Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Uredbe o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU, Članak 8. Završnom odredbom članka 8. Uredbe propisano je da ta Uredba stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama. Vezano uz stupanje na snagu ove Uredbe ukazujemo na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženog u Odluci, broj: U-I-3845/2006 i U-I-5348/2012 od 23. siječnja 2013. g., objavljenoj u NN, broj: 12/13, pod točkama 17. i 17.1. prema kojem proizlazi da je u postupku izvršenja te Odluke zakonodavac slobodan i dalje zadržati ovlast „državnih tijela“ u smislu članka 90. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske da iznimno, zbog osobito važnih razloga, određuju drugačije razdoblje stupanja na snagu pravilnika, naredbi i naputaka od onoga koji je propisao zakonodavac („osmoga dana od dana objave“). Ustav priječi, međutim, da državna tijela to razdoblje određuju „s danom objave“. Najkraće razdoblje vakacije i ovdje mora biti jedan dan, što znači da pravilnik, naredba ili naputak iznimno može stupiti na snagu na snagu samo „prvi dan/prvog dana od dana objave“, a istovjetna pravila na odgovarajući način važe i za sve druge propise. Imajući u vidu navedenu Odluku USRH, predlažemo stupanje na snagu predmetne Odluke prvog dana nakon objave u Narodnim novinama. Prihvaćen Članak 8. mijenja se i glasi: “Ova Uredba stupa na snagu prvog dana od dana objave u “Narodnim novinama.”
2 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU, Članak 4. Člankom 4. Uredbe pobliže je propisana dokumentacija koju je potrebno priložiti uz prijavu za stambeno zbrinjavanje radi provođenja postupka bodovanja prema članku 3. Uredbe. Međutim, ono što je ispušteno u odnosu na dosadašnju Uredbu, a što će zasigurno otežati kandidiranje podnositeljima prijave, obveza je tijela koje provodi taj postupak da službenim putem pribavi dokumentaciju do koje može doći. Slijedom toga, smatramo da u članku 4. Uredbe treba nadodati novi stavak 2. koji glasi: "Dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka o kojoj tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima vode službene očevidnike mjesno nadležni uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba pribavljaju službenim putem. Radi pribavljanja dokumentacije službenim putem podnositelj prijave daje pisanu izjavu u kojoj navodi da ispunjava uvjete za ostvarivanje bodova iz članka 3. ove Uredbe, a potom uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba traže isprave iz stavka 1. ovoga članka za utvrđivanje činjenica navedenih u izjavi." Nije prihvaćen Prema članku 14. stavku 3. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima uz prijavu za stambeno zbrinjavanje podnositelj je za sebe i sve članove obitelji na koje se odnosi prijava za stambeno zbrinjavanje obvezan priložiti presliku važeće osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave i dokaze o ispunjavanju uvjeta za bodovanje prijave sukladno Uredbi. Stavak 7. istog članka propisuje da dokaze o činjenicama o kojima javnopravno tijelo vodi evidenciju u Republici Hrvatskoj, uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak i potvrdu iz kaznene evidencije po službenoj dužnosti pribavlja nadležno tijelo koje rješava po podnesenoj prijavi.
