima se i vrednuju knjižnice i međusobno razlikuju. PRograme bi trebalo sustavno financirati, ne samo prema natječajima, već slično nabavi. Ne izvršenje, odnosno nedostavljanje izvješće o realizaciji programa automatski je izostanak sredstava za sljedeću godinu. Iz iskustva znam da smo ulagali puno novaca u prostor, opremu, u nabavu i nije bilo značajnih pomaka, a ima nekoliko primjera u BBŽ-u gdje su ulaganja u prostor, opremu, u nabavu, a ponajprije u djelatnike od neprepoznatljivih knjižnica u nekoliko godina postale prepoznatljive knjižnice u gradu, u državi pa i šire. Zato bi programska djelatnost knjižnica obavezno trebala biti četvrta sastavnica ove inače dobre Strategije. 6. Strategija nudi smjer razvoja hrvatskog knjižničarstva u cjelini, ali ne previđa ni jednu vrstu knjižnica. Mislim da bi u zaključcima trebalo jasnije istaknuti: matičnost knjižnica prema vrsti (navesti koje su), isto tako aktima koji slijede (Zakon o knjižnicama i standardi) točno propisati njihove obveze, izvore financirati i snkcije za nepoštivanje odredbi. Pored matičnosti koja kodificira sustav, sustav se prepoznaje i po nacionalnoj normativnoj bazi s jedinstvenim kodifikatrima, po skupnom katalogu u sustavu i posustavima, jedinstvenom kataložnom pravilniku, jedinstvenom pristupu izvorima informacija u hrvatskim knjižnicama, jedinstvenom nacionalnom knjižničnom portalu, jedinstvenom portalu Hrvatska digitalna knjižnica... Informatička tehnologija omogućuje povezivanje dosadašnjih različitih programa koji su i nastali zbog tromosti državnih i drugih velikih sustava koji nisu mogli i nisu imali novaca da odgovore izazovima trenutka. Uz zajednički dogovor, iako je riječ o različitim interesima, sustav može funkcionirati uz zajedničko davanje i uzimanje iz sustava. 7. Na početku se ističe kako je Nacrt Strategije... usuglašen s drugim strategijama, posebice sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije... Dosada nije bilo sličnih usuglašavanja. 8. U preambuli Strategije svakako treba naglasiti ukoliko u međuvremenu dođe do teritorijalnog preustroja, Strategija će se prilagoditi novonastaloj situaciji. Osamostaljivanjem Hrvatske očekivao sam puno više u sferi kulture, osnivanje najmanje stotinjak novih knjižnica čime bi se povećale naše naklade, članstvo, programi, uposlio veći broj djelatnika... Umjesto novih knjižnica i novih ogranaka, programa, građana koji žive stvarnu kulturu...dobili smo mnoštvo novih općina, nebrojnu administraciju... No, još uvijek se može popraviti, barem dio izgubljenog vratiti. Zato ovu Strategija kao prvi korak u stvaranju boljeg ozračja u kojemu će knjižnice, knjige i svi drugi izvori znanja, učenja i zabave imati bolje mjesto u društvu, pozdravljam. 9. Vizija slobodnog pristupa znanju i informacijama svima bez ikakvih zapreka, dakle besplatna usluga, da, moguća je uz sustavnije financiranje knjižnica iz svih izvora prema utvrđenim kriterijima, ali i tu sustav pokazuje brojne slabosti neujednačenoga pristupa pa mnoge narodne, škoske pa i visokoskolske i specijalne knjižnice ne dobivaju sredstva za nabavu građe, stručno suavršavanje... S poštovanjem! U Bjelovaru, 28. 9. 2015. Ilija Pejić, knjižničarski savjetnik i voditelj Županijske matične službe Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo kolegi na temeljitom iščitavanju i komentiranju teksta. Uzeli smo u obzir sve prijedloge koji se uklapaju u strukturu teksta Nacrta, ali je veći broj sugestija takve prirode da će poslužiti pri oblikovanju Akcijskog plana. Dionice o teritorijalnom ustroju RH uvažavamo s razumijevanjem važnosti okrupnjavanja iz perspektive učinkovitije organizacije knjižničnih usluga, ali držimo da ih u ovaj Nacrt ne možemo ugraditi.
Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za inf. znanosti Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020. Strategija vrlo dobro ocrtava stanje hrvatskog knjižničarstva uz vrlo dobro identificirane slabe i jake strane. Međutim, s obzirom na na to da se radi o strategiji za četverogodišnje razdoblje, opći komentar je da su zacrtani ciljevi i mjere vrlo složeno postavljeni, a pokazatelji rezultata preopćeniti. Naša je bojazan da se veliki dio toga neće moći napraviti jer zahtijeva i reorganizaciju stvari izvan sustava knjižničarstva. Smatramo da pokazatelje rezultata treba preformulirati kako bi bili konkretniji, precizniji i izraženi u nekoj mjerljivoj jedinici (npr. broj, učestalost i sl.). Odbijen Nacrt Strategije je okvir na temelju kojega se izrađuje Akcijski plan njezine provedbe, pa će iz tog dokumenta biti bolje razvidne konkretne realizacije predloženih ciljeva i mjera, a pokazatelji jasniji.
Znanstvena knjižnica Zadar Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020. 1. U poglavlju „Nacionalni knjižnični sustav – postojeće stanje“ treba ažurirati podatke o broju i vrsti knjižnica. Naime, u Nacrtu su korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku iz 2010. godine, a posljednji podaci su objavljeni 30. travnja 2015. godine u dokumentu Knjižnice u 2013. godini. 2. U poglavlju „Visokoškolske i znanstvene knjižnice“ treba odvojiti ove dvije vrste knjižnica u dva zasebna poglavlja, te ih nasloviti: - „Visokoškolske knjižnice“ – s tekstom koji govori o njima, i - „Općeznanstvene knjižnice“ – s tekstom kako slijedi: Općeznanstvene knjižnice prikupljaju građu iz svih znanstvenih područja. Znanstvene knjižnice (Dubrovnik, Zadar) sabiru, obrađuju i trajno zaštićuju obvezni primjerak RH, svoje zavičajne zbirke, a posebno bogatu pisanu i tiskanu kulturnu baštinu lokalnog, regionalnog i nacionalnog značaja. Osnivači su im gradovi (Dubrovnik, Zadar) koji u najvećem dijelu osiguravaju sredstva za njihovu djelatnost. Krug njihovih korisnika obuhvaća pripadnike sveučilišne i znanstveno-istraživačke zajednice, ali i širu populaciju pružajući joj sustavnu podršku tijekom cjeloživotnog obrazovanja i učenja. 3. U Shemu nacionalnog knjižničnog sustava kao zaseban podsustav, između Podsustava visokoškolskih knjižnica i Podsustava specijalnih knjižnica treba dodati Podsustav općeznanstvenih knjižnica. Prihvaćen Kako je rad na Nacrtu započet 2013. korišteni su tada raspoloživi podaci. Unijeli smo najnovije podatke iz Izvješća Državnog zavoda za statistiku. Ubacili smo odjeljak o općeznanstvenim knjižnicama u uvodni dio u kojemu se govori o zatečenom stanju u odnosu na vrste knjižnica i njihove zadaće.
Knjižnice grada Zagreba Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020. Strateški plan koji se donosi je planski dokument (2016.- 2020.), koji se usklađuje prema strateškim ciljevima, srednjoročnoj operacionalizaciji, a povezan je s aktivnostima i ograničenjima proračuna. Traženi dokument Nacrt strategije trebao je biti poveznica postojećih strateških dokumenata i proračuna, a ima se baviti postavljenim ciljevima i promjenama u okruženju. Nedostaje slijed referenci o tradiciji planiranja kulturnog razvitka u Hrvatskoj, kao i dokument o strateškom planiranju u kulturi Republike Hrvatske. Ograničenja dokumenta ponajprije su vidljiva u odsustvu promišljene i utemeljene vizije i misije. Opći i posebni ciljevi iz kojih proizlaze proračunski programi i aktivnosti prema načinu ostvarivanja, izgradnji i razvoju. Primjerice, nejedinstven nacionalni sustav. Za očekivati je da se strateški potezi izvode tako da ne ugroze kvalitetnu osnovu i da se uloženim sredstvima i naporima postignu najbolji mogući rezultati. Terminologija • Potrebno ispraviti nazivlje: „Neusklađenost nacionalnih normi s međunarodnim bibliografskim i drugim normama“. Ne postoje nacionalne norme. Treba pisati, nacionalni Pravilnik s međunarodnim bibliografskim smjernicama i preporukama. I, ujednačiti u SWOT analizi. • u Strategiji nazivlje - visokoškolske i znanstvene knjižnice ; u Shemi nacionalnog knjižničnog sustava nazivlje – akademske i znanstvene knjižnice • u Strategiji se, u poglavlju Nacionalni knjižnični sustav, navode podsustavi „narodnih, školskih, specijalnih knjižnica i sveučilišnih knjižničnih sustava“, a u Shemi podsustav narodnih, podsustav školskih, podsustav specijalnih i „podustav visokoškolskih knjižnica – sveučilišni knjižnični sustavi“. • u tekstu se koristi termin lokalna samouprava, koji bi trebalo proširiti te koristiti propisani termin (posebno kada se govori o financiranju)- lokalna i područna (regionalna) samouprava • neujednačeno se koriste nazivi Ministarstvo kulture i ministarstvo nadležno za kulturu. U tekstu nije spomenuto rješavanje problema e-knjige (platforme, konzorcijalna nabave) za cijeli knjižnični sustav. Djelomično prihvaćen Nismo unijeli konkretan dokument jer se na http://www.min-kulture pod Strateško planiranje nalaze samo sljedeći dokumenti: strateški planovi ustanova i organizacija u kulturi, radionice strateškog planiranja u kulturi, javnokulturne potrebe Republike Hrvatske i statistika kulture - kultura u brojkama. Zahvaljujemo na uočenom nedostatku. Tekst Misije/poslanja i Vizije omaškom je izostavljen, ali ga je Hrvatsko knjižnično vijeće usvojilo i unijeli smo sada u konačnu inačicu. Uvažili smo upozorenje na terminološku nepreciznost - norme umjesto preporuke. Unijeli smo predložene a preciznije nazive.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020. CILJEVI, POLAZIŠTA Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva: 2016.-2020. u sažetom obliku, kroz četiri osnovna cilja, utvrđuje glavne smjerove razvoja hrvatskog knjižničarstva imajući u vidu potrebe korisnika, izgradnju jedinstvenoga nacionalnoga knjižničnog sustava i infrastrukture te afirmira stručna znanja i vještine knjižničara bez kojih se prethodni ciljevi ne bi mogli doseći. Za ostvarenje svakog cilja navode se mjere (od 3 do 5), a unutar svake mjere utvrđuje se nadležnost i mjesto provedbe, način financiranja i pokazatelji rezultata. Tome prethodi uvodno poglavlje Polazišta u kojem se, među ostalim, iznose brojčani podaci i kratko opisuju sve vrste knjižnica. Prijedlog: budući da je Nacrt rađen tijekom 2013., trebalo bi ažurirati brojčane pokazatelje, npr. broj zaposlenika NSK: 303. Prijedlog: u opisu pojedinih vrsta knjižnica, pod naslovom Visokoškolske i znanstvene knjižnice govori se o sveučilišnim i veleučilišnim knjižnicama, a znanstvene se navode tek u zadnjoj rečenici (pitanje financiranja). Potrebno je poštovati važeći Zakon o knjižnicama, odnosno znanstvene knjižnice opisati kao posebnu vrstu knjižnica. NADLEŽNOST Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u skladu s njezinim zakonskim obvezama „javne ustanove od nacionalne važnosti“, u ovom se dokumentu pridaje značaj na način da se u provedbi svakog cilja te gotovo svake mjere (osim 2.1 i 2.4) navodi kao nadležna ustanova i mjesto provedbe ili samo kao mjesto provedbe. Budući da je rad na ovom dokumentu započet još 2013. i djelomično se, vezano uz zadaće NSK kao središnje knjižnice za razvoj hrvatskoga knjižničnog sustava, naslanja i na Strateški plan NSK: 2013.-2015., neke od mjera/rezultata koji se navode u različitim su stupnjevima provedbe u NSK. Unatoč tome, u narednih pet godina pred NSK stoje veliki izazovi u ostvarenju kojih očekuje potporu i suradnju svih navedenih ustanova. Prijedlog: bilo bi poželjno da se u Strategiji vidi iskorak i suradnja s dvije bitne baštinske zajednice – arhivskom i muzejskom: to je evidentno u pokazateljima rezultata 2.2.3 Usvojen jedinstveni nacionalni kataložni pravilnik … i potencijalno u 2.2.1 Uspostavljena nacionalna normativna baza … Stoga se predlaže u okviru mjere 2.2 Funkcionalno povezati izvore i usluge u nacionalnom knjižničnom sustavu, u rubriku Nadležnost uz NSK dodati MZOS i Ministarstvo kulture, a u rubriku Provedba : arhivi, muzeji. KNJIŽNIČNO KULTURNO DOBRO / KNJIŽNIČNA BAŠTINA U Mjeri 2.4 govori se o knjižničnom kulturnom dobru. Knjižnično kulturno dobro odnosi se na pravni status određenog segmenta knjižnične baštine koji se stječe upisom u Registar kulturnih dobara. To je dugotrajan proces i nemoguće je tim institutom obuhvatiti cjelokupnu baštinu. Npr., navedena je potreba uspostave sustava trajne pohrane digitalne građe odnosno kulturnog dobra". U sustavu trajne pohrane nalazi se digitalizirano "kulturno dobro" i obvezni primjerak digitalne građe. Što je s građom koja ne predstavlja kulturno dobro, a digitalizirana je? Ili je riječ o tome da sva digitalizirana građa spada u obvezni primjerak pa na taj način digitalizirano "kulturno dobro" predstavlja samo segment digitalnog obveznog primjerka. Prijedlog: promijeniti naziv mjere 2.4 tako da glasi: 2.4 Unaprijediti upravljanje knjižničnim kulturnim dobrom. DIGITALIZACIJA 3.3. Strategija je prepoznala potrebe izgradnje infrastrukture u knjižnicama vezano za uspostavu sustava digitalne knjižnice. Također, podupire razvoj Hrvatske digitalne knjižnice (izrijekom spomenuta kao i u prijedlogu novog Zakona o knjižnicama) te koordinaciju. Prijedlog: dopuniti pokazatelj rezultata 3.3.1 tako da glasi: 3.3.1 Uspostavljen Upisnik digitalnih preslika radi koordinirane digitalizacije građe u knjižnicama MJERA 4.4. USPOSTAVITI PROTOK INFORMACIJA I ZNANJA U SUSTAVU Prijedlog: dopuniti tekst mjere 4.4 Povećan broj programa razmjene kojima se pospješuje mobilnost stručnjaka i prijenos znanja. Povećanje aktivnog sudjelovanja na stručnim i znanstvenim skupovima, čime se omogućuje predstavljanje postignuća knjižnica, usvajanje novih znanja i širenje međunarodnih kontakata. U skladu s interesima i potrebama knjižnica poticat će se uključivanje u međunarodne knjižničarskih i srodne strukovne udruge, međunarodne baze podataka, repozitorije, agregatore itd. TERMINOLOGIJA Uskladiti terminologiju. Npr.: umjesto školski knjižničar treba stručni suradnik knjižničar umjesto standard treba norma Djelomično prihvaćen Podatke smo ažurirali. Unijeli smo odjeljak o općeznanstvenim knjižnicama. Na nekoliko smo mjesta istaknuli ulogu NSK-a kao središta sustava. Uskladili smo terminologiju u odnosu na pojam 'kulturno dobro'. Dio prijedloga iz ovog komentara unijet će se u Akcijski plan. Uskladili smo nazivlje - umjesto školski knjižničar ispravljeno je u stručni suradnik - knjižničar.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020. POLAZIŠTA- ŠKOLSKE KNJIŽNICE U prvom odlomku govori se o nejasnoći stručne spreme, nedefiniranoj normi i poslovima školskog knjižničara. Međutim, oni su definirani sljedećim provedbenim propisima: Norme i stručna sprema su definirani provedbenim propisima : Za normu u OŠ: Članak 23. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 34/14, 40/14-isp. i 103/14) Člankom 88. stavkom 1. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine, broj 66/11) Članak 27. Pravilnika o obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 51/99 i 76/00) Članak 15. Pravilnika o normi neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima i načinu utvrđivanja broja izvršitelja na odgojno-obrazovnim poslovima u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 63/96) Članak 16. Pravilnika o normi neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima i načinu utvrđivanja broja izvršitelja na odgojno-obrazovnim i drugim poslovima u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 52/95 i 89/95) Za normu u SŠ Članak 14. Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (Narodne novine, broj 94/10) Članak 14. Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (Narodne novine, broj 112/09) Članak 13. Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi (Narodne novine, broj 91/02) Također je tu Standard za školske knjižnice (Narodne novine, broj 34/00) Stručna sprema je definirana provedbenim propisima Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/96 i 80/99) Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (Narodne novine, broj 1/96 i 56/01) Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (Narodne novine, broj 28/11, 16/14 i 60/14-ispr.) Prijedlog: preraditi taj odlomak Prijedlog: ažurirati podatke o stručnoj osposobljenosti za 2013.: Podatak o stručnoj osposobljenost stručnog suradnika knjižničara je iz 2003. VSS u OŠ 92,3% od toga 72,6% diplomirani knjižničar . U SŠ VSS je 98,9%, a od toga je 71,2% diplomirani knjižničar. prema U SŠ VSS je 98,9%, a od toga je 71,2% diplomirani knjižničar. Djelomično prihvaćen Ovdje se navode propisi koje ne možemo uvrstiti u tekst Strategije, ali smo o njima vodili računa. Podatke smo ispravili odnosno unijeli za novije razdoblje kako je sugerirano.
