Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa športa 2019. - 2026.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski olimpijski odbor SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 7. ZAKLJUČAK Nacrt prijedloga Nacionalnog programa sporta nije transparentan, jer se ne navode izvori i nije navedeno tko je sve sudjelovao u procesu izrade Nacrta prijedloga Nacionalnog programa sporta (osobe i organizacije). Prijedlog: Dodati popis osoba i organizacije koje su predstavljali u procesu izrade Nacrta prijedloga Nacionalnog programa sporta. Dodati sve izvore na koje se pozivaju autori Nacrta prijedloga Nacionalnog programa sporta, a koji nisu dostupni na mrežnim stranicama Središnjeg državnog ureda za sportu (Projektna studija „Treneri i stručni poslovi u hrvatskome sportu“, Projektna studija 'Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj s usporednim prikazom financiranja u EU itd.). Nema nikakvog osvrta na Europski model sporta, a posljedično tome ni odrednice hoće li Hrvatska zadržati takav model ili ne. Prijedlog: Napisati temeljiti osvrt na Europski model sporta i model sporta u Hrvatskoj – prošlost, sadašnjost i budućnost. Nisu definirane sportske djelatnosti, pa ih je nemoguće povezati sa srodnim sektorima, odnosno općim društvenim ciljevima, što će utjecati na mogućnost financiranja iz EU fondova. Dokument nije koherentan (npr. sport je način života svih građana u viziji, a kasnije se o rekreaciji govori u kontekstu sustava obrazovanja) i u nekim dijelovima je kontradiktoran (s jedne strane žele uvesti nove zahtjeve za administriranje na svim razinama sustava sporta, a s druge strane namjeravaju smanjiti troškove za administraciju). Prijedlog: Vizija glasi: Hrvatska je nacija u kojoj sport pridonosi zdravlju i kvaliteti života u domovini, a vrhunski sportski rezultati jačaju nacionalni i kulturni identitet te promiču ugled Hrvatske u svijetu. Javna sredstva ulažu se u sport u svrhu njegove dostupnosti građanima i sportašima te promicanja aktivnog uključivanja u sport i bavljenja sportom. Nije prihvaćen Člankom 44. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj: 150/11, 12/13, 93/16 i 104/16) propisano je da središnji državni uredi obavljaju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga, a osobito izrađuju prijedloge strateških dokumenata. Člankom 33. Uredbe o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave („Narodne novine“, broj: 154/11, 14/12 i 118/16) propisano je da se mogu osnivati radna tijela za raspravljanje o pojedinim pitanjima za obavljanje poslova državne uprave iz djelokruga tijela državne uprave, za utvrđivanje nacrta propisa, davanje mišljenja i prijedloga o značajnim pitanjima iz djelokruga tijela državne uprave. Člankom 4. Pravilnika o unutarnjem redu Središnjeg državnog ureda za šport propisano je da za izradu nacrta prijedloga propisa i drugih podzakonskih akata te raspravljanja o pojedinim pitanjima iz nadležnosti Središnjeg državnog ureda za šport, državni tajnik može osnovati savjetodavna radna tijela(radne grupe, povjerenstva i sl.), a u navedena savjetodavna tijela mogu se imenovati i stručne osobe koji nisu službenici Središnjeg državnog ureda za šport. Člankom 2. stavkom 2. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisano je da Nacionalni program sporta donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Nositelj izrade dokumenta je Središnji državni ured za šport, a dokument donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Nadalje svi izvori podataka koji su korišteni prilikom izrade dokumenta navedeni su u Nacionalnom programu športa. Ovaj dokument zadovoljava sve standarde izrade ove vrste srednjoročnih strateških akata planiranja te sadrži sve propisano te je potpuno jasno i razumljivo povezan svaki nedostatak s provedivim mjerama koje su neophodne za daljnji razvoj hrvatskog športa. Kroz 11 okruglih stolova u koje su bili aktivno uključeni predstavnici svih nacionalnih športskih saveza i športskih zajednica, dakle relevantni dionici športa, izraženo je veliko zadovoljstvo i nada u što skorije donošenje ovoga dokumenta. Na navedenim savjetovanjima sudjelovao je velik broj predstavnika hrvatskog športa i koji se u svakodnevnom radu susreću s problemima, a čije otklanjanje, kako su potvrdili, rješava ovaj dokument. Što se predložene vizije tiče smatramo da ona mora biti kratka i dati sažeti odgovor na to kakva bi trebala biti budućnost hrvatskog športa a s obzirom da tijekom cjelokupnog savjetovanja nitko nije imao primjedbu na viziju smatramo da treba ostati kako je navedeno u dokumentu.
2 Miro Opacak SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 7. ZAKLJUČAK Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
3 Hrvatski sportski savez gluhih SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 7. ZAKLJUČAK Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih zaključuje da je potrebno tekst Nacionalni program športa 2019.-2026. usuglasiti s tekstom Zakona o sportu (NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16), odnosno terminologija "sportaši s invaliditetom" decidirano treba istaknuti da navedeni termin obuhvaća i gluhe sportaše. Navedeno treba biti specificirano, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini. Treba napomenuti da pojam "vrhunskih sportaša", sukladno Zakonu o sportu (NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16) obuhvaća, kako zdrave sportaše, tako i sportaše s invaliditetom i gluhe sportaše. Opet napominjemo da u svijetu međunarodnog sporta postoje 3 sustava sporta koji su priznati , a koji imaju svoje olimpijske igre (redovni sustav sporta, paralimpijski sustav-Paralimpijske igre i sustav sporta gluhih-Olimpijske igre gluhih) . Tako postoje Ljetne i zimske olimpijske igre za zdrave sportaše (Olympics), kao i Paralympics i Deaflympics. Olimpijske igre za zdrave sportaše (Olympics) osnovane su 1896. godine, Olimpijske igre gluhih (Deaflympics) 1924. godine, dok su Paraolimpijske igre (Paralympics) osnovane 1960. godine. Stoga skrećemo pažnju da se sukladno tome oblikuje tekst Nacionalne strategije za sport, odnosno pojmovi koji su ekvivalent u hrvatskom jeziku za engleske nazive (olympics, paralympics i deaflympics athletes). Nije prihvaćen Što se tiče primjedbe na tekstualni dio, smatramo da je sve jasno te je, gdje je to potrebno, šport osoba s invaliditetom u potpunosti jasno prepoznat te nije potrebno nadopunjavati niti mijenjati tekst. Također, cjelokupni tekst nije potrebno usklađivati s postojećim Zakonom o sportu u svim područjima, jer Nacionalni program športa treba biti podloga za izradu novog Zakona o športu. Također, napominjemo kako su u sadašnjem Zakonu o sportu, a tako će biti sukladno ovom dokumentu, navedena krovna udruženja u potpunosti prepoznata.
4 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 7. ZAKLJUČAK Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu je pristupio ovoj javnoj raspravi u dobroj vjeri iskreno želeći doprinijeti poboljšanju ovog dokumenta. Izradom, usvajanjem i kasnijom primjenom Nacionalni program športa 2019.-2026. može biti jedan od najvažnijih dokumenata na kojem će se temeljiti daljnji razvoj hrvatskoga sporta. Stoga nam je stalo do toga da on bude što je moguće kvalitetniji. Još jednom pozdravljamo i čestitamo SDUŠ-u na do sada učinjenim koracima u izradi ovog dokumenta. Također, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu se u cijelosti i sa svim svojim kapacitetima stavlja na raspolaganje SDUŠ-u u daljnjim koracima u izradi Nacionalnog programa športa 2019.-2026. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Centar za rehabilitaciju "Nada" SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 7. ZAKLJUČAK Marko Štrucelj, Centar za rehabilitaciju "Nada" Poštovani, U ime Centra za rehabilitaciju "Nada" u potpunosti podržavamo prijedlog Specijalne olimpijade Hrvatske: Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
6 Miro Opacak SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT,  6. PROVEDBA Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
7 Hrvatski sportski savez gluhih SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT,  6. PROVEDBA Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s komentarima Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
8 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT,  6. PROVEDBA U rečenici: "Stoga je kao jedna od aktivnosti unapređenja sustava upravljanja u športu predviđeno osnivanje nacionalnog koordinacijskog tijela za praćenje provedbe, a u njemu bi trebali sudjelovati predstavnici svih resora koji se u nekom dijelu bave športom ili osiguravaju preduvjete za funkcioniranje sustava športa u Republici Hrvatskoj (Ministarstvo financija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo turizma, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja)." dodati riječi "i krovnih športskih udruženja." Obrazloženje: Kvalitetno praćenje provedbe NPŠ-a i svih ostalih relevantnih akata na području športa ne može se ograničiti samo na TDU jer šport, per definitionem, nije državna djelatnost odnosno djelatnost državnih tijela već je to djelatnost, koja se financira javnim sredstvima, ali koja se odvija svojim većim u području nevladinog sektora kroz športske udruge na svim razinama. Stoga je logično i potrebno u sastav ovog nacionalnog koordinacijskog tijela za praćenje provedbe uključiti i predstavnike krovnih športskih udruženja. Nije prihvaćen S obzirom na međuresorni karakter područja športa i za proces donošenja, a osobito za proces operacionalizacije Nacionalnog programa športa, nužno je potrebna međuresorna suradnja. Stoga je kao jedna od aktivnosti unapređenja sustava upravljanja u športu predviđeno osnivanje nacionalnog koordinacijskog tijela za praćenje provedbe, a u njemu bi trebali sudjelovati predstavnici svih resora koji se u nekom dijelu bave športom ili osiguravaju preduvjete za funkcioniranje sustava športa u Republici Hrvatskoj. Napominjemo kako se radi o tijelima državne uprave zaduženima za praćenje provedbe, a ne samoj provedbi te smatramo kako nije potrebno u isto uključivati krovna športska udruženja.
9 Hrvatski hrvački savez SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT,  6. PROVEDBA Poštovani, Molimo da u dio ovoga poglavlja dodate i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske „Stoga je kao jedna od aktivnosti unapređenja sustava upravljanja u športu predviđeno osnivanje nacionalnog koordinacijskog tijela za praćenje provedbe, a u njemu bi trebali sudjelovati predstavnici svih resora koji se u nekom dijelu bave športom ili osiguravaju preduvjete za funkcioniranje sustava športa u Republici Hrvatskoj (Ministarstvo financija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo turizma, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja). Obrazloženje. U sustavu MORH-a zapošljava se sve veći broj sportaša što uvelike olakšava naš rad. Na tome im se ovim putem i zahvaljujemo. Međutim, skrećemo pažnju da još dosta toga treba iskoordinirati, a mogućnosti su velike. Razvoj športa u vojnom i policijskom sektoru praksa je raširena u športskom svijetu do te mjere da čak imaju i vojne nogometne stadione (npr. Legija u Poljskoj). O CSK-a športskim vojnim klubovima u Rusiji da i ne pričamo ili o karabinjerima u Italiji. U mnogima od tih vojnih klubova zaposleni su športaši iz borilačkih športova, ali i nogometaši, hokejaši, skijaši i mnogi drugi vrhunski sportaši i treneri. Uglavnom, što se tiče mogućnosti razvoja vojnog i policijskog športa (koji ima i svoje vojne i policijske svjetske sportske asocijacije) su velike, a posebno i u korištenjima njihovih športskih objekata a za što su već potpisani i neki sporazumi. Zbog važnost vojnog športa za hrvanje, poticanje suradnja s vojskom kao vrlo važnim partnerom u razvoju našega sporta ugrađena je i u Statut našega saveza. Hrvatski hrvački savez Nije prihvaćen Navedena problematika regulirana je kroz poseban cilj 3.1. Poticati dual karijeru sportaša putem mjere 3.1.3. Skrb o zapošljavanju vrhunskih športaša nakon završetka športske karijere gdje su kao nositelji provoditelji mjere navedeni Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova.
10 Hrvatski olimpijski odbor 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.3. Jačati administrativne kapacitete dionika u sustavu športa Kao mjera 6.3.4. navodi se poticanje međunarodne suradnje u području sporta te se kao nositelji navode samo SDUŠ i Ministarstvo vanjskih i europskih integracija, što je nedopustivo je i HOO i nacionalni sportski savezi dio su međunarodnih organizacija u području sporta te sukladno tome trebaju imati kapacitete, i priznato pravo na djelovanje na međunarodnoj suradnji, ne samo na području organizacije sportskih natjecanja kako se to u ovoj mjeri navodi. Prihvaćen Za nositelje aktivnosti unutar mjere 6.3.4. Poticati međunarodnu suradnju u području športa stavit će se krovna športska udruženja.
11 Miro Opacak 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.3. Jačati administrativne kapacitete dionika u sustavu športa Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
12 Hrvatski sportski savez gluhih 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.3. Jačati administrativne kapacitete dionika u sustavu športa Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s komentarima Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
13 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.3. Jačati administrativne kapacitete dionika u sustavu športa U okviru mjere 6.3.4. Poticati međunarodnu suradnju u području športa predlaže se razdvajanje aktivnosti na: 1. Osigurati potrebne uvjete za sudjelovanje u procesima donošenja odluka i aktivnostima EU i Vijeća Europe 2. Osigurati potrebne uvjete za sudjelovanje u relevantnim međunarodnim u području špota. Obrazloženje: Ovakva raščlamba se predlaže s obzirom da krovne športske organizacije i nacionalni športski savezi već djeluju u relevantnim međunarodnim tijelima u području športa te je potrebno s takvim aktivnostima nastaviti i intenzivirati ih kako bi se ostvarili potencijalni pozitivnih učinci za hrvatski šport ažurnijim praćenjem i implementacijom suvremenih kretanja i trendova na području športa. Aktivnost: "Osigurati potrebne uvjete za sudjelovanje u procesima donošenja odluka i aktivnostima EU i Vijeća Europe" Pokazatelj: "Broj sastanaka i aktivnosti"; Rok: "Kontinuirano", Nositelj: "Središnji državni ured za šport"; Provoditelj: "Središnji državni ured za šport, Krovna športska udruženja" Obrazloženje: Predlaže se uključivanje predstavnika krovnih športskih udruženja u ove aktivnosti s obzirom da predstavnici krovnih športskih udruženja mogu ne samo doprinijeti reprezentativnosti u pogledu kvalitete predstavljanja hrvatskog športa na međunarodnoj razini već mogu komplementarno djelovati u odnosu na predstavnike SDUŠ-a osiguravajući informacije i iskustva iz prakse djelovanja i rada pojedinih segmenata i razina u sustavu športa. Aktivnost: "Osigurati potrebne uvjete za sudjelovanje u relevantnim međunarodnim tijelima u području športa" Pokazatelj: "Broj sastanaka i aktivnosti" Rok: "Koninuirano" Nositelj: "Središnji državni ured za šport, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova" Provoditelj: "Središnji državni ured za šport, Krovna športska udruženja" Obrazloženje: Krovna športska udruženja i nacionalni športski savezi uključeni su i aktivno djeluju u relevantnim međunarodnim tijelima na području športa pa takve aktivnosti treba nastaviti, podržati i osnažiti s obzirom na potencijalne afirmativne učinke za hrvatski šport. Kod aktivnosti "Osnovati tijelo zaduženo za športsku diplomaciju " pod Provoditelji uvrstiti: "Središnji državni ured za šport, Krovna športska udruženja". Obrazloženje: Prepoznavanje Hrvatske zahvaljujući hrvatskim sportašima i njihovim uspjesima na globalnoj razini najeklatantniji je primjer, (neplanirane) javne diplomacije u svijetu. Stoga je logično da se u aktivnosti športske diplomacije kao oblik javne diplomacija neposredno i aktivno uključe, uz predstavnike MVEP i SDUŠ, i predstavnici krovnih športskih udruženja koji svojim doprinosom mogu nedvojbeno doprinijeti kvaliteti rada ovog tijela, odnosno utjecati na kvalitetnije učinke u praksi. Prihvaćen Navedeno se prihvaća te će se ugraditi u Nacionalni program športa.
14 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.3. Jačati administrativne kapacitete dionika u sustavu športa iza teksta: "...od strateškog planiranja pa do pojedinih područja, osobito financijskih, zakonodavnih i marketinških." dodati novu rečenicu: "Istovremeno, tamo gdje u pravnim osobama u sustavu športa ne postoje dostatni kapaciteti potrebno je planirati i omogućiti normativne okvire i financijske uvjete koji će omogućiti zapošljavanje stručnih kadrova odgovarajućih struka. Na taj način moguće je postići optimalnu administrativnu i organizacijsku kapacitiranost pravnih osoba u sustavu športa za obavljanje svih poslova koji se nalaze u području njihovih obveza i odgovornosti." Obrazloženje: U okolnostima kada iz postojećih unutarnjih resursa u pravnim osobama u sustavu športa nije moguće osigurati potrebne administrativne i organizacijske kapacitete potrebno je omogućiti zapošljavanje stručnih kadrova odgovarajućih profila, a kako bi pravne osobe u sustavu športa mogle uredno i optimalno obavljati sve poslove i zadaće koji su u području njihove odgovornosti, za što je potrebno stvoriti formalne pretpostavke i osigurati potrebna sredstva. Prihvaćen Prihvaća se na način da će se predloženo ugraditi u tekst.
15 Hrvatska Asocijacija za Sportski Menadžment 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.3. Jačati administrativne kapacitete dionika u sustavu športa Primjedba na: Nadopuniti posebni cilj na način da piše: jačati upravljačke i administrativne kapacitete dionika u sustavu športa. Obrazloženje: Smatramo da se sustav upravljanja u sportu ne sastoji samo od administrativnog dijela već da postoji i viša struktura upravljački (organizacijski) dio sa izvršnim ovlastima i funkcijama koja se grana na kadrove prikazane u tablici ispod. 1. UPRAVLJAČKO- ORGANIZACIJSKI KADROVI: predsjednici/direktori, stručni tajnici, športski direktori/team manager, organizatori i voditelji natjecanja (povjerenici i delegati), športski menadžeri, marketinški djelatnici, administrativni djelatnici, ekonomi 2. STRUČNI KADROVI: treneri, kondicijski treneri, športski liječnici, fizioterapeuti/kineziterapeuti, športski psiholozi, dijagnostičari i statističari, osobe osposobljene za rad u športu (voditelji/instruktori/učitelji), savjetnici za planiranje i programiranje 3. PRATEĆI KADROVI: suci, novinari, snimatelji, informatičari, voditelji športskih objekata, osobe odgovorne za održavanje športskih objekata i opreme, ostali prateći kadrovi Taj argument egzaktno nam potvrđuje projektna studija „Treneri i stručni poslovi u hrvatskome športu“ koja je izrađena temeljem ugovora između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (današnji izdvojeni Središnji državni ured za šport) i Sveučilišta u Zagrebu Kineziološkoga fakulteta od 12. srpnja 2011. za potrebe Nacionalnoga vijeća za šport, a temeljem provedenoga postupka javne nabave i ponude Sveučilišta u Zagrebu Kineziološkoga fakulteta od 16. lipnja 2011. godine. Ivan Vranković Hrvatska asocijacija za sportski menadžment Prihvaćen Prihvaća se izmjena naziva posebnog cilja 6.3. na predloženi način.
16 Hrvatski sportski savez gluhih 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.3. Jačati administrativne kapacitete dionika u sustavu športa Poštovani, Potrebno je uvrstiti Hrvatski sportski savez gluhih, kao krovno udruženje sporta gluhih, u organizaciju radionica na temu apliciranja za sredstva fondova EU-a. Hrvatski sportski savez gluhih Prihvaćen Slažemo se i prihvatit će se na način da se kao nositelji navedu sve krovna športska udruženja.
17 Hrvatski nogometni savez 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.3. Jačati administrativne kapacitete dionika u sustavu športa Podržavamo i pozdravljamo sve mjere i aktivnosti usmjerene ka poticanju većeg apliciranja za sredstva iz EU fondova. Također podržavamo namjeru da se sportska djelatnost, osim kao samostalna djelatnost ili u okviru radnog odnosa, može obavljati i putem obrta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prepoznavanju navedenih mjera sa svrhom dobrobiti sustavu športa.
18 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.2. Uskladiti i povezati javne registre u športu Mjera 6.2.2. – dodati aktivnost „Povezati Nacionalni informacijski sustav u športu s e-Maticom“ s ciljem sustavnog praćenja osnovnih antropoloških i motoričkih obilježja svih hrvatskih učenika te propisati obavezu unošenja osnovnih antropoloških i motoričkih pokazatelja koji se prikupljaju u nastavi TZK u sustav e-Matice. Nije prihvaćen U mjeri 6.2.2. Izraditi Nacionalni informacijski sustav u športu sadržana je aktivnost: Izraditi nove registre i podregistre Nacionalnog informacijskog sustava u sportu, te će ta aktivnost omogućiti prikupljanje svih vrsta podataka koje su relevantne za područje športa. Također kroz mjeru 3.4.1. Poticati primjenu znanstvenih spoznaja u športu kroz aktivnost «Izraditi prijedlog nacionalnog modela detekcije športskih talenata» za koji je kao provoditelj predložen Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje sa svrhom izrade prijedloga praćenja i unošenja podataka u sustav osnovnih antropoloških i motoričkih sposobnosti učenika.
19 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.2. Uskladiti i povezati javne registre u športu Mjera 6.2.2. – dodati aktivnost „Povezati Nacionalni informacijski sustav u športu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje“ s ciljem praćenja evidencija o nezaposlenim školovanim stručnim kadrovima u sportu. Nije prihvaćen U mjeri 6.2.2. Izraditi Nacionalni informacijski sustav u športu sadržana je aktivnost: Izraditi nove registre i podregistre Nacionalnog informacijskog sustava u športu te će ta aktivnost omogućiti prikupljanje svih vrsta podataka koje su relevantne za područje športa.
20 Hrvatski olimpijski odbor 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.1. Jasnije definirati uloge i zadaće pojedinih dionika u sustavu športa Dokument ne prepoznaje problem neravnopravnog položaja žena u sportu, pa sukladno tome ne planira mainstreaming mjera za poboljšanje ravnopravnosti žena i muškaraca u sportu kroz sve mjere. Ravnopravnost spolova je horizontalna mjera bez koje nijedan nacionalni dokument koji ima status strategije ne bi trebao biti usvojen. Prijedlog: Promicanje ravnopravnosti žena u sportu, na svim razinama i u svim područjima djelovanja, postaje horizontalna mjera Nacionalnog programa sporta. S tim u vezi, uvesti obaveznu planiranja novčanih sredstava u proračunima svih tijela u sustavu sporta (udruge, državni, JLPS) za poboljšanje statusa žena u sportu. Zatim, stvoriti bolje uvjete za stvaranje marketinškog prostora ženama u sportu, prvenstveno sportašicama, koje će na taj način ostvarivati dodatne prihode za bavljenje sportom i ostvarivanje vrhunskih rezultata u sportu. Pored toga, omogućiti promociju ženskog sporta i bavljenja sportom za žene uopće u javnom prostoru, uključujući medije. Prijedlog: Povući Nacrt prijedloga Nacionalnog programa sporta iz procedure i vratiti na doradu (napraviti temeljitu analizu položaja žena u sportu u Hrvatskoj i osmisliti učinkovite mjere – umjesto nastavka provedbe postojećih aktivnosti kako je to predviđeno u Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa sporta). Kada se navodi mjera 6.1.3. koja se odnosi na jasnije definiranje zadaća za sve dionike u sportu HOO smatra da je neutemeljeno osnivanje nacionalnog koordinacijskog tijela regionalnih i lokalnih športskih zajednica kada su regionalne športske zajednice članice HOO-a, zajednički djeluju i koordiniraju djelatnosti i to uspješno. Nije jasno tko i na temelju koje analize ima ovlast i legitimitet isključivati regionalne sportske zajednice iz članstva HOO-a te osnivati posebno administrativno tijelo za te sportske zajednice. Nadalje kada se navodi mjera i aktivnost propisivanja zadaća krovnih sportskih udruženja , pa i nacionalnih sportskih saveza nositeljem tih mjera i aktivnosti navodi se SDUŠ. Važeći zakon o športu utvrđivao je navedene zadaće, sukladno međunarodnim pravilima sporta, te ne vidimo nikakvu analizu ili drugi razlog koji bi bilo najbolje rješenje da zadaće krovnih sportskih udruga, nacionalnih saveza kao i županijskih sportskih zajednica kao i sportske zajednice Grada Zagreba ne definira Zakon o športu odnosno Hrvatski sabor ili Vlada RH. Nadalje kada se definiraju zadaće dionika u sportu, sportski klubovi i njihova uloga u razvoju sporta od početaka bavljenja sportom djece u najranijoj dobi / jer univerzalne sportske škole ne mogu provoditi specijalizaciju za određeni sport/, do stvaranje uvjeta za rad sportaša u sustavu treninga i natjecanja, brige sportskog kluba o sportašima u nacionalnim selekcijama i njihovom napredovanju, kao i uloga nacionalnih sportskih saveza treba biti temeljitije razrađena u NPS. Nije prihvaćen Nije točna konstatacija da dokument ne prepoznaje problem neravnopravnog položaja žena u sportu jer mjera 6.1.4. Poticanje spolne ravnopravnosti u športu propisuje izradu akcijskih planova uključivanja što većeg broja žena u šport, a kada se navedeni akcijski planovi donesu i počnu provoditi promicanje ravnopravnosti žena u sportu, na svim razinama i u svim područjima djelovanja, postat će horizontalna mjera Nacionalnog programa športa. Sve što ste naveli kao aktivnosti potrebno je da se sadržajno nalazi u navedenim akcijskim planovima, a s obzirom da je između ostalih i Hrvatski olimpijski odbor jedan od nositelja svih aktivnosti unutra mjere, sigurni smo da ćete u navedene dokumente ugraditi predložene aktivnosti. Nadalje što se tiče aktivnosti „Osnovati nacionalno koordinacijsko tijelo regionalnih i lokalnih športskih zajednica», ne vidimo potrebu da se navedeno makne jer samo može unaprijediti rad u sustavu športa, a osnivanje navedenog tijela zasigurno ne podrazumijeva da županijske športske zajednice ne mogu biti članice Hrvatskog olimpijskog odbora niti ih se isključuje iz članstva. Također koordinacijsko tijelo se ne smatra administrativnim tijelom za športske zajednice, nego tijelo koje će doprinositi razvoju sustava športa kako na lokalnoj tako i na regionalnoj razini, a samim time brinuti i o športskim klubovima kako ste naveli da je potrebno temeljitije razraditi u dokumentu.
21 Miro Opacak 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.1. Jasnije definirati uloge i zadaće pojedinih dionika u sustavu športa Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
22 Hrvatski sportski savez gluhih 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.1. Jasnije definirati uloge i zadaće pojedinih dionika u sustavu športa Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s komentarima Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
23 Hrvatski sportski savez gluhih 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.1. Jasnije definirati uloge i zadaće pojedinih dionika u sustavu športa Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s komentarima Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
24 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.1. Jasnije definirati uloge i zadaće pojedinih dionika u sustavu športa Tablica Kod mjere "6.1.3. Jasnije definirati zadaće za sve dionike sustava športa " Izmjeniti naziv sljedećih provedbenih aktivnosti: -Definitati ulogu krovnih športskih udruženja, -Definitati ulogu nacionalnih športskih saveza, -Definitati ulogu športskih zajednica i saveza na lokalnoj razini, -Definitati ulogu ostalih pravnih/fizičkih osoba u sustavu športa Obrazloženje: Predlaže se izmjena naziva ovih odredbi jer su prava, odgovornosti i obveze krovnih športskih udruženja, nacionalnih športskih saveza, športskih zajednica i saveza na lokalnoj razini te ostalih pravnih i fizičkih osoba u sustavu športa već utvrđeni i propisani odredbama Zakona o športu, te bi se širim i opsežnijim propisivanjem prava, odgovornosti i obveza svih navedenih osoba u šport pristupilo hipernormimranju sustava športa odnosno nametanju dodatnih normativno ograničavajućih okvira. Nije prihvaćen Sa svrhom što boljeg i učinkovitijeg upravljanja u športu, potrebno je jasno definirati zadaće krovnih športskih udruženja. Definiranjem jasnih uloga u sustavu, on postaje jasan te se putem definiranih zadaća može kvalitetnije financirati sustav športa. Slijedom navedenog smatramo kako nije potrebno mijenjati aktivnosti.
25 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.1. Jasnije definirati uloge i zadaće pojedinih dionika u sustavu športa Vezano uz Poseban cilj "6.1. Jasnije definirati uloge i zadaće pojedinih dionika u sustavu športa", Mjeru "6.1.1. Program javnih potreba u športu uskladiti s NPŠ-om" potrebno je brisati aktivnost: "Zakonom o športu propisati i standardizirati javne potrebe u športu na državnoj i lokalnoj razini" i sve stavke pripadne rečenoj aktivnosti. Obrazloženje: Ovakvim pristupom postoji realna opasnost od hipernormiranja športa, koji kao društvena djelatnost je predinamičan i prefluidan da bi se, u ovom dijelu normiranja, stavljao u strogo propisane normativne okvire. Nadalje, ovakav pristup nedvojbeno vodi prema etatizaciji, odnosno podržavljenju športa koji je po svojoj suštini djelatnost nevladinog sektora s obzirom da se odvija kroz sustav športskih udruga. Zakonom bi trebale biti propisane temeljne postavke sustava sporta i njegovog financiranja. Pod istom mjerom vezano uz aktivnost "Osnovati nacionalno koordinacijsko tijelo za praćenje provedbe (financiranje) NPŠ-a", predlaže se kao nositelja aktivnosti uvrstiti "Nacionalno vijeće za šport" a pod Provoditelj "Središnji državni ured za šport, Krovne športske organizacije" Obrazloženje: Nacionalno vijeće za šport treba biti nositelj ove aktivnosti s obzirom na njegovu stratešku poziciju u odnosu na sustav športa. Pored SDUŠ-a u sastavu nacionalnog koordinacijskog tijela za praćenje provedbe (financiranje) športa trebaju biti uključeni i predstavnici svih krovnih športskih udruženja s obzirom da imaju kvalitetan pregled stanja u vlastitim segmentima športa i potrebne relevantne informacije. Kroz predloženi sastav nacionalno koordinacijsko tijelo bi bilo učinkovitije u provedbi povjerenih mu zadaća. Nije prihvaćen Jedna od osnovnih namjera NPŠ-a je stvaranje uvjeta za povećanje sredstava u športu te njihovo transparentno i namjensko trošenje, a da bi se isto ostvarilo potrebno je unificirati javne potrebe u športu na državnoj i lokalnoj razini. Napominjemo kako navedena aktivnost ne predstavlja ni hipernormiranje športa kao ni etatizaciju istog već će se urediti financiranje športskih udruga na način da se zakonski poveže financiranje definirano Nacionalnim programom športa i Programom javnih potreba u športu te točno definiraju zadaće i uloge pojedinih dionika.
26 Hrvatski nogometni savez 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.1. Jasnije definirati uloge i zadaće pojedinih dionika u sustavu športa Kod mjere 6.1.5. predlažemo da se napravi analiza učinaka Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima i temeljem njegovih odredbi izrečenih mjera. Između ostaloga, predlažemo da se predvidi i odgovornost medija kod izvještavanja o neredima na sportskim natjecanjima (u sadašnjem Zakonu postoji samo deklaratorna obveza kako trebaju izvještavati). Naime, svjedoci smo da pojedini pisani i elektronski mediji objavljuju fotografije "bakljadi" na stadionima uz komentare o " veličanstvenoj atmosferi" i pohvalama navijačkim skupinama koje redovito krše Zakon. Vezano uz to, komunikacija u sportu, te medijsko praćenje sportaša i sportskih događaja, tema je koju prijedlog Nacionalnog programa sporta uopće ne spominje. Svakako, uvažavajući utjecaj medija i drugih oblika javne komunikacije (npr. društvene mreže), te ulogu sredstava javnog komuniciranja u promicanju sporta kao društveno značajnog fenomena i svih njegovih vrijednosti, svakako bi se i tom temom Nacionalni program sporta trebao baviti. Neosporan je utjecaj i značaj medija u poticanju na bavljenje sportom, promicanju sportskih postignuća, promicanju vrijednosti koje sport njeguje, te općenito na sport u cjelini. U tom smislu, sport kao segment od posebnog društvenog interesa zaslužuje i poseban položaj i tretman u sredstvima javnog priopćavanja. S obzirom da se u drugim dijelovima Nacrta ne spominje, predlažemo da se kod cilja 6.1. kao jedna od mjera utvrdi i edukacija i sprječavanje uporaba dopinga te aktivnosti usmjerene ka tom cilju. Prihvaćen Slažemo se s navedenom primjedbom te će se definirati predložene aktivnosti unutar mjere 6.1.5.
27 HRVATSKA OLIMPIJSKA AKADEMIJA 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.1. Jasnije definirati uloge i zadaće pojedinih dionika u sustavu športa Pod tablicom 6.1. Jasnije definirati uloge i zadaće pojedinih dionika u sustavu športa, 6.1.1. Program javnih potreba u športu uskladiti s NPŠ-om, Aktivnost, Zakonski povezati financiranje definirano NPŠ-om s Programom javnih potreba u športu. Pod posebnim ciljem u tablici 6.1. „Jasnije definirati ulogu i zadaće pojedinih dionika u sustavu športa“, u točci 6.1.1. pod provoditeljima naveden je Hrvatski olimpijski odbor koji se temeljem svojih zadaća nalazi u sustavu financiranja javnih potreba u športu. Navodimo kako Statut Hrvatskog olimpijskog odbora u čl. 92. pojašnjava osnivanje ustanove Hrvatske olimpijske akademije „radi sustavnog poticanja i promicanja olimpizma, promidžbe olimpijskih načela, fair playa i tolerancije, sudjelovanja u realizaciji programa Olimpijske solidarnosti te provedbe stručnog osposobljavanja i usavršavanja osoba koje obavljaju stručne poslove u športu, a sukladno Olimpijskoj povelji, posebnim aktom Skupštine HOO-a osniva se Hrvatska olimpijska akademija“. S obzirom na to da su iste zadaće navedene i u Zakonu o sportu (zadaće Hrvatskog olimpijskog odbora, a samim time i Hrvatske olimpijske akademije), mišljenja smo da je uz financiranje promicanja vrijednosti olimpizma i olimpijskih programa te skrbi o širenju olimpijski načela, etičkih i moralnih normi, potrebno uključiti i financiranje stručnog osposobljavanja i usavršavanja, jer te zadaće proizlaze iz Statuta Hrvatskog olimpijskog odbora i važećeg Zakona o sportu. Pod 6.1.2. Uskladiti zadaće i sastav Nacionalnog vijeća za šport sa zakonskim zadaćama, Nositelj, Preciznije urediti zadaće i nadležnost Nacionalnog vijeća za šport, Uređene zadaće u Zakonu o športu U skladu sa čl. 3 st. 2 alineja 5 Zakona o sportu, Nacionalno vijeće za sport daje mišljenje o programima osposobljavanja za stručni rad u sportu i predlaže uvjete koje moraju ispuniti ustanove za osposobljavanje kadrova u sportu. Na temelju navedenog pod nositelja uz SDUŠ trebalo bi uključiti i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. 6.1.5. Prevenirati sukobe na športskim borilištima i poticati kulturu nenasilja Predlažemo dodati ustanove za obrazovanje odraslih, koje putem programe neformalnog obrazovanja mogu znatno doprinijeti točci 6.1.5. 6.1.6. Povećati broj volontera u sustavu športa Hrvatska olimpijska akademija već niz godina vodi vlastitu bazu podataka o volonterima koji sudjeluju u programima promicanja olimpizma, a koje provodi Hrvatska olimpijska akademija. 6.2. Uskladiti i povezati javne registre u športu, 6.2.2. Izraditi Nacionalni informacijski sustav u športu s pripadajućim registrima, Provoditelj S obzirom na to da se radi i o registru vezano za obrazovanje u RH, predlažemo dodati ustanove za obrazovanje odraslih. 6.3. Jačati administrativne kapacitete dionika u sustavu športa, 6.3.1. Unaprijediti učinkovitost rada u športskim organizacijama, Provoditelj Ustanove za obrazovanje odraslih provode razne obrazovne programe, te se predlaže doda pod provoditelje i ustanove za obrazovanje odraslih. Djelomično prihvaćen Nacionalni program športa sadrži mjeru kojom se potiče povećanje broja osoba sa stečenom stručnom kvalifikacijom u području športa, ali pritom, kako je već napomenuto, ne može prepoznati određenu ustanovu za obrazovanje odraslih jer bi se to smatralo diskriminatornim odredbama. Prijedlog vezan uz aktivnost „Uskladiti zadaće i sastav Nacionalnog vijeća za šport sa zakonskim zadaćama“ nije prihvatljiv iz razloga jer se navedena aktivnost odnosi na odredbe Zakona o športu koji će se donositi na osnovu prijedloga Nacionalnog programa športa u kojem je predviđena aktivnost osnivanja stručnog povjerenstva za davanje mišljenja na programe osposobljavanja koja će biti propisana Zakonom o športu, a ne zakonom iz područja Ministarstva znanosti i obrazovanja. Što se tiče prijedloga za mjeru 6.1.5. prihvaćamo da se za provoditelje dodaju i ustanove za obrazovanje odraslih.
28 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu, POSEBAN CILJ 6.1. Jasnije definirati uloge i zadaće pojedinih dionika u sustavu športa Pravobraniteljica pozdravlja uvrštavanje mjera 6.1.4. „Poticanje spolne ravnopravnosti u športu“ i 6.1.5. „Prevenirati sukobe na športskim borilištima i poticati kulturu nenasilja“ u Nacionalni program športa 2019.-2026., čime se doprinosi promicanju ravnopravnosti spolova u području športa. U svjetlu nedavno održanog okruglog stola u Hrvatskom saboru 29. siječnja 2019. na temu prevencije nasilničkog ponašanja i seksualnog uznemiravanja u sportu, predlažemo da se problematika seksualnog nasilja izrijekom uvrsti u Nacionalni program, kako bi se osiguralo da obavezno bude obuhvaćena akcijskim planovima čija je izrada predviđena mjerama 6.1.4. i 6.1.5. U skladu s time, predlažemo da se u uvodni opisni dio posebnog cilja 6.1. „Jasnije definirati uloge i zadaće pojedinih dionika u sustavu športa“, u dijelu teksta u kojem se spominje prevencija nasilja u športu, doda rečenica kojom bi se obuhvatili svi oblici nasilja, uključujući nasilje seksualne prirode: „U svrhu prevencije sukoba na športskim borilištima i poticanja kulture nenasilja potrebno je unaprijediti suradnju svih dionika relevantnih za spomenutu tematiku i izraditi zajednički Akcijski plan za provedbu programa mjera edukacije u prevenciji nasilja u športu, na športskim natjecanjima i izvan njih s ciljem edukacije djece i mladih. Prevencija nasilja treba uključivati suzbijanje svih oblika nasilja: verbalnog, neverbalnog, seksualnog i fizičkog.“ Pravobraniteljica dodatno predlaže da se ovim dokumentom, u cilju suzbijanja seksualnog nasilja i uznemiravanja u športu, predvidi izrada smjernica u slučaju seksualnog nasilja i uznemiravanja u športu, u skladu s Protokolom o postupanju u slučaju seksualnog nasilja. Bez obzira na ciljeve i mjere koji se razmatraju za uvrštavanje u novu Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova koja je u već duže vrijeme u fazi izrade, smatramo izrazito važnim da se donošenje smjernica osigura nacionalnim strateškim dokumentima u vidu zasebne mjere. Prihvaćen Navedeni komentar se prihvaća na način da će se sukladno prijedlogu pravobraniteljice ugraditi u tekstualni dio mjere.
29 Pravobranitelj za djecu RH 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu Potaknuta dosadašnjim slučajevima prijava povreda prava djece kada su djeca žrtve verbalnog nasilja, tjelesnog kažnjavanja i svih oblika zlostavljanja djece, uključujući i prijave seksualnog zlostavljanja djece, pravobraniteljica za djecu smatra nužnim dopuniti i unaprijediti propise koji reguliraju zaštitu djece. Smatramo da mjernice o tome trebaju biti ugrađene i u ovaj strateški dokument. Osim izmjene odredbi Zakona o sportu vezanih uz pravne posljedice pravomoćne osude, vođenja kaznenog i prekršajnog postupka, uz do sada iskazanu potrebu za uvođenjem sustava licenciranja trenera i drugih osoba koje rade s djecom, nužnim smatramo predvidjeti potaknuti izradu protokola za zaštitu djece koja se bave sportom, kao i proširenje primjene postojećeg Protokola za postupanje u slučaju nasilja među djecom i u sportskim klubovima. Prihvaćen Prihvaća se na način da će se u Nacionalni program športa dodati aktivnost „Izraditi protokol za postupanje u slučaju nasilja među djecom u športskim klubovima“.
30 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, POSEBAN CILJ 5.3. Uskladiti obrazovne programe sa stvarnim obrazovnim potrebama športa i poticati usavršavanje Vezano uz POSEBAN CILJ 5.3. Uskladiti obrazovne programe sa stvarnim obrazovnim potrebama športa i poticati usavršavanje, Mjeru 5.3.1. Prilagoditi i standardizirati minimalnu razinu kompetencija za stjecanje stručnih kvalifikacija u športu, kod aktivnosti "Donijeti Pravilnik o potrebnoj razini osposobljenosti stručnog kadra " predlaže se promjena kod Provoditelj tako da tekst glasi "Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i akreditirane visokoobrazovne ustanove". Obrazloženje: Kao provoditelji su umjesto SDUŠ-a i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih predviđeni Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i akreditirane visokoobrazovne ustanove koje će i provoditi programe stjecanja stručnih kvalifikacija u športu. Vezano uz istu mjeru, atkivnost "Osnovati stručno povjerenstvo za davanje mišljenja na programe osposobljavanja " predlaže se promjena Nositelja aktivnosti tako da glasi: "Nacionalno vijeće za šport". Obrazloženje: Kao nositelj ove aktivnosti umjesto SDUŠ-a predlaže se Nacionalno vijeće za šport kao tijelo koje može sukladno svojoj poziciji u odnosu na sustav športa donijeti meritorna mišljenja o kvaliteti programa osposobljavanja, dok su provoditelji SDUŠ i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kao nadležna resorna tijela u sustavu državne uprave koja imaju konkretna saznanja i uvid u stanje „na terenu“. Vezano uz mjeru "5.3.2. Poticati obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje stručnog kadra u športu" i provedbenu aktivnost "Donijeti pravilnike o licenciranju stručnog kadra" predlaže se promjena nositelja tako da glasi "Krovna športska udruženja". Obrazloženje: Krovna športska udruženja su kvalitetniji nositelji ove aktivnosti od nacionalnih športskih saveza i drugih pravnih osoba s obzirom da imaju najširi pregled potrebnih kvalifikacija i standarda koje je potrebno zadovoljiti u njihovim sastavnicama sustava športa. Pod istom mjerom, vezano uz provedbenu aktivnost "Poticanje stjecanja stručnih kvalifikacija za rad u športsko-rekreativnim aktivnostima osoba s invaliditetom" pod Nositelj predlaže se dopuna tako da tekst glasi: "Nacionalno vijeće za šport, HPO, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i kineziološki fakulteti". Obrazloženje: Među nositelje ove aktivnosti potrebno je uvrstiti Nacionalno vijeće za šport, odnosno HPO jer svaka od navedenih tijela sa svoje pozicije ima mogućnost kvalitetnog pregleda nad stanjem u praksi i predlaganja odgovarajućih poboljšanja u sustavu. Nije prihvaćen Mišljenja smo kako za donošenje Pravilnika nije potrebno proširivati broj provoditelja i nositelja. Sukladno Zakonu o sportu, Nacionalno vijeće za sport je najviše stručno i savjetodavno tijelo koje daje mišljenja, preporuke i daje smjernice te stoga ne može biti nositelj aktivnosti, a s obzirom kako administrativne poslove za Nacionalno vijeće za sport obavlja Središnji državni ured za šport, isti je naveden kao nositelj aktivnosti. Također, napominjemo kako navedeni podzakonski akt može izraditi jedino tijelo državne uprave nadležno za područje športa, a to je Središnji državni ured za šport. Vezano uz aktivnost "Osnovati stručno povjerenstvo za davanje mišljenja na programe osposobljavanja " predlaže se da nositelj bude Nacionalno vijeće za sport. S obzirom da članovi Nacionalnog vijeća za sport ne moraju imati kompetencije kojima mogu davati mišljenja na programe osposobljavanja, ne mogu biti nosioci navedene aktivnosti. Što se tiče nositelja aktivnosti kojom se propisuje licenciranje stručnog kadra, to ne mogu biti krovna športska udruženja, jer su zasigurno nacionalni savezi najbolje upoznati s potrebama svoga športa, a isto se zaključilo kroz javnu raspravu s nacionalnim športskim savezima putem okruglih stolova. Što se tiče primjedbe na aktivnost "Poticanje stjecanja stručnih kvalifikacija za rad u športsko-rekreativnim aktivnostima osoba s invaliditetom" napominjemo kako se radi o aktivnosti koja podrazumijeva donošenje programa osposobljavanja i obrazovanja te Nacionalno vijeće za sport i Hrvatski paraolimpijski odbor nemaju navedene ovlasti.
31 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, POSEBAN CILJ 5.3. Uskladiti obrazovne programe sa stvarnim obrazovnim potrebama športa i poticati usavršavanje Mjera 5.3.1. – Aktivnost „Donijeti Pravilnik o potrebnoj razini osposobljenosti stručnog kadra“ – predlažemo pojasniti i detaljnije obrazložiti aktivnost – nije jasno o kojim razinama osposobljenosti se govori jer trenutno prepoznajemo u Zakonu o sportu samo jednu razinu osposobljenosti za obavljanje stručnih poslova u sportu. Nije prihvaćen Nacionalni program športa je temelj za donošenje Zakona o športu, sadržaj pravilnika odredit će se kroz odredbe Zakona, a intencija je definirati i propisati zajedničke sadržajne odrednice i ishode učenja za sve razine ispod visokoškolskih razina kvalifikacija kojih može biti više od jedne što je slučaj u više usporedivih zemalja.
32 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, POSEBAN CILJ 5.3. Uskladiti obrazovne programe sa stvarnim obrazovnim potrebama športa i poticati usavršavanje Mjera 5.3.1. – Aktivnost „Osnovati stručno povjerenstvo za davanje mišljenja na programe osposobljavanja“ – predlažemo izostaviti navedenu aktivnost – trenutno Nacionalno vijeće za sport kao najviše stručno i savjetodavno tijelo za sport u Republici Hrvatskoj izdaje mišljenja na programe osposobljavanja, a prethodna analiza nije pokazala manjkavosti ili nedostataka postojeće prakse te nisu jasni razlozi predlaganja ove aktivnosti i izuzimanja Nacionalnog vijeća za sport iz procesa davanja mišljenja na programe osposobljavanja. Nije prihvaćen Kako bi se osigurali uvjeti da mišljenja na programe osposobljavanja daju osobe koje imaju kompetencije za navedeno, potrebno je osnivanje navedenog stručnog povjerenstva prilikom čijeg imenovanja je potrebno voditi računa o izbjegavanju potencijalnog sukoba interesa. S obzirom da članovi Nacionalnog vijeća za sport ne trebaju biti stručnjaci u tom području smatramo kako je potrebno osnovati navedeno povjerenstvo, što je i trenutno praksa, jer Nacionalno vijeće za sport ima imenovano povjerenstvo za davanje mišljenja na programe osposobljavanja.
33 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, POSEBAN CILJ 5.3. Uskladiti obrazovne programe sa stvarnim obrazovnim potrebama športa i poticati usavršavanje Predlažemo da se u poseban cilj 5.3. ubaci mjera 5.3.3. „Poticanje zapošljavanja školovanih osoba za obavljanje trenerskih poslova u sportu“ aktivnost 1 – Sufinanciranje zapošljavanja školovanih osoba za obavljanje trenerskih poslova u sportu iz javnih sredstava; Pokazatelj: broj korisnika mjere; Rok provedbe: kontinuirano; Nositelj: Središnji državni ured za šport; Provoditelj: županijske i gradske sportske zajednice; sportski klubovi; Obrazloženje: radi poticanja profesionalizacije trenera u hrvatskom sportu SDUŠ bi osigurao financijska sredstva koja bi na temelju natječaja bila distribuirana županijskim i gradskim sportskim zajednicama ili sportskim klubovima za sufinanciranje dijela plaće školovanih osoba za obavljanje trenerskih poslova; detalje propisati uvjetima natječaja ili pravilnikom; očekivani učinak – povećanje broja zaposlenih školovanih osoba u sustavu hrvatskoga sporta i smanjenje broja nezaposlenih školovanih osoba za trenerske poslove kojih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje imao više od 500. aktivnost 2 - Sufinanciranje školovanja za obavljanje trenerskih poslova u sportu iz javnih sredstava; Pokazatelj: broj korisnika mjere; Rok provedbe: kontinuirano; Nositelj: Središnji državni ured za šport; Provoditelj: županijske i gradske sportske zajednice; sportski klubovi ili osposobljeni treneri; Obrazloženje: radi poticanja školovanja trenera SDUŠ bi osigurao financijska sredstva koja bi na temelju natječaja bila distribuirana županijskim i gradskim sportskim zajednicama, sportskim klubovima ili konkretnim osobama koje obavljaju trenerske poslove, a za njih su osposobljeni za sufinanciranje dijela troškova daljnjeg školovanja na visokoškolskim institucijama i stjecanje najviših kompetencija i mogućnost za obavljanje trenerskih poslova; detalje propisati uvjetima natječaja ili pravilnikom; očekivani učinak – smanjenje broja osposobljenih osoba i povećanje broja školovanih osoba u sustavu hrvatskoga sporta. aktivnost 3 – Propisati zakonsku obavezu sklapanja ugovora o radu sa školovanom osobom za obavljanje trenerskih poslova za svaki novoosnovani sportski klub odnosno za svaki sportski klub koji provodi sportsku pripremu i sudjeluje u natjecanjima s djecom i mladima do 18. godine života; Pokazatelj: broj klubova koji imaju ugovor o radu sa školovanom osobom; Rok provedbe: kontinuirano; Nositelj: Središnji državni ured za šport; Provoditelj: nacionalni sportski savezi; županijske i gradske sportske zajednice; sportski klubovi; Obrazloženje: kako bi se osigurala najstručniji i kompetentniji kadrovi za rad s djecom i mladim sportašima do 18. godine potrebno je propisati zaštitnu mjeru koja bi onemogućila osnivanje novih klubova koji nemaju sklopljen ugovor o radu sa školovanom osobom za obavljanje trenerskih poslova odnosno potaknulo postojeće sportske klubova na sklapanje ugovora o radu s najmanje jednom školovanom osobom ukoliko klub provodi sportsku pripremu i sudjeluje u natjecanjima s djecom i mladima do 18. godine života; očekivani učinak – zaštita djece i mladih u sustavu hrvatskoga sporta; smanjivanje mogućnosti negativnih utjecaja na djecu i mlade u sustavu hrvatskoga sporta. Nije prihvaćen Navedena aktivnost već postoji unutar mjere 1.1.1. Uravnotežiti i prilagoditi iznose financiranja športa realnim potrebama na svim razinama s mogućnostima DP i proračuna JLP(R)S i te će se kroz aktivnost: Financirati programe športskih zajednica u županijama iz dijela prihoda od igara na sreću, sufinancirati rad trenera. Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme javnog savjetovanja navedena mjera će se preoblikovati međutim aktivnost će se provesti u okviru planiranoga te će se po prvi puta omogućiti direktno financiranje potreba lokalnog športa s nacionalne razine, što podrazumijeva i financiranje stručnog kadra. Također, što se tiče aktivnosti sufinanciranja školovanja za obavljanje trenerskih poslova u športu iz javnih sredstava, ona je sadržana unutar mjere 5.3.2. Poticati obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje stručnog kadra u športu. Ne može se prihvatiti isključivo sufinanciranje stjecanja kvalifikacija na visokoškolskim programima jer se isti financiraju kroz javne potrebe u visokom obrazovanju. Posebno je neprihvatljiva odredba kojom se želi svakome klubu nametnuti obveza angažiranja osobe s visokoškolskom kvalifikacijom što bi dovelo do ugrožavanja temeljnog prava na bavljenje športom svim građanima. Poticajne mjere da koordinatori u športskim klubovima koji rade s djecom i posebno osobe koje se financiraju proračunskim novcem imaju visokoškolske kvalifikacije svesrdno podržavamo, ali ovako isključivu odredbu kao nositelj javne politike športa smatramo neprihvatljivom za sustav športa. Kako bi se osigurali uvjeti da mišljenja na programe osposobljavanja daju osobe koje imaju kompetencije za navedeno, potrebno je osnivanje navedenog stručnog povjerenstva prilikom čijeg imenovanja je potrebno voditi računa o izbjegavanju potencijalnog sukoba interesa. S obzirom da članovi Nacionalnog vijeća za sport ne trebaju biti stručnjaci u tom području smatramo kako je potrebno osnovati navedeno povjerenstvo, što je i trenutno praksa, jer Nacionalno vijeće za sport ima imenovano povjerenstvo za davanje mišljenja na programe osposobljavanja.
34 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, POSEBAN CILJ 5.3. Uskladiti obrazovne programe sa stvarnim obrazovnim potrebama športa i poticati usavršavanje Poseban cilj 5.2. i 5.3. – Nazivi ciljeva 5.2. i 5.3. su suštinski isti pa radi smanjenja redundantnosti predlažemo spajanje ta dva cilja u jedan cilj ili preoblikovanje jednog od cilja Obrazloženje:  Poseban cilj 5.2. „Osigurati školovanje i osposobljavanje stručnih kadrova u športu sukladno potrebama športa“  Poseban cilj 5.3. „Uskladiti obrazovne programe sa stvarnim obrazovnim potrebama športa i poticati usavršavanje“ Nije prihvaćen Nazivi posebnih ciljeva nisu suštinski isti, dapače razlikuju se u tome što se kroz mjere i aktivnosti posebnog cilja 5.2. osiguravaju uvjeti kako bi uopće postojala mogućnost školovanja i osposobljavanja kadra, a na temelju analiza stanja, dok se kroz poseban cilj 5.3. stvaraju uvjeti za poticanje stručnog kadra da se školuju, osposobljavaju i usavršavaju. Slijedom navedenoga spajanje ta dva posebna cilja držimo neprihvatljivim.
35 Hrvatski sportski savez gluhih 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, POSEBAN CILJ 5.3. Uskladiti obrazovne programe sa stvarnim obrazovnim potrebama športa i poticati usavršavanje Poštovani, Kao što je navedeno u ovom posebnom cilju, potrebno je prilagoditi obrazovni program sa stvarnim potrebama sportaša. Kako smo ranije naveli, smatramo da bi se u program Kineziološkog fakulteta i Hrvatske olimpijske akademije trebao uvesti kolegij Hrvatski znakovni jezik, kako bi se budući kineziolozi, treneri i profesori tjelesnog odgoja educirali za rad s gluhim osobama, a što bi se ostvarilo u suradnji s Hrvatskim savezom gluhih i nagluhih i Hrvatskim sportskim savezom gluhih, kao krovnog sportskog udruženja gluhih sportaša, kao i saveza članica Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Ova je mjera od izuzetne važnosti obzirom da su danas gluha djeca i mladež integrirana u redoviti sustav odgoja i obrazovanja (od vrtića do fakulteta) obzirom da se centri za gluhu djecu i mladež zatvaraju, stoga trebaju adekvatnu podršku u odgojno-obrazovnim ustanovama kako bi educirane osobe mogle adekvatno raditi s njima, a što se prvenstveno postiže znanjem hrvatskog znakovnog jezika, ali i radom i odnosu s gluhim osobama i osobama s oštećenjem sluha. U točki 5.3.2. Poticati obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje stručnog kadra u športu, Poticanje stjecanja stručnih kvalifikacija za rad u športsko-rekreativnim aktivnostima osoba s invaliditetom, treba uključiti HSSG kao nositelja aktivnosti. Hrvatski sportski savez gluhih Nije prihvaćen U skladu s već danim objašnjenjem na navedenu problematiku, još jednom napominjemo kako će u skladu sa Zakonom o znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj, Središnji državni ured za šport podržati sve aktivnosti Hrvatskog sportskog saveza gluhih koje pomažu razvoju športa gluhih (i gluhoslijepih) osoba, a pogotovo one koje su obuhvaćene i regulirane pravnim propisima Republike Hrvatske. Što se tiče primjedbe na mjeru 5.3.2. napominjemo kako se radi u aktivnosti koja podrazumijeva donošenje programa osposobljavanja i obrazovanja te Hrvatski sportski savez gluhih nema navedene ovlasti.
36 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, POSEBAN CILJ 5.2. Osigurati školovanje i osposobljavanje stručnih kadrova u športu sukladno potrebama športa Mjera 5.2.2. – Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu redovito unaprjeđuje svoje nastavne planove i programe, uvažavajući potrebe tržišta rada izrađuje i akreditira nove nastavne planove i programe te se skrbi o tome da nastavni planovi i programi provode na najvišoj mogućoj razini kvalitete uvažavajući realne okolnosti i mogućnosti. Sukladno navedenome Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu je otvoren za suradnju sa SDUŠ-om, krovnim sportskim organizacijama i nacionalnim sportskim savezima s ciljem zadovoljavanja stručnih i kadrovskih potreba i specifičnosti za svaki sport. Na temelju toga rado prihvaćamo obaveze koje proizlaze i mjere 5.2.2., a odnose se na Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski institut za kineziologiju. Međutim, skrećemo pozornost predlagatelju dokumenta da članak 2 stavak 4 Zakona o sportu jasno propisuje za koja se sve tijela utvrđuju obaveze u Nacionalnom programu sporta. Akreditirane visokoobrazovne ustanove i Ustanove za obrazovanje odraslih nisu obuhvaćene tim zakonskim odredbama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
37 HRVATSKA OLIMPIJSKA AKADEMIJA 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, POSEBAN CILJ 5.2. Osigurati školovanje i osposobljavanje stručnih kadrova u športu sukladno potrebama športa Iako prepoznajemo prednosti i moguću potrebu stvaranja jedinstvenog obrazovnog okvira za školovanje stručnog kadra u športu, moramo istaknuti da Hrvatska olimpijska akademija provodi obrazovane programe s određenim specifičnostima zbog zadaća koje proizlaze iz Olimpijske povelje (npr. Olimpijsko obrazovanje). Također, upozoravamo kako se u obrazovanoj praksi pokazala potreba prilagođavanja općeg dijela programa različitim športovima (npr. medicinski dio programa ne može biti isti za npr. boks i šah ili judo i bridge). Predlažemo da se prva rečenica spretnije definira, jer je školovanje dio obrazovnog procesa koji je podijeljeno na šest stupnjeva (predškolsko obrazovanje, osnovnoškolsko obrazovanje, srednjoškolsko obrazovanje – gdje se nalazi osposobljavanje i dr.). U tablici točka 5.2.2. Napominjemo ako predloženi Nacrt prijedloga Zakona o športu stupi na snagu ovdje je potrebno dodati pojam stručnog usavršavanja. U točci 5.3. Upozoravamo na specifičnosti športova i njihov veliki broj te je iz tog razloga potrebno definirati broj osoba i njihovih stručnih kompetencija u povjerenstvu kako bi se osiguralo adekvatno licenciranje stručno kadra u športu. Upozoravamo kako je seminar oblik neformalnog obrazovanja, a usavršavanje je oblik formalnog obrazovanja te je potrebno definirati hoće li se određena zadaća provodit kroz oblik formalnog ili neformalnog oblika obrazovanja. Potrebno je definirati smjer obveze: želi li se stvoriti obveza kroz cjeloživotno obrazovanje putem neformalnih programa koji obuhvaćaju seminare, radionice, tribine, tečajeve, stručne skupove i dr., ili putem formalnih programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja stručnog kadra u športu. Ističemo kako obrazovanje obuhvaća programe osposobljavanja i usavršavanja, te predlažemo da rečenica treba glasiti: poticati će se obrazovanje putem programa osposobljavanja i usavršavanja. U tablici 5.3. predlažemo pod nositelje i provoditelje da se prilikom formiranja radne skupine uz SDUŠ i ASOOO uključe slijedeći Kineziološki fakulteti, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatski olimpijski odbor i ustanove za obrazovanje odraslih koje provode programe u športu (prijedlog: po jedna osoba kao predstavnika). Pod mjerom 5.3.2 predlažemo promijeniti tekst: u obrazovanje kroz programe osposobljavanje i usavršavanja. Pod točkom 5.3.2. pod provoditelje predlažemo dodati Hrvatsku olimpijsku akademiju koja prema čl. 51 važećeg Zakona o sportu „djeluje na promicanju stručnog rada u sportu i skrbi o osposobljavanju i usavršavanju stručnih djelatnika“ u športu. Upozoravamo kako prema Hrvatskom klasifikacijskom okviru programi osposobljavanja u području športa koje provode ustanove za obrazovanje odraslih ne daju kvalifikaciju već djelomičnu kvalifikaciju, odnosno nalaze se na razini 2. Nije prihvaćen Kao što je navedeno u prethodnom odgovoru kroz donošenje pravilnika o potrebnoj razini osposobljenosti te osnivanjem stručnog povjerenstva za davanje mišljenja na stručne programe definirat će se minimalna razina ishoda učenja koje je potrebno steći završetkom programa kao i okvirni broj sati kako bi se navedeno postiglo. Sukladno specifičnostima i potrebama športa programi ustanova za obrazovanje odraslih moći će propisati sve ono što je iznad propisanog minimuma te im navedeno sigurno neće biti zabranjeno. Nastavno na vaše pozivanje predloženog Nacrta prijedloga Zakona o športu koji bi trebao stupiti napominjemo kako još nije predložen Nacrt prijedloga Zakona o športu te da bi stupio na snagu mora proći proceduru javne rasprave, usuglašavanje s tijelima državne uprave te dva čitanja u Hrvatskom saboru. Što se tiče primjedbe na točku 5.3., Nacionalni program športa kroz niti jednu aktivnost ne predlaže osnivanje povjerenstva za licenciranje stručnog kadra u športu. Nadalje, a s obzirom da se Nacionalnim programom športa ne definira što je formalno, a što neformalno obrazovanje smatramo da nema potrebe u ovom dokumentu definirati što je formalno, a što neformalno obrazovanje. Nadalje, a vezano uz prijedlog da se u mjeri 5.3. pod nositelje i provoditelje prilikom formiranja radne skupine uz SDUŠ i ASOOO uključe Kineziološki fakulteti, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatski olimpijski odbor i ustanove za obrazovanje odraslih koje provode programe u športu (prijedlog: po jedna osoba kao predstavnika), ako se pritom misli na aktivnost osnivanja stručnog povjerenstva za davanje mišljenja na programe osposobljavanja, ističemo kako se navedeno može propisati isključivo odredbama zakona, s tim da napominjemo kako bi uključivanje ustanova za obrazovanje odraslih, odnosno drugih ustanova koje ponude takve programe, predstavljalo izravan sukob interesa. Dio komentara koji se odnosi na definiranje smjera obveze cjeloživotnog obrazovanja i da je potrebno izmijeniti rečenicu vezanu uz taj dio teksta prihvaćamo te ćemo izmijeniti sukladno predloženom. Izmjena naziva mjere 5.3.2. na način da glasi „u obrazovanje kroz programe osposobljavanje i usavršavanja“ kako navodite nije moguće jer navedena mjera sadrži i aktivnosti obrazovanja na visokoobrazovnim ustanovama, što se ne smatra obrazovanjem kroz osposobljavanje i usavršavanje. Napominjemo kako su u Republici Hrvatskoj sportski trener, instruktor/voditelj/učitelj regulirane profesije iz područja športa te se s obzirom na navedeno i s obzirom da je uvjet prilikom upisa završena srednja škola, navedeno se smatra kvalifikacijom.
38 Hrvatski sportski savez gluhih 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, POSEBAN CILJ 5.1. Prilagoditi zakonodavni okvir vezan uz stručne kadrove Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s komentarom Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
39 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, POSEBAN CILJ 5.1. Prilagoditi zakonodavni okvir vezan uz stručne kadrove Vezano uz Poseban cilj "5.1. Prilagoditi zakonodavni okvir vezan uz stručne kadrove" predlaže se uvrštavanje nove mjere "5.1.2. Regulacija radnopravnog statusa trenera i stručnih djelatnika uvrštenih u nacionalnih selekcije", Aktivnost: "Izmjene i dopune Zakona o radu i Pravilnik koji trenerima i stručnim djelatnicima omogućava izostanak s posla zbog sudjelovanja u aktivnostima nacionalnih selekcija.", Pokazatelj: "Donijete izmjene i dopune Zakona o radu i pravilnik", Rok: "2020.", Nositelj: "SDUŠ, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava", Provoditelj: "SDUŠ, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava" Obrazloženje: Potrebno je normirati radnopravni status trenera i stručnih djelatnika nacionalnih selekcija i s istim povezana pitanja, kao što su izostanci s posla zbog sudjelovanja u aktivnostima i programima nacionalnih selekcija. Nije prihvaćen Mjera 5.1.1. Urediti zakonske odrednice o stručnim kadrovima, vezana uz navedeni posebni cilj, sadrži četiri aktivnosti koje su usmjerene ka stvaranju zakonodavnog okvira, koji će unaprijediti strukturu zastupljenosti stručnih kadrova u športu u skladu sa stvarnim potrebama športa. Da bi se jasnije odredio radnopravni status trenera, kroz zakonodavni okvir uskladit će se propisi iz područja športa s propisima iz područja radnog i socijalnog zakonodavstva.
40 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, POSEBAN CILJ 5.1. Prilagoditi zakonodavni okvir vezan uz stručne kadrove Predlažemo aktivnost „Izmijeniti odredbe Zakona o športu vezane uz stručne kadrove sukladno stvarnim potrebama“ u sklopu mjere 5.1.1. preciznije definirati „stvarne potrebe“ jer nije jasno što navedeno znači ili izostaviti aktivnost. Prihvaćen Preciznije će se definirati kako je navedeno u prethodnom odgovoru.
41 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, POSEBAN CILJ 5.1. Prilagoditi zakonodavni okvir vezan uz stručne kadrove Predlažemo aktivnost „Izjednačiti odredbe o stručnim kadrovima za sve športove, istovrsne ustanove i javne isprave“ u sklopu mjere 5.1.1. preciznije definirati ili izostaviti jer navedena aktivnost nije utemeljena na analizi ili SWOT matrici. Nejasno je na koje se odredbe o stručnim kadrovima misli. Djelomično prihvaćen Trenutnim zakonskim rješenjem neopravdano se različito vrednuje javna isprava jedne ustanove za obrazovanje odraslih ili sama ustanova u odnosu na ostale ustanove ovisno jesu li programi usklađeni s krovnim športskim međunarodnim organizacijama pojedinog športa. Upravo suprotno ukoliko postoje standardi na međunarodnoj razini svaki takav program mora biti usklađen s tim standardima, ali ako su ti standardi niži od hrvatskih programa mora zadovoljiti i hrvatske standarde. Nije prihvatljivo ni različito vrednovanje istovrsnih javnih isprava na temelju medalja ili prethodnog radnog iskustva koje je u važećem Zakonu kroz procjenu učinaka propisa analizirano kao vrlo štetno, diskriminatorno, a i kao svojevrsno oduzimanje stečenog prava. Iz svega navedenoga jasno je zašto je potrebna dorada navedenog zakonskog rješenja, a koje predviđa da se trenerima nazivaju samo osobe najmanje na razini prvostupnika što je praksa potpuno nepoznata u svim državama članicama Europske unije i svim međunarodnim športskim savezima jer pojam trener (eng: «coach») je općepoznat i prihvaćen i za trenere koji su stekli neformalnu, formaliziranu ili kao u Hrvatskoj isključivo formalnu kvalifikaciju neke od postojećih razina. Slijedom navedenoga mjera 5.1.1. će se dodatno obrazložiti.
42 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu, POSEBAN CILJ 5.1. Prilagoditi zakonodavni okvir vezan uz stručne kadrove Predlažemo uvrštavanje u mjeru 5.1.1. aktivnost „Donošenje pravilnika na temelju članka 60 stavka 5 Zakona o športu“; Pokazatelj: donesen pravilnik; Rok provedbe: 2019.; Nositelj: Središnji državni ured za šport; Provoditelj: Središnji državni ured za šport Obrazloženje: od 2006. godine u Zakonu o sportu predviđeno je donošenje „Pravilnika o Stručnoj spremi, odnosno stručnoj osposobljenosti potrebnoj za obavljanje stručnih poslova u sportu prema vrsti i složenosti određenih poslova“. S obzirom da navedeni pravilnik usprkos jasnoj zakonskom roku za njegovo donošenje nije do danas donesen predlažemo da se navedeno uvrsti kao aktivnost u mjeru 5.1.1. Urediti zakonske odrednice o stručnim kadrovima – da je navedeni pravilnik donesen sukladno Zakonu o sportu prije 13 godina smatramo kako bi se najveći broj nejasnoća i otvorenih pitanja u području trenerskog rada u sportu riješio te danas ne bi imali oko 39% osoba koje obavljaju stručne poslove u sportu bez ikakve kvalifikacije za obavljanje tih poslova kršeći odredbe Zakona o sportu. Nije prihvaćen Navedeno je sadržano u mjeri 5.3.1. Prilagoditi i standardizirati minimalnu razinu kompetencija za stjecanje stručnih kvalifikacija u športu.