3 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU, Članak 3. Člankom 3. Uredbe propisano je da se pravodobne i uredne prijave za stambeno zbrinjavanje boduju, među ostalim, i prema stručnoj spremi podnositelja prijave i člana obitelji koji je naveden u prijavi za stambeno zbrinjavanje, a temeljem toga podnositelj prijave ostvaruje: -5 bodova-doktor znanosti, magistar znanosti, sveučilišni specijalistički studij i završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integralni preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij -3 boda-završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine -1 bod-srednja stručna sprema (točka 4.). Nejasno je zašto je predložena takva formulacija članka 3. točke 4. Uredbe, odnosno koji su razlozi za smanjivanje broja bodova prema ovome kriteriju u odnosu na usporedivu odredbu u dosadašnjoj Uredbi, ako se želi poticati naseljavanje stručnog, deficitarnog kadra na području primjene Zakona u smislu članka 42. Slijedom toga, a u nedostatku obrazloženja razloga zbog kojih se predlaže smanjivanje broja bodova prema ovom kriteriju, smatramo da bodovanje prema kriteriju stručne spreme podnositelja prijave ili člana njegove obitelji treba ostati na razini kako je to propisano člankom 4. dosadašnje Uredbe. Nije prihvaćen Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima propisano je stambeno zbrinjavanje kadrova sukladno odredbi članka 42. prema kojoj isti ne idu na liste prvenstva, dakle stambeno se zbrinjavaju po povoljnijim uvjetima u odnosu na listu prvenstva. Slijedom toga, predloženo bodovanje smatramo odgovarajućim.
4 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU Prije svega ističemo kako je člankom 49. stavkom 1. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (NN, broj: 106/18-dalje u tekstu: Zakon) propisano da će uredbe iz članka 16. stavka 10. i članka 30. stavka 4. toga Zakona donijeti Vlada Republike Hrvatske u roku od 90 dana od stupanja toga Zakona. Imajući u vidu da je Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2019. g. (članak 55. Zakona) te kratkoću roka za donošenje predmetne Uredbe, koristimo priliku iskazati zadovoljstvo promptnošću u postupku donošenja ove Uredbe. Također izražavamo zadovoljstvo smanjivanjem broja odredaba u odnosu na još uvijek važeću Uredbu o kriterijima za bodovanje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje (NN, broj: 30/14 i 115/16-dalje u tekstu: dosadašnja Uredba). Međutim, kako, ipak, ima pojedinih odredbi Uredbe za koje smatramo da su nepovoljnije u odnosu na usporedive odredbe dosadašnje Uredbe ili da bi ih trebalo drugačije formulirati, u nastavku dajemo mišljenje u odnosu na te odredbe Uredbe. Primljeno na znanje U cilju što brže i učinkovitije primjene Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje je odmah nakon donošenja Zakona i njegova objavljivanja u Narodnim novinama pristupio izradi podzakonskih akata.
5 Srđan Milaković UREDBU, Članak 3. U kriterijima za bodovanje u čl. 3. točki 11. zadržava se jednokratna dodjela 100 bodova hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata na koji se način ova skupina dovodi u privilegiran položaj u odnosu na ostale građane, osobito imajući u vidu veliku brojnost građana sa ovim statusom. Jedna je stvar uvažiti ovu kategoriju kroz dodjelu određenog broja bodova, a potpuna druga dati im toliku prednost da drugi građani kada bi ostvarili maksimalan broj bodova po svim ostalim kriterijima, teško mogu stići ovu prednost i ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da to znači diskriminaciju i onemogućavanje ostalih građana u rješavanju stambenog problema u situaciji ograničenog broja stambenih jedinica za dodjelu. Npr. u Vukovaru na prvih 60-70 mjesta na listi nalaze se ljudi sa braniteljskim statusom. Ako uzmemo da je predmet raspodjele 100-tinjak stambenih jedinica kakva je pozicija ostalih građana? Stoga je potrebno ili ovaj broj bodova svesti u razumne okvire ili formirati posebnu listu na kojoj branitelji ne bi konkurisali ostalim građanima. Prihvaćen Točka 11. u članku 3. Uredbe mijenja se te se kao kriterij uzima vrijeme provedeno u Domovinskom ratu sukladno kojem se dodjeljuje i odgovorajući broj bodova.