Odjel za informacijske znanosti Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020. Strategija ističe puno problema i puno podataka o trenutnom stanju. Nismo sigurni da je to zadatak strategije. Strategija treba naznačiti smjernice razvoja, kao i načine realnog ostvarivanja tog razvoja. Toga je u ovom dokumentu premalo. Za razliku od prikaza stanja i problema, ili problema i stanja, čega je previše. Svakako treba poraditi na korištenoj terminologiji, kako bi bilo jasno i nedvosmisleno što se pod određenim izrazom misli. Pokazatelji rezultata moraju biti MJERLJIVI. SWOT analiza je vrlo korisna stvar i njeni rezultati svakako se mogu iskoristiti za Strategiju, ali ne na način da se doda na kraj Strategije kao tablica! Rezultate SWOT analize potrebno je na primjereni način UGRADITI u tekst Strategije. Iako se u SWOT analizi spominje „nerazvijena kultura suradnje u ostvarivanju interesa struke“, te se na još nekoliko mjesta ističe potreba suradnje na različitim razinama i s različitim partnerima, ovaj tekst Strategije ni na koji način ne naznačuje poticanje i ostvarivanje suradnje i partnerstva kao temeljnih pretpostavki bilo kakvog napretka u hrvatskom knjižničarstvu. U Strategiji je potrebno naglasiti da je potrebno naglasiti suradnju sa arhivima i muzejima te nakladnicima. Suradnja s navedenim institucijama spominju se samo sporadično. U Strategiji je nedovoljno istaknuta potreba za uspostavljanjem jednog sustava unutar zemlje, izgradnje jedne platforme. Odbijen Ne smatramo da je suvišno govoriti o postojećem stanju koje je poznato članovima iz struke, ali nije i drugima, osobito donositeljima odluka. Stoga smo zadržali i SWOT analizu i podatke o zatečenom stanju. Smatramo da su četiri temeljna cilja važna kao ishodište za sve buduće aktivnosti i da se o tim ciljevima, mjerama i pokazateljima struka treba usuglasiti, a na osnovi toga prirediti Akcijski plan kao konkretizaciju. Smatramo da je na više mjesta jasno naznačena važnost suradnje s baštinskim ustanovama kao i s drugim dionicima na nacionalnoj razini, poput CARNeta, SRCA, na primjer. Nismo razumjeli motrište po kojemu treba uspostaviti jedan sustav unutar zemlje? Strategija je postavljena na način da teži uspostavi nacionalnog sustava koji je uključen u međunarodne programe, ali ne zagovara jedno programsko rješenje već povezanost među svim sudionicima.
Hrvatsko knjižničarsko društvo Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020., POLAZIŠTA Nacionalni knjižnični sustav – postojeće stanje Prema statističkim podatcima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj djeluje 1731 knjižnica s 3972 zaposlena djelatnika, od čega je njih 3200 zaposleno na stručnim poslovima (19 % zaposlenih nije stručno osoblje). Od ukupnog broja knjižnica samostalnih je 145, 102 su u sastavu drugih knjižnica, a 1484 knjižnica u sastavu je ustanova/poduzeća. Prema vrsti knjižnica: 1 nacionalna knjižnica (313 zaposlenih), 137 visokoškolskih knjižnica (392 zaposlena), 4 općeznanstvene (119 zaposlenih), 162 specijalne (227 zaposlenih), 14 samostanskih (14 zaposlenih), 249 narodnih knjižnica (1562 zaposlena) te 1178 školskih knjižnica (1345 zaposlenih). Od ukupnog broja narodnih knjižnica 141 je samostalna, 77 ih je u sastavu drugih knjižnica i 31 je u sastavu druge ustanove. Od ukupnog broja školskih knjižnica 840 je osnovnoškolskih i 338 srednjoškolskih (1162 su u sastavu ustanove i 16 u sastavu druge knjižnice). Knjižnice putem podsustava narodnih, školskih, specijalnih knjižnica i sveučilišnih knjižničnih sustava čine nacionalni knjižnični sustav (shema Nacionalnog knjižničnog sustava u Prilogu br. 2). Središte nacionalnog knjižničnog sustava u Republici Hrvatskoj jest Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK). NSK je javna ustanova od nacionalne važnosti koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu. Knjižnica obavlja i znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi promicanja hrvatskog knjižničarstva te izgradnje i razvoja hrvatskog knjižničnog sustava. Narodne knjižnice Narodne knjižnice javne su ustanove čije su zbirke i usluge namijenjene svim kategorijama stanovništva. Promiču pismenost i čitanje, pružaju informacije važne za svakodnevni život, podupiru formalno školovanje, omogućuju cjeloživotno učenje i usavršavanje. Djeluju kao kulturna i informacijska središta putem organizirane mreže narodnih knjižnica (gradskih, općinskih) i ogranaka te pokretnih knjižnica. Pri narodnim knjižnicama djeluju i središnje knjižnice nacionalnih manjina u RH, njih ukupno 10. U središtima županija djeluju županijske matične narodne knjižnice kojih je ukupno dvadeset. Prioritetno je da svih 575 jedinca lokalne samouprave osigura svojim građanima knjižnične usluge sukladno proklamiranima i Ustavom zajamčenim pravima na informiranje i slobodan pristup informacijama te vrijedećem Zakonu o knjižnicama. U 2012. g. u narodnim knjižnicama 525.928 korisnika posudilo je ukupno gotovo 11 milijuna primjeraka knjižne i neknjižne građe. Pridodaju li se tomu brojni edukativni i kulturni programi koji se provode u narodnim knjižnicama, razvidno je da su narodne knjižnice društveno afirmativna središta nužno potrebna zajednicama u kojima djeluju. Osnovni problem predstavljaju odnosi s osnivačima i osiguravanje minimuma usluga i infrastrukturnih pretpostavki propisanih Standardima za narodne knjižnice Republike Hrvatske te je nužno osigurati provođenje zakona i podzakonskih akata, odnosno omogućiti jedinstveni minimalni standard svim knjižnicama. Školske knjižnice Školske knjižnice namijenjene su učenicima, nastavnicima, stručnim suradnicima i odgojiteljima osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova u kojima djeluju i potpora su odgojnom i obrazovnom procesu. Osim pored stručnih knjižničarskih poslova sudjeluju u nastavnom procesu i provode program knjižničnog odgoja i obrazovanja te promiču medijsku i informacijsku pismenost. Zbog toga su pod nadležnošću i nadzorom dvaju ministarstava (MZOS i MK) što ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Posao školskog knjižničara treba biti normiran i specificiran. Problem školskih knjižnica je nedosljedno financiranje, od strane MZOS i lokalne samouprave. Svaka škola treba imati školsku knjižnicu propisano standardu. Ipak, usprkos svim navedenim problemima, u Hrvatskoj je ostvareno ono što nemaju ni neke razvijenije sredine: svaka škola u Hrvatskoj ima školsku knjižnicu! Što se tiče stručne osposobljenosti školskih knjižničara, vidljiv je velik pomak: od podatka o 43 % diplomiranih knjižničara u školskim knjižnicama 2003. godine do 85 % školskih knjižničara s odgovarajućom stručnom spremom u školskoj 2008./2009. godini. U vezi s opremanjem i financiranjem školskih knjižnica napravljen je pomak u zakonskoj regulativi, ali problemi nastaju zbog nedosljedne primjene zakona. Iz navedenih podataka moguće je zaključiti da je u školskom knjižničarstvu u Hrvatskoj u posljednjih deset godina ostvaren značajan napredak; gledano iz svjetske perspektive, može se zaključiti da hrvatsko školsko knjižničarstvo na svjetskoj ljestvici zauzima mjesto u „boljoj polovici“. Zagovaranje školskih knjižnica za cilj ima sljedeće: svaka škola treba imati školsku knjižnicu, školske knjižničare u skladu sa Standardima. Visokoškolske knjižnice Nacionalni sveučilišni knjižnični sustav čini sedam sveučilišnih knjižničnih sustava. Sveučilišne knjižni-ce sjedišta su triju integriranih sveučilišta (Dubrovnik, Pula i Zadar) u i središnje knjižnice neintegriranih sveučilišta (Osijek, Rijeka, Split i Zagreb). Problemi u dosadašnjem radu sveučilišnih knjižničnih sustava u Republici Hrvatskoj proizlaze iz različitih statusa samih sustava (integrirana ili neintegrirana) i statusa knjižnica sastavnica neintegriranih sveučilišta. Za učinkovito funkcioniranje knjižnica i sveučilišnih knjižničnih sustava neophodno je i transparentno financiranje. I u teškim ekonomskim uvjetima stručno knjižnično osoblje u visokoškolskim knjižnicama ispunjava važnu ulogu potpore nastavnom i znanstveno-istraživačkom radu na fakultetu/sveučilištu. Sveučilišne knjižnice, uz dodatne napore i bez financiranja, obavljaju, doduše ograničeno, i Zakonom utvrđenu ulogu matične knjižnice kako za specijalne, tako i za visokoškolske knjižnice. Nezadovoljavajuće je stanje knjižnica javnih veleučilišta kojih je u Republici Hrvatskoj 12, a samo njih 7 ima knjižnicu s jednim zaposlenikom (često nije knjižničarske struke) ili se oslanjaju na drugu knjižnicu (ugovorni odnos). Općeznanstvene knjižnice Općeznanstvene knjižnice podupiru znanstvenoistraživački i nastavni rad, te cjeloživotno učenje na razini svih vrsta obrazovanja pri čemu pridaju osobitu važnost očuvanju knjižnične kulturne i znanstvene baštine kao i unaprjeđenju njezinog digitalnog korištenja. Pitanje integracije i financiranja dvije općeznanstvene knjižnice (Dubrovnik, Zadar) je još otvoreno. Specijalne knjižnice Specijalne knjižnice prikupljaju građu iz pojedinih znanstvenih disciplina ili različitih područja ljudskoga znanja, a osnivaju se za potrebe: institucija, vladinih ili državnih ureda, medicinskih, pravnih, tehničkih ili sličnih ustanova, arhiva, muzeja i galerija te privatnih i državnih tvrtki. Zbog specifičnosti stručnih, znanstvenih i istraživačkih interesa vlastitih korisnika specijalne knjižnice dale su značajan doprinos razvoju informacijske službe u knjižničarstvu, posebno u pretraživanju informacija i njihovoj diseminaciji korisnicima te stvaranju baza podataka. Većina specijalnih knjižnica nalazi se u okviru javnih ustanova te su njihove usluge namijenjene prvenstveno djelatnicima matičnih ustanova te djelatnicima srodnih institucija, dok su širokom krugu korisnika dostupne pod određenim uvjetima. Vidljivost njihovih fondova moguća je samo ukoliko imaju elektroničke kataloge. Kako se specijalne knjižnice nalaze u sastavu drugih ustanova, problemi u njihovu radu proizlaze iz njihovog statusa u matičnim ustanovama. U specijalnim knjižnicama uglavnom radi samo po jedan knjižničar, nema ujednačenosti kvalitete usluga, a jedina poveznica za sve specijalne knjižnice jest matična djelatnost (zakonska obveza sveučilišnih knjižnica i NSK), koja funkcionira ograničeno jer nije financirana. Također, postoji i problem s tehnološkom opremljenosti te adekvatnim prostorima. Financiranje hrvatskih knjižnica Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu financira se iz proračuna, opće znanstvene knjižnice financiraju se iz različitih izvora (država/grad), a najveći broj specijalnih knjižnica financiraju lokalna uprava, Ministarstvo kulture matične ustanove u čijem su sastavu. Ministarstvo kulture financira arhive i muzeje pa tako i knjižnice u njihovom sastavu (s otprilike 150 zaposlenih) te izdvaja redovita godišnja namjenska sredstva za nabavu knjižnične građe u narodnim knjižnicama, kao i za investicijska ulaganja, nabavu računalne opreme, digitalizaciju, međunarodnu suradnju, razvojne programe i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti te matičnu djelatnost za narodne i školske knjižnice (s 20 djelatnika u županijskim matičnim knjižnicama). Ministarstvo kulture financira po jednog djelatnika u svakoj središnjoj knjižnici nacionalnih manjina te nabavu građe i programe tih knjižnica. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) financira institucije osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske naobrazbe u čijem je sastavu 1315 knjižnica s 1737 djelatnika. Tomu se trebaju pridodati knjižnice znanstvenih instituta i ustanova (izdvojene iz skupine specijalnih knjižnica). MZOS neredovito sufinancira nabavu knjižnične građe u knjižnicama u sustavu obrazovanja i znanosti (nepoznati podatci) i baze podataka u ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Kako do strategije ili može li se povećati uspješnost poslovanja? Knjižnična djelatnost u RH nema jedinstveni stav strateškom razvoju djelatnosti. Takav odnos prema knjižnicama doveo je do marginalizacije djelatnosti i njezina neodgovarajućeg financiranja. Zato su danas knjižnice razjedinjene, funkcionalno nepovezane, što je, uz nedostatno financiranje, dovelo do neracionalnog poslovanja te nedjelotvornih i skupih službi i usluga u sustavu. Zbog brzih promjena u informacijskom okruženju te zbog potrebe za prilagođenim djelovanjem u izmijenjenim društvenim okolnostima, nužno je da knjižnična djelatnost izdvoji strateške ciljeve koje će Vlada RH podržati. KOMENTARI Nacionalni knjižnični sustav – postojeće stanje Ukupni brojčani podaci i brojčani podaci koji se odnose na pojedine vrste knjižnica nejasni su jer nije poznato na koju se godinu odnose, a podaci za koje je navedena godina, zastarjeli su. S obzirom da Zavod za knjižničarstvo prikuplja statističke podatke jednom godišnje, moguće je dobiti relevantne podatke koji odražavaju stvarno postojeće stanje. Također, kod navođenja brojčanih podataka, potrebno je uvijek navesti godinu na koju se odnose. Kada se navode podaci o osoblju, naglasak bi trebalo staviti na zaposleno stručno osoblje. Korištena terminologija je nejasna, primjerice, kada se govori o svim knjižnicama „102 su u sastavu drugih knjižnica“, kada se govori o narodnim knjižnicama „77 ih je u sastavu druge knjižnice“, kada se govori o školskim knjižnicama „16 u sastavu druge knjižnice“. Nije jasno o kakvim se knjižnicama radi. Iz teksta koji se odnosi na NSK svakako maknuti „Problemi s kojima se NSK suočava (za rješavanje kojih je Hrvatsko knjižnično vijeće 11. 7. 2013. utvrdilo prioritete: nužna reorganizacija poslovanja i upravljanja slijedom logike upravljanja velikim sustavom kao što je knjižnica s dvojakom funkcijom, korištenje primjerenih i poznatih upravljačkih metoda, uvođenje sustava za praćenje kvalitete rada i vrjednovanje usluga) dijelom su posljedica sustavnog smanjivanja sredstava te nedovoljno razrađene i pravično podijeljene odgovornosti u financiranju aktivnosti vezanih uz obrazovanje i znanost, s jedne strane, i općedruštvenih i kulturoloških zadaća, s druge strane.“ Djelomično prihvaćen Ažurirali smo podatke. Ovo je bio predug niz komentara i navođenje podataka koje smo nastojali predstaviti na razumljiv i pregledan način.