43 Hrvatski olimpijski odbor 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu Potrebno je tekst u ovom području terminološki jasnije definirati i doraditi te uskladiti s postojećom legislativom (Zakon o sportu, Zakonom o obrazovanju odraslih i prateći pravilnicima) i podzakonskim aktima – kao i svim obvezama koje iz istih proizlaze. Nadalje, potrebno je u dijelu teksta koji se odnosi na opći dio programa u programima osposobljavanja isti uskladiti sa zahtjevima pojedinih športova zbog različitih sadržajnih zahtjeva po športovima. Potrebno je jasnije definirati ulogu ustanova za obrazovanje odraslih u svim dijelovima koji se tiču obrazovnih kapaciteta dionika športa posebice u formalnom i neformalnom obrazovanju odraslih. U skladu s poticanjem cjeloživotnog obrazovanja potrebno je usuglasiti Nacrt prijedloga programa športa 2019. – 2026. sa Zakonom o sportu koji je trenutno na snazi, ali i obvezama Hrvatskog olimpijskog odbora koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma, točnije Olimpijske povelje, ali i Statuta HOO-a, a koje se posebno odnose na financiranje javnih potreba u športu. Kada se govori o skrbi o stručnim kadrovima u športu, tada u područja na kojima je potrebno realizirati napredak svakako spada i osiguranje poticajnog zapošljavanja za stručne poslove u športu na svim razinama, u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje jer ako unapređenje u obrazovanju i osposobljavanju ne slijedi i mjera stvaranja uvjeta za zapošljavanje rada trenera u športu, tada neće biti napretka u ovom području. Poticajno zapošljavanje utjecati će na odluku za obrazovanje i osposobljavanje za potrebe u sportu ali i omogućiti sportskim udrugama da stručne osobe i angažiraju na tim poslovima. HOO također smatra da status vrhunskih hrvatskih trenera koji su trenirali sportaše osvajače olimpijskih i svjetskih medalja, za što su sportaši ostvarili trajne naknade za sportsku izvrsnost, treba vrednovati i njihove trenere uvođenjem trajnih mjesečnih naknada- dodatka na mirovinu po stjecanju uvjeta za odlazak u mirovinu /povlaštena mirovina/ Nije prihvaćen S obzirom da Nacionalni program športa služi kao podloga za izradu novih zakonskih odredbi kojima je potrebno unaprijediti sustav športa, a da se postojeće zakonske odredbe već na snazi te se primjenjuju, u ovome dijelu teksta nema potrebe usuglašavati potrebe s postojećim zakonskim odredbama kada je iste potrebno mijenjati, već je potrebno stvoriti podlogu za njihovu izmjenu. Što se tiče usklađivanja programa osposobljavanja sa zahtjevima pojedinih športova zbog različitih sadržajnih zahtjeva po športovima isto je navedeno kroz mjeru 5.2.2. Izraditi nastavne planove i programe sukladno definiranim potrebama, a nakon provedene mjere 5.2.1. Utvrditi stvarne potrebe stručnih kadrova u športu. Nadalje, uloga ustanova za obrazovanje odraslih u svim djelatnostima pa tako i onih koje se tiču obrazovnih kapaciteta dionika športa definirana je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj: 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17 i 96/18) te Zakonom o obrazovanju odraslih („Narodne novine“, broj: 17/07, 107/07 i 24/10) te navedeno nije potrebno definirati Nacionalnim programom športa. Što se tiče komentara o skrbi o stručnom kadru, isto je navedeno kroz mjeru 1.4.4. koja će kroz aktivnost stvaranja zakonske pretpostavke za povoljnu isplatu naknadama fizičkim osobama u sustavu športa omogućiti povoljnije zapošljavanje stručnog kadra, dok će se kroz aktivnost „Poticati programe športskih zajednica u županijama iz dijela prihoda od igara na sreću“ koja je sastavni dio mjere 1.1.1. Uravnotežiti i prilagoditi iznose financiranja športa realnim potrebama na svim razinama s mogućnostima DP i proračuna JLP(R)S. Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme javnog savjetovanja navedena mjera će se preoblikovati međutim aktivnost će se provesti u okviru planiranoga te će se po prvi puta omogućiti direktno financiranje potreba lokalnog športa s nacionalne razine, što podrazumijeva i financiranje stručnog kadra. Što se tiče trajnih novčanih naknada za trenere, isto nije prepoznato kroz SWOT analizu, odnosno dionici u sustavu športa nisu naveli navedeno kao nedostatak. Također navedena mjera bi prouzročila određeni fiskalni učinak za koji je potrebno prvo utvrditi okvirni iznos što nije bilo područje razmatranja s obzirom na već navedeno. Napominjemo kako je Središnji državni ured za šport od Hrvatskog olimpijskog odbora već nekoliko puta zatražio popis trenera osvajača olimpijskih medalja koji do danas nismo zaprimili, a bez kojega nije moguće izračunati fiskalni učinak predloženih mjera.
44 Pravobranitelj za djecu RH 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu Zbog nepostojanja sustava licenciranja trenera i drugih osoba koje rade s djecom događa se da s djecom ponekad rade osobe koje nemaju nikakvih posebnih predznanja ili kompetencija za rad s djecom što posljedično dovodi i do povreda dječjih prava. U odnosu na stručne kompetencije, smatrajući da je u radu s djecom potrebno težiti najvišim standardima kvalitete i stručnosti, pravobraniteljica za djecu podržava stajališta koja je iznio Kineziološki fakultet u Zagrebu. Smatramo da je nužno postići da planiranje, programiranje i upravljanje procesom sportske pripreme djece sportaša rade isključivo kvalificirani sportski treneri s odgovarajućom stručnom spremom te da se osobama koje su nekvalificirane ili koje imaju neadekvatnu stručnu kvalifikaciju Zakonom o sportu onemogući obavljanje trenerskih poslova i rad s djecom. Osim vrednovanja stručnih kompetencija trenera i osoba koje rade s djecom, smatramo da bi kroz sustav licenciranja valjalo vrednovati i pedagoške kompetencije trenera. Primljeno na znanje Licenciranje stručnog kadra obuhvaćeno je kroz aktivnost: „Donijeti pravilnike o licenciranju stručnog kadra“ unutar mjere 5.3.2. Poticati obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje stručnog kadra u športu te aktivnosti: „Donijeti listu pravnih osoba ovlaštenih za provođenje postupka licenciranja stručnih kadrova u športu“ unutar mjere 5.1.1. Urediti zakonske odrednice o stručnim kadrovima. Nadalje kroz mjeru 5.3.1. Prilagoditi i standardizirati minimalnu razinu kompetencija za stjecanje stručnih kvalifikacija u športu propisuje se donošenje pravilnika o potrebnoj razini osposobljenosti stručnog kadra. Iz svega navedenog, vidljivo je kako je Nacionalni program športa predvidio donošenje niza mjera koje će unaprijediti stručni kadar u športu.
45 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu GENERALNO O STRUČNIM KADROVIMA U SPORTU – Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu je stava kako i ovim programskim dokumentom, a naročito kasnijim zakonskim rješenjima treba zaštititi trenerski i stručni rad u sportu. Svako izjednačavanje mogućnosti obavljanja trenerskih poslova jednako za osposobljene osobe koje se osposobljavaju u nekoliko tjedana ili mjeseci ili najviše do godine dana i na temelju oko 300 sati nastave stječu ograničene kompetencije koje isključuju mogućnost obavljanja najsloženijih trenerskih poslova poput planiranja, programiranja i kontrole trenažnog procesa sa školovanim osobama koje se školuju tri godine i na temelju oko 1800 sati nastave na stručnom studiju stječu visoku razinu kompetencija za trenerske poslove odnosno sa školovanim osobama koje se školuju 5 godina i na temelju oko 3600 sati nastave na sveučilišnom studiju stječu najvišu razinu kompetencija za obavljanje stručnih poslova u sportu nije prihvatljivo. Dapače, svako strateško, programsko ili zakonsko rješenje koje naginje izjednačavanju mogućnosti u obavljanju stručnih trenerskih poslova osposobljenih i školovanih osoba predstavlja ogromnu prijetnju daljnjem razvoju hrvatskoga sporta, ugrožava djecu i mlade sportaše, onemogućuje ostvarivanje njihovih potencijala i ruši status trenerskoga posla te ugrožava sustav hrvatskoga sporta. U sustavu hrvatskoga sporta treba pronaći optimalnu poziciju za osposobljene odnosno školovane osobe koja se temelji na njihovim kompetencijama, ishodima učenja koje ostvaruju na temelju završenih programa osposobljavanja odnosno školovanja i u konačnici na temelju njihovog znanja. Hrvatskom sportu su potrebne i osposobljeni i školovani stručni kadrovi koji će se jasno razlikovati u mogućnosti obavljanja različitih stručnih poslova u sportu. U tom smislu potrebno je jasnije definirati stručne poslove u sustavu sporta te mogućnost obavljanja različitih poslova vezati uz kompetencije koje stručni kadrovi stječu osposobljavanjem odnosno školovanjem na različitim razinama. Nije prihvaćen Kroz niti jedan cilj, mjeru ili aktivnost ne postoji tendencija izjednačavanja već realnog rangiranja, ali ovdje moramo naglasiti kako uloga javne politike športa nije prilagoditi zvanja u športu pojedinim institucijama već upravo suprotno prilagoditi potrebama i realnostima športa. O zaštiti stručnog rada i stručnosti više nego dovoljno govori činjenica kako smo jedna od rijetkih zemalja koja dopušta isključivo formalni način stjecanja kvalifikacija koji je ujedno i puno sveobuhvatniji od najnižih razina u drugim zemljama poput Estonije i Njemačke čije primjere smo izdvojili u prethodnim odgovorima na komentare. Upravo navedeno garantira zaštitu djece i mladih, kao i predviđeni sustav licenciranja koji će po uzoru na uređene sustave vrednovati i kvalifikaciju, ali i natjecateljsko iskustvo, trenersko iskustvo te sustav cjeloživotnog učenja i usavršavanja. Mišljenja smo kako su važna znanja, vještine i kompetencije, a ne isključivo način stjecanja. Ali isto tako ističemo važnost što većeg angažiranja najstručnijih kadrova uz jasnu i realnu sliku kako ne možemo očekivati da svaki klub u svakom športu svih razina ima angažirane trenere s visokoškolskim kvalifikacijama. Potrebno je istaknuti kako u prethodnim komentarima ističete autonomiju financiranja i raspolaganja javnim sredstvima koja kao praksa ne postoji ni u jednoj državi EU i pozivate se na tumačenje Bijele knjige u tom kontekstu, dok u navedenom slučaju stručnih kadrova zagovarate detaljno propisivanje normi od strane središnje države bez utjecaja nacionalnih športskih saveza što nije prihvatljivo, a posebno u svjetlu činjenice kako je dobar dio uređenja navedenog pitanja u mnogim državama prepušten nacionalnim športskim savezima.
46 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu Predlažemo razmotriti te ugraditi odgovarajuće mjere i aktivnosti koje bi se odnosile na: kvalitetnije definiranje stručnih poslova u sportu i definiranje potrebne razine osposobljenosti ili školovanja za njihovo obavljanje; poticanje sportskih klubova na zapošljavanje stručnih kadrova; reguliranje trenerskog tržišta rada smanjivanjem mogućnosti „sivih“ zona angažiranja trenera; zaštitu pravnog statusa trenera osnivanjem trenerske komore koja bi skrbila o zaštiti i promoviranju kvalitete i stručnosti u trenerskom poslu; definiranje pedagoških standarda i normativa trenerskoga rada (broj sati rada dnevno, tjedno, mjesečno i godišnje, broj treninga i drugih stručnih trenerskih poslova i sl.); socijalni i radno-pravni status trenera; propisivanje uvjeta za zapošljavanje trenera iz javnih sredstava itd. – Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ima cijeli niz prijedloga te stojimo na raspolaganju kako bi dodatno unaprijedili područja Nacionalnog programa sporta koja se odnose na stručne kadrove u sportu. Djelomično prihvaćen S obzirom da su u ovom komentaru prijedlozi napisani vrlo široko, bez prijedloga konkretnih mjera i aktivnosti, navedene prijedloge ćemo razmotriti te one koji nisu već sadržani kroz mjere i aktivnosti ovog dokumenta definirati i ugraditi u Nacionalni program športa kao na primjer izraditi standarde kvalifikacija i standarde zanimanja za stručne poslove u športu.
47 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu Konstatacija „Da bi se zadovoljile potrebe za kvalitetnim stručnim kadrom, a sukladno zahtjevima u športu, potrebno je prilagoditi odredbe Zakona o sportu, odnosno, potrebno je stvoriti zakonodavni okvir, koji će unaprijediti strukturu zastupljenosti stručnih kadrova u športu u skladu sa stvarnim potrebama športa.“ predlažemo da se jasno definiraju „stvarne potrebe športa“ u kontekstu stručnih kadrova. Obrazloženje: Nigdje ranije niti kasnije nisu objašnjene niti na bilo koji način definirane „stvarne potrebe sporta“ u kontekstu stručnih kadrova. Navedeno nije dotaknuto u analizi stručnih kadrova u sportu niti SWOT analizi. Općenito i nedovoljno precizne formulacije poput „stvarnih potreba sporta“ mogu rezultirati različitim shvaćanjem „stvarnih potreba u sportu“, a posljedično i donošenjem različitih i oprečnih odluka. Nije prihvaćen Činjenica kako gotovo 40% osoba koje obavljaju trenerski posao nemaju nikakvu kvalifikaciju za rad u športu dovoljna je kako bi se zaključilo da u sustavu športa nedostaje kvalificiranog kadra za određeni dio športova. Jasno je kako je i zakonsko rješenje potrebno doraditi uvažavajući postojeća rješenja u EU kao primjere dobre prakse te realnost obavljanja tih poslova kao često honorarnih i volonterskih, a što je osobito pozdravljeno od nacionalnih športskih saveza na okruglim stolovima. Trenutnim zakonskim rješenjem različito se vrednuje javna isprava jedne ustanove za obrazovanje odraslih ili sama ustanova u odnosu na ostale ustanove ovisno jesu li programi usklađeni s krovnim športskim međunarodnim organizacijama pojedinog športa što smatramo upitnim. Upravo suprotno, ukoliko postoje standardi na međunarodnoj razini svaki takav program mora biti usklađen s tim standardima, ali ako su ti standardi niži od hrvatskih programa mora zadovoljiti i hrvatske standarde. Ne smatramo prihvatljivim ni različito vrednovanje istovrsnih javnih isprava na temelju medalja ili prethodnog radnog iskustva. Nevedeno se može promatrati i kao svojevrsno oduzimanje stečenog prava. Iz svega navedenoga jasno je zašto je potrebna dorada zakonskog rješenja koje predviđa da se trenerima nazivaju samo osobe najmanje na razini prvostupnika što je praksa potpuno nepoznata u svim državama članicama Europske unije i svim međunarodnim športskim savezima. Naime, pojam trener (eng: «coach») je općepoznat i prihvaćen i za trenere koji su stekli neformalnu, formaliziranu ili, kao u Hrvatskoj, isključivo formalnu kompetenciju neke od postojećih razina. Rangiranjem će se izbjeći bojazan izjednačavanja, koje niti ne može postojati, između ostaloga i iz razloga što prvostupnik trenerske struke ili osoba sa završenim diplomskim stručnim ili sveučilišnim studijem ostvaruje i niz drugih prava u odnosu na trenere s formalnim programom osposobljavanja poput zapošljavanja u javnom i državnom sektoru na radna mjesta sa traženom visokoškolskom kvalifikacijom društvenog ili u užem smislu samo kineziološkog smjera. Analiza ovog dokumenta će se nadopuniti primjerima dobre prakse iz više zemalja Europske unije, a kao primjer navodimo primjere dobre prakse rješenja iz Estonije i Njemačke: Estonija (opći dio – sveučilište, sportski dio – savezi) Svaka razina EQF-a ima odgovarajući kvalifikacijski standard sa specijalnostima sporta: 1. Assistent coach – EQF level 3 2. Junior coach – EQF level 4 3. Coach – EQF level 5 4. Senior coach – EQF level 6 5. Master coach – EQF level 7 6. Elite coach – EQF level 8 Razina 3, 4 i 5 stječe se osposobljavanjem i to: Broj sati: 1. Razina 3: 30 sati općeg programa i 30 sati sportskog programa 2. Razina 4: + 50 sati općeg programa i + 50 sati sportskog programa 3. Razina 5: + 70 sati općeg programa i + 70 sati sportskog programa 4. Razina 6: općenito – prvostupnik i specijalizacija iz sporta 5. Razina 7: općenito – magisterij i specijalizacija iz sporta 6. Razina 8: izniman doprinos sportu Njemačka (savezi) 1. Assistent coach: 30 sati 2. Coach Grade C: 120 sati 3. Coach Grade B: 60 sati 4. Coach Grade A: 90 sati 5. Diploma – Coach: 1300 sati Provode nacionalni sportski savezi
48 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu Europski okvir trenerskih kompetencija i kvalifikacija (European Framework of Coaching Competence and Qualifications) nije službeni dokument Europske unije niti jedne njezine institucije. Navedeni dokument nema nikakvu pravno obvezujuću snagu u Republici Hrvatskoj niti je ijedno tijelo Europske unije preporučili postupanje ili rukovođenje navedenim dokumentom. Navedeni dokument je izradila skupina autora čija je izrada bila sufinancirana u sklopu programa Erasmus+ s jasnom naznakom na početku navedenog dokumenta „The European Commission’s support for the production of this publication does not constitute an endorsement of the contents, which reflect the views only of the authors. The Commission cannot be held responsible for any use that may be made of the information contained herein.“ S obzirom na navedeno Republika Hrvatska nije obavezna niti je preporučeno postupanje sukladno navedenome u ovom dokument. Predlažemo da predlagatelj nedovoljno jasnim i nepreciznim formulacijama ne dovode u zabludu čitatelje i sportsku javnost te preoblikuje navedene konstatacije kako bi odgovarale činjeničnom stanju. Nije prihvaćen U Nacrtu prijedloga nacionalnog programa športa nigdje nije navedeno da su navedeni dokumenti obvezujući, ali postoji niz dokumenata koji daju jasan i koristan pregled realnosti i pristupa stjecanju stručnih kvalifikacija za rad u športu a posebno za trenerski poziv u zemljama EU. Također već šest godina Središnji državni ured za šport aktivno sudjeluje u radnim skupinama koje na razini Europske komisije raspravljaju o pitanjima stručnog kadra.
49 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu Tvrdnju „najvažnije institucije Europske unije (Vijeće Europske unije, Europski parlament, Europska komisija), kao i velik broj nevladinih organizacija donijele određeni broj dokumenata i odluka koje se odnose na status, školovanje i zapošljavanje stručnih kadrova…“ predlažemo da se dodatno utemelji i potkrijepi. Obrazloženje: Institucije Europske unije nisu donijele niti jednu odluku koja se odnosi na status, školovanje i zapošljavanje stručnih kadrova u sportu, a koja bi bila obvezujuća za Republiku Hrvatsku. Institucije Europske unije sport i sva pitanja sporta tretiraju u skladu s Lisabonskim ugovorom prema kojem sport pripada u kategoriju/razinu nadležnosti Europske unije u kojoj institucije Europske unije ostvaruju mjere potpore, usklađivanja ili dopune mjera država članica bez pravno obvezujućih akata. Nije prihvaćen U Nacrtu prijedloga Nacionallnog programa športa nigdje nije navedeno da su navedeni dokumenti obvezujući, ali postoji niz dokumenata koji daju jasan i koristan pregled realnosti i pristupa stjecanju stručnih kvalifikacija za rad u športu a posebno za trenerski poziv u zemljama EU. Također već šest godina Središnji državni ured za šport aktivno sudjeluje u radnim skupinama koje na razini Europske komisije raspravljaju o pitanjima stručnog kadra.
50 HRVATSKA OLIMPIJSKA AKADEMIJA 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu pod tekstom "Uskladiti obrazovne programe sa stvarnim obrazovnim potrebama športa i poticati usavršavanje." Napominjemo da pojam usavršavanja sadašnji Zakon o sportu još ne prepoznaje. U tekstu: "Potrebno je stvoriti jedinstveni, primjenjiv, obrazovni okvir za školovanje programa osposobljavanja stručnoga kadra u dijelu koji je zajednički (opći dio) za sve programe, a koje provode ustanove za obrazovanje odraslih." predlažemo: Iako prepoznajemo prednosti i moguću potrebu stvaranja jedinstvenog obrazovnog okvira za školovanje stručnog kadra u športu, moramo istaknuti da Hrvatska olimpijska akademija provodi obrazovane programe s određenim specifičnostima zbog zadaća koje proizlaze iz Olimpijske povelje (npr. Olimpijsko obrazovanje). Također, upozoravamo kako se u obrazovanoj praksi pokazala potreba prilagođavanja općeg dijela programa različitim športovima (npr. medicinski dio programa ne može biti isti za npr. boks i šah ili judo i bridge). Nije prihvaćen Nacionalni program športa ne može biti diskriminatoran prema niti jednom dioniku u sustavu športa u niti jednoj mjeri i aktivnosti pa tako ne može imenom prepoznati niti jednu ustanovu za obrazovanje odraslih pa tako niti Hrvatsku olimpijsku akademiju. Kroz mjeru 5.3.1. Prilagoditi i standardizirati minimalnu razinu kompetencija za stjecanje stručnih kvalifikacija u športu kroz donošenje pravilnika o potrebnoj razini osposobljenosti te osnivanjem stručnog povjerenstva za davanje mišljenja na stručne programe definirat će se minimalna razina ishoda učenja koje je potrebno steći završetkom programa kao i okvirni broj sati kako bi se navedeno postiglo. Sukladno specifičnostima i potrebama športa programi ustanova za obrazovanje odraslih moći će propisati sve ono što je iznad propisanog minimuma te im navedeno sigurno neće biti zabranjeno.
51 Hrvatski športski muzej 5.4. OPĆI CILJ 4: Uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom športskom infrastrukturom, POSEBAN CILJ 4.3. Povećati broj športskih građevina i obnoviti postojeću infrastrukturu Športska infrastruktura predstavlja jednu od temeljnih pretpostavki daljnjeg razvoja športa u Republici Hrvatskoj, te navedene ciljeve i mjere posebno pozdravljamo. Predlažemo da se prilikom izrade analize športskih građevina i njihovog stanja, te izrade mreže športskih objekata (novih športskih građevina, nacionalnih športskih centara, sjedišta krovnih športskih udruga, i dr.) posebna pozornost obrati i na potrebu osiguranja adekvatnog trajnog prostora za prezentaciju športske baštine nacionalnog značaja, te adekvatnih prostora za prezentaciju športske baštine lokalnog značaja, kako bi isti pridonijeli poticanju svijesti o obrazovnoj i kulturnoj dimenziji športa i njegovoj važnosti za društvo u cjelini. Prihvaćen Prilikom analize pokušat će se utvrditi navedeno ako će biti primjenjivo te će se ugraditi u tekst Nacionalnog programa športa.
52 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.4. OPĆI CILJ 4: Uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom športskom infrastrukturom, POSEBAN CILJ 4.3. Povećati broj športskih građevina i obnoviti postojeću infrastrukturu Dodati mjeru pod POSEBAN CILJ 4.3. – „Poticati suradnju s MUP RH i MORH radi korištenja onih objekata koji se mogu koristiti za športsku namjenu u smislu razvoja vojnog, policijskog i civilnog sporta“ Unutar sustava Ministarstva obrane RH i MUP RH postoje značajni infrastrukturni sportski kapaciteti koji bi se mogli koristiti za potrebe sporta, a naročito nekih sportskih grana kao što su vojni kompleksi u Delnicama, Lošinju, Splitu-Lora, HVU „Dr. Franjo Tuđman“ itd. Prihvaćen Prihvaća se kako je navedeno u prijedlogu.
53 Hrvatski nogometni savez 5.4. OPĆI CILJ 4: Uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom športskom infrastrukturom, POSEBAN CILJ 4.3. Povećati broj športskih građevina i obnoviti postojeću infrastrukturu - Prijedlog Nacionalnog programa sporta nedovoljno stavlja naglasak na potrebu odgovarajućeg održavanja i skrbi o postojećoj sportskoj infrastrukturi, te posebice na ulaganja u rekonstrukciju i posebno izgradnju nove sportske infrastrukture prema potrebama i potencijalima pojedinog sporta. Poznato je da neki sportovi, tj. sportski savezi sami uvode određene kriterije koji se odnose na raspoloživu infrastrukturu. Te bi kriterije, ili barem osnovne (zajedničke) kriterije trebao zacrtati Nacionalni program sporta, kao i kriterije za financiranje, izgradnju i zadovoljenje potreba u pojedinom sportu. Potrebno bi bilo predvidjeti donošenje zakonskog ili podzakonskog akta koji bi regulirao okvire za projektiranje, izgradnju, održavanje i upravljanje sportskom infrastrukturom, te relevantne postupke za sve prije navedeno. Takvim aktom posebno treba razlikovati vrstu sportskih objekta, odnosno njihovu osnovnu namjenu, tj. da li se radi o objektima za rekreativnu sportsku aktivnost, treniranje ili pak natjecanje u pojedinim sportovima (sa ili bez gledatelja). Pri tome, treba staviti poseban naglasak na periodične (redovite) preglede i licenciranje takvih objekata u smislu svih važećih propisa vezanih uz zaštitu i sigurnost (npr. protupožarne mjere, konstruktivni elementi, sanitarni uvjeti), te važeće kriterije vezane uz pojedini sport za koji se takav objekt koristi. Također, trebalo bi biti imenovano državno stručno tijelo na županijskoj razini, sastavljeno od različitih profila stručnjaka, u čijoj bi nadležnosti bilo odobravanje/ocjena adekvatnosti projekata za rekonstrukciju i izgradnju sportskih objekata, te nadzor/inspekciju redovitog održavanja postojećih objekata i redovito izdavanje dozvola za korištenje. Sportski objekti su objekti posebne namjene, s obzirom na kategoriju stanovništva koja ih koristi (većinom djeca i mladi), sanitarne i druge uvjete koji uključuju mjere zaštite i sigurnosti njihovih korisnika (sportaša i trenera, te ostalih sudionika), kao i gledatelja ako se radi o objektu koji sadrži prostore za gledatelje. Djelomično prihvaćen Nacionalnim programom športa predviđeno je donošenje mreže športskih građevina koja će pokazati trenutno stanje, odnosno popis svih postojećih športskih građevina u Republici Hrvatskoj. Na temelju podataka iz mreže športskih građevina predviđeno je donošenje pravilnika za planiranje športskih građevina za sve skupine korisnika i propisivanje kriterija te će se analizom utvrditi potrebe za postojeće kao i nove športske građevine (izgradnja, građevinski zahvat i opremanje). Nadalje, slažemo se s primjedbom kako je potrebno izgradnju športske infrastrukture riješiti točno preciziranim zakonskim okvirom te će se sukladno navedenom unutar mjere posebnog cilja 4.2. Prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu nadodati aktivnost „Propisati standarde i normative za izgradnju športskih građevina".
54 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.4. OPĆI CILJ 4: Uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom športskom infrastrukturom Iza postojeće alineje: "Prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu, kao i" dodati novu alineju koja glasi: "U cijelosti prilagoditi postojeće športske građevine potrebama osoba s invaliditetom, a nove športske građevine obavezno projektirati i graditi da su u potpunosti prilagođene osobama s invaliditetom." Sukladno gore navedenom predlaže se uvrštavanje "Posebnog cilja 4.3. U cijelosti prilagoditi postojeće športske građevine potrebama osoba s invaliditetom, a nove športske građevine obavezno projektirati i graditi da su u potpunosti prilagođene osobama s invaliditetom S obzirom na postojeće stanje, odnosno činjenicu da sve postojeće športske građevine nisu u cijelosti prilagođene osobama s invaliditetom (bez obzira u kojoj funkciji osoba s invaliditetom dolazi u/na športsku građevinu – kao športaš, športski djelatnik/zaposlenik ili gledatelj) potrebno je pristupiti prilagodbama športskih građevina kako bi u potpunosti bile prilagođene osobama s invaliditetom. Također pri planiranju, projektiranju i građenju športskih građevina potrebno je predvidjeti njihovu potpunu prilagođenost osobama s invaliditetom čime bi se istovremeno ostvarila i njihova potpuna i optimalna funkcionalnost da se u njima mogu organizirati i održavati športske i športsko-rekreativne aktivnosti i programi osoba s invaliditetom. Gore navedene aktivnosti potrebno je provoditi sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/2013). Vezano uz Poseban cilj 4.3. U cijelosti prilagoditi postojeće športske građevine potrebama osoba s invaliditetom, a nove športske građevine obavezno projektirati i graditi da su u potpunosti prilagođene osobama s invaliditetom predlaže se uvrštavanje i odgovarajućih mjera: 4.3.1. Prilagodba športskih građevina u potpunosti prema potrebama osoba s invaliditetom; provedbene aktivnosti: -"Analiza postojećeg stanja cjelokupne prilagođenosti športskih građevina osobama s invaliditetom", Pokazatelj: "Broj analiziranih športskih građevina", Rok provedbe: "2020.", Nositelj: "Središnji državni ured za šport, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja", Provoditelj: "Središnji državni ured za šport, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave"; -"Financiranje i izvođenje radova na cjelokupnoj prilagodbi športskih građevina osobama s invaliditetom", Pokazatelj: "Broj športskih građevina na kojima su u cijelosti izvršene prilagodbe potrebama osobama s invaliditetom", Rok provedbe: "2021.-kontinuirano", Nositelj: "Središnji državni ured za šport, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave", Provoditelj: "Središnji državni ured za šport, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave" Nadalje predlaže se uvrštavanje i mjere "4.3.2. Praćenje provedbe obveze planiranja, projektiranja i građenja športskih građevina u potpunosti prilagođenih potrebama osoba s invaliditetom" s provedbenom aktivnosti "Analitičko praćenje provedbe obveze planiranja, projektiranja i građenja športskih građevina u potpunosti prilagođenih potrebama", Pokazatelj: "Broj projektiranih i izgrađenih športskih građevina", Rok provedbe: "2021.-kontinuirano", Nositelj: Središnji državni ured za šport, Ministarstvo graditeljstvo i prostornog uređenja", Provoditelj: "Središnji državni ured za šport, Ministarstvo graditeljstvo i prostornog uređenja, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave". Obrazloženje: Imajući u vidu okolnost da trenutno nisu sve športske građevine u potpunosti prilagođene potrebama osoba s invaliditetom potrebno je intenzivirati napore kako bi se otklonile postojeće prepreke. U tome smislu predlaže se: 1. pristupanje analizi postojećeg stanja športskih građevina i stupnja njihove prilagođenosti potrebama osoba s invaliditetom, 2. Financiranje i izvođenje potrebnoh radova kako bi se postojeće športske građevine u potpunosti prilagodile potrebama osoba s invaliditetom, 3. Sustavno i analitičko praćenje obveze planiranja, projektiranja i građenja športskih građevina u potpunosti prilagođenih osobama s invaliditetom. Provedba predloženog sustavnog pristupa može stvoriti infrastrukturne i prostorno-tehničke pretpostavke da športske građevine, kao javni sadržaj, jesu i budu i u funkciji osoba s invaliditetom bilo u da oni pristupaju istima u svojstvu natjecatelja, športskih djelatnika ili gledatelja. Na ovaj način koncipirane, strukturirane i opremljene športske građevine implementirat će socijalizirajuću dimenziju i inkluzivnu funkciju koju šport ima i treba imati u našoj društvenoj zajednici. Djelomično prihvaćen Nacionalnim programom športa predviđeno je donošenje mreže športskih građevina koja će pokazati trenutno stanje, odnosno popis svih postojećih športskih građevina u Republici Hrvatskoj. Na temelju podataka iz mreže športskih građevina predviđeno je donošenje pravilnika za planiranje športskih građevina za sve skupine korisnika i propisivanje kriterija te će se analizom utvrditi potrebe za postojeće kao i nove športske građevine (izgradnja, građevinski zahvat i opremanje). Nadalje, kroz mjeru 4.2.3. Prilagoditi športske građevine osobama s invaliditetom predviđeno je sufinanciranje zahvata na športskim građevinama. Slijedom navedenoga nije potrebno uvrštavanje posebnog cilja kako se navodi, ali će se isto nadodati u tekstualni dio Nacionalnog programa športa. Što se tiče praćenja provedbe gradnje športskih objekata, isto nije u nadležnosti Središnjeg državnog ureda za šport.
55 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.4. Povećati primjenu  znanstvenih metoda u području skrbi o športašima i vrhunskim športskim rezultatima Mjera 3.4.1. – dodati aktivnost: Uključivanje znanstveno-istraživačkih kadrova u rad s nacionalnim reprezentacijama; Pokazatelj: Broj uključenih kadrova; Rok provedbe 2019 – kontinuirano; Nositelj: HOO, HPO, HSSG i nacionalni športski savezi; Provoditelj: nacionalni športski savezi. Prihvaćen Prihvaća se kako je navedeno u prijedlogu.
56 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.3. Poboljšati status manje zastupljenih skupina u sustavu športa Tablica Poseban cilj 3.3. Poboljšati status manje zastupljenih skupina u sustavu športa: Mjera 3.3.1. Povećati uključenost osoba s invaliditetom u sustav športa , dodati novu aktivnost: "Uključiti djecu s poteškoćama u razvoju u program univerzalnih športskih škola" Pokazatelj: Broj djece uključene u programe Rok provedbe: Kontinuirano Nnositelj: MZO, Provoditelj: JLPRS, HŠSS Obrazloženje: Inkluzijom djece s poteškoćama u razvoju u programe univerzalnih športskih škola pozitivno se utječe na njihovu socijalizaciju kao i unapređivanje stupnja prihvaćenosti od ostalih članova zajednice, te se istovremeno potiče psihofizički i motorički razvoj djece s poteškoćama u razvoju. Mjera 3.3.3.. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko- rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom Dodati nove aktivnosti: - Organizacija sportsko -rekreativnih igara za djecu i mlade s teškoćama u razvoju Pokazatelj: Broj organiziranih natjecanja i broj sudionika natjecanja Rok provedbe: Kontinuirano Nositelj: HPO Provoditelj: HPO / Nacionalni sportski savez osoba s invaliditetom Obrazloženje: Organizacijom ciljanih sportsko-rekreativnih igara za djecu i mlade s teškoćama u razvoju afirmativno se djeluje i potiče psihofizički i motorički razvoj djece i mladih s teškoćama u razvoju uz razvijanje odgovarajuće razine kompetitivnosti. Aktivnost: Osigurati dnevni prijevoz kategoriziranih športaša s invaliditetom na treninge Pokazatelj: Pravilnik o javnom prijevozu ili financiranje namjenskog prijevoza Rok provedbe: Kontinuirano Nositelj:JLPRS Provoditelj: JLPRS Obrazloženje: Vrhunskim športašima s invaliditetom potrebno je u njihovim lokalnim sredinama osigurati prijevoz kako bi mogli redovito provoditi treninge, odnosno sudjelovati u trenažnom procesu. Dodati novu Mjeru 3.3.4. . Poticanje zdravstvenih ustanova na uključivanje pacijenata u športsko-rekreativne aktivnosti Aktivnost: Uvođenje prilagođenih športskih sadržaja u rehabilitacijski proces Pokazatelj: Doneseni propisi Rok provedbe: Kontinuirano Nositelj:HZZO Provoditelj: HZZO i Registrirane zdravstvene ustanove Aktivnost: Provođenje edukacije zdravstvenih djelatnika o sportu osoba s invaliditetom Pokazatelj: Doneseni propisi i broj educiranih osoba Rok provedbe: Kontinuirano Nositelj: HZZO Provoditelj: HZZO i Registrirane zdravstvene ustanove Obrazloženje Potrebno je uvrstiti novu mjeru – Poticanje zdravstvenih ustanova na uključivanje pacijenata u športsko rekreativne aktivnosti kako bi se pacijente u što većoj mjeri uspjelo rehabilitirati i reaktivirati pacijente provedbom odgovarajućih športsko-rekreativnih aktivnosti. Ova mjera uključuje dvije aktivnosti: 1. Uvođenje prilagođenih športskih sadržaja u rehabilitacijski proces – potrebno je definirati, tj. standardizirati sadržaj, opseg i dinamiku aktivnosti; 2. Kako bi se ova mjera mogla provesti potrebno je provesti edukaciju zdravstvenih djelatnika o sportu osoba s invaliditetom što često nadilazi okvire standardnih programa rehabilitacije. Dodati novu mjeru: 3.3.5. Financiranje nabave odgovarajućih športskih, ortopedskih i ostalih pomagala za kretanje i poboljšanje športske izvedbe Aktivnost: Definiranje potreba nabave odgovarajućih sportskih, ortopedskih i ostalih pomagala za kretanje i poboljšanje sportske izvedbe Pokazatelj: Broj nabavljenih pomagala Rok provedbe: Kontinuirano Nositelj: SDUŠ, HPO Provoditelj: 'HPO, Zaklada „Paraolimpijac Obrazloženje: Športašima s invaliditetom potrebno je omogućiti nabavljanje odgovarajućih športskih, ortopedskih i ostalih pomagala za kretanje i poboljšanje športske izvedbe kako bi u športskim pripremama i treninzima te na natjecanjima mogli postizati športske rezultate koje postižu sportaši s invaliditetom istovrsne klasifikacije u drugim zemljama, te ih na taj način doveli u ravnopravne početne pozicije i realni kompetitivni odnos Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog za dodavanjem nove aktivnosti "Uključiti djecu s poteškoćama u razvoju u program univerzalnih športskih škola". Nadalje, a vezano uz prijedlog za mjeru 3.3.3, isto je već sadržano u mjeri 3.3.1. Povećati uključenost osoba s invaliditetom u sustav športa kroz aktivnost „Razvijati športsko-rehabilitacijske programe za sve osobe s invaliditetom“. Nadalje, vezano uz osiguranje dnevnog prijevoza kategoriziranih športaša s invaliditetom na treninge, smatramo da je to dužnost Hrvatskog paraolimpijskog odbora koji mora skrbiti o svojim športašima te se navedeno može i sad financirati iz sredstava za javne potrebe u športu Hrvatskog paraolimpijskog odbora te nije potrebno isto stavljati u Nacionalni program športa, a isto se odnosi na športske zajednice osoba s invaliditetom. Što se tiče mjera vezanih uz zdravstvene ustanove one su u nadležnosti Ministarstva zdravstva, no prepoznajući važnost navedene problematike dodat će se aktivnost izrade akcijskog plana zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja koji će uključivati navedene prijedloge. Vezano uz nabavku ortopedskih pomagala smatramo da je to obveza Hrvatskog paraolimpijskog odbora koji mora skrbiti o svojim športašima te se navedeno može i sad financirati iz sredstava za javne potrebe u športu, ali prepoznajući važnost navedenog dodat će se prijedlog kao aktivnost unutar mjere 3.3.3. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom.
57 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.3. Poboljšati status manje zastupljenih skupina u sustavu športa Dopuniti: Nakon teksta:.. "S obzirom na to da je šport jedan od najboljih načina za socijalnu angažiranost".. dodati riječi: "i inkluziju". Obrazloženje: Dodavanjem riječi „i inkluziju“ suštinski se definira način percepcije športa kao društvene aktivnosti. Prihvaćen Navedeno će se ugraditi u tekst kako je predloženo.
58 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.3. Poboljšati status manje zastupljenih skupina u sustavu športa Mjera 3.3.3. i sve predviđene aktivnosti se već provode. Predlažemo izostavljanje navedene mjere. Nije prihvaćen Članak 2. stavak 3. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisuje da Nacionalni program sporta mora sadržavati programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih sportaša na međunarodnim natjecanjima. Slijedom navedenoga smatramo da se navedena mjera mora nalaziti u ovom dokumentu.
59 Hrvatski sportski savez gluhih 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.3. Poboljšati status manje zastupljenih skupina u sustavu športa Poštovani, U posebnom cilju 3.3.3. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko-rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom, treba nadodati da SDUŠ financira, odnosno sufinancira pripreme, i odlazak na paraolimpijske igre, olimpijske igre gluhih, kao i na europska i svjetska prvenstva te druga međunarodne natjecanja. Gluhi sportaši i paraolimpijski sportaši su sportaši koji promiču interese RH na europskom i međunarodnoj sportskoj sceni. Stoga smatramo da je financijska potpora od ključnog interesa u ovoj stavci. Hrvatski sportski savez gluhih Nije prihvaćen Mjera 3.3.3. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko-rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom sadrži aktivnost „Planirati i provoditi športske aktivnosti za osobe s invaliditetom te skrbiti o nastupima športaša s invaliditetom na paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih te europskim i svjetskim prvenstvima i drugim međunarodnim natjecanjima te pripremama“. Napominjemo kako skrb o nastupima športaša podrazumijeva i njihovo sufinanciranje što Središnji državni ured za šport i sada radi.
60 Zagrebački sportski savez gluhih 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima Poštovani, Zagrebački sportski savez gluhih slaže se s komentarom Hrvatskog paraolimpijskog odbora, uz određene izmjene, kako slijedi: Dodati tekst: Dodati novo poglavlje pod poseban cilj 3.5. Uvesti naknadu za športsku izvrsnost vrhunskim športašima, osvajačima medalja na velikim natjecanjima u neolimpijskim/neparaolimpijskim športovima/neolimpijskim športovima gluhih ili neolimpijskim/neparaolimpijskim disciplinama olimpijskih/paraolimpijskih športova/neolimpijskim športovima gluhih. Za vrhunske športaše osvajače medalja na velikim natjecanjima u neolimpijskim/neparaolimpijskim športovima/neolimpijskim športovima gluhih ili neolimpijskim/neparaolimpijskim disciplinama olimpijskih/paraolimpijskih športova/neolimpijskim športovima gluhih potrebno je uvesti naknade za športsku izvrsnost sukladno postojećim naknadama za športsku izvrsnost vrhunskih športaša u olimpijskim športovima te time ukloniti postojeću diskriminaciju među vrhunskim športašima, osvajačima medalja na velikim natjecanjima Obrazloženje: Vrhunske športaše koji se natječu u neolimpijskim/neparaolimpijskim športovima/neolimpijskim športovima gluhih odnosno neolimpijskim/neparaolimpijskim/neolimpijskim športovima gluhih u disciplinama olimpijskih/paraolimpijskih športova/neolimpijskim športovima gluhih potrebno je izjednačiti za ostvarenu športsku izvrsnost-vrhunski športski rezultat ostvaren u konkurenciji športaša s barem tri kontinenta s vrhunskim športašima koji ostvaruju naknadu za športsku izvrsnost za ostvarene vrhunske rezultate u olimpijskim/paraolimpijskim športovima/neolimpijskim športovima gluhih. Uvrstiti novu tablicu: Poseban cilj 3.5.Uvesti naknadu za športsku izvrsnost vrhunskim športašima, osvajačima medalja na velikim natjecanjima u neolimpijskim/neparaolimpijskim športovima//neolimpijskim športovima gluhih ili neolimpijskim/neparaolimpijskim/neolimpijskim športovima gluhih u disciplinama olimpijskih/paraolimpijskih športova/neolimpijskim športovima gluhih Mjera 3.5.1. Uvesti naknadu za športsku izvrsnost vrhunskim športašima, osvajačima medalja na velikim natjecanjima u neolimpijskim/neparaolimpijskim športovima/neolimpijskim športovima gluhih ili neolimpijskim/neparaolimpijskim/neolimpijskim športovima gluhih u disciplinama olimpijskih/paraolimpijskih športova/neolimpijskim športovima gluhih Aktivnost: Uskladiti propise kojima su propisane naknade za športsku izvrsnost Pokatzatelj: Usklađeni propisi Rok provedbe: 2021 Nositelj i provoditelj: SDUŠ Nije prihvaćen Navedeni opći cilj 3. Unaprijediti skrb o športašima već sadrži 4 posebna cilja koji uključuju 15 mjera i 28 aktivnosti te smatramo kako nije potrebno dodavanje novog posebnog cilja, a posebno ne radi uklanjanja diskriminacije među vrhunskim športašima osvajačima medalja na velikim natjecanjima jer ista ne postoji. Kao prilog navedenom, napominjemo kako je i Ustavni sud potvrdio, Rješenjem Broj: U-I-4674/2013, od 9. listopada 2018. godine, navedene odredbe ne smatraju se diskriminatornima prema športašima s invaliditetom nego se samo postavljaju kriteriji za ostvarivanje prava koji se sukladno navedenom rješenju nisu nesuglasni s člankom 14. Ustava te s člankom 4. stavkom 1. točkama a, b, c i d odnosno člankom 5. stavcima 1.2. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i fakultativnog protokola uz Konvenciju.
61 Pravobranitelj za djecu RH 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima Ne osporavajući potrebu sustavne skrbi za vrhunske sportaše za vrijeme i nakon aktivnog bavljenja sportom, koristimo priliku naglasiti stav i potrebu osiguravanja jednakog standarda zaštite svoj djeci sportašima. Tako primjerice mjera 3.2.4. potiče nastupe na međunarodnim sportskim natjecanjima i pripreme vrhunskih sportaša i nacionalnih selekcija. Smatramo da jednako valja poticati i sve druge nastupe kada se radi o djeci sportašima te im pritom pružiti sustavnu podršku. Očekujemo da država kroz Nacionalni program športa osigura ujednačeni i koordiniran pristup te djeci, njihovim roditeljima, klubovima i nacionalnim sportskim savezima zajamči sustavnu skrb za svu djecu koja se natječu, posebice vezano uz organizaciju natjecanja, organizaciju putovanja na natjecanja i rizike koji oni nose . Uz mjeru 3.2.5. naglašavamo potrebu izmjene važećih odredbi Zakona o sportu u kojem ne postoji odredba koja bi propisala obvezu sustavnog praćenja zdravlja djece sportaša, odnosno njihove redovite periodične preglede, već predviđa tek utvrđivanje opće zdravstvene sposobnosti sudionika na natjecanju, što otvara prostor brojnim rizicima. Osim brige o fizičkom, izostaje i briga o mentalnom zdravlju djece koja se bave sportom. Posebnu skrb trebaju dobiti i djeca vrhunski sportaši koji su zbog ozljede ili druge okolnosti odustali od aktivnog bavljenja sportom. Također predlažemo uvesti mjeru kojom bi se predvidjelo umrežavanje i suradnja obiteljskih, školskih i sportskih liječnika te sustavno praćenje i zdravstvenu skrb djece sportaša, a kako bi se prepoznalo i spriječilo posljedice po dječje zdravlje koje mogu nastati uslijed ozljeda, pretreniranosti, agresivnog smanjivanja tjelesne težine ili prisilnog dugotrajnog održavanja u nižoj težinskoj kategoriji (što nameće potrebu uvođenja individualnog plana treniranja i zdravstvenih pregleda za svako pojedino dijete). Podržavamo uvođenje mjere 3.2.8. s obzirom da do sada nije bilo pokazatelja o provedbi zakonskih odredbi zaštite imovinskih interesa djece sportaša. Nije prihvaćen Nacionalni program športa sukladno članku 2. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) mora sadržavati programe stvaranja uvjeta za bavljenje športom u odgojno-obrazovnom sustavu, uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih športaša na međunarodnim natjecanjima te uvjeta za rekreativno bavljenje športom radi poboljšanja zdravlja građana. Slijedom navedenoga, sve mjere i aktivnosti u Nacionalnom programu športa imaju za cilj uspostaviti sustav koji brine o športašu od početka bavljenja športom do završetka i nakon završetka športske karijere te o građanima svih dobnih skupina koji se športom bave radi unaprjeđivanja zdravlja i podizanja kvalitete života. Zdravstvena skrb o športašu pa tako i djeci športašima prepoznata je u Nacionalnom programu športa te je definirana mjerom 3.2.5. Uvesti sustav zdravstvene skrbi za športaše na način da se u suradnji s Ministarstvom zdravstva donese pravilnik koji će regulirati liječničke preglede te da se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje nađe rješenje kako bi se uspostavio učinkoviti sustav za financiranje liječničkih pregleda športaša. Ministarstvo zdravstva je nadležno za brigu o zdravlju svih građana Republike Hrvatske uključujući i športaše te odredbe koje se tiču zdravstvene zaštite može isključivo propisivati ministarstvo zaduženo za područje zdravstva. Slijedom navedenoga, u Nacionalnom programu športa prepoznat je problem zdravstvene zaštite športaša te će se prilikom izrade Zakona o športu propisati donošenje pravilnika koji će regulirati liječničke preglede od strane ministarstva zaduženog za zdravstvo. Nadalje, iz dostavljenog komentara nije vidljiva niti jedna konkretna mjera koja bi se trebala dodati, a da nije već sadržana u dokumentu.
62 Zagrebački sportski savez gluhih 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
63 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima Dodati novo poglavlje pod poseban cilj 3.5. Uvesti naknadu za športsku izvrsnost vrhunskim športašima, osvajačima medalja na velikim natjecanjima u neolimpijskim/neparaolimpijskim športovima ili neolimpijskim/neparaolimpijskim disciplinama olimpijskih/paraolimpijskih športova Za vrhunske športaše osvajače medalja na velikim natjecanjima u neolimpijskim/neparaolimpijskim športovima ili neolimpijskim/neparaolimpijskim disciplinama olimpijskih/paraolimpijskih športova potrebno je uvesti naknade za športsku izvrsnost sukladno postojećim naknadama za športsku izvrsnost vrhunskih športaša u olimpijskim športovima te time ukloniti postojeću diskriminaciju među vrhunskim športašima, osvajačima medalja na velikim natjecanjima Obrazloženje: Vrhunske športaše koji se natječu u neolimpijskim/neparaolimpijskim športovima odnosno neolimpijskim/neparaolimpijskim disciplinama olimpijskih/paraolimpijskih športova potrebno je izjednačiti za ostvarenu športsku izvrsnost-vrhunski športski rezultat ostvaren u konkurenciji športaša s barem tri kontinenta s vrhunskim športašima koji ostvaruju naknadu za športsku izvrsnost za ostvarene vrhunske rezultate u olimpijskim/paraolimpijskim športovima. Uvrstiti novu tablicu: Poseban cilj 3.5.Uvesti naknadu za športsku izvrsnost vrhunskim športašima, osvajačima medalja na velikim natjecanjima u neolimpijskim/neparaolimpijskim športovima ili neolimpijskim/neparaolimpijskim disciplinama olimpijskih/paraolimpijskih športova Mjera 3.5.1. Uvesti naknadu za športsku izvrsnost vrhunskim športašima, osvajačima medalja na velikim natjecanjima u neolimpijskim/neparaolimpijskim športovima ili neolimpijskim/neparaolimpijskim disciplinama olimpijskih/paraolimpijskih športova Aktivnost: Uskladiti propise kojima su propisane naknade za športsku izvrsnost Pokatzatelj: Usklađeni propisi Rok provedbe: 2021 Nositelj i provoditelj: SDUŠ Tablica poseban cilj 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima Dopuniti aktivnost Financirati liječničke preglede športaša putem Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje u Mjeri 3.2.5.: s tekstom...:" s pravom prioriteta vrhunskih sportaša". OBRAZLOŽENJE: Liječničkim pregledima vrhunskih športaša potrebno je dati prioritet kako bi se izbjegli mogući problemi vezani uz njihove nastupe na domaćim i međunarodnim natjecanjima. u mjeri 3.2.7. termin "vrhuinski sportaši I kategorije" izmjeniti terminom "vrhunski sportaši". Obrazloženje: Mirovinsko i zdravstveno osiguranje potrebno je predvidjeti i osigurati za sve vrhunske športaše. Predložena formulacija je diskriminatorna i destimulirajuća u odnosu na vrhunske sportaše kao i vrhunske sportaše s invaliditetom za koje je potrebno također osigurati naknadu za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Dodati novu Mjeru: 3.2.9. Uvesti naknadu za športsku izvrsnost vrhunskim športašima, osvajačima medalja na velikim natjecanjima u neolimpijskim/neparaolimpijskim športovima ili neolimpijskim/neparaolimpijskim disciplinama olimpijskih/paraolimpijskih športova Aktivnost: Uskladiti propise kojima su propisane naknade za športsku izvrsnost Pokazatelj: Usklađeni propisi Rok provedbe 2021. Nositelj i provoditelj: SDUŠ Nije prihvaćen Navedeni opći cilj 3. Unaprijediti skrb o športašima već sadrži 4 posebna cilja koji uključuju 15 mjera i 28 aktivnosti te smatramo kako nije potrebno dodavanje novog posebnog cilja, a posebno ne radi uklanjanja diskriminacije među vrhunskim športašima osvajačima medalja na velikim natjecanjima jer ista ne postoji. Kao prilog navedenom, napominjemo kako je i Ustavni sud potvrdio, Rješenjem Broj: U-I-4674/2013, od 9. listopada 2018. godine, da se navedene odredbe ne smatraju diskriminatornima prema športašima s invaliditetom nego se samo postavljaju kriteriji za ostvarivanje prava koji se sukladno navedenom rješenju nisu nesuglasni s člankom 14. Ustava te s člankom 4. stavkom 1. točkama a, b, c i d odnosno člankom 5. stavcima 1.2. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i fakultativnog protokola uz Konvenciju.
64 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima U tablici pod Mjerom 3.2.4. U Aktivnosti: Sufinancirati sudjelovanje športaša na olimpijskim igrama, drugim multišportskim natjecanjima, SP, EP i drugim međunarodnim natjecanjima, iza riječi ..."olimpijskim" dodati riječi "i paraolimpijskim"... U Nositelje dodati: Hrvatski paraolimpijski odbor. U provoditelje dodati: HPO i nacionalni športski savezi osoba s invaliditetom Obrazloženje: Sukladno inkluzivnom tretmanu vrhunskih športaša i vrhunskih športaša s invaliditetom potrebno je u ovu aktivnost uključiti i paraolimpijske igre i druga međunarodna natjecanja vrhunskih športaša s invaliditetom, imajući u vidu odredbu Članka 30. stavka 5. podstavka (a) i (b) Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Članak 8. Zakona o suzbijanju diskriminacije te Opći komentar br. 2 (2014.) na Članak 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Nastavno na rečeno kao nositelja uz HOO uvrstiti HPO te u provoditelje uz HOO i nacionalne športske saveze uvrstiti i HPO i nacionalne športske saveze osoba s invaliditetom. U tablici izmjeniti naziv Mjere: 3.2.7. u "Uvesti mirovinsko i zdravstveno osiguranje za vrhunske športaše" Obrazloženje: Mirovinsko i zdravstveno osiguranje potrebno je predvidjeti i osigurati za sve vrhunske športaše. Predložena formulacija je diskriminatorna i destimulirajuća u odnosu na vrhunske sportaše kao i vrhunske sportaše s invaliditetom za koje je potrebno također osigurati naknadu za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Nije prihvaćen Navedena problematika obrađena je u posebnom cilju 3.3. Poboljšati status manje zastupljenih skupina u sustavu športa, kroz mjeru 3.3.3. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko-rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom koja sadrži aktivnost: Planirati i provoditi športske aktivnosti za osobe s invaliditetom te skrbiti o nastupima športaša s invaliditetom na paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih te europskim i svjetskim prvenstvima i drugim međunarodnim natjecanjima te pripremama. Vezano uz dio komentara koji se odnosi na mirovinsko i zdravstveno osiguranje (mjera 3.2.8), ističemo kako se sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o sportu, termin vrhunskog sportaša odnosi i na vrhunske sportaše s invaliditetom.
65 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima U tablici: 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima Aktivnost: Stipendirati olimpijske kandidate, izmjeniti u "Stipendirati olimpijske i paraolimpijske kandidate " Obrazloženje: Tekst aktivnosti potrebno je dopuniti na način da se aktivnost odnosi i na paraolimpijske kandidate što je sukladno izjednačenom tretiranju vrhunskih športaša i vrhunskih športaša s invaliditetom Prihvaćen Navedena aktivnost odnosi se i na parolimpijske kandidate, a isto je razvidno i iz samog dokumenta budući da su kao nositelji i provoditelji navedene aktivnosti navedeni Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih, no s ciljem jasnijeg definiranja aktivnosti prihvaćamo predloženu izmjenu.
66 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima Nakon teksta: ..."prilagodivši dobnu granicu za odlazak u mirovinu stvarnim potrebama športaša po isteku karijera..."dodati novi tekst koji glasi: "Pri unapređivanju novog sustavnog rješenja socijalnog i mirovinskog statusa vrhunskih športaša potrebno je na odgovarajući način primijeniti rješenje koje postoji za slobodne umjetnike budući da se za njihovo mirovinsko i zdravstveno osiguranje sredstava osiguravaju na proračunskoj poziciji Ministarstva kulture." Obrazloženje: Za rješavanje pitanja socijalnog i mirovinskog statusa vrhunskih športaša moguće je, na odgovarajući način, primijeniti rješenje koje je nađeno za slobodne umjetnike putem osiguravanja potrebnih sredstava na proračunskoj poziciji Ministarstva kulture. Ovo rješenje je tim relevantnije imajući u vidu da se predmetna sredstva osiguravaju za slobodne umjetnike od njihove navršene 65. godine života dok je slučaju vrhunskih športaša ta potreba može nastupiti ranije, odnosno prestankom njihove športske karijere što je prosječno oko 35. godine života. Nije prihvaćen Što se tiče naknade za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, isto je propisano mjerom 3.2.7. Uvesti mirovinsko i zdravstveno osiguranje za vrhunske športaše I. kategorije. Vezano uz radni vijek športaša koji navodite da traje kraće u usporedbi sa slobodnim umjetnicima, Središnji državni ured za šport kroz niz mjera i aktivnosti potiče dual karijeru športaša odnosno od početka do završetka športske karijere stvaraju se uvjeti za njegovo školovanje i zapošljavanje te samim time da nakon prestanka športske karijere nastavljaju svoju poslovnu karijeru. Što se tiče prijedloga da se briše termin I. kategorije jer je isticanje kategorije diskriminatorno, napominjemo kako isticanje kategorije zasigurno nije diskriminatorno već to samo definira kriterij za ostvarivanje prava. Kao prilog navedenom, napominjemo kako je i Ustavni sud potvrdio, Rješenjem Broj: U-I-4674/2013, od 9. listopada 2018. godine, da se navedene odredbe ne smatraju diskriminatornima prema športašima s invaliditetom nego se samo postavljaju kriteriji za ostvarivanje prava koji se sukladno navedenom rješenju nisu nesuglasni s člankom 14. Ustava te s člankom 4. stavkom 1. točkama a, b, c i d odnosno člankom 5. stavcima 1.2. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i fakultativnog protokola uz Konvenciju.
67 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima U tekstu izmjeniti termin: "vrhunske športaše I. kategorije" u termin :vrhunske športaše". Obrazloženje: Postojeća formulacija je negativno diskriminatorna i destimulirajuća u odnosu na vrhunske sportaše koji nisu u I. kategoriji pa se stoga predlaže da se obveza odnosi na sve vrhunske športaše. Nije prihvaćen Nacionalni program športa prepoznaje stipendiranje vrhunskih športaša kroz mjeru 3.2.1. Stipendirati vrhunske športaše, kroz uvođenje jedinstvene državne stipendije športašima I. kategorije. Kroz okrugle stolove prilikom javnog savjetovana, prihvaćeni su prijedlozi kako je navedenu aktivnost potrebno proširiti i na II. kategoriju športaša te će navedeno biti ugrađeno. Što se tiče prijedloga da se briše termin I. kategorije jer je isticanje kategorije diskriminatorno, napominjemo kako isticanje kategorije zasigurno nije diskriminatorno već to samo definira kriterij za ostvarivanje prava. Kao prilog navedenom, napominjemo kako je i Ustavni sud potvrdio, Rješenjem Broj: U-I-4674/2013, od 9. listopada 2018. godine, navedene odredbe ne smatraju se diskriminatornima prema športašima s invaliditetom nego se samo postavljaju kriteriji za ostvarivanje prava koji se sukladno navedenom rješenju nisu nesuglasni s člankom 14. Ustava te s člankom 4. stavkom 1. točkama a, b, c i d odnosno člankom 5. stavcima 1.2. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i fakultativnog protokola uz Konvenciju.
68 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima Mjera 3.2.2. i sve predviđene aktivnosti se već provode. Predlažemo izostavljanje navedene mjere. Mjera 3.2.4. i sve predviđene aktivnosti se već provode. Predlažemo izostavljanje navedene mjere. Nije prihvaćen Članak 2. stavak 3. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisuje da Nacionalni program sporta mora sadržavati programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih sportaša na međunarodnim natjecanjima. Slijedom navedenoga smatramo da se navedena mjera mora nalaziti u ovom dokumentu.
69 Hrvatska udruga “Nogometni sindikat” 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima Karijera profesionalnog sportaša je specifična jer završava u ranoj starosnoj dobi u kojoj se prosječni radnik inače ne umirovljuje i često označava tek sredinu njegovog radnog staža. Taj fond bi uvelike pomogao sportašima jer bi olakšao period u kojem igrač prelazi iz jedne u drugu profesionalnu karijeru. Podržavamo osnivanje 3. mirovinskog stupa po uzoru na zemlje poput Francuske (PECULE) i Belgije (ASSUBEL) u kojima se oni vrlo uspješno provode u korist igrača. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci na navedenu aktivnost „Uvrstiti zatvoreni mirovinski fond za vrhunske športaše (III. stup MIO).
70 Hrvatski sportski savez gluhih 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima Poštovani, Obzirom da su olimpijski kandidati HOO-a, HPO-a i HSSG-a sportaši koji će predstavljati Republiku Hrvatsku na međunarodnoj sportskoj sceni, od državnog je značaja kvalitetna prezentacija i dostojno prezentiranje Republike Hrvatske. Stoga smatramo da se u tablicu 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim sportašima, 3.2.2 Poticati športsku izvrsnost i provoditi razvojne programe putem krovnih športskih organizacija, treba uvrstiti i SDUŠ, koji bi financijski pratio olimpijske kandidate HOO-a, HSSG-a i HPO-a osiguravajući stipendije za iste. Također, u točki 3.2.4. Poticati nastupe na međunarodnim športskim natjecanjima i pripreme vrhunskih športaša i nacionalnih selekcija su neopravdano izostavljeni HSSG i HPO, stoga molimo da se u Provoditelje mjera/načina ostvarenja uvrstite HPO i HSSG. HSSG se slaže sa stavom HPO-a da diskriminatorni i destimulirajući termin "vrhunske sportaše I. kategorije" treba izmijeniti terminom "vrhunske sportaše". Hrvatski sportski savez gluhih Djelomično prihvaćen Navedena problematika obrađena je u posebnom cilju 3.3. Poboljšati status manje zastupljenih skupina u sustavu športa, kroz mjeru 3.3.3. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko- rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom koja sadrži aktivnost: Planirati i provoditi športske aktivnosti za osobe s invaliditetom te skrbiti o nastupima športaša s invaliditetom na paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih te europskim i svjetskim prvenstvima i drugim međunarodnim natjecanjima te pripremama u kojoj je nositelj Središnji državni ured za šport. Nadalje što se tiče komentara vezanog uz mjeru 3.2.4. prihvaćamo isti. Što se tiče komentara od Hrvatskog paraolimpijskog odbora, odgovor možete vidjeti pod njihovim komentarom.
71 Hrvatski nogometni savez 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima Osobito podržavamo aktivnosti financiranja liječničkih pregleda sportaša putem HZZO-a. Nadalje, kao dodatnu mjeru predlažemo poboljšanje mreže specijalističkih zdravstvenih ustanova za preglede i liječenje sportaša, kao i reguliranje učestalosti, opsega, sadržaja i uvjeta zdravstvenih pregleda za sportaše (osobito za sportaše mlađih dobnih uzrasta) uvažavajući specifičnosti pojedinih sportova. Također podržavamo prijedlog uvođenja zatvorenog mirovinskog fonda za vrhunske sportaša, s time da bi kao korisnike predvidjeli sve profesionalne sportaše. Prilikom uvođenja statusa profesionalnih sportaša kao radnika (radni odnos) treba predvidjeti mjere koje bi rasteretile klubove kod plaćanja poreza i doprinosa na plaću, odnosno postavile gornju granicu takvih plaćanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci za navedene mjere te napominjemo kako aktivnost “Donijeti pravilnik o liječničkim pregledima“ predviđa da će se predmetnim pravilnikom odrediti opća i posebna zdravstvena sposobnost športaša, odnosno zdravstvena zaštita športaša za svaki šport, odnosno skupine športova te popis ovlaštenih liječnika za preglede, čime će se povećati i mreža zdravstvenih ustanova za preglede.
72 Hrvatski olimpijski odbor 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.1. Poticati dual karijeru športaša Mjera 3.1.1. navodi da će se urediti prava kategoriziranih športaša tijekom školovanja, te je ovdje potrebno dodati i studiranja. Nije nam jasno zašto je kao nositelj aktivnosti izostavljen HOO koji na ovom području provodi projekte i aktivnosti već 10 godina i ostvario je značajne rezultate u tome, zapravo sve što je u analizi naprijed navedeno. Smatramo da i HOO treba biti jedan nositelja aktivnosti u području dual karijere sportaša, kako u području provedbe aktivnosti za povoljnije uvjete školovanja tako i studiranja, ali i drugih aktivnosti koje nalaže i dokument EU o pitanju dual karijere sportaša. Također, već niz godina HOO, temeljem Sporazuma o razvoju sporta u RH provodi program zapošljavanja s MORH-om, koji sada u pričuvnom sastavu brine o pedesetak najboljih hrvatskih sportaša. U tijeku je donošenje propisa koji bi omogućili, također putem zaključenog Sporazuma, zapošljavanje u MUP-u. Zašto je sada HOO isključen od navedene mjere? Smatramo da nositelje aktivnosti treba svakako nadopuniti s Vladom Republike Hrvatske i HOO-om. Djelomično prihvaćen Školovanje je pojam koji obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i obrazovanje na visokim učilištima te smatramo kako posebno navođenje studiranja nije potrebno što se vidi i iz činjenice kako su u mjerama koje se odnose na dual karijeru kao nositelji i provoditelji navedene osnove i srednje škole te visoka učilišta. Kroz poseban cilj 3.1. Poticati dual karijeru športaša prepoznate su tri aktivnosti. Aktivnost „Uskladiti propise iz područja znanosti i obrazovanja u svrhu lakšeg školovanja kategoriziranih športaša“, nositelj ne može biti Hrvatski olimpijski odbor s obzirom da nema u nadležnosti donošenje zakonskih propisa niti može postupati po navedenim propisima. Nadalje, aktivnost „Osigurati materijalna sredstva za školovanje“ također nositelj ne može biti Hrvatski olimpijski odbor s obzirom da sredstva za navedenu aktivnost kao i aktivnosti Hrvatskog olimpijskog odbora osigurava Središnji državni ured za šport u svome proračunu. Što se tiče aktivnosti „Sklopiti sporazume o zapošljavanju vrhunskih športaša, s obzirom na obrazloženje smatramo da Hrvatski olimpijski odbor može biti nositelj navedene aktivnosti.
73 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.1. Poticati dual karijeru športaša U tablicu 3.1. Poticati dual karijeru športaša, dodati novu mjeru: 3.1.4. Regulacija radnopravnog statusa sportaša uvrštenih u nacionalne selekcije Aktivnost: Izmjene i dopune Zakona o radu i Pravilnik koji sportašima omogućava izostanak s posla zbog sudjelovanja u aktivnostima nacionalnih selekcija Pokazatelj: Donijete izmjene i dopune Zakona o radu Rok provedbe: 2020. Nositelji: SDUŠ., Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Provoditelji: SDUŠ., Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Obrazloženje: Vrhunskim sportašima koji su uvršteni u nacionalne selekcije je tijekom športske karijere potrebno zapošljavanje te im na taj način omogćiti produženje sportske karijere i zaposlenje nakon završetka iste. Nije prihvaćen Navedeno se djelomično prihvaća na način da će se dodati aktivnost izrade preporuke o predloženom.
74 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.1. Poticati dual karijeru športaša U tablici pod Mjerom 3.1.3. u Aktivnosti: Sklopiti sporazume o zapošljavanju vrhunskih športaša, dodati u nositelje aktivnosti JLP(R)S, a u provoditelje izmjeniti i uvrstiti: TDU, JLP(R)S, javne ustanove, javne tvrtke, tvrtke u pretežitom državnom vlasništvu Djelomično prihvaćen Kod nositelja aktivnosti dodat će se krovna športska udruženja i nacionalni športski savezi dok će se provoditelji promijeniti na način da će se dodati nacionalni športski savezi i krovna športska udruženja.
75 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.1. Poticati dual karijeru športaša Na kraju teksta, prije tablice dodati tekst: "Sukladno primjerima dobre prakse zapošljavanja vrhunskih športaša, tijekom i/ili nakon završetka njihove športske karijere, predlaže se osnažiti i proširiti postojeći model zapošljavanja vrhunskih športaša u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova na tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, javne tvrtke i tvrtke u pretežitom državnom vlasništvu. Na ovaj način istovremeno se rješavaju egzistencijalna pitanja vrhunskih športaša i pitanja njihovog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja po završetku njihove športske karijere." Obrazloženje: Potrebno je proširiti postojeći model zapošljavanja vrhunskih športaša u MORH-u i MUP-u na TDU, tijela JLP(R)S, javne ustanove, javne tvrtke i tvrtke u pretežitom državnom vlasništvu čime se istovremeno ostvaruje više ciljeva: -vrhunski športaši tijekom svoje športske karijere nisu opterećeni egzistencijalnim pitanjima već su fokusirani na ostvarivanje vrhunskih športskih rezultata, - po završetku športske karijere osiguran je njihov socijalni status te riješeno pitanje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, -tijela, ustanove i tvrtke u kojima bi se vrhunski športaši zapošljavali mogu imati koristi od njihovih znanja i iskustava primjenjivih u okruženjima u kojima su zaposleni. Nije prihvaćen Odgovor na navedeni komentar sadržan je u mjeri 3.1.3. Skrb o zapošljavanju vrhunskih športaša nakon završetka športske karijere, koja proširuje postojeći model i na TDU-e kao nositelje i provoditelje navedene mjere.
76 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.1. Poticati dual karijeru športaša Predlažemo izostavljanje pojma „lakšeg“ iz aktivnosti 3.1.1. Prihvaćen Pojam će se izostaviti.