6 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU, Članak 3. Pozdravljamo nastojanja da se invaliditet posebno vrednuje kroz dodane bodove u Uredbi o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje. Međutim, upozoravamo na moguće probleme odnosno nejasnoće koje iz sadašnjeg teksta prijedloga Uredbe sigurno proizlaze. Prijedlog članka 3. točke 1. mora biti jednoznačno definirana, jer iz sadašnjeg prijedloga odredbe tj. postotaka invalidnosti (sadržano u tabeli s iskazanim postocima) nije jasno što bi to uopće podrazumijevalo. Misli li pri tome predlagatelj: - na postotak oštećenja organizma utvrđen od strane jedinstvenog tijela vještačenja i određeni stupanj funkcionalne sposobnosti, koje činjenice utvrđuje navedeno tijelo, a između ostaloga utvrđuje i invaliditet (sadržano u nalazu i mišljenju istoga tijela); - na postotak tjelesnog oštećenja koji se utvrđuje za potrebe ostvarivanja prava u sklopu mirovinskog osiguranja (smanjenje ili gubitak radne sposobnosti, ostvarivanje staža s povećanim trajanjem, pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje i dr.); - na utvrđivanje težeg odnosno teškog invaliditeta u sustavu socijalne skrbi, a u svrhu ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi. Osim navedenih spornih pojmova i mogućih problema u primjeni, smatramo nužnim definirati i isprave kojima se dokazuje status invaliditeta, a u svrhu bodovanja i ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje. Nadalje, upozoravamo da ne postoji jedinstvena isprava kojom je definiran invaliditet, kao što ne postoji isprava koja utvrđuje postotak invalidnosti. Stoga je prije izrade konačnog teksta Uredbe potrebno da se predlagatelj savjetuje sa stručnjacima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, odnosno jedinstvenog tijela vještačenja, a u svrhu jasnoće u primjeni iste. Analogno navedenom, upozoravamo na članak 3. točku 9. u kojoj se također navodi pojam invalidnosti vezano za HRVI (iskazano u tabeli s postotcima invalidnosti). Međutim, Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji spominje termin oštećenje organizma, odnosno definira postotak oštećenja organizma kada definira tko ima status HRVI. U članku 3. točki 10. navodi se pojam zdravstveno stanje, invaliditet i invalidnost. Upozoravamo da se zdravstveno stanje razlikuje suštinski od pojma invaliditeta i invalidnosti. Pojam invalidnosti jest pojam mirovinskog osiguranja i vezan je uz sposobnost ili nesposobnost obavljanja rada. Invalidnost postoji kada kod osiguranika dođe do promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna je sposobnost trajno smanjena u nekom dijelu. Pojam invaliditeta u zakonodavstvu Republike Hrvatske šire se upotrebljava od pojma invalidnosti. Naime, njega je nužno razumijevati i primjenjivati na način kako to definira Konvencija pravima osoba s invaliditetom, a u skladu s kojom je i u nacionalnom zakonodavstvu prihvaćen pojam invaliditeta odnosno osobe s invaliditetom. Prema tome, osobe s invaliditetom su osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Zdravstveno stanje ne podrazumijeva nužno da je trajno, niti da iz njega nužno proizlaze prepreke i teškoće u odnosu na okolinu. Stoga pojam zdravstvenog stanja nije identičan pojmu invaliditeta. Djelomično prihvaćen Kao dokaz o utvrđenom invaliditetu, može se podnijeti svaki dokument kojim podnositelj prijave ili član njegovog obiteljskog kućanstva naveden u prijavi dokazuje invaliditet bez obzira na tijelo/instituciju koja je izdala taj dokument. Nadalje, smatramo da je dovoljna postojeća formulacija odnosno izričaj “dokaz o utvrđenom invaliditetu” jer podnositelj prijave ili član njegovog obiteljskog kućanstva naveden u prijavi može podnijeti dokument kojim dokazuje invaliditet bez obzira na tijelo/instituciju koja je izdala taj dokument. Što se tiče HRVI, u dokumentu u kojem se navodi status HRVI naveden je i stupanj oštećenja organizma. U točki 9. u tabeli u koloni “kriterij” mijenja se izričaj te glasi: “invaliditeta sa __% oštećenja organizma” u sve tri rubrike, a sukladno izričaju koji se koristi u Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (“Narodne novine”, br. 121/2017). U točki 10. riječi “zdravstvenom stanju” mijenjaju se s riječi “invaliditetu”, a u tabeli u koloni “kriterij”, u sve tri rubrike, riječ “invalidnosti” mijenja se s rječju “invaliditeta”.