Hrvatsko knjižničarsko društvo Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020., POLAZIŠTA U PRERAĐENOM PRILOŽENM TEKSTU POTREBNO JE IZMIJENITI BROJČANE PODATKE ZA SVAKU POJEDINU VRSTU KNJIŽNICA TE DODATI GODINE NA KOJE SE BROJČANI PODACI ODNOSE. Narodne knjižnice Narodne knjižnice javne su ustanove čije su zbirke i usluge namijenjene svim kategorijama stanovništva. Promiču pismenost i čitanje, pružaju informacije važne za svakodnevni život, podupiru formalno školovanje, omogućuju cjeloživotno učenje i usavršavanje. Djeluju kao kulturna i informacijska središta putem organizirane mreže narodnih knjižnica (gradskih, općinskih) i ogranaka te pokretnih knjižnica. Pri narodnim knjižnicama djeluju i središnje knjižnice nacionalnih manjina u RH, njih ukupno 10. U središtima županija djeluju županijske matične narodne knjižnice kojih je ukupno dvadeset. Prioritetno je da svih 575 jedinca lokalne samouprave osigura svojim građanima knjižnične usluge sukladno proklamiranima i Ustavom zajamčenim pravima na informiranje i slobodan pristup informacijama te vrijedećem Zakonu o knjižnicama. U 2012. g. u narodnim knjižnicama 525.928 korisnika posudilo je ukupno gotovo 11 milijuna primjeraka knjižne i neknjižne građe. Pridodaju li se tomu brojni edukativni i kulturni programi koji se provode u narodnim knjižnicama, razvidno je da su narodne knjižnice društveno afirmativna središta nužno potrebna zajednicama u kojima djeluju. Osnovni problem predstavljaju odnosi s osnivačima i osiguravanje minimuma usluga i infrastrukturnih pretpostavki propisanih Standardima za narodne knjižnice Republike Hrvatske te je nužno osigurati provođenje zakona i podzakonskih akata, odnosno omogućiti jedinstveni minimalni standard svim knjižnicama. Školske knjižnice Školske knjižnice namijenjene su učenicima, nastavnicima, stručnim suradnicima i odgojiteljima osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova u kojima djeluju i potpora su odgojnom i obrazovnom procesu. Osim pored stručnih knjižničarskih poslova sudjeluju u nastavnom procesu i provode program knjižničnog odgoja i obrazovanja te promiču medijsku i informacijsku pismenost. Zbog toga su pod nadležnošću i nadzorom dvaju ministarstava (MZOS i MK) što ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Posao školskog knjižničara treba biti normiran i specificiran. Problem školskih knjižnica je nedosljedno financiranje, od strane MZOS i lokalne samouprave. Svaka škola treba imati školsku knjižnicu propisano standardu. Ipak, usprkos svim navedenim problemima, u Hrvatskoj je ostvareno ono što nemaju ni neke razvijenije sredine: svaka škola u Hrvatskoj ima školsku knjižnicu! Što se tiče stručne osposobljenosti školskih knjižničara, vidljiv je velik pomak: od podatka o 43 % diplomiranih knjižničara u školskim knjižnicama 2003. godine do 85 % školskih knjižničara s odgovarajućom stručnom spremom u školskoj 2008./2009. godini. U vezi s opremanjem i financiranjem školskih knjižnica napravljen je pomak u zakonskoj regulativi, ali problemi nastaju zbog nedosljedne primjene zakona. Iz navedenih podataka moguće je zaključiti da je u školskom knjižničarstvu u Hrvatskoj u posljednjih deset godina ostvaren značajan napredak; gledano iz svjetske perspektive, može se zaključiti da hrvatsko školsko knjižničarstvo na svjetskoj ljestvici zauzima mjesto u „boljoj polovici“. Zagovaranje školskih knjižnica za cilj ima sljedeće: svaka škola treba imati školsku knjižnicu, školske knjižničare u skladu sa Standardima. Visokoškolske i znanstvene knjižnice Nacionalni sveučilišni knjižnični sustav čini sedam sveučilišnih knjižničnih sustava. Sveučilišne knjižni-ce sjedišta su triju integriranih sveučilišta (Dubrovnik, Pula i Zadar) u i središnje knjižnice neintegriranih sveučilišta (Osijek, Rijeka, Split i Zagreb). Problemi u dosadašnjem radu sveučilišnih knjižničnih sustava u Republici Hrvatskoj proizlaze iz različitih statusa samih sustava (integrirana ili neintegrirana) i statusa knjižnica sastavnica neintegriranih sveučilišta. Općeznanstvene knjižnice podupiru znanstvenoistraživački i nastavni rad, te cjeloživotno učenje na razini svih vrsta obrazovanja pri čemu pridaju osobitu važnost očuvanju knjižnične kulturne i znanstvene baštine kao i unaprjeđenju njezinog digitalnog korištenja. Za učinkovito funkcioniranje knjižnica i sveučilišnih knjižničnih sustava neophodno je i transparentno financiranje. I u teškim ekonomskim uvjetima stručno knjižnično osoblje u visokoškolskim knjižnicama ispunjava važnu ulogu potpore nastavnom i znanstveno-istraživačkom radu na fakultetu/sveučilištu. Sveučilišne knjižnice, uz dodatne napore i bez financiranja, obavljaju, doduše ograničeno, i Zakonom utvrđenu ulogu matične knjižnice kako za specijalne, tako i za visokoškolske knjižnice. Nezadovoljavajuće je stanje knjižnica javnih veleučilišta kojih je u Republici Hrvatskoj 12, a samo njih 7 ima knjižnicu s jednim zaposlenikom (često nije knjižničarske struke) ili se oslanjaju na drugu knjižnicu (ugovorni odnos). Otvoreno je još i pitanje integracije i financiranja dviju znanstvenih knjižnica (Dubrovnik i Zadar). Specijalne knjižnice Specijalne knjižnice prikupljaju građu iz pojedinih znanstvenih disciplina ili različitih područja ljudskoga znanja, a osnivaju se za potrebe: institucija, vladinih ili državnih ureda, medicinskih, pravnih, tehničkih ili sličnih ustanova, arhiva, muzeja i galerija te privatnih i državnih tvrtki. Zbog specifičnosti stručnih, znanstvenih i istraživačkih interesa vlastitih korisnika specijalne knjižnice dale su značajan doprinos razvoju informacijske službe u knjižničarstvu, posebno u pretraživanju informacija i njihovoj diseminaciji korisnicima te stvaranju baza podataka. Većina specijalnih knjižnica nalazi se u okviru javnih ustanova te su njihove usluge namijenjene prvenstveno djelatnicima matičnih ustanova te djelatnicima srodnih institucija, dok su širokom krugu korisnika dostupne pod određenim uvjetima. Vidljivost njihovih fondova moguća je samo ukoliko imaju elektroničke kataloge. Kako se specijalne knjižnice nalaze u sastavu drugih ustanova, problemi u njihovu radu proizlaze iz njihovog statusa u matičnim ustanovama. U specijalnim knjižnicama uglavnom radi samo po jedan knjižničar, nema ujednačenosti kvalitete usluga, a jedina poveznica za sve specijalne knjižnice jest matična djelatnost (zakonska obveza sveučilišnih knjižnica i NSK), koja funkcionira ograničeno jer nije financirana. Također, postoji i problem s tehnološkom opremljenosti te adekvatnim prostorima. Financiranje hrvatskih knjižnica Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu financira se iz proračuna, opće znanstvene knjižnice financiraju se iz različitih izvora (država/grad), a najveći broj specijalnih knjižnica financiraju lokalna uprava, Ministarstvo kulture matične ustanove u čijem su sastavu. Ministarstvo kulture financira arhive i muzeje pa tako i knjižnice u njihovom sastavu (s otprilike 150 zaposlenih) te izdvaja redovita godišnja namjenska sredstva za nabavu knjižnične građe u narodnim knjižnicama, kao i za investicijska ulaganja, nabavu računalne opreme, digitalizaciju, međunarodnu suradnju, razvojne programe i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti te matičnu djelatnost za narodne i školske knjižnice (s 20 djelatnika u županijskim matičnim knjižnicama). Ministarstvo kulture financira po jednog djelatnika u svakoj središnjoj knjižnici nacionalnih manjina te nabavu građe i programe tih knjižnica. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) financira institucije osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske naobrazbe u čijem je sastavu 1315 knjižnica s 1737 djelatnika. Tomu se trebaju pridodati knjižnice znanstvenih instituta i ustanova (izdvojene iz skupine specijalnih knjižnica). MZOS neredovito sufinancira nabavu knjižnične građe u knjižnicama u sustavu obrazovanja i znanosti (nepoznati podatci) i baze podataka u ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Kako do strategije ili može li se povećati uspješnost poslovanja? Knjižnična djelatnost u RH nema jedinstveni stav strateškom razvoju djelatnosti. Takav odnos prema knjižnicama doveo je do marginalizacije djelatnosti i njezina neodgovarajućeg financiranja. Zato su danas knjižnice razjedinjene, funkcionalno nepovezane, što je, uz nedostatno financiranje, dovelo do neracionalnog poslovanja te nedjelotvornih i skupih službi i usluga u sustavu. Zbog brzih promjena u informacijskom okruženju te zbog potrebe za prilagođenim djelovanjem u izmijenjenim društvenim okolnostima, nužno je da knjižnična djelatnost izdvoji strateške ciljeve koje će Vlada RH podržati. Djelomično prihvaćen Ažurirali smo podatke. Držimo da su školske knjižnice kvalitetno zastupljene u Strategiji i da nije nužno potrebno navoditi sve predložene zadaće školskih knjižničara jer to reguliraju drugi dokumenti. Na sve konkretne prijedloge nastojali smo reagirati, ali u ovom je komentaru podosta razmišljanja bez navođenja prijedloga.
Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za inf. znanosti Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020., POLAZIŠTA Na samom početku, u Polazištima, nedostaje pružanje knjižničnih usluga i njihove važne društvene uloge, npr. za kvalitetno provođenje slobodnog vremena, poticanje osobnog razvoja i kreativnosti, razvoj demokracije i lokalnog gospodarstva, smanjivanja društvene isključenosti i digitalne nejednakosti, opismenjavanje pojedinaca itd. U poglavlju Narodne knjižnice ima nešto na tom tragu, no to bi trebalo naglasiti. U dijelu Narodne knjižnice, rečenica "Od 576 jedinica lokalne samouprave, njih 264 nisu svojim građanima osigurale knjižnične usluge sukladno proklamiranima i Ustavom zajamčenim pravima na informiranje i slobodan pristup informacijama te vrijedećem Zakonu o knjižnicama.": Na što se točno misli? Na temelju kojih podataka znamo koliko je knjižnica koje svojim građanima nisu osigurale knjižnične usluge sukladno proklamiranima i Ustavom zajamčenim pravima na informiranje i slobodan pristup informacijama te vrijedećem Zakonu o knjižnicama? U dijelu Školske knjižnice, rečenica "Iz navedenih podataka (...) može se zaključiti da hrvatsko školsko knjižničarstvo na svjetskoj ljestvici zauzima mjesto u "boljoj polovici": Ne temelju čega se to tvrdi? Generalna opaska: nigdje (osim u SWOT analizi) se ne spominje otvorenost knjižnica odnosno pružanje knjižničnih usluga za djecu s posebnim potrebama odnosno osobe s invaliditetom te osobe koje ne mogu koristiti redovne knjižnične usluge (pacijenti u bolnici, zatvorenici, migranti i azilanti te ostalo manjinsko stanovništvo), te osposobljavanje knjižničara za rad s njima. Trebalo bi možda naglasiti da se u rad knjižnica trebaju uključiti i volonteri koji donose specifična znanja, a i koji mogu doprinijeti kvaliteti usluge, čak i ako nema dovoljno uposlenog osoblja. Ono što je posebna boljka naših knjižnica je marketing i promocija izvan knjižničnih prostora, u zajednici, u netradicionalnim knjižničnim prostorima. Trebalo bi barem u strategiji napisati da bi knjižnice trebale provoditi aktivno marketinške aktivnosti, prvenstveno narodne knjižnice, kako bi korisnike i posebno nekorisnike upoznale sa svojim uslugama i kako bi ih prepoznali kao potencijalne partnere. Odbijen U ovome dijelu Strategije nastojali smo istaknuti opće ciljeve, a onda ćemo ih detaljnije obrazlagati u Akcijskom planu. Podaci o dostupnosti/nedostupnosti usluga redovito se objavljuju na temelju izvješća matičnih službi, Službe za knjižničnu djelatnosti pri Ministarstvu kulture i statističkih izvješća DZS-a. Svakako je to važna djelatnost, ali ju nismo posebno isticali jer je sastavni dio upravljanja.
Knjižnice grada Zagreba Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020., POLAZIŠTA Svakako, vrijedno je spomena, da je izostalo u Polazištima i u tekstu dokumenta, jedna od bitnih odredbi knjižnica, da knjižnica zadovoljava potrebe za kulturnom razonodom (već zabilježeno u 60-ih, Zakon o bibliotekama). Dakle, „Polazeći od važnosti knjižnične djelatnosti kao nezaobilazne podrške poticanju razvoja znanosti i tehnologije, obrazovanja, gospodarstva i društva u cjelini.! Potrebno je misliti o poticanju stvaralaštva i zadovoljavanju kulturne razonode. Čini se vrijednim podsjetiti da je u tekstu Polazišta navedeno da je Nacrt Strategije u potpunosti usuglašena sa Strategijom obrazovanja pa je za izdvojiti načela Strategije obrazovanja, budući da ih Nacrt ne navodi. „Ljudski i materijalni resursi kojima Hrvatska raspolaže ograničeni su i to se stanje neće moći brzo promijeniti. Zbog toga je nužno osmisliti postupne promjene na način da se iskoristi sve ono što je u sustavu obrazovanja i znanosti prepoznato kao dobro, a da se strateški potezi izvode tako da ne ugroze tu kvalitetnu osnovu i da se uloženim sredstvima i naporima postignu najbolji mogući rezultati. Strategija se zbog toga temelji na sljedećim načelima: donošenju odluka na temelju analize podataka; učinkovitosti sustava i poboljšanom financiranju; postupnosti i logičnom slijedu uvođenja promjena; sustavnom praćenju rezultata provedenih mjera.“ (Dostupno na: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Materijali%20za%20istaknuto/2014/Strategija%20obrazovanja%20znanosti%20i%20tehnologije/Strategija%20OZT-Radni%20materijal%20rujan%202013%20(1).pdfovom ) U odjeljku POLAZIŠTA uz Prilog br.1 navedeno je da su izdvojeni „osnovni elementi dostignutog stupnja razvoja“ pa u analizi stanja hrvatskog knjižničarstva – lipanj 2015., (SWOT) pod „dobre strane - prednosti“ u vrhu stupca piše „sustavno građena mreža narodnih knjižnica“. U tekstu postojećeg stanja ne nalazimo podatak o postojanju mreže narodnih knjižnica. Nacionalni knjižnični sustav – postojeće stanje Prije rečenice „Središte nacionalnog knjižničnog sustava u Republici Hrvatskoj jest Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK)“ trebalo bi staviti naslov Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao što slijede naslovi Narodne knjižnice, Školske knjižnice…. Kvalitativna analiza problema NSK ( „Problemi s kojima se NSK suočava (za rješavanje kojih je Hrvatsko knjižnično vijeće 11. 7. 2013. utvrdilo prioritete…“) , nije napravljena za druge podsustave. Narodne knjižnice Kod odlomka „Osnovni problem predstavljaju odnosi s osnivačima i osiguravanje minimuma usluga i infrastrukturnih pretpostavki propisanih Standardima za narodne knjižnice Republike Hrvatske te je nužno OSIGURATI PROVOĐENJE ZAKONA I PODZAKONSKIH AKATA, odnosno omogućiti jedinstveni minimalni standard svim knjižnicama. „ predlažemo da se tekst istaknut velikim slovima zamijeni sa “osigurati alate ili mjere za provođenje zakona i podzakonskih akata“. Školske knjižnice Čini nam se neprikladnim, budući da se navodi da je u lipnji 2015. napravljena analiza stanja hrvatskog knjižničarstva, navoditi o stručnim zvanjima školskih knjižničara podatke iz 2008./2009. godine. Također kod opisa problematike školskog knjižničarstva posebno je potrebno naglasiti nedostatak sredstava za nabavu građe što u posljedici ima i pritisak na narodne knjižnice za nabavom takve građe. Financiranje hrvatskih knjižnica Neujednačeno je navođenje problema financiranja knjižnica, jer se negdje financiranje spominje već kod opisa podsustava u prethodnim odlomcima. Navod da „Ministarstvo kulture financira arhive i muzeje pa tako i knjižnice u njihovom sastavu“nije u cijelosti točna, jer MK financira samo nekoliko muzeja i galerija, dok je većina muzeja financirana iz proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također nije u potpunosti točan navod da „Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) financira institucije osnovnoškolske, srednjoškolske i visokoškolske naobrazbe“, budući je zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi određeno da i općine, gradovi i županije financiraju odgoj i obrazovanje. Stoga bi bilo bolje kod financiranja govoriti o financiranju knjižnica iz državnog proračuna te proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave. U zadnjem pasusu „Zbog brzih promjena u informacijskom okruženju te zbog potrebe za prilagođenim djelovanjem u izmijenjenim društvenim okolnostima, nužno je da knjižnična djelatnost izdvoji strateške ciljeve koje ĆE VLADA RH PODRŽATI.“ Mislimo da velikim slovima istaknuti tekst treba zamijeniti sa: je nužno da podrže svi relevantni dionici. Djelomično prihvaćen Držimo da nismo izostavili 'zadovoljavanje potreba za kulturom i razonodom'. U Polazištima je to navedeno u okviru pet glavnih područja javnih politika, a dalje u ciljevima pod Mjerom 1.2. To što knjižnice, nažalost, nisu izrijekom navedene u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, ne znači da se ne vide kao važan dionik u ostvarivanju te i drugih nacionalnih strategija, poput, na primjer, poticanja čitanja, digitalizacije baštine, IKT-a. Odjeljak o problemima NSK-a smo izostavili. Problem osiguranja provođenja zakona i podzakonskih akata bit će specificiran u Akcijskom planu. Ispravili smo nepreciznosti u navedenim primjerima. Smatramo da je važno postići da Strategiju prihvati Vlada RH, a onda slijede niže razine odgovornosti.