77 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.1. Poticati dual karijeru športaša Pozdravljamo predviđene mjere i aktivnosti koje se odnose na dual karijeru sportaša. Predlažemo proširivanje mjera na studente sportaše (ne samo kategorizirane sportaše). Predlažemo da se prepozna i uvaži do sada učinjeno, a prije svega donošenje Pravilnika o studiranju studenata sportaša na visokim učilištima Republike Hrvatske koji je donio Rektorski zbor RH, a kojim su uređena pravila i uvjeti studiranja ne samo za kategorizirane sportaše, nego sve studente sportaše na visokim učilištima Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
78 Hrvatski hrvački savez 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.1. Poticati dual karijeru športaša Poštovani, u ovome poglavlju predlažemo dodati još jednu Mjeru/Način ostvarenja, a sve vezano za tablicu 3.1. Poticati dual karijeru športaša. Predlažemo da se doda još jedna Mjera/Način ostvarenja, po uzoru na 3.1.1 te da glasi “Urediti prava kategorziranih športaša tijekom upisa u srednje škole i visoka učilišta”. Obrazloženje, mnogi vrhunski sportaši (hrvatski reprezentativci) imaju neka specifična znanja i sposobnosti potrebnih kasnije u određenim zanimanjima za koja se školuje npr. na vojnim ili policijskim studijima. Međutim u praksi se događa da kategorizirani sportaši npr. iz hrvanja, juda, karatea, streljaštva…, nemaju uopće ili imaju malo dodatnih bodova prilikom upisa na te studije. Naravno roditelje djece i mladih koji treniraju svakodnevno (hrvatski su reprezentativci), vrlo često sugeriraju svojoj djeci da ne idu na treninge i pripreme, te da prekinu športsku karijeru zbog ove druge – akademske karijere. Predlažemo. Kategoriziranost sportaša (svi sportovi) trebala bi se primjereno bodovati prilikom upisa u sve srednje škole i fakultete, a na pojedinima (Vojna učilišta, Policijska akademija…) gdje su športska znanja i sposobnosti značajna, trebala bi se bodovati i značajnije po uzoru na Kineziološke fakultete. Također predlažemo da se pokuša pratiti koliko hrvatskih reprezentativaca (svih sportova) u koje RH preko stipendija i drugih dopunskih programa ulaže značajna financijska sredstva, odustaje od športske karijere zbog neusklađenosti ovih propisa. I obrnuto, koliko vrhunskih sportaša odustaje od akademske karijere prije upisa i za vrijeme studija. Svjesni smo da su u ovome prostoru napravljeni značajniji pomaci unazad više godine, ali mislimo da bi trebalo ovome posveti još veću pažnju i od strane vašeg novoosnovanog ureda. S poštovanjem, Hrvatski hrvački savez Nije prihvaćen Prijedlog da se učenicima športašima omogući dodatno bodovanje za upis u srednju školu i fakultete nažalost nije moguće primijeniti s obzirom da je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-2168/2013 i dr. od 15. travnja 2014. odlučeno da svi učenici u Republici Hrvatskoj nemaju mogućnosti i jednake uvjete za bavljenje svim sportovima te takav uvjet daje prednost učenicima iz većih gradskih sredina koji imaju mogućnosti bavljenja raznim sportovima, pa tako i sportovima kojima se bavi manji broj učenika, konkurencija nije tako velika i lakše je ostvariti vrhunske rezultate. U manjim sredinama, učenici se uglavnom mogu baviti masovnijim sportovima npr. nogometom, u kojem sudjeluje izuzetno velik broj djece i izuzetno je teško ostvariti vrhunske rezultate u odnosu na npr. hokej na travi koji nije tako masovan. Rezultati bavljenja sportom mogu se isključivo vrednovati kroz natjecanja školskih sportskih društava (što se već i vrednuje) jer su ta natjecanja jednako dostupna svim učenicima u Republici Hrvatskoj.“ Nadalje, a vezano uz upise na visoka učilište važno je napomenuti kako je sveučilište u potpunosti autonomno te mu se ne može nametnuti takva obveza.
79 Hrvatski sportski savez gluhih 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.1. Poticati dual karijeru športaša Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s komentarom gđe. Romane Caput-Jogunice, a vezano za poseban cilj 3.1., uz napomenu da je Hrvatski sportski savez gluhih izostavljen, stoga predlažemo dodavanje sljedećeg teksta: "Uvesti sustav planiranja sportske karijere i karijere nakon sportske karijere: Aktivnost: Donijeti pravilnik o sustavu planiranja sportske karijere i karijere nakon sportske karijere/ Osnovati nacionalni karijerni centar za sportaše: Pokazatelj: Osnovan Centar 2020. Nositelji: Središnji državni ured, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih. Provoditelj: Hrvatski olimpijski odbor." Hrvatski sportski savez gluhih Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća na način da će se izraditi akcijski plan o sustavu planiranja sportske karijere i karijere nakon sportske karijere.
80 Hrvatski nogometni savez 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.1. Poticati dual karijeru športaša Podržavamo predložene mjere. Međutim, kod mjere 3.1.3. smatramo da ne bi trebala osnovna mjera biti zapošljavanje u tijelima državne uprave već mogućnost dodatnog obrazovanja nakon završetka sportske karijere (npr. prednost prilikom upisa u obrazovnu ustanovu pod određenim uvjetima), posebna savjetovanja kod traženja zaposlenja, porezne i druge financijske olakšice kod zapošljavanja bivših sportaša i sl. Nije rješenje u povećanju broja državnih službenika. Nadalje, predlažemo da se, s obzirom da je radni vijek sportaša kraći od uobičajenog, u mirovinskom sustavu predvide kriterije za vrednovanje radnog staža sportaša. Slično se odnosi i na vrednovanje ozljeda u sportu (posljedice zbog njihove naravi i učestalosti) i njihovih posljedica na radnu sposobnost. Djelomično prihvaćen Vezano uz radni vijek športaša koji navodite da traje kraće, Nacionalni program športa kroz niz mjera i aktivnosti potiče dual karijeru športaša odnosno od početka do završetka športske karijere stvaraju se uvjeti za njihovo školovanje i zapošljavanje te samim time da nakon prestanka športske karijere nastavljaju svoju poslovnu karijeru. To je navedeno u mjeri 3.1.2. Sufinancirati školovanje bivšim i sadašnjim vrhunskim športašima, koji će uključivanjem u sustav obrazovanja steći kompetencije za daljnju poslovnu karijeru, dok će im se kroz aktivnost „Uskladiti propise iz područja znanosti i obrazovanja u svrhu lakšeg školovanja kategoriziranih športaša“ omogućiti da za vrijeme športske karijere mogu ostvariti i obrazovne potrebe. Također, smatramo kako je potrebno športašima omogućiti da kao i svi ostali ostvare u potpunosti svoj radni vijek. Što se financijskih olakšica tiče sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize, uključujući i navedene u vašem prijedlogu, sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj.
81 HRVATSKA OLIMPIJSKA AKADEMIJA 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, POSEBAN CILJ 3.1. Poticati dual karijeru športaša Pod POSEBAN CILJ 3.1. Poticati dual karijeru športaša, Nositelj: Predlažemo da uz navedene nositelje se još doda Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Nije prihvaćen Unutar aktivnosti posebnog cilja 3.1. Poticati dual karijeru športaša, ne prepoznajemo niti jednu aktivnost za koju bi Agencija za obrazovanje odraslih i strukovno obrazovanje sukladno svojoj nadležnosti mogla biti nositelj.
82 Hrvatski olimpijski odbor 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima Među ciljevima unapređenja skrbi o športašima smatramo potrebnim dodati i - povećanje broja kategoriziranih sportaša i poboljšanje uvjeta za vrhunske sportske rezultate Kako bi zadržali kvalitetu sporta potrebno je poboljšavati uvjete kako bi broj sportaša koji ostvaruju pravo na kategorizaciju bio u porastu kvalitetom ostvarenih sportskih rezultata, a za što je potrebno (osim stipendije, uvjeta školovanja i studiranja, te znanstvenih metoda) i druge povoljnije uvjete, kao što su uvjeti za trening, opremu, veći broj dana priprema, osiguranje … Smatramo da kategorizacija sportaša treba svakako biti navedena u NPS kao značajan faktor ostvarenja statusa u sportu i uvjeta za poboljšanje kvalitete sportskih rezultata. Ovdje također ističemo prijedlog za uvođenje naknada za sportsku izvrsnost vrhunskim sportašima, osvajačima medalja na velikim natjecanjima u neolimpijskim sportovima ili neolimpijskim disciplinama olimpijskih sportova kako isti ne bi bili diskriminirani u odnosu na svoje kolege sportaše osvajače odličja u olimpijskim sportovima i disciplinama. Nije prihvaćen Osnovni cilj Nacionalnog programa športa je unaprijediti cjelokupni sustav športa i stvaranje uvjeta za ostvarivanje što boljeg rezultata te sve mjere i aktivnosti u određenom dijelu doprinose navedenom cilju, a samim time i stvara se pretpostavka da će se provedbom navedenih mjera i povećati broj kategoriziranih športaša. S obzirom da u svom komentaru ne navodite niti jednu novu mjeru smatramo da su mjere navedene u ovome dokumentu dovoljne za postizanje navedenog cilja. Nadalje, što se tiče prijedloga za uvođenje naknada za sportsku izvrsnost vrhunskim sportašima, osvajačima medalja na velikim natjecanjima u neolimpijskim sportovima ili neolimpijskim disciplinama olimpijskih sportova kako isti ne bi bili diskriminirani u odnosu na svoje kolege sportaše osvajače odličja u olimpijskim sportovima i disciplinama iste su već djelomično omogućene kao športovi od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a isto nije prepoznato kroz SWOT analizu, odnosno dionici u sustavu športa nisu naveli navedeno kao nedostatak. Također, navedena mjera bi prouzročila određeni fiskalni učinak za koji je potrebno prvo utvrditi okvirni iznos što nije bilo područje razmatranja s obzirom na već navedeno.
83 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima, Dodati novu alineju: •Uvesti naknadu za športsku izvrsnost vrhunskim športašima, osvajačima medalja na velikim natjecanjima u neolimpijskim/neparaolimpijskim športovima ili neolimpijskim/neparaolimpijskim disciplinama olimpijskih/paraolimpijskih športova Obrazloženje: Vrhunske športaše koji se natječu u neolimpijskim/neparaolimpijskim športovima odnosno neolimpijskim/neparaolimpijskim disciplinama olimpijskih/paraolimpijskih športova potrebno je izjednačiti za ostvarenu športsku izvrsnost-vrhunski športski rezultat ostvaren u konkurenciji športaša s barem tri kontinenta s vrhunskim športašima koji ostvaruju naknadu za športsku izvrsnost za ostvarene vrhunske rezultate u olimpijskim/paraolimpijskim športovima Nije prihvaćen Navedeni opći cilj 3. Unaprijediti skrb o športašima već sadrži 4 posebna cilja koji uključuju 15 mjera i 28 aktivnosti te smatramo kako nije potrebno dodavanje novog posebnog cilja, a posebno ne radi uklanjanja diskriminacije među vrhunskim športašima osvajačima medalja na velikim natjecanjima jer ista ne postoji. Kao prilog navedenom, ističemo kako je i Ustavni sud potvrdio, Rješenjem Broj: U-I-4674/2013, od 9. listopada 2018. godine da se navedene odredbe ne smatraju diskriminatornima prema športašima s invaliditetom nego se samo postavljaju kriteriji za ostvarivanje prava koji sukladno navedenom rješenju nisu nesuglasni s člankom 14. Ustava te člankom 4. stavkom 1. točkama a, b, c, i d odnosno člankom 5. stavcima 1.2. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i fakultativnog protokola uz Konvenciju.
84 Juraj Čošić 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima Poštovani, prije svega potrebno je omogućiti sportašima (pogotovo djeci) i rekreativcima kvalitetan liječnički pregled kod sportskog specijalista barem dva puta godišnje. U Hrvatskoj ne postoji dovoljan broj specijalista, a najveći problemi su u manjim sredinama. Svjedoci smo da određen broj županija nema mogućnosti za preglede sportaša, što stvara veliki problem i otvara mogućnosti za najgori scenarij. Predlažem osnivanje mobilnih jedinica koje će na terenu moći pregledavati sportaše koji nemaju mogućnosti putovati na liječničke preglede. Nabavkom i opremanjem više mobilnih jedinica omogućilo bi se svim sredinama, sportovima te sportašima i rekreativcima adekvatan liječnički pregled kao preduvjet za aktivno bavljenje sportom. Juraj Čošić magistar kineziologije Djelomično prihvaćen Zdravstvena skrb o športašu prepoznata je u Nacionalnom programu športa te je definirana mjerom 3.2.5. Uvesti sustav zdravstvene skrbi za športaše na način da se u suradnji s Ministarstvom zdravstva donese pravilnik koji će regulirati liječničke preglede te će se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje pokušati naći rješenje kako bi se uspostavio učinkoviti sustav za financiranje liječničkih pregleda športaša. Ministarstvo zdravstva je nadležno za brigu o zdravlju svih građana Republike Hrvatske uključujući i športaše te odredbe koje se tiču zdravstvene zaštite može isključivo propisivati ministarstvo zaduženo za područje zdravstva. Slijedom navedenoga, u Nacionalnom programu športa prepoznat je problem zdravstvene zaštite športaša te će se prilikom izrade Zakona o športu propisati donošenje pravilnika koji će regulirati liječničke preglede od strane ministarstva zaduženog za zdravstvo.
85 Hrvatski olimpijski odbor 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja Predlaže se povećanje broja sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture na tjednoj razini zbog alarmantnog stanja pretilosti djece i mladeži. Prema rezultatima Eurostata istraživanja, objavljena u ljeto 2018. godine Hrvatska je među osam europskih država po prekomjernoj težini stanovništva, a kronične nezarazne bolesti pritom su uzročnik smrti u velikom postotku. Povećanje broja sati tjelesnog odgoja može utjecati na problem pretilosti djece, poboljšanje navika za kretanjem te pozitivnim učinkom na zdravlje. Nije prihvaćen Navedeno je već predloženo mjerom 2.3.1. Povećati satnicu redovne nastave TZK-a i izvannastavnih školskih športskih aktivnosti.
86 Pravobranitelj za djecu RH 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja Pravobraniteljica za djecu podržava prijedloge Hrvatskog sportskog saveza gluhih koji se odnose na potrebe gluhih sportaša i mogućnosti uvođenja hrvatskog znakovnog jezika kao izbornog predmeta na Kineziološkom fakultetu. Također podržavamo prijedlog da se za mjere koje se odnose na osobe s invaliditetom kao nositelji aktivnosti predvide Hrvatski paraolimpijski odbor te Hrvatski sportski savez gluhih. Primljeno na znanje Unutar mjere 2.3.4. Integrirati osobe s invaliditetom u sustav školskog i akademskog športa, uvrštena je aktivnost „Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom“ čiji su nosioci Kineziološki fakulteti, a koja između ostaloga daje podlogu Kineziološkim fakultetima da u nastavu uvedu i učenje znakovnog jezika. Napominjemo kako se Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu putem ove javne rasprave očitovao na navedenu mjeru te smatraju da oni već provode sve potrebno što se tiče edukacije nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture za rad s djecom s invaliditetom. Također napominjemo kako ne postoje relevantni podatci o tome koliko je djece s oštećenjem sluha uključeno u redovnu nastavu te koliko je zaista potrebno da svi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture moraju znati znakovni jezik te je stoga upitna opravdanost istoga. Također, temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr., 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17 i 68/18) donesen je Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima („Narodne novine“, broj: 108/18) koji člankom 1. stavkom 4. propisuje da je cilj potpore pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika izjednačavanje mogućnosti učenika, odnosno sudjelovanje u onom sustavu komunikacije koji preferira gluhi, nagluhi ili gluhoslijepi učenik te učenik sa složenim komunikacijskim teškoćama po načelu razumne prilagodbe u svrhu osiguravanja njemu primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja. S obzirom na navedeno učenici s oštećenjem sluha imaju mogućnost dobivanja stručno komunikacijskog posrednika koji je uključen u cjelokupni obrazovni proces pa tako i nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. U Nacionalnom programu športa nositelji i provoditelji su navedeni sukladno njihovoj nadležnosti. Ponovnim uvidom u aktivnosti koje se odnose na unaprjeđenje sustava športa za osobe s invaliditetom nismo uočili niti jedno u kojoj bi Hrvatski paraolimpijski odbor kao niti Hrvatski sportski savez gluhih mogli biti nositelji u okviru svoje nadležnosti.
87 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja Mjera 2.3.7. Dodati novu Aktivnost: "Osigurati asistente u nastavi TZK za učenike s teškoćama u ravoju" Pokazatelj: Broj asistenata u nastavi TZK i broj učenika s poteškoćama u razvoju koje savladavaju prilagođeni program Rok provedbe: Kontinuirano Nositelj: MZO Provoditelj: MZO Obrazloženje: Imajući u vidu činjenicu iz prakse da učenici s teškoćama u razvoju većim dijelom ne sudjeluju u nastavi TZK potrebno je, radi njihovog što cjelovitijeg i kvalitetnijeg razvoja i sudjelovanja u aktivnostima matične zajednice, odnosno njihove inkluzije, osigurati asistente u nastavi TZK za te učenike. Nije prihvaćen Temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr., 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17 i 68/18) donesen je Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima („Narodne novine“, broj: 108/18) kojim se utvrđuju načini uključivanja, način i sadržaj osposobljavanja i obavljanja poslova pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika u školama i drugim javnim ustanovama koje provode djelatnost odgoja i obrazovanja (u daljnjem tekstu: škola) te uvjeti koje moraju ispunjavati, kao i postupak radi ostvarivanja prava učenika s teškoćama u razvoju (u daljnjem tekstu: učenik) na potporu pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika. S obzirom na navedeno učenici s invaliditetom imaju mogućnost dobivanja asistenta u nastavi koji je uključen u cjelokupni obrazovni proces pa tako i nastavu tjelesne i zdravstvene kulture.
88 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja Mjera 2.3.4. Aktivnost: Povećati broj športskih programa za osobe s invaliditetom Dodati pod nositelje aktivnosti i Hrvatski paraolimpijski odbor Aktivnost: Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom Dodati pod nositelje aktivnosti i Hrvatski paraolimpijski odbor Obrazloženje: Predmetne aktivnosti provoditi u suradnji s HPO-om, koji ima informacije i stručno iskustvo u organizaciji sporta osoba s invaliditetom. Djelomično prihvaćen Prihvaćamo prijedlog da u mjeri 2.3.4. Integrirati osobe s invaliditetom u sustav školskog i akademskog športa treba uključiti kao nositelja i Hrvatski paraolimpijski odbor, ali samo u aktivnosti „Povećati broj športskih programa za osobe s invaliditetom“, dok kod aktivnosti „Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom“ nikako ne može biti Hrvatski paraolimpijski odbor jer se radi o kolegiju na visokoobrazovnim ustanovama.
89 Hrvatski sportski savez gluhih 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s komentarom Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Kao što smo napomenuli, sukladno Zakonu o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj (NN 82/15) te Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima (NN 102/2018), u predškolskom, osnovnoškolskom, srednjoškolskom i visokoškolskom sustavu, gluhoj djeci i mladeži potrebno je osigurati stručnog komunikacijskog posrednika. Stoga, podržavajući prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora, Hrvatski sportski savez gluhih smatra da tekst prijedloga Hrvatskog paraolimpijskog odbora treba korigirati na sljedeći način: "Mjera 2.3.4. Aktivnost: Povećati broj športskih programa za osobe s invaliditetom Dodati pod nositelje aktivnosti i Hrvatski paraolimpijski odbor te Hrvatski sportski savez gluhih Aktivnost: Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom i gluhim osobama Dodati pod nositelje aktivnosti i Hrvatski paraolimpijski odbor te Hrvatski sportski savez gluhih Obrazloženje: Predmetne aktivnosti provoditi u suradnji s HPO-om i HSSG-om, koji ima informacije i stručno iskustvo u organizaciji sporta osoba s invaliditetom. Mjera 2.3.4. Aktivnost: Povećati broj športskih programa za osobe s invaliditetom i gluhe osobe Dodati pod nositelje aktivnosti i Hrvatski paraolimpijski odbor te Hrvatski sportski savez gluhih Aktivnost: Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom i gluhim osobama Dodati pod nositelje aktivnosti i Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih Obrazloženje: Predmetne aktivnosti provoditi u suradnji s HPO-om, HSSG-om koji ima informacije i stručno iskustvo u organizaciji sporta osoba s invaliditetom. Djelomično prihvaćen Prihvaćamo prijedlog da u mjeri 2.3.4. Integrirati osobe s invaliditetom u sustav školskog i akademskog športa treba uključiti kao nositelja i Hrvatski sportski savez gluhih, ali samo u aktivnosti „Povećati broj športskih programa za osobe s invaliditetom“, dok kod aktivnosti „Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom“ nikako ne može biti Hrvatski sportski savez gluhih jer se radi o kolegiju na visokoobrazovnim ustanovama.
90 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja Mjera 2.3.3. Dopunti s novom aktivnosti: "Sufinancirati besplatno korištenje športskih građevina djeci do 15 godina" Pokazatelj: Broj osiguranih i dostupnih športskih građevina za šport djece Rok provedbe: Kontinuirano Nositelj: SDUŠ, MZO, JLP(R)S Provoditelj: MZO, JLP(R)S Obrazloženje: Kao dio aktivnosti promicanja športa i športskih aktivnosti među djecom potrebno je osigurati potrebnu športsku infrastrukturu bilo da se radi o pojedinačnim bilo o ekipnim športovima. Stoga je potrebno za djecu do 15 godina starosti, kao intenzivno formativno razdoblje u kojem se stječu navike bavljenja športom, besplatno korištenje športskih građevina. Djelomično prihvaćen Navedeno se ne može u potpunosti prihvatiti jer nije realno moguće svoj djeci omogućiti besplatno korištenje športskih građevina, ali se može izmijeniti na način da se u tekstu naglasi da je potrebno stvarati uvjete za besplatno korištenje športskih građevina, što je između ostalog i cilj velikog broja aktivnosti Nacionalnog programa športa.
91 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja Specifični cilj 2.3. Predlažemo da se cilj „Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja“ preimenuje u „Povećati broj prilika za zdravstveno-usmjerenu tjelesnu aktivnost u okviru sustavu obrazovanja“ jer su školski i akademski šport samo jedan od oblika tjelesne aktivnosti koja se može provoditi u okviru sustava obrazovanja. Prihvaćen Promijenit će se kako je navedeno.
92 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja Podržavamo mjeru 2.3.1. „Povećati satnicu redovne nastave TZK-a i izvannastavnih školskih športskih aktivnosti“. Skrećemo pozornost na predviđenu aktivnost u sklopu ove mjere - stvoriti zakonske uvjete za povećanje satnice – bez dodatnog objašnjenja teško je razumjeti što se pod navedenim misli jer zakonski uvjeti za povećanje satnice nastave TZK postoje. Broj sati nastave pojedinog školskog predmeta proizlazi iz kurikularnih dokumenata, a ne zakona. Kao pokazatelj provedbe ove mjere naveden je „izmijenjeni nastavni plan i program“, a ne zakon što pokazuje da je predlagatelj svjestan da ne treba „stvoriti zakonske uvjete“. Skrećemo pozornost predlagatelju da je upravo u tijeku javno savjetovanje o Kurikulumu za nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura koji ne predviđa povećanje satnice predmeta. Prijedlog: S obzirom da je navedena mjera generalno proklamirani cilj u kineziološkim krugovima posljednjih 50-ak godina predlažemo korigiranje navedenih aktivnosti pod ovom mjerom te predviđanje ozbiljnijih aktivnosti kako bi se navedena mjera ostvarila. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
93 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja Aktivnost „Osigurati zakonske preduvjete za uključivanje športskih udruga u rad školskih športskih društava„ navedena pod mjerom 2.3.3. bez dodatnog objašnjenja i preciziranja teško je razumljiva. Što konkretno znači uključivanje sportskih klubova (udruga) u rad školskih sportskih društava? Prijedlog: Preciznije definirati aktivnost ili je izostaviti Prihvaćen Navedene aktivnosti će se detaljnije obrazložiti
94 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja Aktivnosti „Poticati izvrsnost učenika kroz nastupe na međunarodnim školskim športskim natjecanjima“ pod mjerom 2.3.3. se već provodi jer učenici već desetak godina sustavno sudjeluju na međunarodnim školskim športskim natjecanjima, a nekoliko njih je bilo i organizirano u Republici Hrvatskoj. Prijedlog: Preciznije definirati aktivnost ili je izostaviti. Nije prihvaćen Članak 2. stavak 3. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisuje da Nacionalni program sporta mora sadržavati programe stvaranja uvjeta za bavljenje sportom u odgojno-obrazovnom sustavu te programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih sportaša na međunarodnim natjecanjima. Slijedom navedenoga smatramo da se navedena mjera treba nalaziti u ovom dokumentu te da je dovoljno precizirana.
95 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja Aktivnost „Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom“ navedena pod mjerom 2.3.4. se već provodi. Kineziolozi se već nekoliko desetljeća educiraju za rad s osobama s invaliditetom te postoji nekoliko kolegija koji se odnose na „rad s osobama s invaliditetom“. Ukoliko se misli da je pored postojeće potrebna dodatna edukacija predlažemo da se aktivnost utemelji na analizi postojeće edukacije, utvrde se njezini nedostatci te se na temelju toga predlože promjene postojeće edukacije ili uvođenje dodatne edukacije. Ovako iznesena aktivnost sugerira da se kineziolozi ne educiraju za rad s osobama s invaliditetom, a to nije točno. Prijedlog: Preciznije definirati aktivnost ili je izostaviti. Djelomično prihvaćen Navedena aktivnost uvrštena je na prijedlog predstavnika Hrvatskog paraolimpijskog odbora, koji se u svakodnevnom radu s osobama s invaliditetom susreću sa stvarnim potrebama za stručnim i adekvatno educiranim kadrom u tom području. S obzirom na navedeno smatramo kako aktivnost ne treba brisati, ali će se preoblikovati na način da je potrebna dodatna edukacija kineziologa.
96 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja Pozdravljamo i podržavamo mjeru 2.3.7. i navedene aktivnosti pod tom mjerom. Napominjemo da je nastava TZK obavezna na visokoškolskim ustanovama u RH od 60-ih godina 20. stoljeća na prvoj i drugoj godini studija. Prijedlog: aktivnost „Uvesti obvezan kolegij tjelesne i zdravstvene kulture na visokoškolskim obrazovnim ustanovama“ izbaciti ili preoblikovati u „Uvesti obaveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na svim studijskim godinama visokoškolskih institucija s pripadajućim ECTS bodovima“. Prihvaćen Aktivnost se prihvaća.
97 Hrvatska Asocijacija za Sportski Menadžment 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja POSEBNI CILJ: 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja MJERA/NAČIN OSTVARENJA: 2.3.6. Osigurati uvjete za rad kineziologa u predškolskim ustanovama PRIMJEDBA: Aktivnost „Stvoriti zakonske uvjete za uključivanje kineziologa u provođenje programa“ nužno je preoblikovati u „Stvoriti zakonske uvjete za uključivanje kineziologa u planiranje, programiranje i provođenje kinezioloških programa u predškolskim ustanovama“. OBRAZLOŽENJE: Mišljenja sam da navedena aktivnost koja je u funkciji provođenja posebnog cilja 2.3. zahtijeva precizniju definiciju. Kineziolog sa svojim stručnim kompetencijama može biti jedina osoba koja će planirati, programirati i provoditi kineziološke aktivnosti u predškolskim ustanovama. Značaj toga leži u kompleksnosti dva međupovezana postupka planiranja i programiranja tjelesnog vježbanja. Kao što je i navedeno, Nacionalni program športa mora sadržavati stvaranje uvjeta za: bavljenje športom u odgojno-obrazovnom sustavu, postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih športaša na međunarodnim natjecanjima i rekreativno bavljenje športom radi zaštite i poboljšanja zdravlja građana Republike Hrvatske. Ostvarivost tih ciljeva leži u ranom stvaranju temelja i pravilnom utjecaju na motorički razvoj djeteta. Kineziolog je jedina osoba koja posjeduje kompetencije potrebne za planiranje i programiranje kineziološke aktivnosti u skladu sa potrebama djeteta (poznavanje senzibilnih zona razvoja motoričkih sposobnosti, prevencija nepravilnih obrazaca pokreta/kretanja po principima razvojne kineziologije, poučavanje utilitarnih kinezioloških aktivnosti sukladno metodičkim načelima (npr. plivanje), pravilno doziranje opterećenja, ogromno teorijsko i praktično (pravilna izvedba) znanje iz velikog broja sportova (razvoj sportaša sukladno kineziološkim zakonitostima u fazi „FUNdamentals“) itd.). Navedenim radnjama stvorit će se kvalitetni preduvjeti za ostvarenje ciljeva navedenih u Nacionalnom programu športa. Primjerice, ukoliko dijete bude izloženo velikom broju kinezioloških aktivnosti u ranijim godinama svojeg života, kasnije će mnogo lakše usvajati tehničke i tehničko-taktičke elemente svojega sporta te u konačnici biti kvalitetniji sportaš. Sukladno sadašnjem pravilniku osobe koje ispunjavaju uvjete za učitelja tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi, odgojitelji predškolske dobi te nastavnici predškolskog odgoja mogu provoditi posebne, kraće športske programe u dječjim vrtićima. Međutim, to nije u suglasju s potrebama djeteta i njegovog pravilnog motoričkog razvoja. Odgojitelji predškolske dobi i nastavnici predškolskog odgoja mogu provoditi športske programe, ali ne mogu nikako biti zaduženi za postupke planiranja i programiranja. Nadalje, činjenice ukazuju na potrebu zapošljavanja barem jednog kineziologa u svaku predškolsku ustanovu koji će temeljem dijagnostike djece predškolske dobi, pristupiti kvalitetnom planiranju,programiranju i provođenju kinezioloških aktivnosti. Kineziolozi su ti koji imaju mnogo „šire“ temeljno kako teorijsko tako i praktično znanje o pokretu i tjelesnoj aktivnosti u usporedbi s odgojiteljima i nastavnicima predškolskog odgoja. Utemeljenost prethodne tvrdnje se nalazi u razlici između nastavnih programa namijenjenih za školovanje takvih kadrova. Zaključno, uz sve hvale vrijedne napore Središnjeg državnog ureda za šport u funkciji boljitka hrvatskog športa, izražavam nadu da će ova sugestija biti uzeta u razmatranje i doprinijeti stvaranju još boljeg i kvalitetnijeg sustava športa u Republici Hrvatskoj! Lucas Šaravanja Hrvatska asocijacija za sportski menadžment Prihvaćen Prihvaća se izmjena aktivnosti na način kako je predloženo.
98 Hrvatski sportski savez gluhih 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja Poštovani, Pozdravljamo inicijativu za edukacijom kineziologa za rad s osobama s invaliditetom. Važno je naglasiti da gluha djeca i mladež nemaju adekvatno educirane osobe (kineziologe) u odgojno-obrazovnom sustavu. Kako je najveći problem komunikacija, Hrvatski sportski savez gluhih predlaže da se u tekst Nacionalne strategije sporta uvede što se konkretno misli pod edukaciju kineziologa za rad s osobama s invaliditetom. Obzirom na potrebe gluhih sportaša, u sportu gluhih bi se navedeno odnosilo na uvođenje hrvatskog znakovnog jezika kao izbornog predmeta na Kineziološkom fakultetu, a što bi se postiglo u suradnji s Hrvatskim savezom gluhih i nagluhih i Hrvatskim sportskim savezom gluhih, kao krovnog sportskog udruženja gluhih sportaša. U tablici, pod stavkom 2.3.4. Integrirati osobe s invaliditetom u susatav školskog i akademskog športa, Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom, u provoditelje, uz Kineziološki fakultet treba dodati Hrvatski sportski savez gluhih, kao krovnu sportsku organizaciju gluhih osoba. Naime, HSSG je stava da se treba uvesti hrvatski znakovni jezik kao izborni predmet na Kineziološkom fakultetu kako bi se budući kinezolozi educirali za rad s gluhim osobama, kao i osobama s oštećenjem sluha. Kako se radi o specifičnim znanjima, u navedeno treba uključiti HSSG kako bi pružio stručnu pomoć obzirom na navedeno. Također, uz Kineziološki fakultet, predlažemo da se uvede i Hrvatska olimpijska akademija kao nositelj i provoditelj, ali i sve druge ustanove za obrazovanje osoba koji će nakon završetka školovanja biti uključena u sportske aktivnosti i rad s gluhom djecom, mladeži, sportašima i gluhim rekreativcima. 2.3.7. Unapređivanje nastave i izvannastavnih aktivnosti TZK. Kako bi se gluha djeca, kao i djeca s oštećenjem sluha mogla adekvatno uključiti u sustav TZK, potrebno je osigurati djeci komunikacijskog posrednika, a za što bi nositelj i provoditelj bilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Hrvatski sportski savez gluhih Djelomično prihvaćen Unutar mjere 2.3.4. Integrirati osobe s invaliditetom u sustav školskog i akademskog športa, uvrštena je aktivnost „Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom“ čiji su nosioci Kineziološki fakulteti, a koja između ostaloga daje podlogu Kineziološkim fakultetima da u nastavu uvedu i učenje znakovnog jezika. Napominjemo kako se Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu putem ove javne rasprave očitovao na navedenu mjeru te smatraju da oni već provode sve potrebno što se tiče edukacije nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture za rad s djecom s invaliditetom. Prihvaćamo prijedlog da se u tekst unese kako bi navedeno bilo i uvođenje znakovnog jezika kao izbornog predmeta. Prihvaćamo prijedlog da u mjeri 2.3.4. Integrirati osobe s invaliditetom u sustav školskog i akademskog športa treba uključiti kao nositelja i Hrvatski sportski savez gluhih, ali samo u aktivnosti „Povećati broj športskih programa za osobe s invaliditetom“, dok kod aktivnosti „Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom“ nikako ne može biti Hrvatski sportski savez gluhih jer se radi o kolegiju na visokoobrazovnim ustanovama. Također niti ustanove za osposobljavanje kadra u športu ne mogu biti nositelji jer one nisu visokoobrazovne ustanove. Nadalje, napominjemo kako ne postoje relevantni podatci o tome koliko je djece s oštećenjem sluha uključeno u redovnu nastavu te koliko je zaista potrebno da svi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture moraju znati znakovni jezik te je stoga upitna opravdanost istoga. Također, temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr., 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17 i 68/18) donesen je Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima („Narodne novine“, broj: 108/18) koji člankom 1. stavkom 4. propisuje da je cilj potpore pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika izjednačavanje mogućnosti učenika, odnosno sudjelovanje u onom sustavu komunikacije koji preferira gluhi, nagluhi ili gluhoslijepi učenik te učenik sa složenim komunikacijskim teškoćama po načelu razumne prilagodbe u svrhu osiguravanja njemu primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja. S obzirom na navedeno učenici s oštećenjem sluha imaju mogućnost dobivanja stručno komunikacijskog posrednika koji je uključen u cjelokupni obrazovni proces pa tako i nastavu tjelesne i zdravstvene kulture.
99 Hrvatski sportski savez gluhih 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.2. Poticati programe univerzalnih športskih škola i osigurati provođenje obuke tjelesnih aktivnosti s visokim utilitetom  Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s komentarima Hrvatskog paraolimpijskog odbora, uz izmjenu, kako slijedi: "U tablici Poseban cilj 2.2. u mjeru 2.2.2. dodati novu aktivnost koja glasi: "Obuka neplivača s poteškoćama u razvoju i gluhih neplivača" Pokazatelj: Broj osoba koje su savladale program. Rok provedbe: Kontinuirano Nositelj: Središnji državni ured za šport i JLP(R)S Provoditelj: Sportske udruge" Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
100 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.2. Poticati programe univerzalnih športskih škola i osigurati provođenje obuke tjelesnih aktivnosti s visokim utilitetom  U tablici Poseban cilj 2.2. u mjeru 2.2.2. dodati novu aktivnost koja glasi: "Obuka neplivača s poteškoćama u razvoju" Pokazatelj: Broj osoba koje su savladale program. Rok provedbe: Kontinuirano Nositelj: Središnji državni ured za šport i JLP(R)S Provoditelj: Sportske udruge Djelomično prihvaćen Smatramo kako u nazivu mjere nije potrebno naglašavati kako se radi i o neplivačima s invaliditetom jer u kategoriju neplivača spadaju sva djeca koja ne znaju plivati, međutim isto se može navesti kroz tekstualni dio opisa mjere.
101 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.2. Poticati programe univerzalnih športskih škola i osigurati provođenje obuke tjelesnih aktivnosti s visokim utilitetom  Na kraj u prvog pasusa dodati tekst: "Uzevši u obzir navedeno potrebno je djeci do 15 godina starosti omogućiti besplatno korištenje športskih građevina uključujući pri tome pojedinačne i ekipne športove." Obrazloženje: Osiguranje raspoloživost športske infrastrukture za šport djece do 15 godina starosti bez plaćanja financijskih naknada za njeno korištenje predstavlja, pored ostalih bitnih uvjeta, fundamentalnu pretpostavku za provedbu športa i športskih programa za djecu i mlade. Djelomično prihvaćen Navedeno se ne može u potpunosti prihvatiti jer nije realno moguće svoj djeci omogućiti besplatno korištenje športskih građevina, ali se može izmijeniti na način da se kaže da je potrebno stvarati uvjete za besplatno korištenje športskih građevina, što je između ostalog i cilj velikog broja aktivnosti Nacionalnog programa športa.
102 Hrvatska Asocijacija za Sportski Menadžment 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.2. Poticati programe univerzalnih športskih škola i osigurati provođenje obuke tjelesnih aktivnosti s visokim utilitetom  Prijedlog na: 2.2.2. . Osigurati provođenje sustavne obuke neplivača Obrazloženje: uz sufinanciranje programa obuke neplivača potrebno je izgraditi mrežu školskih i vrtičkih bazena kako bi se povečala dostupnost navedenih programa svim uzrastima i kontinuirano jer je infrastruktura osnova za plivački sport. Također potrebno je izgraditi i plan izgradnje polivalentnih dvorana s obzirom na rezultate analiza NISuŠ-a. Ivan Vranković Hrvatska asocijacija za sportski menadžment Nije prihvaćen Navedeno je sadržano kroz poseban cilj 4.1. Uspostaviti mrežu održivih športskih građevina te poseban cilj 4.2. Prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu.
103 Hrvatski nogometni savez 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, POSEBAN CILJ 2.1. Poticati zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje Predlažemo da se dodatno naglasi posebna skrb za djecu i mlade ljude u sustavu sporta u smislu njihove zaštite po svim osnovama - zdravstvena zaštita, zaštita od bilo koje vrste nasilja (spolnog, tjelesnog, verbalnog), sigurno okruženje za vrijeme boravka u objektima sportske infrastrukture, na putovanjima... Prihvaćen Navedeno se prihvaća te će se ugraditi u tekst Nacionalnog programa športa.
104 Hrvatski olimpijski odbor 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa Predlaže se osigurati besplatno korištenje sportskih objekata djeci do 15 godina bez obzira bave li se individualnim ili ekipnim sportovima. Ova mjera se predlaže s ciljem što masovnijeg bavljenja športom djece i mladeži, a odnosila bi se na bavljenje sportom djece do 15 godina i na sve niže dobne uzraste sportskih klubova i dr. sportskih udruga, a provodila bi se u dogovoru s lokalnim zajednicama u čijem je vlasništvu ili na čijem je teritoriju sportski objekt. Djelomično prihvaćen Navedeno se ne može u potpunosti prihvatiti jer nije realno moguće svoj djeci omogućiti besplatno korištenje športskih građevina, ali se može izmijeniti na način da se kaže da je potrebno stvarati uvjete za besplatno korištenje športskih građevina, što je između ostalog i cilj velikog broja aktivnosti Nacionalnog programa športa.
105 Hrvatski športski muzej 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa U potpunosti se slažemo s potrebom boljeg povezivanja sustava turizma i športa, te smatramo da je jednako važno povezivanje i s područjem kulture, posebice u segmentu očuvanja i prezentiranja športske kulturne baštine Republike Hrvatske. Na taj način ne samo da bi se povećala svijest o važnosti športa u razvoju i očuvanju hrvatskog identiteta i kulture, već bi se čuvanjem baštine i sjećanja na velike športske uspjehe hrvatskih športaša na međunarodnoj razini i promicanjem kulture športa u javnosti putem izložbi i podučavanja o ulozi športa u društvu snažno promicalo bavljenje športom, kao i nužnost i opravdanost kontinuiranog ulaganja u njegov razvoj. Prijedlog: Predlažemo da se unutar 5.2. OPĆI CILJ 2. doda dio teksta koji se odnosi na poticanje čuvanja sportske baštine, te da isti glasi : „5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje, iskoristiti promocijske vrijednosti športa i poticati očuvanja športske baštine i njezine adekvatne prezentacije javnosti“. Također, predlažemo da se jednim od posebnih mjera predvidi izrada analize postojeće suradnje područja športa, kulture i turizma na temelju koje bi se definirali ciljevi i modeli daljnje suradnje. Djelomično prihvaćen Slažemo se da je športska baština kao i njezino očuvanje bitan dio hrvatskog športa te da je isto potrebno prepoznati i Nacionalnim programom športa te će navedeno biti sadržano unutra općeg cilja 6. Unaprijediti sustav upravljanja u športu kroz definiranje aktivnosti povezivanja područja kulture s područjem športa.
106 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa Iako se u potpunosti slažemo da je potrebno unaprijediti zdravstveno-usmjereno tjelesno vježbanje građana RH i da su aktivnosti u okviru specifičnih ciljeva nužne da bi se glavni cilj ostvario, ističemo da je ovaj dio dokumenta je izrazito manjkav što u velikoj mjeri može ograničiti njegovu provedbu, učinke navedenih mjera i aktivnosti te u konačnici rezultirati neostvarenjem postavljenog cilja. Obrazloženje: Specifični ciljevi nisu utemeljeni u postojećim podacima i analizama i tako da nije jasno zašto su baš ti ciljevi odabrani, a ne neki drugi. Stječe se dojam da su specifični ciljevi rezultat osobnog/ih mišljenja autora dokumenta, a ne rezultat temeljite analize stanja kao i sistematskog pregleda mjera i aktivnosti koje bi mogle dovesti do ostvarenja postavljenog cilja. Primjerice, za aktivnost „Sufinanciranje športsko rekreativnih programa na državnoj razini“ nije naveden argument kojim se objašnjava potreba za tom aktivnošću, a pokazatelj „povećanje broja uključenih korisnika“ je naveden analizirano postojeće stanje korisnika niti naveden cilj koji se želi postići u narednom razdoblju. Osim toga, programi sportske rekreacije na državnoj razini se već sufinanciraju, pa nije jasno treba li se to sufinanciranje smanjiti ili povećati. Nadalje, prema ovome kako je napisano može se zaključiti da su sve predložene mjere jednake važnosti tj. nije navedeno koji su prioriteti. Također, potpuno je nejasno kako će se će provedba pojedine mjere financirati i koliko je sredstava potrebno da bi se mogao očekivati učinak u provedbi neke mjere. Prijedlog: Predlažemo da se navedu argumenti za svaku od navedenih predloženih mjera kroz analizu postojećeg stanja, definira specifičan mjerljivi cilj kao i primjerena mjera evaluacije pojedine mjere. Osim toga, potrebno je jasno navesti kako će se provedba pojedine mjere financirati i koliko je sredstava potrebno da bi se mogao očekivati učinak u provedbi specifične mjere. Alternativni prijedlog (ako prethodni prijedlog nije moguće realizirati): Ovaj dio dokumenta tj. Opći cilj 2, specifične ciljeve i mjere i aktivnosti koje iz njih proizlaze napisati ponovno, nakon prethodno provedenog temeljitog istraživanja tjelesne aktivnosti i njenih odrednica u RH, sistematskog pregleda potencijalnih mjera i aktivnosti koje se mogu primijeniti te sistematskog pregleda učinkovitosti mjera i aktivnosti koje su provođenje u svrhu promocije tjelesne aktivnosti u drugim zemljama. Nije prihvaćen Članak 2. stavak 3. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisuje da Nacionalni program sporta mora sadržavati programe stvaranja uvjeta za rekreativno bavljenje sportom radi zaštite i poboljšanja zdravlja građana Republike Hrvatske. Sukladno poglavlju 6.1. Sustav praćenja i izvještavanja, za potrebe praćenja provedbe uspostavit će se sustav praćenja na osnovu pokazatelja koji se već prate, a za one koji se ne prate utvrdit će se njihova početna vrijednost. Također praćenje i izvješćivanje provodit će se i putem Informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje koji je ustrojen na temelju Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine“, broj: 123/17) i upravljanja razvojem Republike Hrvatske informacijsko-komunikacijska platforma koja se koristi za prikupljanje, analizu i pohranu podataka i pokazatelja za izradu, praćenje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja i razvojnih projekata koji su u pripremi. Također, Ministarstvu financija dostavit će se Obrazac standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka svake aktivnosti. Napominjemo kako navedeno ne treba biti iskazano u postupku javne rasprave niti objavljeno uz dokument. Izabrane mjere nisu osobno mišljenje već zaključak stručnjaka koji su sudjelovali u različitim fazama izrade ovog Nacrta.
107 Hrvatski olimpijski odbor 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.4. Analizirati i povećati porezne olakšice za šport  Ovdje se postavlja pitanje ne bi li analiza trebala biti prijedlog za mjere u NPS, a ne da NPS predlaže izradu analize? Analiza poreznog sustava sa gledišta većeg ulaganja u sport treba prethodno biti izrađena za prijedlog mjera u tu svrhu. Ovdje se govori o poreznim olakšicama no ne konkretno tako da je opet pitanje uvođenja određenih poreznih olakšica i drugih mjera za ulaganje u sport i dalje otvoreno. No kada se govori o mjeri uvođenja poreznih olakšica za stručni rad u sportu treba svakako imati na umu poticajne mjere za zapošljavanje stručnih kadrova u sportu /u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje/ jer ako se stručni kada obrazuje za potrebe u sportu a nema uvjeta za zapošljavanje neće doći do željenog rezultata. Predlaže se također oslobođenje od plaćanja carine i ODV-a pri uvozu opreme poklonjene sportskoj organizaciji od strane sponzora. Djelomično prihvaćen Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Što se tiče prijedloga oslobođenja od plaćanja carine i PDV-a pri uvozu opreme poklonjene sportskoj organizaciji od strane sponzora, isto će se ugraditi u tekst dokumenta kao predmet analize.
108 Miro Opacak 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.4. Analizirati i povećati porezne olakšice za šport  Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
109 Pravobranitelj za djecu RH 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.4. Analizirati i povećati porezne olakšice za šport  Pravobraniteljica za djecu podržava aktivnosti uz poseban cilj 1.4. te predlaže razmotriti mogućnosti poreznih olakšica na sportsku opremu, a pogotovo onu čija je oprema obavezna. Koristimo priliku naglasiti da smo i prilikom izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost u kolovozu 2018. između ostaloga (za dječju opremu, odjeću i obuću, kozmetiku, pelene, igračke i dr) preporučili i uvođenje smanjenja stope PDV na isporuke pomagala za djecu s teškoćama u razvoju, dječju sportsku odjeću i obuću, proizvode za njihovu zaštitu i sigurnost, bicikle, sportsku opremu i zaštitnu opremu za djecu koja se bave sportom, naročito onu čija je upotreba propisana zakonom, kao i za onu koja se preporuča (npr. zaštitna oprema u borilačkim sportovima, biciklističke zaštitne kacige te posebna sjedala za vožnju djece na biciklima i dr.). Naši su prijedlozi tada bili izrijekom odbijeni, ali smatramo nužnim daljnji angažman i zalaganje za zaštitu interesa djece. Primljeno na znanje Kroz mjeru 1.4.1 Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport, uz prijedlog novih poreznih mjera, analizirat će se cjelokupni porezni sustav u Republici Hrvatskoj te će se na osnovu dobivenih podataka i pokazatelja urediti porezni sustav s ciljem poreznih olakšica za šport.
110 Hrvatski sportski savez gluhih 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.4. Analizirati i povećati porezne olakšice za šport  Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s komentarom Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
111 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.4. Analizirati i povećati porezne olakšice za šport  Dodati novi tekst: POSEBAN CILJ 1.5. Uvesti carinske olakšice za šport U sustavu carina potrebno je propisati carinsku olakšicu za športske udruge svih razina imajući u vidu objektivnu okolnost da se najveći dio športskih rekvizita i opreme potrebnih športašima i športskim udrugama za provedbu njihovih redovnih športskih programa, odnosno športskih priprema, treninga i natjecanja, ne proizvodi na području Republike Hrvatske već ih je nužno uvoziti. Uzevši u obzir navedenu okolnost, a kako bi se namjenska sredstva za provedbu športskih programa kojima raspolažu športske udruge trošila upravo na provedbu tih programa a ne na plaćanja carinskih davanja i povezanih administrativnih poslova i usluga, potrebno je za športske udruge na svim razinama uvesti rečenu carinsku olakšicu. dodati tablicu: Poseban cilj 1.5. Uvesti carinske olakšice za športske udruge Mjera 1.5.1. Uvođenje carinske olakšice športskim udrugama za uvoz športskih rekvizita i opreme Aktivnost: Donošenje izmjena i dopuna Carinskog zakona Pokazatelj: Donesene izmjene i dopune Carinskog zakona Rok provedbe: 2020. Nositelj: MIF i SDUŠ Provoditelj: MIF i SDUŠ Obrazloženje: Prema pozitivnim carinskim propisima športske udruge obvezne su plaćati carinska davanja i s njima povezane administrativne poslove i usluge vezano uz uvoz športskih rekvizita i opreme koji se, nažalost, najvećim dijelom ne proizvode na području RH, a neki niti na području Europske unije te stoga nastaje obveza podmirivanja carinskih pristojbi. Budući da se takvim plaćanjima izravno umanjuju raspoloživa sredstva športskih udruga, tj. namjenska sredstva, koja su namijenjena provedbi osnovne djelatnosti športskih udruga – provedbi športskih priprema, treninga i natjecanja, potrebno je osigurati odgovarajuće carinske olakšice športskim udrugama svih razina u slučajevima kada postoji potreba za uvozom športskih rekvizita i opreme. Djelomično prihvaćen Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Što se tiče prijedloga vezanih uz carine, isto će se ugraditi u tekst dokumenta kao predmet analize.
112 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.4. Analizirati i povećati porezne olakšice za šport  Tablica Poseban cilj 1.4. Analizirati i utvrditi mogućnost povećanja porezne olakšice za šport Mjera 1.4.2. Dopuniti naziv aktivnosti: "Uvesti porezne olakšice za sponzorstva i donacije športašima i športskim udrugama svih razina" Obrazloženje: Novim poreznim olakšicama koje se trebaju odnositi na sponzorstva i donacije športašima i športskim udrugama svih razina od strane gospodarskih subjekata, gospodarski subjekti trebaju biti motivirani na značajnija izdvajanja nego što je to do sada bio slučaj. Dodati novu aktivnost:1.4.3. Uvesti porezne olakšice u odnosu na porez na dobit za športske udruge svih razina. Pokazatelj: Uvedene porezne olakšice za športske udruge svih razina Rok provedbe:2021. Nositelj:MIF Provoditelj:MIF Obrazloženje: Za športske udruge svih razina potrebno je uvesti poreznu olakšicu u odnosu na porez na dobit u okolnostima kada športske udruge svojom redovitom djelatnošću ostvaruje vlastite prihode te potom te iste prihode usmjeravaju i troše na provedbu svojih redovitih aktivnosti ostvarujući time ujedno i ciljeve svoga djelovanja. Djelomično prihvaćen Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Što se prijedloga o donacijama i sponzorstvima tiče, isto će se ugraditi u tekst dokumenta kao predmet analize.
113 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.4. Analizirati i povećati porezne olakšice za šport  Mjere 1.4.1., 1.4.2. i 1.4.3. – Podržavamo mjeru 1.4.1. i predviđene aktivnosti. Skrećemo pozornost na aktivnost „Predložiti mjere poreznih reformi“ – mjere 1.4.2. i 1.4.3. i predviđene aktivnosti jesu već predložene mjere poreznih reformi (doduše općenite i načelne prirode, ali pohvalne). Dakle u jednoj mjeri se tek predviđa iznošenje mjera poreznih reformi na temelju analize, a u dvije slijedeće mjere se implicitno već navode mjere poreznih reformi. Prijedlog: preciznije definirati mjere i aktivnosti Nije prihvaćen Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme javnog savjetovanja, ostat će se kod mjere 1.4.1., a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera.
114 Hrvatski hrvački savez 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.4. Analizirati i povećati porezne olakšice za šport  Poštovani, dajemo jedan komentar i svu podršku svim ovim aktivnostima. Posebno skrećemo pažnju na plaćanje stručnog rada, a koji klubovi jako teško prate zbog velikog poreznog opterećenja tih plaćanja. Navedeno bi trebalo riješiti što prije, a možda po uzoru na neoporezive stipendije sportašima (vrhunskim, amaterskim.. ). Skrećemo pažnju na one stručne osobe kojima je to drugo zanimanje (ne glavno), a gdje si športski klubovi si ne mogu priuštiti njihov povremeni stručni rad (trenerski, liječnički…). O njihovom trajnom zaposlenju da i ne pričamo. Hrvatski hrvački savez Prihvaćen Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize, kao i vaši prijedlozi, sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj.
115 Hrvatski nogometni savez 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.4. Analizirati i povećati porezne olakšice za šport  Podržavamo ovu mjeru i aktivnosti u potpunosti. Kao dodatne aktivnosti predlažemo uvesti porezne olakšice na kupnju sportske opreme i rekvizita za registrirane sportaše, klubove i saveze te usluge koje su povezane s ulaganjima u održavanje ili ulaganje u sportsku infrastrukturu, zdravstvenu zašitu, liječenje i rehabilitaciju sportaša te organizaciju sportskih priredbi, osobito onih međunarodnih. Kod mjere 1.4.1. kao rok provedbe analize predlažemo 2019. godinu, a kod osalih aktivnosti iz cilja 1.4. kao rok predlažemo 2020. godinu. Djelomično prihvaćen Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Što se tiče prijedloga o poreznim olakšicama na kupnju športske opreme i rekvizita za registrirane športaše, klubove i saveze te usluge koje su povezane s ulaganjima u održavanje ili ulaganje u športsku infrastrukturu, zdravstvenu zaštitu, liječenje i rehabilitaciju športaša te organizaciju sportskih priredbi, osobito onih međunarodnih, isto će se ugraditi u tekst dokumenta kao predmet analize. Nadalje, a vezano uz rok provedbe, 2020. se smatra krajnjim rokom za provedbu mjere te se bez obzira na krajni rok ona može provesti i prije, no napominjemo da je s obzirom na široko područje koje analiza mora obuhvatiti realniji rok provedbe 2020. godina.
116 Juraj Čošić 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.4. Analizirati i povećati porezne olakšice za šport  Poštovani, u tablici 1.4. naveli ste tek jednu konkretnu mjeru, a to je ukidanje PDV-a na ulaznice pa nije moguće komentirati ostale (npr. uvesti porezne olakšice). Bilo bi dobro kada bi se kretalo u smjeru osobnog poreznog odbitka zaposlenih za osobne potrebe u sportu ili potrebe njihove djece (osobni porezni odbitak za plaćene članarine). Porezne olakšice za klubove/saveze koje zapošljavaju stručni kadar (dio plaće npr. do 5.000,00 kuna staviti neoporezivo) nužne su za povećanje kvalitetnih provoditelja sportskih aktivnosti (porazni rezultati vašeg istraživanja o broju ugovora, pogotovo onih na neodređeno), a upravo su oni odgovorni za kvalitetu programa. Omogućavanje poslovnim subjektima porezne olakšice za sponzorstva i ulaganja više od trenutnih 2% za sport, uz veću kontrolu trošenja (sprječavanje zlouporabe i pranja novca). Porezne olakšice za sportaše, pogotovo mlade i perspektivne možete poticati povećanjem neoporezive stipendije, dosadašnjih 1.750,00 kuna/mjesečno može se udvostručiti do razine minimalne propisane plaće u RH. Kao i porezne olakšice za vrhunske sportaše koji zbog visokih poreza često izbjegavaju prijavljivanje i plaćanje u Hrvatskoj. Juraj Čošić magistar kineziologije Djelomično prihvaćen Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj.
117 Hrvatski olimpijski odbor 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.3. Jasno definirati namjenu sredstava za javne potrebe u športu, način dodjele te kontrolu trošenja U ovom dijelu NPS kao i u mnogim drugim dijelovima NPS netočno se različitim navodima sugerira da se sredstva za javne potrebe u sportu koriste nenamjenski. Podnose se izvješća i kontrolira namjensko korištenje sredstava za javne potrebe u sportu sukladno propisima niz godina. Postoje mogućnosti za racionalizaciju i ona se provodi. Također nije jasna utemeljenost uvođenja zasebnog koordinacijskog tijela za korištenje sredstava iz javnih izvora. Na kojoj analizi se temelji potreba osnivanja ovakvog dodatnog administrativnog tijela, njegove nadležnosti i odgovornosti za razvoj i funkcioniranje hrvatskog sporta. Smatramo da se ovim prijedlogom negira uloga, nadležnosti i stručnost krovnih sportskih udruga. HOO također predlaže financiranje priprema i nastupa hrvatskih sportaša na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama iz posebne proračunske pozicije u Državnom proračunu, budući se radi o projektima od nacionalnog interesa, čije financiranje se proteže kroz četiri godine /olimpijski ciklus/. Nije prihvaćen Detaljnom analizom teksta unutar općeg cilja 1. Urediti područje financiranja športa nigdje nismo primijetili da se implicira da se sredstva javnih potreba u sportu troše nenamjenski niti se isto smatra, već je naglašeno kako je potrebno stvoriti uvjete da sredstva namijenjena športu budu maksimalno učinkovito i pravedno raspodijeljena. Nadalje, nadležnost i stručnost krovnih športskih udruga osnivanjem koordinacijskog tijela za korištenje sredstava iz javnih izvora zasigurno se ne negira, jer isto nije u njihovoj nadležnosti. Naime, za šport osim iz proračuna Središnjeg državnog ureda za šport izdvajaju se sredstva i iz drugih tijela državne uprave te je potrebno uspostaviti koordinaciju između navedenih tijela s ciljem što učinkovitije raspodjele, a iz navedenoga je vidljivo da to ne može biti u nadležnosti krovnih športskih udruga veća samo tijela državne uprave. Što se tiče financiranja priprema i nastupa hrvatskih športaša na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama iz posebne proračunske pozicije u Državnom proračunu, smatramo kako za navedeno nije potrebna posebna stavka u proračunu jer je to primarna zadaća Hrvatskog olimpijskog odbora i kao takva neodvojiva od Hrvatskog olimpijskog odbora. Ta aktivnost je već financirana putem javnih potreba u športu, a nije vidljivo koje bi se promjene dogodile da se sredstva koja se već i sad osiguravaju u proračunu za tu namjenu osiguraju na posebnoj stavci.
118 Pravobranitelj za djecu RH 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.3. Jasno definirati namjenu sredstava za javne potrebe u športu, način dodjele te kontrolu trošenja Temeljem važećeg Zakona o sportu, u javne potrebe u sportu na državnoj razini spada, između ostaloga i poticanje i promicanje sporta, osobito sporta djece, mladeži, studenata i osoba s invaliditetom. Njime je predviđeno i to da se iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba između ostaloga osiguravaju sredstva i za poticanje i promicanje sporta, te za provođenje sportskih aktivnosti djece, mladeži i studenata. U praksi, za djecu koja treniraju u sportskim klubovima ovakva odredba nema veliki značaj. Naime, kao članovi kubova (koji su u pravilu ustrojeni kao sportske udruge) djeca su, unatoč ovakvim odredbama, obveznici plaćanja članarine. Za određeni broj djece članarine, uz troškove sportske opreme, kotizacije natjecanja, troškove putovanja na natjecanja predstavljaju ometajući faktor za uključivanje u sport, ili za daljnje bavljenje njime. Predlažemo stoga da se ovim strateškim dokumentom utvrde jasnija pravila i kriteriji za trošenje sredstava namijenjenih sportu djece. U svim aktivnostima i akcijama treba težiti tome da za djecu koja se njime amaterski bave, sport bude besplatan. Naime, obveza države koja proizlazi iz Konvencije o pravima djeteta jest poticati stvaranje odgovarajućih i jednakih uvjeta za provođenje rekreativnih i aktivnosti slobodnog vremena. S ovim u vezi, držimo da bi u svim pitanjima, pa tako i kod pitanja članstva sportaša u sportskoj udruzi, budući Zakon o sportu trebao propisati posebna pravila te na taj način predstavljati lex specialis u odnosu na Zakon o udrugama. Držimo da bi se na taj način osim pitanja članarina valjalo regulirati i ostala pitanja i prava djece sportaša kao članova (primjerice, pravo na informiranje o osnovnim informacijama o sportu, njegovim pravilima i mogućim štetnim posljedicama bavljenja njime, o općim aktima kluba i saveza koji su u primjeni i dr.) Posebno pitanje koje bi Zakon o sportu trebao regulirati, a ovaj Nacionalni program tome postaviti temelje, jest i prelazak djece iz jednog kluba u drugi, kako bi se ujednačila različita praksa nacionalnih sportskih saveza i zaštitili interesi djece. Također potrebno je predvidjeti mjeru kojom bi se ujednačila postupanja i štitili interesi djece u stegovnim postupcima koji se protiv njih vode. Primljeno na znanje Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17) uređuju se jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad. Člankom 76. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisano je da su javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba programi, odnosno aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave među kojima su i provođenje sportskih aktivnosti djece, mladeži i studenata. Slijedom navedenog, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djeluju na temelju Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te se Nacionalnim programom športa kao i Zakonom o sportu lokalnoj i regionalnoj samoupravi ne može propisati obveza izdvajanja za navedeno, međutim kroz aktivnost „Uskladiti preporučeni minimalni postotak izdvajanja za programe na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te mjeru 1.3.1. Jasnije definirati namjenu sredstava, standardizirati postupak planiranja, predlaganja, dodjeljivanja sredstava, kontrole i izvještavanja za javne potrebe u športu na državnoj i lokalnoj razini navedeno će se propisati u okvirima nadležnosti.
119 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.3. Jasno definirati namjenu sredstava za javne potrebe u športu, način dodjele te kontrolu trošenja Mjera 1.3.2. - U potpunosti pozdravljamo namjeru Predlagatelja koja ide u smjeru povezivanja svih informacija o sportu u jedinstven sustav. Međutim, potpuno je nejasno na što se odnosi i što će raditi „koordinacijsko tijelo za korištenje sredstava iz javnih izvora“. Nejasno je odnosi li se i na JLP(R)S jer i oni su davatelji javnih sredstava ili se odnosi samo na javna sredstva s nacionalne razine. Ukoliko se odnosi i na JLP(R)S znači li to da će se iz Zagreba koordinirati korištenje sredstava za sport u Splitu, Rijeci, Osijeku itd.? Prijedlog: preciznije definirati aktivnost ili je izostaviti Prihvaćen Koordinirat će se izdvajanja iz svih izvora središnje države, a od lokalne će se samo prikupljati podaci radi lakšeg prepoznavanja problema i stvarnih potreba, tako da je vaša tvrdnja kako će se „iz Zagreba“ koordinirati izdvajanje JLP(R)S neosnovana jer smo svjesni kako bi isto podrazumijevalo zadiranje u pitanja koja su u njihovoj nadležnosti. Objasnit će se u tekstu kako bi bilo jasno i nedvosmisleno definirano.
120 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.3. Jasno definirati namjenu sredstava za javne potrebe u športu, način dodjele te kontrolu trošenja Mjera 1.3.1. – Sve mjere koje imaju za cilj podizanje razine transparentnosti su apsolutno opravdani i njihovo bi izvršavanje zasigurno doprinijelo boljem razvoju sporta u Republici Hrvatskoj! Ipak, predlaže se definiranje jedinstvenih obrazaca za izvještavanje o izvršenim programima i potrošenim sredstvima namijenjenim na javne potrebe u športu. Upućujemo Predlagatelja na Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija kojim je propisano kao su neprofitne organizacije obvezne davateljima financijskih sredstava iz javnih izvora dostaviti obrazac PROR-POT kojim izvještavaju o potrošnji proračunskih sredstava. Pored navedenog, uz prethodno mišljenje Ministarstva financija, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za šport donijela je i Pravilnik o metodologiji, rokovima za izradu i dostavu, načinu izvršavanja programa javnih potreba, o načinu i rokovima izvještavanja o provedbi programa te o metodologiji izrade financijskog plana javnih potreba u sportu. Ukoliko ovi obrasci nisu dostatni ili nisu kreirani na način koji Predlagatelj smatra adekvatnim predlažemo da objasnite što oni sadrže, a nije dovoljno ili je potrebno promijeniti. Prijedlog: preciznije definirati aktivnost ili je izostaviti Prihvaćen Detaljnije će se opisati.
121 Juraj Čošić 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.3. Jasno definirati namjenu sredstava za javne potrebe u športu, način dodjele te kontrolu trošenja Poštovani, osim navedenih mjera, smatram da je preduvjet za povećanje sredstava iz javnih izvora njihovo transparentno i namjensko trošenje. Potrebno je osigurati da sva javna tijela, a pogotovo jedinice lokalne samouprave moraju prikazivati (online dostupno svima) iznose, svrhu/namjenu te iskorištavanje dodijeljenih sredstava. Kako bi se spriječile zlouporabe potrebno je napraviti neovisno tijelo ili registar (poželjno je da bude jedinstveno za cijelu Hrvatsku, a može biti decentralizirano, ne mora biti u Zagrebu) koje bi radilo kontrolu te reviziju dodijeljenih i utrošenih sredstava javnog financiranja bez obzira na zemljopisni položaj te politički utjecaj. Također, potrebno je propisati ozbiljne kazne (zabrana javnog financiranja) za prekršitelje (saveze, klubove, ali i lokalne zajednice) kako bi se spriječila zlouporaba i nenamjensko trošenje. Tako bi svi koji uredno rade i troše javna sredstva imali mogućnosti dobiti više sredstava za rad. Juraj Čošić magistar kineziologije Djelomično prihvaćen Navedeno je u potpunosti obuhvaćeno mjerama i aktivnostima unutar posebnog cilja 1.3. Jasno definirati namjenu sredstava za javne potrebe u športu, način dodjele te kontrolu trošenja sredstava. No, isto ćemo detaljnije definirati kroz tekst Nacionalnog programa športa.
122 Zagrebački sportski savez gluhih 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.2. Urediti sustav kategorizacije športova i kriterije za vrednovanje programa javnih potreba u športu Zagrebački sportski savez gluhih se slaže s Hrvatskom paraolimpijskom odborom: Brisati tekst: S ciljem razvoja i poticanja najuspješnijih i najmasovnijih športova u Republici Hrvatskoj, a temeljem kategorizacije športova odredit će se športovi od nacionalnog interesa. Nacionalni športski savezi nadležni za športove od nacionalnog interesa financirat će se dodatnim proračunskim sredstvima dodijeljenim izravno od središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove športa. Na taj način omogućit će se stvaranje kvalitetnijih uvjeta za daljnji rad, omasovljenje te postizanje vrhunskih športskih rezultata u športovima koji će temeljem kategorizacije biti definirani kao športovi od nacionalnog interesa, a ostali športovi i dalje će se financirati putem krovnih športskih udruženja. Obrazloženje: Sustavna diskriminacija športova na ovaj način potpuno je neprihvatljiva jer je diskriminacija u sustavu športa može uzrokovati niz negativnih posljedica i neželjenih pojava. Ovim sustavnim pristupom izravno se povećava uplitanje države u sustav športa, odnosno razina etatizacije, tj. podržavljenja športa koje je također kao koncept potpuno neprihvatljiv. Npr. U slučaju primjene ovakvog pristupa može se očekivati daljnja majorizacija športova koji bi bili proglašeni športovima od nacionalnog interesa dok bi ostali športovi u svakodnevnom životu doživjeli svoju daljnju marginalizaciju. Ovi procesi bi započeli od športa u sustavu obrazovanja tj. Pogodili bi djecu školskog uzrasta na dalje s obzirom da bi se u tako postavljenom sustavu športa, financijski, organizacijsko-tehnički i stručni resursi također raspoređivali sukladno utvrđenim prioritetima. Nije prihvaćen Kako bi se sredstva namijenjena športu u Republici Hrvatskoj mogla učinkovito koristiti i raspodijeliti u skladu s potrebama i ostvarenom uspješnošću, nužno je donijeti pravilnik o kriterijima kategorizacije športova, kao i uspostaviti kriterije vrednovanja programa javnih potreba u športu s ciljem razvoja i poticanja najuspješnijih i najmasovnijih športova u Republici Hrvatskoj. Mišljenja smo kako je uvođenje kategorizacije i definiranje sportova od nacionalnog interesa nužno, a ne diskriminirajuće, zbog različitog statusa pojedinih športova. Napominjemo da će se kategoriziranje športova od nacionalne važnosti provesti putem detaljne analize i propisanih kriterija od strane stručnih tijela u koja će biti uključeni svi relevantni dionici u športu. Na vašu primjedbu o etatizaciji, odnosno podržavljenju športa, još jednom ističemo činjenicu kako ne postoji niti politizacija niti centralizacija, jer navedeno ne zadire u autonomiju športa već isključivo predviđa uvođenje kriterija i mjerila za trošenje javnih sredstava odnosno sredstava poreznih obveznika od strane tijela koje u konkretnim slučajevima ima i fiskalnu odgovornost.