7 Maja Malčić UREDBU Poštovani, Radim kao stručna suradnica psihologinja u Centru za mlade iz alternativne skrbi koji djeluje unutar udruge Igra. Pružam podršku mladima bez adekvatne roditeljske skrbi koji žive ili su živjeli u domovima, udomiteljskim obiteljima i odgojnim zavodima. Kroz rad i dosadašnje iskustvo uvidjela sam kako je stambeno pitanje jedno je od većih izazova, prepreka i poteškoća mladima po izlasku iz skrbi. Mladi izlaze iz skrbi s 18. ili maksimalno navršenih 21.godinu, te se po izlasku moraju sami snaći u samostalnom životu bez ikakve financijske podrške roditelja i obitelji. Često imaju završene trogodišnje škole i bez ikakvog radnog iskustva teško pronalaze posao, a ako i imaju posao on je često nisko plaćen, što im otežava iznajmljivanje stana. Ti mladi su u izrazito visokom riziku od beskućništva jer često nemaju financijskih sredstava za plaćanje stana. Eurochild-ovo istraživanje o djeci u alternativnoj skrbi iz 2010. ukazalo je na to da djeca iz skrbi, a posebice ona u institucionalnoj skrbi imaju veću šansu da postanu beskućnici, počine krivična dijela, da postanu roditelji prije 20-te i da njihova djeca budu smještena u skrb. Prijelaz u samostalan život je zabilježen kao posebno osjetljiv period promjene za mladu osobu, kada je visoko kvalitetna, individualizirana priprema i kontinuirana podrška ključna da bi pojedinci postali samostalni. Prema Strateškom planu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (2018-2020) potiče se razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi ili pružanja socijalnih usluga. Za mlade iz alternativne skrbi (bez odgovarajuće roditeljske skrbi) potrebno je razvijati dodatne mehanizme i pružati dodatne usluge kako bi se uključili u svakodnevni život nakon duljeg boravka u ustanovi, te kako bi se umanjila mogućnost rizika od socijalne isključenosti i preveniralo beskućništvo. Mladi iz alt. skrbi, ukoliko im nisu pruženi dodatni mehanizmi i usluge upadaju u začarani krug socijalne isključenosti s velikom stopom rizika za beskućništvo. Mladi općenito, a pogotovo mladi koji izlaze iz institucija (dječjih i odgojnih domova) posebno su osjetljiva socijalna skupina koja je prema podacima UNDP-a (UNDP, 2006) u riziku od socijalne isključenosti. Upravo olakšavanje stambenog zbrinjavanja mladima iz alternativne skrbi smatram jednim od najbitnijih dodatnih mehanizama koji im može pomoći, sukladno preporukama u Strateškom planu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (2018-2020). Slijedom navedenog, moja preporuka za prevenciju socijalne isključenost i potencijalno beskućništvo je da se mladima iz alternativne skrbi (mladima koji su odrastali u dječjim domovima, domovima za odgoj, odgojnim domovima i udomiteljskim obiteljima) i mladima iz odgojnih zavoda dodjele dodatni bodovi, odnosno da ih se uvrsti u posebnu kategoriju za bodovanje kako bi bili prioritetna skupina i imali više šanse za stambenim zbrinjavanjem. Osim toga, Uredbom o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje predviđeni su dodatni bodovi za dužinu prebivanja na području grada/općine za koju se podnosi prijava za stambeno zbrinjavanje. To za mlade iz alternativne skrbi predstavlja dodatnu prepreku koju treba uzeti u obzir jer su oni vrlo često smješteni u domove ili udomiteljske obitelji koje su izvan njihovog mjesta stanovanja, a gdje im se ponekad osim boravišta prijavljuje i prebivalište. Domovi i udomiteljske obitelji često su locirane izvan mjesta iz kojih mladi potječu i u koje se najčešće po