Odjel za informacijske znanosti Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020., POLAZIŠTA Nadopuniti rečenicu: „Hrvatske knjižnice obavljaju svoju zakonom propisanu djelatnost − odabiru, nabavljaju, obrađuju, čuvaju i daju na korištenje knjižničnu građu i pružaju stručne, znanstvene i druge vrste informacija svojim korisnicima.“ – te razvijaju brojne druge usluge vezane uz stvaranje i podršku stvaranju različitih vrsta sadržaja. Nejasna je rečenica „Polazeći od važnosti knjižnične djelatnosti kao nezaobilazne podrške poticanju razvoja znanosti i tehnologije, obrazovanja, gospodarstva i društva u cjelini, Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016. − 2020., kao temelj razvoja knjižnične djelatnosti, u potpunosti je usuglašen sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske kao sveobuhvatnom strategijom budućeg razvoja obrazovanja, znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj.“ imajući u vidu da se u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH knjižnice ne spominju. U strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH na dva se mjesta spominje NSK, dok se uloga školskih, visokoškolskih i znanstvenih knjižnica ne ističe niti na jednom mjestu, niti se knjižnice spominju. „Nacionalni knjižnični sustav – postojeće stanje“ – u tekstu su nabrojane sve knjižnice u Hrvatskoj, s time da nije jasno na koji se datum ili godinu odnose navedeni brojevi. Dalje se u tekstu implicira da knjižnice čine „nacionalni knjižnični sustav“. No iz samog teksta nejasno je bi li knjižnice tek trebale uspostaviti sustav ili je on već uspostavljen. Nejasan je također koncept „središta sustava“. Umjesto „središta - NSK“ treba se uprotrebiti izraz „odgovoran za uspješno funkcioniranje sustava jest NSK“. U tekstu „Knjižnice putem podsustava narodnih, školskih, specijalnih knjižnica i sveučilišnih knjižničnih sustava čine nacionalni knjižnični sustav (shema Nacionalnog knjižničnog sustava u Prilogu br. 2).“ nedostaju znanstvene knjižnice, koje postoje i koje se dalje u tekstu spominju. Uloge „podsustava“ treba razraditi, jednako kao i odgovornosti. Rečenicu „Središte nacionalnog knjižničnog sustava u Republici Hrvatskoj jest Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK).“ potrebno je preformulirati u „Odgovorna za uspješno i učinkovito funkcioniranje nacionalnog knjižničnog sustava u Republici Hrvatskoj jest Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK).“ Uloga i zadaci NSK definirani su zakonom i nije ih potrebno navoditi u Strategiji. Paragraf o problemima u funkcioniranju NSK nužno je izbaciti jer se radi o Strategiji – dokumentu kojim se zacrtava budući razvoj. U Strategiji se ne razlažu se postojeći problemi, već se navode smjernice razvoja koji će te probleme ukloniti. Visokoškolske i znanstvene knjižnice Rečenicu „Problemi u dosadašnjem radu sveučilišnih knjižničnih sustava u Republici Hrvatskoj proizlaze iz različitih statusa samih sustava (integrirana ili neintegrirana) i statusa knjižnica sastavnica neintegriranih sveučilišta.“ potrebno je izbaciti ili se pozvati na znanstveno utemeljenu analizu kojom je to dokazano. Ujedno i dalje mislimo da „Problemi“ ne pripadaju dokumentu Strategije. Rečenice „I u teškim ekonomskim uvjetima stručno knjižnično osoblje u visokoškolskim knjižnicama ispunjava važnu ulogu potpore nastavnom i znanstveno-istraživačkom radu na fakultetu/sveučilištu. Sveučilišne knjižnice, uz dodatne napore i bez financiranja, obavljaju, doduše ograničeno, i Zakonom utvrđenu ulogu matične knjižnice kako za specijalne, tako i za visokoškolske knjižnice.“ je potrebno ukloniti iz dokumenta jer ne govore ništa o razvoju i konkretnim načinima prevladavanja problema. „Nezadovoljavajuće je stanje knjižnica javnih veleučilišta kojih je u Republici Hrvatskoj 12, a samo njih 7 ima knjižnicu s jednim zaposlenikom (često nije knjižničarske struke) ili se oslanjaju na drugu knjižnicu (ugovorni odnos). Otvoreno je još i pitanje integracije i financiranja dviju znanstvenih knjižnica (Dubrovnik i Zadar).“ Koja konkretna rješenja se predlažu Strategijom? Zaključak: U dijelu o visokoškolskim i znanstvenim knjižnicama nema niti jedne rečenice koja bi naznačila strateški razvoj tih knjižnica. To je neophodno izmijeniti. Također je nužno da strategija istakne važnost i ulogu vodećih knjižnica unutar pojedinih znanstvenih područja. Financiranje hrvatskih knjižnica U rečenici „Nacionalna i sveučilišna knjižnica financira se iz proračuna, opće znanstvene knjižnice financiraju se iz različitih izvora (država/grad), a nekolicinu specijalnih knjižnica financiraju tvrtke ili ustanove u čijem su sastavu.“ - nedostaju visokoškolske i znanstvene knjižnice. Djelomično prihvaćen Uvažili smo primjedbu vezanu uz nove zadaće knjižnica: podrška stvaranju novih vrsta sadržaja. Izostavili smo riječ ' u potpunosti'. Nismo uvažili primjedbu da je NSK odgovorna za funkcioniranje sustava jer bi za takvu odgovornu zadaću trebala imati preduvjete koje za sada nema. Dakle, ostalo je: središte sustava. Unijeli smo vrstu 'općeznanstvene knjižnice'. Navedeni paragraf o problemima NSK-a smo isključili iz teksta. Smatramo da u polazištima treba ostati dio koji se odnosi na prikaz postojećeg stanja radi razumijevanja okolnosti unutar kojih djeluju hrvatske knjižnice i naših nastojanja da se s četiri strateška cilja učini iskorak. To smo popravili da budu navedene sve vrste knjižnica.
Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za inf. znanosti STRATEŠKI CILJEVI, 1. Razvijati temeljne i inovativne knjižnične usluge Kod 1. strateškog cilja, temeljne i inovativne knjižnične usluge, predlažemo dodati analizu zajednice i utvrđivanje potreba stvarnih i potencijalnih korisnika jer se jedino na taj način može saznati koje izvore i usluge treba ponuditi. Sve ostalo je pretpostavljanje i zaključivanje iz druge ruke. Tamo stoji da te usluge" proizlaze iz potreba stvarnih i potencijalnih korisnika knjižnica", ali treba eksplicitno navesti i ovo kako bi se podigla svijest o nužnosti istraživanja i korisnika i nekorisnika te izrade planova rada i usluge na temelju konkretnih dobivenih podataka. U tekstu stoji pokazatelj rezultata: "1.1.3. Dostupnost knjižničnih usluga u skladu s potrebama korisnika". To je prilično nejasno izrečeno i nemjerljivo. Nismo sigurni koliko je konkretno dokazivo da su knjižnične usluge u skladu s potrebama korisnika, za razliku od prva dva pokazatelja koja su jasno mjerljiva – članarina će biti sponzorirana ili neće itd. Možda bi trebalo nekako drugačije formulirati. Općenito, nisu svi pokazatelji rezultata jednako objektivno, konkretno mjerljivi. Djelomično prihvaćen FF, Osijek te Odjel, Zadar upozoravaju na to da ne mogu 'unaprjeđene usluge' biti pokazatelj rezultata. Prihvaćamo i pokušavamo poboljšati tekst zamjenom riječi 'unaprjeđene usluge' s 'ponuda'. Ostale sugestije odnose se na Akcijski plan.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 1. Razvijati temeljne i inovativne knjižnične usluge , Mjera 1.1. Unaprjeđivati slobodan pristup informacijskim izvorima Mjera 1.1. Unaprjeđivati slobodan pristup informacijskim izvorima Kako bi se korisnicima omogućio slobodan pristup knjižničnim uslugama, građi i informacijskim izvorima, potrebno je kontinuirano razvijati i širiti mrežu knjižnica ponudom svih knjižničnih usluga u cilju njihove ravnomjerne dostupnosti svim građanima. Pritom je izuzetno važno naglasiti da usluge i dobra financirani javnim novcem moraju biti općedostupni. Besplatne i svima dostupne knjižnične usluge jedan su od glavnih preduvjeta za slobodan pristup knjižničnoj građi i informacijskim izvorima te u širem smislu znanstvenoj građi i kulturnoj baštini. Nužno je zakonskim i podzakonskim rješenjima osigurati javnim sredstvima subvencionirano članstvo za određene kategorije korisnika u svim vrstama knjižnica za korištenje osnovnih knjižničnih usluga te obvezati osnivače na osiguravanje sredstava za korištenje tih usluga. Nadležnost: MK, MZOS, NSK, osnivači, knjižnice Provedba: MK, MZOS, NSK, osnivači, knjižnice Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, projektno Pokazatelji rezultata: 1.1.1. Javnim sredstvima težiti do 2020. godine subvencionirano članstvo za određene kategorije korisnika u svim vrstama knjižnica 1.1.2. Definirana politika otvorenog pristupa stručnim i znanstvenim informacijama Prihvaćen Prijedlozi usvojeni.
Knjižnice grada Zagreba 1. Razvijati temeljne i inovativne knjižnične usluge , Mjera 1.1. Unaprjeđivati slobodan pristup informacijskim izvorima Istaknuti tekst „Kako bi se korisnicima omogućio slobodan pristup knjižničnim uslugama, građi i informacijskim izvorima, potrebno je kontinuirano razvijati i širiti mrežu knjižnica PONUDOM STACIONARNIH, POKRETNIH i elektroničkih knjižničnih usluga u cilju njihove ravnomjerne dostupnosti svim građanima RH.“ zamijeniti sa „i pokretnih knjižnica te ponudom elektroničkih knjižničnih…“. Prihvaćen Primjedba uzeta u obzir i u konačnici usuglašena terminološki s prijedlogom Odjela, Zadar - ne elektronički već mrežno.
Povjerenik za informiranje 1. Razvijati temeljne i inovativne knjižnične usluge , Mjera 1.1. Unaprjeđivati slobodan pristup informacijskim izvorima Vezano za savjetovanje o Nacrtu Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016. – 2020., a s obzirom da je dana 9. kolovoza 2015. godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 85/15), kao tijelo nadležno za zaštitu, praćenje i promicanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, dajemo sljedeće mišljenje i prijedlog: Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama koji je stupio na snagu 9. kolovoza 2015. godine, u Zakon su transponirane odredbe Direktive 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 175, 27.6.2013.), kojima će se osigurati dostupnost podataka tijela javne vlasti radi ponovne uporabe. Navedenim izmijenjenim odredbama, Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 23/13 i 85/15, u daljnjem tekstu: Zakon) između ostalog proširuje obvezu objavljivanja otvorenih podataka, dakle podataka pogodnih za ponovnu uporabu odnosno korištenje, jasnije su utvrđeni i preciznije definirani pojmovi vezani za ponovnu uporabu informacija te su uvedeni novi pojmovi i standardi za kvalitetu podataka, kao „strojno čitljiv oblik“, „otvoreni oblik“, „otvoreni standard“, „portal otvorenih podataka“ i „metapodaci“. Zakonom su ujedno propisana praktična rješenja za ponovnu uporabu informacija, te su tako u svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija, tijela javne vlasti dužna na lako pretraživ način objaviti informacije dostupne za ponovnu uporabu, zajedno sa metapodacima, u strojno čitljivom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima. Sukladno članku 5. Zakona definirani su sljedeći pojmovi vezani za objavljivanje informacija te ponovnu uporabu istih: - „Strojno čitljiv oblik“ je oblik datoteke strukturiran tako da ga programska aplikacija može lako identificirati, prepoznati i iz njega izdvojiti određene podatke, uključujući pojedinačne podatke i njihovu unutarnju strukturu; - „Otvoreni oblik” je oblik datoteke koji je neovisan o korištenoj platformi i dostupan javnosti bez ograničenja koja bi priječila ponovnu uporabu; - „Otvoreni standard“ je u pisanom obliku utvrđen standard s detaljnim specifikacijama preduvjeta za osiguravanje interoperabilnosti softvera; - „Portal otvorenih podataka“ je podatkovni čvor koji služi za prikupljanje, kategorizaciju i distribuciju otvorenih podataka javnog sektora. Portal predstavlja svojevrsni katalog metapodataka koji omogućava lakše pretraživanje otvorenih podataka; - „Metapodaci“ su podaci o podacima, odnosno podaci koji opisuju karakteristike nekog izvora. Oni mogu opisivati jedan podatak, cijelu skupinu podataka ili samo neki dio cjeline.“ Posebno je važno naglasiti kako su zakonske izmjene donijele nove odredbe koje se tiču ponovne uporabe informacija, a odnose se na knjižnice, muzeje i arhive. Tako je člankom 28. stavkom 2. Zakona propisano da se preko portala otvorenih podataka koji vodi i održava Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured Vlade Republike Hrvatske osigurava popis informacija dostupnih za ponovnu uporabu zajedno s metapodacima, koji su objavljeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, dok je stavkom 3. istog članka Zakona propisano da odredba stavka 2. ovoga članka ne isključuje uspostavljanje i održavanje posebnih portala kojima se omogućava ponovna uporaba posebnih vrsta informacija, osobito kada se radi o knjižnicama, muzejima i arhivima. Nadalje, stavkom 4. je propisano da u svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija knjižnice, uključujući knjižnice ustanova visokog obrazovanja, muzeji i arhivi dužni su na način propisan u stavku 1. ovog članka objaviti informacije na kojima imaju prava intelektualnog vlasništva. Potrebno je ukazati i na zakonsko poglavlje pod nazivom Naknada za ponovnu uporabu informacija knjižnica, muzeja i arhiva, koje je regulirano člankom 33. Zakona. Zaključno, u poglavlju koje regulira Zabranu diskriminacije i isključiva prava, člankom 34. stavcima 4., 5. i 6. Zakona je propisano da kada se isključivo pravo na ponovnu uporabu povjerava u svrhu digitalizacije informacija u području kulture, vrijeme na koje se sklapa ugovor u pravilu ne smije prijeći 10 godina. Ako se ugovor sklapa na vrijeme dulje od 10 godina, opravdanost razloga za dodjelu isključivog prava i produljenje vremenskog važenja ugovora Povjerenik razmatra u jedanaestoj godini te zatim svakih sedam godina. U slučaju isključivog prava iz stavka 4. ovoga članka ugovorom se obvezno mora predvidjeti osiguravanje besplatnog primjerka digitaliziranih informacija iz područja kulture, a koji je dostupan za ponovnu uporabu nakon isteka vremena na koje je dodijeljeno isključivo pravo. Važeći ugovori i odluke o isključivim pravima, osim ako se odnose na digitalizaciju informacija u području kulture, moraju se objaviti na internetskim stranicama tijela javne vlasti po stupanju na snagu ovoga Zakona. Vezano za gore navedene zakonske odredbe smatramo kako ih treba implementirati u Strategiju hrvatskog knjižničarstva 2016. – 2020., posebno u odnosu na Mjeru 1.1., koja govori o unaprjeđivanju slobodnog pristupa informacijskim izvorima. Također je potrebno u mjerama koje se odnose na digitalizaciju naglasiti i usluge koje se odnose na ponovnu uporabu informacija. Vrste i sadržaj dozvola (licenci) kojima se uređuju uvjeti ponovne uporabe, u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama, pravilnikom će urediti ministar nadležan za poslove uprave, dok naknade za ponovnu uporabu knjižnice samostalno određuju. Odbijen Vezano uz Mjeru 1.1. zaprimljene su sugestije Povjerenika (tijelo nadležno za zaštitu, praćenje i promicanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija) – prijedlozi su važni i svakako će ih se ugraditi u Akcijski plan. Smatrali smo da samo na ovome mjestu možemo istaknuti 'ponovnu uporabu', a da pozivanje na Zakon o izmjenama zakona i dopunama o pravu na pristup informacijama (NN, 85/15) ne treba ovdje izrijekom spominjati, već se u Akcijskom planu referirati na relevantne odredbe.