123 Hrvatski olimpijski odbor 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.2. Urediti sustav kategorizacije športova i kriterije za vrednovanje programa javnih potreba u športu HOO se zalaže za sustav kategorizacije športova, no elementi za takvo vrednovanje svakako bi trebali biti predloženi u Nacionalnom programu sporta. Nadalje je neprihvatljiv prijedlog da se nacionalni športovi od nacionalnog interesa financiraju izravno iz SDUŠ-a. Važeći Zakon o sportu utvrđuje da HOO usklađuje programe nacionalnih sportskih saveza te nije jasno na čemu se temelji mjera kojom bi se sportovi od posebnog nacionalnog interesa za sport financirali odvojeno, što bi to značilo na primjer za olimpijski program. Da se HOO-u oduzima provedba olimpijskog programa u sportovima od posebnog nacionalnog interesa, pa zar HOO kao i do sada ne može provoditi financiranje sportova sukladno vrednovanju njihovog programa pa i u situaciji kad su oni od posebnog nacionalnog interesa. Nije jasno na čemu se temelje ovakvi prijedlozi mjera koji mogu unijeti kao u financiranje programa. Pa SDUŠ već godinama odobrava sve programe javnih potreba za sve nacionalne sportske saveze koji se realiziraju preko HOO-a, u čemu je ovdje temelj za ovakve prijedloge doista nije moguće pretpostaviti. Prijedlog: predstaviti analizu u NPS koja će biti podloga za utvrđivanje elemenata i kriterija za stjecanje statusa sporta od nacionalnog interesa. Uključiti HOO i u aktivnost definiranja sportova od nacionalnog interesa /posljednja aktivnost mjere 1.2.1./ te provoditi financiranje svih nacionalnih sportskih saveza u okviru programa HOO-a, neovisno o tome da li se radi o programu javnih potreba sporta državne razine ili godišnjem planu provedbe NPS, naravno u suradnji odobrenja plana i izvještavanja prema propisanoj proceduri. Nije prihvaćen Nacionalni program športa je dokument koji stvara uvjete za rješavanje uočenih nedostataka pa je slijedom toga u njemu prepoznata potreba uspostave kategorizacije športova kroz mjeru 1.2.1. Uspostaviti kategorizaciju športova, a jedino Zakonom o športu i podzakonskim aktima se mogu detaljizirati daljnji kriteriji i postupak, a sve to na temelju konkretnih podataka koji će se dobiti kroz aktivnost „Izraditi analizu stanja u području športa za potrebe kategorizacije športova“. Nadalje, prepoznavanjem športova od nacionalnog interesa nadležni nacionalni savezi financirat će se dodatnim proračunskim sredstvima iz Državnog proračuna, što je i sada slučaj jer program javnih potreba u športu sukladno članku 75. stavku 2. donosi Hrvatski sabor i to za programe koje se ne financiraju putem Hrvatskog olimpijskog odbora. Kao što i sada Središnji državni ured za šport sufinancira projekte nacionalnih športskih saveza kroz svoje natječaje i javne pozive koji im nisu financirani putem Hrvatskog olimpijskog odbora, tako će financirati i nacionalne saveze športova od nacionalnog interesa, a sve s ciljem uspostave transparentnog, učinkovitog i kriterijskog financiranja.
124 Pravobranitelj za djecu RH 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.2. Urediti sustav kategorizacije športova i kriterije za vrednovanje programa javnih potreba u športu Predlažemo brisati mjeru 1.2.1. kojom se predlaže uspostava kategorizacije športova, jer smatramo da ovakav sustav kategorizacije kao temelja vrednovanja nije u interesu sve djece. Nije prihvaćen Iz dostavljenog komentara nije vidljiva osnova zašto se smatra da kategorizacija športova nije u interesu sve djece. Dapače, cilj kategorizacije je osigurati da se sredstva namijenjena športu mogu koristiti što učinkovitije te da ih se raspodijeli u skladu s potrebama svakog športa odnosno omogućit će se prepoznavanje objektivnih potreba i vrijednosti svakog pojedinog športa na nacionalnoj razini, a time će se stvoriti preduvjeti za izradu kriterija koji još nisu izrađeni, ali zasigurno će jedan od njih biti broj uključene djece i mladih u pojedini šport. Slijedom navedenoga još jednom napominjemo kako je cilj kategorizacije zasigurno da športski programi budu dostupniji svoj djeci.
125 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.2. Urediti sustav kategorizacije športova i kriterije za vrednovanje programa javnih potreba u športu Mjera 1.2.2. Izmjeniti Nositelja aktivnosti, umjesto predloženih uvrstiti Nacionalno vijeće za šport. Obrazloženje: Nacionalno vijeće za šport, s obzirom na svoju poziciju i ulogu u odnosu na sustav športa, bi umjesto SDUŠ-a trebalo biti nositeljem aktivnosti uspostave kriterija vrednovanja programa javnih potreba u športu na državnoj i lokalnoj razini. Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o sportu, Nacionalno vijeće za sport je najviše stručno i savjetodavno tijelo koje daje mišljenja, preporuke i daje smjernice te stoga ne može biti nositelj aktivnosti, a s obzirom kako administrativne poslove za Nacionalno vijeće za sport obavlja Središnji državni ured za šport, isti je naveden kao nositelj aktivnosti. Također, a s obzirom kako se radi između ostaloga o donošenju podzakonskih akata iz područja športa, za navedeno isključivo može biti nositelj tijelo državne uprave zaduženo za područje športa.
126 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.2. Urediti sustav kategorizacije športova i kriterije za vrednovanje programa javnih potreba u športu Brisati mjeru 1.2.1. i pripadne aktivnosti. Obrazloženje: Sustavna diskriminacija športova na ovaj način potpuno je neprihvatljiva jer je diskriminacija u sustavu športa može uzrokovati niz negativnih posljedica i neželjenih pojava. Ovim sustavnim pristupom izravno se povećava uplitanje države u sustav športa, odnosno razina etatizacije, tj. podržavljenja športa koje je također kao koncept potpuno neprihvatljiv. Nije prihvaćen Kako bi se sredstva namijenjena športu u Republici Hrvatskoj mogla učinkovito koristiti i raspodijeliti u skladu s potrebama i ostvarenom uspješnošću, nužno je donijeti pravilnik o kriterijima kategorizacije športova, kao i uspostaviti kriterije vrednovanja programa javnih potreba u športu s ciljem razvoja i poticanja najuspješnijih i najmasovnijih športova u Republici Hrvatskoj. Mišljenja smo kako je uvođenje kategorizacije i definiranje sportova od nacionalnog interesa nužno, a ne diskriminirajuće zbog različitog statusa pojedinih športova. Napominjemo da će se kategoriziranje športova od nacionalne važnosti provesti putem detaljne analize i propisanih kriterija od strane stručnih tijela u koja će biti uključeni svi relevantni dionici u športu. Na vašu primjedbu o uplitanju države, još jednom ističemo činjenicu kako ne postoji niti politizacija niti centralizacija, jer navedeno ne zadire u autonomiju športa već isključivo predviđa uvođenje kriterija i mjerila za trošenje javnih sredstava odnosno sredstava poreznih obveznika od strane tijela koje u konkretnim slučajevima ima i fiskalnu odgovornost.
127 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.2. Urediti sustav kategorizacije športova i kriterije za vrednovanje programa javnih potreba u športu Brisati tekst: S ciljem razvoja i poticanja najuspješnijih i najmasovnijih športova u Republici Hrvatskoj, a temeljem kategorizacije športova odredit će se športovi od nacionalnog interesa. Nacionalni športski savezi nadležni za športove od nacionalnog interesa financirat će se dodatnim proračunskim sredstvima dodijeljenim izravno od središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove športa. Na taj način omogućit će se stvaranje kvalitetnijih uvjeta za daljnji rad, omasovljenje te postizanje vrhunskih športskih rezultata u športovima koji će temeljem kategorizacije biti definirani kao športovi od nacionalnog interesa, a ostali športovi i dalje će se financirati putem krovnih športskih udruženja. Obrazloženje: Sustavna diskriminacija športova na ovaj način potpuno je neprihvatljiva jer je diskriminacija u sustavu športa može uzrokovati niz negativnih posljedica i neželjenih pojava. Ovim sustavnim pristupom izravno se povećava uplitanje države u sustav športa, odnosno razina etatizacije, tj. podržavljenja športa koje je također kao koncept potpuno neprihvatljiv. Npr. U slučaju primjene ovakvog pristupa može se očekivati daljnja majorizacija športova koji bi bili proglašeni športovima od nacionalnog interesa dok bi ostali športovi u svakodnevnom životu doživjeli svoju daljnju marginalizaciju. Ovi procesi bi započeli od športa u sustavu obrazovanja tj. Pogodili bi djecu školskog uzrasta na dalje s obzirom da bi se u tako postavljenom sustavu športa, financijski, organizacijsko-tehnički i stručni resursi također raspoređivali sukladno utvrđenim prioritetima. Nije prihvaćen Kako bi se sredstva namijenjena športu u Republici Hrvatskoj mogla učinkovito koristiti i raspodijeliti u skladu s potrebama i ostvarenom uspješnošću, nužno je donijeti pravilnik o kriterijima kategorizacije športova, kao i uspostaviti kriterije vrednovanja programa javnih potreba u športu s ciljem razvoja i poticanja najuspješnijih i najmasovnijih športova u Republici Hrvatskoj. Mišljenja smo kako je uvođenje kategorizacije i definiranje sportova od nacionalnog interesa nužno, a ne diskriminirajuće, zbog različitog statusa pojedinih športova. Napominjemo da će se kategoriziranje športova od nacionalne važnosti provesti putem detaljne analize i propisanih kriterija od strane stručnih tijela u koja će biti uključeni svi relevantni dionici u športu. Na vašu primjedbu o etatizaciji, odnosno podržavljenju športa, još jednom ističemo činjenicu kako ne postoji niti politizacija niti centralizacija, jer navedeno ne zadire u autonomiju športa već isključivo predviđa uvođenje kriterija i mjerila za trošenje javnih sredstava odnosno sredstava poreznih obveznika od strane tijela koje u konkretnim slučajevima ima i fiskalnu odgovornost. Što se tiče primjedbe vezane uz športove od nacionalnog interesa , kao što i sada Središnji državni ured za šport sufinancira projekte nacionalnih športskih saveza kroz svoje natječaje i javne pozive koji im nisu financirani putem krovnih športskih udruženja, tako će financirati i nacionalne saveze športova od nacionalnog interesa, a sve s ciljem uspostave transparentnog, učinkovitog i kriterijskog financiranja.
128 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.2. Urediti sustav kategorizacije športova i kriterije za vrednovanje programa javnih potreba u športu Mjera 1.2.1. „Uspostaviti kategorizaciju športova“ - posebno bismo naglasili aktivnost „Definirati športove od nacionalnog interesa“ u koje bi se svrstali „najuspješniji i najmasovniji“ sportovi u Republici Hrvatskoj i to kako bi se nacionalni športski savezi nadležni za športove od nacionalnog interesa financirali dodatnim proračunskim sredstvima dodijeljenim izravno od središnjeg tijela državne uprave nadležnost za poslove športa. Isto tako se navodi kako će se na taj način omogućiti „stvaranje kvalitetnijih uvjeta za daljnji rad, omasovljenje te postizanje vrhunskih športskih rezultata u športovima koji će temeljem kategorizacije biti definirani kao športovi od nacionalnog interesa, a ostali športovi i dalje će se financirati putem krovnih športskih udruženja.“ Ukoliko smo dobro razumjeli, sportovi koji će postati sportovi od nacionalnog interesa zato jer su ostvarili najveće uspjehe i najmasovniji su, dobivat će pored redovnih i dodatna financijska sredstva od države. Upućujemo na činjenicu kako su ovi sportovi, budući da su najmasovniji i najuspješniji već u mogućnosti ostvarivati veća financijska sredstva (kako iz javnih izvora financiranja na temelju pravilnika HOO-a te nekih lokalnih zajednica), tako i iz privatnih izvora financiranja (članarine, sponzori, mediji, itd.), čime će se ostali sportovi staviti u nepovoljniji položaj. Isto tako navedeno nije su skladu sa misijom i vizijom iznesenom u ovom dokumentu u kojoj se navodi stvaranje preduvjeta za razvoj svih pojavnih/organizacijskih oblika športa. Prijedlog: izostaviti mjeru Nije prihvaćen S ciljem razvoja i poticanja najuspješnijih i najmasovnijih športova odredit će se športovi od nacionalnog interesa. Nacionalni športski savezi nadležni za športove od nacionalnog interesa financirat će se dodatnim proračunskim sredstvima te na taj način zasigurno športovi koji neće biti proglašeni športovima od nacionalnog interesa neće biti zakinuti. Navedeno samo može poticati sve da rade na razvoju športa te će svima biti omogućeno financiranje sredstvima Državnog proračuna kao što je i sada slučaj. Temeljem kategorizacije vrednovat će se stvarna postignuća svakog pojedinog športa u posebno definiranom vremenskom razdoblju, a kategorizacija će se obnavljati nakon periodične evaluacije svih športova te će se na taj način sve športove poticati na daljnji razvoj. Navedeno ne podrazumijeva neopravdano favoriziranje nekih i izostavljanje drugih športova već isključivo definiranje kriterija vrednovanja rada i postignuća na temelju jasnih i javnih kriterija, a što će samo motivirati dionike na rad na poboljšanju ključnih pokazatelja.
129 Hrvatski hrvački savez 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.2. Urediti sustav kategorizacije športova i kriterije za vrednovanje programa javnih potreba u športu Poštovani, dali bi jedan komentar na ovaj dio dokumenta. Vezano za određivanje športova od nacionalnog interesa skrećemo pažnju na nekoliko stvari. Najmasovniji sportovi, nije nužno da imaju i vrhunske međunarodne rezultate, dok istovremeno su u prednosti jer ulaze u financijske proračune mnogih lokalnih zajednica i slično. Uz navedeno, neki sportovi i sada su u nešto boljem položaju nego drugi, npr. za njih se uređuju” športska borilišta” u i van školskih športskih dvorana (vanjski športski tereni), dok za neke športove nema u školama ni rekvizira a kamoli uređenih “borilišta”, ….. S druge strane, ti športovi (“mali” i ne tako masovni) postižu svjetske rezultate u olimpijskim športskim disciplinama. Skrećemo pažnju zašto su mnoge zemlje u svojim strategijama birale određene športove. Birale su ih i po kriterijima (naravno i masovnosti, kvalitete, tradicije..) koliko taj šport može donijeti olimpijskih medalja s sljedeće olimpijade i po kojim financijskim ulaganjima u taj šport. Također, molimo da se pri određivanju kriterija za određivanje športova od nacionalnog interesa napravi i podjela na ekipne i individualne športove. Naravno, ovo sada nije tema ovoga dokumenta – ali vidljivo je iz napisanoga u ovome dokumentu, da će jedan od kriterija za određivanje športova od nacionalnog interesa biti masovnost,a nama se čini da su i ovi drugi kriteriji važni. Hrvatski hrvački savez Prihvaćen Mjera 1.2.2. Uspostaviti kategorizaciju športova sadrži aktivnost „Izraditi analizu stanja u području športa za potrebe kategorizacije športova“ te će navedena analiza biti temelj za aktivnost „Donošenje pravilnika o kriterijima kategorizacije športova“ koja je osnova za propisivanje zakonske odredbe. Samo detaljnom analizom stanja u športu bit će omogućeno prepoznavanje objektivnih potreba i vrijednosti svakog pojedinog športa na nacionalnoj razini i time će se stvoriti preduvjet za izradu pravilnika. Naravno da će masovnost biti samo jedan od kriterija te da će se sukladno predloženome napraviti podjela na ekipne i individualne športove.
130 Hrvatski nogometni savez 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.2. Urediti sustav kategorizacije športova i kriterije za vrednovanje programa javnih potreba u športu Pozdravljamo i podržavamo kategorizaciju sportova. Smatramo da će to biti korisno za sve sportove, bez obzira na njihovu kategorizaciju. Naime, do sada su svi sportovi, bez obzira na masovnost, razvijenost, organizaciju i infrastrukturu bili tretirani jednako. Uvođenjem kategorizacije, uz održavanja načela ravnopravnosti, uvažit će se specifičnosti skupine sportova koje su srodne temeljem nekoliko osnovnih kriterija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prepoznavanju važnosti mjere 1.2.1. Uspostaviti sustav kategorizacije športova.
131 Hrvatski olimpijski odbor 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.1. Osigurati sredstva za financiranje javnih potreba u športu kroz državni proračun i proračune jedinica lokalne i regionalne razine Podaci Eurostata govore o tome da je RH zemlja s najmanjim postotkom ulaganja u sport. Slijedom činjenice da treba osigurati bolji status sporta predlaže se da izdvajanja iz državnog proračuna za sport povećaju, kako bi se položaj sporta izjednačio ili približio statusu drugih srodnih djelatnosti u RH te približio europskom prosjeku - izdvajanje za sport potrebno je podići na razinu prosjeka u EU (0,33%). Nadalje, ovdje se predlaže odjeljivanje prihoda od igara na sreću i športskog klađenja, te usmjeravanje prikupljenih poreza po osnovu oporezivanja klađenja na šport i usmjeravanja sredstava ka klubovima i nacionalnim športskim savezima sa svrhom korištenja za rad s djecom (omladinski pogon), održavanje športske infrastrukture te pokriće troškova vođenja knjigovodstvenih i revizijskih poslova. HOO smatra da je za navedenu namjenu potrebno osigurati sredstva, no otvoreno se protivi predloženoj mjeri. Uz ovakvu mjeru se ne navodi analiza što to znači za ukupna sredstva koja se osiguravaju iz prihoda od igara na sreću za ukupan program javnih potreba u sportu kada se odvoji dio prihoda, koliko i za što će biti manje sredstava iz tog dijela prihoda od igara na sreću, kao ni podatak o tome gdje bi se taj nedostatak sredstava nadomjestio. Nadalje navedeno znači da bi se programi sporta klubova i saveza dijelili na određene grupe namjena i financirali iz izdvojenih izvora. Nedostaje polazna analiza za ovakvu mjeru, ni u pogledu izvora financiranja, ni u pogledu podjele sportskih programa ni u pogledu posljedica i /ili negativnih rezultata koje bi ovakva mjera mogla unijeti u financiranje sporta. Kada se u mjeri 1.1.2. navodi dozvoljavanje usluga online klađenja stranim priređivačima igara na sreću i izmjena Zakona u tom smjeru također se postavlja pitanje analize na kojoj se temelji u ovom trenutku mjera koja je protivna pozitivnim propisima jer je internetsko klađenje inozemnim priređivačima igara na sreću zabranjeno! HOO podržava prethodno iznesenu inicijativu temeljitije i strože provedbe zakonskih odredbi koje zabranjuju internetsko klađenje stranim priređivačima igara na sreću jer ne plaćaju poreze u RH. Predlaže se uvođenje dodatnih mjera koje će onemogućiti takvo internetsko klađenje stranih priređivača igara na sreću (što je već u zakonskoj proceduri javnog savjetovanja), radi provedbe i ovog oblika klađenja sukladno propisima od registriranih priređivača igara na sreću u RH koji će plaćati porezne i druge obveze sukladno pripadajućem zakonu, čime se otvara mogućnost za veća sredstva i za razvoj sporta. Nije prihvaćen Kao jedna od činjenice zbog kojih se, između ostalog, pristupilo izradi Nacionalnog programa športa 2019. – 2026. je i podatak kako Republika Hrvatska u usporedbi s ostalim zemljama EU-a zaostaje u ulaganjima u šport te je stoga na nacionalnoj razini potrebno djelovati u cilju približavanja izdvajanja za šport iz državnog proračuna onim zemljama s kojima je Hrvatska usporediva. Na taj način bi se neposredno osiguralo znatnije povećanje financijskih sredstava, a posredno stvorili bolji uvjeti i mogućnosti za razvoj športa. Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera pa će se slijedom navedenoga navesti i Zakon o igrama na sreću i usluge online klađenja. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj.
132 Miro Opacak 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.1. Osigurati sredstva za financiranje javnih potreba u športu kroz državni proračun i proračune jedinica lokalne i regionalne razine Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
133 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.1. Osigurati sredstva za financiranje javnih potreba u športu kroz državni proračun i proračune jedinica lokalne i regionalne razine Iza teksta gdje se navodi 5%, dodati tekst: "od čega bi 10% moralo biti osigurano za šport osoba s invaliditetom." Obrazloženje: Vezano uz ujednačavanje razine financiranja športa na razini proračuna JLP(S) potrebno je istaknuti da šport osoba s invaliditetom ne smije biti zanemaren, odnosno minimalna razina financiranja mora biti definirana kako bi se stvorili realni uvjeti za razvoj i afirmaciju športa osoba s invaliditetom. Na kraju pasusa dodati novi tekst: "U cilju osiguravanja stabilnog financiranja nastupa hrvatskih športaša na ljetnim i zimskim olimpijskim i paraolimpijskim igrama potrebno je planirati i provoditi predmetno financiranje putem zasebne proračunske pozicije u Državnom proračunu. Imajući u vidu da se radi o projektima od nacionalnog interesa koji traju 4 godine, odnosno definirani su četverogodišnjim olimpijskim/paraolimpijskim ciklusima potrebno je osigurati sustavno rješenje financiranja ovih projekata. Dosadašnji modeli osiguravanja sredstava, ad hoc pristupom - povlačenjem sredstava iz tekuće pričuve Državnog proračuna ili povećanjem novčanog udjela iz sredstava igara na sreću pokazali su se kratkoročno prihvatljivim rješenjima bez naznake perspektive dugoročne stabilnosti financiranja." Obrazloženje: Za projekte od nacionalnog interesa i značaja, kao što su nastupi hrvatskih športaša na ljetnim i zimskim olimpijskim i paraolimpijskim igrama potrebno je osigurati stabilno financiranje tijekom cjelokupnog četverogodišnjeg olimpijskog/paraolimpijskog ciklusa jer je samo na taj način moguće graditi kvalitetan, stabilan i vrhunskih športski rezultat. Nije prihvaćen Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17) uređuju se jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad. Člankom 76. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisano je da su javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba su programi, odnosno aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave među kojima su i provođenje sportskih aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Slijedom navedenog, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djeluju na temelju Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te se Nacionalnim programom športa kao i Zakonom o sportu lokalnoj i regionalnoj samoupravi ne može propisati obveza izdvajanja za navedeno, no međutim kroz aktivnost „Uskladiti preporučeni minimalni postotak izdvajanja za programe na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te mjeru 1.3.1. Jasnije definirati namjenu sredstava, standardizirati postupak planiranja, predlaganja, dodjeljivanja sredstava, kontrole i izvještavanja za javne potrebe u športu na državnoj i lokalnoj razini navedeno će se propisati u okvirima nadležnosti. Što se tiče financiranja priprema i nastupa hrvatskih sportaša na ljetnim i zimskim paraolimpijskim igrama iz posebne proračunske pozicije u Državnom proračunu, smatramo kako za navedeno nije potrebna posebna stavka u proračunu jer je to najvažnija i primarna zadaća Hrvatskog paraolimpijskog odbora i već je financirana putem javnih potreba u športu te nije vidljivo koje bi se promjene desile da se sredstva, koja se već i sad osiguravaju u proračunu za tu namjenu, nalaze na posebnoj stavci. Naglašavamo kako je Nacionalnim programom športa prepoznata skrb o športašima paraolimpijcima kroz mjeru 3.3.3. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko-rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom, koja sadrži aktivnost „Planirati i provoditi športske aktivnosti za osobe s invaliditetom te skrbiti o nastupima športaša s invaliditetom na paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih te europskim i svjetskim prvenstvima i drugim međunarodnim natjecanjima te pripremama“.
134 Hrvatski sportski savez gluhih 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.1. Osigurati sredstva za financiranje javnih potreba u športu kroz državni proračun i proračune jedinica lokalne i regionalne razine Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s navedenim komentarom Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Dopuniti aktivnost: "Uskladiti preporučeni minimalni postotak izdvajanja za programe na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini i donijeti odgovarajući pravilnik o izdvajanju za programe športa na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini" Pokazatelj: Usklađen postotak i izrađen pravilnik o izdvajanju za programe športa na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini Rok provedbe: 2020. Nositelj: Ministarstvo financija JLP(R)S Provoditelj: JLP(R)S Obrazloženje: Obvezu minimalne razine izdvajanja za programe športa na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini potrebno je propisati odgovarajućim podzakonskim propisom kojim će se utvrditi obveza JLP(R)S minimalnih izdvajanja za programe športa. U suprotnom, minimalna razina izdvajanja na predmetnim razinama ostat će neispunjena obveza. Nije prihvaćen Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17) uređuju se jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad. Člankom 76. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisano je da su javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba programi, odnosno aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave. Slijedom navedenog, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djeluju na temelju Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te se Nacionalnim programom športa kao i Zakonom o sportu lokalnoj i regionalnoj samoupravi ne može nametnuti obveza donošenja navedenog pravilnika, međutim kroz aktivnost „Uskladiti preporučeni minimalni postotak izdvajanja za programe na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te mjeru 1.3.1. Jasnije definirati namjenu sredstava, standardizirati postupak planiranja, predlaganja, dodjeljivanja sredstava, kontrole i izvještavanja za javne potrebe u športu na državnoj i lokalnoj razini navedeno će se propisati u okvirima nadležnosti.
135 Hrvatski sportski savez gluhih 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.1. Osigurati sredstva za financiranje javnih potreba u športu kroz državni proračun i proračune jedinica lokalne i regionalne razine Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s komentarom Hrvatskog paraolimpijskog odbora, uz određene izmjene, kako slijedi: Mjera 1.1.1. dodati aktivnost: Financirati pripreme hrvatskih športaša za nastup na ljetnim i zimskim olimpijskim i paraolimpijskim igrama te ljetnim i zimskim olimpijskim igrama gluhih na zasebnoj proračunskoj poziciji tijekom olimpijskih/paraolimpijskih četverogodišnjih ciklusa i četverogodišnjeg ciklusa olimpijskih igara gluhih. Pokazatelj: Provedeno financiranje na zasebnoj proračunskoj poziciji Rok provedbe; 2020.-kontinuirano Nositelji: SDUŠ Ministarstvo financija Provoditelji: SDUŠ, HOO, HPO, HSSG Obrazloženje: Kako bi se na ljetnim i zimskim olimpijskim/paraolimpijskim igrama te na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama gluhih omogućilo sudjelovanje vrhunskih športaša te da oni postižu vrhunske športske rezultate potrebno je osigurati stabilne i unaprijed poznate uvjete tijekom cijelog četverogodišnjeg olimpijskog/paraolimpijskog ciklusa i četverogodišnjeg olimpijskog ciklusa gluhih. Nije prihvaćen Što se tiče financiranja priprema i nastupa hrvatskih sportaša na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama gluhih iz posebne proračunske pozicije u Državnom proračunu tiče, smatramo kako za navedeno nije potrebna posebna stavka u proračunu jer je to najvažnija i primarna zadaća Hrvatskog sportskog saveza gluhih i već je financirana putem javnih potreba u športu te nije vidljivo koje bi se promjene desile da se sredstva, koja se već i sad osiguravaju u proračunu za tu namjenu, nalaze na posebnoj stavci. Naglašavamo kako je Nacionalnim programom prepoznata skrb o športašima paraolimpijcima kroz mjeru 3.3.3. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko-rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom, koja sadrži aktivnost „Planirati i provoditi športske aktivnosti za osobe s invaliditetom te skrbiti o nastupima športaša s invaliditetom na paraolimpijskim igrama olimpijskim igrama gluhih te europskim i svjetskim prvenstvima i drugim međunarodnim natjecanjima te pripremama“.
136 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.1. Osigurati sredstva za financiranje javnih potreba u športu kroz državni proračun i proračune jedinica lokalne i regionalne razine Tablica Poseban cilj 1.1. Osigurati sredstva za financiranje javnih potreba u športu kroz državni proračun i proračune jedinica lokalne i regionalne razine Dopuniti aktivnost: "Uskladiti preporučeni minimalni postotak izdvajanja za programe na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini i donijeti odgovarajući pravilnik o izdvajanju za programe športa na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini" Pokazatelj: Usklađen postotak i izrađen pravilnik o izdvajanju za programe športa na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini Rok provedbe: 2020. Nositelj: Ministarstvo financija JLP(R)S Provoditelj:JLP(R)S Obrazloženje: Obvezu minimalne razine izdvajanja za programe športa na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini potrebno je propisati odgovarajućim podzakonskim propisom kojim će se utvrditi obveza JLP(R)S minimalnih izdvajanja za programe športa. U suprotnom, minimalna razina izdvajanja na predmetnim razinama ostat će neispunjena obveza. Dodati novu aktivnost: "Financirati pripreme hrvatskih športaša za nastup na ljetnim i zimskim olimpijskim i paraolimpijskim igrama na zasebnoj proračunskoj poziciji tijekom olimpijskih/paraolimpijskih četverogodišnjih ciklusa" Pokazatelj: Provedeno financiranje na zasebnoj proračunskoj poziciji Rok provedbe: 2020. kontinuirano Nositelj: Ministarstvo financija, SDUŠ, JLP(R)S Provoditelj: Ministarstvo financija, SDUŠ, JLP(R)S Nije prihvaćen Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17) uređuju se jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad. Člankom 76. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisano je da su javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba programi, odnosno aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave. Slijedom navedenog, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djeluju na temelju Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te se Nacionalnim programom športa kao i Zakonom o sportu lokalnoj i regionalnoj samoupravi ne može nametnuti obveza donošenja navedenog pravilnika, međutim kroz aktivnost „Uskladiti preporučeni minimalni postotak izdvajanja za programe na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te mjeru 1.3.1. Jasnije definirati namjenu sredstava, standardizirati postupak planiranja, predlaganja, dodjeljivanja sredstava, kontrole i izvještavanja za javne potrebe u športu na državnoj i lokalnoj razini navedeno će se propisati u okvirima nadležnosti. Što se tiče financiranja priprema i nastupa hrvatskih sportaša na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama iz posebne proračunske pozicije u Državnom proračunu, smatramo kako za navedeno nije potrebna posebna stavka u proračunu jer je to najvažnija i primarna zadaća Hrvatskog paraolimpijskog odbora i već je financirana putem javnih potreba u športu te nije vidljivo koje bi se promjene desile da se sredstva, koja se već i sad osiguravaju u proračunu za tu namjenu, nalaze na posebnoj stavci. Naglašavamo kako je Nacionalnim programom športa prepoznata skrb o športašima paraolimpijcima kroz mjeru 3.3.3. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko-rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom, koja sadrži aktivnost „Planirati i provoditi športske aktivnosti za osobe s invaliditetom te skrbiti o nastupima športaša s invaliditetom na paraolimpijskim igrama, olimpijskim igrama gluhih te europskim i svjetskim prvenstvima i drugim međunarodnim natjecanjima te pripremama“.
137 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.1. Osigurati sredstva za financiranje javnih potreba u športu kroz državni proračun i proračune jedinica lokalne i regionalne razine Mjera 1.1.1. dodati aktivnost: Financirati pripreme hrvatskih športaša za nastup na ljetnim i zimskim olimpijskim i paraolimpijskim igrama na zasebnoj proračunskoj poziciji tijekom olimpijskih/paraolimpijskih četverogodišnjih ciklusa Pokazatelj: Provedeno financiranje na zasebnoj proračunskoj poziciji Rok provedbe; 2020.-kontinuirano Nositelji: SDUŠ Ministarstvo financija Provoditelji: SDUŠ, HOO, HPO Obrazloženje: Kako bi se na ljetnim i zimskim olimpijskim/paraolimpijskim igrama omogućilo sudjelovanje vrhunskih športaša te da oni postižu vrhunske športske rezultaea potrebno je osigurati stabilne i unaprijed poznate uvjete tijekom cijelog četverogodišnjeg olimpijskog/paraolimpijskog ciklusa. Nije prihvaćen Središnji državni ured za šport smatra kako se financijski plan priprema i nastupa sportaša s invaliditetom bilo na zimskim ili ljetnim paraolimpijskim igrama može provesti u okviru Programa javnih potreba u športu HPO-a te kako nije potrebna zasebna proračunska pozicija već kvalitetnije planiranje. Što se tiče financiranja priprema i nastupa hrvatskih sportaša na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama iz posebne proračunske pozicije u Državnom proračunu, smatramo kako za navedeno nije potrebna posebna stavka u proračunu jer je to najvažnija i primarna zadaća Hrvatskog paraolimpijskog odbora i već je financirana putem javnih potreba u športu te nije vidljivo koje bi se promjene desile da se sredstva, koja se već i sad osiguravaju u proračunu za tu namjenu, nalaze na posebnoj stavci. Naglašavamo kako je Nacionalnim programom športa prepoznata skrb o športašima paraolimpijcima kroz mjeru 3.3.3. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko- rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom, koja sadrži aktivnost „Planirati i provoditi športske aktivnosti za osobe s invaliditetom te skrbiti o nastupima športaša s invaliditetom na paraolimpijskim igrama olimpijskim igrama gluhih te europskim i svjetskim prvenstvima i drugim međunarodnim natjecanjima te pripremama“.
138 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.1. Osigurati sredstva za financiranje javnih potreba u športu kroz državni proračun i proračune jedinica lokalne i regionalne razine Mjera 1.1.1. aktivnost „Financirati programe sportskih zajednica u županijama iz dijela prihoda od igara na sreću“ – prije uvođenja ili primjene ove aktivnosti predlažemo dodavanje aktivnosti koja bi se odnosila na izmjenu Zakona o sportu i jasnijeg pozicioniranja županijskih sportskih zajednica. U ovom trenutku Zakon o športu u smislu financiranja ne razlikuje županijske od gradskih ili općinskih sportskih zajednica. Posljedično županijske, gradske ili općinske sportske zajednice mogu financirati iste stvari i programe. Ukoliko bi županijske sportske zajednice u budućnosti financirale aktivnosti koje ne mogu financirati gradske ili općinske sportske zajednice navedena bi aktivnost imala smisla. Ukoliko ostanu na snazi sadašnje zakonske odredbe o financiranju sporta na lokalnoj razini došli bi praktički do trostrukog financiranja lokalnih sportskih programa iz javnih izvora: iz gradskih ili općinskih proračuna iz županijskih proračuna i iz državnog proračuna. Prijedlog: preciznije definirati aktivnost, uvjetovati je eventualnim izmjenama Zakona o sportu ili je izostaviti Djelomično prihvaćen Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme javnog savjetovanja navedena mjera će se preoblikovati međutim aktivnost će se provesti u okviru planiranoga te će biti jasno definirano za što su sredstva namijenjena i po prvi puta će se omogućiti direktno financiranje potreba lokalnog športa s nacionalne razine.
139 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.1. Osigurati sredstva za financiranje javnih potreba u športu kroz državni proračun i proračune jedinica lokalne i regionalne razine Mjera 1.1.1. aktivnost „Uskladiti preporučeni minimalni postotak izdvajanja za programe na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini“ – u ovom trenutku ne postoji „preporučeni minimalni postotak izdvajanja za programe na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini“ u niti jedno zakonskom ili podzakonskom aktu ili bilo kojem drugom dokumentu te nije jasno kako će se uskladiti nešto što ne postoji, a planira se provođenje aktivnosti za 11 mjeseci. Izdvajanje iz npr. gradskih proračuna za sport se kreću u rasponu udjela od 1% do 20% i više. Prije „usklađivanja“ nepostojećeg predlažemo izmjenu odgovarajućih zakonskih propisa i uvođenje minimalnog postotnog izdvajanja za sport ili javne potrebe u sportu iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) uprave i samouprave. Prijedlog: preciznije definirati aktivnost ili je izostaviti Primljeno na znanje Aktivnost će biti izostavljena sukladno dogovoru s Ministarstvom financija, jer navedeno ne može biti mjera već posljedica odnosno instrument provedbe
140 Hrvatski sportski savez gluhih 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.1. Osigurati sredstva za financiranje javnih potreba u športu kroz državni proračun i proračune jedinica lokalne i regionalne razine Poštovani, Kao što je u daljnjem tekstu Nacionalne strategije za šport navedeno, trebalo bi dodati u tablici 1.1. stavku "Financiranje priprema hrvatskih sportaša za nastup na ljetnim i zimskim olimpijskim, paraolimpijskim i olimpijskim igrama gluhih, kao i sam nastup iz posebne proračunske stavke." Navedena mjera trajala bi za vrijeme četverogodišnjeg olimpijskog ciklusa sukladno vremenu održavanja Olimpijskih igara, Olimpijskih igara gluhih i Paraolimpijskih igara. Financiranje navedenog iz sredstava igara na sreću unosi nesigurnost financiranja te ne predstavlja stalni financijski izvor, što bi posebna proračunska stavka, kao takva bila. Hrvatski sportski savez gluhih Nije prihvaćen Što se tiče financiranja priprema i nastupa hrvatskih sportaša na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama gluhih iz posebne proračunske pozicije u Državnom proračunu tiče, smatramo kako za navedeno nije potrebna posebna stavka u proračunu jer je to najvažnija i primarna zadaća Hrvatskog sportskog saveza gluhih i već je financirana putem javnih potreba u športu te nije vidljivo koje bi se promjene desile da se sredstva, koja se već i sad osiguravaju u proračunu za tu namjenu, nalaze na posebnoj stavci. Naglašavamo kako je Nacionalnim programom športa prepoznata skrb o športašima paraolimpijcima kroz mjeru 3.3.3. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko-rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom, koja sadrži aktivnost „Planirati i provoditi športske aktivnosti za osobe s invaliditetom te skrbiti o nastupima športaša s invaliditetom na paraolimpijskim igrama olimpijskim igrama gluhih te europskim i svjetskim prvenstvima i drugim međunarodnim natjecanjima te pripremama“.
141 Hrvatski nogometni savez 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa, POSEBAN CILJ 1.1. Osigurati sredstva za financiranje javnih potreba u športu kroz državni proračun i proračune jedinica lokalne i regionalne razine Podržavamo predložene mjere i aktivnosti. Dodatno predlažemo da se kod financiranja sporta prihodima prikupljenim od klađenja na sportske događaje primijeni načelo zastupljenosti sporta u ponudi kladionica, odnosno da sportovi koji su zastupljeniji razmjerno sudjeluju u podjeli prihoda. Također, kod mjere 1.1.2. predlažemo da se za rok provedbe predvidi 2020. godina. Prihvaćen Zahvaljujemo na danoj podršci vezano uz mjeru 1.1.2. Povećati financiranje športa dodatnim prihodima prikupljenim od klađenja na športske događaje “ koja kroz aktivnosti „Izmijeniti Zakon o igrama na sreću” I “Zakonom o igrama na sreću dozvoliti usluge online klađenja stranim priređivačima igara na sreću i regulirati postotak izdvajanja od istih za šport” obrađuje iznesenu problematiku. Što se tiče roka provedbe, prihvaćamo da se izmijeni u 2020. godinu.
142 Hrvatski olimpijski odbor 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa Ovdje se predlaže uspostaviti kriterije vrednovanja programa javnih potreba u športu, no ne navodi se ništa određeno, dapače često se ovo koristi kao fraza. . HOO ima kriterije vrednovanja programa javnih potreba u športu temeljem kojih utvrđuje raspodjelu sredstava i financiranje programa u svojoj nadležnosti, koji se mogu unapređivati no upravo NPS svojim smjernicama može doprinijeti tome. Hrvatski sport ostvario je značajne međunarodne uspjehe te je prijedloge za unapređenje kriterija vrednovanja programa i definiranje namjene sredstava za javne potrebe u športu potrebno utemeljiti na stručnoj analizi ako se želi nastaviti slijed uspješnosti hrvatskog sporta. Porezne i druge olakšice i motive za ulaganje u sport već se dugo spominju ali iste se ne uvode, i provedba ove mjere prioritetna je za opstanak sportskih klubova u RH. Nije prihvaćen Nacionalni program športa je dokument koji stvara uvjete za rješavanje uočenih nedostataka pa je slijedom toga u njemu prepoznata potreba uspostave kriterija vrednovanja programa javnih potreba u športu kroz mjeru 1.2.2 Uspostaviti kriterije vrednovanja programa javnih potreba u športu na lokalnoj i regionalnoj razini, a jedino Zakonom o športu i podzakonskim aktima se može detaljizirati daljnji kriteriji i postupak. Kako i sami navodite u komentaru porezne i druge olakšice i motivi za ulaganje u sport već se dugo spominju ali iste se ne uvode i provedba ove mjere prioritetna je za opstanak sportskih klubova u RH, apsolutno se slažemo te se s obzirom na navedeno jedino može zaključiti kako je potrebno što brže donošenje ovog dokumenta.
143 Miro Opacak 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
144 Hrvatski sportski savez gluhih 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa Poštovani, Hrvatski sportski savez podržava prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora
145 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa Nadopuniti tekst na sljedeći način: "U cilju intenzivnijeg razvoja športa potrebno je omogućiti porezne i carinske olakšice športskim udrugama na svim razinama (krovna športska udruženja, nacionalni športski savezi, športske zajednice, športski klubovi) i porezne olakšice športašima, kao i potaknuti gospodarstvo na znatno veća ulaganja u šport od dosadašnjih donošenjem mjera koje će gospodarske subjekte potaknuti na znatnija ulaganja u šport od dosadašnjih. Također, potrebno je, u odnosu na porez na dobit, uvesti poreznu olakšicu svim športskim udrugama koje u obavljanju svojih redovitih djelatnosti ostvaruju vlastite prihode ukoliko ta financijska sredstva u cijelosti usmjeravaju i troše u provedbi športskih programa i projekata čime ujedno ostvaruju i ciljeve svoga djelovanja." Obrazloženje: Kako bi se stvorili kvalitetniji uvjeti za športaše i športske udruge na svim razinama potrebno je u poreznom sustavu uvesti nove porezne olakšice koje će obuhvatiti i gospodarske subjekte koji će sponzorirati i/ili športaše i športske udruge. Također, potrebno je uvesti nove carinske olakšice za športske udruge svih razina imajući u vidu da se najveći dio športske opreme i rekvizita ne proizvodi u RH pa ta okolnost stoga uzrokuju povećane troškove djelovanja zbog čega se istovremeno smanjuje masa sredstava raspoloživih za bazične potrebe – športske pripreme, treninzi i natjecanja. Športskim udrugama na svim razinama potrebno je stvoriti povoljnije uvjete rada i djelovanja na način da se nad njima smanji porezna presija uvođenjem porezne olakšice u odnosu na porez na dobit, ukoliko provedbom svojih redovnih aktivnosti ostvaruju vlastite prihode pod uvjetom da ta sredstva u cijelosti troše na provedbu vlastitih športskih programa i projekata ostvarujući time ujedno i ciljeve svoga djelovanja. Na ovaj način djelomično se smanjuje potreba za potraživanjem financijskih potpora iz državnog, odnosno proračuna JLP(R)S. Na kraju pasusa dodati tekst: "Ovdje je također potrebno spomenuti i specifičnost infrastrukturnih i prostorno-tehničkih uvjeta potrebnih za športske pripreme i treninge športaša s invaliditetom." Obrazloženje: Pri organiziranju športskih priprema i treninga športaša s invaliditetom potrebno je uzeti u obzir specifične infrastrukturne i prostorno-tehničke uvjete koje lokacije, objekti i prostori moraju zadovoljiti kako bi bili prilagođeni športašima s invaliditetom što može dovesti i do povećanih financijskih troškova zbog mogućeg specifičnog prilagođavanja odnosno opremanja. Djelomično prihvaćen Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava kojim ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Što se tiče svih vaših prijedloga navedenih u ovome komentaru, isti će se ugraditi u tekst dokumenta kao predmet analize. Što se tiče komentara na ugradnju teksta na kraju pasusa nije jasno u koji dio dokumenta je navedeno potrebno unijeti.
146 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa Dodati novu alineju: • Uvesti carinske olakšice za šport. Obrazloženje: Zbog uštede u trošenju namjenskih sredstava za namijenjenih za športske programe potrebno je uvesti carinske olakšice pri nabavi i uvozu športske opreme i rekvizita. Prihvaćen Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Što se tiče prijedloga oslobođenja od plaćanja carine nabavi i uvozu športske opreme, navedeno će se ugraditi u tekst dokumenta kao predmet analize.
147 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa Predlažemo promjenu naziva ovog cilja odnosno pojma „urediti“. Analiza u prethodnim dijelovima dokumenta koja se odnose na financiranje sporta ne sugerira da predlagatelj misli da je financiranje sporta „neuredno“ posebno s obzirom na to da se u analizi i ciljevima dominantno tretiraju javni izvori financiranja sporta. Predlažemo pojam „unaprijediti“. Nije prihvaćen Za vrijeme javne rasprave, s Ministarstvom financija usuglašeno je da je navedeni cilj potrebno drugačije strukturirati.
148 Hrvatska udruga “Nogometni sindikat” 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa Kada je riječ o poreznim olakšicama klubovima i sportašima, u potpunosti podržavamo sve što će rasteretiti sportske klubove i sport općenito, kako bismo bili što konkurentniji. Primljeno na znanje Drago nam je što ste prepoznali važnost dijela Nacionalnog programa športa koji se odnosi na porezne olakšice u športu.
149 Hrvatski sportski savez gluhih 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM, 5.1. OPĆI CILJ 1: Urediti područje financiranja športa Poštovani, Obzirom na hendikep gluhih sportaša, kao što bi se trebalo osigurati sportašima s invaliditetom nabavu sportskih kolica ili proteza, tako bi se i gluhim sportašima trebali osigurati komunikacijski posrednici kako bi se srušila komunikacijska barijera. Kako su usluge komunikacijskih posrednika stalna i kontinuirana potreba gluhih sportaša, predlažemo da se pronađe način za njihovo zapošljavanje u sustavu sporta, ili njihovo sufinanciranje. Hrvatski sportski savez gluhih Nije prihvaćen Kako je već prije nekoliko puta odgovoreno, a vezano uz komunikacijske posrednike, Središnji državni ured za šport kroz programe javnih potreba u športu, a isto tako i kroz Nacionalni program športa podržat će sve aktivnosti Hrvatskog sportskog saveza gluhih koje pomažu razvoju športa gluhih (i gluhoslijepih) osoba, a pogotovo one koje su obuhvaćene i regulirane pravnim propisima Republike Hrvatske. Također kroz mjeru 3.3.3. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko-rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom kroz aktivnost „Usklađivanje, poticanje i djelovanje nacionalnih, županijskih i gradskih športskih saveza u športovima za osobe s invaliditetom“ može se poticati navedeno.
150 Hrvatski olimpijski odbor SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM Uz šest (6) postavljenih ciljeva traži se dodavanje novog strateškog cilja za razvoj hrvatskog sporta: Informiranje i komunikacija u funkciji popularizacije sporta Hrvatski sport dio je globalnog tijeka informacija i komunikacije u kojoj su nove tehnologije i digitalno doba učinile vidljiv napredak važan za prijenos informacija posebice mladim ljudima. No, iako je sport važna i priznata društvena aktivnost još uvijek je u medijima nedovoljna zastupljenost, osobito pojedinih sportova, pa su i nacionalni sportski savezi (NSS) u istraživanju konstatirali važnost veće popularizacije sporta u Hrvatskoj. Inicirajući promjene u popularizaciji sporta i njegovoj participaciji u društvu, osobito onih koji nisu medijski eksponirani, Hrvatski olimpijski odbor (HOO) ovu je činjenicu izmijenio osnivanjem vlastite Sportske televizije (SPTV) i time otvorio iznimno vrijedan medijski prostor neusporediv s prostorom kojeg sport danas ima na drugim nacionalnim televizijama a među kojima je i javna medijska ustanova Hrvatska radiotelevizija. Kao dio komunikacijskog plana informiranosti sportske i šire javnosti HOO je projektirao i zajedničku internetsku platformu svih članica HOO-a, servis Sportska Hrvatska, u kojem participiraju svi sportovi bez obzira na komercijalno i medijsko značenje ili rezultatski doseg uz potpuno poštivanje olimpijskog duha ravnopravnosti sportašica i sportaša. Proaktivnom promocijom i potporom publicističke djelatnosti u sportu HOO čini da se sportska baština trajno sačuva što je dijelom njegova primarna zadaća. Cilj: Uspostaviti i razvijati modele informiranja u nacionalnom i međunarodnom komunikacijskom prostoru u korist promicanja sporta i olimpijskih vrijednosti Aktivnosti: Razvijati postojeće i stvarati nove modele medijskog dijaloga i dostupnosti informacija; razvijati internetske i društvene mreže u suradnji s medijskim kućama, članstvom HOO‐a te znanstvenim i obrazovnim institucijama, Izraditi strateške smjernice dugoročne suradnje Sportske televizije i HRT‐e. Istraživati mogućnosti suradnje na promociji sporta korištenjem svih komunikacijskih kanala, novih medijskih i društvenih mreža posebice među mladima, Izgraditi i razvijati trajni model medijske suradnje na europskim i svjetskim projektima proslave olimpizma i višesportskih događanja, Izgraditi modele poduke i prakse mladih sportaša u projektima promocije olimpizma i drugih edukativnih i obrazovnih oblika rada u sportu, Izgraditi modele poduke i prakse mladih novinara na projektima promidžbe olimpizma i u suradnji s nacionalnim medijskim kućama i udruženjima, Razvijati odgovarajući model suradnje na nacionalnoj internetskoj platformi servisa vijesti unutar hrvatskoga sporta ‐ Sportska Hrvatska. Cilj: Inicirati i podupirati inicijative promicanja važnosti integracije sporta u društvu; podići svijest o važnosti sporta kao sredstva promicanja razvoja društva, obrazovanja, mira, zdravlja i dijaloga šire zajednice Aktivnosti: 1. Aktivno promicati načelo dostupnosti, pravodobnosti i istinitosti informacija u sportu na svim razinama organiziranosti, 2. Izgraditi trajne oblike edukacije članstva o važnosti informiranja u društvu, o obvezi informiranja s pozicije javnosti rada te društvenoj koristi takvog djelovanja, 3. Izgraditi trajne oblike edukacije o oblicima informiranja radi uspješnije komunikacije članstva s javnošću ali i među dionicima u sportu, 4. Aktivno promicati i podupirati nakladničku i drugu multimedijsku djelatnost u sportu, 5. Standardizirati oblike javnosti rada članica HOO‐a kao i drugih krovnih sportskih udruga, koristeći modele internetskih platformi i tehnoloških dosega u komunikaciji. Nositelji provedbe: Hrvatski olimpijski odbor i druge krovne sportske udruge, Hrvatska olimpijska akademija, mediji, Hrvatska radiotelevizija, Sportska televizija, nacionalni sportski savezi, županijske sportske zajednice, te nadležne znanstvene i obrazovne institucije, agencije ili instituti. Pokazatelji učinka: Projektirane multifunkcionalne baze sportaša, organizacija i natjecanja; programi prijenosa sportskih događanja, analiza prisutnosti sporta i sportaša u medijima; razvijeni modeli specifičnih oblika informiranja dionika i komunikacijskih kanala posebice s mladima; izrađen model medijske suradnje na europskim i svjetskim projektima proslave olimpizma i višesportskih događanja; izrađen model poduke i prakse mladih sportaša i novinara na projektima promocije olimpizma; kontinuirane analize medijskih objava informacija; izdavačka djelatnost sportskih udruga. Nije prihvaćen Svi opći i posebni ciljevi kao i mjere i aktivnosti Nacionalnog programa športa proizašli su iz SWOT analize koja je utemeljena na podatcima dobivenim putem radionica na kojima je sudjelovalo oko 500 djelatnika športskih zajednica nacionalne, regionalne i lokalne razine te športskih klubova i udruga koji su svakodnevno uključeni direktno u rad u sustavu športa. Nadalje, navedena analiza napravljena je i na osnovu podataka prikupljenih od krovnih športskih organizacija, ustanova za obrazovanje odraslih te različitim upitnicima i anketama i javno dostupnim podatcima. Kako je vidljivo iz tablice 16. SWOT analiza, ne postoji opravdanost za donošenje takvog cilja jer isto nije tijekom izrade dokumenta prepoznato od dionika u sustavu športa. Napominjemo kako je Središnji državni ured za šport svjestan važnosti medija u promociji športa, pa je stoga i jedna od tema prilikom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u 2020. godini Sport i mediji prilikom koje će se pokušati definirati određene smjernice u ovom području, međutim sami mediji, te kako u jednoj aktivnosti predlažete, čak i edukacija mladih novinara, pa i uređivanje suradnje javne i privatne televizije, ne smatramo da treba biti predmet Nacionalnog programa športa, već tijela nadležnih za to područje djelovanja.
151 Miro Opacak SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
152 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM Analizom svih ciljeva odnosno konkretnih mjera i aktivnosti uočili smo tendencije koje se mogu ocijeniti kao centralizacija i politizacija sustava sporta u Republici Hrvatskoj. Naime, u čak 86% aktivnosti (134 od ukupno 156 aktivnosti) nositelji su vladina tijela (dominantno SDUŠ te različita ministarstva i druga vladina tijela). Nevladine sportske organizacije, dominantno HOO i druge krovne sportske organizacije samostalni su nositelji u 14% aktivnosti (22 od ukupno 156 aktivnosti). SDUŠ samostalno ili s drugim tijelima je nositelj 54% svih aktivnosti predviđenih ovim dokumentom (85 od ukupno 156 aktivnosti). Dakle, dominantni nositelji aktivnosti razvoja hrvatskoga sporta do 2026. godine biti će SDUŠ i druga vladina odnosno politička tijela. Obrazloženje: Sport se u zemljama članicama Europske unije ponajviše razumijeva kao područje djelovanja civilnoga društva odnosno nevladinog sektora. Poseban društveni i pravni status sporta prepoznat je i u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (Ugovor iz Lisabona) u članku 165. u kojem se ističe „specifična priroda sporta“ što se odnosi na autonomiju sporta od utjecaja politike. Autonomija sporta i sportskih organizacija je jasno prepoznata i od strane Europske komisije u dokumentu „Bijela knjiga o sportu“ u kojem se ističe „Specifičnost strukture športa uključujući naročito autonomiju i raznolikost športskih organizacija…“ (White Paper on Sport, European Commission, 2007.) Autonomija, naravno, podrazumijeva i odgovornost sportskih organizacija, obvezu poštivanja zakonodavnog okvira EU i nacionalnih zakonodavstava te blisku suradnju vladinog i nevladinog sektora s ciljem unapređenja sporta te ispunjavanja njegovih društvenih potencijala. Stojimo na stanovištu koje je istaknuto i u zaključcima Sabora hrvatskoga sporta 2015. godine „Autonomija sporta te nevladinih i neprofitnih sportskih organizacija od svih utjecaja i miješanja politike, države ili treće strane u pitanja organizacije, demokratskih standarda biranja i odlučivanja u sportskim tijelima svih razina, financiranja sporta iz javnih ili drugih izvora i trošenja financijskih sredstava, donošenja, provedbe i tumačenja pravila koja se odnose na sport i sportske aktivnosti i drugih pitanja važnih za djelovanje sporta jedno je od najvažnijih načela na kojima treba počivati hrvatski sport.“ Navedeno bi se teško iščitalo iz Nacrta prijedloga Nacionalnog programa športa koji predviđa da su u čak 86% svih mjera i aktivnosti nositelji vladina tijela (SDUŠ, različita ministarstva te jedinice lokalne i područne uprave). Prijedlog: Razmotriti sve postavljene ciljeve, mjere i aktivnosti te ih sukladno mogućnostima izmijeniti na način da dominantni nositelji aktivnosti i daljnjeg razvoja hrvatskoga sporta budu nevladine sportske organizacije što je u duh nastojanja Europske unije i većine zemalja članica te dokumenata Europske komisije i drugih europskih institucija izbjegavajući time dominantan utjecaj politike na daljnji razvoj hrvatskoga sporta te centralizaciju utjecaja na daljnji razvoj sporta u SDUŠ-u kao političkom/državnom tijelu. Nije prihvaćen Središnji državni ured za šport je nositelj 22% aktivnosti dok je na 32% nositelj s još nekom pravnom osobom, a provoditelj je 5% aktivnosti dok je provoditelj s još nekom pravnom osobom na 33% aktivnosti. Kao što i sam naslov dokumenta govori, radi se o dokumentu koji treba urediti sustav športa s nacionalne razine te samim tim pomoći razvitku športa kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini. S obzirom na navedeno, a uvažavajući i činjenicu da se veliki dio mjera i aktivnosti odnosi na donošenje novog zakonskog okvira te je za njihovo provođenje potrebno osiguranje sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske, više je nego jasno da na određenom dijelu aktivnosti nositelj ili jedan od nositelja uz druga tijela državne uprave mora biti Središnji državni ured za šport. Posebno ističemo činjenicu kako ne postoji niti politizacija niti centralizacija, a kao primjer davanja veće važnosti najvažnijim dionicima sustava športa i prilagodbe regulative stvarnim potrebama navodimo uvođenje sustava licenciranja od strane saveza na temelju nove zakonske osnove što je upravo primjer davanja veće autonomije športu uz zadovoljavanje zakonskog okvira kojim će se štititi športaši, a posebice djeca. O politizaciji u ovome dokumentu nema niti govora niti ista proizlazi iz bilo koje mjere i aktivnosti jer niti jedna ne zadire u autonomiju športskih pravila, ustroja i sustava natjecanja već isključivo predviđa uvođenje kriterija i mjerila za trošenje javnih sredstava odnosno sredstava poreznih obveznika od strane tijela koje u konkretnim slučajevima ima i fiskalnu odgovornost.
153 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM Kako bi ciljevi, mjere i aktivnosti bili provedivi predlažemo kvantifikaciju mjera i aktivnosti, gdje je to realno moguće, u smislu brojčanog definiranja postojećeg stanja, brojčanog definiranja željenog cilja te uvođenje rubrike u svim mjerama i aktivnostima koje bi precizirale potrebna financijska sredstva za osiguravanje postizanja željenog cilja, a po mogućnosti i izvor financijskih sredstava. Obrazloženje: Značajan broj mjera i aktivnosti opisan je pojmovima „poticati“, „povećati“, „unaprijediti“ bez preciziranja početnog stanja i željenog cilja. Tako definirane mjere i aktivnosti nije moguće objektivno pratiti i valorizirati učinke, te postoji i realna opasnost da se one neće niti provoditi. Vjerojatnost postizanja željenog učinka svake mjere ili aktivnosti značajno bi se povećala njihovim jasnijim i preciznijim određivanjem. Bez definiranja financijskih parametara (iznos i izvor sredstava) svake mjere ili aktivnosti izrazito je mala vjerojatnost uspješne provedbe predloženih mjera i aktivnosti. Također mnoge mjere i aktivnosti su toliko općenito navedene da je vro teško shvatiti na što se odnosi ili što se želi postići. Npr. mjera 4.3.2. „Definirati postupak dodjele sredstava“ i aktivnost pod tom mjerom „Donijeti pravilnik“ – zaista je teško prepoznati na koji se postupak dodjele i kojih sredstava misli, tko dodjeljuje i kome se dodjeljuju sredstva. S obzirom da se radi o mjeri koja se odnosi na sportske građevine vjerojatno je da ima veze s time, ali sve drugo je teško razumljivo. Prijedlog: Preciznije definirati mjere i aktivnosti, precizno definirati u mjerama i aktivnostima početno stanje i željeni cilj ili potrebnu promjenu, definirati mjere praćenja i evaluacije postavljenog cilja te iskazati potrebna financijska sredstva za osiguravanje provedbe mjere ili aktivnosti. Nije prihvaćen Sukladno poglavlju 6.1. Sustav praćenja i izvještavanja, za potrebe praćenja provedbe uspostavit će se sustav praćenja na osnovu pokazatelja koji se već prate, a za one koji se ne prate utvrdit će se njihova početna vrijednost. Također, praćenje i izvješćivanje provodit će se i putem Informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje koji je ustrojen na temelju Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine“, broj: 123/17) i upravljanja razvojem Republike Hrvatske informacijsko-komunikacijska platforma koja se koristi za prikupljanje, analizu i pohranu podataka i pokazatelja za izradu, praćenje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja i razvojnih projekata koji su u pripremi. Nadalje, prilikom daljnje procedure upućivanja dokumenta na usvajanje, potrebno je uz usuglašavanje od strane ostalih tijela državne uprave, Ministarstvu financija dostaviti Obrazac standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka svake aktivnosti. Napominjemo kako navedeno nije potrebno iskazati u postupku javne rasprave.
154 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM Veći broj predloženih mjera i aktivnosti nije utemeljen na analizi stanja ili SWOT analizi te je teško razumjeti zašto su odabrane upravo te mjere i aktivnosti, a ne neke druge. Metodološki standard programskih dokumenata predviđa da svi ciljevi, mjere i aktivnosti moraju proizlaziti iz cjelovitog strateškog dokumenta (koji u ovom trenutku ne postoji) te da postoji objektivan razlog i jasno utvrđena potreba za provođenjem svake predviđene mjere ili aktivnosti. Prijedlog: izostaviti sve mjere i aktivnosti koje svoje utemeljenje nemaju u analizi stanja i SWOT analizi ili dodatno obrazložiti razloge provođenja mjera i aktivnosti koje ne proizlaze odnosno uopće se ne spominju u analizi stanja. Nije prihvaćen Sve mjere i aktivnosti unutar mjera proizašli su iz SWOT analize koja je utemeljena na podatcima dobivenim putem radionica na kojima je sudjelovalo oko 500 djelatnika športskih zajednica nacionalne, regionalne i lokalne razine te športskih klubova i udruga koji su svakodnevno uključeni direktno u rad u sustavu športa. Nadalje, navedena analiza napravljena je i na osnovu podataka prikupljenih od krovnih športskih organizacija, ustanova za obrazovanje odraslih te različitim upitnicima i anketama i javno dostupnim podatcima. Predlagatelj i stručnjaci uključeni u proces izrade su upravo navedene mjere smatrali adekvatnim za rješavanje najvažnijih nedostataka, a potvrđene su i od strane najvažnijih dionika iz sustava športa.
155 Hrvatski sportski savez gluhih SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih podržava težnju na zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje, kao i uključivanje svakog pojedinca u neku od sportskih aktivnosti tijekom života. U sustavu sporta gluhih navedeno je specifično obzirom da postoje određene prepreke, a najveća je komunikacija. Stoga u tekst Nacionalne strategije treba ugraditi i komunikacijske posrednike kako bi se i gluhe osobe mogle u što većoj mjeri uključiti u sportske aktivnosti. Hrvatski sportski savez gluhih Primljeno na znanje Kako je već prije odgovoreno, a vezano uz komunikacijske posrednike, Središnji državni ured za šport kroz programe javnih potreba u športu, a isto tako i kroz Nacionalni program športa, podržat će sve aktivnosti Hrvatskog sportskog saveza gluhih koje pomažu razvoju športa gluhih (i gluhoslijepih) osoba, a pogotovo one koje su obuhvaćene i regulirane pravnim propisima Republike Hrvatske.
156 Hrvatski nogometni savez 4. VIZIJA I MISIJA, 4.2. MISIJA Predlažemo da misija definira nešto šire, a vezano uz ciljeve. Misija bi mogla biti: Transparentno i i učinkovito upravljanje u sportu s jasnim kriterijima za svaki njegov segment: financiranje, poticanje sudjelovanja, napredovanje, postizanje i vrednovanje vrhunskih rezultata, moderna i prilagođena infrastruktura, skrb o sportašima i stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja za sve sudionike, sprječavanje i uklanjanje negativnih pojava u sportu te odgovarajuća razina osposobljenosti stručnih kadrova u sportu Djelomično prihvaćen Smatramo kako misija mora biti jasno i sažeto definirana, a vaš je prijedlog dosta širi, no slažemo se da je potrebno možda šire objašnjenje pa ćemo navedeno ugraditi u dio teksta u poglavlju 4.2. Misija.
157 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 3. SWOT ANALIZA - SNAGE I SLABOSTI TE PRILIKE I PRIJETNJE U SUSTAVU ŠPORTA U REPUBLICI HRVATSKOJ SWOT analiza je izrazito slabo napravljena. Vrvi paušalnim i neutemeljenim tvrdnjama, općim konstatacijama bez stvarnog značenja, govori o područjima koji se ni na koji način ne nalaze u analizi ili kasnije u ciljevima, miješaju se pojmovi te se pokazuje suštinsko nerazumijevanje područja koje se tretira…. Ukoliko analiza stanja nije dobro provedena (a prema ranije navedenim komentarima zaključili bismo da nije) jasno je kako niti SWOT analiza neće dati realnu sliku! Isto tako se u SWOT analizi tek na ovom mjestu po prvi puta spominju neke stvari o kojima u prethodnoj analizi uopće nije bilo riječi! Obrazloženje: Navedeno je moguće potkrijepiti većinom teza navedenih u SWOT analizi, a ističemo samo nekoliko njih: SNAGA - pomak u izgrađenosti školskih športskih dvorana u proteklom razdoblju – u analizi nema niti jednog pokazatelja koji se odnosi na izgrađenost školskih športskih dvorana niti se one i jednom riječju spominju u analizi ili ciljevima, potpuno je nejasno o kakvom se pomaku radi, na temelju čega je iznesena ta tvrdnja, na koje proteklo razdoblje se misli… SLABOSTI - Nedostatak ulaganja u utilitarne aktivnosti – potpuno je nejasno na kakvo se ulaganje misli ili što autori smatraju utilitarnim aktivnostima, predlažemo da autori iznesu podatak koliko se i tko trenutno ulaže u koje utilitarne aktivnosti… PRILIKE - Izdvajanje financijskih sredstava javnih poduzeća i drugih resora za šport – financiranje sporta iz javnih poduzeća nije dotaknuto niti u analizi niti se nalazi u ciljevima… PRIJETNJE - Neuvažavanje kompetencija i mišljenja stručnjaka iz područja športa – konstatacija iz SWOT analize koja ima smisla i s njom se u potpunosti slažemo. Prijedlog: Predlažemo temeljitu doradu SWOT analize kako bi bila povezana s prethodnom analizom i kasnijim ciljevima, mjerama i aktivnostima. Nije prihvaćen Sve mjere i aktivnosti unutar mjera proizašli su iz SWOT analize koja je utemeljena na podatcima dobivenim putem radionica na kojima je sudjelovalo oko 500 djelatnika športskih zajednica nacionalne, regionalne i lokalne razine te športskih klubova i udruga koji su svakodnevno uključeni direktno u rad u sustavu športa. Nadalje, navedena analiza napravljena je i na osnovu podataka prikupljenih od krovnih športskih organizacija, ustanova za obrazovanje odraslih te različitim upitnicima i anketama i javno dostupnim podatcima. Prema dostupnim podatcima Ministarstva znanosti i obrazovanja, samo u razdoblju 2005. -2009. godine, za izgradnju školskih športskih dvorana te popravak i opremanje istih utrošeno je otprilike 210 mln kn.
158 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 3. SWOT ANALIZA - SNAGE I SLABOSTI TE PRILIKE I PRIJETNJE U SUSTAVU ŠPORTA U REPUBLICI HRVATSKOJ Često se koristi izraz nedovoljno sredstava, nedovoljno financiranje, nedostatak ulaganja – na temelju čega je ovo moguće tvrditi? Jesu li to rekli stručnjaci na provedenim intervjuima? Je li se do takvih zaključaka došlo usporedbom sa drugim zemljama? U prethodnoj analizi stanja takve tvrdnje nisu objašnjene. Navodi se „nedovoljna i/ili neravnomjerna izgrađenost športske infrastrukture“. Prije svega je li nedovoljna ili neravnomjerna – nije isto. Opet, na temelju čega možemo zaključiti da je nedovoljna ili neravnomjerna? U ranije prezentiranoj analizi nema spomena o ovim podacima, a predlagatelj se ne poziva na druge izvore koji bi utemeljili ovu tezu. Prijedlog: sve tvrdnje za koje ne postoji jasno utemeljenje u konkretnim pokazateljima, analizi ili prethodnim istraživanjima izostaviti iz SWOT analize. Nije prihvaćen Sve mjere i aktivnosti unutar mjera proizašli su iz SWOT analize koja je utemeljena na podatcima dobivenim putem radionica na kojima je sudjelovalo oko 500 djelatnika športskih zajednica nacionalne, regionalne i lokalne razine te športskih klubova i udruga koji su svakodnevno uključeni direktno u rad u sustavu športa. Nadalje, navedena analiza napravljena je i na osnovu podataka prikupljenih od krovnih športskih organizacija, ustanova za obrazovanje odraslih te različitim upitnicima i anketama i javno dostupnim podatcima. Slijedom navedenoga sve tvrdnje su utemeljene na analizi ili prethodnim istraživanjima te se kao takve nalaze u SWOT analizi.
159 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 3. SWOT ANALIZA - SNAGE I SLABOSTI TE PRILIKE I PRIJETNJE U SUSTAVU ŠPORTA U REPUBLICI HRVATSKOJ Trenutna demografska slika te njene projekcije budućih kretanja mogu potencijalno imati učinka na sustav hrvatskoga sporta. Predlažemo da se analizom ili prethodnim istraživanjima utemelji veze demografskih kretanja i sporta te da se demografska kretanja uključe u SWOT analizu kao prijetnja. Prihvaćen Prihvaća se sukladno predloženom.
160 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 3. SWOT ANALIZA - SNAGE I SLABOSTI TE PRILIKE I PRIJETNJE U SUSTAVU ŠPORTA U REPUBLICI HRVATSKOJ Predlažemo suradnju s Ministarstvom obrane RH i MUP RH uvrstiti u SWOT analizu kao priliku. Prihvaćen Prihvaća se sukladno predloženom.
161 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 3. SWOT ANALIZA - SNAGE I SLABOSTI TE PRILIKE I PRIJETNJE U SUSTAVU ŠPORTA U REPUBLICI HRVATSKOJ Predlažemo informatizaciju sustava sporta uvrstiti kao priliku. Prihvaćen Prihvaća se sukladno predloženom.
162 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 3. SWOT ANALIZA - SNAGE I SLABOSTI TE PRILIKE I PRIJETNJE U SUSTAVU ŠPORTA U REPUBLICI HRVATSKOJ Predlažemo navedenu slabost „Nedovoljna skrb o športašima nakon završetka karijere“ zamijeniti s „Nedovoljna skrb o dual karijeri sportaša“ Prihvaćen Prihvaća se sukladno predloženom.