izlasku iz skrbi vraćaju. Sukladno tome, onemogućeni su ostvariti dodatne bodove za dužinu prebivanja na tom području. Predlažem da se vrijeme provedeno u domu i udomiteljskoj obitelji koje je izvan mjesta u kojem su podnijeli zahtjev računa kao da su bili prijavljeni na mjestu podnošenja zahtjeva. U slučaju bilo kakve potrebe za dodatnim informacijama o problematici mladih iz alternativne skrbi u kontakstu predložene uredbe, ali i drugih zakona i uredbi za ovu skupinu mladih slobodno me kontaktirajte. Lijep pozdrav, Maja Malčić, mag.psih. Primljeno na znanje S ciljem demografske revitalizacije odredbama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima o međuresornoj suradnji (članak 47.) moći će se obuhvatiti i navedena kategorija. Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje će u svakom slučaju podržati stambeno zbrinjavanje kategorije mladih iz alternativne skrbi odnosno mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
8 Kruno Topolski UREDBU Poštovani, prema navedenim kriterijima mišljenja sam da je izostavljena jedna posebna kategorija, a to su mladi iz alternativne skrbi odnosno mladi bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Izlaskom iz sustava socijalne skrbi (domova i udomiteljskih obitelji) nakon 18.te godine mladi gube prava koja su do tada imali. Ako su nezaposleni, oni ostaju na cesti i samim time su potencijalni beskućnici. Zbog svih poteškoća s kojima se ovi mladi susreću stambeno zbrinjavanje im je osnovno pitanje nakon izlaska iz sustava socijalne skrbi. Stoga bi se trebale uzeti u obzir sve poteškoće i problemi ovih mladih te im zbog istih dodijeliti posebne bodove. S poštovanjem Kruno Topolski Primljeno na znanje S ciljem demografske revitalizacije, odredbama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima o međuresornoj suradnji (članak 47.) moći će se obuhvatiti i navedena kategorija. Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje će u svakom slučaju podržati stambeno zbrinjavanje kategorije mladih iz alternativne skrbi odnosno mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
9 Josip Kompanović UREDBU, Članak 2. Ispravak, pravo branitelja sadržano je u toč. 11. čl. 3. Povlačim prethodni komentar. Isprika. Hvala. Josip Kompanović Primljeno na znanje Pravo branitelja sadržano je u točki 11. članku 3. Uredbe.
10 Josip Kompanović Članak 8., OBRAZLOŽENJE Poštovani! Izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijima za bodovanje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje NN 115/16. branitelji su ostvarivali pravo na 100 bodova. U ovom nacrtu dodatne jednokratne bodove dobijaju samo obitelji poginulih i nestalih te invalidi Domovinskug rata. Kamo su nestali branitelji? Zašto se smanjuju prava braniteljima? Zajednica povratnika Hrvatske zahtjeva da se vrate bodovi braniteljima i u tom smislu dopuni članak 3. Nacrta. S poštoanjem, Josip Kompanović, predsjednik ZPH Nije prihvaćen Pravo branitelja na koje se ukazuje sadržano je u točki 11. članka 3. Uredbe.
11 Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb UREDBU, Članak 6. Članak 6. Ovo bih izmenio u skladu sa demografskom obnovom i favoriziranjem mlađeg aktivnog stanovništva: - ima veći broj djece koja se redovito školuju - se više godina nalazi na listi prvenstva, - ako je podnositelj u mlađoj životnoj dobi Nije prihvaćen Kroz izrađenu simulaciju različitih kriterija u različitim situacijama te temeljem iskustava stečenih tijekom primjene u praksi zaključeno je da je predloženo odgovarajuće i optimalno.