Odjel za informacijske znanosti 1. Razvijati temeljne i inovativne knjižnične usluge , Mjera 1.1. Unaprjeđivati slobodan pristup informacijskim izvorima 1. Razvijati temeljne i inovativne knjižnične usluge - zašto podjela na temeljne i inovativne knjižnične usluge? Temeljne su tradicionalne, a inovativne su nove, podržane informacijskim tehnologijama? Hoće li neke inovativne postati uskoro temeljne? Ili su već postale, samo to u nas nije još osvješteno? Smatramo da ovakva podjela knjižničnih usluga na temeljne i inovativne nema opravdanja. 1.1. Unaprjeđivati slobodan pristup informacijskim izvorima Nejasno je misli li autor teksta na „slobodan pristup informacijama (na tragu http://www.transparency.hr/upload_data/site_files/pravo_na_pristup_informacijama.pdf) ili na otvoreni pristup informacijama. Iz teksta je razvidno da se u Strategiji miješaju ova dva koncepta. Naime, slobodan pristup informacijama nije isto što i OTVOREN pristup informacijama, stoga se u svijetu znanosti i znanstvene publicistike koriste izrazi „otvoreni pristup“, „incijativa otvorenog pristupa“ i sl. (više o tome može se pročitati na http://blogs.bmj.com/bmj/2008/08/15/free-v-open-access/). Otvoreni pristup je širi pojam od „slobodnog“ pristupa (otvoren uključuje i koncept slobodan, ali ne i obratno), pa je stoga potrebno koristiti odgovarajući izraz. Također treba pogledati Hrvatsku Deklaraciju o otvorenom pristupu na http://www.fer.unizg.hr/oa2012/deklaracija. Kada se radi o knjižničnim uslugama u redu je koristiti izraz „besplatan“. Preurediti rečenicu „Kako bi se korisnicima omogućio slobodan pristup knjižničnim uslugama, građi i informacijskim izvorima, potrebno je kontinuirano razivjati i širiti mrežu knjižnica ponudom stacionarnih, pokretnih i elektroničkih knjižničnih usluga...“ – ponudom stacionarnih i pokretnih knjižnica te knjižničnih usluga temeljenih na novim tehnologijama. Naime, nejasno je što su to „elektroničke knjižnične usluge“, usluge koje nude korištenje elektroničkih uređaja kao što su računala, tableti, čitači knjiga ili se misli na usluge koje su korisnicima dostupne online, tako da ne mora dolaziti u knjižnicu, ili nešto treće? U Strategiji svakako mora biti jasno na što se pridjev „elektronički“ odnosi. Ispraviti: Nadležnost: MK, MZOS, knjižnice koje sustavno rade na promicanju otvorenog pristupa, NSK, osnivači, knjižnice Provedba: MK, MZOS, knjižnice koje su partneri u projektima Europske komisije, a na temu otvorenosti znanosti (uključujući otvoreni pristup), NSK, osnivači, knjižnice Ispraviti: 1.1.2. Definirana politika slobodnog pristupa stručnim i znanstvenim informacijama u 1.1.2. Mjerljivi učinci provođenja politike otvorenog pristupa stručnim i znanstvenim informacijama (broj radova u otvorenom pristupu, broj časopisa u otvorenom pristupu, broj ustanova koje su usvojile obavezu otvorenog pristupa i sl.) Djelomično prihvaćen Odjel, Zadar smatra da podjela na temeljne i inovativne usluge nema smisla. Držimo da treba ostati ovako: temeljne usluge mogu se nuditi na inovativan način, ali inovativne usluge ne moraju biti i temeljne... Odjel, Zadar predlaže zamjenu 'slobodan' s 'otvoren'- Predlažemo da se ostane pri izrazu 'slobodan pristup informacijama', jer je sintagma 'otvoren pristup' vezana uglavnom uz otvorene znanstvene podatke... Razlikujemo koncepte 'slobodnog pristupa informacijama' i 'otvorenog pristupa znanstvenim podacima'. Rečenica je preuređena. Rečenica ispravljena. Nismo uvažili sugestiju da se navedu knjižnice koje su uključene u europske projekte. Smatramo da je dovoljno navesti 'knjižnice', jer to nismo činili ni na drugim mjestima.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 1. Razvijati temeljne i inovativne knjižnične usluge , Mjera 1.2. Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom okruženju Mjera 1.2. Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u elektroničkom okruženju Razvojem postojećih i uvođenjem sve većeg broja elektroničkih usluga sustavno poboljšavati mogućnosti korištenja kulturne stručno-znanstvene baštine. Osigurati optimalnu potporu znanstvenoistraživačkom i nastavnom radu, cjeloživotnom učenju na svim razinama sustava formalnog i neformalnog obrazovanja. Nadležnost: NSK, knjižnice Provedba: NSK, knjižnice Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, projektno Pokazatelji rezultata: 1.2.1. Unaprijeđene usluge za korisnike kulturne, stručne i znanstvene baštine 1.2.2. Unaprijeđene usluge za znanstvenoistraživački i nastavni rad 1.2.3. Unaprijeđene usluge kao potpora cjeloživotnom učenju. 1.2.4. Analiza potreba korisnika Djelomično prihvaćen Usvojeno. FF, Osijek te Odjel, Zadar upozoravaju na to da ne mogu 'unaprijeđene usluge' biti pokazatelj rezultata. Prihvaćamo i pokušavamo poboljšati tekst zamjenom riječi 'unaprijeđene usluge' s 'ponuda'. Ostale sugestije odnose se na Akcijski plan.
Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za inf. znanosti 1. Razvijati temeljne i inovativne knjižnične usluge , Mjera 1.2. Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom okruženju U mjeri 1.2. „Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom okruženju“ trebalo bi konkretnije navesti na koje se načine misli poboljšati korištenje tih usluga, a ne samo ostati na deklarativnoj razini. Nejasno je i u odnosu na što treba unaprijediti usluge. Koja je polazišna točka prema kojoj će se usporediti je li ostvareno unaprjeđenje? Odbijen Navest će se u Akcijskom planu.
Odjel za informacijske znanosti 1. Razvijati temeljne i inovativne knjižnične usluge , Mjera 1.2. Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom okruženju 1.2. Unaprjeđivati korištenje knjižničnih usluga u digitalnom okruženju Umjesto „Razvojem postojećih i uvođenjem sve većeg broja elektroničkih usluga. ..“ u „Razvojem postojećih i uvođenjem novih usluga…“ (vidi gore napomenu o korištenju pridjeve „elektronički“) Kada se govori o „cjeloživotnom učenju na svim razinama sustava formalnog i neformalnog obrazovanja“ nejasno je misli li se na knjižničare ili korisnike. Ako se misli na korisnike, onda je tome svakako mjesto u „knjižničnim uslugama u digitalnom okruženju“. No, ako se misli na knjižničare (a formulacija na to upućuje), onda to nikako ne pripada među „unaprjeđenje knjižničnih usluga“ (vidi napomene pod 1.3.). „Pokazatelji rezultata“: 1.2.1. „Analiza potreba korisnika“ – Kako će analiza potreba korisnika pokazati uspješnost unaprjeđivanja knjižničnih usluga? Možda se mislilo na analizu zadovoljstva korisnika postojećim i novim uslugama? 1.2.2. – 1.2.4. Kako mogu „unaprjeđene usluge“ biti pokazatelji rezultata? Čime će se mjeriti jesu li usluge unaprjeđene ili ne? Pokazatelji? Metrika? Djelomično prihvaćen Napomena u vezi pridjeva 'elektronički' je uvažena i promjena je provedena kroz tekst. Odjel, Zadar je postavio pitanje radi li se o unaprjeđenju knjižničnih usluga, ali su izostavili kontekst Mjere 1.2. – radi se o unaprjeđenju korištenja knjižničnih usluga, a ne o unaprjeđenju samih usluga... – nismo usvojili.
Ilija Pejić 1. Razvijati temeljne i inovativne knjižnične usluge , Mjera 1.3. Kontinuirano osposobljavati korisnike za korištenje svih vrsta izvora Pokazatelji rezultata u polju 1. kao što je 1.1.2. Definirana polizika slobodnog pristupa stručnim i znanstvenim informacija je za svaku pohvalu i provediva je uz subvenciju članstva, ali kad je potreban pristup bazama podataka koje nisu besplatne, tu nastaju poteškoće pa je ovaj prijedlog značajan iskorak u osuvremenjivanje knjižnične djelatnosti. Sadašnji prosjek oko 13-14% građana koji su učanjeni u knjižnicu znatno bi se na ovaj način povećao. Drugi pokazatelji rezulatata koji se odnosi na digitalizaciju i dosupnost i očuvanje baštine isto tako je za pozdraviti i tu se započelo pa stalo. Za digitalizaciju su potrebna sredstva i sve županijske knjižnice imaju svoje strategije u kojima je jasno istaknuta digitalizacija vrijedne građe, ali se ne ostvaruje planiranom dinamikom. Treći skup mjera odnosi se na obučavanje korisnika u korištenju građom pa ovaj Nacrt Strategije predlaže sustavno obučavanje korištenja knjižnicama i ostalim izvorima na svim stupnjevima nastave, ali i u znanstvenim i istraživačkim procesima i programima. Znati pronaći informaciju više je od same informacije pa nije rijedak slučaj da ljudi sa završenim studijem ne znaju ni korititi literaturu i ne znaju oblikovati literaturu, a bogme ne znaju ni pronaći literaturu što se vidi iz brojnih upita na portalu Pitajte knjižničare. Primljeno na znanje Komentari, nema konkretnog prijedloga, ali je izražena podrška.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 1. Razvijati temeljne i inovativne knjižnične usluge , Mjera 1.3. Kontinuirano osposobljavati korisnike za korištenje svih vrsta izvora Mjera 1.3. Kontinuirano osposobljavati sve skupine korisnika za korištenje svih vrsta izvora Čitalačka pismenost, a posebno informacijska pismenost, ključna je kompetencija za cjeloživotno učenje te pretpostavka razvoja društva znanja. Uključivanjem knjižničnih usluga i informacijskih izvora u programe formalne i neformalne edukacije u knjižnicama, u nastavne programe osnovnih i srednjih škola te u studijske programe kontinuirano se osposobljavaju korisnici za korištenje svih vrsta izvora. Na osnovi provedenih istraživanja potrebno je ustanoviti potrebe za stručnim osposobljavanjem te primijeniti dobivene podatke pri oblikovanju novih programa kako bi se unaprijedio taj oblik sustavne edukacije korisnika o vještinama korištenja informacijskih izvora i tehnologija (informacijsko opismenjavanje). Nadležnost: NSK, MZOS, AZVO, AZOO, strukovne udruge Provedba: knjižnični sustav RH Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, projektno Pokazatelji rezultata: 1.3.1. Provedeni programi informacijske pismenosti te programi poticanja čitanja u tradicionalnom i digitalnom okruženju 1.3.2. Sustavno uključene knjižnične usluge i informacijski izvori u nastavne, znanstvene i istraživačke procese i programe 1.3.3. Uspostavljeni programi za sustavno mjerenje i analizu ishoda učenja korisnika knjižnica 1.3.4. Akreditirani programi informacijskog opismenjavanja unutar sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja koje usvaja Agencija za odgoj i obrazovanje 1.3.5. Akreditirani programi informacijskog opismenjavanja unutar sustava akademskog obrazovanja koje usvaja Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Prihvaćen Usvojeno. Usvojeno.
Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za inf. znanosti 1. Razvijati temeljne i inovativne knjižnične usluge , Mjera 1.3. Kontinuirano osposobljavati korisnike za korištenje svih vrsta izvora Trebalo bi navesti na koje se sve skupine korisnika odnosi ova mjera (djeca, mladež, studenti, starije osobe, osobe s posebnim potrebama itd.). Rečenica "Na osnovi provedenih istraživanja potrebno je ustanoviti potrebe za stručnim osposobljavanjem te primijeniti dobivene podatke pri oblikovanju novih programa kako bi se unaprijedio taj oblik sustavne edukacije korisnika o vještinama korištenja informacijskih izvora i tehnologija (informacijsko opismenjavanje)." Na koja se konkretno istraživanja misli? Koji je predmet istraživanja? Kod "Mjera 1.3. Kontinuirano osposobljavati korisnike za korištenje svih vrsta izvora" spominju se samo čitalačka i informacijska pismenost. Treba uvrstiti i ostale, npr. medijska pismenost. U drugom paragrafu nije jasno na čije se stručno osposobljavanje tekst odnosi. Cijeli paragraf nije dovoljno jasan. Odbijen Odjel, Zadar ukazuje na sličnosti mjera 1.2. i 1.3. Smatramo da se radi o dva momenta: Unaprjeđivanju usluga (to rade knjižničari) kod 1.2. i kontinuiranom osposobljavanju korisnika kod 1.3. Prijedlozi Odjela, Zadar o uvođenju broja kao pokazatelja, uvrstit će se u Akcijski plan.
Odjel za informacijske znanosti 1. Razvijati temeljne i inovativne knjižnične usluge , Mjera 1.3. Kontinuirano osposobljavati korisnike za korištenje svih vrsta izvora Mišljenja smo da se u ovom segmentu preklapaju točke 1.2. i 1.3. te da je to potrebno ispraviti. 1.2 navodi „cjeloživotnom učenju na svim razinama sustava formalnog i neformalnog obrazovanja“. Ukoliko se u 1.2 misli na obrazovanje knjižničara, a u 1.3. na obrazovanje korisnika, onda je to potrebno jasnije razlučiti. U svakom slučaju „kontinuirano osposobljavanje korisnika“ spada među knjižnične usluge. Izmijeniti: Nadležnost: Knjižnice koje su već uključene u nastavu, NSK, MZOS, AZVO, AZOO, strukovne udruge Provedba: Knjižnice koje su već uključene u nastavu (formalno obrazovanje), knjižnice obrazuju svoje korisnike (neformalno obrazovanje). Pokazatelji rezultata (potrebno izmijeniti!): 1.3.1. Broj uspješno provedenih programa informacijske pismenosti te programa poticanja čitanja u tiskanom i digitalnom okruženju 1.3.2. Zastupljenost uključenosti knjižničnih usluga i informacijskih izvora u nastavne, znanstvene i istraživačke procese i programe 1.3.3. Broj uspostavljenih programa za sustavno mjerenje i analizu ishoda učenja korisnika knjižnica 1.3.4. Broj akreditiranih programa informacijskog opismenjavanja unutar sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja koje usvaja Agencija za odgoj i obrazovanje 1.3.5. Broj akreditiranih programa informacijskog opismenjavanja unutar sustava akademskog obrazovanja koje usvaja Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Djelomično prihvaćen Odjel, Zadar ukazuje na sličnosti mjera 1.2. i 1.3. Smatramo da se radi o dva momenta: Unaprjeđivanju usluga (to rade knjižničari) kod 1.2. i kontinuiranom osposobljavanju korisnika kod 1.3. Usvojene sugestije za jasnoćom izričaja. Usvojeno. Prijedlozi Odjela, Zadar o uvođenju broja kao pokazatelja, uvrstit će se u Akcijski plan.
Ljiljana Vugrinec STRATEŠKI CILJEVI, 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav U Nacrtu Strategije smatram da nije dovoljno naglašena potreba i nužnost obuhvata cijelog područja zemlje, odnosno što većeg broja stanovnika knjižničnim uslugama - bilo kroz stacionirane, bilo kroz pokretne knjižnice. Čini mi se da predlagatelji podrazumijevaju da će knjižnične usluge čim budu besplatne, ujedno biti i maksimalno dostupne svima. Međutim, praksa pokazuje da besplatne usluge nisu i ne mogu biti sinonim za njihovu opću i maksimalnu dostupnost, jer tamo gdje knjižnica niti nema, stanovništvu nije omogućena nikakva dostupnost njihovih usluga. Pri tome treba imati na umu da zemlja poput Hrvatske, s velikim brojem vrlo malih naselja (ne samo malih općina, već baš malih, i k tome često raštrkanih naselja) nema realnih uvjeta za osnivanje puno većeg broja stacioniranih knjižnica nego što ih sada ima. Drugim riječima, bez odgovarajuće infrastrukture, tj. bez postojanja stacioniranih narodnih knjižnica, odnosno, njihove alternative u malim naseljima - bibliobusa, najšire dostupnosti knjižničnih usluga neće biti, bilo besplatnih, ili ne, jer ih neće imati tko niti gdje pružati. Iako četvrtina stanovništva Hrvatske koja živi u Zagrebu, ima na raspolaganju razvijeni javni gradski i prigradski prijevoz koji postojeće knjižnice čini fizički dostupnijima stanovnicima tog dijela zemlje, u preostalom dijelu Hrvatske, osobito izvan nekoliko najvećih gradova, takav javni prijevoz gotovo da i ne postoji. To znači da neka općinska knjižnica, u jednoj općini s npr. desetak naselja, ne može biti i nije dostupna svim stanovnicima te općine, ako su njihova mjesta stanovanja od središta općine udaljena npr. po pet, deset ili više kilometara - što je česti slučaj. Znači, tamo gdje nema i ne može biti stacioniranih knjižnica, jedino pokretne knjižnice mogu osigurati potrebnu infrastrukturu za pružanje knjižničnih usluga. Čak i u uvjetima kada su virtualne usluge sve dostupnije, a knjižnična građa i druge knjižnične usluge mogu se koristiti i online, razvoj i primjena tehnologije koja je uobičajena u većim središtima, pa čak i u manjim gradovima, ne može se poistovjetiti s onom u malim općinama i naseljima u koja odlaze pokretne knjižnice. U takvim krajevima nije rijetkost da nema niti kvalitetnog signala za mobitel, a mogućnosti korištenja interneta također su vrlo ograničene, ili još uvijek uopće ne postoje - to je naša realnost! Stanovništvo je u pravilu slabije kupovne moći pa nema mogućnosti kupovanja potrebne opreme, niti plaćanja internetskih usluga, a često nema niti dovoljno znanja za korištenje suvremenih tehnologija, osobito kad se radi o starijim korisnicima. Stoga u slučaju pokretnih knjižnica "pokrivenost" nekog područja njihovom uslugom u pravilu ujedno doslovno znači i "dostupnost" tih usluga, jer bez pokrivenosti područja stajalištima pokretne knjižnice, najčešće ne bi moglo biti ni dostupnosti bilo kakvih knjižničnih usluga za stanovništvo. Stoga predlažem u cilju 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav u mjeri 2.1. dodatno navesti i istaknuti sljedeće: "Posebno je važno i neophodno osigurati jednakost i ravnopravnost te podjednake uvjete dostupnosti i pristupa za korištenje knjižničnih usluga svim građanima bez obzira na mjesto gdje žive, odnosno bez obzira na njihovu smanjenu fizičku pokretljivost - uslijed invaliditeta i sl. Uz mogućnosti stacioniranih knjižnica, iskoristiti prednosti pružanja knjižničnih usluga kroz pokretne knjižnice, ne samo sa svrhom veće dostupnosti knjižnica, nego i u smislu racionalizacije poslovanja." Shodno ovome, predlažem i dodavanje novog pokazatelja rezultata: 2.1.4. Uspostavljen odgovarajući tip knjižnice - stacionirane ili pokretne - ravnomjerno u svim područjima, tj. regijama Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Pitanje besplatnih usluga je postavljeno kao strateški cilj do 2020. s planom postupnog osiguravanja da taj cilj zaživi odnosno da se osiguraju sredstva za nabavu građe koja su obično korištena iz izvora članarina.