163 Miro Opacak 2. ANALIZA STANJA, 2.8. ZAKONODAVNI OKVIR Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
164 Hrvatski sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.8. ZAKONODAVNI OKVIR Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s komentarom Hrvatskog paraolimpijskog odbora, uz određene izmjene, kako slijedi: Dodati tekst: U cilju osiguravanja stabilnog financiranja nastupa hrvatskih športaša na ljetnim i zimskim olimpijskim i paraolimpijskim igrama te ljetnim i zimskim olimpijskim igrama gluhih, potrebno je planirati i provoditi predmetno financiranje putem zasebne proračunske pozicije u Državnom proračunu. Imajući u vidu da se radi o projektima od nacionalnog interesa koji traju 4 godine, odnosno definirani su četverogodišnjim olimpijskim/paraolimpijskim ciklusima te olimpijskim ciklusima gluhih potrebno je osigurati sustavno rješenje financiranja ovih projekata. Dosadašnji modeli osiguravanja sredstava, ad hoc pristupom - povlačenjem sredstava iz tekuće pričuve Državnog proračuna ili povećanjem novčanog udjela iz sredstava igara na sreću pokazali su se kratkoročno prihvatljivim rješenjima bez naznake perspektive dugoročne stabilnosti financiranja. Obrazloženje: Za projekte od nacionalnog interesa i značaja, kao što su nastupi hrvatskih športaša na ljetnim i zimskim olimpijskim i paraolimpijskim igrama te ljetnim i zimskim olimpijskim igrama gluhih potrebno je osigurati stabilno financiranje tijekom cjelokupnog četverogodišnjeg olimpijskog/paraolimpijskog ciklusa/olimpijskog ciklusa gluhih jer je samo na taj način moguće graditi kvalitetan, stabilan i vrhunskih športski rezultat. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
165 Hrvatski sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.8. ZAKONODAVNI OKVIR Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s komentarom Hrvatskog paraolimpijskog odbora, uz izmjene, kako slijedi: "od čega bi 10% moralo biti osigurano za programe športa osoba s invaliditetom i športa gluhih." Obrazloženje: Vezano uz ujednačavanje razine financiranja športa na razini proračuna JLP(S) potrebno je istaknuti da šport osoba s invaliditetom ne smije biti zanemaren, odnosno minimalna razina financiranja mora biti definirana kako bi se stvorili realni uvjeti za razvoj i afirmaciju športa osoba s invaliditetom i športa gluhih. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
166 Hrvatski sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.8. ZAKONODAVNI OKVIR Poštovani, Hrvatski sportski savez slaže se s komentarom Hrvatskog paraolimpijskog odbora, kako slijedi: "propisati športske stipendije za vrhunske športaše na državnoj razini"... Obrazloženje: Kod ovih pitanja potrebno je ukloniti diskriminatoran pristup između vrhunskih sportaša pojedinih kategorija. Kod ovih pitanja potrebno je ukloniti diskriminatoran pristup između vrhunskih sportaša pojedinih kategorija. iza riječi ....trenera, dodati tekst: "uključujući i pitanja povezana s dual karijerom vrhunskih športaša"... Obrazloženje: Kako bi se ostvarivanju dual karijere vrhunskih športaša osigurao zakonodavni okvir odgovarajuće odredbe o dual karijeri vrhunskih športaša i njihovom zapošljavanju potrebno je uvrstiti u Zakon o sportu. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
167 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 2. ANALIZA STANJA, 2.8. ZAKONODAVNI OKVIR Dodati tekst: U cilju osiguravanja stabilnog financiranja nastupa hrvatskih športaša na ljetnim i zimskim olimpijskim i paraolimpijskim igrama potrebno je planirati i provoditi predmetno financiranje putem zasebne proračunske pozicije u Državnom proračunu. Imajući u vidu da se radi o projektima od nacionalnog interesa koji traju 4 godine, odnosno definirani su četverogodišnjim olimpijskim/paraolimpijskim ciklusima potrebno je osigurati sustavno rješenje financiranja ovih projekata. Dosadašnji modeli osiguravanja sredstava, ad hoc pristupom - povlačenjem sredstava iz tekuće pričuve Državnog proračuna ili povećanjem novčanog udjela iz sredstava igara na sreću pokazali su se kratkoročno prihvatljivim rješenjima bez naznake perspektive dugoročne stabilnosti financiranja. Obrazloženje: Za projekte od nacionalnog interesa i značaja, kao što su nastupi hrvatskih športaša na ljetnim i zimskim olimpijskim i paraolimpijskim igrama potrebno je osigurati stabilno financiranje tijekom cjelokupnog četverogodišnjeg olimpijskog/paraolimpijskog ciklusa jer je samo na taj način moguće graditi kvalitetan, stabilan i vrhunskih športski rezultat. Nije prihvaćen Središnji državni ured za šport smatra kako se financijski plan priprema i nastupa sportaša s invaliditetom bilo na zimskim ili ljetnim paraolimpijskim igrama može provesti u okviru Programa javnih potreba u športu HPO-a te kako za isti nisu nužna dodatna sredstva, niti zasebna proračunska pozicija već kvalitetnije planiranje. Što se tiče financiranja priprema i nastupa hrvatskih sportaša na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama iz posebne proračunske pozicije u Državnom proračunu, smatramo kako za navedeno nije potrebna posebna stavka u proračunu jer je to najvažnija i primarna zadaća Hrvatskog paraolimpijskog odbora i već je financirana putem javnih potreba u športu te nije vidljivo koje bi se promjene desile da se sredstva, koja se već i sad osiguravaju u proračunu za tu namjenu, nalaze na posebnoj stavci. Naglašavamo kako je Nacionalnim programom športa prepoznata skrb o športašima paraolimpijcima kroz mjeru 3.3.3. Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko- rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom, koja sadrži aktivnost „Planirati i provoditi športske aktivnosti za osobe s invaliditetom te skrbiti o nastupima športaša s invaliditetom na paraolimpijskim igrama olimpijskim igrama gluhih te europskim i svjetskim prvenstvima i drugim međunarodnim natjecanjima te pripremama“. Navedeno i je temeljna zadaća Hrvatskog paraolimpijskog odbora pa samim time izdvajanje ove aktivnosti nije opravdano.
168 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 2. ANALIZA STANJA, 2.8. ZAKONODAVNI OKVIR Dodati tekst:.... "od čega bi 10% moralo biti osigurano za programe športa osoba s invaliditetom." Obrazloženje: Vezano uz ujednačavanje razine financiranja športa na razini proračuna JLP(S) potrebno je istaknuti da šport osoba s invaliditetom ne smije biti zanemaren, odnosno minimalna razina financiranja mora biti definirana kako bi se stvorili realni uvjeti za razvoj i afirmaciju športa osoba s invaliditetom. Nije prihvaćen Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17) uređuju se jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad. Člankom 76. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisano je da su javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba su programi, odnosno aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave među kojima su i provođenje sportskih aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Slijedom navedenog, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djeluju na temelju Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te se Nacionalnim programom športa kao i Zakonom o sportu lokalnoj i regionalnoj samoupravi ne može propisati obveza izdvajanja za navedeno, no međutim kroz aktivnost „Uskladiti preporučeni minimalni postotak izdvajanja za programe na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te mjeru 1.3.1. Jasnije definirati namjenu sredstava, standardizirati postupak planiranja, predlaganja, dodjeljivanja sredstava, kontrole i izvještavanja za javne potrebe u športu na državnoj i lokalnoj razini, navedeno će se propisati u okvirima nadležnosti.
169 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 2. ANALIZA STANJA, 2.8. ZAKONODAVNI OKVIR Korigirati tekst....."propisati športske stipendije za vrhunske športaše na državnoj razini"... Obrazloženje: Kod ovih pitanja potrebno je ukloniti diskriminatoran pristup između vrhunskih sportaša pojedinih kategorija. Kod ovih pitanja potrebno je ukloniti diskriminatoran pristup između vrhunskih sportaša pojedinih kategorija. iza riječi ....trenera, dodati tekst: "uključujući i pitanja povezana s dual karijerom vrhunskih športaša"... Obrazloženje: Kako bi se ostvarivanju dual karijere vrhunskih športaša osigurao zakonodavni okvir odgovarajuće odredbe o dual karijeri vrhunskih športaša i njihovom zapošljavanju potrebno je uvrstiti u Zakon o sportu. Djelomično prihvaćen Nacionalni program športa prepoznaje stipendiranje vrhunskih športaša kroz mjeru 3.2.1. Stipendirati vrhunske športaše, kroz uvođenje jedinstvene državne stipendije športašima I. kategorije. Kroz okrugle stolove prilikom javnog savjetovanja, prihvaćeni su prijedlozi kako je navedenu aktivnost potrebno proširiti i na II. kategoriju športaša te će navedeno biti ugrađeno. Što se tiče prijedloga da se briše termin I. kategorije jer je isticanje kategorije diskriminatorno, napominjemo kako isticanje kategorije zasigurno nije diskriminatorno već to samo definira kriterij za ostvarivanje prava. Također napominjemo kako je i Ustavni sud potvrdio, Rješenjem Broj: U-I-4674/2013, od 9. listopada 2018. godine da se navedene odredbe ne smatraju diskriminatornima prema športašima s invaliditetom nego se samo postavljaju kriteriji za ostvarivanje prava koji sukladno navedenom rješenju nisu nesuglasni s člankom 14. Ustava te člankom 4. stavkom 1. točkama a, b, c, i d odnosno člankom 5. stavcima 1.2. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i fakultativnog protokola uz Konvenciju. Što se tiče komentara da se iza riječi trenera, doda tekst: "uključujući i pitanja povezana s dual karijerom vrhunskih športaša" navedeno će se unijeti u tekst.
170 Hrvatska udruga “Nogometni sindikat” 2. ANALIZA STANJA, 2.8. ZAKONODAVNI OKVIR Od iznimne je važnosti definirati radnopravni status profesionalnih sportaša, osobito zbog situacija koje su se događale u prošlosti u kojima smo bili svjedoci da se nogometašima nisu isplaćivale njihove naknade za igranje od strane klubova zbog čega igrač ne svojom krivnjom postaje dužnik i gura ga se u stečaj. Kako se ovakve situacije ne bi ponavljale i ubuduće, nužno je promijeniti njihov status. Podržavamo ove izmjene jer su korak ka tekovinama EU. Primljeno na znanje Iznimno nam je drago i zahvaljujemo na tome što ste prepoznali važnost mjere 3.2.6. Uvesti radnopravni status profesionalnih športaša u Nacionalnom programu športa kojima se rješava problematika radnopravnog statusa športaša i uvođenja mirovinskog fonda.
171 Miro Opacak 2. ANALIZA STANJA, 2.7. ZDRAVSTVENO USMJERENA TJELESNA AKTIVNOST - ŠPORTSKA REKREACIJA Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
172 Hrvatski sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.7. ZDRAVSTVENO USMJERENA TJELESNA AKTIVNOST - ŠPORTSKA REKREACIJA Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s prijedlogom Hrvatskog paraolimpijskog odbora, uz napomenu koja je ranije navedena, a odnosi se na vrhunske sportaše. Naime, pojam "vrhunski sportaš" podrazumijeva i sportaše s invaliditetom te gluhe sportaše. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
173 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 2. ANALIZA STANJA, 2.7. ZDRAVSTVENO USMJERENA TJELESNA AKTIVNOST - ŠPORTSKA REKREACIJA U poglavlje Zdravstveni pregledi iza teksta:...Liječnički pregledi športaša trebaju biti besplatni i jednako dostupni za sve športaše kroz osiguravanje financijskih sredstava putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te je stoga, radi utvrđivanja opće zdravstvene sposobnosti športaša,....dodati tekst: "te je stoga, radi utvrđivanja opće zdravstvene sposobnosti športaša, u smislu ispunjavanja zakonske obveza, potrebno osigurati podmirivanje troškova liječničkih pregleda i s njima izravno povezanih troškova (putni troškovi)." Obrazloženje: Predloženo je sustavno rješenje kojim se omogućuje kvalitetnija provedba zakonske obveze utvrđivanja opće zdravstvene sposobnosti športaša uključujući i športaše koji moraju putovati do liječnika specijalista. Na kraju poglavlja dodati tekst: vrhunskim športašima odobriti naknadu za mirovinsko i zdravstveno osiguranje uz identificiranje i definiranje izvora financiranja naknade. Nastavno na predloženo rješenje, također je potrebno izjednačiti socijalni i mirovinski status vrhunskih športaša i slobodnih umjetnika. Obrazloženje: Pravo na naknadu za mirovinsko i zdravstveno osiguranje potrebno je utvrditi u odnosu na vrhunske sportaše svih kategorija jer je isticanje I. kategorije vrhunskih sportaša neprihvatljiv diskriminatoran pristup koji na vrhunske sportaše u ostalim kategorijama ima destimulirajući učinak. Predlaže se jačanje i stabiliziranje socijalnog i mirovinskog statusa korištenjem sustavnog rješenja koje se u Ministarstvu kulture primjenjuje u odnosu na slobodne umjetnike. Ovakav pristup je bitan s obzirom da slobodni umjetnici ostvaruju predmetna prava nakon 65. godine starosti dok vrhunskim športašima njihova športska karijera prosječno završava s 35. godinom starosti pa je stoga i potencijalna situacija njihove socijalno-egzistencijalne ugroženosti veća posebice osobito kod vrhunskih športaša s invaliditetom. Termin vrhunski sportaši I katrgorije , zamijeniti s terminom " vrhunski sportaši". Obrazloženje: Kod ovih pitanja potrebno je ukloniti diskriminatoran pristup između vrhunskih sportaša pojedinih kategorija. Nakon teksta..."definirati radnopravni status profesionalnih športaša i trenera"... dodati novi tekst: "...uključujući i pitanja povezana s dual karijerom vrhunskih športaša"...omogućije... Obrazloženje: Kako bi se ostvarivanju dual karijere vrhunskih športaša osigurao zakonodavni okvir odgovarajuće odredbe o dual karijeri vrhunskih športaša i njihovom zapošljavanju potrebno je uvrstiti u Zakon o sportu. Nije prihvaćen Zdravstvena skrb o športašu prepoznata je u Nacionalnom programu športa te je definirana mjerom 3.2.5. Uvesti sustav zdravstvene skrbi za športaše na način da se u suradnji s Ministarstvom zdravstva donese pravilnik koji će regulirati liječničke preglede i definirati tko ih može provoditi te da se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje pokuša naći rješenje kako bi se uspostavio učinkoviti sustav za financiranje liječničkih pregleda športaša. Ministarstvo zdravstva je nadležno za brigu o zdravlju svih građana Republike Hrvatske uključujući i športaše te odredbe koje se tiču zdravstvene zaštite može isključivo propisivati ministarstvo zaduženo za područje zdravstva. Slijedom navedenoga, u Nacionalnom programu športa prepoznat je problem zdravstvene zaštite športaša te će se prilikom izrade Zakona o športu propisati donošenje pravilnika koji će regulirati liječničke preglede i tko ih može provoditi. Što se tiče naknade putnih troškova, one su sadržane u aktivnosti „Financirati liječničke preglede športaša putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje“. Nadalje, a što se naknade za mirovinsko i zdravstveno osiguranje tiče i uvođenje radnopravnog statusa, isto je propisano mjerom 3.2.7. Uvesti mirovinsko i zdravstveno osiguranje za vrhunske športaše I. kategorije te mjerom 3.2.6. Uvesti radnopravni status profesionalnih športaša. Vezano uz radni vijek športaša koji navodite da traje kraće u usporedbi sa slobodnim umjetnicima, Središnji državni ured za šport kroz niz mjera i aktivnosti potiče dual karijeru športaša odnosno od početka do završetka športske karijere stvaraju se uvjeti za njihovo školovanje i zapošljavanje te samim time da nakon prestanka športske karijere nastavljaju svoju poslovnu karijeru. Što se tiče prijedloga da se briše termin I. kategorije jer je isticanje kategorije diskriminatorno, napominjemo kako isticanje kategorije zasigurno nije diskriminatorno već to samo definira kriterij za ostvarivanje prava.
174 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.7. ZDRAVSTVENO USMJERENA TJELESNA AKTIVNOST - ŠPORTSKA REKREACIJA Analiza „Zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti – športske rekreacije“ u RH je napravljena vrlo površno i onemogućuje donošenje zaključaka o tjelesnoj aktivnosti građana RH. Osim toga, nije navedena metodologija ispitivanja (uzorak ispitanika i korišteni mjerni instrumenti) što onemogućuje prosudbu valjanosti interpretacije predstavljenih podataka. Obrazloženje: Autori poistovjećuju i pogrešno koriste sintagme „tjelesna aktivnosti“, „tjelesno vježbanje“ i „športska rekreacija“ što ne samo da stvara zbunjenost kod čitatelja ovog dokumenta nego uistinu priječi analizu postojećeg stanja. Primjerice, prva rečenica u kojoj je iznesena analiza podataka „…37,5% populacije Republike Hrvatske starije od 15 godina bavi nekim oblikom tjelesne aktivnosti barem jednom tjedno, dok je njih 62,5% potpuno neaktivno, odnosno, ne bavi se nikakvom tjelesnom aktivnošću.” naprosto ne može biti istinita jer se “tjelesna aktivnost” u stručnoj literaturi definira kao „svaki pokret tijela koji je izveden aktivacijom skeletnih mišića i rezultira potrošnjom energije“ što znači da se baš svi ljudi koji se mogu kretati rade neki oblik tjelesne aktivnosti izvodeći svoje dnevne aktivnosti. Ako je u istraživanju ispitano isključivo tjelesno vježbanje (što se iz predstavljenih podataka može zaključiti iako nije tako definirano), analiza je ozbiljno manjkava jer je dobro poznato da je vježbanje samo jedan od oblika zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti (primjerice, postoje čvrsti dokazi da je tjelesna aktivnosti u domenama transporta, domaćinstva i profesionalnog rada povezana s brojnim zdravstvenim dobrobitima). Osim toga, dobro je poznato da postoji povezanost između tjelesne aktivnosti u različitim domenama (npr. osobe koje su tjelesno aktivne na poslu manje se uključuju u vježbanje i ostale tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme), pa je za temeljito razumijevanje tjelesne aktivnosti građana RH potreban cjelovit podatak o tjelesnoj aktivnosti. Prijedlog: izbaciti analizu koja se trenutno nalazi u dokumentu i provesti obuhvatno istraživanje u kojem će se cjelovito istražiti tjelesna aktivnost građana RH. Nije prihvaćen S obzirom da je istraživanje provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku prema spolu, dobi, regiji i veličini naselja te metodologijom F2F CAPI Omnibus, osobno anketiranje uz pomoć računala u kućanstvu smatra se cjelovitim i obuhvatnim.
175 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.7. ZDRAVSTVENO USMJERENA TJELESNA AKTIVNOST - ŠPORTSKA REKREACIJA U prilog argumentu da je analiza „Zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti“ napravljena vrlo površno ide i to da je iznesen vrlo mali broj podataka o odrednicama tjelesne aktivnosti (npr. analiza s obzirom na socio-ekonomski status, analiza s obzirom na veličinu naselja, analiza prepreka za bavljenje tjelesnim aktivnostima…) što u potpunosti onemogućuju postavljenje ciljeva za promociju tjelesne aktivnosti koji su utemeljeni na empirijskim podacima kao i mjerljivih ciljeva tih aktivnosti putem kojih će kasnije biti napravljena evaluacija provedenih akcija. Obrazloženje: Tjelesna aktivnosti je vrlo kompleksno ponašanje koje ovisi o velikom broju čimbenika, pa je razumijevanje tih čimbenika preduvjet za izradu učinkovitih mjera za promjenu tjelesne aktivnosti. Stoga je obuhvatno istraživanja odrednica tjelesne aktivnosti standardan je postupak koji prethodi definiranju specifičnih ciljeva i pisanju strategije za promociju tjelesne aktivnosti. Prijedlog: izbaciti analizu koja se trenutno nalazi u dokumentu i provesti obuhvatno istraživanje odrednica tjelesne aktivnosti građana RH. Nije prihvaćen Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi udio tjelesno aktivnog stanovništva Hrvatske, odnosno udio stanovništva koji se bavi sportskim i rekreacijskim aktivnostima ili nekim drugim tjelesnim aktivnostima kao što je vožnja biciklom, ples i sl. (tjelesna aktivnost koja nije nužno vezana uz sport). U sklopu istraživanja ispitao se i socio ekonomski status, veličina naselja, dob ispitanika itd. Na mrežnim stranicama Središnjeg državnog ureda za šport objavljeni su detaljniji podatci o samom istraživanju. S obzirom da Nacionalni program športa nije Strategija za promociju tjelesne aktivnosti prijedlog nije prihvatljiv.
176 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.7. ZDRAVSTVENO USMJERENA TJELESNA AKTIVNOST - ŠPORTSKA REKREACIJA Uvjerenja smo da je rečenica: „Mnogi imaju negativne stavove prema bavljenju tjelesnom aktivnošću…” iznesena paušalno, neistinita i bez utemeljenja u podacima. Prijedlog: Izbaciti rečenicu iz dokumenta. Djelomično prihvaćen Mnogi nemaju naviku redovitog bavljenja tjelesnim vježbanjem te je svakako potrebno utjecati na podizanje svijesti o važnosti tjelesnog vježbanja na zdravlje i druge koristi koje donosi te će se na taj način izmijeniti dio teksta.
177 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.7. ZDRAVSTVENO USMJERENA TJELESNA AKTIVNOST - ŠPORTSKA REKREACIJA Potpuno je nejasno kako će „uspostavljanje dugoročnog sustava identifikacije darovitosti i razvoja talenta” omogućiti “svima koji se žele baviti organiziranim tjelesnim vježbanjem da budu tjelesno aktivni u sustavu zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti – športske rekreacije” jer je upravo selekcija u sportskim klubovima jedan od razloga prestanka aktivnim bavljenjem sportom djece i adolescenata. Predlažemo da se ova rečenica dodatno obrazloži ili izbaci iz dokumenta. Djelomično prihvaćen Omogućit će kvalitetniju selekciju i održavanje standarda vrhunskih športskih dostignuća hrvatskih športaša te će se na taj način dodatno i obrazložiti.
178 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.7. ZDRAVSTVENO USMJERENA TJELESNA AKTIVNOST - ŠPORTSKA REKREACIJA U tekstu je iznesena tvrdnja: „…trenutačno u praksi funkcionira sustav koji karakterizira smanjenje broja športaša…” koja nije utemeljena na podacima, pa predlažemo da se navede izvor ili potpuno izbaci iz dokumenta. Prihvaćen Primjedba se prihvaća te će se ukloniti iz teksta.
179 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.7. ZDRAVSTVENO USMJERENA TJELESNA AKTIVNOST - ŠPORTSKA REKREACIJA Slažemo se u potpunosti s tvrdnjom: “Neki od neophodnih preduvjeta da se te kineziološke aktivnosti provode kvalitetno su visoka razina stručnosti kadrova u športu, dostupnost i opremljenost športske infrastrukture, dostupnost športske opreme i drugo.” Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
180 Marko Hrabar 2. ANALIZA STANJA, 2.7. ZDRAVSTVENO USMJERENA TJELESNA AKTIVNOST - ŠPORTSKA REKREACIJA 2.7. ZDRAVSTVENO USMJERENA TJELESNA AKTIVNOST - ŠPORTSKA REKREACIJA Predlaže se smanjenje iznosa doprinosa obveznog zdravstvenog osiguranja za sportaše rekreativce i povećanje osnovice doprinosa obveznog zdravstvenog osiguranja za osobe koje se ne bave športom. Kontrola je moguća putem potvrda koje izdaju športske udruge ili športska društva (i penalizacije u slučaju lažnih potvrda) te godišnjih lječničkih kontrola. Primljeno na znanje Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj.
181 ANDRIJANA ĐUMLAN- CETIN 2. ANALIZA STANJA, 2.7. ZDRAVSTVENO USMJERENA TJELESNA AKTIVNOST - ŠPORTSKA REKREACIJA Poštovani, predlažem dopune: 2.4.ŠPORT I ŠPORTAŠI U SUSTAVU OBRAZOVANJA Nastava tjelesne i zdravstvene kulture u obrazovnom sustavu U sustavu obrazovanja Republike Hrvatske šport je integriran kroz obaveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi, srednjoj školi ,posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama i prve dvije godine visokoškolskog obrazovanja. Obaveznog i organiziranog oblika provođenja športskih aktivnosti nema u dijelu predškolskog odgoja i obrazovanja, što je posebno zabrinjavajuće ako se uzme u obzir da se temelji za cjelokupni razvoj djeteta stvaraju od najranije životne dobi. U predškolskom odgoju i obrazovanju nigdje se ne predviđaju kineziolozi kao stručni djelatnici u redovitom programu, iako su motoričke kompetencije jedne od ključnih kompetencija i bilo bi poželjno da se počnu stjecati već u ranoj dobi (sukladno preporukama Vijeća EU-a i Europskog parlamenta iz 2006. godine). Sukladno Pravilniku o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću („Narodne novine“, broj: 133/1997) osobe koje ispunjavaju uvjete za učitelja tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi, odgojitelji predškolske dobi te nastavnici predškolskog odgoja mogu provoditi posebne, kraće športske programe u dječjim vrtićima. Navedeno, međutim, nije obavezno i ni na koji način dostatno za pravilan motorički razvoj djeteta. Šport u osnovnim i srednjim školama ,te posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama od 7. do 21.godine života ,podrazumijeva provođenje obavezne nastave tjelesne i zdravstvene kulture (u daljnjem tekstu TZK). Nastava TZK provodi se u fondu od 70 školskih sati (53 sata) godišnje od 4. do 8. razreda osnovne škole i 1. do 4. razreda srednje škole, a u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovam od 4. do 8 .razreda 70 školskih sati ,te za učenike koji se školuju od 16. do 21 . godine života 175 školskih sati ,odnosno u fondu od 105 školskih sati (79 sati godišnje) godišnje za učenike od 1. do 3. razreda osnovnih škola i učenike 1. do 3.. razreda posebnih odgojn-obrazovnih ustanova. Temeljem izvješća Eurydicea "Tjelesna i zdravstvena kultura i šport u europskim školama" iz 2013. godine, s navedenim brojem sati nastave TZK, pogotovo od 5. razreda osnovne škole pa do kraja srednje škole, na žalost, nalazimo se u donjem europskom razredu. Neke zemlje, poput Francuske (108 sati godišnje), Austrije (102 sata godišnje) ili Poljske (96 sati godišnje) imaju gotovo duplo više obaveznih sati nastave TZK u svom obrazovnom sustavu. Ako se uvaži činjenica da se velik dio djece i mladih bavi tjelesnom aktivnošću isključivo kroz sustav obrazovanja, neupitno je da je broj sati nastave TZK u sustavu obrazovanja nedostatan. Osobe koje ispunjavaju uvjete za učitelja, odnosno nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi,te posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama predaju nastavu TZK obavezno od 5. razreda osnovne škole do kraja srednje škole, te za učenike u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama od 7. do kraja 21. godine života .Nastavu TZK od 1. do 4. razreda u osnovnim školama predaju učitelji razredne nastave, a u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama od 1. do 4 .razreda edukacijski rehabilitatori ili defektolozi. Određene probleme u nastavi TZK predstavlja i nastavni plan i program nastave TZK koji ne prepoznaje razvoj nekih utilitarnih aktivnosti, kao što je obuka neplivača, te koji ne omogućuje prilagođavanje nastave TZK stvarnim mogućnostima i potrebama učenika, kao i učenika s teškoćama u razvoju. Kroz visokoškolsko obrazovanje nastava tjelesne i zdravstvene kulture provodi se u obaveznom obliku na prvoj i drugoj godini preddiplomskog studija kroz 30 sati tijekom semestra. Iz svega navedenoga zaključuje se da je radi osiguravanja kvalitetnog motoričkog razvoja djece u vrtićkoj dobi, potrebno osigurati zapošljavanje kineziologa kao stručnih djelatnika u redovitom programu u dječjim vrtićima. Isto tako, broj sati nastave TZK u sustavu obrazovanja je nedostatan te ga je potrebno povećati, dok nastavni plan i program nastave TZK nije prilagođen današnjem načinu života te stoga ne prati ni potrebnu razinu kvalitete nastave TZK. Školski šport – izvannastavne i izvanškolske športske aktivnosti Osim nastave TZK, u osnovnim i srednjim školama,te posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama provode se i izvannastavne školske športske aktivnosti učenika. Radi poboljšanja njihova provođenja, u Hrvatskoj je 2006. godine temeljem Zakona o sportu osnovan Hrvatski školski sportski savez kao nacionalno tijelo za promociju i organizaciju raznih izvannastavnih športskih aktivnosti. Sukladno Zakonu o sportu temeljna jedinica provođenja izvannastavnih športskih programa jest školsko športsko društvo (u daljnjem tekstu ŠŠD). Osnivaju ga školski odbori u osnovnim i srednjim školama radi provođenja izvannastavnih školskih športskih aktivnosti učenika te nemaju pravnu osobnost već djeluju kao dio škole. Tu dolazi do problema vrednovanja rada nastavnika TZK u školama i posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama , jer im se priznaju samo dva sata izvannastavnih školskih športskih aktivnosti tjedno u osnovnim školama, odnosno, jedan sat u srednjim školama, te dva sata u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama .Osim toga, jednom od nastavnika u školi i posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi priznaju se i dva sata tjedno za vođenje školskog športskog društva. Škola, odnosno školsko športsko društvo, u ovom trenutku nemaju nikakve mogućnosti plaćanja dodatnog rada učitelja i nastavnika TZK-a, što predstavlja veliki problem jer ograničava provođenje većeg broja školskih športskih aktivnosti. Tako i ako postoje financijska sredstva, nema zakonskih mogućnosti da škola dodatno plati svog učitelja ili nastavnika TZK-a. Po podacima HŠSS-a u Hrvatskoj je u 2018. aktivno bilo 1.299 ŠŠD-a (900 u OŠ, 397 u SŠ). HŠSS organizira razne izvannastavne i izvanškolske športske programe kojima je cilj uključiti što više učenika u školske športske aktivnosti, a sve da bi se promoviralo zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje učenika, odnosno, da bi se kod učenika stvarala navika cjeloživotnog redovitog tjelesnog vježbanja. Jedan je od temeljnih programa organizacija školskih športskih natjecanja, koja se u ovom trenutku organiziraju kroz 12 športova za osnovne škole , 8 športova za srednje škole ,te 4 sporta za učenike s teškoćama u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama .Njihov su sastavni dio školska športska natjecanja na razini općina, gradova i županija, koja provode gradski i/ili županijski školski športski savezi. Državno prvenstvo ŠŠD-a, koje svake godine organiziraju školski športski savezi, obuhvaća oko 90.000 učenika, raspoređenih u 9.830 ekipa. HŠSS vodi brigu i o učenicima s intelektualnim teškoćama te za njih također organizira državno prvenstvo ŠŠD-a, na kojem je u školskoj godini 2016/17. sudjelovalo 315 učenika, raspoređenih u 51 ekipu. Velik naglasak stavljen je i na međunarodne aktivnosti, odnosno, sudjelovanje učenika na svjetskim školskim športskim prvenstvima. Tako je u 2016. i 2017. godini na svjetskim školskim prvenstvima sudjelovalo ukupno 229 učenika kroz 25 ekipa. U 2017. godini u Hrvatskoj postoji 20 županijskih školskih športskih saveza i Školski sportski savez Grada Zagreba (u daljnjem tekstu ŽŠŠS), što znači da su u svim županijama i Gradu Zagrebu osnovani školski športski savezi. Zakon o sportu predviđa i postojanje općinskih i gradskih školskih športskih saveza, ali u ovom trenutku u Hrvatskoj postoji samo 24 gradskih školskih športskih saveza. To predstavlja velik problem jer prema podacima iz 2015. godine čak 82 grada u Hrvatskoj ne izdvajaju nikakva sredstava za školski šport. Prema dostupnim podacima HŠSS-a, svim programima i aktivnostima školskog športa obuhvaćeno je oko 120.000 učenika, što iznosi oko 24,90% od ukupnog broja učenika u Hrvatskoj, kojih je prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2017. godine bilo 481.760. Svi navedeni podaci dovode do zaključka da je uz nedostatan broj sati redovne nastave TZK-a, nedostatan i broj sati izvannastavnih školskih športskih aktivnosti. Nadalje, programe nastave TZK-a od 1. do 4. razreda ne provode kineziolozi, ne postoji sustavna organizirana obuka neplivača te se nedovoljno potiče učenike u zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje, odnosno, u školsko športske aktivnosti za koje već postoje programi, poput Univerzalne športske škole i Vježbaonice. Posebice se to odnosi na učenike s invaliditetom. Nadam se da ćete uvažiti ove dopune koje su bitne za učenike koji se školuju u posebnim odgojno –obrzovnim ustanovama (od 7.do 21. godine života) po PRAVILNIKU O OSNOVNOŠKOLSKOM I SREDNJOŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU NN 24/15 , a koji je stupio na snagu 12.ožujka.2015. Srdačan pozdrav, Andrijana Đumlan- Cetin, mag .kineziologije voditeljica Županijskog stručnog vijeća za učitelje i nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture koji rade u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske Primljeno na znanje S obzirom kako je sve što ste naveli prepoznato tijekom izrade Nacionalnog programa športa, sve je već sadržano u općem cilju 2. Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa kroz veliki niz mjera i aktivnosti koje će svojom provedbom pomoći rješavanju navedenih problema. Pa tako npr. kroz mjeru 2.3.1. Povećati satnicu redovne nastave TZK-a i izvannastavnih školskih aktivnosti ili 2.3.7. Unapređivanje nastave i izvannastavnih aktivnosti vidljiva je intencija da se ovim dokumentom potakne na rješavanje problema koje ste i Vi primijetili, međutim, ovaj dokument ne može nametati konačna rješenja koja su u nadležnosti drugih tijela državne uprave, u ovom slučaju Ministarstva znanosti i obrazovanja, ali ih može na to poticati.
182 Hrvatska Asocijacija za Sportski Menadžment 2. ANALIZA STANJA, 2.7. ZDRAVSTVENO USMJERENA TJELESNA AKTIVNOST - ŠPORTSKA REKREACIJA Prijedlog na: Stoga je bitno naglasiti da je osnovna pretpostavka skrbi o športašima uređenje njihove zdravstvene zaštite kroz propisivanje zdravstvenih pregleda. Liječnički pregledi športaša trebaju biti besplatni i jednako dostupni za sve športaše kroz osiguravanje financijskih sredstava putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Nadalje, potrebno je vrhunskim športašima omogućiti pravodobnu dostupnost liječnika specijalista, kao i vrhunskim športašima I. kategorije odobriti naknadu za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Obrazloženje: Uz besplatne zdravstvene preglede kojima dajemo veliku pohvalu, predlažemo uvođenje godišnjih besplatnih savjetovanja iz sportske psihologije, nutricionizma te ortopedski pregled kako bi dodatno pojačali zdravstvenu zaštitu djece. Ivan Vranković Hrvatska asocijacija za sportski menadžment Nije prihvaćen Zdravstvena skrb o športašu prepoznata je u Nacionalnom programu športa te je definirana mjerom 3.2.5. Uvesti sustav zdravstvene skrbi za športaše na način da se u suradnji s Ministarstvom zdravstva donese pravilnik koji će regulirati liječničke preglede te da se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje pokuša naći rješenje kako bi se uspostavio učinkoviti sustav za financiranje liječničkih pregleda športaša. Ministarstvo zdravstva je nadležno za brigu o zdravlju svih građana Republike Hrvatske uključujući i športaše te odredbe koje se tiču zdravstvene zaštite može propisivati isključivo ministarstvo zaduženo za područje zdravstva. Slijedom navedenoga, u Nacionalnom programu športa prepoznat je problem zdravstvene zaštite športaša te će se prilikom izrade Zakona o športu propisati donošenje pravilnika koji će regulirati liječničke preglede od strane ministarstva zaduženog za zdravstvo. Nadalje, što se tiče prijedloga da se vrhunskim športašima I. kategorije odobri naknada za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, navedeno je predloženo u mjeri 3.2.7. Uvesti mirovinsko i zdravstveno osiguranje za vrhunske športaše I. kategorije.
183 Miro Opacak 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
184 Hrvatski olimpijski odbor 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU Način na koji je predstavljen problem nedostatka stručnih kadrova u sportu trebao bi biti postavljen tako da omogući korištenje fondova i programa Europske unije u tu svrhu, jer će ovakva prezentacija problema i potreba onemogućiti korištenje istih. Osim toga, usredotočen je samo na dio kadrova u sportu, dok su ostali kadrovi nepravedno zanemareni iako o nekima ovisi kako se upravlja u sportu, što je područje koje se također želi poboljšati. Zaključak: Dokument nije dovoljno dobro pripremljen da bi se mogao povezati s objektivnim potrebama ulaganja u razvoj svih vrsta kadrova u sportu, te postoji realni rizik da se ne iskoriste sve prilike za razvoj sporta, naročito u sinergiji s ostalim relevantnim sektorima na svim razinama, ako ne bude značajnijih izmjena u sadržaju. Nadalje nije dovoljno istaknuti problem obrazovne strukture stručnih kadrova za poslove u sportu potrebno je tome dodati da niti uvjeti zapošljavanje stručnih kadrova u sportu nisu motivirajući jer sportske udruge nemaju osigurana sredstva za angažiranje stručne osobe za obavljanje stručnih poslova u sportu. Sportske udruge jedva preživljavaju, dok podmire troškove korištenja sportskih objekata i odlazak na natjecanja ne ostaje im dovoljno sredstava za podmirenje troškova stručne osobe za potrebe kluba. Baza sporta u sportskom klubu često je i u velikoj mjeri iscrpljena i ne dozvoljava realizaciju svih potreba za sportske aktivnosti i sportaše, pa ni za plaćanje stručnog rada trenera. Prijedlog: Povući Nacrt prijedloga Nacionalnog programa sporta iz procedure i vratiti na doradu (uključiti Hrvatski olimpijski odbor i druge relevantne dionike u proceduru izrade Nacrta prijedloga Nacionalnog programa sporta). Nije prihvaćen Niz aktivnosti već navedenih u Nacionalnom programu športa rješava probleme koje ste naveli u svojem komentaru. Prepoznavanje činjenice da nedostaje kadra u športu, odnosno da gotovo 40% posto trenera obavlja taj posao bez ikakve stručne kvalifikacije, više je nego dovoljan podatak iz kojeg je proizašla mjera 5.3.2. Poticati obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje stručnog kadra u športu te stvara temelj za povlačenje sredstava iz EU fondova. Također kroz mjeru 6.3.1. Unaprijediti učinkovitost rada u športskim organizacijama prepoznate su osobe uključene u rad u športskim udrugama te činjenica da je potrebno provoditi edukacijske programe u različitim područjima športa kako bi se jačali administrativni kapaciteti svih dionika u športu i unaprijedila učinkovitost njihovog rada. Nadalje, poglavlje 2.6. Stručni kadrovi u športu sadrži dio o obrazovnoj strukturi trenera s detaljnim podatcima iz koje je proizašao poseban cilj 5.3. Uskladiti obrazovne programe sa stvarnim obrazovnim potrebama športa i poticati usavršavanje, a navedeno će se postići donošenjem pravilnika o potrebnoj razini osposobljavanja, donošenjem pravilnika o licenciranju te osiguranjem financijske potpore za troškove školarine za stjecanje stručnih kvalifikacija za rad u športu. Što se tiče komentara da uvjeti za zapošljavanje stručnih kadrova u športu nisu motivirajući jer športske udruge nemaju osigurana sredstva za angažiranje stručne osobe za obavljanje stručnih poslova u športu, skrećemo vam pažnju na mjeru 1.4.4. koja će kroz aktivnost stvaranja zakonske pretpostavke za povoljnu isplatu naknadama fizičkim osobama u sustavu športa omogućiti povoljnije zapošljavanje stručnog kadra, dok će se kroz aktivnost „Poticati programe športskih zajednica u županijama iz dijela prihoda od igara na sreću“ koja je sastavni dio mjere 1.1.1. Uravnotežiti i prilagoditi iznose financiranja športa realnim potrebama na svim razinama s mogućnostima DP i proračuna JLP(R)S po prvi put omogućiti direktno financiranje potreba lokalnog športa s nacionalne razine, što podrazumijeva i financiranje stručnog kadra. Sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme javnog savjetovanja navedena mjera će se preoblikovati međutim aktivnost će se provesti u okviru planiranoga te će se po prvi puta omogućiti direktno financiranje potreba lokalnog športa s nacionalne razine, što podrazumijeva i financiranje stručnog kadra. Slijedom navedenoga, može se jedino zaključiti kako je potrebno što brže donošenje Nacionalnog programa športa kako bi se riješili problemi koje ste naveli jer su već sadržani u dokumentu, te da bi povlačenje Nacrta prijedloga Nacionalnog programa športa iz procedure, kako vi predlažete, jedino moglo usporiti rješavanje detektiranih problema.
185 Zagrebački sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
186 Hrvatski sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU Poštovani, Hrvatski sportski savez slaže se s komentarom Hrvatskog paraolimpijskog odbora nadopune teksta u poglavlju Socijalni i radni status trenera uz napomenu da pojam "vrhunski sportaš" obuhvaća i vrhunske sportaše osoba s invaliditetom i gluhih sportaša. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
187 Hrvatski sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU Poštovani, Hrvatski sportski savez slaže se s komentarom Hrvatskog paraolimpijskog odbora nadopune teksta u poglavlju Školovanje, stručno usavršavanje i sustav cjeloživotnog učenja trenera, uz naglasak da se tekst treba prilagoditi na način da se predloženi tekst nadopuni, kako slijedi: "Također u sustavu športa evidentan je nedostatak mogućnosti stjecanja stručnih kvalifikacija za trenere u športu osoba s invaliditetom i gluhih sportaša, odnosno za „manje“ športove pa je stoga nužno pristupiti izradi sustavnih rješenja, odnosno programa kolegija koji bi se izvodili na kineziološkim fakultetima odnosno putem ustanova za osposobljavanje i usavršavanje u športu." Prihvaćen Slažemo se s navedenim prijedlogom te će se dodati u tekst sukladno predloženom.
188 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU U poglavlje Socijalni i radni status trenera dodati tekst: "U cilju unapređivanja socijalnog statusa trenera vrhunskih športaša potrebno je rečene trenere uvesti trajne mjesečne naknade prema modelu naknade za športsku izvrsnost koju primaju vrhunski športaši." Obrazloženje: Socijalni status trenera vrhunskih športaša moguće je unaprijediti uvođenjem trajne mjesečne naknade prema modelu naknade za športsku izvrsnost koju primaju vrhunski športaši. Primljeno na znanje Svi opći i posebni ciljevi kao i mjere i aktivnosti Nacionalnog programa športa proizašli iz SWOT analize koja je utemeljena na podatcima dobivenim putem radionica na kojima je sudjelovalo oko 500 djelatnika športskih zajednica nacionalne, regionalne i lokalne razine te športskih klubova i udruga koji su svakodnevno uključeni direktno u rad u sustavu športa pa tako i u sustav športa osoba s invaliditetom. Nadalje, SWOT analiza napravljena je i na osnovu podataka prikupljenih od krovnih športskih organizacija, ustanova za obrazovanje odraslih te različitim upitnicima i anketama i javno dostupnim podatcima. Uvidom u SWOT analizu kao nedostatak se nije iskristalizirala navedena problematika pa sukladno tome navedeno nije prepoznato Nacionalnim programom športa. S obzirom da ta mjera ima određeni fiskalni učinak, a u ovome trenutku nije poznato koliki bi on bio, potrebno je u dogovoru s Ministarstvom financija utvrditi mogućnost prihvaćanja ove aktivnosti.
189 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU U poglavlje kolovanje, stručno usavršavanje i sustav cjeloživotnog učenja trenera dodati tekst: "Također u sustavu športa evidentan je nedostatak mogućnosti stjecanja stručnih kvalifikacija za trenere u športu osoba s invaliditetom, odnosno za „manje“ športove pa je stoga nužno pristupiti izradi sustavnih rješenja, odnosno programa kolegija koji bi se izvodili na kineziološkim fakultetima odnosno putem ustanova za osposobljavanje i usavršavanje u športu." Obrazloženje: U NPŠ je potrebno je predvidjeti stjecanje stručne kvalifikacije za trenere u sportu osoba s invaliditetom kao i za ostale manje sportove za koje trenutno ne postoje sustavi osposobljavanja. Prihvaćen Slažemo se s navedenim prijedlogom te će se dodati u tekst sukladno predloženom.
190 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU Analiza koja se odnosi na stručne kadrove u sportu je djelomična i nedovoljna za izvođenje kvalitetnih zaključaka te definiranje ciljeva, mjera i aktivnosti. Mali broj pokazatelja analize o stručnim kadrovima u sportu moguće je nadomjestiti brojnim podaci iz drugih opsežnijih studija o stručnim kadrovima u sportu koji bi omogućili donošenje kvalitetnijih i na istraživanjima utemeljenih zaključaka, ciljeva, mjera i aktivnosti. U analizu je svakako potrebno uključiti podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji u svojoj evidenciji ima više od 500 nezaposlenih osoba koje su završile neku od razina školovanja potrebnih za obavljanje stručnih trenerskih poslova. Dio iznesenih zaključaka je kvalitetan i utemeljen na pokazateljima, ali neki od izvedenih zaključaka u analizi nisu utemeljeni na prezentiranim podacima, a neki zaključci su suprotni od prikazanih podataka u tablicama. Obrazloženje: konstatacija „Rezultati analize dopuštaju zaključak da trenerski poziv u sustavu hrvatskog športa nije u povoljnom položaju te pokazuje da potreba za trenerskom strukom raste…“ zahtjeva dodatno obrazloženje jer nije jasno niti je objašnjeno po kojim rezultatima analize i po kojim mjerilima ili kriterijima „trenerski poziv…nije u povoljnom položaju“. U analizi su izneseni tek podaci o obrazovnoj strukturi trenera. Iako se načelno slažemo s konstatacijom da „trenerski poziv…nije u povoljnom položaju“ predlažemo da se puno kvalitetnije i preciznije definiraju pokazatelji nepovoljnog položaja, te da se kvalitetnije prepoznaju uzroci nepovoljnog položaja kako bi se posljedično mogli kvalitetnije definirati ciljevi, mjere i aktivnosti. Nadalje u tekstu analize zaista nije pokazan niti jedan pokazatelj i podatak „porasta potrebe za trenerskom strukom“, štoviše, pokazan je pad broja trenera u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu. Ukoliko se „porasta potrebe za trenerskom strukom“ odnosi na udio osoba od oko 39% koje obavljaju trenerske poslove bez ikakve kvalifikacije i suprotno odredbama Zakona o sportu ključno je pitanje kako je moguće da je toliko veliki udio osoba koje krše odredbe Zakona o sportu, a istovremeno na tržištu rada odnosno u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje postoji više od 500 nezaposlenih kineziologa. U tekstu analize se konstatira kako „najveći udio trenera u analiziranom uzorku, gotovo 30% (SDUŠ), čine treneri koji su osposobljeni za rad u športu putem različitih programa…“ međutim podaci iz tablice 12 za 2016. (zadnju godinu za koju su izneseni podaci) pokazuju suprotno od toga, odnosno najveći udio nakon osoba bez kvalifikacija imaju školovani treneri dok je najmanji udio osposobljenih trenera. Prijedlog: doraditi analizu, uključite i druge relevantne i postojeće pokazatelje o stručnim kadrovima u sportu, dio zaključaka koji nisu u skladu s prikazanim i dostupnim podacima ili nisu utemeljeni na podacima revidirati, a dio zaključaka koji su suprotni pokazateljima izostaviti. Djelomično prihvaćen Podatak kako postoji više od 500 nezaposlenih kineziologa može proizaći iz više razloga poput već navedene činjenice kako navedeni ne pokrivaju potrebe više od 100 športova koji čine sustav športa. Jasno je kako mnogi savezi imaju problem da imaju više stotina klubova, a nemaju niti jednu razinu stjecanja kvalifikacija koja bi u dostatnom broju zadovoljila potrebe športa za trenerskim kadrom. Rješenje navedenog pitanja kako je moguće da tako veliki broj osoba nema kvalifikaciju može proizaći iz navedene činjenice, kao i iz Procjene učinaka propisa koja je pokazala da su trenutne zakonske odrednice o trenerima prenormirane, neusklađene s praksom mnogih EU zemalja i ne prepoznaju realnost honorarnog i volonterskog obavljanja velikog dijela trenerskog posla, a također su i diskriminatorne jer razlikuju istovrsne kvalifikacije i istovrsne obrazovne ustanove temeljem nepravednog kriterija usklađenosti s programom krovne organizacije bez obzira na sadržaj istoga ili razlikuju već stečenu kvalifikaciju trenera na temelju osvajanja medalje neovisno o postignutom uspjehu tijekom školovanja. Nacionalni program športa nije dokument kojim se rješava pitanje nezaposlenosti već dokument kojim se rješavaju problemi i otklanjaju nedostatci u području športa. Analizu nije potrebno dorađivati, ali će se u tekstu jasnije obrazložiti dobiveni rezultati.
191 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU Predlažemo da se konstatacija „Nacionalni športski savezi moraju stvarati preduvjete za angažiranje visokoobrazovanih trenera.“ nadopuni na slijedeći način „Nacionalni športski savezi i Nacionalni program šport svojim ciljevima, mjerama i aktivnostima moraju stvarati preduvjete za angažiranje visokoobrazovanih trenera.“ te da se posljedično predvide odgovarajuće mjere i aktivnosti u Nacionalnom programu športa koje bi bile u skladu s navedenim zaključkom. Nije prihvaćen Nacionalni program športa isključivo ciljevima, mjerama i aktivnostima može stvoriti preduvjete te je nepotrebno to naglašavati, a aktivnost već postoji unutar mjere 5.3.2. Poticati obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje stručnog kadra u športu.
192 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU Konstatacija „U području športa godišnje se obrazuje relativno mali broj osoba“ potrebno je dodatno utemeljiti i obrazloži. Obrazloženje: iz prikazanih podataka u tablici 13 razvidno je da je u 2016. godini obrazovanje (školovanje) završilo ukupno 137 osoba, međutim, samo na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2016. godine diplomirale su 252 osobe (136 sveučilišni studij te 116 stručni i specijalistički studij) dok je ukupno bilo upisano 1.976 studenata (1.214 sveučilišni studij, 762 stručni i specijalistički studiji) (Izvješće Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o radu u akademskoj 2015./2016.; www.kif.hr). Između 75-80% diplomiranih studenata je diplomiralo u području sporta (različiti sportovi i KPS), a između 20-25% u području fitnessa i rekreacije. Provjerljivi i javno dostupni službeni podaci samo Kineziološkog fakulteta u Zagrebu bez podataka Kineziološkog fakulteta u Splitu pokazuju značajno različite podatke od podataka iznesenih u tablici 13. Ukoliko je konstatacija o malom broju osoba koje se obrazuju u području sporta odnosila na podatke iznesene u tablici 13 moguće je da je došlo do pogrešnih zaključaka jer službeni podaci samo jedne visokoškolske institucije govore suprotno od podataka u tablici 13. U protekloj akademskoj 2017./2018. godini na Kineziološkom fakultetu studiralo je 1,959 studenata, a diplomiralo je ukupno 267 studenata (magistri kineziologije 114, stručni prvostupnici trenerske struke 131 i stručni specijalisti trenerske struke 22). Prijedlog: temeljito preispitati podatke u tablici 13, analizu temeljiti na službenim i javno dostupnim podacima te posljedično preispitati i korigirati zaključke o malom broju osoba koje se obrazuju u području sporta. Nije prihvaćen Podatke za Tablicu 13. Središnjem državnom uredu za šport dostavili su Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu te ustanove za obrazovanje odraslih u području športa. Podatci su prikupljeni za razdoblje od 2013. do 2017. godine te ne sadrže podatke o akademskoj godini 2017./2018. Sumarna brojka osoba koje su završile različite razine stručnih i sveučilišnih studija nije ključan pokazatelj jer nije iznesen podatak o broju športova za koji su programi provedeni i broj osoba koje su završile programe po pojedinom športu kako bi se mogle dovesti u relaciju s potrebama športa. Za potrebe analize nije ključan podatak stanje kineziologa općenito, već broj osoba sa različitim razinama stručnih kvalifikacija za različite športove, a koji je izrazito nepovoljan u odnosu na realne potrebe športa što je jedna od glavnih primjedbi dionika iznesena kroz okrugle stolove te činjenica vidljiva iz podataka nacionalnih saveza.
193 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU Predlažemo da se podaci iz tablice 13 temeljito revidiraju te analitički i detaljno prikažu. Obrazloženje: Uspoređuju se osobe koje su završili programe osposobljavanja i školovanja u području „sporta“ i „rekreacije“. Nemoguće je izjednačavati u usporedbi osposobljavanje koje traje nekoliko tjedana ili mjeseci, svakako ne dulje od jedne godine sa školovanjem koje traje 3 ili 5 godina i mogućnost broja upisanih polaznika je ograničena sveučilišnim kvotama. Također, podjela programa na „sport“ i „rekreaciju“ ne postoji barem ne na visokoškolskoj razini. Radi se strašnom pojednostavljivanju i uopćavanju programa školovanja koja nije opravdana niti potrebna. Iznosimo sumnju u navedene podatke koji se odnose na visokoškolske programe te predlažemo analitički prikaz svih podataka visokoškolskih obrazovnih institucija koji su objedinjeni u tablici 13 radi provjerljivosti navedenih podataka. Službeni podaci s kojima raspolaže Kineziološki fakultet u Zagrebu su značajno drugačiji od podataka navedenih u tablici 13, a koji se odnose na visokoškolske institucije. Nije prihvaćen Podatke za Tablicu 13. Središnjem državnom uredu za šport dostavili su Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu te ustanove za obrazovanje odraslih u području športa. Nadalje, ne izjednačavaju se formalni programi obrazovanja odraslih s visokoškolskim kvalifikacijama već se jasno naglašava nedostatak trenera svih razina u velikom broju športova što je jasna i općepoznata činjenica. Potpuno je jasno kako nije bitna samo ukupna suma kadrova već posebno njihova raspoređenost po športovima.
194 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU Tumačenje „iz tablice 13. vidljivo je da je veći broj stručnog kadra u području rekreacije, odnosno, zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja, nego samog športa i športskih grana“ je tendenciozno tumačenje, nije utemeljeno na objektivnim pokazateljima te stvara dojam da kineziološki fakulteti dominantno ne školuju kadrove za potrebe sporta. Nije prihvaćen Podatke za Tablicu 13. Središnjem državnom uredu za šport dostavili su Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu te ustanove za obrazovanje odraslih u području športa te se sigurno može smatrati objektivnom. Također, apsolutno je jasna činjenica da u ovome trenutku postoji više od 80 nacionalnih športskih saveza te više od 100 športova u Republici Hrvatskoj za koje u ovome trenutku postoji 31 program osposobljavanja dok je manje od 50% športova i športskih grana obuhvaćeno trenerskim studijima i usmjerenjima na sveučilišnim studijima.
195 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU U poglavlju analize „Socijalni i radni status trenera“ nejasno je na što se odnosi referenca „Studija“. Predlažemo pedantnije korištenje i navođenje literature i drugih izvora koji se koriste u ovom dokumentu. Prihvaćen Gdje je potrebno u tekstu preciznije će se navesti izvori
196 Hrvatska Asocijacija za Sportski Menadžment 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU Prijedlog na: Zbog brzog razvoja športa u svijetu i svih disciplina povezanih sa športom (psihologija, tehnologija, marketing i sl.) iznimno je važno kontinuirano obrazovanje trenera i ostalih stručnjaka u području športa, što se postiže cjeloživotnim učenjem. Obrazloženje: Današnji sport, a pogotovo radna praksa obuhvaća sva navedena područja (psihologija, tehnoologija, marketing...) kao i mnoga druga s kojima se sportski djelatnici susreću svakodnevno. Sve navedeno su područja koje obuhvaća sportski menadžment i administracija, a zbog trenutačnog Zakona o sportu u ovom dokumnetu su navedena kao cjeloživotno učenje koji je pun širi lingvistički pojam. Ivan Vranković Hrvatske asocijacija za sportski menadžment Nije prihvaćen Iz navedenoga nije jasno što, na koji način i u koju mjeru bi se trebalo ugraditi.
197 HRVATSKA OLIMPIJSKA AKADEMIJA 2. ANALIZA STANJA, 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU Pod točkom 2.6. STRUČNI KADROVI U ŠPORTU, u tekstu "Uzimajući u obzir činjenicu da je vrlo velik broj osoba koje obavljaju trenerske poslove u športu bez potrebnih kvalifikacija, nužno je izgraditi znatno učinkovitiji i kvalitetniji sustav stručnog osposobljavanja i usavršavanja", upozoravamo kako važeći Zakon o sportu ne prepoznaje pojam stručnog usavršavanja što nije u skladu sa čl. 19. Pravilnika o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (NN 129/08) gdje su navedene vrste programa u obrazovanju. Primljeno na znanje Nacionalni program športa služi kao podloga za donošenje novih zakonskih odredbi koje će unaprijediti sustav športa. Središnji državni ured za šport upoznat je sa svim zakonskim odredbama koje reguliraju navedeno područje te smatra, a s ciljem unaprjeđenja i skrbi o stručnom kadru u športu, kako je potrebno i prepoznavanje pojma usavršavanje u sustavu športa.
198 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 2. ANALIZA STANJA, 2.5. ŠPORTSKE GRAĐEVINE Dopuniti sljedećim tekstom: "Potrebno je, stoga, gdje god je to moguće na postojećim športskim građevinama izvršiti potrebne intervencije i preinake kako bi se uklonile postojeće manjkavosti odnosno postojeće športske građevine u cijelosti prilagodilo osobama s invaliditetom i njihovim potrebama Također, potrebno je i dalje sve športske građevine planirati i projektirati na način da su u cijelosti prilagođene potrebama osoba s invaliditetom bilo da se radi o športašima, djelatnicima ili gledateljima i posjetiteljima u tim građevinama. Pri izvođenju prilagodbi postojećih športskih građevina, odnosno planiranju i projektiranju novih športskih građevina potrebno je primijeniti odredbe Pravilnika o osiguranju pristupačnosti graševina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/2013). " Obrazloženje: Aktualno stanje (ne)prilagođenosti športskih građevina u cijelosti potrebama osoba s invaliditetom ne zadovoljava pa je stoga potrebno poduzeti korektivne mjere kako bi se postojeći nedostatci otklonili. Istovremeno, nužno je osigurati da se pri planiranju i projektiranju budućih športskih građevina obligatorno primjenjuje pozitivna relevantna regulativa. Prihvaćen Slažemo se s navedenim prijedlogom te će se dodati u tekst sukladno predloženom.
199 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.5. ŠPORTSKE GRAĐEVINE Predlažemo izostavljanje ovog poglavlje iz analize jer je i u samom tekstu naglašeno kako analizu nije moguće provesti – „analizu stanja u području športskih građevina nije moguće precizno provesti niti prikupljeni podatci detaljnije analizirat“ – te posljedično predlažemo da se u poglavlju 5.4. definira cilj - izrada analize stanja sportske infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Tek po izradi analize i na temelju nje može se pristupiti daljnjem strateškom i programskom promišljanju razvoja sportske infrastrukture u RH. Nije prihvaćen S obzirom na činjenicu da se prilikom analize prikupljenih podataka vezanih za športske građevine uvidjelo kako podatke nije moguće kvalitetno analizirati radi različitog načina vođenja evidencije, klasifikacije i postupanja prema športskim građevinama od strane lokalne samouprave, a sve radi nepostojanja zakonskog okvira, nedvojbeno je da se Nacionalnim programom športa moraju definirati mjere koje će potaknuti donošenje novog zakonskog okvira te mreže športskih građevina. Slijedom navedenog, 4. opći cilj kao i mjere i aktivnosti unutar tog cilja usmjerene su na otklanjanje uočenog problema. Kvalitetnu analizu će biti moguće provesti nakon uspostave mreže športskih građevina na lokalnoj i nacionalnoj razini, a da bi se navedeno uspostavilo, potrebna je promjena zakonskih odredbi. S obzirom na činjenicu kako se u Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.- 2020. navodi kako će politika Vlade bit će usmjerena na ispunjavanje specifičnih ciljeva među kojima je i ulaganje u veći broj malih športskih objekata te da se SWOT analizom utvrdilo da je nedostatak i loše stanje športske infrastrukture problem za sustav športa, neosporno je da športska infrastruktura mora biti prepoznata kroz opći cilj.
200 Miro Opacak 2. ANALIZA STANJA, 2.4. ŠPORT I ŠPORTAŠI U SUSTAVU OBRAZOVANJA Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
201 Zagrebački sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.4. ŠPORT I ŠPORTAŠI U SUSTAVU OBRAZOVANJA Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
202 Hrvatski sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.4. ŠPORT I ŠPORTAŠI U SUSTAVU OBRAZOVANJA Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih slaže se s komentarom Hrvatskog paraolimpijskog odbora, uz napomenu da se tekst Nacionalnog programa športa 2019.-2026. treba usuglasiti sa Zakonom o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj (NN 82/15) te Pravilnikom o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima (NN 102/2018), odnosno potrebno je prilagoditi nastavu TZK-a s potrebama gluhe djece te uključiti stručne komunikacijske posrednike, i to sukladno čl. 4. i čl. 5. navedenog Pravilnika, kako slijedi: "II. STRUČNI KOMUNIKACIJSKI POSREDNIK Članak 4. (1) Stručni komunikacijski posrednik je osoba koja daje komunikacijsku potporu gluhim, nagluhim i gluhoslijepim učenicima u onom sustavu komunikacije koji preferira gluhi, nagluhi ili gluhoslijepi učenik: hrvatski znakovni jezik, prilagođeni hrvatski znakovni jezik (taktilni, locirani, vođeni) ili ostale sustave komunikacije koji se temelje na hrvatskome jeziku (simultana znakovno-govorna komunikacija, ručne abecede, titlovanje ili daktilografija, očitavanje govora s lica i usana, pisanje na dlanu i korištenje tehničkih pomagala). (2) Stručni komunikacijski posrednik pruža komunikacijsku potporu gluhim, nagluhim i gluhoslijepim učenicima koji imaju rješenje o primjerenome programu obrazovanja Ureda. (3) Stručni komunikacijski posrednik posreduje u komunikaciji između učenika i okoline tijekom odgojno-obrazovnoga procesa u svakodnevnim nastavnim, izvannastavnim i izvanučioničkim aktivnostima, prema izrađenome programu rada i uputama učitelja/nastavnika, stručnih suradnika škole odnosno stručnoga tima. (4) U jedan razredni odjel/odgojno-obrazovnu skupinu može biti uključen samo jedan stručni komunikacijski posrednik. Iznimno, zbog organizacijskih mogućnosti škole, u isti razredni odjel mogu biti uključena dva stručna komunikacijska posrednika, o čemu odlučuje osnivač uz prethodnu suglasnost Ministarstva. (5) Učenici koji imaju osiguranu potporu stručnoga komunikacijskog posrednika ne mogu imati i osiguranu potporu pomoćnika u nastavi. (6) Učenici kojima je odobrena provedba nastave u kući, nastave u zdravstvenoj ustanovi ili nastave na daljinu mogu imati osiguranu potporu stručnoga komunikacijskog posrednika i za vrijeme trajanja navedenih oblika nastave. Članak 5. (1) Poslovi stručnoga komunikacijskog posrednika realiziraju se tijekom boravka učenika u školi i izvanučioničkim aktivnostima, koje su sastavni dio kurikuluma i godišnjega plana i programa škole s učenikom ili skupinom učenika, prema izrađenome programu rada sukladno individualnim potrebama svakoga pojedinog učenika te uputama učitelja/nastavnika, stručnih suradnika škole odnosno stručnoga tima. (2) Poslovi stručnoga komunikacijskog posrednika su: – pružati komunikacijsku potporu u onom sustavu komunikacije koji učenik preferira, – pripremati se za nastavu i neposredni rad s učenikom u svrhu objašnjavanja/prevođenja određenih pojmova učeniku prema uputama učitelja/nastavnika, – pružati potporu učeniku pri uporabi radnih materijala i korištenju udžbenika, – dodatno objasniti/prevesti pojmove učeniku, – poticati učenika na pisanje i izražavanje u onom sustavu komunikacije koji učenik preferira, a u skladu s učenikovim mogućnostima i sklonostima, – poticati učenika na suradnju s ostalim učenicima, – pružati potporu u kretanju za gluhoslijepe učenike i osigurati prenošenje vizualnih/auditivnih informacija (opisivanje okoline u nastavnim, izvannastavnim i izvanučioničkim aktivnostima), – ispisivati na računalu tekst izlaganja predavača tijekom nastave, – surađivati s učiteljima/nastavnicima i stručnim suradnicima, – obavljati ostale poslove iz članka 3. ovoga pravilnika sukladno potrebama učenika. (3) Poslovi stručnoga komunikacijskog posrednika definirani prema potrebama učenika, odnosno skupine učenika u sklopu njegova programa rada mogu sadržavati neke ili sve navedene aktivnosti." Nije prihvaćen Na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr., 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17 i 68/18) donesen je Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima („Narodne novine“, broj: 108/18) koji člankom 1. stavkom 4. propisuje da je cilj potpore pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika izjednačavanje mogućnosti učenika, odnosno sudjelovanje u onom sustavu komunikacije koji preferira gluhi, nagluhi ili gluhoslijepi učenik te učenik sa složenim komunikacijskim teškoćama po načelu razumne prilagodbe u svrhu osiguravanja njemu primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja. S obzirom na navedeno učenici s oštećenjem sluha imaju mogućnost dobivanja stručno komunikacijskog posrednika koji je uključen u cjelokupni obrazovni proces pa tako i nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Što se tiče mogućnosti osnivanja Hrvatske organizacije sportskih prevoditelja znakovnog jezika za gluhe sportaše i djecu s oštećenjem sluha, ne postoji prepreka da se ona osnuje te navedeno nije potrebno propisivati niti Nacionalnim programom športa niti Zakonom o športu. Također, napominjemo kako su člankom 53. stavkom 4. te člankom 54. stavkom 3. Zakona o sportu propisane zadaće sportskih saveza osoba s invaliditetom i Hrvatskog sportskog saveza gluhih među kojima je i skrb o športašima koja između ostalog ako je to potrebno podrazumijeva i brigu oko prevoditelja ako je to športašu potrebno. Sijedom navedenoga, Središnji državni ured za šport kroz programe javnih potreba u športu podržat će sve aktivnosti Hrvatskog sportskog saveza gluhih koje pomažu razvoju športa gluhih (i gluhoslijepih) osoba, a pogotovo one koje su obuhvaćene i regulirane pravnim propisima Republike Hrvatske.
203 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 2. ANALIZA STANJA, 2.4. ŠPORT I ŠPORTAŠI U SUSTAVU OBRAZOVANJA U poglavlje Školski šport – izvannastavne i izvanškolske športske aktivnosti na kraju dodati tekst: "S obzirom da učenici s invaliditetom većinom ne sudjeluju u nastavi TZK potrebno je ponuditi prilagođene programske sadržaje. U organizaciji nastave TZK potrebno je za učenike s invaliditetom osigurati asistente u nastavi kako bi se omogućilo i osiguralo njihovo sudjelovanje u nastavi TZK te time proaktivno djelovalo na održanje i unapređenje njihovog psihofizičkog stanja." Obrazloženje: U odnosu na utvrđeno činjenično stanje - učenici s invaliditetom većinom ne sudjeluju u nastavi TZK potrebno je ponuditi odgovarajuće rješenje problema: 1. kroz prilagođene nastavne sadržaje TZK i 2. osiguranjem asistenata u nastavi koji će učenicima s invaliditetom pomoći u realizaciji zacrtanih nastavnih ciljeva TZK. Prihvaćen Slažemo se s navedenim prijedlogom te će se dodati u tekst sukladno predloženom.
204 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.4. ŠPORT I ŠPORTAŠI U SUSTAVU OBRAZOVANJA Konstataciju kako „Šport u osnovnim i srednjim školama podrazumijeva provođenje obavezne nastave tjelesne i zdravstvene kulture (u daljnjem tekstu TZK).“ potrebno je dodatno obrazložiti ili promijeniti. Izjednačavanje nastavnog procesa u sustavu odgoja i obrazovanja s bavljenjem sportom, a što se naslućuje iz navedene konstatacije, sugerira nerazumijevanje i nedovoljno poznavanje ciljeva i sadržaja nastave TZK. Prihvaćen Navedeno će se preciznije obrazložiti.
205 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.4. ŠPORT I ŠPORTAŠI U SUSTAVU OBRAZOVANJA Predlažemo kvalitetnije utemeljiti i objasniti sintagme „nastavni plan i program nastave TZK nije prilagođen današnjem načinu života“ odnosno da nastavni plan i program TZK „ne prati ni potrebnu razinu kvalitete nastave TZK“. Navedeno je nejasno s više aspekata te se bez pozivanja na relevantna istraživanja iznošenje ovakvih i sličnih teza teško može razumjeti odnosno graniči s paušalnim i neutemeljenim tvrdnjama. Prihvaćen Navedeno će se precizno obrazložiti.
206 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.4. ŠPORT I ŠPORTAŠI U SUSTAVU OBRAZOVANJA Poput sustava školskog sporta predlažemo u analizu dodati i dio koji se odnosi na akademski sport jer je on u analizi izostao, a kasnije se spominje u ciljevima, mjerama i aktivnostima. Prihvaćen Slažemo se s navedenim prijedlogom te će se dodati u tekst sukladno predloženom.