12 Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb UREDBU, Članak 3. Tačka 5. Držim da nije u skladu sa člankom 1., i 2. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima. Favoriziranje lokalnog stanovnitva je pozitivno ali deluje odbijajuće i diskriminatorno prema drugim državljanima i ne prati Zakon o područjima posebne državne skrbi. Smatram da bi određene bodove trebalo dodeliti i onima koji žive ispod 5 godina na području opštine za koju se podnosi prijava. Tačka 7. Projekcije DZS za 2021. godinu govore da će najveći broj stanovništva biti u kategoriji od 40-44, te 55-64 godine života. Imajući u vidu da se najveći broj dece rađa u tridesetim godinama oba roditelja, kao ozbiljnu pronatalitetnu politiku bi trebalo favorizirati stanovništvo do tridesete godine. S tim u vezi bih uneo 70 bodova za osobe do 30 godina. Tačka 10. Iščitavanjem donošenja Uredbe navodi se da je cilj i poticanje demografske revitalizacije i veći broj bodova za obitelji s decom. Dao bih predlog da se broj bodova podigne sa 12 na 15 bodova za svako maloletno dete sa invaliditetom, jer je zaštita žena, dece i obitelji ustavna kategorija (čl. 58. stavak 1. i 2., čl. 62. stavak 1., te čl. 63. Ustava RH). Tačka 12. Zbog prekršajnog dela nasilja u obitelji, policija je 2017. - prijavila ukupno 11.506 osoba. Gledano u postocima po spolnoj strukturi počinitelja prekršajnih dela nasilja, ukupno je 77% muškaraca i 23% žena počinitelja/ica. Od ukupnog broja počinitelja kaznenih dela nasilja među bliskim osobama, muškaraca je 92%, a žena 8%. Analize slučajeva nasilja u obitelji pokazuju sve veći trend brutalizacije sa smrtnim ishodom, ubijeno 15 žena od njima bliskih muškaraca (Izvješće o radu za 2017. godinu PRS). Imajući u vidu i demografsku politiku Vlade RH, kao i ratifikovanu Konvenciju Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji , trebalo bi povećati broj bodova za žrtve nasilja u obitelji sa 40 na 60 bodova. Tačka 14. U skladu sa zakonodavnom politikom (čl. 1., 5. i 6. Zakona o područjima posebne državne skrbi), trebalo bi podići prag za bodovanje, sa predviđena 2 boda, kao zahvalu građanima za ostanak na područjima sa višedecenijskom depopulacijom. Djelomično prihvaćen Točka 5. - Cilj propisivanja bodova na predloženi način je poticanje ostanka stanovništva na područjima primjene Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima. Točka 7. - Predloženim bodovanjem stanovništvo koje namjerava ostati, a nalazi se u kategoriji do 40 godina i ima djecu, već na broj djece sukladno Uredbi dobiva bodove što predstavlja poticanje pronatalitetne politike. Točka 10. - Sukladno provedenoj simulaciji bodovanja različitih kriterija, predloženi broj bodova za malodobno dijete s utvrđenim invaliditetom utvrđen je vrlo objektivno. Točka 12. - U odnosu na Uredbu o kriterijima za bodovanje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje (“Narodne novine”, br. 30/2014 i 115/2016) prema kojoj je podnositelj zahtjeva ili član obiteljskog domaćinstva koji je na zahtjevu za stambeno zbrinjavanje žrtva nasilja u obitelji, podnositelj zahtjeva ostvarivao 5 bodova, povećan je broj bodova za 35, a sukladno provedenoj simulaciji, što predstavlja veliki iskorak u odnosu na prijašnje bodovanje. Također,, sukladno članku 45. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima omogućuje se privremeno stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji najduže do dvije godine. Točka 14. mijenja se i glasi: "Podnositelj prijave koji je već podnosio zahtjev za stambeno zbrinjavanje sukladno propisu o područjima posebne državne skrbi, ostvaruje po 10 bodova za svaku godinu koja je protekla od dana podnošenja prvoga zahtjeva, a najviše može biti 120 bodova."