Ljiljana Vugrinec STRATEŠKI CILJEVI, 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav Predlažem u Cilju 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav u mjeri 2.1. dodatno navesti i istaknuti sljedeće: "Posebno je važno i neophodno osigurati jednakost i ravnopravnost te podjednake uvjete dostupnosti i pristupa za korištenje knjižničnih usluga svim građanima bez obzira na mjesto gdje žive, odnosno bez obzira na njihovu smanjenu fizičku pokretljivost - uslijed invaliditeta i sl. Uz mogućnosti stacioniranih knjižnica, iskoristiti prednosti pružanja knjižničnih usluga kroz pokretne knjižnice, ne samo sa svrhom veće dostupnosti knjižnica, nego i u smislu racionalizacije poslovanja. Odbijen Držimo da smo taj cilj postavili kad smo naveli načelo jednakopravnog pristupa svim građanima.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.1. Zakonskim i podzakonskim rješenjima redefinirati funkcionalno i teritorijalno povezivanje knjižnica u nacionalnom knjižničnom sustavu i podsustavima, uz osigurano financiranje njegovih sastavnica Mjera 2.1. Zakonskim i podzakonskim rješenjima unaprijediti funkcionalno i teritorijalno povezivanje knjižnica u nacionalnom knjižničnom sustavu i podsustavima, uz osigurano financiranje njegovih sastavnica Mjera obuhvaća uspostavu pravnog okvira za financiranje sustava koji osigurava jednakopravni pristup informacijama i knjižničnim uslugama za sve građane RH, čime se omogućuje nesmetano obavljanje djelatnosti knjižnica kako samostalnih, tako i knjižnica u sastavu. Posebno je nužno osigurati jednakost i ravnopravnost te podjednake uvjete dostupnosti i pristupa za korištenje knjižničnih usluga svim građanima bez obzira na mjesto gdje žive, odnosno bez obzira na njihovu smanjenu fizičku pokretljivost - uslijed invaliditeta i sl. Uz mogućnosti stacioniranih knjižnica, iskoristiti prednosti pružanja knjižničnih usluga kroz pokretne knjižnice, ne samo sa svrhom veće dostupnosti knjižnica, nego i u smislu racionalizacije poslovanja. U zakonskim i podzakonskim aktima potrebno je predvidjeti kontrolu izvršavanja obveza osnivača, kao i sankcije za prekršitelje. Nužno je jedinstveno financiranje matične djelatnosti jer potiče unaprjeđivanje knjižničnog poslovanja i upravljanja i predstavlja temeljni oslonac za koordinaciju, razvoj i vrjednovanje knjižničnog sustava Republike Hrvatske. Nadležnost: Vlada RH Provedba: Vlada RH, osnivači, Ministarstvo kulture, MZOS Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost Pokazatelj rezultata: 2.1.1. Jasno definirano financiranje knjižnične djelatnosti u skladu sa Zakonom o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama 2.1.2. Utvrđene matične knjižnice i njihovo financiranje uz dostatan broj djelatnika (s obzirom na koje područje kategorija djelatnika pokriva) 2.1.3. Uspostavljen odgovarajući tip knjižnice - stacionirane ili pokretne - ravnomjerno u svim područjima, tj. regijama Republike Hrvatske Djelomično prihvaćen HKD – predlaže izraz 'unaprijediti'. No, držimo da treba ostati 'redefinirati'. HKD – u rečenici "mjera obuhvaća uspostavu pravnog..." predlaže ubaciti 'i ekonomskog' - usvojeno. Prijedlozi HKD-a prihvaćeni, osim navođenja naziva zakona koji je u izradi.
Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za inf. znanosti 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.1. Zakonskim i podzakonskim rješenjima redefinirati funkcionalno i teritorijalno povezivanje knjižnica u nacionalnom knjižničnom sustavu i podsustavima, uz osigurano financiranje njegovih sastavnica Nisu li pokazatelj rezultata 2.1.2. i 2.1.3. i sada već utvrđeni samo što u provedbi nailaze na poteškoće. Možda u tom smislu treba preformulirati pokazatelj. Odbijen Kod mjere 2. bilo je dosta razmišljanja, ali ne i konkretnih prijedloga, pa smo unijeli ono što je jasno proizašlo iz rečenih stajališta (na primjer, kod Ljiljane Vugrinec i HKD-a). Da funkcioniraju u dosadašnjoj praksi zasigurno ih ne bismo posebno isticali. Smatramo da treba ovako ostati.
Knjižnice grada Zagreba 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.1. Zakonskim i podzakonskim rješenjima redefinirati funkcionalno i teritorijalno povezivanje knjižnica u nacionalnom knjižničnom sustavu i podsustavima, uz osigurano financiranje njegovih sastavnica Netočna je tvrdnja da je dio knjižnica u nadležnosti MK. Naime, prema Zakonu o knjižnicama MZOS provodi nadzor nad zakonitošću rada općeznantvenih, sveučilišnih i školskih knjižnica, ali nadzor nad zakonitošću rada ostalih knjižnica obavljaju županijski uredi nadležni za kulturu županija na području kojih je sjedište knjižnice, odnosno gradski ured za kulturu Grada Zagreba. Također smatramo da je nerealno očekivati da Vlada RH osigura sredstva za osnovne usluge za sve knjižnice, ali bi trebala osigurati sredstva za funkcioniranje Nacionalnog knjižničnog sustava. Odbijen Držimo da je komentar proizašao iz krivog čitanja teksta - nismo mislili na nadležnost vezanu uz provođenje zakona, već uz pokrivanje prema vrstama knjižnica.
Ljiljana Vugrinec 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.1. Zakonskim i podzakonskim rješenjima redefinirati funkcionalno i teritorijalno povezivanje knjižnica u nacionalnom knjižničnom sustavu i podsustavima, uz osigurano financiranje njegovih sastavnica Dodatti novi pokazatelj rezultata: 2.1.4. Uspostavljen odgovarajući tip knjižnice - stacionirane ili pokretne - ravnomjerno u svim područjima, tj. regijama Republike Hrvatske. Prihvaćen Uključili kao: 2.1.4. Uspostavljena odgovarajuća vrsta knjižnične jedinice – stacionirane ili pokretne – ravnomjerno u svim područjima Republike Hrvatske. Usvojeno.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.2. Funkcionalno povezati izvore i usluge u nacionalnom knjižničnom sustavu Mjera 2.2. Funkcionalno povezati izvore i usluge u nacionalnom knjižničnom sustavu U okviru ove mjere potrebno je uspostaviti nacionalnu normativnu bazu s jedinstvenim identifikatorima; poticati cjelovitu obradbu svih vrsta knjižnične građe, u skladu s međunarodnim normama; osigurati temelj za povezivanje bibliografskih podataka u skupnim katalozima nacionalnog knjižničnog sustava i podsustava; poticati izradbu opisa na razini zbirke (osobito u području zbirki knjižničnog dobra) te uspostaviti temelj za daljnju obradbu građe na razini jedinice; uspostaviti skupne kataloge knjižnica u sustavu i podsustavima te osigurati jedinstven pristup elektroničkim izvorima informacija putem nacionalnog knjižničnog portala i ponuditi raznovrsne usluge za korisnike. Nadležnost: NSK Provedba: NSK, knjižnice Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost knjižnica, projektno Pokazatelji rezultata: 2.2.1. Osiguran jedinstveni pristup izvorima informacija u hrvatskim knjižnicama 2.2.2. Usvojen jedinstveni nacionalni kataložni pravilnik kao temelj standardizirane obradbe 2.2.3. Uspostavljena nacionalna normativna baza s jedinstvenim identifikatorima 2.2.4. Uspostavljeni skupni katalozi knjižnica u sustavu i podsustavima 2.2.5. Uspostavljen i sustavno ažuriran nacionalni knjižnični portal. Prihvaćen Usvojeno.
Knjižnice grada Zagreba 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.2. Funkcionalno povezati izvore i usluge u nacionalnom knjižničnom sustavu Svakako dodati obavezu da svi izvori koji budu kupljeni ili napravljeni društvenim novcem moraju pod jednakim uvjetima biti dostupni svim knjižnicama. o Pokazatelji rezultata 2.2.3. Usvojen jedinstveni nacionalni kataložni pravilnik kao temelj standardizirane obradbe Od 80-tih godina u Hrvatskoj postoji jedinstven nacionalni kataložni pravilnik kao temelj standardizirane obradbe, a sada se radi na njegovim izmjenama, pa se može reći „Usvojen novi jedinstven nacionalni kataložni pravilnik …“. o Provedba: dodati strukovne udruge Prihvaćen Usvojeno.
Odjel za informacijske znanosti 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.2. Funkcionalno povezati izvore i usluge u nacionalnom knjižničnom sustavu Nekoliko stvari nedostaje u ovom segmentu strategije. Kao prvo, trebalo bi izmijeniti naslov, jer se knjižnice funkcionalno trebaju povezati ne samo na nacionalnoj, već i međunarodnoj razini. Iako se insistira na obradi knjižnične građe, Strategija ništa ne govori o novim trendovima u kataložnoj obradi, povezivanju kataložnih opisa, integraciji knjižničnih kataloga u različite međunarodne sustave koji će povećati vidljivost knjižnične građe globalno. Strategija ništa ne govori o razvoju zbirki koji knjižnicu od uloge „obrade“ stavlja u ulogu stvaratelja i/ili moderatora stvaratelja sadržaja. Institucijski repozitoriji ne smiju egsistirati bez nadzora knjižnica, a visokoškolske knjižnice su sve više uključene u monitoring, ne samo publikacija, već i istraživačkih podataka. U ovom segmentu „izvora i usluga“ Strategija bi se svakako trebala pozabaviti pomakom od tiskanog ka digitalnom, posljedicama za knjižnice, te pronalaženjem rješenja. Pored potrebe nacionalnog i internacionalnog povezivanja, Strategija bi svakako trebala „motivirati“ interesno okupljanje manjeg ili većeg broja knjižnica oko bilo kojeg zadatka vezanog uz knjižničnu djelatnost (nabava, razvoj usluga i sl.). „U okviru ove mjere potrebno je uspostaviti nacionalnu normativnu bazu s jedinstvenim identifikatorima;“ – misli li se na jednu normativnu bazu podataka s više jedinstvenih identifikatora, kojih? Odlomak: „uspostaviti skupne kataloge knjižnica u sustavu i podsustavima te osigurati jedinstven pristup elektroničkim izvorima informacija putem nacionalnog knjižničnog portala i ponuditi raznovrsne usluge za korisnike.“ je nejasan: - pretpostavka „uspostavljanja skupnih kataloga“ su smjernice za interoperabilnost koje knjižnice trebaju poštivati bez obzira na korišteni softver - što su raznovrsne usluge za korisnike? – potrebno ih je barem naznačiti Ispraviti: Nadležnost: MZOS, NSK, vodeće knjižnice u pojedinim znanstvenim područjima Provedba: NSK, knjižnice Odbijen Smatramo da se ovdje radi o viziji i ciljevima nacionalnog knjižničnog sustava koji je, svakako, povezan i na međunarodnoj razini, ali ne može nositi drugi naziv do 'nacionalni'. Odjel u Zadru vrlo se kritički izjasnio o ovome dijelu zamjerajući da se ne govori o novim trendovima u obradi. Smatrali smo da je to razvidno iz predloženog teksta Nacrta, ali ovdje pojačavamo kako bi svima bilo jasno na što se mislilo. Odjel, Zadar ukazuje na nejasan izraz 'raznovrsne' ali ne nudi rješenje. Precizniji elementi ući će u Akcijski plan. Odjel, Zadar traži da se unese: 'vodeće knjižnice u pojedinim znanstvenim područjima', misleći, pretpostavljamo na sustav SZI. No, takva formulacija nigdje nije službeno navedena, a kad kažemo knjižnice, mislimo na one koje u ovome segmentu imaju najviše za kazati i učiniti, pa smatramo da ne treba mijenjati.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.3. Koordinirati nacionalni knjižnični sustav i podsustave u svrhu djelotvornog poslovanja knjižnica Mjera 2.3. Koordinirati nacionalni knjižnični sustav i podsustave u svrhu djelotvornog poslovanja knjižnica Ova mjera obuhvaća: sustavno prikupljanje podataka i osiguravanje dostupnosti o knjižnicama u sustavu. Unaprjeđivanje suvremenih načina bibliografske i sadržajne obradbe knjižnične građe, sustava obveznog primjerka te dostupnost podataka o ukupnoj nacionalnoj nakladničkoj produkciji, razradbu modela konzorcijske nabave / licenciranja informacijskih izvora za nacionalni sustav i podsustave; uspostavu zajedničkih usluga i koordiniranih programa knjižnica u sustavu. Nadležnost: MZOS, Ministarstvo kulture, NSK Provedba: NSK, matične knjižnice, glavne knjižnice u sustavu Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost knjižnica Pokazatelji rezultata: 2.3.1. Model obveznog primjerka kao sustava za praćenje i trajno očuvanje ukupne nacionalne nakladničke produkcije 2.3.2. Razrađeni modeli konzorcijske nabave građe / licenciranja informacijskih izvora za podsustave i nacionalni sustav 2.3.3. Utvrđene zajedničke usluge knjižnica u sustavu 2.3.4. Model preuzimanja bibliografskih i normativnih zapisa iz skupnog kataloga i nacionalne normativne baze. Odbijen HKD je ovdje sugerirao dodatnu rečenicu: „sustavno prikupljanje podataka i osiguravanje dostupnosti o knjižnicama u sustavu“. Nismo uključili jer ne pripada ovoj mjeri, predviđeno je u Mjeri 2.5.
Knjižnice grada Zagreba 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.3. Koordinirati nacionalni knjižnični sustav i podsustave u svrhu djelotvornog poslovanja knjižnica Koordinirati nacionalni knjižnični sustav i podsustave u svrhu djelotvornog poslovanja knjižnica o Provedba – uvrštavanje Knjižnice Leksikografskog zavoda u provedbu ove mjere je iznenađujuće, budući da ova Knjižnica nije upisana u Upisnik knjižnica i da nema javno dostupan katalog. Prihvaćen Usvojeno. Na osnovi zaprimljenih sugestija, tekst promijenjen: Nadležnost: NSK Provedba: NSK, knjižnice, strukovne udruge Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost knjižnica, projektno Pokazatelji rezultata: 2.2.1. Osiguran jedinstven pristup izvorima informacija u hrvatskim knjižnicama 2.2.2. Uspostavljeni skupni katalozi knjižnica u sustavu i podsustavima 2.2.3. Usvojen novi nacionalni kataložni pravilnik kao temelj standardizirane obradbe 2.2.4. Uspostavljena nacionalna normativna baza s jedinstvenim identifikatorima 2.5.5. Uspostavljen i sustavno ažuriran nacionalni knjižnični portal.
Odjel za informacijske znanosti 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.3. Koordinirati nacionalni knjižnični sustav i podsustave u svrhu djelotvornog poslovanja knjižnica Ispraviti: Pokazatelji rezultata: 2.3.1. Definiran optimalni model obveznog primjerka kao sustava za praćenje i trajno očuvanje ukupne nacionalne nakladničke produkcije 2.3.2. Definirani model konzorcijske nabave građe / licenciranja informacijskih izvora za podsustave i nacionalni sustav 2.3.3. Definirane zajedničke usluge knjižnica u sustavu 2.3.4. Broj preuzetih bibliografskih i normativnih zapisa iz skupnog kataloga i nacionalne normativne baze 2.3.5. Statistika korištenja licenciranih baza podataka. Djelomično prihvaćen Odjel, Zadar sugerira riječ 'definiran' kod navedenih pokazatelja. Smatramo da je bolje koristiti izraz 'utvrđen', a kod pokazatelja 2.3.4. izostavili smo 'broj' jer to nismo stavljali ni kod drugih pokazatelja (ići će u Akcijski plan). Ispravljeno tako da sada glasi: Pokazatelji rezultata: 2.3.1. Utvrđen optimalan model obveznog primjerka kao sustava za praćenje i trajno očuvanje ukupne nacionalne nakladničke produkcije 2.3.2. Razrađeni modeli konzorcijske nabave građe / licenciranja informacijskih izvora za podsustave i nacionalni sustav 2.3.3. Utvrđene zajedničke usluge knjižnica u sustavu 2.3.4. Broj preuzetih bibliografskih i normativnih zapisa iz skupnog kataloga i nacionalne normativne baze 2.3.5. Statistika korištenja licenciranih baza podataka.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.4. Unaprijediti upravljanje knjižničnim kulturnim dobrom Mjera 2.4. Unaprijediti upravljanje knjižničnim kulturnim dobrom Usklađivanjem podzakonske regulative i ostalih dokumenata sustavno pridonositi kvaliteti upravljanja knjižničnim kulturnim dobrom (utvrđivanje zadaća nacionalnih baštinskih ustanova, jedinstveno funkcioniranje matične djelatnosti i financiranje programa i projekata zaštite i sl.). Usklađivanjem pravnog okvira trajne pohrane knjižničnog kulturnog dobra, u okviru kojega i sustava obveznog primjerka RH, utemeljenog na međunarodnim normama. Sustavno osiguravati pohranu, dostupnost, trajnu čitljivost i dugoročnu zaštitu analogne i digitalne knjižnične građe kao kulturnog dobra. Nadležnost: Ministarstvo kulture, MZOS, NSK Provedba: NSK, knjižnice Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, projektno Pokazatelji rezultata: 2.4.1. Usklađenost zakonskog okvira vezana uz zaštitu knjižnične i kulturne baštine s novim Zakonom o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama i donesena nacionalna strategija, planovi i programi zaštite i očuvanja knjižničnog kulturnog dobra 2.4.2. Uspostavljen nacionalni sustav za zaštitu knjižnične građe i očuvanje knjižničnih kao zbirki kulturnog dobra 2.4.3. Osiguranje trajne pohrane i dostupnosti digitalne građe hrvatskih knjižnica. Prihvaćen Prijedlog HKD-a – usvojeno. Odjeljak je zatim stilski ujednačen.