207 Marko Hrabar 2. ANALIZA STANJA, 2.4. ŠPORT I ŠPORTAŠI U SUSTAVU OBRAZOVANJA Pod Obrazovanje športaša. Predlaže se pristupiti izmjenama Zakona o sportu i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi na način da je za potpis Ugovora o profesionalnom igranju, Stipendijskog ugovora i svih ostalih ugovora koji predstavljaju profesionalizaciju mladih sportaša nužno pohađanje (i završetak) srednjoškolskog obrazovanja. Nije prihvaćen S obzirom da je u Republici Hrvatskoj obavezno samo osnovnoškolsko obrazovanje navedeno nije moguće propisati Nacionalnim programom športa ili Zakonom o športu.
208 Marko Hrabar 2. ANALIZA STANJA, 2.4. ŠPORT I ŠPORTAŠI U SUSTAVU OBRAZOVANJA Slažemo se kako je nedostatan broj sati redovne nastave TZK-a, nedostatan i broj sati izvannastavnih školskih športskih aktivnosti, te nedostatan broj kineziologa koji održavaju spomenute sate. Pod pretpostavkom da se sve od navedenog u narednom periodu poboljša, na koji način se planira rješiti problem infrastrukture i činjenice nedostatka dvorana i termina u dvoranama gdje bi djeca trebala pohoditi predmetne sate? Marko Hrabar Hrvatska udruga profesionalnih sportaša Nije prihvaćen Školske športske dvorane nisu u nadležnosti Središnjeg državnog ureda za šport odnosno Zakona o sportu. Vlasnici školskih športskih dvorana su osnivači ili škole te se njihova izgradnja i adaptacija ne može propisati Nacionalnim programom športa, što ne znači da one trebaju biti izuzete iz mreže športskih građevina. S obzirom na činjenicu da se njima koriste i športski klubovi kada za to postoje uvjeti, one nisu izuzete iz aktivnosti Nacionalnog programa športa koje omogućuju obnovu i gradnju športskih građevina.
209 HRVATSKA OLIMPIJSKA AKADEMIJA 2. ANALIZA STANJA, 2.4. ŠPORT I ŠPORTAŠI U SUSTAVU OBRAZOVANJA Pod točkom 2. 4. "Šport i športaši u sustavu obrazovanja" u rečenici "Obaveznog i organiziranog oblika provođenja športskih aktivnosti nema u dijelu predškolskog odgoja i obrazovanja (...)", skrećemo pozornost na činjenicu da svaki program predškolskog odgoja ima predviđenu i nastavu tjelesnog odgoja koju odgajatelji trebaju provoditi uz ostale metodike. Prihvaćen Slažemo se s navedenim te će se unijeti korekcije u odlomku 2.4.
210 Miro Opacak 2. ANALIZA STANJA, 2.3. FINANCIRANJE ŠPORTA Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
211 Hrvatski olimpijski odbor 2. ANALIZA STANJA, 2.3. FINANCIRANJE ŠPORTA Kada se navode podaci o sredstvima koja se ostvaruju iz prihoda od igara na sreću potrebno je svakako navesti da su određeni značajni prihodi po tom osnovu, izostali, a to su prihodi koje državni proračun nije mogao ostvariti radi izbjegavanja oporezivanja od strane inozemnih priređivača od igara na sreću u Republici Hrvatskoj, kao i onih osoba koji protivno zakonu sudjeluju u takvim igrama na sreću, čime se ujedno umanjuju i prihodi domaćih priređivača igara na sreću koji poštuju propise. Nadalje, kada se govori o financiranju programa javnih potreba u sportu državne razine neophodno je istaknuti da je za financiranje sporta nacionalne razine osim sredstava koja se ostvaruju od prihoda od igara na sreću za pravodobnu realizaciju sportskih programa značajno i izdvajanje iz državnog proračuna iz općih prihoda i primitaka /koje je izostavljeno 2019. godine iz Državnog proračuna za 2019. godinu/, jer može premostiti razdoblje kad dinamika realizacije sredstava od igara na sreću nije dostatna za podmirenje troškova sportskih programa čija dinamika ne trpi odgađanje financiranja do ostvarenja prihoda s izvora igara na sreću /nastupi na međunarodnim natjecanjima-povećani intenzitet međunarodnih nastupa i sl/. Analiza područja financiranja sporta trebala bi biti temeljitija s posebnim osvrtom na „vlastita sredstva“ sportskih udruga jer samo temeljito sagledavanje situacije nezainteresiranosti gospodarskih subjekata za sportaše, sportske selekcije, sportske udruge i općenito sve elemente sporta, koji su najbolji promotori vrijednosti u Hrvatskoj i svijetu, mora pronaći poveznicu i zajedničke interese koji mogu doprinijeti većim sredstvima iz tih izvora za sportske udruge i razvoj sporta. U tome svakako treba razmotriti i uključiti u strateški dokument za razvoj sporta i mogućnosti koje nude modeli ulaganja u sport drugih zemalja. Pri tome ne smije se izostaviti da aktivne državne mjere u tu svrhu, treba pratiti i pozitivna društvena klima, aktivna promocija sporta i njegovih vrijednosti počev od činjenice da ulaganje u sport nije trošak već investicija u budućnost. U nabrajanju programa zadovoljavanja javnih potreba u športu na državnoj razini koji se odnosi na djelovanje HOO-a neopravdano se izostavljaju sredstva za „programe poticanja razvoja sporta na lokalnoj razini“ namijenjeni za županijske i gradske sportske zajednice, odnosno sportske udruge na tim razinama, koji su bili vrlo uspješni, provedeni temeljem kvalitetnih kriterija, dodijeljeni temeljem natječaja, kontrolirani u provedbi, a korisni za razvoj baze sporta te su doprinijeli sportskoj uspješnosti hrvatskih sportaša na međunarodnoj razini. Djelomično prihvaćen Mjera 1.1.2. obuhvaća i jasno odjeljivanje prihoda od igara na sreću i športskog klađenja za šport te propisuje da je potrebno Zakonom o igrama na sreću dozvoliti usluge online klađenja stranim priređivačima igara na sreću. Analiza financiranja obuhvatila je razdoblje do 2017. godine te nije bilo moguće navesti podatak da su se u 2018. godini sredstva za financiranje programa krovnih udruženja osigurala iz prihoda od igara na sreću, ali je napomenuto kako su kroz redovna sredstva Državnog proračuna izrazito manja u odnosu na sredstva od igara na sreću. Nastavno na komentar kako bi analiza područja financiranja sporta trebala biti temeljitija s posebnim osvrtom na „vlastita sredstva“ sportskih udruga napominjemo kako studija Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj s usporednim prikazom financiranja u Europskoj uniji koju je izradio Institut za javne financije za potrebe Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta navodi da se ne mogu točno utvrditi prihodi iz privatnih izvora jer su svi iznosi uglavnom procjena i nagađanja. S obzirom na navedeno, a i na činjenicu kako veliki dio sredstava privatnih izvora čine članarine čiji se iznos također može samo procijeniti, smatramo kako taj izvor financiranja za potrebe ovoga akta nije neophodan. Što se tiče sredstava za programe poticanja razvoja sporta na lokalnoj razini, isto će se navesti u tekstu kroz promicanje olimpizma putem lokalnog športa.
212 Zagrebački sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.3. FINANCIRANJE ŠPORTA Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
213 Hrvatski sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.3. FINANCIRANJE ŠPORTA Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih suglasan je s prijedlogom Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
214 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 2. ANALIZA STANJA, 2.3. FINANCIRANJE ŠPORTA Na kraju ovog poglavlja dodati novi tekst: Stoga potrebno je uvesti nova sustavna rješenja kojima će se: • Stvoriti povoljnije materijalno-financijske uvjete za športaše i športske udruge na svim razinama, • Dodatno poticati gospodarske čimbenike na sponzoriranje i doniranje sportaša i športskih udruga svih razina. Pored toga, potrebno je u poreznom sustavu uvesti poreznu olakšicu za športske udruge koje ostvaruju vlastite prihode, da budu oslobođene od plaćanja poreza na dobit ukoliko ostvarenu dobit u cijelosti usmjere u ostvarivanje vlastitih ciljeva djelovanja, odnosno provedbu vlastitih programa i projekata kojima se ostvaruju ciljevi športske udruge. Carinske olakšice Potrebno je za športske udruge na svim razinama organiziranja uvesti carinske olakšice za uvoz športske opreme i rekvizita imajući u vidu da se najveći dio športske opreme i rekvizita ne proizvodi u Republici Hrvatskoj. Zbog navedene okolnosti športske udruge pri nabavi i uvozu nužne športske opreme i rekvizita izloženi su troškovima plaćanja carinskih davanja i povezanih administrativnih poslova i usluga čime se istovremeno smanjuje masa financijskih sredstava koja je primarno namijenjena njihovoj osnovnoj djelatnosti – organizaciji i provedbi športskih priprema i natjecanja. Obrazloženje: Porezne olakšice potrebno je osmisliti tako da se potiče sponzoriranje i doniranje športskih udruga kao i da se sredstva koja športske udruge ostvare kao vlastite prihode ne budu osnova za formiranje porezne osnovice poreza na dobit ukoliko športska udruga financijska sredstva iz vlastitih prihoda usmjerava u realizaciju vlastitih programa. Na ovaj način omogućava se kvalitetniji rad športskih udruga te istovremeno, kod onih udruga koje su proračunski korisnici, smanjuje ovisnost o proračunskim sredstvima. Djelomično prihvaćen Što se tiče prijedloga vezanog uz porezne olakšice, sukladno konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj, Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj.
215 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.3. FINANCIRANJE ŠPORTA Cjelokupna analiza financiranja sporta temelji se na analizi javnih izvora financiranja sporta. Prethodna istraživanja su utvrdila da javni izvori financiranja sporta čine oko 50% financiranja hrvatskoga sporta, dok drugih oko 50% čine privatni izvori financiranja (studija Instituta za javne financije „Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj s usporednim prikazom financiranja u Europskoj uniji“, 2012.). Smatramo da izostavljanje privatnih izvora financiranja iz ove analiza, a posljedično u velikoj mjeri i iz kasnije definiranih ciljeva, aktivnosti i mjera nije opravdano te da ovakav pristup značajno ograničava kvalitetu i snagu zaključaka kao i kasnije predloženih mjera i aktivnosti. Skrećemo pozornost na zaključke navedene studije Instituta za javne financije prema kojima privatni izvori financiranja čine najveći potencijal za daljnji rast dok javni izvori imaju značajnih ograničenja daljnjeg rasta. Također, iz analize je izostavljena usporedba s drugim zemljama članicama Europske unije, a koja je učinjena u navedenoj studiji i brojnim drugim istraživanjima iz kojih je razvidno da javni odnosno proračunski izvori financiranja čine tek oko 24% izvora prihoda sporta u zemljama EU (16,9% lokalni proračuni i 6,9% državni proračuni). Prijedlog: Napraviti sustavnu i cjelovitu analizu financiranja sporta u Republici Hrvatskoj u kojoj se ne bi izostavilo oko 50% izvora financiranja hrvatskoga sporta s ciljem dobivanja kvalitetnijih zaključaka, a posljedično i definiranja kvalitetnijih mjera i aktivnosti. Nije prihvaćen U studiji Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj s usporednim prikazom financiranja u Europskoj uniji koju je izradio Institut za javne financije za potrebe Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta navodi se da se ne mogu točno utvrditi prihodi iz privatnih izvora jer su svi iznosi uglavnom procjena i nagađanja. S obzirom na navedeno, a i na činjenicu kako veliki dio sredstava privatnih izvora čine članarine čiji se iznos također može samo procijeniti, smatramo kako je nepotrebno osvrtati se na taj izvor financiranja za potrebe ovoga akta, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je cilj Nacionalnog programa športa kao i Programa Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2016.-2020. dostupniji šport svima. To se zasigurno najbolje može postići namjenskim ulaganjem u šport kroz proračunska sredstva, a što će imati za posljedicu smanjenje troška članarina za građane čime će športski sadržaji postati dostupniji.
216 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.3. FINANCIRANJE ŠPORTA U analizi se na svim mjestima ne koriste isti vremenski intervali, te se negdje analiza bazira na razdoblju od 2012. do 2017. godine (tablica 6.), zatim od 2013. do 2017. (tablica 7.), onda od 2012. do 2015. (tablica 9.). Isto tako podaci u određenim tablicama ne odgovaraju javno dostupnima (poput onih u tablici 6. o izdvajanjima za potrebe športa iz državnog proračuna (arhiva državnih proračuna je javno dostupan podataka i moguće ju je vidjeti na linku: http://www.mfin.hr/hr/drzavni-proracun-arhiva, potrebno je podatke tražiti u dokumentu „Programska klasifikacija (programi, aktivnosti i projekti)“). Predlažemo usklađivanje analiziranih podataka kako bi se mogla provesti kvalitetna analiza. Primljeno na znanje Kako je već navedeno u prethodnim odgovorima, analize će biti dopunjene.
217 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.3. FINANCIRANJE ŠPORTA Nije u potpunosti jasno zašto su u svrhu prikupljanja financijskih pokazatelja posebno zatraženi podaci te proveden anketni upitnik na koji je odgovorilo 16 županija, te 89 gradova (66 u potpunosti). Naime podaci o ostvarenju proračuna na razini lokalne samouprave (županije, općine i gradovi) također su javno dostupni (vidi link: http://www.mfin.hr/hr/financijski-izvjestaji-jlprs) i unutar svakog proračuna nalazi se glava „Služba rekreacije i sporta“. Ukoliko se u ovoj stavci ne nalaze svi pokazatelji koji su bili od interesa predlagatelju, slažemo se kako je ove podatke u tom slučaju bilo potrebno posebno prikupljati. No, ove konstatacije, kao niti objašnjenja točno koji pokazatelji su zatraženi od jedinica lokalne samouprave u ovom Nacrtu prijedloga nema. A razlika u podacima je evidentna! Naime, predlagatelj u analizi navodi kako se iznosi ukupnih proračuna od prikupljenih 16 županija kroz 4 promatrane godine (sada je to razdoblje od 2012. do 2015. godine) kreću na razini od 3 milijarde kuna, dok se u javno dostupnim podacima ovi iznosi za sve jedinice lokalne samouprave („Hrvatska ukupno“) u promatranim razdobljima kreću na razini od 1 milijarde ili manje. Posebno napominjemo kako nije navedeno kojih 16 županija je dostavilo odgovore! Predlažemo radi objektivnosti i provjerljivosti iznesenih podataka predlagatelju iznošenje cjelovitih podataka koje analizira te ih usporediti sa službenim i javno dostupnim podacima Ministarstva financija RH. Primljeno na znanje Navedeno je već usklađeno s Ministarstvom financija tijekom postupka javne rasprave te će se dodati i analiza naknadno izrađena na podatcima koje je dostavilo Ministarstvo financija.
218 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.3. FINANCIRANJE ŠPORTA Podaci vezani uz „Dinamiku i odnos financiranja javnih potreba u športu iz gradskih proračuna“ temeljeni na podacima prikupljenim anketnim upitnikom na temelju odgovora 66 gradova analiziraju se na temelju podjele u nekoliko različitih skupina koje se temelje na veličini grada. Osim što, opet, nije razvidno koji pokazatelji su prikupljani, niti koji gradovi su odgovorili na upitnik tj. dostavili tražene podatke, navodi se kako je skupina do 10.000 stanovnika (manji gradovi) najzastupljenija te se velik broj ovih gradova nalazi u područjima od posebne državne skrbi. Postavlja se pitanje je li moguće onda analizu, a onda i sve zaključke koji proizlaze iz analize stanja temeljiti na podacima koji se zapravo baziraju na podacima iz veličinom manjih, te gospodarski slabije razvijenih područja? Daje li nam ovo realnu sliku stanja? Predlažemo dodatno utemeljiti analizu, preciznije je definirati, objasniti što obuhvaćaju ili je izostaviti iz dokumenta. Primljeno na znanje Navedeno je već usklađeno s Ministarstvom financija tijekom postupka javne rasprave te će se dodati i analiza naknadno izrađena na podatcima koje je dostavilo Ministarstvo financija za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
219 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.3. FINANCIRANJE ŠPORTA Kao što i sam predlagatelj navodi „sve dostavljene i prikazane rezultate treba uzeti s određenom rezervom jer se u praksi primjenjuju različiti modaliteti i pristupi u evidentiranju financijskih pokazatelja povezanih s područjem športa.“ S ovom se konstatacijom u potpunosti slažemo, te smatramo kako je ovo jedan od ključnih problema. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
220 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.3. FINANCIRANJE ŠPORTA U određenim izjavama je potrebno više paziti. Naime, navodi se kako športski klubovi (pored svih drugih zakonom definiranih organizacija) nisu obveznici poreza na dobit. Ova tvrdnja stoji ukoliko se radi o klubovima u statusu udruga. Kako hrvatski zakon prepoznaje i mogućnost osnivanja klubova u statusu športskih dioničkih društava (š.d.d.) ova se tvrdnja na njih ne odnosi! Prihvaćen Navedeno će se izmijeniti u tekstu Nacionalnog programa športa sukladno predloženom.
221 Hrvatski sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.3. FINANCIRANJE ŠPORTA Poštovani, 23. Olimpijske igre gluhih, koje su se održale 2017. godine u Samsunu, Turska, također su sufinancirane od strane Vlade RH iz sredstava proračunske zalihe. Stoga molimo da se izmijeni tekst na sljedeći način: Športske programe (olimpijske igre, paraolimpijske igre, olimpijske igre gluhih, sveučilišne igre mladih) sufinancirala je i Vlada Republike Hrvatske iz sredstava proračunske zalihe. Unaprijed zahvaljujemo, Hrvatski sportski savez gluhih Nije prihvaćen Sredstva proračunske zalihe su također sredstva državnog proračuna, odnosno sredstva poreznih obveznika te su kao takva nedjeljiva od cjelokupnog državnog proračuna. Slijedom navedenoga predloženo nije potrebno mijenjati.
222 Juraj Čošić 2. ANALIZA STANJA, 2.3. FINANCIRANJE ŠPORTA Poštovani, možete li detaljnije razjasniti što točno ulazi u financiranje programske aktivnosti "Preoblikovanje športskih udruga/klubova" iz tablice 7. Radi li se o financiranju povjerenstva za profesionalne športske klubove ili direktnog financiranja preoblikovanja klubova? Ako se radi o financiranju preoblikovanja koji su troškovi prihvatljivi i koji su kriteriji za isplatu sredstava? Unaprijed hvala, Juraj Čošić magistar kineziologije Primljeno na znanje Navedeno se odnosi na financiranje troškova povjerenstva za profesionalne športske klubove.
223 Miro Opacak 2. ANALIZA STANJA, 2.2. SUSTAV ŠPORTA I ŠPORTSKA UDRUŽENJA Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na primjedbu Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
224 Hrvatski olimpijski odbor 2. ANALIZA STANJA, 2.2. SUSTAV ŠPORTA I ŠPORTSKA UDRUŽENJA Kada se govori o „Pravnim osobama u sustavu športa“ te se navodi neformalna i stara podjela udruga koje obavljaju športsku djelatnost na podgrupe sportova propušta se navesti objektivne činjenice o važećem dokumentu, Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja Registra udruga Republike Hrvatske i Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj (NN 4/2015), koji je donesen uz Zakon o udrugama. Navedeni Pravilnik u članku 3. stavak 5. Pravilnika utvrđuje da se sportske udruge u registru udruga razvrstavaju s obzirom na vrstu sporta prema nomenklaturi sportova i prema Klasifikaciji djelatnosti udruga s obzirom na djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi /djelatnost sporta je područje 12 u navedenoj Klasifikaciji, koja je sastavljena sukladno Zakonu o sportu te se udruge registriraju sukladno Nomenklaturi sportova i sportskih grana HOO-a. Prihvatljiva je ideja unapređenja u osnivanju i registraciji sportskih udruga no valja uvažiti i važeće propise. Prihvaćen U poglavlju 2.2. Sustav športa i športska udruženja navedeni su zakoni na temelju kojih se osnivaju sportske udruga pa je tako naveden i Zakon o udrugama („Narodne novine“, broj: 74/14 i 70/17) te način razvrstavanja u podgrupe. Nije detaljno navedeno da se klasifikacija radi sukladno i nomenklaturi sportova te se navedeno može nadopuniti.
225 Hrvatski sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.2. SUSTAV ŠPORTA I ŠPORTSKA UDRUŽENJA Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih suglasan je s prijedlogom Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na primjedbu Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
226 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 2. ANALIZA STANJA, 2.2. SUSTAV ŠPORTA I ŠPORTSKA UDRUŽENJA Brisati rečenicu: "Navedena tijela čine sustav športa u Republici Hrvatskoj i zajednički su odgovorna za osiguravanje uvjeta za njegov daljnji održivi razvoj." Iz teksta proizlazi da su državna tijela dio sustava športa, Šport je društvena djelatnost koja se bazira na nevladinom sektoru – športašima i športskim udrugama, tijela državne vlasti nisu i ne mogu biti dio sustava športa te je stoga potrebno izbjeći rješenja u NPŠ koja bi vodila prema etatizaciji, tj podržavljenju športa. Djelomično prihvaćen Sukladno čl.1. st.2. Zakona o sportu koji propisuje kako su sportske djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te st. 4 istog članka koji propisuje kako se u Republici Hrvatskoj razvoj sporta potiče izgradnjom i održavanjem sportskih građevina, školovanjem i usavršavanjem stručnoga kadra, znanstvenim projektima u području sporta, gospodarskim mjerama, stimuliranjem partnerstva vladinih i nevladinih organizacija u sportu i privatnog poduzetništva te financiranjem sporta iz proračuna Republike Hrvatske te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, mišljenja smo kako u kontekstu u kojem su navedena državna tijela zasigurno čine sustav športa te navedenu rečenicu ne treba brisati, ali će se preciznije definirati.
227 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.2. SUSTAV ŠPORTA I ŠPORTSKA UDRUŽENJA Dijelovi teksta u ovom poglavlju su nekritički i ne navodeći izvore preuzeti iz drugih pisanih dokumenata. Predlažemo preciznije upućivanje na izvore kako bi se izbjegla opasnost od plagiranja tekstova drugih autora. Slični propusti su uočeni i u drugim dijelovima analize pa predlažemo sustavno i pedantnije navođenje izvora prilikom korištenja tekstova drugih autora. Neki primjeri preuzetih dijelova teksta: o originalni tekst (veljača 2011.): „Temeljnu ustrojbenu jedinicu hrvatskoga športa čini športski klub (športska udruga ili trgovačko društvo). Udruženi u lokalne i/ili nacionalne strukovne športske saveze, kao i u lokalne športske zajednice grade nevladinu piramidu sustava športa.“ o NPŠ (siječanj 2019.): „Temeljnu ustrojbenu jedinicu hrvatskog športa čine športski klubovi koji su udruženi u lokalne i/ili nacionalne športske saveze, kao i u lokalne športske zajednice te su tako osnova piramide sustava športa, koja je utemeljena na slobodi udruživanja.“ o originalni tekst (veljača 2011.): „Dionici sustava športa su i različite stručne i profesionalne športske udruge i organizacije kao što su: Hrvatski klub olimpijaca, Hrvatski kineziološki savez, Hrvatski zbor športskih novinara, Hrvatsko društvo olimpijske filatelije i memorabilije, Hrvatsko društvo za športsku medicinu, Hrvatsko vijeće za međunarodni vojni šport, Hrvatsko društvo za povijest športa te različite trenerske udruge, udruge sudaca, udruge ligaša i dr.“ o NPŠ (siječanj 2019.): „Dionici sustava športa su i različite stručne i/ili profesionalne športske udruge i organizacije kao što su Hrvatski klub olimpijaca, Hrvatski kineziološki savez, Hrvatski zbor sportskih novinara te različite strukovne udruge poput udruga trenera, sudaca, klubova, športaša i dr.“ o originalni tekst (prosinac 2011.): „Iznimno važna pitanja budućega razvoja športa odnose se na stručne kadrove koji obavljaju stručne poslove u športu. U piramidi stručnih kadrova koji obavljaju stručne poslove treneri se nalaze na prvom mjestu i čine osnovni stručni kadar u športu. Nažalost, u ovom trenutku ne postoje gotovo nikakvi kvantitativni pokazatelji o trenerima i stručnom radu u hrvatskome športu. Sa stajališta strateškog planiranja budućeg razvoja športa u Republici Hrvatskoj bilo je nužno potrebno prikupiti niz kvalitetnih pokazatelja trenutnog stanja trenera i pokazatelja stručnog rada u hrvatskome športu.“ o NPŠ (siječanj 219.): „Iznimno važna pitanja budućeg razvoja športa odnose se na stručne kadrove koji obavljaju stručne poslove u športu. Prema Zakonu o sportu (Članci 9. i 10.) definirani su stručni kadrovi u športu i to kao trener i kao osoba osposobljena za rad u športu (instruktor, voditelj i sl.). U piramidi stručnih kadrova koji obavljaju stručne poslove treneri se nalaze na prvom mjestu i čine osnovni stručni kadar u športu. Sa stajališta strateškog planiranja budućeg razvoja športa u Republici Hrvatskoj bilo je potrebno prikupiti kvalitetne pokazatelje trenutačnog stanja trenera i pokazatelje stručnog rada u hrvatskom športu, pa je Središnji državni ureda za šport prikupio i analizirao podatke…“ Nije prihvaćen Nacionalni program športa 2019.-2026. kao prvi strateški akt planiranja u području športa objavljen je i dostupan za javnu raspravu sa zainteresiranom javnošću od 18. siječnja do 18. veljače 2019. godine i to je jedina službena verzija ovog dokumenta ikad javno objavljena tako da to jedino i može biti originalni tekst. Kako smo već naveli sukladno nizu zakonskih propisa koji uređuju ustrojstvo i nadležnost ministarstava i središnjih tijela državne uprave stručni nositelj ovoga dokumenta je Središnji državni ured za šport koji već provodi i provest će niz konzultacija s dionicima i nadležnim tijelima te je sasvim jasno da dokument u svim tim fazama pa tako i u završnoj fazi procedure koja podrazumijeva donošenje od strane Hrvatskog sabora može biti mijenjan.
228 Marko Hrabar 2. ANALIZA STANJA, 2.2. SUSTAV ŠPORTA I ŠPORTSKA UDRUŽENJA Iako se potonji komentar odnosi prije svega na Zakon o sportu, mišljenja smo kako se upravo manjkavost odredbi Zakona o sportu negativno odražava na implementaciju Nacionalnog programa športa jer onemogućuju najmnogobrojnije aktere (unutar aktera "pravnih osoba") sporta u RH, klubove-udruge, u reguliranju svojih prava i obveza. Prebacivanje normativnog uređenja na postojeći Zakon o udrugama je prije svega nesavjesno od strane zakonodavca jer je previše specifičnosti sportskih klubova udruga u odnosu na klasične udruge građana. Primjerice problematika sportskog sljedništva između sportskih klubova udruga prilikom osnivnja novih klubova. Činjenica načela neprofitnosti koje je temeljno načelo Zakona o udrugama, ali je upitno u pogledu načina djelovanja klubova. Problematično je i pitanje imovine s obzirom na ugovore o profesionalnom igranju koji u jednu ruku predstavljaju aktivu, a u drugu ruku pasivu kluba udruge što je svakako nesvojstveno udrugama koje nisu sportski klubovi. Naravno, tu je i posebnost nadzora s obzirom na ovlasti sportske inspekcije ili posebnost prestanka i posebnost prekršajnih odredbi u kontekstu sudjelovanja u natjecanju. Mišljenja smo kako bi se sve spomenute okolnosti, uz pretpostavku i mnogih drugih specifičnosti koje nisu taksativno pobrojane (primjerice problematika plaćanje doprinosa sportaša u slučaju da je sportaš radnik), trebale regulirati Zakonom o sportu s čime bi Zakon o udrugama dobio svoju pravu lex generalis funkciju (kao i ostali zakoni koji su jednostavno neprimijenjivi na sustav sporta kao takav). Marko Hrabar Hrvatska udruga profesionalnih sportaša Nije prihvaćen Kao što je već navedeno u prethodnom obrazloženju Nacionalni program športa donesenim mjerama i aktivnostima u skladu sa SWOT analizom stvara, između ostaloga, i podlogu za donošenje novog Zakona o športu.
229 Marko Hrabar 2. ANALIZA STANJA, 2.2. SUSTAV ŠPORTA I ŠPORTSKA UDRUŽENJA Nastavno na prethodni komentar, mišljenja smo kako je donošenje Nacionalnog programa športa prije postavljanja adekvatnih temelja putem novog Zakona o sportu osuđeno na nefunkcionalnost. Marko Hrabar Hrvatska udruga profesionalnih sportaša Nije prihvaćen Nacionalni program športa donesenim mjerama i aktivnostima u skladu sa SWOT analizom stvara podlogu za donošenje novog Zakona o športu. Nastavno na to, novi Zakon o športu će uvrstiti sve mjere predviđene Nacionalnim programom športa kao i sve predviđeno Procjenom učinaka propisa.
230 Miro Opacak 2. ANALIZA STANJA, 2.1. HRVATSKI ŠPORT U BROJKAMA Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na primjedbu Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Navedeno će se provjeriti te ukoliko je došlo do promjena u broju saveza ili udruga isto će se izmijeniti.
231 Zagrebački sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.1. HRVATSKI ŠPORT U BROJKAMA Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Primljeno na znanje Odgovor na navedeni komentar nalazi se pod odgovorom na primjedbu Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
232 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 2. ANALIZA STANJA, 2.1. HRVATSKI ŠPORT U BROJKAMA Korigirati Tablicu 2: 153 sportska kluba osoba s invaliditetom 2000 sportaša s invaliditetom Prihvaćen Navedeni komentar se prihvaća uz opasku kako će se podaci provjeriti budući da su podaci koji su izneseni u Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa športa 2019.-2026. dobiveni od HPO-a čiji je predstavnik bio i član Radne skupine.
233 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 2. ANALIZA STANJA, 2.1. HRVATSKI ŠPORT U BROJKAMA Korigirati Tablicu 1. 10 gradskih športskih saveza osoba s invaliditetom Prihvaćen Navedeni komentar se prihvaća uz opasku kako će se podatak provjeriti budući da je podatak koji je iznesen u Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa športa 2019.-2026. dobiven od HPO-a čiji je predstavnik bio i član Radne skupine.
234 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR 2. ANALIZA STANJA, 2.1. HRVATSKI ŠPORT U BROJKAMA Dodati novi tekst: U Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa športa 2019.-2026. pod vrhunskim športašima podrazumijevaju se i vrhunski športaši s invaliditetom. Nije prihvaćen Vrhunski športaši su svi koji zadovoljavaju kriterije da postanu vrhunski bez obzira bili oni športaši bez ili s invaliditetom te smatramo kako nema potrebe za posebnim isticanjem, a isto se podrazumijeva sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o sportu.
235 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. ANALIZA STANJA, 2.1. HRVATSKI ŠPORT U BROJKAMA Usporedbom podataka u tablicama 1., 2. i 5. proizlazi da je od ukupnog broja sportaša u olimpijskim sportovima (ukupno 44 nacionalna sportska saveza) njih oko 90% ili oko 220.000 registrirano u 10 olimpijskih sportova (10 nacionalnih sportskih saveza) navedenih u tablici 5 dok preostala 34 olimpijska sporta imaju svega oko 10% ili 26.000 sportaša. Radi potpuno objektivnog prikaza stanja, mogućnosti provjere vjerodostojnosti podataka te donošenja kvalitetnijih zaključaka predlažemo iznošenje cjelovitih podataka za sve sportove (olimpijske i neolimpijske) o registriranim sportašima. Podaci navedeni u tablicama od 1 do 5 osim što su navedeni nisu ni analizirani niti dovedeni u relacije s predloženim mjerama i aktivnostima. Imamo li puno sportaša, malo sportaša, puno sportskih klubova, malo sportskih klubova kako je situacija u usporedbi s drugim usporedivim zemljama Europske unije i sl.? Predlažemo analizu iznesenih podataka ponajviše uvažavajući činjenicu da je to praktički jedino mjesto u čitavoj analizi gdje se spominju konkretnije sportaši, dok je u ciljevima čitavo poglavlje posvećeno sportašima i unaprjeđenju skrbi o sportašima. Nije prihvaćen Izvor podataka za broj športaša bio je Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih. Radi velike količine podataka oni su sumirani, a cjelokupni podaci javno su objavljeni na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za šport. Što se tiče dijela komentara o analizi podataka vezanoj uz športaše, s obzirom na navedeno ne prihvaćamo konstataciju da je to jedino mjesto gdje se spominju športaši s obzirom da je cijeli dokument posvećen športašima i sustavu športa u cjelini.
236 Hrvatski sportski savez gluhih 2. ANALIZA STANJA, 2.1. HRVATSKI ŠPORT U BROJKAMA Poštovani, Molimo da se unese ispravak članica Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Hrvatski sportski savez gluhih broji 14 punopravnih sportskih saveza (od čega su 3 nacionalna športska saveza po sportovima i 11 gradskih, odnosno županijskih sportskih saveza) i 6 pridruženih sportskih udruga. Hrvatski sportski savez gluhih Prihvaćen Navedeni podaci u Nacionalnom programu športa koji se odnose na članice Hrvatskog sportskog saveza gluhih dostavljeni su Središnjem državnom uredu za šport od strane Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Navedeno će se provjeriti te ukoliko je došlo do promjena u broju saveza ili udruga isto će se izmijeniti.
237 Hrvatski olimpijski odbor 1. UVOD, 1.2. METODOLOŠKI PRISTUP Prijedlog Nacrta Nacionalnog programa sporta, kao nacionalna strategija razvoja sporta, nije izrađen u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) koji je stupio na snagu 20. prosinca 2017. godine, jer nije razvidno da su korišteni pouzdani, provjerljivi i usporedivi podaci (članak 4), odnosno analitičke podloge kao temelj za donošenje bilo kojeg strateškog dokumenta. Na primjer, ulaganje u sportske građevine je jedno od ključnih područja djelovanja kao preduvjet za daljnji razvoj sporta i promicanje bavljenja sportom i tjelesnim aktivnostima. Međutim, ovim programom predviđa se donošenje pravilnika za izradu mreže sportskih građevina, a zatim uspostava mreže sportskih građevina. Radi se o aktivnostima koje su bile odgovornost tijela državne uprave nadležnog za sport još u Zakonu o sportu iz 2006. godine, a sada se kao rok provedbe navodi 2020. godina, a odgovornost prebacuje na JLPS koje bi taj posao već napravile da su imale potrebne resurse. S obzirom na to da nigdje nije navedeno da su JLPS prihvatile navedenu obavezu, ostaje neizvjesno kada će i hoće li se ona uopće izvršiti. Preduvjet za ulaganje u sportske građevine trebaju biti smjernice za ulaganje u izgradnju, obnovu, dogradnju ili rekonstrukciju sportskih građevina koje se donose temeljem analize koja je trebala biti napravljena na temelju objektivnih i mjerljivih podataka o stanju postojećih sportskih građevina (broj, vrsta, korisnici, upravljanje, vlasništvo itd.) i pokazateljima o potrebama (i sporta i građana) za izgradnju, obnovu, rekonstrukciju, dogradnju i opremanje sportskih građevina. Takva je analiza izostala, pa se poseban cilj koji govori o povećanju broja sportskih građevina i obnovi postojeće sportske infrastrukture svodi na izradu planova i pravilnika, a onda na kraju i na izgradnju sportskih građevina sukladno potrebama sporta i interesu lokalne zajednice. Dakle, u prijedlogu nisu navedeni nikakvi pokazatelji o potrebi ulaganja u sportske građevine, nego se nabraja što sve treba napraviti da bi se utvrdilo ono što je opažajno i iskustveno poznato, a to je da treba ulagati u sportske građevine. No, gdje, kada, koliko, kako i zašto – nije poznato. Zato je i takav cilj zapravo neutemeljen, što će za posljedicu imati nemogućnost ulaganja iz EU fondova u sportske građevine. Nepostojanje takve poveznice onemogućit će ostvarivanje punog potencijala sporta u društvu u cjelini, te otežati korištenje fondova i programa Europske unije u području sporta čak i ako bude postojala politička volja da se to omogući. Zaključak: Dokument nije dovoljno dobro pripremljen da bi se mogao povezati sa strategijama ulaganja iz strukturnih fondova nakon 2020. godine, te postoji realni rizik da nećemo moći koristiti EU fondove za izgradnju sportskih građevina ako ne bude značajnijih izmjena u sadržaju. Analiza stanja je nepotrebno detaljno opisana, a opet ne nudi objektivne pokazatelje, jer nije napravljena kvalitetno i sveobuhvatno. Prijedlog: Povući Nacrt prijedloga Nacionalnog programa sporta iz procedure i vratiti na doradu (napraviti analitičku podlogu: prikupiti i obraditi podatke, napraviti analizu, izraditi smjernice, i na temelju toga identificirati ključna područja djelovanja, objektivne pokazatelje i ciljeve koji će biti mjerljivi). Prijedlog Nacrta Nacionalnog programa sporta, kao nacionalna strategija razvoja sporta, nije izrađen u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) koji je stupio na snagu 20. prosinca 2017. godine, jer nije primijenjeno načelo partnerstva (članak 8). Načelo partnerstva obvezuje tijelo zaduženo za izradu i provedbu akta strateškog planiranja da u procesima strateškog planiranja osigura partnerstvo s glavnim dionicima i nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz uključivanje gospodarskih udruženja i socijalnih partnera, akademske i znanstvene zajednice, organizacija civilnoga društva te zainteresirane javnosti. Također, glavni dionici moraju biti uključeni u procese donošenja odluka u postupcima strateškog planiranja i provedbe. Hrvatski olimpijski odbor, udruga najviše razine u sustavu sporta u Republici Hrvatskoj, nije bio uključen u navedene procese. S obzirom na činjenicu da važeći Zakon o sportu utvrđuje da je HOO „najviša nevladina nacionalna sportska udruga u koju se udružuju nacionalni sportski savezi, sportske zajednice u županijama i Gradu zagrebu te druge udruge čija je djelatnost od značaja za promicanje sporta, sukladno pravilima Hrvatskog olimpijskog odbora“, te da u značajnoj mjeri utječe na razvoj hrvatskog sporta, smatramo nužnim da se stavovi, djelovanje i dokumenti HOO-a uvažavaju. Navedeno se navodi iz razloga što HOO nije konzultiran u pripremama ovog strateškog dokumenta /tekst u pripremi nije bio dostupan HOO-u/, a i u održanim raspravama tijekom javnog savjetovanja nigdje nije bio službeno pozvan predstavnik HOO-a niti HOO. Korišteni su određeni podaci iz baze podataka ili izvješća HOO-a, ali smatramo da je uloga HOO-a u izradi dokumenta, a slijedom toga i u utvrđivanju ciljeva i aktivnosti, a pogotovo u utvrđivanju nositelja aktivnosti neutemeljeno umanjena lii potpuno isključena. Predloženim dokumentom glavni nositelj razvoja sporta je Središnji državni ured za športu preko pedeset posto aktivnosti a u kombinaciji sa ostalim državnim tijelima nositelji aktivnosti su u preko 80%, čime se značaj i uloga udruga u području sporta neopravdano izostavlja. Ovdje smatramo potrebnim napomenuti da je HOO, u nedostatku Nacionalnog programa sporta /koji nije bio donesen 12 godina od zakonske obveze njegovog donošenja/, donio Nacionalni program sporta u nadležnosti HOO-a 2014.-2022 (web stranica HOO-a). Prijedlog: Povući Nacrt prijedloga Nacionalnog programa sporta iz procedure i vratiti na doradu (uključiti Hrvatski olimpijski odbor u proceduru izrade Nacrta prijedloga Nacionalnog programa sporta). Nije prihvaćen S obzirom na činjenicu da se prilikom analize prikupljenih podataka vezanih za športske građevine uvidjelo kako podatke nije moguće kvalitetno analizirati radi različitog načina vođenja evidencije, klasifikacije i postupanja prema športskim građevinama od strane lokalne samouprave, a sve radi nepostojanja zakonskog okvira, nedvojbeno je da se Nacionalnim programom športa mogu definirati jedino mjere koje će potaknuti donošenje novog zakonskog okvira te ono što će iz njega proizaći. Slijedom navedenog, 4. opći cilj kao i mjere i aktivnosti unutar tog cilja usmjerene su na otklanjanje uočenog problema. Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. prepoznao je ulaganje u veći broj manjih športskih objekata te sukladno istome već se aktivno i uspješno radi na provedbi navedenih aktivnosti u Programu. Upravo zbog izostanka propisa vezanih uz vođenje evidencija i nedostatka podataka kao vrlo važna i hitna mjera se nametnulo pitanje mreže športskih građevina te donošenje kriterija, a na čemu Središnji državni ured za šport u suradnji s kolegama iz drugih resora intenzivno radi. Navedeno samo potvrđuje usklađenost ovog akta s drugim aktima. Nadalje Središnji državni ured za šport je temeljem članka 77. stavka 1. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) uspostavio Informacijski sustav u sportu te sukladno članku 78. njegov dio čini i Evidencija sportskih građevina čiji su vanjski administratori sukladno Pravilniku o Informacijskom sustavu („Narodne novine“, broj 25/19) jedinice lokalne samouprave. Slijedom navedenoga predstavnici Središnjeg državnog ureda za šport koji su članovi Međuresorne radne skupine za izradu Nacionalne razvojne strategije vode računa da se kroz taj dokument kao i kroz Nacionalni program športa osiguraju uvjeti za mogućnost financiranja športskih građevina iz EU sredstava. Sa sigurnošću možemo tvrditi kako ovaj dokument zadovoljava sve standarde izrade ove vrste srednjoročnih strateških akata planiranja te sadrži sve propisano pa ocjenu kako Hrvatski olimpijski odbor nije sudjelovao u izradi ovog dokumenta smatramo neutemeljenom. Naime, u izradi Nacrta prijedloga Nacionalnog programa športa sudjelovale su članice Hrvatskog olimpijskog odbora, nacionalni sportski savezi te županijske športske zajednice, dok je predsjednica Radne skupine bila dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora koja svojom stručnošću, ali i pozicijom u HOO-u doprinijela izradi. Također, napominjemo kako su svi spomenuti dionici za vrijeme trajanja javne rasprave izrazili veliko zadovoljstvo i nadu se što skorije donošenje ovoga dokumenta jer su prepoznali dobrobit koji će njegova primjena donijeti cjelokupnom sustavu športa.
238 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1. UVOD, 1.2. METODOLOŠKI PRISTUP Općenito metodologija izrade Nacionalnog programa sporta nije prihvatljiva. Pristup izradi ovog dokumenta ne odgovara visokim standardima metodološke ispravnosti koji se primjenjuju u drugim sličnim dokumentima zemalja EU i šire (npr, Australija, Kanada, Novi Zeland). Analiza je manjkava, neutemeljene, ne prikazuje istinitu i cjelovitu sliku stanja hrvatskoga sporta, a zaključci koji se izvode su neobjektivni. Ciljevi su općeniti i opisni. Ne postoji niti jedan kvantitativni pokazatelj gdje vidimo ili želimo da hrvatski sport bude 2026. godine. Metodološki standard u sličnim dokumentima je korištenje benchmarka ili KPI (Key Performance Indicator) kao indikatora što je u ovom dokumentu u potpunosti izostalo. Ciljevi često nisu povezani s analizom, a dio koji se odnosi na SWOT analizu u mnogim dijelovima nema veze niti s analizom niti s ciljevima. S druge strane imamo primjere gdje u analizi prikazujemo, razmatramo i zaključujemo jedno, dok u ciljevima i naročito akcijskim mjerama predlažemo potpuno nepovezano ili čak i suprotno od onoga što govorimo u analizi – vidi stručne kadrove - kao da ova tri dijela Nacionalnog programa nemaju veze jedan s drugim. Nije prihvaćen Ovaj dokument zadovoljava sve standarde izrade ove vrste srednjoročnih strateških akata planiranja te sadrži sve propisano pa ocjenu kako 'metodologija izrade nije prihvatljiva' smatramo neutemeljenom. Potpuno je jasno i razumljivo povezan svaki nedostatak s provedivim mjerama koje su neophodne za daljnji razvoj hrvatskog športa. Kroz 11 okruglih stolova u koje su bili aktivno uključeni predstavnici svih nacionalnih športskih saveza i športskih zajednica, dakle svi relevantni dionici športa, izraženo je veliko zadovoljstvo i nada u što skorije donošenje ovoga dokumenta. Na navedenim savjetovanjima sudjelovao je velik broj predstavnika hrvatskog športa koji se u svakodnevnom radu susreću s problemima, a čije otklanjanje, kako su potvrdili, rješava ovaj dokument.
239 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1. UVOD, 1.2. METODOLOŠKI PRISTUP U metodološkom utemeljenju ovog dokumenta poziva se na npr. dubinske intervjue s 20-ak stručnjaka različitih profila međutim u analizi ili ciljevima niti na jednom mjestu se ne referira na tzv. dubinske intervjue i uopće nije prepoznatljivo u samom tekstu dokumenta što je proizašlo iz tzv. dubinskih intervjua niti s kim su rađeni. Također, nisu prezentirani cjeloviti analitički podaci o npr. financiranju sporta na razini JLPS-a iako su dostupni i javno objavljeni već se koriste djelomični i netočni podaci na temelju kojih je teško donijeti objektivne zaključke. Radi vjerodostojnosti, metodološke ispravnosti i etičnosti potrebno je prezentirati sve postojeće ili prikupljene podatke. Navedeno je posebno važno jer u analizu uvršteni podaci često nemaju smisla, uspoređuju se neusporedive stvari, u tablicama i tekstu pojavljuju se različiti brojevi koji opisuju iste stvari, neki podaci su evidentno prešućeni, a neki nisu prikazani u cjelovitom smislu. Također, zaključci koji se izvode na temelju prezentiranih podataka nisu dobri. Detaljnije u daljnjim komentarima. Primljeno na znanje Rezultati dubinskih intervjua sadržani su u SWOT analizi kao i prikupljeni podaci sa svih održanih radionica. Što se podataka o financiranju športa na razini jedinica lokalne i područne (regionalne ) samouprave tiče, oni su već u procesu nadopunjavanja temeljem službenih podataka Ministarstva financija.
240 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1. UVOD, 1.2. METODOLOŠKI PRISTUP Konstatacija „Multidisciplinarni pristup, struktura, obuhvat i složenost problematike koju pokriva Nacionalni program športa, ali i njegova važnost i uloga u hrvatskom društvu zahtijevali su aktivnu suradnju svih stručnjaka iz RELEVANTNIH ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKIH INSTITUCIJA U ZEMLJI“ nije točna jer iz jedne od zasigurno najrelevantnije znanstveno-istraživačke institucije u zemlji u području sporta – Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - nije sudjelovao nitko u izradi ovog dokumenta. Naime SDUŠ nikada nije pozvao Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu na predlaganje predstavnika u Radno tijelo za izradu ovog dokumenta niti ga je na bilo koji drugi način konzultirao u izradi ovog dokumenta. Štoviše, u Radnom tijelu je sudjelovao na osobni poziv iz SDUŠ-a (ne kao predstavnik institucije) jedan djelatnih Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali se on u cijelosti ogradio od ovog dokumenta i nema nikakve veze s tekstom koji se nalazi u javnoj raspravi. U cilju transparentnosti izrade dokumenta predlažemo navođenje konkretnih autora ovog dokumenta (nigdje u dokumentu nisu navedeni), ali i konkretne stručnjake iz područja medicine, građevine i turizma za koje se tvrdi da su sudjelovali u izradi dokumenta. Nije prihvaćen Člankom 44. Zakona o sustavu državne uprave(„Narodne novine“, broj: 150/11, 12/13, 93/16 i 104/16) propisano je da središnji državni uredi obavljaju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga, a osobito izrađuju prijedloge strateških dokumenata. Člankom 33. Uredbe o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave („Narodne novine“, broj:154/11, 14/12 i 118/16) propisano je da se mogu osnivati radna tijela za raspravljanje o pojedinim pitanjima za obavljanje poslova državne uprave iz djelokruga tijela državne uprave, za utvrđivanje nacrta propisa, davanje mišljenja i prijedloga o značajnim pitanjima iz djelokruga tijela državne uprave. Člankom 4. Pravilnika o unutarnjem redu Središnjeg državnog ureda za šport propisano je da za izradu nacrta prijedloga propisa i drugih podzakonskih akata te raspravljanja o pojedinim pitanjima iz nadležnosti Središnjeg državnog ureda za šport, državni tajnik može osnovati savjetodavna radna tijela (radne grupe, povjerenstva i sl.), a u navedena savjetodavna tijela mogu se imenovati i stručne osobe koji nisu službenici Središnjeg državnog ureda za šport. Člankom 2. stavkom 2. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisano je da Nacionalni program sporta donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Nositelj dokumenta je Središnji državni ured za šport, a dokument donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Ponovo napominjemo kako su u postupku izrade Nacionalnog programa športa i tijekom postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, održani sastanci sa svim relevantnim tijelima državne uprave, te je sukladno propisanoj proceduri, prilikom daljnjeg upućivanja dokumenta na usvajanje, potrebno usuglašavanje svih nadležnih tijela. Nadalje, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao i sve ostale relevantne znanstveno-istraživačke i obrazovne institucije u Republici Hrvatskoj koje imaju interes mogu doprinijeti izradi ovog dokumenta putem javne rasprave.
241 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1. UVOD, 1.2. METODOLOŠKI PRISTUP U prethodnom poglavlju predlagatelj se poziva na Zakon o sportu kao polazište i osnovu za izradu ovog dokumenta u kojem se jasno ističe da je Nacionalni program športa „razvojni akt planiranja kojim se uređuje razvoj i unapređuje sustav športa” odnosno da se “njime utvrđuju ciljevi razvoja športa, mjere i aktivnosti potrebne za provedbu tih ciljeva te nositelji i provoditelji razvoja i mjere kontrole njegove provedbe kako je definirano člankom 2. stavkom 1. Zakona o sportu“. Međutim, u ovom poglavlju ističe se da „Nacionalni program športa predstavlja sveobuhvatni strateški dokument o razvoju športa u Republici Hrvatskoj…” Nejasno je jeli predloženi dokument strateški dokument, programski dokument ili strateški i programski dokument. o OBRAZLOŽENJE: Na temelju Zakona o športu čl.2 Nacionalni program športa sadrži više elemenata programskog dokumenta (ciljevi, konkretne mjere, aktivnosti, provoditelji kontrola i sl.) nije predviđeno da dokument sadrži analizu stanja niti SWOT analizu, ali niti procjenu potrebnih financijskih sredstava. Zajedno s predviđenim Godišnjim programom provedbe Nacionalni program športa teško se može smatrati „sveobuhvatnim strateškim dokumentom“ odnosno puno je bliži programskom dokumentu. Predstavljeni Nacrt prijedloga Nacionalnog programa športa 2019.-2026. iako sadrži elemente koji nisu predviđeni Zakonom o sportu (npr. analiza stanja) također nije niti se može smatrati „sveobuhvatnim strateškim dokumentom“. Ne ulazeći u objašnjavanje činjenica da je program ili akcijski plan operativni dokument koji se temelji na strateškom dokumentu i omogućava njegovu provedbu želimo naglasiti kako nikada nije donesena strategija razvoja hrvatskoga sporta niti sličan dokument na nacionalnoj razini te je u praksi vrlo teško izrađivati i donositi program razvoja bez strateškog dokumenta, a u metodološkom i stručnom smislu izrada programa razvoja bez strategije nikako nije opravdana, moguća niti svrhovita. Vjerojatno uvažavajući navedeno, predlagatelj ovog programskog dokumenta je u njega uključio i neke elemente strateškoga dokumenta (analiza stanja), ali su izostavljeni drugi bitni elementi strateškog dokumenta. Analiza stanja koja se nalazi u ovom dokumentu je izrazito manjkava, necjelovita, u nekim dijelovima površna, pa čak i tendenciozna (potkrjepa u slijedećim komentarima) te u svakom slučaju metodološki i stručno nedovoljno kvalitetna da bi se mogla smatrati dovoljno ozbiljnim temeljem za definiranje ciljeva daljnjeg razvoja sporta odnosno izradu programa razvoja koji sadrži aktivnosti i mjera. Kao eklatantan primjer navedenoga ali i činjenicu da je toga svjestan i predlagatelj dokument citiramo rečenicu iz poglavlja 2.5. Sportske građevine „S obzirom na navedeno, analizu stanja u području športskih građevina nije moguće precizno provesti niti prikupljeni podatci detaljnije analizirat.” ili činjenicu da je analiza financiranja sporta napravljena samo na temelju izdvajanja javnih sredstava koja čine oko 50% ukupnih financijskih sredstava s kojima raspolaže hrvatski sport i u cijelosti se zanemaruju privatni izvori financiranja sporta. Usprkos tome predlagatelj dalje u dokumentu predlaže mjere i aktivnosti iz područja sportskih građevina ili iz područja financiranja koji se odnose i na privatne izvore financiranja sporta (!). o PRIJEDLOG: Predlažemo predlagatelju da realno pozicionira ovaj dokument i izostavi ocjenu kako se radi o „sveobuhvatnom strateškom dokumentu“ te da se prema njemu odredi kao višegodišnjem programskom dokumentu na temelju kojega se donosi godišnji program provedbe. Nije prihvaćen Sukladno članku 2. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisano je da Nacionalni program sporta dokument kojim se utvrđuju ciljevi i zadaće razvoja športa, aktivnosti potrebne za provedbu tih ciljeva i zadaća te određuju nositelji razvoja i mjere kontrole njegove provedbe. Iz svega navedenoga i proizlazi da se radi o sveobuhvatnom strateškom dokumentu o razvoju športa.
242 Višnja Popović 1. UVOD, 1.2. METODOLOŠKI PRISTUP Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. U ime svih sportaša sa intelektualnim i višestrukim teškoćama i njihovih trenera Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
243 Hrvatski olimpijski odbor 1. UVOD, 1.1. POLAZIŠTA Prijedlog Nacrta Nacionalnog programa sporta, kao nacionalna strategija razvoja sporta, nije izrađen u skladu s Uredbom o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 89/2018) koju je Vlada Republike Hrvatske usvojila 5. listopada 2018. godine, jer nema obrazloženja kako je osigurana njegova „usklađenost s Nacionalnom razvojnom strategijom, sektorskim i višesektorskim strategijama te dokumentima prostornog uređenja” (članak 11). Nigdje se ne navode poveznice s relevantnim strateškim dokumenti na nacionalnoj, europskoj (EU) i međunarodnoj razini (npr. WHO, IOC, UN) u području sporta ili u drugim društvenim i gospodarskim djelatnostima koje su izravno ili neizravno povezane s razvojem sporta te u sinergiji sa sportom ostvaruju iste ciljeve. Akti strateškog planiranja, odluke i djelovanje u okviru postupaka strateškog planiranja i provedbe moraju se temeljiti na ishodima prethodnih postupaka i biti usklađeni s ostalim aktima strateškog planiranja više ili jednake hijerarhijske razine. Intervencijska logika u aktima strateškog planiranja mora biti jasna i opravdana (članak 4). Razvoj sporta ne ovisi samo o djelovanju nacionalnih, regionalnih i lokalnih sportskih udruga i tijela javne vlasti u čijoj je nadležnosti sport, nego i o brojnim drugim dionicima iz sektora koji su izravno ili neizravno povezani sa sportom te u sinergiji ostvaruju zajedničke ciljeve od značaja za razvoj društva i gospodarstva u cjelini. Stoga mora biti napravljena jasna poveznica u strateškim dokumentima između sektora sporta i drugih sektora, kao što su zdravstvo, regionalni razvoj, obrazovanje, znanost, gospodarstvo, zaštita okoliša, energetska učinkovitost, turizam, kultura, financije, promet, siromaštvo i socijalna isključenost, nacionalna statistika, ruralni razvoj, prostorni razvoj i dr. Nacionalni program sporta treba biti povezan s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine koja je u izradi i bit će usvojena 2020. godine. S tim u vezi, u Nacionalnom programu sporta potrebno je navesti jasne poveznice na strateškoj/političkoj razini između sektora sporta i drugih sektora, na svim razinama. Osim što je ovakav pristup neophodan u razvoju nacionalne strategije u bilo kojem sektoru, on je neophodan radi stvaranja pretpostavki za korištenje europskih fondova u području sporta. Zaključak: Dokument nije dovoljno dobro pripremljen da bi se mogao povezati sa ostalim relevantnim strategijama, te postoji realni rizik da se ne iskoriste sve prilike za razvoj sporta, naročito u sinergiji s ostalim relevantnim sektorima na svim razinama, ako ne bude značajnijih izmjena u sadržaju. Prijedlog: Povući Nacrt prijedloga Nacionalnog programa sporta iz procedure i vratiti na doradu (napraviti temeljitu analizu svih relevantnih strateških dokumenata i politika te ih povezati sa sportom kako bi se postigla usklađenost strategije s nacionalnim razvojnim strategijama, usklađenost strategije sa strategijskim dokumentima Europske unije, usklađenost strategije s drugim ključnim nacionalnim razvojnim dokumentima itd.). Nije prihvaćen Prema Zakonu o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) Nacionalni program sporta je dokument kojim se utvrđuju ciljevi i zadaće razvoja sporta, aktivnosti potrebne za provedbu tih ciljeva i zadaća te određuju nositelji razvoja i mjere kontrole njegove provedbe. Nacionalni program sporta donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od osam godina. Obzirom da se radi o posebnom propisu (Zakon o sportu) koji na drugačiji način, u odnosu na Zakona o sustavu strteškog planiranja i upravljanja razvojem ("Narodne novine", broj 123/17), propisuje donositelja Nacionalnog programa športa ali i ciljeve i zadaće, poštivane su odredbe upravo Zakona o sportu. Naime, sukladno Zakonu o sportu Nacionalni program sporta mora sadržavati: programe stvaranja uvjeta za bavljenje sportom u odgojno-obrazovnom sustavu, programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih sportaša na međunarodnim natjecanjima, programe stvaranja uvjeta za rekreativno bavljenje sportom radi zaštite i poboljšanja zdravlja građana Republike Hrvatske. Nacionalnim programom sporta utvrđuju se obveze državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, Hrvatskoga olimpijskog odbora, Hrvatskoga paraolimpijskog odbora, Hrvatskoga sportskog saveza gluhih, nacionalnih sportskih saveza i sportskih zajednica u provedbi utvrđenih zadaća. Prilikom izrade Nacrta prijedloga Nacionalnog programa športa kroz različite oblike savjetovanja i informiranja surađivalo se zainteresiranim dionicima sustava športa lokalne, regionalne i nacionalne razine, razmatrali su se i analizirali svi prijedlozi i postojeći dokumenti koji su analizirani i korišteni sukladno potrebi iznalaženja najboljih rješenja za cjelokupni sustav športa te su na osnovu toga Nacionalnim programom športa sadržajno obuhvaćena područja propisana Zakonom o sportu, a predložene mjere i aktivnosti ujedno predstavljaju široki okvir za povezivanje sektora sporta i drugih relevantnih sektora. S obzirom na to kako je izrada Nacionalne razvojne strategije u tijeku te je njezino usvajanje predviđeno 2020. godine, Nacrt prijedloga Nacionalnog programa športa 2019. – 2026. nije moguće izravno uskladiti s navedenom strategijom koja je još u izradi. Međutim, predstavnici Središnjeg državnog ureda za šport članovi su Međuresorne radne skupine za izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, kao i svih relevantnih tematskih radnih skupina te se vodi o računa o suradnji s drugim sektorima i mogućnostima uključivanja športa u relevantne razvojne smjerove i strateške ciljeve. Slijedom navedenoga u Nacionalni program športa su ugrađene neke od smjernica Nacionalne razvojne strategije koliko je to moguće s obzirom na trenutno stanje njezine izrade. Također napominjemo kako će se sukladno poglavlju 6.1. Sustav praćenja i izvještavanja, za potrebe praćenja provedbe uspostaviti sustav praćenja na osnovu pokazatelja koji se već prate ili će se za one koji se ne prate utvrditi njihova početna vrijednost. Također praćenje i izvješćivanje provodit će se i putem Informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje koji je ustrojen na temelju Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine“, broj: 123/17). Informacijsko-komunikacijska platforma se koristi za prikupljanje, analizu i pohranu podataka i pokazatelja za izradu, praćenje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja i razvojnih projekata koji su u pripremi. U slučaju da se kroz navedeno primijeti da je potrebno nadopuniti Nacionalni program športa kako bi bio učinkovitiji, navedeno će se učiniti tijekom njegove provedbe.
244 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1. UVOD, 1.1. POLAZIŠTA Izrada Nacionalnog programa športa nesumnjivo je utemeljena na Zakonu o športu, međutim, na ovom mjestu ili drugom prikladnom mjestu predlažemo navesti i brojne druge zakonske propise na koje se odnosi ovaj dokument, a u cilju što veće razine njegove provedivosti. Konkretno predviđene mjere i aktivnosti iz ovoga dokumenta odnose se, osim na Zakon o športu, i na brojne druge zakone iz područja financiranja, porezanog sustava, djelovanja jedinica lokalne i područne samouprave, zdravstvene zaštite, znanosti i visokog obrazovanja, odgoja i obrazovanja itd. Kako bi se provodile predviđene mjere i aktivnosti potrebna je izmjena većeg broja zakonskih i podzakonskih akata iz navedenih područja za koje nije nadležan SDUŠ. Uvažavajući činjenicu da Nacionalni program donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH smatramo da bi navođenjem brojnih drugih zakonskih i podzakonskih akata na koje se odnosi ovaj dokument povećali razinu provedivosti odnosno jasnije definirali obavezu nadležnih tijela državne uprave za pojedina područja. Time bi se potencijalno izbjegla situacija koja se trenutno događa, a to je da jedno tijelo državne uprave u javnoj raspravi ima dokument koji predviđa promjenu broja nastavnih sati jednog školskog predmeta u sustavu odgoja i obrazovanja dok istovremeno drugo tijelo državne uprave nadležno za pitanja odgoja i obrazovanja u javnoj raspravi ima dokument koji ne predviđa povećanje broja nastavnih sati istog školskog predmeta. Nije prihvaćen Kako smo već naveli u prethodnom komentaru, na izradi ovog dokumenta radili su kompetentni ljudi kako u stručnom dijelu tako i u dijelu potrebnog znanja za izradu ovakvog strateškog akta, a sve što ste naveli, uobičajena je procedura i postupci pri donošenju strateških akata na državnoj razini. Ovaj akt se ne može izrađivati drugačije nego sukladno propisanoj proceduri pa će tako i sva tijela koja će biti nositelji aktivnosti i mjera koje se nalaze u ovome dokumentu dati mišljenje na iste te će svaka mjera biti usklađena s navedenim tijelima i njihovim mišljenjima, a i svako tijelo će popuniti Obrazac standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka svake aktivnosti.
245 SPECIJALNA OLIMPIJADA HRVATSKE 1. UVOD, 1.1. POLAZIŠTA Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. Franjo Horvat, nacionalni direktor SOH Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
246 Hrvatska Asocijacija za Sportski Menadžment 1. UVOD, 1.1. POLAZIŠTA Primjedba na: Važna područja Nacionalnog programa športa su: definiranje načina upravljanja športom, stvaranje uvjeta za povećanje sredstava u športu te njihovo transparentno i namjensko trošenje, zatim briga o športskim građevinama kroz izradu mreže športskih građevina i poticanje izgradnje i održavanja športskih građevina, kao i poticanje i reguliranje obrazovanja stručnih kadrova u športu, briga o športašima kao glavnim dionicima športa te stvaranje uvjeta za rekreativno bavljenje športom radi zaštite i poboljšanja zdravlja građana Republike Hrvatske. Obrazloženje: U svim važnim područjima Nacionalnog programa športa navedene su upravljačke funkcije koje su potrebne za “stvaranje uvjeta za rekreativno bavljenje športom radi zaštite i poboljšanja zdravlja građana Republike Hrvatske.”. Osoba voditelja ili menadžera nije prepoznata kao stručna kategorija i neizostavna karika u našem športskom lancu. Ivan Vranković Hrvatska asocijacija za sportski menadžment Nije prihvaćen Kroz mjeru 6.3.1. Unaprijediti učinkovitost rada u športskim organizacijama prepoznate su osobe uključene u rad u sportskim udrugama te činjenica da je potrebno provoditi edukacijske programe u različitim područjima športa kako bi se jačali administrativni kapaciteti svih dionika u športu i unaprijedila učinkovitost njihovog rada te smatramo da ih nije potrebno prepoznavati isključivo kao voditelja ili menadžera.
247 Miro Opacak SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 1. UVOD Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovori na navedene komentare nalaze se pod odgovorima na primjedbe Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
248 Hrvatski olimpijski odbor SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 1. UVOD Način na koji je opisana sportska djelatnost u uvodnom dijelu Nacrta prijedloga Nacionalnog programa sporta ne odražava njegov značaj i utjecaj na širu društvenu zajednicu. Nije prihvaćen S obzirom da niste naveli način, sadržaj niti smjer na koji bi bilo potrebno urediti navedeni dio u tekstu nismo u mogućnosti prihvatiti komentar.
249 Zagrebački sportski savez gluhih SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 1. UVOD Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Primljeno na znanje Odgovori na navedene komentare nalaze se pod odgovorima na primjedbe Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
250 Hrvatski sportski savez gluhih SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 1. UVOD Poštovani, Hrvatski sportski savez suglasan je s Hrvatskim paraolimpijskim odborom, uz nadopunu testa: Osiguravamo li i omogućavamo li osobama s invaliditetom i gluhim osobama redovito bavljenje športskim aktivnostima? Primljeno na znanje Odgovor na komentar se nalazi pod odgovorom na primjedbu Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
251 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 1. UVOD Dodati novi tekst: Osiguravamo li i omogućavamo li osobama s invaliditetom redovito bavljenje športskim aktivnostima? Nije prihvaćen U komentaru nije jasno navedeno gdje je potrebno dodati novi tekst te ga nažalost nismo u mogućnosti prihvatiti, no međutim, cilj Nacionalnog programa športa je stvaranje uvjeta za redovno i svima dostupno bavljenje športom cjelokupnoj populaciji pa tako i osobama s invaliditetom.
252 Hrvatska Asocijacija za Sportski Menadžment SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 1. UVOD Primjedba na: Šport je u Hrvatskoj već desetljećima iznimno važan segment društvenog života, ali segment o kome se vrlo rijetko strateški i cjelovito promišlja. Obrazloženje: Velike pohvale za stvaranje uvjeta i uspostavu prvog nacionalnog programa športa. Od osnutka RH imali smo mnogo strategija i programa športa no niti jedna nije doživjela svoju implementaciju. Predlažemo osnivanje razvojnih centara u svim Županijskim savezima sa profesionalcima koji će na “terenu” brinuti o provedbi ciljeva NPŠ-a i biti direktni kontakt SDUŠ-a i Nacionalnog koordinacijskog tijela za praćenje provedbe s javnim i privatnim sektorom, krovnim športskim udruženjima, savezima, klubovima, sportašima/icama i svim sportskim djelatnicima te NISuŠ-om. Taj proces strateškog upravljanja koji bismo ostvarili s razvojnim timovima koristili ste u radionicama sa športskim djelatnicima u procesu izrade Nacrta NPS-a pristupom "odozgo prema dolje" i "odozdo prema gore" u cilju pronalaženja optimalnih razvojnih rješenja. Ivan Vranković Hrvatska asocijacija za sportski menadžment Nije prihvaćen Ovim putem vam se prvo želimo zahvaliti na prepoznavanju važnosti donošenja Nacionalnog programa športa te na podršci u donošenju istoga. Što se tiče prijedloga o osnivanju razvojnih centara u svim županijskim savezima, isto je prepoznato kroz aktivnost osnivanja nacionalnog koordinacijskog tijela regionalnih i lokalnih športskih zajednica. Također, praćenje i izvješćivanje provodit će se i putem Informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje koji je ustrojen na temelju Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine“, broj: 123/17). Informacijsko-komunikacijska platforma se koristi za prikupljanje, analizu i pohranu podataka i pokazatelja za izradu, praćenje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja i razvojnih projekata koji su u pripremi.
253 HRVATSKI VESLAČKI SAVEZ SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 1. UVOD Poštovani, u nastavku su neka od naših promišljanja s time da smatramo da je uz ovaj prijedlog nužno donošenje novog Zakona o športu jer je postojeći Zakon o sportu restriktivan i ne pridonosi razvoju odnosno koči daljnji razvoj sporta u Hrvatskoj 1. Kadrovsko/stručni aspekt: 1.1. Naći način da djeca do polaska u prvi razred osnovne škole budu polaznici isključivo univerzalnih sportskih škola gdje bi se djeci i roditeljima prezentirala mogućnost bavljenja sportom. Pri polasku u prvi razred, baš kao što se prethodno ocjenjuje sposobnost djeteta da uopće pohađa nastavu, mogao bi adekvatan tim ljudi koji su empirijski potvrdili svoja znanja procijeniti potencijal djeteta (uzimajući u obzir i nasljedne faktore) za bavljenje pojedinim sportom/sportskom igrom i to nakon što prođe obuku u univerzalnoj sportskoj školi. Time će se s jedne strane spriječiti da dijete već s 3-4 godine bude predodređeno za određenim sportom/sportskom igrom, čime se onemogućuje razvoj njegova stvarnog sportskog potencijala, a s druge bi roditelji i dijete mogli barem s djetetovih 7 godina dobiti savjet što je najbolje za to dijete. 1.2. Člankom 9. važećeg Zakona o sportu omogućuje se točno određenim skupinama osoba pravo za obavljanje posla trenera. To pravo se u prvom redu daje osobama s određenom razinom stručne spreme (sveučilišni/veleučilišni prvostupnici), a onda i osobama osposobljenim od određenih ustanova koje nisu dio sveučilišta/veleučilišta. Time se daje prednost pretpostavci stručnog znanja, umjesto stručnom znanju kao takvom. Naime sama činjenica da određena osoba ima diplomu ne govori bilo što o stručnom znanju te osobe koje tek treba provjeriti u praksi, dok se osobama koje nemaju određen stupanj stručne spreme makar i imale uspjeha u „proizvodnji“ sportaša zapravo blokira rad s sportašima. U praksi to izgleda ovako: stručni prvostupnik npr. ekonomije već je svojom diplomom implicite kvalificiraniji za rad sa sportašima od osobe sa srednjom stručnom spremom bez formalnog obrazovanja, ali čiji sportaši imaju određena sportska postignuća na nacionalnoj/međunarodnoj razini. Predlažemo, stoga, da se zakonskim tekstom rad sa sportašima onemogući točno određenim skupinama osoba (osuđivani za određena djela), dok se odluka o onima ostalima koji mogu (znaju) i smiju (nije im zabranjeno) raditi s djecom treba prepustiti vodstvu pojedine udruge. 2. Obrazovni aspekt: Budući je poznato kako je nastavak bavljenja sportom iznimno zahtjevna zadaća za sportaše koji su se nakon srednje škole odlučili za nastavak obrazovanja na nekom od fakulteta/veleučilišta predlažemo da se nacionalnim programom sporta inicira rješavanje ovog pitanja i kroz objedinjavanje mjesta (lokacije) studija/prebivališta-boravišta/treninga. Ovaj problem može se riješiti isključivo dugoročno, a mjere poput donošenja Pravilnika rektorskog zbora o studiranju studenata sportaša predstavljaju hvalevrijednu pomoć studentima-sportašima, ali same za sebe nisu rješenje problema. 3. Normativni aspekt: Predlažemo iz zakona kojim se uređuje problematika sporta izbaciti dijelove koji se odnose na trgovačka društva, odnosno sve što se tiče profesionalnog bavljenja sportom – za takvo što postoje Zakon o obrtu i Zakon o trgovačkim društvima. 4. Sportske građevine: Glavom VIII važećeg Zakona ne obuhvaća se, ili se nedovoljno jasno obuhvaća neizgrađene površine na kojima se uobičajeno/tradicionalno obavljaju sportske aktivnosti (treninzi i/ili natjecanja) veslača, jedriličara, kajakaša, kanuista, i sl., poput mora, rijeka, jezera i sl. Zakonom bi se pod pojmom „sportska površina i/ili građevina“ trebalo izrijekom obuhvatiti i takve vodene površine na kojima ne postoji (ili ne postoji veći dio godine) posebna infrastruktura (posebno označene staze, tribine, objekti za suce i sl.), a inače se tradicionalno koriste za potrebe veslanja, jedrenja, kajaka, kanua i sl. Na kraju: Točkom 1.1. sveobuhvatnog teksta koji uvodno usmjerava javnu raspravu objavljenog na www.esavjetovanja.gov.hr/ naznačeno je što se želi. Smatramo da bi se za ostvarenje onog što želimo u značajnoj mjeri moglo naći dobre uzore u inozemnim sustavima (bivšim i sadašnjim), pa bi pozornost valjalo usmjeriti i u tom pravcu. Također, zalažemo se za žurno djelovanje - preduge akademske rasprave neće biti od koristi osobama koje se u RH već bave sportom, ili se uskoro namjeravaju baviti. Posebno se zalažemo za što manje propisa a što više slobodne inicijative. U apsurdno prenormiranoj zemlji poput RH u kojoj su propisi često neprovedivi, ili parcijalno provedivi, ostavimo pojedincima i/ili udrugama slobodu postupanja u što većoj mjeri! Hrvatski veslački savez Djelomično prihvaćen Nacionalni program športa kroz svoje mjere i aktivnosti služi kao podloga za izradu zakonskih odredbi pa tako i Zakona o športu. Što se tiče komentara pod rednim brojem 1., Nacionalnim programom športa ne može se nametnuti obveza pohađanja isključivo univerzalnih športskih škola, ali se zasigurno može poticati na isto, što je i navedeno u ovome dokumentu mjerom 2.2.1. Osigurati provođenje obuke tjelesnih aktivnosti s visokim utilitetom u urgentnim situacijama kroz aktivnosti poticanja programa univerzalnih športskih škola i povećanja broja škola koje provode programe Univerzalna športska škola i Vježbaonica Hrvatskog školskog sportskog saveza. Također kroz aktivnost „Izraditi prijedlog nacionalnog modela detekcije športskih talenata“ unutar mjere 3.4.1. Poticati primjenu znanstvenih spoznaja u športu, stvorit će se uvjeti za prepoznavanje talenata u športu. Nadalje, s obzirom da je stručni rad u športu odnosno trener kao takav regulirana profesija u Republici Hrvatskoj za njeno obavljanje je potrebno formalno obrazovanje, koje sukladno Zakonu o obrazovanju odraslih zahtijeva najmanje razinu osposobljenosti. No, kako bi se uvažila stručnost koja je specifična za svaki šport, mjera 5.3.2. Poticati obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje stručnog kadra u športu kroz aktivnost donošenja pravilnika o licenciranju stručnog kadra daje mogućnost nacionalnim savezima da licenciraju stručni kadar sukladno vlastitim potrebama i specifičnostima športa. Nadalje vezano uz prijedlog pod rednim brojem 2. navedeno je prepoznato mjerom 3.1.1. urediti prava kategoriziranih športaša tijekom školovanja kroz koju će se uskladiti propisi iz područja obrazovanja u svrhu lakšeg školovanja kategoriziranih športaša. Također kroz mjeru 4.3.3. Poticati izgradnju nacionalnih športskih centara sukladno potrebama pojedinog športa ili grupe športova, olakšat će se školovanje športaša jer je intencija de se nacionalni centri grade uz sveučilišta pa bi na taj način športašu bilo omogućeno studiranje i treniranje na istom mjestu. Što se tiče komentara 3. nije moguće Zakonom o športu izbaciti dijelove koji se odnose na trgovačko društvo iz razloga jer se i ono smatra pravnom osobom u športu, a ne mora biti vezano uz profesionalni športski klub. Nadalje, a vezano uz 4. komentar slažemo se s navedenim te će se kroz opći cilj 4.1. Uspostaviti mrežu športskih građevina kroz aktivnost donošenja pravilnika o mreži športskih građevina stvoriti zakonska osnova za donošenje iste kojom će športske građevine koje navodite u svom komentaru biti zasigurno prepoznate kao privremene građevine.
254 Romana Caput-Jogunica SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT, 1. UVOD Poštovani, dostavljam prijedlog dopune vezano za poglavlje 2.4. Šport i športaši u sustavu obrazovanja: Iza rečenice: "Kroz visokoškolsko obrazovanje..." prijedlog izmjene: U visokoškolskom obrazovanju nastava tjelesne i zdravstvene kulture je obvezna na većem broju visokih učilišta za studente prve i druge godine studija u fondu od 30 sati u semestru. Na pojedinim visokim učilištima u nastavnom programu uvedeni su izborni predmeti (sportovi) za studente viših godina studija. Problemi u visokoškolskom obrazovanju su nezadovoljavajuća infrastruktura jer većina visokih učilišta nema vlastitu sportsku infrastrukturu i nedostatak stručnog kadra, odnosno ukidanje radnih mjesta na pojedinim visokim učilištima nakon odlaska nastavnika u mirovinu." Kao koordinator imenovan od strane Hrvatskog olimpijskog odbora za dual karijeru sportaša slobodna sam predložiti da se za sportaše ne koristi termin: "olakšice" nego posebni uvjeti, stručna podrška. Sukladno tome predlažem izmjene u tablici 1.1. umjesto olakšice naziv Nagrade i naknade za sportaše, a u 4 redu kod "Stipendije za redovno školovanje - dovoljno je umjesto navoda u tablici: višim, visokim itd. navesti visoka učilišta jer je to jedinstven pojam za sve ustanove u visokoškolskom obrazovanju (u tekstu kasnije se navodi ovaj pojam te je potrebno uskladiti). 2. Obrazovanje sportaša - prijedlozi izmjene i dopune: prema EU smjernicama: predlažem mijenjati definiciju - odnosno prvu rečenicu vezano za dual karijeru: prijedlog: Dual karijera je multi-dimenzionalni koncept koji uključuje posebne uvjete i stručnu podršku sportašima u obrazovanju i sportskoj karijeri, odnosno radnom odnosu i sportskoj karijeri, a u svrhu nastavka karijere u sportu ili drugim djelatnostima nakon sportske karijere. Predlažem dodati: Osim projekta "Kategorizirani sportaši u sustavu obrazovanja", Hrvatski olimpijski odbor je u suradnji s nadležnim ministarstvom provodio aktivnosti u sklopu drugog projekta: Sportaši i obrazovanje 2012. - 2016. u sklopu kojeg su organizirani promocijski dani "Za karijeru i nakon sportske karijere", provedena istraživanja u suradnji s Hrvatskim školskim sportskim savezom i Hrvatskim akademskim sportskim savezom i potpisan Sporazum između Hrvatskog olimpijskog odbora, Rektorskog zbora Republike Hrvatske i Hrvatsko akademskog sportskog saveza (2015. godine). Na prijedlog Povjerenstva za provedbu Sporazuma, Rektorski zbor je 4. studenog 2016. godine usvojio Pravilnik Rektorskog zbora o studiranju studenata sportaša na visokim učilištima Republike Hrvatske, a kojim se uređuju pravila i uvjeti studiranja ne samo za kategorizirani sportaše, nego sve studente sportaše na visokim učilištima Republike Hrvatske u cilju razvoja studentskog sporta. Hrvatski olimpijski odbor je predložio i usvojio 4. rujna 2017. godine "Nacionalni program razvoja sportske karijere i karijere nakon sportske karijere 2017. - 2020." 3. predlaže se dopuniti rečenicu: U obrazovnim programima srednjoškolskog obrazovanja... nakon (gimnazijski program), u kojima je način nastave prilagođen obvezama učenika športaša te se provodi veća fleksibilnost u ispunjavanju obveza u obrazovanju i osiguranu stručnu podršku mentora i/ili vršnjačku pomoć. U zadnjoj rečenici brisati "No predmetni pravilnik... dodati: Sukladno navedenom, temeljem Zakona o športu i ostalim aktima potrebno je u izradi novog Zakona o športu definirati minimalne standarde dual karijere koje trebaju osigurati sve odgojno obrazovne ustanove za učenike sportaše, a u cilju usklađivanja obveza u obrazovanju i športu. Nakon tablice br. 15 predlaže se u tekstu dodati: Nakon rečenice " Kako bi se što veći broj populacije počeo... predlaže se dodati: Kvalitetna provedba nastave tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju i provedba izvannastavnih sportskih aktivnosti za studente predstavljaju jedan od načina kojim se može utjecati na promjene navika studenata, skrbi o zdravlju i redovitom tjelesnom vježbanju. Visokoškolsko obrazovanje je posljednja stepenica u obrazovanju, a studenti budući akademski građani koji će sudjelovati u donošenju politika ovog društva i budući roditelji. U tu svrhu treba poticati visoka učilišta na provedbu organiziranih oblika tjelesnog vježbanja studenata i djelatnika, a u suradnji s regionalnom i lokalnom samoupravom na izgradnju sportske infrastrukture uz visoka učilišta. Ako će navedeno prihvatiti potrebne su dopune u tablici 16. SWOT analiza: SNAGA: obvezna nastava tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju propisani posebni uvjeti i stručna podrška za studente sportaše SLABOSTI: ukidanje radnih mjesta i propisane obvezne nastave tjelesne i zdravstvene kulture na pojedinim visokim učilištima nedostatak sportske infrastrukture za provedbu nastave, studentskih natjecanja i tjelesnog vježbanja djelatnika OPĆI CILJ 2. POSEBAN CILJ 2.3. dopuniti: U odlomku koji počinje rečenicom: Primarni cilj školskog i akademskog športa (u nastavku se cijeli tekst odnosi na predškolski odgoj, školski sport te se u skladu s tablicom 2.3.5. predlaže dodati rečenica prije tablice : Izmjenama i dopunama zakonske regulative vezano za visokoškolsko obrazovanje obvezati visokoškolske ustanove na provedbu obvezne nastave tjelesne i zdravstvene kulture studenata i primjereno bodovanje ECTS kao i na provedbu izvannastavnih sportskih aktivnosti za studente i djelatnike. U tablici 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja izmijeniti aktivnost pod točkom 2.3.7. jer je predmet obvezan - predlaže se: uvesti obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na visoka učilišta koja ga nemaju, te poticati na uvođenje izbornih predmeta: sportovi za studente viših godina studija (sukladno nastavnom planu i programu tjelesne i zdravstvene kulture kojeg je usvojio Sveučilište u Zagrebu 2008 godine.) pokazatelj: broj visokih učilišta koji provode obveznu nastavu, bodovanu nastavu ECTS, izborni predmet na višim godinama studija 5.3. OPĆI CILJ 3. Unaprijediti skrb o športašima POSEBAN CILJ 3.1. predlaže se brisati pojam "olakšan" jer nije primjeren niti je u skladu s EU smjernicama: novim Zakonom o športu propisati minimalne standarde dual karijere koje trebaju provoditi sve odgojno obrazovne ustanove (osnovne i srednje škole, visoka učilišta)i/ili ...donošenje pravilnika ministarstva nadležnog za obrazovanje u svrhu osiguravanja posebnih uvjeta i stručne podrške učenicima sportašima i studentima sportašima. Osim toga dodati: Potrebno je osigurati materijalne uvjete za školovanje aktivnih i bivših sportaša, te stručnu podršku u planiranju sportske karijere i karijere nakon sportske karijere …. Sukladno tome u tablici je potrebno dodati i uskladiti: 3.1.1. izmijeniti umjesto " lakšeg" školovanja Uskladiti propise iz područja obrazovanja u svrhu osiguravanja minimalnih standarda dual karijere, ili u svrhu osiguravanja posebnih uvjeta i stručne podrške školovanja kategoriziranih sportaša dodati u provoditelje Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatski paraolimpijski odbor dodati u tablici 3.1.4. Uvesti sustav planiranja sportske karijere i karijere nakon sportske karijere: Aktivnost: Donijeti pravilnik o sustavu planiranja sportske karijere i karijere nakon sportske karijere/ Osnovati nacionalni karijerni centar za sportaše: Pokazatelj: Osnovan Centar 2020. Nositelji: Središnji državni ured, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor. Provoditelj: Hrvatski olimpijski odbor. U nadi da će se predloženo razmotriti, srdačan pozdrav izv. prof. dr. sc. Romana Caput-Jogunica Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet Djelomično prihvaćen Prijedlog da se izmijeni dio teksta unutar poglavlja 2.4. djelomično se prihvaća na način da glasi :“ U visokoškolskom obrazovanju nastava tjelesne i zdravstvene kulture je obvezna na većem broju visokih učilišta za studente prve i druge godine studija u fondu od 30 sati u semestru. Na pojedinim visokim učilištima u nastavnom programu uvedeni su izborni predmeti (sportovi) za studente viših godina studija.“ S obzirom da nemamo relevantne podatke o športskoj infrastrukturi u vlasništvu sveučilišta nismo u mogućnosti uvrstiti ostatak prijedloga. Nadalje, što se tiče terminologije vezane uz riječ „olakšice“, a s obzirom da je to terminologija koja se nalazi u propisima iz nadležnosti tijela državne uprave nadležnog za poslove financija, smatramo da ju nije potrebno mijenjati. Vezano uz termin „visoka učilišta“ isti prihvaćamo te će se izmijeniti u tekstu. Što se tiče prijedloga koji ste naveli pod rednim brojem 2. u potpunosti ga prihvaćamo. Dio prijedloga iz rednog broja 3. koji se odnosi na propisivanje novih odredbi Zakona o športu se ne prihvaća jer je u tom odlomku sadržan osvrt na postojeće stanje, dok se kasnije kroz mjere i aktivnosti propisuje što je potrebno promijeniti. Nadalje, što se tiče dijela osvrta na 2.7. Zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost – športska rekreacija, smatramo kako nije potrebno navoditi u uvodnom dijelu teksta, već je isto zaključeno i vidljivo kroz mjere i aktivnosti unutar posebnog cilja 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja. S obzirom na navedeno nisu potrebne promjene u SWOT analizi. Prijedlog za dodavanje teksta za poseban cilj 2.3. prihvaća se na način kako je predloženo, međutim skrećemo Vam pozornost na primjedbu Kineziološkog fakulteta sveučilišta u Zagrebu koji predlažu da se navedeno briše iz Nacionalnog programa športa, citiramo: "„Uvesti obvezan kolegij tjelesne i zdravstvene kulture na visokoškolskim obrazovnim ustanovama“ predlažemo da se izostavi jer je nastava TZK obavezna na visokoškolskim ustanovama u RH od 60-ih godina 20. stoljeća na prvoj i drugoj godini studija“. Što se tiče prijedloga na opći cilj 3., a u vezi korištenja termina „olakšan“, prihvaćamo ga te ćemo navedeno izmijeniti primjerenijim izričajem. Nadalje, što se tiče mijenjanja zakonskih odredbi s ciljem poticanja dual karijere športaša, isto je obuhvaćeno kroz aktivnost usklađivanja propisa iz područja znanosti i obrazovanja u svrhu lakšeg školovanja kategoriziranih športaša. Primjedbe na mjeru 3.1.1. u terminološkom dijelu prihvaćamo te ćemo koristiti primjereniji izričaj, ali ne možemo koristiti „minimalni standard dual karijere“ kad ne postoje standardi dual karijere. Također napominjemo kako provoditelji mjere 3.1.1. ne mogu biti Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatski paraolimpijski odbor iz razloga što oni ne primjenjuju u svome radu zakonske odredbe koje proizlaze iz ove mjere već su to, kako je i navedeno, osnovne i srednje škole te visoka učilišta.
255 zlatko ivanišević SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI ZA JAVNU RASPRAVU O NACIONALNOM PROGRAMU SPORTA (NPS) DR.SC. NANSI IVANIŠEVIĆ, VODITELJICA ODJELA ZA PROSVJETU, KULTURU, ŠPORT, TEHNIČKU KULTURU I INFORMIRANJE U UREDU DRŽAVNE UPRAVE U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI Poštovani, Pridružujem se ovim promišljanjima u nadi da će upućene primjedbe biti uvrštene u javno razmatranje. Iskreno podržavam konačno donošenje ovog strateškog dokumenta koji u svom sadržaju nastoji obuhvatiti sve segmente javne politike športa polazeći od ključnih instrumenata sustavnog funkcioniranja javne politike športa, a to su: uprava, financiranje i zakoni. Vjerujući kako su šport i športske djelatnosti od posebnog društvenog interesa za RH smatram svojom obvezom sudjelovati u ovom promišljanju i tako pridonijeti izradi ovog dokumenta, njegovih smjernica i ciljeva, a time i što boljeg novog Zakona o športu. Budući da NPS utvrđuje "ciljeve razvoja športa, mjere i aktivnosti potrebne za provedbu tih ciljeva te nositelji i provoditelje razvoja i mjere kontrole njegove provedbe" kako je definirano člankom 2. stavkom 1. Zakona o sportu, ovaj osvrt stavit će naglasak na upravu kao jedan od tri glavna instrumenta javne politike športa te sukladno predloženom Programu kao nositeljicu kontrole provedbe. Radi boljeg razumijevanja ovih primjedbi ističem kako se uključujem se u ovu raspravu u svojstvu osobe koja se teorijski bavi područjem javnih politika u decentraliziranom okruženju, ali i kao državna službenica (danas voditeljica Odjela za prosvjetu, kulturu i šport u Uredu državne uprave na području jedne županije) zadužena između ostaloga za praćenje stanja u područjima za koje je zadužena, sustavno izvješćivanje i komuniciranje sa središnjim državnim tijelima, (danas je to za ovaj resor Središnji ured za šport) sve sukladno Zakonu o funkcioniranju sustava državne uprave. U uredima se osim te djelatnosti sukladno Zakonu vode registri pravnih osoba i fizičkih osoba, dionika športa te u konačnici djeluju športski inspektori. Ističem da se danas službe o kojima govorim nalaze u uredima državne uprave, što najvljenim izmjenama može biti i drugačije uređeno, ali bit ne bi trebala biti izgubljena. A bit je činjenica da se radi o državnim službama koji djeluju na području svih županija i Grada Zagreba u ime Države s ciljem stvaranja ujednačenog uvida u stanje u športu na područjima različitih regija te nepristranog informiranja, načina obrade uz permanentno praćenja potrebnih podataka. Po definiciji radi se o "dekoncentriranim službama Države koje služe harmoniziranju i homogeniziranju nacionalnog teritorija". Službe, o kojima je riječ od Države su (i dosad bile) plaćene kako bi omogućile uređenu komunikaciju i prohodnost sustava. Koordinacija i suradnja između i s navedenim tijelima državne uprave bila je donedavno u ovlasti MZOS-a, a nakon odvajanja pripada poslovima Središnjeg ureda za Šport. Iskreno očekujem da će pod vodstvom Središnjeg ureda biti konačno prepoznate u punini svoje uloge, a što zanči da bi tijela za provedbu mjera iz NPŠ svakako trebala prepoznati njihovu ulogu. Nevažno je hoće li one ostati u sklopu velikih i nedovoljno prepoznatljivih ureda državne uprave. One danas -sutra mogu biti i dislocirane jedinice Središnjeg ureda, ali bez njih nije moguće zadovoljiti načelo supsidijarnosti prema kojemu se Država približava građanima i životu tamo gdje se on uistinu odvija. Osim toga, nije moguće samo iz centra voditi nijednu javnu politiku, ako na terenu nema uvida u decentralizirano djelovanje jedinica lokalne i regionalne samouporave. Jer, ideja decentralizacije nije razvlastiti Državu, nego joj omogućiti da sukladno Ustavu ravnomjerno razvija mogućnosti i prati okolnosti kako bi bila spremna intervenirati na sve načine za koje je ovlaštena, Za kraj, pa i ne manje važno, službe koje ovdje predstavljam i ističem njihovu (uglavnom dosad previđenu i zanemarenu ) funkciju i koje su, ponovimo to dužne pratiti stanje u svojim resorima i o tome izvješćivati središnja tijela kako bi se kroz sustavno postupanje postigla ujednačena praksa na nacionalnom teritiriju, izravno povezuju i druge resore olakšavajući i u NPŠ nužnu interdisciplinarnost. Odjel koji osobno vodim stavlja mi u nadležnost ne samo javnu politiku športa nego i odgojno i obrazovnu politiku (koja i u ovom Nacrtu predstavlja gotovo trećinu promišljanja) te kulturu koja u svom širem smislu itekako dotiče ulogu športa kroz tradiciju i kulturu življenja, a ponekad u vrlo konkretnim situacijama nužno surađuje sa športom kao na primjeru osnivanja Muzeja športa, Olimpijaca itd. Upravo stoga molim da se navedeno uzme u razmatranje i kod točaka 6. Provedbe odnosno 6.1. Sustava praćenja i izvještavanja te 6.2. Sustavu vrednovanja učinaka NPŠ. Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na danoj podršci za donošenje Nacionalnog programa športa te dostavljenom promišljanju s ciljem unaprjeđenja cjelokupnog sustava športa. Središnji državni ured za šport svjestan je uloge i važnosti koju šport ima za hrvatsko društvo te kontinuirano radi upravo na provođenju mjera posvećenih održanju kvalitete te unaprjeđenju hrvatskog športa, kao što je to i definirano u Programu rada Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020., poboljšavajući uvjete za razvoj rekreativnog i vrhunskog športa. Sukladno prethodno navedenom, Nacionalni program športa 2019. – 2026. „Prema zdravoj i aktivnoj naciji ponosnoj na športske uspjehe" prvi je razvojni akt planiranja i važno ishodište promišljanja i ostvarivanja budućnosti hrvatskog športa. U budućnosti vidimo Hrvatsku kao zemlju velikih športskih rezultata i zemlju u kojoj građani žive zdrav i aktivan život. Kako bi se takva budućnost ostvarila, svi dionici u sustavu športa, moraju kroz jasno definirane zadaće djelovati sinkronizirano i usmjereno ka postizanju postavljenih ciljeva. Neosporno je da su naša krovna športska udruženja, kao i nacionalni športski savezi, športski klubovi i lokalne športske zajednice svojim dosadašnjim radom postigle zapažene rezultate, ali potencijala za "više i bolje" u športu zaista imamo. Vezano uz praćenje i valoriziranje učinaka, sukladno poglavlju 6.1. Sustav praćenja i izvještavanja, za potrebe praćenja provedbe uspostavit će se sustav praćenja na osnovu pokazatelja koji se već prate ili za one koji se ne prate utvrdit će se njihova početna vrijednost. Također praćenje i izvješćivanje provodit će se i putem Informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje koji je ustrojen na temelju Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine“, broj: 123/17). Informacijsko-komunikacijska platforma koristi se za prikupljanje, analizu i pohranu podataka i pokazatelja za izradu, praćenje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja i razvojnih projekata koji su u pripremi te smatramo kako će navedeno omogućiti kvalitetno praćenje i valorizaciju učinaka. Također u svrhu praćenja provedbe jedna od aktivnosti Nacionalnog programa športa je i „Osnovati nacionalno koordinacijsko tijelo za praćenje provedbe (financiranje) NPŠ-a te će se u poglavlju 6. Provedba, kroz tekstualni dio prepoznati i važnost odjela za šport u županijama.
256 Miro Opacak SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, Središnji državni ured za sport svake godine donosi odluku namjene sredstava za HOO, HSSG, HPO, HASS I HŠSS u javnim potrebama u sportu što znači da se piramidalno odlučuje o dodjeli javnih potreba u sportu. Svaki grad ili općina trebaju donijeti odluku o javnim potrebama u sportu prema gradovima sportskih saveza, gradova športskih saveza gluhih,gradova športskih invalida,gradova školska sportskih saveza i gradova sveučilišni sport saveza . Naime, gradovi sportskih saveza gluhih nisu članovi HOO što znači da gradovi bi trebali donijeti odluku, a ne zajednica i gradovi sportskih saveza. Problem je u tome što gradovi sportskih saveza gluhih ne mogu dobiti sredstva za stručni rad,administratora, diplomiranog trenera itd zbog pravilnika gradovi športski saveza prema HOO jer gradovima športskih saveza gluhih nisu članovima HOO i problem nesigurnost financiranja te ne predstavlja stalni financijski izvor, što bi posebna proračunska stavka, kao takva bila. Do sada Gradovi športski saveza odlučili odlučuje o dodjeli javnih potreba u sportu prema Gradovi športski saveza gluhih, gradova sportski saveza invalida,gradovi športskih školskih saveza i gradova športskih sveučilišni saveza. Stoga, naše mišljenje je da piramida tako ovako : - Gradovi ured za šport treba odlučiti odlučuje o dodjeli javnih potreba u sportu za gradovi sportskih saveza odlučuju o raspodjeli prema klubovima članovima - Gradovi ured za šport treba odlučiti odlučuje o dodjeli javnih potreba u sportu gradovi sportskih saveza gluhih odlučuju o raspodjeli prema klubovima gluhih - Gradovi ured za šport treba odlučiti odlučuje o dodjeli javnih potreba u sportu gradovi sveučilišni saveza odlučuju o raspodjeli prema sveučilišni klubovima - Gradovi ured za šport treba odlučiti odlučuje o dodjeli javnih potreba u sportu gradovi školska saveza odlučuju o raspodjeli prema školskim klubovima - Gradovi ured za šport treba odlučiti odlučuje o dodjeli javnih potreba u sportu gradovi invalida saveza odlučuju o raspodjeli prema klubovima invalida Stoga bi pet predstavnika iz navedenih ureda saslušaju te uključiti u raspravu prijedlozima u javnim potrebama u sportu kod Gradovi za ured šport. Pozdrav Nije prihvaćen Nije potpuno jasno što se htjelo reći navedenom primjedbom međutim napominjemo kako su člankom 75. Zakona o sportu propisane javne potrebe na državnoj razini te se za njihovo izvršenje osiguravaju sredstva u Državnom proračunu, a člankom 76. propisane su javne potrebe na lokalnoj i regionalnoj razini među kojima se nalaze i športske aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te se za njihovo izvršenje sredstva osiguravaju u proračunima lokalne i područne (regionalne) samouprave.
257 Miro Opacak SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, Navedena strategija NPS i Novi o zakon o sportom bi trebali sadržavati mogućnost da se može osnovati Hrvatska organizacija sportskih prevoditelja znakovnog jezika za gluhe sportaše i djecu s oštećenjem sluha i to iz barem dva razloga: poštivanje ustroja sporta, poštivanja ljudskih prava kao i prava na jednakost. Prema istraživanju koje je provedeno među gluhim sportašima najveći problem u sportu vide u samoj komunikaciji, a zatim u diskriminaciji koju doživljavaju kroz odnos gluhih i čujućih. Također, osjećaju nezadovoljstvo zbog ne ravnopravnog položaja u komunikaciji s čujućim osobama.Njihove sugestije idu prema poboljšanju takvog položaja u smjeru edukacije šire javnosti i omogućavanja većeg broja prevoditelja u sportu, kako bi komunikacija bila u ravnotežena. Budućnost može donijeti takve promjene ukoliko se počne aktivnije raditi na provođenju Zakona o suzbijanju diskriminacije i UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Unatoč navedenom, provođenje u praksi značilo bi omogućavanje prevoditelja znakovnog jezika svima kojima je to potrebno, za što treba osigurati i financiranje. Bez financijske konstrukcije zakonsko rješenje nije moguće provesti u praksi. Osim toga, potrebno je uspostavljanje registra prevoditelja znakovnog jezika kako bi se znalo koji su prevoditelji dostupni. Za vođenje takvog registra na razini cijele Hrvatske bi bilo korisno zadužiti gluhu osobu. Osim nedostatka prevoditelja znakovnog jezika, gluhi i nagluhi sportaši se susreću s problemom nerazumijevanja čujućih osoba, nerazumijevanja ljudi koji se nalaze na većim upravljačkim razinama, nemogućnosti školovanja na fakultetima i različitim edukacijama,nerazumijevanja različitih medija i brojnih drugih poteškoća.Jednako kao i zajednica čujućih osoba, zajednica gluhih osoba sportske aktivnosti temelji na komunikacijskim procesima. Komunikacija je potrebna kako bi se sportske aktivnosti dogovorile,planirale , provodile prema utvrđenom rasporedu, uvodile promjene, kako bi se komuniciralo s medijima, a ponajviše kako bi se stvarali odnosi među ljudima te održavalo zajedništvo. Okosnica zajedništva Gluhih je znakovni jezik, a upravo on je ono što čini poveznicu s čujućom populacij o motežanom. Kao na svim ostalim životnim područjima, ova pojava prisutna je i u sportu. Upravo zbog toga je potrebno ulagati dodatan trud kako bi se komunikacija gluhih i čujućih uravnotežila.Međusobna komunikacija gluhih u sportu odvija se pretežno preko znakovnog jezika, o kojoj god državi da se radilo i o kojem god znakovnom jeziku da se radilo. Komunikacija između gluhih sportaša odvija se na znakovnom jeziku, kao i komunikacija između sportaša i trenera. Upravo je zato tendencija u zajednici gluhih da sve osobe koje rade u području sporta budu fluentni znakovatelj i –bilo da se radi o gluhim osobama ili čujućim osobama koje se služe znakovnim jezikom na naprednoj razini . Na taj način se u zajednici gluhih postiže zajedništvo i svijest da je sport mjesto gdje se mogu osjećati prihvaćenima i shvaćenima. Komunikacija u sportu odvija se putem brojnih kanala, bilo da se radi o gluhim ili čujućim osobama. Ono što komunikaciju gluhih izdvaja su znakovni jezik i komunikacijski kanali. Ukoliko se radi o neposrednoj komunikaciji između gluhih osoba koje koriste znakovni jezik, tada se komunikacija odvija putem njega, bilo da su sugovornici uključeni u razgovor ili se razmjena informacija odvija na veće udaljenosti (što je ekvivalent dovikivanja) i između više sudionika (poput dogovora tijekom utakmica ili uputa trenera igračima). Na sastancima gluhih također se koristi znakovni jezik, uz korištenje profesionalnog prevoditelja znakovnog jezika ukoliko netko od sudionika ne poznaje znakovni jezik. Kako bi neka osoba mogla postati kompetentan prevoditelj znakovnog jezika u području sporta, potrebno je zadovoljiti mnogo komponenti, koje se u grubo mogu podijeliti na tri područja: područje jezika, područje sporta i kodeks ponašanja prevoditelja. Zajednica Gluhih posebna je skupina ljudi koja koristi svoj jezik te ima vlastitu kulturu. Time se isti čekao entitet odvojen od društva neke države, jednako kao što se ističu predstavnici nacionalnih manjina koji i dalje koriste svoj jezik i dio su neke nacionalne kulture. Iako se možda razlike između zajednice gluhih i ostatka čujuće populacije neke države ne čine tako velike, dovoljno je baciti jedan pogled na njihovu komunikaciju i razumjet ćemo kako jezik može činiti veliku barijeru. Dok zajednica čujućih osoba koristi govorni jezik, zajednica gluhih osoba koristi znakovni jezik, koji se već samim modalitetom razlikuje od bilo kojeg govornog jezika.Potrebno je naglasiti da je većina sportskih aktivnosti Gluhih odvojena je od aktivnosti čujućih osoba.Razlog tome ne leži u smanjenim fizičkim sposobnostima gluhih osoba u odnosu na čujuće osobe.Dapače, sport za gluhe se ne razlikuje od sporta za čujuće osobe, pravila su nepromijenjena, a ne postoji ni potreba da se uvode nove sportske discipline ili mijenjaju postojeće. Međutim, ono što nedostaje u sportu u kojem sudjeluju i gluhe i čujuće osobe je komunikacija, zajedništvo, socijalizacija i edukacijski aspekt. Nažalost, u RH svaka gluha osoba ne može dobiti prevoditelja, a svakako bi ga svaka od njih trebala imati kako bi ostvarila svoja temeljna ljudska prava izrečena u UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. Navedenu Konvenciju je ratificirala i Hrvatska, još 2007.godine. Konvencija obvezuje državu da ulaže napore u izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, da sprečava njihovu diskriminaciju i da sprečava izolaciju i segregaciju osoba s invaliditetom. Na području sportske komunikacije svim gluhim osobama mora biti omogućen prevoditelj znakovnog jezika u sportu kada im je to potrebno. Budući da već ispitivanje na malom uzorku pokazuje da prevoditelji nisu dostupni svima i uvijek, to je pomak koji bi se tek trebao dogoditi. Sport kao djelatnost od javnog interesa gluhih zauzima značajno mjesto u gotovo svakoj europskoj državi. Financijska sudjelovanja države u području sporta gluhih, kroz budžete na svim razinama,određivanje pravnih osoba u sportskoj djelatnosti, porezne olakšice i drugo, u svijetu su opće prihvaćena pojava. Polazeći od važnosti sporta za zdravlje nacije, socijalnu integraciju, međunarodni prestiž i afirmaciju, nacionalni ponos, osjećaj pripadnosti, moral i druge vrijednosti od općeg interesa u želji da se, ne samo održe već i otvore nove perspektive razvoja sporta jednako kao i kod čujučih sportaša tako i kod gluhih sportaša. Prema tome neophodno je da država sudjeluje u stvaranju sporta gluhih. Zato bi dobro osmišljenim sustavom uređivanja stručnih, organizacijskih i upravljačkih zadataka, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini, sport trebao postati važan faktor svijesti pojedinaca o zdravlju, odnosno važan čimbenik prevencije zdravlja među gluhim osobama. Također, treba istaknuti kako postizanje međunarodno priznatih rezultata doprinosi međunarodnoj promociji države u sportu čujučih sportaša tako i kod gluhih sportaša te i promociji jednakih mogućnosti za sve. Također, jako je važno ulagati u aktivnosti odnosa s javnošću kako bi sport gluhih sportaša bio jednako prepoznat i vidljiv u zajednici. Prema navedenom potrebno je vise sportskih prevoditelja znakovnom jezika u budućnosti te je naš prijedlog da Ministarstvo obrazovanja ,Hrvatski sportska savez gluhih i Hrvatski sportski školski savez trebaju surađivati pogotovo zbog djece oštećenog sluha koja pohađaju redovno školovanje (od vrtića do srednjih škola) kako bi im se omogućilo sudjelovanje u sportskim aktivnostima te mogućnost da se razviju do vrhunskih gluhih sportaša te možda sudjeluju na Olimpijskim igrama mladi gluhih i kao i na drugim natjecanjima. Nadalje, samo u Splitsko-dalmatinskoj županija ima oko 80 gluhih osoba oštećenog sluha koji pohađaju redovno školovanje, koliko ih onda samo još ima u cijeloj Hrvatskoj? Potrebno je da djeca i mladi s oštećenjem sluha sudjeluju u sportskim aktivnostima kako bi im se pružile jednake mogućnosti, socijalna interakcija kao i zbog vlastitog zdravlja. Također, osoblje u školama kao i roditelje je potrebno informirati o mogućnostima sudjelovanja u sportskim aktivnostima te njihovim dobrobitima te budućeg razvoja sporta kod gluhih Pozdrav Djelomično prihvaćen Unutar mjere 2.3.4. Integrirati osobe s invaliditetom u sustav školskog i akademskog športa, uvrštena je aktivnost „Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom“ čiji su nosioci Kineziološki fakulteti, a koja između ostaloga daje podlogu Kineziološkim fakultetima da u nastavu uvedu i učenje znakovnog jezika. Napominjemo kako se Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu putem ove javne rasprave očitovao na navedenu mjeru te smatraju da oni već provode sve potrebno što se tiče edukacije nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture za rad s djecom s invaliditetom. Također napominjemo kako ne postoje relevantni podatci o tome koliko je djece s oštećenjem sluha uključeno u redovnu nastavu te koliko je zaista potrebno da svi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture moraju znati znakovni jezik te je stoga upitna opravdanost istoga. Također, temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr., 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17 i 68/18) donesen je Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima („Narodne novine“, broj: 108/18) koji člankom 1. stavkom 4. propisuje da je cilj potpore pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika izjednačavanje mogućnosti učenika, odnosno sudjelovanje u onom sustavu komunikacije koji preferira gluhi, nagluhi ili gluhoslijepi učenik te učenik sa složenim komunikacijskim teškoćama po načelu razumne prilagodbe u svrhu osiguravanja njemu primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja. S obzirom na navedeno, učenici s oštećenjem sluha imaju mogućnost dobivanja stručno komunikacijskog posrednika koji je uključen u cjelokupni obrazovni proces pa tako i nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Što se tiče mogućnosti osnivanja Hrvatske organizacije sportskih prevoditelja znakovnog jezika za gluhe sportaše i djecu s oštećenjem sluha, ne postoji prepreka da se ona osnuje te navedeno nije potrebno propisivati niti Nacionalnim programom športa niti Zakonom o športu. Također, napominjemo kako su člankom 53. stavkom 4. te člankom 54. stavkom 3. Zakona o sportu propisane zadaće sportskih saveza osoba s invaliditetom i Hrvatskog sportskog saveza gluhih među kojima je i skrb o športašima koja između ostalog, ako je to potrebno, podrazumijeva i brigu oko prevoditelja ako je to športašu potrebno. Nadalje, prihvaćamo prijedlog o suradnji između Hrvatskog sportskog saveza gluhih, Hrvatskog školskog sportskog saveza i Ministarstva znanosti i obrazovanja te će se unutar mjere 2.3.4. uvrstiti i aktivnost „Povećati broj gluhe djece uključene u školski šport“.
258 Miro Opacak SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih i Sportskog udruga gluhih SDŽ. Pozdrav Primljeno na znanje Odgovori na navedene komentare nalaze se pod odgovorima na primjedbe Hrvatskog sportskog saveza gluhih i Sportske udruge gluhih Splitsko-dalmatinske županije.
259 Goran Leko SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, javljam se u ime Hrvatskog kineziološkog saveza Republike Hrvatske zbog nemogućnosti registracije saveza za e-savjetovanje. Hrvatski kineziološki savez (HKS) pozdravlja donošenje strateškog dokumenta koji u svojem sadržaju obuhvaća gotovo sve segmente razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Kao krovna strukovna organizacija osvrnut ćemo se samo na dijelove teksta koji su direktno vezane uz djelatnost kojom se HKS bavi: Hrvatski kineziološki savez apsolutno podržava prijedloge pod točkom 2.4. Šport i športaši u sustavu obrazovanja – Nastava tjelesne i zdravstvene kulture u sustavu obrazovanja (str.24). Posebnu pohvalu treba uputiti nastojanjima da se za svaki segment kineziologije (obrazovni sustav, šport, zdravstveno usmjereno vježbanje….) osiguraju uvjeti da ih provode najeduciraniji kadrovi u području kineziologije. HKS želi napomenuti da je trenutno u tijeku e-savjetovanje vezano uz ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ koji ne predviđa mogućnosti da magistri kineziologije sudjeluju u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture od 1.do 4. razreda osnovnih škola niti ne predviđa povećanje broja sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Sukladno tome, ta dva međuresorna dokumenta treba na neki način uskladiti. Ukoliko izvannastavne i izvanškolske aktivnosti trebaju zamijeniti postojeći nedostatak sati tjelesnog vježbanja, mišljenja smo da postojeći broj učenika obuhvaćenih izvannastavnim aktivnostima (24,9%) nikako nije dovoljan i da treba te aktivnosti intenzivirati i uključiti ostale dionike koji sudjeluju u procesu obrazovanja i športa od predškolskog odgoja do sveučilišne razine. Predsjednik Hrvatskog kineziološkog saveza Prof.dr. Goran Leko Primljeno na znanje Ovim putem Vam se prvo želimo zahvaliti na prepoznavanju važnosti donošenja Nacionalnog programa športa te na podršci u donošenju istoga, a posebno na prepoznavanju mjera koje potiču povećanje nastave TZK i uključivanje kineziologa u rad s djecom predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole. Prilikom izrade dokumenta održani su sastanci s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te je Središnji državni ured za šport upućen u njihov rad te donošenje dokumenata iz njihove nadležnosti.
260 Pravobranitelj za djecu RH SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Prepoznajući sport (šport) kao aktivnost koja ima značajnu ulogu u životu djece i mladih, pravobraniteljica za djecu pozdravlja izradu Nacionalnog programa športa 2019.-2026. S obzirom na pretpostavku da veliki broj sportaša spada upravo u dobnu kategoriju djece, držimo da bi upravo u Nacionalnom programu športa, kao temeljnom strateškom dokumentu, trebali biti predviđeni jasni standardi, smjernice i ciljevi za efikasniju zaštitu njihovih prava. Temeljem obraćanja i pritužbi građana, praćenja pojedinačnih slučajeva te općih inicijativa uočavamo brojne probleme, čije konačno rješavanje očekujemo donošenjem novog Zakona o sportu. Do tada smatramo da bi aktivnosti za njihovo rješavanje trebale biti obuhvaćene i kroz Nacionalni programa športa 2019.-2026. Osnovni problemi i dosadašnji propusti u zaštiti djece sportaša koje uočavamo i dalje su: 1. Sport, sportske aktivnosti i sportski sadržaji nisu jednako dostupni svoj djeci. 2. Status djece sportaša nije adekvatno reguliran i nisu propisani efikasni i ujednačeni mehanizmi njihove zaštite. 3. Zbog nepostojanja sustava licenciranja trenera i drugih osoba koje rade s djecom događa se da s djecom ponekad rade osobe koje nemaju nikakvih posebnih predznanja ili kompetencija za rad s djecom što posljedično dovodi i do povreda dječjih prava. 4. Važećim propisima nedovoljno je regulirana zdravstvena zaštita djece sportaša. Primljeno na znanje Nacionalni program športa obuhvaća niz mjera koje će stvoriti uvjete da šport, športske aktivnosti i športski sadržaji postanu jednako dostupni svoj djeci. Tako se kroz cijeli opći cilj 1. Urediti financiranje športa stvaraju uvjeti koji će osigurati preduvjete za razvoj športa na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, što će svakako omogućiti i osiguranje boljih preduvjeta za bavljenje sportom djece. Nadalje, kroz cijeli opći cilj 2. Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, osigurat će se uvjeti (kadrovski, materijalni, programski) za bavljenje športom djece i mladih kroz cjelokupni sustav odgoja i obrazovanja (vrtić, osnovna i srednja škola te fakulteti), a na taj način će svoj djeci biti omogućeno bavljenje športskim aktivnostima na podjednak način. Cilj 3. Unaprijediti skrb o športašima osigurat će da športaši tijekom športske karijere, što podrazumijeva bavljenje športom od najmlađih uzrasnih kategorija, imaju optimalne uvjete za ostvarivanje uspjeha kroz brigu o dual-karijeri, zdravstvenoj skrbi, radnopravnom statusu, sustavnom i redovnom stipendiranju. Zdravstvena skrb o športašu pa tako i djeci športašima već je definirana mjerom 3.2.5. Uvesti sustav zdravstvene skrbi za športaše na način da se u suradnji s Ministarstvom zdravstva donese pravilnik koji će regulirati liječničke preglede te u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje uspostaviti učinkoviti sustav za financiranje liječničkih pregleda športaša. Što se tiče licenciranja stručnog kadra, isto je obuhvaćeno aktivnošću: „Donijeti pravilnike o licenciranju stručnog kadra“ unutar mjere 5.3.2. Poticati obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje stručnog kadra u športu te aktivnošću: „Donijeti listu pravnih osoba ovlaštenih za provođenje postupka licenciranja stručnih kadrova u športu“ unutar mjere 5.1.1. Urediti zakonske odrednice o stručnim kadrovima.
261 Hrvatski olimpijski odbor SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Nacrt prijedloga Nacionalnog programa sporta donosi mnoge značajne i potrebne strateške odrednice razvoja hrvatskog sporta no Hrvatski olimpijski odbor (dalje u tekstu: HOO) smatra da predloženi tekst u određenim elementima treba doraditi ili izmijeniti, te se stoga, upravo radi značaja ovog strateškog dokumenta, predlaže njegovo povlačenje iz procedure i dorada. Komentarima i prijedlozima uz pojedine dijelove ovog strateškog dokumenta HOO će pokušati doprinijeti poboljšanju predloženog teksta, možda ponekad drugačijeg mišljenja nego što je predloženo, no sve temeljem iskustva u dosadašnjem vlastitom radu u gradnji hrvatskog sporta kao dijela međunarodnog sportskog pokreta sa ciljem daljnjeg razvoja hrvatskog sporta. Nije prihvaćen Jedno od temeljnih obilježja suvremenih demokracija jest razvijeno civilno društvo koje se, između ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji pa i partnerstvu građana, organizacija civilnoga društva, odnosno općenito zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama. Prihvaćanje takve aktivne uloge građana, otvorenosti i javnosti kao temeljnih vrijednosti znači i spremnost državnih i javnih institucija na poduzimanje djelotvornih mjera savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Slijedom navedenoga, javna rasprava služi kako bi se zakoni i drugi propisi u suradnji sa svom zainteresiranom javnosti učinili kvalitetnijim pa stoga ne vidimo razlog povlačenja dokumenta iz procedure nego dapače potrebu da ga se sukladno vašim, a i ostalim dostavljenim prijedlozima unaprijedi te na taj način pridonese cjelokupnom razvoju športa u Republici Hrvatskoj. Slijedom navedenoga zaključujemo kako je za unaprjeđenje dokumenta potrebno provesti postupak javne rasprave.
262 Zagrebački sportski savez gluhih SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, slažemo se s komentarima Hrvatskog sportskog saveza gluhih. Primljeno na znanje Odgovori na navedene komentare nalaze se pod odgovorima na primjedbe Hrvatskog sportskog saveza gluhih.
263 Splitski klub olimpijaca SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT PRIJEDLOZI I PRIMJEDBE SPLITSKOG KLUBA OLIMPIJACA na NPS 2019-2026 UVOD Kako su šport i športske djelatnosti od posebnog društvenog interesa za RH smatramo da je naša dužnost i obveza biti aktivni dionici prilikom izrade ovod dokumenta kako bi se šta kvalitetnije izradile smjernice i postavili ciljevi pri donošenju novog Zakona o športu, te Vam stoga šaljemo naše prijedloge i primjedbe na NPS, sve za boljitak športa, športskih djelatnika, športske infrastukture kao i za boljitak i zdraviji način života svih građana RH. Poštovani, 1. U uvodnom dijelu se spominje šport kao djelatnost o posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.  Kao takav treba imati točno precizirane zakonske okvire financiranja i oporezivanja. Kada govorimo o zakonskim okvirima financiranja onda se u odnosu na zastupljenost sportskih klubova, masovnosti i kvalitete treba odrediti zakonski minimum odvajanja u postocima u odnosu na proračun, kako države tako i lokalnih zajednica (županije, gradovi i općine). Država minimalno 1% BDP-a Županija, gradovi i općine minimalno 7% od svojih Proračuna 2. Sportska infrastruktura (izgradnja i održavanje sportskih objekata) čine posebnu proračunsku stavku. Navedena stavka ako je u proračunu sporta treba biti odvojena od kumulativnih sredstava izdvajanja za sport jer izgradnja jednog sportskog objekta ili održavanje više objekata u postocima uvijek višestruko premašuje realne okvire ulaganja u sportsku aktivnost te se dobiva drugačija slika o stvarnom ulaganju u sport. 3. Sportsku infrastrukturu, tj. njihovu izgradnju riješiti točno preciziranim zakonskim okvirom. U odnosu na broj stanovnika pojedinog grada, općine ili županije kako njihov broj, odnosno vrstu i veličinu samog objekta. Npr. grad veličine do 10 000 stanovnika mora imati dvoranu određene veličine sa 200 sjedećih mjesta, zatvoreni bazen od 20 m itd. grad do 50 000 stanovnika treba imati isto to ali dvoranu sa 500 mjesta, bazen npr. 33 m itd. grad od 100 000 stanovnika dvoranu od 2000 mjesta za gledatelje, bazen olimpijskih dimenzija itd. grad od 200 000 do 500 000 stanovnika jednu veću i jednu manju dvoranu , jedan olimpijski bazen i jedan manji itd. grad preko 500 000 stanovnika jednu Arenu, dva olimpijska bazena itd. Suština je zakonom odrediti kakvu sportsku infrastrukturu treba imati svaki grad određene veličine a ne da to bude slobodna volja gradonačelnika ili politike. 4. U odnosu na broj sportskih kolektiva i broj aktivnih sportaša u gradu ili županiji definirati način i broj poliklinika zdravstvene zaštite sportaša. 5. Kod izgradnje osnovnih škola pored zakonske obveze izgradnje školske dvorane uvesti zakonsku obvezu izgradnje malog bazena za obuku neplivača dimenzija 16 X 8 X 0,70 m. To je zanemariv trošak u sveukupnoj investiciji izgradnje osnovne škole kao i zanemariv trošak održavanja u odnosu na grijanje i održavanje škole. - Pored sportske dvorane i malog bazena za neplivače obveza je da osnovna škola ima i otvoreno igralište koje je polivalentnog karaktera. npr. poligon za vožnju bicikla, atletika, sprinterska staza, kolektivni sportovi na suhom itd..... 7.       Napraviti Registar neprofitnih udruga građana u športu u RH i osigurati da bude obveza da svako dijete upisom u 1. razred osnovne škole mora imati sportsku aktivnost 2 puta tjedno u jednom od klubova iz spomenutog registra. - Polovica nastave u sportskom klubu bi bila univerzalna za sve, a druga polovica specifična sportskoj disciplini kluba. - Od 1-4 razreda osnovne škole s djecom u školi nastavu TKZ-a moraju voditi stručne osobe, profesori kineziologije a ne nastavnice razredne nastave te isti moraju biti uključeni u univerzalni dio programa po klubovima. Ovaj način obveznog bavljenja sportom od 1. razreda osnovne škole svu djecu uključuje u sportsku aktivnost, stvara pozitivne društvene navike i dugoročno zdraviju osobu. - Za vrhunski sport ovim načinom bi se napravila i radila pravovremena stručna selekcija djece. - Klubovi kao udruge koriste termine na sportskim objektima u vlasništvu gradova tako da nema dodatnih ulaganja u objekte. 8.       Shodno navedenom obvezno uključiti kineziologe kao stručne osobe u rad sa djecom kroz vrtiće u predškolskoj dobi. 9.       Djeci koja po klubovima otpadaju prirodnom selekcijom (sportska kvaliteta) kada prelaze u starije natjecateljske kategorije treba omogućiti šta duži sportski životni vijek, bilo u svom matičnom sportu ili nekom drugom, naći alternativni način bavljenja, mora se omogućiti da postanu aktivni čimbenici u sportu i oko športa, jer zbog navedenog (nedovoljne kvalitete) veliki broj djece prestane sa bavljenjem sportom što često izaziva traume kod djece ali i kod roditelja. 10.   Nedostatak stručnog kadra i trenera nadoknaditi kroz poreznu politiku i olakšice. - Dozvoliti honorarni rad kroz neoporezivi limit. - Kada neoporezivi limit honorara postane veći od dozvoljenog na isti se obračunava PDV. 11.   Dozvoliti da pored kategoriziranih sportaša privilegiju izbora termina polaganja ispita i pohađanja nastave imaju i nekategorizirani sportaši, tj., svi oni koji se bave sportom i sudjeluju na službenim natjecaanjima u organizaciji nacionalnih športskih saveza i upisani su u registar neprofitnih udruga građana u športu. Problem se postavlja zbog pitanja kako postati kategoriziran sportaš ako nemaš mogućnosti odlaska na treninge i natjecanja što je posebno važno kod kolektivnih sportova. 12.   Povećati olakšice poduzetnicima kako bi bili stimulirani ulagati u sport. 13.   Riješiti obvezno socijalni i radni status trenera jer nije logično da trener profesionalac ovisi, tj., njegova egzistencija i egzistencija njegove obitelji o nekoliko volontera, sportskih djelatnika po klubovima. Imamo primjer u kulturi. Primjer slobodnih umjetnika u kulturi koji imaju plaćene doprinose od društva dok potvrđuju takav status. 14.   Stimulirati rekreativno bavljenje sportom. - Posebni program sufinanciranja veteranskih natjecanja organiziranih od nacionalnih športskih saveza. - Posebno stimulirati poreznom olakšicom tvrtke čiji se djelatnici bave rekreacijom. - Posljedično takve tvrtke obvezati da taj dio olakšice preusmjere prema svojem zaposleniku. 15.   Omogućiti da se kroz programe i edukcije nacionalnih športskih saveze mogu educirati za trenere bivši sportši i reprezentativci. 16.   Kandidirati se u kontinuitetu za organizaciju velikih međunarodnih natjecanja u Hrvatskoj u većini sportova gdje već postoji zadovoljavajuća sportska infrastruktura.   S poštovanjem, Splitski klub olimpijaca predsjednik Milivoj Bebić Split, veljača 2019. p.s. u potpunosti podržavamo prijedloge i primjedbe Hrvatskog kluba olimpijaca koje su ovdje predložene Djelomično prihvaćen Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17) uređuju se jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad. Člankom 76. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisano je da su javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba programi, odnosno aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave. Slijedom navedenog, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djeluju na temelju Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te se Nacionalnim programom športa kao i Zakonom o sportu lokalnoj i regionalnoj samoupravi ne može propisati obveza izdvajanja za navedeno, međutim kroz aktivnost „Uskladiti preporučeni minimalni postotak izdvajanja za programe na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini“ te mjeru 1.3.1. „Jasnije definirati namjenu sredstava, standardizirati postupak planiranja, predlaganja, dodjeljivanja sredstava, kontrole i izvještavanja za javne potrebe u športu na državnoj i lokalnoj razini“ navedeno će se propisati u okvirima nadležnosti. Nadalje, što se tiče odvajanja stavki za športsku infrastrukturu od ostalih programskih stavki u okviru javnih potreba za šport, prilikom analize korišteni su podatci o ukupnom odvajanju za šport. S obzirom da je odvajanje za športsku infrastrukturu zasigurno odvajanje za šport jer bez ulaganja u infrastrukturu nema niti mogućnosti za provođenje športskih aktivnosti, u analizi su se koristili ukupni iznosi. Ali, u potpunosti se slažemo da je potrebno proračun voditi na navedeni način te će se navedeno uvrstiti u Nacionalni program športa kao preporuka prema JLP(R)S. Također, slažemo se s primjedbom kako je potrebno izgradnju športske infrastrukture riješiti točno preciziranim zakonskim okvirom te će se sukladno navedenom unutar mjere posebnog cilja 4.2. Prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu nadodati aktivnost „Propisati standarde za izgradnju športske građevine“. Nadalje, a vezano uz komentar kako je potrebno u odnosu na broj sportskih kolektiva i broj aktivnih sportaša u gradu ili županiji definirati način i broj poliklinika zdravstvene zaštite sportaša, smatramo kako navedeno nikako ne može biti u nadležnosti Središnjeg državnog ureda za šport, odnosno Nacionalnog programa športa s obzirom da su osnivači navedenoga JLP(R)S te kako je već ranije pojašnjeno, takva im se obveza ne može nametnuti, a isto se odnosi i na izgradnju školskih športskih dvorana i igrališta. Osnivanje Registra, kako navodite, neprofitnih udruga građana u športu, nije potrebno s obzirom na to da Registar udruga postoji, kao i Registar sportskih djelatnosti te će se oni povezati putem Informacijskog sustava u športu koji je već izrađen. Što se tiče primjedbe na propisivanje odredbe kako je potrebno obvezati učenike na bavljenje nekim športom, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18), čl. 27. st. 3. propisuje kako odgojno-obrazovni standard učenika čine obvezni i izborni predmeti. Nadalje, čl. 28. st. 2. propisuje kako školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. U članku 61. koji propisuje prava i obveze učenika, među obvezama učenika navodi se pohađanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je izabrao. Sukladno čl. 31. Konvencije o pravima djeteta svako dijete ima pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima. Dakle, dijete ima pravo i slobodu izbora sudjelovati u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, sukladno svojim interesima te nije moguće, makar i u dobroj namjeri, nametnuti predloženu obvezu sudjelovanja djece u športskim aktivnostima dva puta tjedno u jednom od klubova iz predloženog registra. Mjera 2.3.6. Osigurati uvjete za rad kineziologa u predškolskim ustanovama predviđa da se Zakonom o predškolskom odgoju u dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci predvidi zapošljavanje stručnih osoba iz područja kineziologije kako bi se vrtićima omogućilo zapošljavanje stručnih osoba iz područja kineziologije u rad s djecom predškolske dobi. Što se selekcije djece za usmjeravanje prema vrhunskom športu tiče, isto je prepoznato kroz aktivnost „Izraditi prijedlog nacionalnog modela detekcije športskih talenata“ kojom će se kroz sustav odgoja i obrazovanja prepoznavati i usmjeravati talenti u športu. Nadalje, kroz cjelokupni opći cilj 2. Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa potiče se djecu koja se ne nalaze u natjecateljskom sustavu da se bave nekim vidom tjelesnog vježbanja. Što se tiče prijedloga vezanog u stručni kadar i porezne olakšice, sukladno dogovorima s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Što se tiče prijedloga da se dozvoli honorarni rad kroz neoporezivi limit te kada neoporezivi limit honorara postane veći od dozvoljenog na isti se obračunava PDV i povećati olakšice poduzetnicima kako bi bili stimulirani ulagati u sport, isto će se ugraditi u tekst dokumenta kao predmet analize. Slažemo se s primjedbom kako je potrebno svim, a ne samo kategoriziranim športašima omogućiti kvalitetno školovanje, te će se iz mjere 3.1.1. maknuti riječ „kategoriziranih“ pa će se na taj način moći obuhvatiti i oni športaši koji nemaju kategorizaciju. Radnopravni status trenera rješava se s aktivnosti „Uskladiti propise iz područja radnog zakonodavstva s propisima iz područja športa“ unutar mjere 5.1.1. Urediti zakonske odrednice o stručnim kadrovima. Osim navedenoga, a što se tiče edukacije stručnog kadra (za bivše sportaše), navedeno se nalazi unutar mjere 5.3.2. Poticati obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje stručnog kadra u športu u aktivnosti „Provoditi seminare za usavršavanje stručnog kadra u športu“ čiji su nositelji i provoditelji i nacionalni športski savezi. Također napominjemo kako kroz mjeru 3.1.2. Sufinancirati školovanje bivšim i sadašnjim vrhunskim športašima, Središnji državni ured za šport skrbi o njihovom školovanju. Što se tiče stimuliranja na rekreativno bavljenje športom, cijeli opći cilj 2. Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa, kroz 12 mjera i 35 aktivnosti stvorit će se bolji uvjeti za rekreativno bavljenje športom i poticati građane Republike Hrvatske na bavljenje istim. Cjelokupni Nacionalni program športa ima za cilj stvoriti bolje uvjete za razvoj cjelokupnog sustava športa pa će se i samim time stvoriti uvjeti za organizaciju velikih međunarodnih natjecanja, a navedeno je prepoznato i u aktivnosti „Poticati organizaciju međunarodnih športskih natjecanja u Hrvatskoj“ unutar mjere 6.3.4. Poticati međunarodnu suradnju u športu.
264 Centar za rehabilitaciju Zagreb SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, ovo je prijedlog u ime Specijalne olimpijade Hrvatske: Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. U ime Centra za rehabilitaciju Zagreb, Tihomir Prusina Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
265 HRVATSKI SAVEZ SPORTSKE REKREACIJE "Sport za sve" SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, Na temelju održane rasprave na temu „Nacrt prijedloga Nacionalnog programa športa 2019.-2026.“, i želje da pridonesemo što kvalitetnijoj izradi „Nacionalnog programa športa“, podnosimo Vam ovo očitovanje: I. Predloženi dokument koji je situiran u sedam poglavlja, stipuliran je primjereno njegovom značenju i poruci u podnaslovu „Prema zdravoj i aktivnoj naciji ponosnoj na športske uspjehe“, što se ne može ustvrditi za jedan dio sadržaja u pojedinim poglavljima, na što ćemo kasnije ukazati. II. Hvale je vrijedno što je u „Nacrtu prijedloga nacionalnog programa športa 2019.-2026.“, kao nikada do sada u našoj zemlji, a zasigurno u posljednjih 50 godina, dobro situirano područje obuke neplivača, poglavito djece, učenika i mladeži, što će u narednom razdoblju u značajnoj mjeri pridonijeti ne samo efikasnijem plivačkom opismenjavanju najmlađih i mladih u Republici Hrvatskoj, nego i borbi protiv utapljanja. U cilju da s ove adrese u ovom dokumentu ne ostane ništa nedorečeno, predlažemo da se pod 2.2., unutar kojeg se nalazi pod 2.2.2. „Sufinanciranje programa obuke neplivača“, pod rubrikom „Provoditelj nominira i Hrvatski savez sportske rekreacije „Sport za sve“ (u daljnjem tekstu skraćeni naziv: HSSR „Sport za sve“), te da u konačnici tekst u rubrici „Pokrovitelj“ glasi: „HSSR „Sport za sve“ i realizatori programa obuke neplivača“. Obrazloženje: HSSR “Sport za sve“ jedina je organizacija u našoj zemlji koja kontinuirano skrbi o području obuke neplivača posljednjih 50 godina (organizira savjetovanja, stručne skupove, na temelju evidencije dodjeljuje i priznanja za najbolje pojedince i organizacije, surađuje sa svim drugim organizacijama koje se bave tim područjem i dr.). I drugo, realizatori obuke neplivača u Republici Hrvatskoj nisu samo „Športske udruge“, nego i druge društvene organizacije i udruge. III. Iz naslova potpoglavlja 2.7. „Zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost – športska rekreacija“, ispada (1) da se radi o istoznačnicama, a što ne proizlazi iz njihova cilja, zadaća, definicije i hijerarhijske postave (vidi recentnu znanstvenu i stručnu literaturu). Vjerojatno je to uzrokom što su već u spomenutom naslovu zamijenjene njihove uloge, što nije formalno pitanje „tipa redoslijeda“ nego suštinsko za koje nema opravdanja, poglavito ne znanstvene i stručne naravi. Zbog toga predlažemo da naslov potpoglavlja 2.7. glasi: „Športska rekreacija i zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost“. Obrazloženje: a) Za ostvarivanje jednog od temeljnih ciljeva ovoga dokumenta, tj. „Prema zdravoj i aktivnoj naciji …“, potrebni su i športska rekreacija i zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost! Međutim, dok je sportska rekreacija jedno od primijenjenih područja supstratne znanosti, koje je etablirano i u našoj zemlji i u svijetu, zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost je u biti pokret, što znači da te asocijacije niti mogu, a niti trebaju zamijeniti uloge. To sasvim konkretno znači, putem zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti ne mogu se realizirati svi ciljevi i zadaće športske rekreacije, ali je činjenica da se ciljevi i zadaće zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti mogu ostvariti i uistinu se realiziraju putem športske rekreacije, b) U prilog istaknutoj tvrdnji govori i tekst koji slijedi ispod naslova u ovom potpoglavlju, jer je upravo u športskoj rekreaciji riječ, i to od prve do gotovo posljednje rečenice, c) Nadalje, u prilog istaknutoj tvrdnji govori i graf 1.; u poglavlju pod 3. „Organizacijski oblici športa i područja ključnih izazova“, iz kojeg proizlazi da je „zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost izvedenica, uz ostalo, iz športske rekreacije, a ne obratno, što je sasvim prirodno, d) Iz potpoglavlja 5.2. unutar kojeg je tablica pod 2.1. „Poticati zdravstveno usmjereno vježbanje“, nije teško zaključiti da se to ostvaruje putem športske rekreacije ili, točnije, obuhvatom građana u sportsko rekreacijske programe na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, koje realiziraju udruge sportske rekreacije, Županijski savezi sportske rekreacije i HSSR „Sport za sve“, e) To je sasvim prirodno, jer je vježba (vježbanje) kao kineziološki operator je glavni „alat“ športske rekreacije, a ne zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti, naprotiv, ciljevi i zadaće zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti se ostvaruju upravo putem vježbe kao temeljnog „alata“ športske rekreacije, f) Ako uz to kažemo da je „Deklaracija o kretanju kao faktoru zdravlja“, prvi dokument te vrste u svijetu, djelo naših znanstvenika i stručnjaka, koji je usvojen ne samo od strane Hrvatskog kineziološkog saveza i Hrvatskog olimpijskog odbora, nego prihvaćen svojim dokumentom i od strane MOK-a i FIEP-a, nije teško zaključiti da su za realizaciju „Nacionalnog programa športa“ u našoj zemlji potrebni i športska rekreacija i zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost. Sukladno do sada rečenom predlažemo da se u tekstu pod 2.7. izvrše ispravke kako slijedi: 1) umjesto „Športska rekreacija predstavlja športsku aktivnost“, treba glasiti „Športska rekreacija predstavlja športsku – rekreacijsku aktivnost“., 2) gdje god u tekstu piše „rekreacija“, „rekreacijska aktivnost“ treba ispred tih riječi dodati riječ „športska“, 3) i u ovom dijelu teksta, i u čitavom materijalu umjesto „zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost – športska rekreacija“ treba glasiti „Športska rekreacija i zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost“, 4) u poglavlju 5. pod rednim brojem 2. umjesto „Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i povećati promocijske vrijednosti športa, treba glasiti „Unaprijediti športsku rekreaciju i zdravstveno usmjerenu tjelesnu aktivnost u cilju zaštite i poboljšanja zdravlja građana“, 5) istu intervenciju treba izvršiti u naslovu pod 5.2., u naslovu 2.1., u naslovu tablice pod 2.1., koji se također nalaze unutar 5.2., 6) u tablici pod 2.1. treba izvršiti intervenciju u rubrici 2.1.1. da glasi umjesto „Poticati provedbu programa zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja“, treba „Poticati provedbu športsko rekreacijskih programa i programa zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti“. U istoj tablici pod rubrikom „Provoditelji“, umjesto „Športske udruge“ treba „Udruge športske rekreacije“, a pod 2.1.2. u rubrici „Provoditelji“ treba dodati uz „Središnji državni ured za šport, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i HSSR „Sport za sve“. IV. U potpoglavlju 5.1. unutar kojeg se nalazi pod 1.2. „Urediti sustav kategorizacije športaša i kriterije vrednovanja programa javnih potreba u športu“, predlažemo da se na kraju citiranog naslova doda „i športska rekreacija, pa da novi naslov glasi; „Urediti sustav kategorizacije športova i kriterije vrednovanja programa javnih potreba u športu i športskoj rekreaciji“. Obrazloženje: Temeljno opredjeljenje „Nacrta prijedloga Nacionalnog programa športa“, može se prepoznati ne samo iz podnaslova koji glasi „Prema zdravoj i aktivnoj naciji ponosnoj na športske uspjehe“ nego iz čitavog niza poruka u svih sedam poglavlja po tome što nedvojbeno upućuje na zaključak da se u ovom dokumentu vodilo računa o očuvanju i unapređenju zdravlja naših građana, putem športsko-rekreacijskog vježbanja i zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti. S obzirom da je športska rekreacija definitivno djelatnost od općeg društvenog interesa; da je njezin temeljni cilja da putem sportsko rekreacijskog vježbanja pridonosi upravo očuvanju i unapređivanju zdravlja, a na taj način i poboljšanju života naših građana, zbog čega je postala u segmentu zdravstvene prevencije nezamjenjiv čimbenik; da Hrvatski savez sportske rekreacije „Sport za sve“ ima atribuciju nacionalnog saveza koji potiče, promiče i skrbi o športsko rekreacijskoj aktivnosti u Republici Hrvatskoj (čl.2. Statuta HSSR „Sport za sve“), i konačno, da ovaj Savez kontinuirano vodi brigu o području športske rekreacije u našoj zemlji već 68 godina, te da je aktivno uključen u rad međunarodnih asocijacija gotovo 50 godina, smatramo da područje športske rekreacije u Republici Hrvatskoj ima sve atribucije da se nominira i u ovom dokument, a kasnije i u novom Zakonu o športu, kao djelatnost od općeg društvenog interesa, a Hrvatski savez sportske rekreacije „Sport za sve“ kategorizira kao Savez od nacionalnog interesa. Smatramo, da će to omogućiti ne samo lakše i jasnije artikuliranje provedbene tehnike Akcijskog plana (što slijedi odmah nakon usvajanja ovog dokumenta), poglavito onog njegovog dijela koji se odnosi na mogući i potreban doprinos športske rekreacije i zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti unapređenju zdravlja naših građana, a na taj način i kvaliteti njihova življenja u suvremenom društvu. V. Hrvatski savez sportske rekreacije „Sport za sve“ u cijelosti podržava naglašenu potrebu usklađivanja programa športa i športske rekreacije, permanentnog stručnog usavršavanja stručnih kadrova u športu i športskoj rekreaciji, te što hitnije donošenje Pravilnika o licenciranju stručnih kadrova u području športske rekreacije, a u realizaciji naznačenih zadaća spremni smo kao nacionalni Savez za područje športske rekreacije aktivno sudjelovati. U uvjerenju da će naše sugestije i prijedlozi biti od koristi za što kvalitetniju finalnu izradu ovog strateškog dokumenta, poglavito za zdravlje naših građana, te daljnji razvoj i unapređenje športa u Republici Hrvatskoj, želimo Vam puno uspjeha radu i srdačno Vas pozdravljamo! S poštovanjem, Predsjednik HSSR „Sport za sve“ Prof. emeritus dr.sc.Vladimir Findak Nije prihvaćen Što se tiče prijedloga o provoditelju aktivnosti „Sufinanciranje programa obuke neplivača“, bilo bi nadasve diskriminatorno prepoznati samo jednu udrugu, pa makar ona bila i nacionalni športski savez, koja može provoditi obuku neplivača, a Nacionalni program športa ne može i ne smije biti diskriminatoran ni u jednom segmentu onoga što se njime propisuje. Nadalje, ne možemo se složiti s tvrdnjom da je vaša udruga jedina organizacija u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano skrbi o području obuke neplivača. Postoji niz športskih udruga i ustanova koji već dugi niz godina provode sustavnu obuku neplivača te su i dugi niz godina sufinancirani od strane Središnjeg državnog ureda za šport kroz natječaje. Što se tiče drugih društvenih organizacija i udruga koje provode navedenu aktivnost, one nisu pravne osobe iz sustava športa te kao takve niti ne mogu biti financirane iz dijela proračuna namijenjenog športu, a upitno je smiju li one provoditi takvu vrstu djelatnosti ako nisu za to registrirane. Nadalje što se tiče terminologije zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost i športska rekreacija, napominjemo kako se u Nacionalnom programu športa ne spominje naziv zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost već zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje pod koje spada i organizirano provođenje športske rekreacije kako i sami navodite: vježba (vježbanje) kao kineziološki operator je glavni „alat“ športske rekreacije. Što se tiče prijedloga vezanog uz mjeru 1.2. „Urediti sustav kategorizacije športaša i kriterije vrednovanja programa javnih potreba u športu“ na način da se na kraju doda i športska rekreacija smatramo da isto nije potrebno jer je športska rekreacija neizostavan dio javnih potreba u sportu definiran Zakonom o sportu. Nadalje, smatramo kako samo nominiranje saveza od nacionalnog interesa, a bez konkretnih posebnosti u smislu ciljeva i aktivnosti zbog kojih bi to tako trebalo biti, nije opravdano.