Ilija Pejić 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.5. Uspostaviti jedinstveni sustav u praćenju kvalitete knjižničnih usluga Redefinicijom teritorijalnog i funkcionalnog povezivanja knjižnica u sustav i podsustave knjižnica povećala bi se njihova ujednačenost u svim sferama djelovanja a time i učinkovitost i u koordiniranoj nabavi, izradi raznih pomagala (kataloga), registara, zajamčena bi bila zaštita knjižničnog kulturnog dobra... Trajnim sustavom mjerenja kvalitete zadražao bi se visoko nivo knjižničnih usluga za sve korisnika... Stvarno, Strategija je pisana sinkronijski i dijakronijski i ima sve postulate strukturalističke filozofije. Prihvaćen Suglasnost s predloženim.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.5. Uspostaviti jedinstveni sustav u praćenju kvalitete knjižničnih usluga Mjera 2.5. Uspostaviti jedinstveni sustav u praćenju kvalitete knjižničnih usluga Sustavno vrjednovanje knjižničnih usluga preduvjet je za analizu sustava i podsustava, poboljšanje postojećih i planiranje novih usluga te upravljanje razvojem sustava kao i njegovih sastavnica. U okviru ove mjere planira se uvesti jedinstven, precizno definiran sustav prikupljanja statističkih podataka. Sustav pokazatelja za utvrđivanje uspješnosti poslovanja, te sustav upravljanja kvalitetom. Nadležnost: NSK Provedba: NSK, matične knjižnice, ostale knjižnice Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, projektno Pokazatelji rezultata: 2.5.1. Uveden jedinstveni sustav za prikupljanje statističkih podataka 2.5.2. Uveden sustav pokazatelja za utvrđivanje uspješnosti poslovanja knjižnica 2.5.3. Uveden sustav upravljanja kvalitetom u knjižnicama. Prihvaćen Na prijedlog HKD-a skraćeno! Odjel, Zadar predlagao je precizirati metode vrednovanja, ali to će ići u Akcijski plan.
Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za inf. znanosti 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.5. Uspostaviti jedinstveni sustav u praćenju kvalitete knjižničnih usluga U mjeri 2.5. „Uspostaviti jedinstveni sustav u praćenju kvalitete knjižničnih usluga“ trebalo bi precizirati na koje se metode vrednovanja misli jer ovako djeluje preopćenito. Odbijen Bit će navedeno u Akcijskom planu.
Odjel za informacijske znanosti 2. Uspostaviti učinkovitu i funkcionalnu mrežu knjižnica povezanih u jedinstveni nacionalni knjižnični informacijski sustav, Mjera 2.5. Uspostaviti jedinstveni sustav u praćenju kvalitete knjižničnih usluga Preurediti mjeru 2.5, proširiti na način da se osim kvalitete, uspješnosti mjeri i utjecaj knjižnice. U strategijama drugih država naglašen je utjecaj koje knjižnice imaju na zajednicu, korisnike i potencijale korisnike pa smatramo da je u ovoj strategiji važno naglasiti potrebu za mjerenjem utjecaja knjižnice u raznolikim aspektima knjižničnog poslovanja i interakcije sa zajednicom. Najnoviji ISO standard 16439 – Metode i postupci za procjenu utjecaja knjižnice. Prihvaćen Usvojeno.
Hrvatsko knjižničarsko društvo STRATEŠKI CILJEVI, 3. Osigurati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti 3. Osigurati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti Infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti obuhvaćaju pravni okvir, stručne djelatnike, korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije, prostor i knjižničnu građu. Uvjete za osnivanje knjižnica i obavljanje knjižnične djelatnosti prema propisanim standardima za sve vrste knjižnica, utvrđuju nadležna ministarstva, a osigurava Vlada RH i/ili osnivač, a optimalne uvjete utvrđene standardima (prema vrstama knjižnica) osiguravaju osnivač, odnosno nadležna ministarstva. Prihvaćen Usvojeno tako da glasi: "Infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti obuhvaćaju prostor, pravni okvir, stručne djelatnike, knjižničnu građu te opremu i informacijsku infrastrukturu..." Bilo je prijedloga da se navedu i neki drugi elementi no, ovo su standardni elementi informacijske infrastrukture pa ih nismo mijenjali.
Knjižnice grada Zagreba STRATEŠKI CILJEVI, 3. Osigurati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti U poglavlju se navodi da „Minimalne uvjete za osnivanje knjižnica i obavljanje knjižnične djelatnosti utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu … a optimalne uvjete utvrđene standardima osigurava osnivač...“ ali je nejasno na koji bi to način MK trebalo utvrditi. Naime, uvjeti za osnivanje knjižnica su propisani Zakonom o knjižnicama, koji regulira i postupak kojim se utvrđuje postojanje tih uvjeta. Prihvaćen KGZ je tražio jasniju rečenicu, pa smo unijeli kraću i, nadamo se, precizniju formulaciju. "Uvjeti za osnivanje knjižnica i obavljanje knjižnične djelatnosti utvrđuju se zakonskim i podzakonskim aktima, a sredstva se osiguravaju iz državnog proračuna i iz proračuna osnivača."
Ljiljana Vugrinec STRATEŠKI CILJEVI, 3. Osigurati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti Željela bih ovdje podržati prijedlog kojeg je u svom komentaru također iznio uvaženi kolega g. Ilija Pejić, a odnosi se na cilj 3. Osigurati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti. Radi se o potrebi uvođenja dodatne temeljne infrastrukturne komponente za rad svake knjižnice - tj. programske djelatnosti te obaveze unapređivanja poslovanja i razvoja knjižnice - uz već navedene komponente, kao što su prostor i oprema, legislativa, stručni djelatnici i knjižnična građa te informacijska infrastruktura. Kao što navodi i kolega Pejić, po programima se i vrednuju knjižnice i međusobno razlikuju. Stoga bi Strategijom trebalo više istaknuti značaj programske djelatnosti knjižnica, kao i nastojanja u smislu unapređenja i razvoja poslovanja samih knjižnica. Prihvaćen Usvojeno.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 3. Osigurati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti , Mjera 3.1. Osigurati temeljne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: prostor, legislativnu osnovu, stručne djelatnike i kontinuiranu nabavu knjižnične građe Mjera 3.1. Osigurati temeljne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: prostor, pravni okvir, stručne djelatnike i kontinuiranu nabavu knjižnične građe Pravni okvir, informacijsko komunikacijska tehnologija, stručni djelatnici, prostor, te inicijalni knjižnični fond koji će se kontinuirano izgrađivati u skladu s pravilima struke i osnovnih standarada struke, osnovni su preduvjeti za obavljanje knjižnične djelatnosti. Knjižnice moraju zadovoljavati propisane standarde djelatnosti. Nadležnost: Vlada RH, osnivači Provedba: MK, MZOS, NSK, knjižnice Financiranje: sredstva za redovitu djelatnosti, razvojno, projektno Pokazatelji rezultata: 3.1.1. Osigurano kontinuirano financiranje redovite i programske djelatnosti te razvoja knjižnica iz izvora na svim razinama – lokalnoj, regionalnoj i državnoj 3.1.2. Osigurani uvjeti za rad knjižnica u skladu s propisanim standardima 3.1.3. Usvojen novi zakon o knjižničnoj djelatnosti i knjižnicama i prateći podzakonski akti i standardi 3.1.4. Osigurano kontinuirano financiranje nabave knjižnične građe u skladu sa standardima prema vrstama knjižnica. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
Knjižnice grada Zagreba 3. Osigurati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti , Mjera 3.1. Osigurati temeljne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: prostor, legislativnu osnovu, stručne djelatnike i kontinuiranu nabavu knjižnične građe Što čini temeljne infrastrukturne pretpostavke? Svakako dopuniti „preuzimanjem bibliografskih metapodataka i pristupom autoriziranim metapodacima“. Dopuniti da „osigurati temeljne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti“ uz „prostor, legislativnu osnovu, stručne djelatnike, kontinuiranu nabavu knjižnične građe“ čine i bibliografski podaci. Dakle,dodati 3.1.6 Osigurano preuzimanje bibliografskih (meta)podataka i pristup autoriziranim (meta)podacima. Odbijen KGZ je predložio uvođenje još jedne infrastrukturne pretpostavke „preuzimanje bibliografskih metapodataka i pristup autoriziranim metapodacima“. Smatramo da tome nije mjesto u popisu infrastrukturnih elemenata.
Ljiljana Vugrinec 3. Osigurati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti , Mjera 3.1. Osigurati temeljne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: prostor, legislativnu osnovu, stručne djelatnike i kontinuiranu nabavu knjižnične građe S obzirom da je kao pokazatelj rezultata u cilju 3. već navedeno pod 3.1.1. Osigurano kontinuirano financiranje redovite i programske djelatnosti te razvoja knjižnica iz izvora na svim razinama – lokalnoj, regionalnoj i državnoj, smatram da je potrebno isto to navesti i kod opisa mjera, tj. unijeti dopunu u poglavlju Mjera 3.1. Osigurati temeljne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: prostor, legislativnu osnovu, stručne djelatnike i kontinuiranu nabavu knjižnične građe, redovito financiranje redovne i programske djelatnosti te unapređivanja poslovanja i razvoja knjižnice. Također, u tom smislu potrebno je dopuniti i opis Mjere 3.1. Prostor, stručni djelatnici te inicijalni knjižnični fond koji će se kontinuirano izgrađivati u skladu s pravilima struke osnovni su preduvjeti za obavljanje knjižnične djelatnosti. Ne može se osnovati knjižnica ukoliko ne zadovoljava minimalne propisane kriterije za obavljanje knjižnične djelatnosti, a knjižnice koje već djeluju, a ne zadovoljavaju minimalne kriterije za obavljanje knjižnične djelatnosti, moraju postići tu usklađenost u što kraćem roku. Stalno unapređivanje poslovanja uvođenjem novih usluga i metoda rada te nove tehnologije imperativ je za razvoj djelatnosti. Odbijen Kontinuirana nabava knjižnične građe nije infrastrukturna pretpostavka.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 3. Osigurati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti , Mjera 3.2. Osigurati temeljne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: tehničku i telekomunikacijsku opremu Mjera 3.2. Osigurati temeljne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: tehničku i telekomunikacijsku opremu U sklopu ove mjere potrebno je u svim vrstama knjižnica osigurati: suvremenu informacijsko komunikacijsku tehnologiju za rad, pristup brzoj internetskoj vezi te kompatibilne računalne sustave za upravljanje knjižničnim službama i uslugama. Pristupom internetu svim knjižnicama, nabavom potrebne opreme i poticanjem uvođenja informacijskih sustava u knjižnice koje nisu informatizirane osigurati preduvjete za njihovo uključivanje u nacionalni knjižnični sustav/podsustave. Planskom suradnjom s CARNetom i Srcem, razvijati korištenje telekomunikacijske tehnologije i specijalizirana znanja stručnjaka. Nadležnost: MK, MZOS, osnivači, knjižnice Provedba: MK, MZOS, NSK, knjižnice, CARNet, Srce Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, razvojno, projektno Pokazatelji rezultata: 3.2.1. Osigurani minimalni tehnički uvjeti i telekomunikacijski preduvjeti te njihov ravnomjeran razvoj 3.2.2. Informatizacija i uporaba računalnih sustava za upravljanje knjižničnim službama i uslugama Odbijen HKD je predložio samo dva pokazatelja (općenitije), no, ostali smo kod toga da za svaki infrastrukturni element navedemo poseban pokazatelj.
Knjižnice grada Zagreba 3. Osigurati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti , Mjera 3.2. Osigurati temeljne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: tehničku i telekomunikacijsku opremu U naziv Mjera 3.2. Osigurati temeljne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti: tehničku i telekomunikacijsku opremu - dodati: te potrebnu programsku podršku Tekst „Planskom suradnjom s CARNetom i Srcem, i projektima javno-privatnog partnerstva, racionalizirati korištenje telekomunikacijske opreme i specijalizirana znanja“ proširiti podebljanim tekstom: „Planskom suradnjom s CARNetom i Srcem, i projektima javno-privatnog partnerstva, racionalizirati nabavu i korištenje operativnih sustava i specijaliziranih programa za zaštitu informacijskog sustava knjižnice te telekomunikacijske opreme i specijalizirana znanja“ • U 3.2.1. Osigurani minimalni tehnički uvjeti i telekomunikacijski preduvjeti te njihov ravnomjeran razvoj – izbaciti podcrtano • U 3.2.2. Informatizacija i uporaba računalnih sustava za upravljanje knjižničnim službama i uslugama – dodati u svim knjižnicama • u 3.2.3. Potpuna obrađenost svih vrsta građe u knjižnicama – proširiti podebljanim: Potpuna obrađenost i dostupnost svih vrsta građe u knjižnicama Prihvaćen Usvojeno tako da glasi: "Planskom suradnjom s CARNetom i SRCEM, i projektima javno-privatnog partnerstva, racionalizirati nabavu i korištenje operativnih sustava i specijaliziranih programa za zaštitu informacijskih sustava knjižnica te korištenje telekomunikacijske opreme i specijalizirana znanja stručnjaka."
Ilija Pejić 3. Osigurati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti , Mjera 3.3. Osigurati računalnu podršku knjižnicama za digitalizaciju, upravljanje digitalnom građom te pružanje ujedinjene usluge digitalnih knjižnica za korisnike Više manje u mjeri 3 narodne knjižnice su stvorile prostorne preduvjete, opremljene su kompatibilnom IT tehnologijom i povezane su adekvatnim telekomunikcijskim vezama. Izostala je računalna podrška knjižnicama u postupku digitalizacije, odnosno standardizirana digitalizacija kojom bi se upravljalo iz jednog mjesta i koja bi bila sustavno financirana. Takvom koordiniranom digitalizacijom lakše bi se upravljalo, koristilo, bila bi veća preglednost... U Strategiji je to naglasak i to pozdravljam. Primljeno na znanje Komentar, nema konkretnih prijedloga.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 3. Osigurati ravnomjerne infrastrukturne pretpostavke za obavljanje knjižnične djelatnosti , Mjera 3.3. Osigurati računalnu podršku knjižnicama za digitalizaciju, upravljanje digitalnom građom te pružanje ujedinjene usluge digitalnih knjižnica za korisnike Mjera 3.3. Razvoj digitalne knjižnice Knjižničnu građu treba sustavno i opsežno digitalizirati, uz poduzimanje mjera da se otkloni dupliciranje posla i riješi pitanje autorskih prava na još zaštićena djela. Za realizaciju treba osigurati sredstva. Osiguranjem sredstava za digitalizaciju i poticanjem koordinirane nabave/korištenja postojeće opreme u knjižnicama za digitalizaciju osigurava se opsežnija i kvalitetnija uključenost knjižnica u nove poslove. Nadležnost: MK, MZOS, NSK, knjižnice Provedba: MK, MZOS, NSK, knjižnice, CARNet, Srce Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, projektno Pokazatelji rezultata: 3.3.1. Koordinirana digitalizacija građe u knjižnicama 3.3.2. Koordinirana nabava i razvoj sustava za upravljanje digitalnom građom u knjižnicama 3.3.3. Sustavni razvoj portala Hrvatska digitalna baština. Prihvaćen Usvojeno tako da sad glasi: "Knjižničnu građu treba sustavno i racionalno digitalizirati uz poduzimanje mjera da se otkloni udvostručavanje posla i rješavaju pitanja autorskih prava na još zaštićena djela te prava ponovne uporabe u skladu s pozitivnim zakonskim propisima."
Hrvatsko knjižničarsko društvo STRATEŠKI CILJEVI, 4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu   4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu Kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu čine: temeljna znanja i vještine koje se stječu putem sveučilišnih obrazovnih programa i u različitim oblicima cjeloživotnog obrazovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu  , Mjera 4.1. Poticati i pratiti prijedloge i izvođenje studijskih programa u području informacijskih i komunikacijskih znanosti Mjera 4.1. Poticati i pratiti prijedloge i izvođenje studijskih programa u području informacijskih i komunikacijskih znanosti Kako se programi na svim trima razinama visokog obrazovanja akreditiraju u skladu sa zakonskim propisima koje provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje, potrebno je sustavno pratiti prijedloge koji se odnose na obrazovanje budućih knjižničara i sudjelovati u njihovom osuvremenjivanju. Nadležnost: AZVO, AZOO, NSK, akademska zajednica, strukovne udruge, knjižnice Provedba: NSK, akademska zajednica, strukovne udruge, knjižnice Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, projektno Pokazatelji rezultata: 4.1.1. Praćenje akreditiranih programa u području informacijskih i komunikacijskih znanosti koje donosi Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj vezani uz knjižničarstvo Prihvaćen Usvojeno.
Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za inf. znanosti 4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu  , Mjera 4.1. Poticati i pratiti prijedloge i izvođenje studijskih programa u području informacijskih i komunikacijskih znanosti U mjeri 4.1. „Poticati i pratiti prijedloge i izvođenje studijskih programa u području informacijskih i komunikacijskih znanosti“ bilo bi poželjnije govoriti o obrazovanju informacijskih stručnjaka, nego o obrazovanju knjižničara jer se ipak radi o akademskom okruženju. Treba jasnije definirati i predvidjeti tko će to komunicirati s AZOO-om (hoće li će to napraviti HKV ili će to biti prepušteno ak. ustanovama). Nadalje, što to točno znači 'sustavno pratiti prijedloge i sudjelovati u njihovom osuvremenjivanju'? Do sada smo se više puta susreli sa situacijom da se s nekim prijedlozima programa velik dio stručne zajednice nije slagao, no oni su se svejedno oformili i djeluju. Eventualno dodati da HKV kao vodeće knjižnično savjetodavno tijelo bude jedan od čimbenika koji mora dati odobrenje i suglasnost za akreditaciju programa. Odbijen FF, Osijek je sugerirao da se umjesto 'knjižničar' uvede 'informacijski stručnjak', ali smo ostavili 'knjižničar' smatrajući da će se to rješavati unutar akreditiranih programa.
Knjižnice grada Zagreba 4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu  , Mjera 4.1. Poticati i pratiti prijedloge i izvođenje studijskih programa u području informacijskih i komunikacijskih znanosti o Nadležnost: AZVO, AZOO – na koji je način AZOO nadležan za visoko obrazovanje? o Provedba: akademska zajednica - nedostaje savjetovanje s praksom, pa treba dodati knjižnice, strukovne udruge Prihvaćen Pogreška, hvala na upozorenju. Ispravljeno.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu  , Mjera 4.2. Provoditi cjeloživotnu izobrazbu knjižničnih djelatnika usklađenu sa suvremenim potrebama rada u knjižnici Mjera 4.2. Provoditi cjeloživotnu izobrazbu knjižničnih djelatnika usklađenu sa suvremenim potrebama rada u knjižnici Cjeloživotna izobrazba knjižničnih djelatnika usklađena sa suvremenim potrebama rada u knjižnici provodi se programima stalnog stručnog usavršavanja. Nadležnost: AZVO, AZOO, CSSU, akademska i znanstvena zajednica, strukovne udruge, matične knjižnice Provedba: NSK, CSSU, AZVO, AZOO, knjižnice u sustavu, strukovne udruge, matične knjižnice Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, projektno Pokazatelji rezultata: 4.2.1. Programi tra jne izobrazbe knjižničara 4.2.2. Stjecanje viših stručnih zvanja prema jedinstvenim kriterijima i stjecanje svih materijalnih prava koja iz toga proizlaze Djelomično prihvaćen Usvojili. HKD je predlagao dopunu: „ i stjecanje svih materijalnih prava koja iz tog proizlaze“ nismo usvojili jer smatramo da tome nije mjesto ovdje... (Zakoni, sindikat, koeficijenti i sl. to bi trebali rješavati)
Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za inf. znanosti 4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu  , Mjera 4.2. Provoditi cjeloživotnu izobrazbu knjižničnih djelatnika usklađenu sa suvremenim potrebama rada u knjižnici Kod Mjera 4.2. ili Mjera 4.3. dodati pokazatelj koji bi se odnosio na stjecanje znanja i vještina potrebnih za provođenje istraživačkog rada. Nigdje se ne spominje obuka knjižničara za korištenje nove IKT. U mjeri 4.2. „Provoditi cjeloživotnu izobrazbu knjižničnih djelatnika usklađenu sa suvremenim potrebama rada u knjižnici“ trebalo bi možda spomenuti oblike cjeloživotne izobrazbe knjižničara. Odbijen FF, Osijek je predlagao isticanje novih IKT-a – smatramo da je to obuhvaćeno izrazom 'usklađenu sa suvremenim potrebama rada u knjižnici'. Predlagali su i navođenje oblika, ali smatramo da to ne ide u ovaj dokument. HKD je bio za isključivanje e-portfolija, ali smo ga zadržali kao jednu od važnih razvojnih komponenti!
Knjižnice grada Zagreba 4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu  , Mjera 4.2. Provoditi cjeloživotnu izobrazbu knjižničnih djelatnika usklađenu sa suvremenim potrebama rada u knjižnici Provedba: NSK, akademska i znanstvena zajednica, knjižnice U SUSTAVU, strukovne udruge - Izbaciti istaknuto "u sustavu", jer ako su registrirane kao knjižnice, valjda su u sustavu Prihvaćen Usvojili.
Odjel za informacijske znanosti 4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu  , Mjera 4.2. Provoditi cjeloživotnu izobrazbu knjižničnih djelatnika usklađenu sa suvremenim potrebama rada u knjižnici Naglasiti edukaciju i stručno usavršavanje solo knjižničara i knjižničara u udaljenim mjestima. Potrebno je uspostaviti sustav udaljenog učenja. Odbijen Prijedlog Odjela, Zadar da se istakne učenje na daljinu. Smatramo da će to biti zadaća visokoškolskih ustanova i CSSU-a, pa ne bismo ovdje posebno isticali. U Akcijskom planu da!
Hrvatsko knjižničarsko društvo 4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu  , Mjera 4.3. Poticati istraživački rad u knjižnicama Mjera 4.3. Poticati istraživački rad u knjižnicama Sudjelovanje na suradničkim znanstvenim, stručnim i razvojnim projektima na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini pridonosi djelotvornom funkcioniranju nacionalnog knjižničnog sustava i poticanju istraživanja koja unaprjeđuju njegov daljnji razvoj. Stjecanjem viših stručnih, a posebice znanstvenih, zvanja stječu se preduvjeti za vođenje znanstvenih, stručnih i drugih projekata. Nadležnost: NSK, akademska i znanstvena zajednica, strukovna udruženja i stručna tijela Provedba: NSK, akademska i znanstvena zajednica, knjižnice, strukovna udruženja i stručna tijela Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, projektno Pokazatelji rezultata: 4.3.1. Suradnički znanstveni, stručni i razvojni projekti 4.3.2. Istraživanje i analiza stanja u knjižnicama. Prihvaćen Usvojili.
Knjižnice grada Zagreba 4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu  , Mjera 4.3. Poticati istraživački rad u knjižnicama Provedba: NSK, CSSU, AZVO, AZOO, knjižnice U SUSTAVU, strukovne udruge – izbaciti istaknuto "u sustavu" Prihvaćen Usvojili.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu  , Mjera 4.4. Uspostaviti protok informacija i znanja u sustavu Mjera 4.4. Uspostaviti protok informacija i znanja u sustavu Povećan broj programa razmjene kojima se pospješuje mobilnost stručnjaka i prijenos znanja. Povećanje aktivnog sudjelovanja na stručnim i znanstvenim skupovima, čime se omogućuje predstavljanje postignuća knjižnica, usvajanje novih znanja i širenje međunarodnih kontakata. U skladu s interesima i potrebama knjižnica poticat će se uključivanje u međunarodne baze podataka, repozitorije, agregatore itd. Nadležnost: NSK, akademska zajednica, knjižnice, strukovne udruge Provedba: NSK, akademska zajednica, knjižnice, strukovne udruge Financiranje: sredstva za redovitu djelatnost, projektno Pokazatelji rezultata: 4.4.1. Organizacija i sudjelovanje na stručnim i znanstvenim skupovima 4.4.2. Razmjena stručnjaka, programi stručnih usavršavanja 4.4.3. Uključenost u međunarodne baze podataka, repozitorije, agregatore itd. Prihvaćen Usvojili.
Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za inf. znanosti 4. Utvrditi kompetencijski okvir stručnih znanja i vještina djelatnika u knjižničarstvu  , Mjera 4.4. Uspostaviti protok informacija i znanja u sustavu Kod pokazatelja 4.4.3. "Uključenost u međunarodne baze podataka, repozitorije, agregatore itd." nije jasno što bi trebalo biti uključeno u baze, a to treba biti jasno navedeno. Odbijen Bit će precizirano u Akcijskom planu.
Ilija Pejić Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020., HRVATSKO KNJIŽNIČNO VIJEĆE Bez kompetentnih stručnjaka, knjižničara s kompetencijama (znanja i vještine) stečenim studijskim programima (formalno knjižničarsko obrazovanje) ili neformalnim (cjeloživotnim obrazovanjem) ili informalnim (samostalno učenje) Strategija je samo popis lijepo osmišljenih vizija razvoja. Dodamo li kako ova Strategija naglašava i istraživački rad u knjižnicama te protok informacija i znanja razmjenom stručnjaka jer smo dio EU, možemo na kraju dodati još jednu pohvalu njezinoj aktualnosti i osjećaju za trenutak u kojemu je nastala, a još više smjeru kojim bi trebalo ići hrvatsko knjižničarstvo. Prihvaćen Uzeli na znanje.
Hrvatsko knjižničarsko društvo Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020., SWOT analiza o stanju hrvatskog knjižničarstva – lipanj, 2015. DOBRE STRANE / PREDNOSTI U odnosu na razinu struke - Knjižničarstvo je regulirana profesija prednost hrvatskog knjižničarstva je što funkcionira kao regulirana djelatnost i što pozitivni zakonski propisi omogućuju zaštitu i razvoj pozitivnih stečevina struke) - Školovano i profesionalno osoblje (duga tradicija obrazovanja; visokoškolsko obrazovanje knjižničara na svim trima razinama; etički kodeks) - Postavljene osnove cjeloživotnog učenja i stalnog stručnog usavršavanja - Vrednovanje stručnih zvanja u postupcima napredovanja (Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci ) - Sustavno građena mreža narodnih knjižnica (središnje knjižnice sa ili bez podružnica i ogranaka, pokretnim službama, usmjerenost prema lokalnim zajednicama; pojedine knjižnice primjeri dobre prakse prepoznati i izvan granica) - Prepoznata važnost školskih knjižnica - Duga tradicija strukovnog udruživanja knjižničara na nacionalnoj i regionalnoj razini, te članstvo u krovnim međunarodnim udrugama Usklađenost nacionalnog Pravilnika s međunarodnim bibliografskim smjernicama i preporukama - Kvalitetna izdanja stručne literature (redovito objavljivanje najvažnijih stručnih normi; smjernica i priručnika; prijevodi i autorski prinosi u časopisima, zbornicima, omeđenim publikacijama i dr. ) te poticanje i provedba znanstvenoistraživačkih i razvojnih projekata - Razvijene usluge za sve dobne skupine, za osobe s posebnim potrebama, te promicanje multikulturalnosti (organizirane radionice, dostava u kuću, digitalizacija na zahtjev, knjižnice manjina, programi knjižnica za manjinske zajednice, biblioterapijske službe) - Brojni programi za poticanje čitanja i opismenjavanje kao i za podršku razvoju znanja na lokalnoj i nacionalnoj razini (na primjer, Mjesec hrvatske knjige, Nacionalna kapanja Čitaj mi - Bogate baštinske knjižnične zbirke - Prepoznata važnost uporabe novih tehnologija i praćenje novih oblika komuniciranja s korisnicima - Promišljeno i na stručnim osnovama zasnovano prilagođavanje potrebama suvremenih korisnika U odnosu na okruženje - U legislativnim temeljima knjižničarstvo prepoznato kao djelatnost od posebne društvene važnosti (Zakon o knjižnicama) - Knjižnice prepoznate kao bitan čimbenik za očuvanje kulturne i znanstvene baštine - Knjižnice prepoznate kao važan čimbenik osobnog i profesionalnog razvoja, inkluzije pojedinca i zajednice LOŠE STRANE / NEDOSTACI U odnosu na razinu struke - Nepostojanje cjelovite analize postojećeg stanja u knjižničarstvu - Zastarjelost i nepotpunost legislative (neusklađenost postojećeg zakonskog okvira sa potrebama knjižnične djelatnosti, zastarjeli standardi - Nedovoljna koordinacija obrazovnih programa i nedovoljno korištenje mogućnosti učenja na da ljin u u sustavu stalnog stručnog usavršavanja - Nedovoljna funkcionalna povezanost knjižnica na vertikalnoj i horizontalnoj razini - Nedostatna primjena novih metoda u upravljanju knjižnicama i računalno podržanim knjižničnim sustavima - Imenovanje ravnatelja po političkoj podobnosti - Pasivna integracija IKT - Neusvojen nacionalni plan zaštite knjižnične građe - Manjak javno-zagovaračke tradicije knjižničara te nedovoljna „vidljivost“ struke u javnosti U odnosu na okruženje - Nedostatno financiranje nedovoljna su ulaganja u zaštitu baštinskih zbirki u svim vrstama knjižnica te u opremljenost knjižnica u skladu s brzim promjenama informacijsko-telekomunikacijske tehnologije IKT) Nejednako vrednovanje viših stručnih zvanja u sustavu kulture, znanosti i obrazovanja te u specijalnim knjižnicama - Otežana provedba propisa uslijed podijeljene nadležnosti nad djelatnošću između Ministarstva kulture i MZOS RAZVOJNE MOGUĆNOSTI U odnosu na razinu struke - Status knjižnice kao ustanove važne za razvoj društva znanja - Uloga knjižničarstva u funkciji zaštite javnog interesa - Usklađivanje i osuvremenjivanje legislative - Uspostava skupnih kataloga - Uspostava koordinirane nabave elektroničkih izvora - Sustavan razvoj nacionalnog centra za trajnu izobrazbu knjižničara, poticanje cjeloživotnog učenja te planiranja i razvoja profesionalnih karijera u području knjižničarstava i informacijskih i komunikacijskih znanosti - Suradnja i partnerstvo s javnim i privatnim sektorom (neformalno i formalno udruživanje; povezivanje knjižnica i drugih baštinskih ustanova, kao i stručnjaka, tijela i ustanova različitih profila; zajedničko uključivanje u interdisciplinarne nacionalne i međunarodne projekte; korištenje sredstava europskih fondova) - Definiranje novih stručnih profila u knjižničarstvu U odnosu na okruženje - Osiguranje pristupa sredstvima za razvoj knjižnične djelatnosti iz drugih izvora (fondovi EU, podrška zajedničkim/združenim projektima razvoja sustava) - Poticanje koordinacije djelovanja nadležnih ministarstava ( Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanje i sporta) te zagovaranje djelatnosti na razini Sabora i Vlade. OTEŽAVAJUĆE OKOLNOSTI U odnosu na razinu struke - Nejednakomjeran razvoj mreže knjižnica - Tendencija da digitalne usluge komercijalnog sektora zamijene usluge knjižnica U odnosu na okruženje - Ekonomsko okruženje: recesija i posljedično smanjenje financiranja na lokalnoj i nacionalnoj razini - Političko okruženje - Nedostatna uključenost stručnjaka u procese strateškog planiranja u kulturi, obrazovanju i znanosti - Liberalizacija tržišta ponude obrazovnih sadržaja (moguća posljedica je snižavanje kvalitete postojećeg obrazovanog sustava) - Nesustavno uključivanje knjižnica u postupke vrednovanja znanstvenog rada (baze podataka, citiranost…) - Neusklađena zakonska regulativa u odnosu na status knjižnica i knjižničnog osoblja u knjižnicama u sastavu. Prihvaćen Unijeli.
Hrvatsko knjižničarsko društvo Nacrt STRATEGIJE HRVATSKOG KNJIŽNIČARSTVA 2016.–2020., Shema nacionalnog knjižničnog sustava U okviru „Funkcionalno povezivanje dva podsustava“ – AKADEMSKE I ZNANSTVENE KNJIŽNICE umjesto klinički bolnički centri trebalo bi biti navedeno "knjižnice kliničkih ustanova". U članku 2, stavku 1 "Pravilnika koji moraju ispunjavati zdravstvene ustanove ili dijelovi zdravstvenih ustanova za dodjelu naziva Klinika ili Kliničkih ustanova" (Urednički pročišćeni tekst NN 119/03 i 11/04) za sve vrste (klinika, klinička bolnica, klinički bolnički centar) koristi se naziv klinička ustanova. Prihvaćen Usvojili.