266 Tino Kera SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Današnja djeca su pretila. Ovo nije mišljenje nego statistička činjenica. Statistika nam pokazuje i da je u porastu broj bolesti povezanih s poremećajem pretilosti, a samim time i opterećenje zdravstvenog sustava. Održavanje tjelesnog zdravlja stoga ima jasne etičke i financijske razloge. Evo nekoliko prijedloga za poticanje održavanja tjelesnog zdravlja kod djece. Dodatni bodovi Djeca koja su registrirani sportaši u bilo kojem sportu od petog do osmog razreda osnovne škole, trebaju dobiti dodatne bodove za upis u srednje škole. Broj bodova proporcionalno se treba povećati ovisno o broju sportova kojima se djeca bave. Budući da ulaskom u srednju školu broj mladih sportaša opada, isti poticaj treba zadržati od prvog do četvrtog razreda srednje škole i nagraditi registrirane sportaše bodovima za upis na fakultete. Osobni odbitak Roditelji koji odgajaju dvoje ili više mladih sportaša, ulažu ozbiljne napore da stignu svojim djevojčicama i dječacima pružiti zdravo djetinjstvo i razviti ljubav prema sportu i cjeloživotnom održavanju tjelesnog zdravlja. Predlažem da im se poveća osobni odbitak i time omogući značajan poticaj kroz porezne olakšice. Školski klubovi Poticanjem osnivanja školskih klubova u kojima bi treneri bili učitelji tjelesnog odgoja, znatno bi se povećao broj mladih sportašica i sportaša. Školskim klubovima treba omogućiti natjecanja u školskim ligama koje bi imale status drugih liga u svakom odabranom sportu. Učitelji osnivači klubova moraju biti nagrađeni financijskim poticajima i poreznim olakšicama. Darivanje opreme Mnogi nogometni klubovi dotrajalu umjetnu travu zamjene novom što je posve razumljiva i opravdana mjera održavanja vrhunskih uvjeta na svojim terenima. Pitanje je što se događa sa starom umjetnom travom? Umjesto da se baca, umjetna trava koja više nije dovoljno dobra za vrhunski nogomet, sasvim je dobra za školska i kvartovska igrališta i treba je donirati i upotrijebiti kako bi igrališta bila djeci još privlačnija. Istim principom treba darivati svu dotrajalu opremu poput lopti, mreža i ostalih rekvizita, školama i lokalnim igralištima. Sportske klubove treba potaknuti na darivanje opreme poreznim olakšicama. U nadi da predložene ideje otvaraju neke nove smjerove razvoja Nacionalnog programa sporta, lijepo vas pozdravljam. Tino Kera Roditelj malih sportaša Djelomično prihvaćen Prijedlog da se učenicima športašima omogući dodatno bodovanje za upis u srednju školu i fakultete nažalost nije moguće primijeniti s obzirom da je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-2168/2013 i dr. od 15. travnja 2014. odlučeno da svi učenici u Republici Hrvatskoj nemaju mogućnosti i jednake uvjete za bavljenje svim športovima te takav uvjet daje prednost učenicima iz većih gradskih sredina koji imaju mogućnosti bavljenja raznim športovima, pa tako i športovima kojima se bavi manji broj učenika gdje konkurencija nije tako velika i lakše je ostvariti vrhunske rezultate. U manjim sredinama, učenici se uglavnom mogu baviti masovnijim športovima npr. nogometom, u kojem sudjeluje izuzetno velik broj djece i izuzetno je teško ostvariti vrhunske rezultate u odnosu na npr. hokej na travi koji nije tako masovan. Rezultati bavljenja športom mogu se isključivo vrednovati kroz natjecanja školskih športskih društava (što se već i vrednuje) jer su ta natjecanja jednako dostupna svim učenicima u Republici Hrvatskoj. Nadalje, a što se poreznih olakšica tiče, sukladno konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize, kao i predloženi s Vaše strane, sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Prijedlog da se potiče djecu na bavljenje športom kroz školska športska društva već je sadržan u Nacionalnom programu športa kroz niz mjera i aktivnosti unutar posebnog cilja 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja.
267 Hrvatski sportski savez gluhih SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih analizirao je predmetni materijal Nacrt prijedloga nacionalnog programa športa 2019-2026. (u daljnjem tekstu Program) objavljen u javnoj raspravi putem e-savjetovanja. Analizirajući, objavljen materijal potrebno je naglasiti da je isti u svojem velikom dijelu korak naprijed ka definiranju izazova koji su postavljeni pred sport kao i rješenja koja su potebna za njegovo unaprijeđenje na svim razinama. Ne ulazeći u metodološke postupke izrade samog materijala, kao i ne želeći ponavljati već izrečene teorije o vidljivosti i međunarodnom značaju koji sportaši donose državi, kao i nemjerljive pozitivne javno-zdravstvene i sociološke učinke koje bavljenje sportom i rekreacijom donosi cjelokupnom društvu, pokušali smo sagledati navedeni materijal kao integralnu cjelinu te u ovom uvodnom dijelu našeg osvrta želimo istaknuti da smo uočili određene namjere predlagača koje su dobre i u budućnosti bi mogle donijeti prosperitet sportu, ali i pristup u izradi Programa koji vodi prema povećanju ovlasti i uloge države kroz SDUŠ, čime se zapravo pristupa etatizaciji, odnosno podržavljenju sporta pa stoga postoji opasnost od hipernormiranja dok nasuprot tome, sport je djelatnost koja se najvećim dijelom odvija u području nevladinog sektora, kroz sportske udruge na svim razinama. Uloga države bi trebala biti financiranje sporta i kontrola namjenskog trošenja sredstava, a budući da je sport definiran kao aktivnost od posebnog interesa za RH te temeljem odrebe Ustava, država potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i športu, ista nebi smjela nametati dodatne krute normativne i administrativne okvira unutar kojih bi djelovanje, sportskog sektora, njegov razvoj i rast sporta bili u najmanju ruku sputani ako ne i ograničeni. Ujedno, veliki i eskalirajući sociološki fenomen navijačkog nasilja i strateške smjernice za njegovo suzbijanje i eliminaciju uopće nije dotaknut u Programu. Mišljenja smo da je predloženi materijal potrebno temeljito doraditi te smo u tom cilju predložili izmjene koje se nalaze u ovom dokumentu, a s ciljem poboljšanja istoga na dobrobit svih dionika u sportu. Sukladno čl. 53., odnosno čl. 54. Zakona o sportu (NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16), Hrvatski sportski savez gluhih, kao krovni sportski savez osoba s invaliditetom koji okuplja gluhe sportaše, u načelu se slaže s komentarom Hrvatskog paraolimpijskog odbora, uz napomene koje se odnose specifično za sport gluhih. Čl. 3. Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj (NN 82/15) propisuje korisnike hrvatskog znakovnog jezika , kako slijedi: "Članak 3. (1) Korisnici u smislu ovoga Zakona su osobe koje se služe hrvatskim znakovnim jezikom i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba. (2) Korisnicima u smislu ovoga Zakona smatraju se: − gluhe osobe − gluhoslijepe osobe i − druge osobe s komunikacijskim teškoćama kod kojih je zbog funkcionalnih oštećenja komunikacija govorom otežana ili ne postoji." Kako je hrvatski znakovni jezik osnovno sredstvo komunikacije gluhih osoba, kako bi se gluhe osobe integrirale u redoviti sustav, istim im je zakonom zagarantirano pravo na komunikacijskog prevoditelja, kako slijedi: Članak 13. "Komunikacijski posrednik je osoba koja ima odgovarajuće vještine, znanja i sposobnosti u korištenju hrvatskog znakovnog jezika, odnosno korištenju ostalih sustava komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba koji se temelje na hrvatskome jeziku." Članak 14. "(1) Korisnici iz članka 3. ovoga Zakona imaju pravo: − služiti se sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba − informirati se preko sustava komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba − obrazovati se uz pomoć sustava komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba. (2) Korisnici iz članka 3. ovoga Zakona imaju pravo služiti se svim oblicima sustava komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba, odnosno svim oblicima podrške u vidu komunikacijskog posrednika u svim životnim situacijama i pred tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima kada bi gluhoća i gluhosljepoća bile prepreke za izjednačavanje mogućnosti pristupa socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju te omogućavanju ravnopravnog ostvarivanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda." Članak 15. "Korisnici iz članka 3. ovoga Zakona imaju pravo na korištenje usluge komunikacijskog posrednika u onom sustavu komunikacije koji sami odaberu." U skladu s međunarodnim i nacionalnim normativnim aktima, a koje Hrvatski paraolimpijski odbor navodi u komentaru, odnosno Zakon o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom (NN 6/2007), Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/2008); Opći komentar br. 2 (2014.) na Članak 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Ujedinjeni narodi, Odbor za prava osoba s invaliditetom, jedanaesta sjednica, 31.03.-11.04.2014., ali i ranije navedenim zakonima, odnosno Zakona o sportu (NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16) i Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj (NN 82/15), kao i Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima (NN 102/2018), Hrvatski sportski savez gluhih smatra da se tekst Nacionalog programa sporta treba usuglasiti s istima. Nije prihvaćen Na vašu primjedbu kako se prilikom izrade Nacionalnog programa športa davalo važnosti povećanju ovlasti i uloge države kroz Središnji državni ured za šport, čime se zapravo pristupa etatizaciji, odnosno podržavljenju športa, posebno ističemo činjenicu kako ne postoji niti politizacija niti centralizacija, a kao primjer davanja veće važnosti najvažnijim dionicima sustava športa i prilagodbe regulative stvarnim potrebama navodimo uvođenje sustava licenciranja od strane saveza na temelju nove zakonske osnove što je upravo primjer davanja veće autonomije športu uz zadovoljavanje zakonskog okvira kojim će se štititi športaši, a posebice djeca. O „podržavljenju“ u ovome dokumentu nema niti govora niti ista proizlazi iz bilo koje mjere i aktivnosti jer niti jedna ne zadire u autonomiju športskih pravila, ustroja i sustava natjecanja već isključivo predviđa uvođenje kriterija i mjerila za trošenje javnih sredstava odnosno sredstava poreznih obveznika od strane tijela koje u konkretnim slučajevima ima i fiskalnu odgovornost. Što se tiče komentara kako dokument nije prepoznao važnost sprječavanja nasilja na športskim terenima, navedeno nikako nije istina s obzirom kako u Nacionalnom programu športa postoji mjera 6.1.5. Prevenirati sukobe na športskim borilištima i poticati kulturu nenasilja. Nadalje, naglašavamo kako je u Radnoj skupini za izradu Nacrta prijedloga Nacionalnog športa jedan od članova bio i glavni tajnik Hrvatskog paraolimpijskog odbora, koji je svojom stručnošću i znanjem stečenim u direktnom radu s osobama s invaliditetom uvelike doprinio da ovaj dokument prepozna šport osoba s invaliditetom kroz niz predloženih mjera i aktivnosti. Sigurni smo da je glavni tajnik upoznat sa svim zakonskim odredbama koje ste u ovom komentaru naveli te da su mu služile kao podloga za izradu dokumenta te također napominjemo kako su u Središnjem državnom uredu za šport svi također upoznati sa zakonskim odredbama koje ovdje navodite. Također, napominjemo kako su svi opći i posebni ciljevi kao i mjere i aktivnosti Nacionalnog programa športa proizašli iz SWOT analize koja je utemeljena na podatcima dobivenim putem radionica na kojima je sudjelovalo oko 500 djelatnika športskih zajednica nacionalne, regionalne i lokalne razine te športskih klubova i udruga koji su svakodnevno uključeni direktno u rad u sustavu športa pa tako i u sustav športa osoba s invaliditetom. Nadalje, SWOT analiza napravljena je i na osnovu podataka prikupljenih od krovnih športskih organizacija, ustanova za obrazovanje odraslih te različitim upitnicima i anketama i javno dostupnim podatcima te zasigurno ne postoji utemeljenje u komentaru kako ste mišljenja da je predloženi materijal potrebno temeljito doraditi. S time u vezi upućujemo vas na činjenicu kako je jedno od temeljnih obilježja suvremenih demokracija razvijeno civilno društvo koje se, između ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji pa i partnerstvu građana, organizacija civilnoga društva, odnosno općenito zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama. Prihvaćanje takve aktivne uloge građana, otvorenosti i javnosti kao temeljnih vrijednosti znači i spremnost državnih i javnih institucija na poduzimanje djelotvornih mjera savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Slijedom navedenoga, javna rasprava služi kako bi se zakoni i drugi propisi u suradnji sa svom zainteresiranom javnosti učinili kvalitetnijim pa ćemo se, nadamo se, svi zajedno ovim putem potruditi da se ovaj dokument sukladno vašim, a i ostalim dostavljenim prijedlozima unaprijedi te na taj način pridonese cjelokupnom razvoju športa u Republici Hrvatskoj. S ponosom ističemo kako je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koje redovito imaju svoje predstavnike na svim natjecanjima gluhih športaša koje Hrvatski sportski savez gluhih financira izravno iz Državnog proračuna.
268 Ivana Ruszkowski SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, Obraćam vam se u ime Udruge žena afirmiranih u sportu. Ravnopravnost između žena i muškaraca predstavlja jedno od temeljnih načela Europske unije, a osiguranje jednakih mogućnosti i suzbijanje spolne diskriminacije opći je cilj i sastavni dio svih programa i politika Evropske unije. Sukladno tome i Republika Hrvatska treba pratiti ta načela kako u svakodnevnom životu tako i u sportu. Čitajući ovu strategiju mi u Udruzi žena afirmiranih u sportu smo primijetili nedostatak strateškog plana za ravnopravnost spolova sporta i poboljšanje statusa žena u sportu kako u aktivnom natjecateljskom tako i u upravljačkom i trenerskom dijelu itd. Trenutno stanje i status žena u sportu mislim da nije potrebno komentirati jer to svi koji sudjeluju u sportu u Hrvatskoj dobro znaju. Nužna je horizontalna mjera koja mora biti sastavni dio Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa športa 2019. - 2026. koja bi olakšala nama, a i srodnim udrugama rad prema našim ciljevima, a to je prvenstveno pobošavanje statusa žena u sportu. Ivana Ruszkowski Predsjednica Udruge žena afirmiranih u sportu Nije prihvaćen Mjerom 6.1.4. Poticanje spolne ravnopravnosti u športu propisuje se izrada akcijskih planova uključivanja što većeg broja žena u šport, a kada se navedeni akcijski planovi donesu i počnu provoditi, promicanje ravnopravnosti žena u sportu, na svim razinama i u svim područjima djelovanja, postat će horizontalna mjera Nacionalnog programa športa.
269 Hrvatska udruga “Nogometni sindikat” SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Od iznimne je važnosti definirati radnopravni status profesionalnih sportaša, osobito zbog situacija koje su se događale u prošlosti u kojima smo bili svjedoci da se nogometašima nisu isplaćivale njihove naknade za igranje od strane klubova zbog čega igrač ne svojom krivnjom postaje dužnik i gura ga se u stečaj. Kako se ovakve situacije ne bi ponavljale i ubuduće, nužno je promijeniti njihov status. Podržavamo ove izmjene jer su korak ka tekovinama EU. Karijera profesionalnog sportaša je specifična jer završava u ranoj starosnoj dobi u kojoj se prosječni radnik inače ne umirovljuje i često označava tek sredinu njegovog radnog staža. Taj fond bi uvelike pomogao sportašima jer bi olakšao period u kojem igrač prelazi iz jedne u drugu profesionalnu karijeru. Podržavamo osnivanje 3. mirovinskog stupa po uzoru na zemlje poput Francuske (PECULE) i Belgije (ASSUBEL) u kojima se oni vrlo uspješno provode u korist igrača. U cilju intenzivnijeg razvoja sportaša u potpunosti podržavamo sve što će rasteretiti sportske klubove i sport općenito, kako bismo bili što konkurentniji te je potrebno omogućiti porezne olakšice klubovima i sportašima, kao i potaknuti gospodarstvo na znatno veća ulaganja u šport od dosadašnjih donošenjem mjera koje će gospodarske subjekte potaknuti na znatnija ulaganja od dosadašnjih. Primljeno na znanje Iznimno nam je drago i zahvaljujemo na tome što ste prepoznali važnost navedenih mjera i aktivnosti u Nacionalnom programu športa kojima se rješava navedena problematika kao što je radnopravni status športaša, uvođenje mirovinskog fonda, porezna rasterećenja itd.
270 HRVATSKI PARAOLIMPIJSKI ODBOR SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, Hrvatski paraolimpijski odbor analizirao je predmetni materijal Nacrt prijedloga nacionalnog programa športa 2019-2026. (u daljnjem tekstu Program) objavljen u javnoj raspravi putem e-savjetovanja. Analizirajući, objavljen materijal potrebno je naglasiti da je isti u svojem velikom dijelu korak naprijed ka definiranju izazova koji su postavljeni pred sport kao i rješenja koja su potebna za njegovo unaprijeđenje na svim razinama. Ne ulazeći u metodološke postupke izrade samog materijala, kao i ne želeći ponavljati već izrečene teorije o vidljivosti i međunarodnom značaju koji sportaši donose državi, kao i nemjerljive pozitivne javno-zdravstvene i sociološke učinke koje bavljenje sportom i rekreacijom donosi cjelokupnom društvu, pokušali smo sagledati navedeni materijal kao integralnu cjelinu te u ovom uvodnom dijelu našeg osvrta želimo istaknuti da smo uočili određene namjere predlagača koje su dobre i u budućnosti bi mogle donijeti prosperitet sportu, ali i pristup u izradi Programa koji vodi prema povećanju ovlasti i uloge države kroz SDUŠ, čime se zapravo pristupa etatizaciji, odnosno podržavljenju sporta pa stoga postoji opasnost od hipernormiranja dok nasuprot tome, sport je djelatnost koja se najvećim dijelom odvija u području nevladinog sektora, kroz sportske udruge na svim razinama. Uloga države bi trebala biti financiranje sporta i kontrola namjenskog trošenja sredstava, a budući da je sport definiran kao aktivnost od posebnog interesa za RH te temeljem odrebe Ustava, država potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i športu, ista nebi smjela nametati dodatne krute normativne i administrativne okvira unutar kojih bi djelovanje, sportskog sektora, njegov razvoj i rast sporta bili u najmanju ruku sputani ako ne i ograničeni. Ujedno, veliki i eskalirajući sociološki fenomen navijačkog nasilja i strateške smjernice za njegovo suzbijanje i eliminaciju uopće nije dotaknut u Programu. Mišljenja smo da je predloženi materijal potrebno temeljito doraditi te smo u tom cilju predložili izmjene koje se nalaze u ovom dokumentu, a s ciljem poboljšanja istoga na dobrobit svih dionika u sportu. Pri razmatranju predloženog teksta i njegovih dijelova koji su relevantni za sport osoba s invaliditetom i HPO krenulo se od određenih međunarodnih i nacionalnih normativnih akata i to: 1. Zakon o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom (NN 6/2007) U Članku 30. stavku 5. Konvencije se navodi: „5. S ciljem omogućavanja sudjelovanja osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima u rekreativnim i športskim aktivnostima, te razonodi, države stranke će poduzeti odgovarajuće mjere u svrhu: (a) poticanja i promicanja sudjelovanja, u najvećoj mogućoj mjeri, osoba s invaliditetom u redovitim športskim aktivnostima na svim razinama, (b) osiguranja mogućnosti organiziranja, razvoja i sudjelovanja u športskim i rekreacijskim aktivnostima namijenjenim osobama s invaliditetom i u tu svrhu će se poticati osiguravanje odgovarajućeg vodstva, obuke i sredstava, na ravnopravnoj osnovi s drugima, (c) osiguranja pristupa osoba s invaliditetom športskim, rekreacijskim i turističkim centrima, (d) osiguranja djeci s teškoćama u razvoju jednakog pristupa sudjelovanju u igri, rekreaciji, slobodnim i športskim aktivnostima, uključujući i one aktivnosti koje su dio obrazovnog sustava, (e) osiguranja pristupa osobama s invaliditetom uslugama koje pružaju organizatori rekreacijskih, turističkih, slobodnih i športskih aktivnosti.“ U Članku 3. Zakona o potvrđivanju Konvencije se navodi: „Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove: (…), športa, …“ 2. Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/2008) Članak 8. Zakona propisuje: „Ovaj se Zakon primjenjuje na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te na postupanje svih pravnih i fizičkih osoba, osobito u područjima: (…) 2. obrazovanja, znanosti i športa,…“ 3. Opći komentar br. 2 (2014.) na Članak 9. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Ujedinjeni narodi, Odbor za prava osoba s invaliditetom, jedanaesta sjednica, 31.03.-11.04.2014. U točki 17. se utvrđuje: „Člankom 9. stavkom 1. predviđa da države stranke trebaju identificirati i otkloniti zapreke i prepreke pristupačnosti, između ostalog: (…) Ostali unutarnji i vanjski prostori, spomenuti gore, trebaju uključivati (…), površine za socijalnu interakciju i rekreaciju, (…) i športske aktivnosti, …“ U točki 44. se navodi: „Svatko ima pravo (…), sudjelovati u športu,…“ Točka 46. konstatira: „U članku 30. stavku 5. Konvencije predviđeno je da s ciljem omogućavanja sudjelovanja osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima u rekreativnim i športskim aktivnostima, te razonodi, države stranke trebaju poduzeti odgovarajuće mjere u svrhu: (a) poticanja i promicanja sudjelovanja, u najvećoj mogućoj mjeri, osoba s invaliditetom u redovitim športskim aktivnostima na svim razinama; (b) osiguranja mogućnosti organiziranja, razvoja i sudjelovanja u športskim i rekreacijskim aktivnostima namijenjenim osobama s invaliditetom i u tu svrhu će se poticati osiguravanje odgovarajućeg vodstva, obuke i sredstava, na ravnopravnoj osnovi s drugima; (c) osiguranja pristupa osoba s invaliditetom športskim, rekreacijskim i turističkim centrima; (d) osiguranja djeci s teškoćama u razvoju jednakog pristupa sudjelovanju u igri, rekreaciji, slobodnim i športskim aktivnostima, uključujući i one aktivnosti koje su dio obrazovnog sustava; (e) osiguranja pristupa osobama s invaliditetom uslugama koje pružaju organizatori rekreacijskih, turističkih, slobodnih i športskih aktivnosti.“ 4. Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/2013) Članak 1. propisuje: „Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (u daljnjem tekstu: pristupačnost) u građevinama javne i poslovne namjene te osiguranja jednostavne prilagodbe građevina stambene i stambeno-poslovne namjene (u daljnjem tekstu: prilagodba). Članak 2. propisuje: „Pristupačnost i prilagodba građevina iz članka 1. ovoga Pravilnika osigurava se projektiranjem i građenjem, odnosno izvođenjem tih građevina na način da sadrže obvezne elemente pristupačnosti i/ili da udovoljavaju uvjetima uporabe pomagala osoba s invaliditetom u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.“ Članak 5. propisuje: „Obveze iz ovoga Pravilnika odnose se na građevine javne i poslovne namjene, te na građevine stambene i stambeno-poslovne namjene. Građevine javne i poslovne namjene jesu: (…) 10. građevine športske i rekreacijske namjene: športski teren; športska dvorana sa 100 i više mjesta u gledalištu i sl.;“ Članak 44. utvrđuje: „Građevine javne i poslovne namjene moraju se projektirati i biti izvedene tako da, ovisno o svojoj namjeni, sadrže elemente pristupačnosti iz slijedećih članaka ovoga Pravilnika: 10. građevine športske i rekreacijske namjene – športski teren iz članaka: 16., 17., 18. i 24.; – športska dvorana sa 100 i više mjesta u gledalištu iz članaka: 16., 17., 18., 24., 25., 27. i 34.“ Nije prihvaćen Na vašu primjedbu kako se prilikom izrade Nacionalnog programa športa davalo važnosti povećanju ovlasti i uloge države kroz Središnji državni ured za šport, čime se zapravo pristupa etatizaciji, odnosno podržavljenju športa, posebno ističemo činjenicu kako ne postoji niti politizacija niti centralizacija, a kao primjer davanja veće važnosti najvažnijim dionicima sustava športa i prilagodbe regulative stvarnim potrebama navodimo uvođenje sustava licenciranja od strane saveza na temelju nove zakonske osnove što je upravo primjer davanja veće autonomije športu uz zadovoljavanje zakonskog okvira kojim će se štititi športaši, a posebice djeca. O „podržavljenju“ u ovome dokumentu nema niti govora niti ista proizlazi iz bilo koje mjere i aktivnosti jer niti jedna ne zadire u autonomiju športskih pravila, ustroja i sustava natjecanja već isključivo predviđa uvođenje kriterija i mjerila za trošenje javnih sredstava odnosno sredstava poreznih obveznika od strane tijela koje u konkretnim slučajevima ima i fiskalnu odgovornost. Što se tiče komentara kako dokument nije prepoznao važnost sprječavanja nasilja na športskim terenima, navedeno nikako nije istina s obzirom kako u Nacionalnom programu športa postoji mjera 6.1.5. Prevenirati sukobe na športskim borilištima i poticati kulturu nenasilja. Nadalje naglašavamo kako je u Radnoj skupini za izradu Nacionalnog športa jedan od članova bio i glavni tajnik Hrvatskog paraolimpijskog odbora, koji je svojom stručnošću i znanjem stečenim u direktnom radu s osobama s invaliditetom uvelike doprinio da ovaj dokument prepozna šport osoba s invaliditetom kroz niz predloženih mjera i aktivnosti. Sigurni smo da je glavni tajnik upoznat sa svim zakonskim odredbama koje ste u ovom komentaru naveli te da su mu služile kao podloga za izradu dokumenta te također napominjemo kako su u Središnjem državnom uredu za šport svi također upoznati s zakonskim odredbama koje ovdje navodite. Nadalje, napominjemo kako su svi opći i posebni ciljevi ako i mjere i aktivnosti Nacionalnog programa športa proizašli iz SWOT analize koja je utemeljena na podatcima dobivenim putem radionica na kojima je sudjelovalo oko 500 djelatnika športskih zajednica nacionalne, regionalne i lokalne razine te športskih klubova i udruga koji su svakodnevno uključeni direktno u rad u sustavu športa pa tako i u sustav športa osoba s invaliditetom. Nadalje, SWOT analiza napravljena je i na osnovi podataka prikupljenih od krovnih športskih organizacija, ustanova za obrazovanje odraslih te različitim upitnicima i anketama i javno dostupnim podatcima te zasigurno ne postoji utemeljenje u komentaru kako ste mišljenja da je predloženi materijal potrebno temeljito doraditi. Prostora za poboljšanje dokumenta uvijek postoji, ali zasigurno ga ne treba temeljito doraditi. S time u vezi upućujemo vas na činjenicu kako je jedno od temeljnih obilježja suvremenih demokracija razvijeno civilno društvo koje se, između ostalog, ostvaruje u otvorenom dijalogu, suradnji pa i partnerstvu građana, organizacija civilnoga društva, odnosno općenito zainteresirane javnosti s javnim i državnim institucijama. Prihvaćanje takve aktivne uloge građana, otvorenosti i javnosti kao temeljnih vrijednosti znači i spremnost državnih i javnih institucija na poduzimanje djelotvornih mjera savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Slijedom navedenoga, javna rasprava služi kako bi se zakoni i drugi propisi u suradnji sa svom zainteresiranom javnošću učinili kvalitetnijim pa ćemo se nadam svi zajedno ovim putem potruditi da se ovaj dokument sukladno vašim, a i ostalim dostavljenim prijedlozima unaprijedi te na taj način pridonese cjelokupnom razvoju športa u Republici Hrvatskoj.
271 Mario SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, U ime Splitskog sportskog saveza gluhih (SSSG) Vam dostavljamo prijedloga: Omogućavanje radnog mjesta diplomiranim gluhim studentima u području sportskih djelatnosti U Hrvatskoj ima jako malo gluhih osoba koje imaju završeno visoko obrazovanje u području sporta, trenutno su to samo dvije gluhe osobe koje imaju diplomu Sportskog menadžmenta. Sportski savezi gluhih imaju problem nedostatka dovoljnog broja kvalitetnog kadra te se često njihov rad kao i uspješni rezultati temelje na volonterskoj osnovi pojedinaca. Stoga bi država trebala trebala zaštiti i osigurati posao gluhim osobama koje imaju završeno visoko obrazovanje u sportu. Ove osobe mogu raditi u sportskim savezima gluhih jer su upoznate sa sportom, sportom gluhih i znakovnim jezikom. Predlažemo da se stvore uvjeti za osiguranje radnog mjesta ovim osobama kroz financiranje njihovog rada u sportskim savezima gluhih. Pozdrav Nije prihvaćen Nacionalni program športa je strateški dokument kojem je cilj adekvatno planirati i kontinuirano skrbiti o razvoju hrvatskog športa i hrvatskih športaša te stvoriti uvjete za njihov što kvalitetniji razvoj, ali nikako ne može služiti kao instrument za zapošljavanje. Provedbom mjera i aktivnosti Nacionalnog programa športa pomoći će se športašima da se adekvatno školuju, a savezima osigurati mogućnosti za daljnji razvoj te će se na taj način stvoriti uvjeti za zapošljavanje športaša, kako gluhih tako i svih ostalih športaša.
272 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu pozdravlja izradu dokumenta „Nacionalni program športa 2019.-2026.“ te početak promišljanja daljnjeg razvoja hrvatskoga sporta na sustavan i osmišljen način koji se temelji na strateškom pristupu. Naročito nas veseli činjenica da se nakon 13 godina postojanja zakonske obaveze za izradom i usvajanjem ovakvog dokumenta pristupilo njegovoj izradi jer smo svjesni činjenice da njegova primjena potencijalno može snažno utjecati na daljnji razvoj sporta u Republici Hrvatskoj. Ovaj dokument sadrži mnoge dobre elemente te bi ostvarivanje mnogih predloženih mjera i aktivnosti potencijalno moglo značajno pozitivno utjecati na daljnji razvoj hrvatskoga sporta. Isto tako uočili smo i brojne nedostatke, nedosljednosti, propuste, pogrešnih tumačenja, nelogičnosti i neutemeljenosti, a koje iznosimo u daljnjim komentarima. Predlažemo temeljitu doradu i ispravak „Nacrta prijedloga Nacionalnog programa športa 2019.-2026.“ kako bi odgovarao standardima izrade sličnih dokumenata, bio iskustveno, stručno i istraživački utemeljen te sadržavao u sebi sve nužne elemente koji bi omogućili njegovu provedbu. Nije prihvaćen Nacionalni program športa izrađen je sukladno smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja kao što su Nacionalna razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije, nacionalni planovi, program Vlade i provedbeni programi središnjih tijela državne uprave. Napominjemo kako javna rasprava i služi tome da se dokumenti koji se na njoj nalaze i unaprijede.
273 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Generalno najveće nezadovoljstvo iskazujemo slijedećim: tendencijama prema centralizaciji i politizaciji sporta, paušalnost i neutemeljenost iznesenih teza, objektivna neprovedivost mnogih mjera i aktivnosti, propisivanje mjera i aktivnosti koje ne proizlaze iz analize ili objektivnih dokaza, propisivanje mjera i aktivnosti koje se već provode, metodološka neutemeljenost dokumenta, predlaganje za sustav sporta štetnih i potencijalno opasnih mjera, neuvažavanje stavova i mišljenja odnosno ne uključivanje relevantnih znanstveno-istraživačkih institucija u izradu dokumenta te potpuno dezavuiranje stručnog rada i stručnosti u hrvatskome sportu. Neke od primjera navedenoga taksativno navodimo, a detaljnije i više nalazi se u narednim komentarima: o SDUŠ, ministarstva i druga vladina tijela su nositelji 86% aktivnosti, a sam SDUŠ 54% aktivnosti predviđenih ovim dokumentom; o značajan broj mjera i aktivnosti opisan je pojmovima „poticati“, „povećati“, „unaprijediti“ bez preciziranja početnog stanja i željenog cilja. Tako definirane mjere i aktivnosti nije moguće objektivno pratiti i valorizirati učinke, te postoji i realna opasnost da se one neće niti provoditi. Vjerojatnost postizanja željenog učinka svake mjere ili aktivnosti značajno bi se povećala njihovim jasnijim i preciznijim određivanjem; o ciljevi, mjere i aktivnosti nisu utemeljeni u postojećim podacima i analizama tako da nije jasno zašto su baš ti ciljevi odabrani, a ne neki drugi. Stječe se dojam da su specifični ciljevi, mjere i aktivnosti rezultat osobnog/ih mišljenja autora dokumenta, a ne rezultat temeljite analize stanja kao i sistematskog pregleda mjera i aktivnosti koje bi mogle dovesti do ostvarenja postavljenog cilja; o analiza financiranja sporta temelji se na analizi samo javnih izvora financiranja sporta; prethodna istraživanja su utvrdila da javni izvori financiranja sporta čine oko 50% financiranja hrvatskoga sporta, dok drugih oko 50% čine privatni izvori financiranja stoga izostavljanje privatnih izvora financiranja iz analiza, a posljedično u velikoj mjeri i iz kasnije definiranih ciljeva, aktivnosti i mjera nije opravdano te ovakav pristup značajno ograničava kvalitetu i snagu zaključaka kao i kasnije predloženih mjera i aktivnosti; o autori ovog dokumenta sami zaključuju „analizu stanja u području športskih građevina nije moguće precizno provesti niti prikupljeni podatci detaljnije analizirat“ – što u metodološkom smislu izrade ovakvih dokumenata nije prihvatljivo jer tek po izradi analize i na temelju nje može se pristupiti daljnjem strateškom i programskom promišljanju razvoja sportske infrastrukture u RH, ali usprkos tome autori dokumenta iznose niz konkretnih programskih ciljeva, mjera i aktivnosti u ovom području; o autori poistovjećuju i pogrešno koriste sintagme „tjelesna aktivnosti“, „tjelesno vježbanje“ i „športska rekreacija“, primjerice, prva rečenica u kojoj je iznesena analiza podataka „…37,5% populacije Republike Hrvatske starije od 15 godina bavi nekim oblikom tjelesne aktivnosti barem jednom tjedno, dok je njih 62,5% potpuno neaktivno, odnosno, ne bavi se nikakvom tjelesnom aktivnošću.” naprosto ne može biti istinita jer se “tjelesna aktivnost” definira kao „svaki pokret tijela koji je izveden aktivacijom skeletnih mišića i rezultira potrošnjom energije“ što znači da se baš svi ljudi koji se mogu kretati rade neki oblik tjelesne aktivnosti izvodeći svoje dnevne aktivnosti. Ako je u istraživanju ispitano isključivo tjelesno vježbanje (što se iz predstavljenih podataka može zaključiti iako nije tako definirano), analiza je ozbiljno manjkava jer je dobro poznato da je vježbanje samo jedan od oblika zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti; o tvrdnja „Mnogi imaju negativne stavove prema bavljenju tjelesnom aktivnošću…” iznesena je paušalno, neistinita je i bez utemeljenja u podacima; o SWOT analiza je izrazito slabo napravljena. Vrvi paušalnim i neutemeljenim tvrdnjama, općim konstatacijama bez stvarnog značenja, govori o područjima koji se ni na koji način ne nalaze u analizi ili kasnije u ciljevima, miješaju se pojmovi te se pokazuje suštinsko nerazumijevanje područja koje se tretira; o mjera 1.1.1. aktivnost „Uskladiti preporučeni minimalni postotak izdvajanja za programe na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini“ – u ovom trenutku ne postoji „preporučeni minimalni postotak izdvajanja za programe na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini“ u niti jednom zakonskom ili podzakonskom aktu ili bilo kojem drugom dokumentu te nije jasno kako će se uskladiti nešto što ne postoji; o mjera 1.3.2. - Potpuno je nejasno na što se odnosi i što će raditi „koordinacijsko tijelo za korištenje sredstava iz javnih izvora“. Nejasno je odnosi li se i na JLP(R)S jer i oni su davatelji javnih sredstava ili se odnosi samo na javna sredstva s nacionalne razine. Ukoliko se odnosi i na JLP(R)S znači li to da će neko tijelo iz Zagreba koordinirati korištenje sredstava za sport u Splitu, Rijeci, Osijeku itd.?; o aktivnost „Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom“ navedena pod mjerom 2.3.4. se već provodi. Kineziolozi se već nekoliko desetljeća educiraju za rad s osobama s invaliditetom te postoji nekoliko kolegija koji se odnose na „rad s osobama s invaliditetom“. Ukoliko se misli da je pored postojeće potrebna dodatna edukacija predlažemo da se aktivnost utemelji na analizi postojeće edukacije, utvrde se njezini nedostatci te se na temelju toga predlože promjene postojeće edukacije ili uvođenje dodatne edukacije. Ovako iznesena aktivnost sugerira da se kineziolozi ne educiraju za rad s osobama s invaliditetom, a to nije točno; o aktivnost „Uvesti obvezan kolegij tjelesne i zdravstvene kulture na visokoškolskim obrazovnim ustanovama“ predlažemo da se izostavi jer je nastava TZK obavezna na visokoškolskim ustanovama u RH od 60-ih godina 20. stoljeća na prvoj i drugoj godini studija; o aktivnosti „Poticati izvrsnost učenika kroz nastupe na međunarodnim školskim športskim natjecanjima“ pod mjerom 2.3.3. se već provodi jer učenici već desetak godina sustavno sudjeluju na međunarodnim školskim športskim natjecanjima, a nekoliko njih je bilo i organizirano u Republici Hrvatskoj; o mjera 3.2.2. i sve predviđene aktivnosti se već provode; o mjera 3.2.4. i sve predviđene aktivnosti se već provode; o mjera 3.3.3. i sve predviđene aktivnosti se već provode; o konstatacija autora dokumenta da su u njegovoj izradi sudjelovali „stručnjaci iz RELEVANTNIH ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKIH INSTITUCIJA U ZEMLJI“ jednostavno nije točna jer iz jedne od zasigurno najrelevantnije znanstveno-istraživačke institucije u zemlji u području sporta – Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - nije sudjelovao nitko u izradi ovog dokumenta. Djelomično prihvaćen Općeniti komentar kojim izražavate nezadovoljstvo neutemeljeno ocjenjuje dokument koji upravo suprotno navedenoj tezi o centralizaciji i politizaciji športa po prvi puta predviđa vrlo jasne i konkretne mjere pomoći središnje države lokalnoj i to prioritetno za stručni rad i druge temeljne potrebe klubova koji čine bazu športa što je posebno dobro prihvaćeno od većine dionika tijekom 12 okruglih stolova održanih tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, ali i tijekom sastanka s predstavnicima općina, gradova i županija. Nadalje, u zemljama EU nije poznata praksa da se pet športskih udruga nacionalne razine financiraju iz proračuna mimo procedure javnog natječaja kao što je pozitivan primjer pristupa u Republici Hrvatskoj. Navedeno su samo neki od primjera svega suprotnoga od pojma centralizacije i politizacije športa. Posebno tendencioznu i ispod primjerene razine smatramo ocjenu o «dezavuiranju stručnog rada» iznesenu od strane visokoškolske institucije koja školuje nastavnički kadar za sustav odgoja i obrazovanja, ali i visokoškolski kadar na sveučilišnom i stručnom studiju za potrebe športa. Ukupno pet članova Radnog tijela koje je državna tajnica za šport imenovala za izradu navedenog akta bili su kineziolozi od kojih su dvoje s titulom doktora znanosti. Nadalje, Središnji državni ured za šport već više od pet godina aktivno sudjeluje u radnim tijelima Europske komisije koja skrbe o pitanju ljudskih potencijala u športu, a koje posebno razmatraju pitanje stručnih kadrova te smo detaljno upoznati s tretmanom navedenog pitanja i modelima koje primjenjuju druge zemlje članice Europske unije. S ponosom ističemo da širina prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim dionicima i savjetovanja nakon izrade dokumenta i puštanja u javnu raspravu predstavlja pozitivan primjer širokog pristupa i sudjelovanja cjelokupne javnosti i dionika u izradi dokumenta ovakve vrste te komentar ne prihvaćamo. Što se tiče nositelja i provoditelja aktivnosti Nacionalnog programa športa napominjemo kako je Središnji državni ured za šport nositelj 22% aktivnosti dok je na 32% nositelj s još nekom pravnom osobom, a provoditelj je 5% aktivnosti dok je provoditelj s još nekom pravnom osobom na 33% aktivnosti. Kao što i sam naslov dokumenta govori, radi se o dokumentu koji treba urediti sustav športa od nacionalne do lokalne razine te samim time pomoći razvitku športa kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini. S obzirom na navedeno, a uvažavajući i činjenicu da se veliki dio mjera i aktivnosti odnosi na donošenje novog zakonskog okvira te je za njihovo provođenje potrebno osiguranje sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske, više je nego jasno da na određenom dijelu aktivnosti jedini nositelj ili s drugim tijelom državne uprave mora biti Središnji državni ured za šport te se primjedba ne prihvaća. Vezano uz praćenje i valoriziranje učinaka, sukladno poglavlju 6.1. Sustav praćenja i izvještavanja, za potrebe praćenja provedbe uspostavit će se sustav praćenja na osnovu pokazatelja koji se već prate ili za one koji se ne prate utvrdit će se njihova početna vrijednost. Također praćenje i izvješćivanje provodit će se i putem Informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje koji je ustrojen na temelju Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine“, broj: 123/17). Informacijsko-komunikacijska platforma se koristi za prikupljanje, analizu i pohranu podataka i pokazatelja za izradu, praćenje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja i razvojnih projekata koji su u pripremi te smatramo kako će navedeno omogućiti kvalitetno praćenje i valorizaciju učinaka. Nadalje, a vezano uz komentar o opravdanosti ciljeva, smatramo da je komentar neutemeljen jer sve mjere i aktivnosti unutar mjera proizašli su iz SWOT analize koja je utemeljena na podatcima dobivenim putem radionica na kojima je sudjelovalo oko 500 djelatnika športskih zajednica nacionalne, regionalne i lokalne razine te športskih klubova i udruga koji su svakodnevno uključeni direktno u rad u sustavu športa. Nadalje, navedena analiza napravljena je i na osnovu podataka prikupljenih od krovnih športskih organizacija, ustanova za obrazovanje odraslih te različitim upitnicima i anketama i javno dostupnim podatcima. Što se analize financiranja tiče, primjedba nije prihvatljiva s obzirom da se u studiji Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj s usporednim prikazom financiranja u Europskoj uniji koju je izradio Institut za javne financije za potrebe Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta navodi kako se ne mogu točno utvrditi prihodi iz privatnih izvora jer su svi iznosi uglavnom procjena i nagađanja. S obzirom na navedeno, a i na činjenicu kako veliki dio sredstava privatnih izvora čine članarine čiji se iznos također može samo procijeniti, smatramo kako je nepotrebno osvrtati se na taj izvor financiranja za potrebe izrade ovog strateškog akta planiranja, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je cilj Nacionalnog programa športa kao i Programa Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2016.-2020. dostupniji šport svima, a to se zasigurno najbolje može postići namjenskim ulaganjem u šport kroz proračunska sredstva, što će imati za posljedicu smanjenje troška članarina za građane čime će športski sadržaji postati dostupniji. Nadalje, a vezano uz analizu stanja u području športskih građevina, a s obzirom na činjenicu da se prilikom analize prikupljenih podataka vezanih za športske građevine uvidjelo kako podatke nije moguće kvalitetno analizirati radi različitog načina vođenja evidencije, klasifikacije i postupanja prema športskim građevinama od strane lokane samouprave, a sve radi nepostojanja zakonskog okvira, nedvojbeno je da se Nacionalnim programom športa mogu definirati jedino mjere koje će potaknuti donošenje novog zakonskog okvira te ono što će iz njega proizaći. Slijedom navedenog, 4. opći cilj kao i mjere i aktivnosti unutar tog cilja usmjerene su na otklanjanje uočenog problema. Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. prepoznao je ulaganje u veći broj manjih športskih objekata te sukladno istome već se aktivno i uspješno radi na provedbi navedenih aktivnosti u Programu. Upravo zbog izostanka propisa vezanih uz vođenje evidencija i nedostatka podataka kao vrlo važna i hitna mjera se nametnulo pitanje mreže športskih građevina te donošenje kriterija, a na čemu Središnji državni ured za šport u suradnji s kolegama iz drugih resora intenzivno radi. Navedeno samo potvrđuje usklađenost ovog akta s drugim aktima. Slijedom navedenoga primjedba se ne prihvaća. Vezano uz primjedbu na korištenu terminologiju „tjelesna aktivnost“ i istraživanje vezano uz navedeno, napominjemo kako je glavni cilj istraživanja bio utvrditi udio tjelesno aktivnog stanovništva Hrvatske, odnosno udio stanovništva koji se bavi športskim i športsko rekreacijskim aktivnostima ili nekim drugim tjelesnim aktivnostima kao što je vožnja biciklom, ples i sl. (tjelesna aktivnost koja nije nužno vezana uz šport). Unutar Europske unije, koristi se termin tjelesna aktivnost, pa tako posljednje istraživanje Eurobarometra također upotrebljava naveden termin. Slijedom navedenoga, a uvažavajući činjenicu kako Nacionalni program športa nije znanstveni rad iz područja kineziologije, već je strateški dokument koji mora biti razumljiv svima i da je to uvriježen način izražavanja kod iskazivanja ovakvih podataka, a da se iz priloženog cjelokupnog istraživanja koje je dostupno na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za šport točno može vidjeti što je sve obuhvaćeno pod pojmom tjelesna aktivnost, smatramo da je nepotrebno mijenjati navedeni izričaj. Iz podataka o navikama redovitog tjelesnog vježbanja opće populacije koji su navedeni u Nacionalnom programu športa, kao i nedavno objavljenim rezultatima Eurobarometra, više je nego razvidno kako je potrebno učiniti pomake na svjesnosti o važnosti redovitog vježbanja na zdravlje i druge dobrobiti koje donosi. Podatak da 62,5 posto populacije ne vježba te podatak da smo pri dnu Europske unije (Eurobarometar) po svim pokazateljima više nego jasno govori o naklonosti građana Republike Hrvatske prema bavljenju tjelesnom aktivnošću te zasigurno nisu potrebna dodatna istraživanja kako bi se navedeno moglo zaključiti. Što se tiče primjedbe vezane uz SWOT analizu, uvidom u istu vidljivo je da su sve mjere i aktivnosti unutar ciljeva proizašle iz SWOT analize koja je utemeljena na podatcima dobivenim putem radionica na kojima je sudjelovalo oko 500 djelatnika športskih zajednica nacionalne, regionalne i lokalne razine te športskih klubova i udruga koji su svakodnevno uključeni direktno u rad u sustavu športa. Nadalje, navedena analiza napravljena je i na osnovu podataka prikupljenih od krovnih športskih organizacija, ustanova za obrazovanje odraslih te različitim upitnicima i anketama i javno dostupnim podatcima. S obzirom na činjenicu kako su svi ciljevi, mjere i aktivnosti proizašli iz SWOT analize primjedba se ne prihvaća. Vezano uz komentar vezan uz mjeru 1.1.1. prihvaćamo primjedbu te će se dodati aktivnost: „Izraditi preporuku o minimalnom postotku izdvajanja za programe na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. No, napominjemo da će se sukladno provedenim konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme javnog savjetovanja navedena mjera preoblikovati međutim aktivnost će se provesti u okviru planiranoga. Nadalje, a što se tiče mjere 1.3.2. primjedba se smatra opravdanom te će se objasniti u tekstu kako bi bilo jasno i nedvosmisleno definirano da se misli na državnu razinu, ali će se uzeti u obzir i financiranje od strane lokalne razine radi određivanja prioriteta. Vezano uz aktivnost edukacije kineziologa za rad s osobama s invaliditetom napominjemo kako je navedena aktivnost uvrštena na prijedlog predstavnika Hrvatskog paraolimpijskog odbora, koji se u svakodnevnom radu s osobama s invaliditetom susreću sa stvarnim potrebama za stručnim i adekvatno educiranim kadrom u tom području. S obzirom na navedeno smatramo kako aktivnost zasigurno ne treba brisati, ali će se preoblikovati na način da je potrebna dodatna edukacija kineziologa. Nadalje, što se tiče nastave TZK na visokim učilištima, a s obzirom da zasigurno postoje fakulteti koji nemaju nastavu tjelesne i zdravstvene kulture (primjerice 5 fakulteta na Sveučilištu u Rijeci), odbija se brisanje aktivnosti, ali će se s obzirom na navedeno izmijeniti na način da će glasiti poticati uvođenje nastave TZK. Odgovor na primjedbu na aktivnost „Poticati izvrsnost učenika kroz nastupe na međunarodnim školskim športskim natjecanjima“: Članak 2. stavak 3. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisuje da Nacionalni program sporta mora sadržavati programe stvaranja uvjeta za bavljenje sportom u odgojno-obrazovnom sustavu te programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih sportaša na međunarodnim natjecanjima. Slijedom navedenoga smatramo da se navedena mjera mora nalaziti u ovom dokumentu kao i sve aktivnosti sukladno zakonskoj osnovi za donošenje ovoga akta. Odgovor na primjedbu na mjeru 3.2.2.: Članak 2. stavak 3. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisuje da Nacionalni program sporta mora sadržavati programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih sportaša na međunarodnim natjecanjima. Slijedom navedenoga smatramo da se navedena mjera mora nalaziti u ovom dokumentu kao i sve aktivnosti sukladno zakonskoj osnovi za donošenje ovoga akta. Odgovor na primjedbu na mjeru 3.2.4.: Članak 2. stavak 3. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisuje da Nacionalni program sporta mora sadržavati programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih sportaša na međunarodnim natjecanjima. Slijedom navedenoga smatramo da se navedena mjera mora nalaziti u ovom dokumentu kao i sve aktivnosti sukladno zakonskoj osnovi za donošenje ovoga akta. Odgovor na primjedbu na mjeru 3.3.3.: Članak 2. stavak 3. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisuje da Nacionalni program sporta mora sadržavati programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih sportaša na međunarodnim natjecanjima. Slijedom navedenoga smatramo da se navedena mjera mora nalaziti u ovom dokumentu kao i sve aktivnosti sukladno zakonskoj osnovi za donošenje ovoga akta. Slijedom navedenoga, primjedbe na mjere 3.2.2., 3.2.4. i 3.3.3. moraju biti u Nacionalnom programu športa te ih nije potrebno brisati. Što se tiče komentara kako nitko s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nije sudjelovao u izradi ovog dokumenta napominjemo i naglašavamo kako je, kao članovi Radne supine, sudjelovalo pet kineziologa od čega tri doktora znanosti iz polja kineziologije, te doktori znanosti iz polja prava (docent) i ekonomije (znanstvena savjetnica u trajnom zvanju). S obzirom da je šport multidisciplinarna djelatnost osim stručnjaka uključenih u samu Radnu skupinu kroz radionice i postupke savjetovanja uključen je niz stručnjaka iz različitih znanstvenih područja i polja. Naglašavamo kako je u stručnim službama nositelja ovog dokumenta od 17 stalno zaposlenih osoba ukupno osam kineziologa (a ukupno u Središnjem državnom uredu devet) od kojih troje imaju i akademski stupanj doktora kineziologije. Nastavno na navedeno, a upravo vjerujući u relevantnost vaše institucije sigurni smo da ćete se i vi složiti da su naši zaposlenici koji su stekli zvanje na vašoj instituciji i najrelevantniji za sudjelovanje u izradi ovog dokumenta, tim više što su svo znanstveno stručno znanje iz područja kineziologije stečeno na vašoj instituciji još nadogradili i u svim ostalim potrebnim područjima koja su potrebna za donošenje strateških akata na državnoj razini. Stoga nikako ne stoji tvrdnja koju iznosite u komentaru.
274 Hrvatski klub Olimpijaca SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI HRVATSKOG KLUBA OLIMPIJACA ZA JAVNU RASPRAVU O NACIONALNOM PROGRAMU SPORTA (NPS) UVOD Počevši od zakonske definicije da su športske djelatnosti od posebnog interesa za RH i same masovnosti i specifičnosti športa od ovog dokumenta očekujemo da to i prepozna. Športski klubovi kao tradicionalni nosioci športskih aktivnosti sami stvaraju športaše i vrše opću odgojnu funkciju. Ima dosta športova u gdje aktivnosti započinju djeca predškolskog uzrasta i osnovnoškolskog uzrasta. Zato tražimo da se napravi poseban Registar neprofitnih udruga građana u športu sa specifičnim pravilima. Biti športaš nije klasična profesija jer gotovo ne postoji šport kojim se može baviti do mirovine. Športaši su zato primorani na dual karijeru tijekom aktivnog bavljenja športom i školovanja za buduće profesionalno zanimanje. Slijedom toga nakon športske karijere športašima treba omogućiti što bezbolniji i kvalitetniji ulazak u svijet rada. Kako kroz trenažni proces veliki broj športaša ne dostigne vrhunske sportske domete te treba osmisliti način kako da ostanu u svijetu sporta. U sustavu predškolskog i školskog obrazovanja treba osvijestiti potrebu bavljenja športom kao cijelo životnu aktivnost a ujedno vršiti selekciju talenata za šport. Da bi se to postiglo potrebno je povećati satnicu TKZ-a i osigurati stručan nastavnički kadar. Bavljenje športom do 14 godina starosti treba biti svima pristupačno i besplatno. 5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI S PRIPADAJUĆIM AKCIJSKIM PLANOM – opći ciljeve razvoja za razdoblje 2019-2026 : 1. urediti područje financiranja športa 2. unaprijediti sustav upravljanja u sportu (klubovi, savezi) 3. unaprijediti status i skrb o sportašima 4. unaprijediti status i skrb o stručnim kadrovima u sportu 5. uspostaviti sustav i racionalan pristup upravljanja kvalitetnom održivom sportskom infrastrukturom 6. unaprijediti predškolski i školski šport 7. unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i povećati promocijske vrijednosti športa Dodati: Osnovne sastavnice športa: 1. športski klub koji osigurava i unapređuje sve sastavnice, 2. sportaši, 3. treneri, stručno osoblje i sportsku menadžment, 4. sportska infrastruktura s borilištem i pravilima Objašnjenje: Sportski klubovi su tradicionalni nositelji sportskih aktivnosti kvalitete u RH, kao i u svim državama EU. 5.1. OPĆI CILJ: Urediti područje financiranja športa ◦ POSEBAN CILJ 1.1. Osigurati sredstva za financiranje javnih potreba u športu kroz državni proračun i proračunske jedinice lokalne i regionalne razine Na nacionalnoj razini potrebno je djelovati na približavanju izdvajanja iz državnog proračuna za šport kao u kulturi, minimalno 1% BDP RH......u minimalnom postotku izdvajanja za šport iz proračuna JLP(R)S-a od 7%. Osloboditi plaćanja koncesija na pomorskom dobru športskim klubovima. Direktiva EU o PDV-u predviđa mogućnost smanjenja ili ukidanja PDV-a u športu ako one već ne postoje. EOC EU Office smatra da ova reforma može poslužiti kao povod nekim državama članicama da uvedu olakšice za sport. • POSEBAN CILJ 1.2 Urediti sustav kategorizacije športova i kriterije za vrednovanje programa javnih potreba u športu Mišljenja smo da u Nacionalni program sporta (u daljnjem tekstu NPS) trebalo odmah odrediti kategorizaciju športova u RH • POSEBAN CILJ 1.3 Jasno definirati namjenu sredstava za javne potrebe u športu, način dodjele te kontrolu trošenja Dodati na kraju teksta: Isto tako, nužno je vratiti športu dio naknada koji se ostvaruje na ime koncesija za korištenje športskih luka i usmjeriti ih športu na vodi ili moru, te ih treba ukinuti športskim klubovima. • POSEBAN CILJ 1.4. Analizirati i povećati porezne olakšice za šport Na kraju teksta dodati. Preporuka EU o smanjenju PDV-a na ulaznice (predstave i koncerti koji se održavaju u športskim arenama ili dvorana na prodanu ulaznicu plaćaju 13% PDV-a a na športsku predstavu plaća se 25% PDV-a !!!). 5.2. OPĆI CILJ 2: Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa ◦ POSEBAN CILJ 2.3. Osigurati uvjete za masovno bavljenje športom kroz sustav obrazovanja – bavljenje športom djeci do 14 godina starosti mora biti besplatno, – Stvaranjem zakonskim uvjeta za povećanjem satnice redovne nastave TZK-a kroz Nacionalni kurikulum obrazovanja omogućiti da se satnica za TKZ poveća na 3 puta po 2 h tjedno, – profesori kineziologije trebaju raditi nastavu TKZ-a sa najmlađim školskim uzrastima (od 1-4 razreda osnovne škole) jer je to izuzetno važan period života vezano za motoričko osnaživanje, – od 1-4 razreda osnovne škole treba omogućiti djeci da nauče pravilno trčati, plivati i voziti biciklu kako bi se stvorili uvjeti i da to postane navika i baza za cijelo životno vježbanje – kroz nastavu TKZ-a i školski sport treba motivirati djecu na aktivno bavljenje športom, pronalaziti talente te ih sustavno uključivati u športske klubove, – učenici srednjih škola kao i studenti na fakultetima koji su se opredijeliti za bavljenje športom su uglavnom već u sustavu vrhunskog sporta te bi tu fokus TKZ-a trebao biti na športskoj rekreaciji, prvenstveno zbog zdravstvenih razloga i navika zdravog života. Športska rekreacija je bavljenje sportskim aktivnostima u svrhu povećanja fizičke aktivnosti, očuvanja zdravlja, ukupnog povećanja kvalitete života. 5.3. OPĆI CILJ 3: Unaprijediti skrb o športašima ◦ POSEBAN CILJ 3.2. Osigurati stabilan sustav stipendiranja te skrbi o vrhunskim športašima .....uvesti plaćanje obaveznih doprinosa za vrhunske športaše prve 3 kategorije, svim seniorskim športašima koji sudjeluju na prvenstvu RH obavezno uplaćivati mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kao i sustav zdravstvene skrbi za športaše. Svim sportašima koji sudjeluju u službenim natjecanjima u organizaciji nacionalnih sportskih saveza omogućiti uvjete školovanja isto kao i kategoriziranim športašima. Mlade športaše kroz maloljetne ugovore treba zadržati što duže u RH !!! 5.4. OPĆI CILJ 4: Uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom športskom infrastrukturom Zbog toga je potrebno: • uspostaviti mrežu održivih športskih građevina • prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu • povećati broj športskih građevina i obnoviti postojeću športsku infrastrukturu • standardizirati veličinu i opremu školskih igrališta, dvorana i malog bazena za obuku neplivača • standardizirati program i opremu za izvođenje tjelesne aktivnosti djece predškolske dobi 5.5. OPĆI CILJ 5: Unaprijediti skrb o stručnim kadrovima u športu • osigurati adekvatan status i plaćanje profesionalnih trenera kao i trenera u dopunskom radu smanjivanjem obveznih doprinosa na honorar POSEBAN CILJ 5.2. Osigurati školovanje i osposobljavanje stručnih kadrova u športu,.. • .......kroz programe i potrebe Nacionalnih športskih saveza 5.6. OPĆI CILJ 6: Unaprijediti sustav upravljanja u športu Jasno definirati što je to športski klub i pozicionirati ga kao nositelja svih športskih aktivnosti. Uloga klubova je izuzetno važna u odgoju i socijalizaciji djece i omladine jer klubovi sami vrše odgoj i obuku svojih budućih vrhunskih športaša i športskih djelatnika. Športski klubovi organiziraju trenažni proces, imaju selekcije u svim uzrasnim kategorijama na svim nivoima takmičenja u organizaciji nacionalnih športskih saveza. Razmotriti uvođenje obveze da svaki Klub ima i ženske selekcije što je od izuzetnog značaja radi povećanja udjela žena u športu. Športski klub je samo onaj koji učestvuje na službenim sportskim takmičenjima u organizaciji matičnog nacionalnog športskog saveza. Nacionalni športski savezi moraju postati nosioci sveukupnosti svih športskih aktivnosti, počevši od svih najmlađih uzrasnih kategorija do seniorskih uključujući i organizaciju veteranskih natjecanja, te brinuti o reprezentativnim selekcijama. Omogućiti da troškove svih takmičenja pokriva i plača nacionalni savez (kotizacije, suci, smještaj, prijevoz,...). • POSEBAN CILJ 6.2. Uskladiti i povezati javne registre u športu Osnovati Registar neprofitnih udruga građana u športu jer je najčešći oblik udruživanja građana u športu kroz neprofitne športske udruge građana ( od 7055 športskih udruga građana samo je 9 športskih dioničkih društava ).Neprofitne udruge građana u športu treba osloboditi plaćanja poreza na dobit. ZAKLJUČAK Kroz radionice vezane za ovaj dokument zaključeno je da je NPS baza za izradu novog Zakona o športu i zato inzistiramo da sva pitanja koja će se rješavati kroz novi Zakon o športu budu sastavni dio ovog dokumenta. Kako je Hrvatska uvjerljivo posljednja unutar zemalja EU po izdvajanjima za šport iz državnog proračuna, to je prouzročilo u proteklom periodu urušavanje sustava športa, mišljenja smo da zbog masivnosti, specifičnosti, odgoja i zdravog načina života svih građana izdvajanja za šport moraju biti barem jednaka kao i za kulturu. Hrvatski klub olimpijaca glavni tajnik dr.sc. Damir Škaro predsjednik Željko Jerkov Zagreb, veljača 2019. Djelomično prihvaćen Središnji državni ured za šport izradio je Informacijski sustav u sportu sa 7 osnovnih registara i evidencija, među kojima je i Evidencija pravnih osoba u sustavu sporta. Trenutno je u izradi tehničko rješenje kojim bi se putem web servisa navedeni sustav spojio na Registar udruga te će se s time dobiti potpuna evidencija športskih udruga iz sustava športa. Što se tiče dual karijere športaša Nacionalnim programom športa prepoznata je važnost skrbi o športašu pa tako postoji i poseban cilj 3.1. Poticati dual karijeru športaša, koja potiče školovanje športaša. Što se tiče športa u sustavu odgoja i obrazovanja, povećanja satnice TZK i uvođenje stručnog kadra u rad s djecom, isto je prepoznato kroz mjeru 2.3.1. Povećati satnicu redovne nastave TZK-a i izvannastavnih školskih športskih aktivnosti, 2.3.6. Osigurati uvjete za rad kineziologa u predškolskim ustanovama te 2.3.7. Unapređivanje nastave i izvannastavnih aktivnosti kroz aktivnost „Uključivanje kineziologa u nastavu TZK u nižim razredima osnovne škole. Cjelokupni opći cilj 2. Unaprijediti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i iskoristiti promocijske vrijednosti športa koji sadrži 12 mjera i 35 aktivnosti ima za cilj stvoriti djeci jednake i što pristupačnije uvjete za bavljenje športom. Što se tiče komentara na opće ciljeve s pripadajućim akcijskim planom, smatramo kako ih nije potrebno mijenjati jer su sadržajno jednaki onima koje ste vi naveli. Vezano za prijedloge kojima je potrebno obvezati lokalnu i regionalnu razinu na financiranje športa, napominjemo kako se Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17) uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad. Člankom 76. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisano je da su javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba su programi, odnosno aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave. Slijedom navedenog, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djeluju na temelju Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te se Nacionalnim programom športa kao i Zakonom o sportu lokalnoj i regionalnoj samoupravi ne može propisati obveza financiranja, ali će se kroz aktivnost izrade preporuke za minimalno izdvajanje za šport stvoriti uvjeti za navedeno. Također kroz poticanje rada stručnog kadra i nabavke športske opreme za športske udruge na lokalnoj razini iz dijela prihoda od igara na sreću, po prvi put se osiguravaju sredstva na nacionalnoj razini za poticanje programa na lokalnoj razini kroz sufinanciranje stručnog kadra, nabavke opreme itd. te će se na taj način stvoriti podjednaki uvjeti za bavljenje športom. Nadalje, a što se tiče prijedloga vezanog uz porezne olakšice, sukladno konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj, Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi, kao npr. smanjenje ili ukidanje PDV-a, mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Što se tiče kriterija za kategorizaciju, navedeno se ne može propisati Nacionalnim programom športa s obzirom da se kriteriji mogu isključivo propisati zakonom, dok mjere i aktivnosti iz strateških dokumenata služe kao podloga za izradu zakonskih odredbi. Što se tiče koncesija za korištenje športskih luka isto je navedeno u mjeri 1.3.3., nadopuna se može ugraditi u tekstualni dio. Što se tiče komentara na poseban cilj 2.3., oni se ponavljaju te je odgovor je već napisan na početku. Slažemo se s primjedbom kako je potrebno svim, a ne samo kategoriziranim športašima omogućiti kvalitetno školovanje, te će se iz mjere 3.1.1. maknuti riječ „kategoriziranih“ i na taj način moći će se obuhvatiti i oni športaši koji nemaju kategorizaciju. Prijedlog da je potrebno uvesti plaćanje obaveznih doprinosa za vrhunske športaše prve tri kategorije, zatim svim seniorskim športašima koji sudjeluju na prvenstvu RH obavezno uplaćivati mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kao i sustav zdravstvene skrbi za športaše značilo bi povećati fiskalni učinak navedenih mjera stoga je prvo potrebno napraviti izračun koliko bi to opteretilo dodatno Državni proračun te navedeno usuglasiti s Ministarstvom financija. Primjedbe na opći cilj 4. koje se odnose na športsku infrastrukturu, sadržane su kroz poseban cilj 4.1. Uspostaviti mrežu održivih športskih građevina te poseban cilj 4.2. Prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu. Slažemo se s primjedbom kako je potrebno izgradnju športske infrastrukture riješiti točno preciziranim zakonskim okvirom te će se sukladno navedenom unutar mjere posebnog cilja 4.2. Prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu nadodati aktivnost „Propisati standarde za izgradnju športske građevine“. Nadalje, komentar na opći cilj 5. prepoznat je kroz aktivnost „Uskladiti propise iz područja radnog zakonodavstva s propisima iz područja športa“ unutar mjere 5.1.1. urediti zakonske odrednice o stručnim kadrovima. Primjedba na mjeru 5.2. sadržana je u aktivnosti „Donijeti pravilnik o licenciranju stručnog kadra“ čiji su nositelji i provoditelji nacionalni savezi. Što se tiče prijedloga za opći cilj 6. Nacionalnim programom športa se oni ne mogu nametati, ali se može poticati športske klubove na navedeno što se ovim dokumentom i čini, kako npr. mjerom 6.1.4. Poticanje spolne ravnopravnosti u športu. Što se tiče zadaća nacionalnih saveza one će se urediti putem mjere 6.1.3. Jasnije definirati zadaće za sve dionike sustava športa kroz aktivnost „Propisati zadaće nacionalnih športskih saveza“. Što se tiče prijedloga na cilj 6.2., kao što je već odgovoreno, Središnji državni ured za šport uspostavio je Informacijski sustav u sportu koji ima 7 registara i evidencija koji su svi međusobno povezani te se sad izrađuje i web aplikacija za njihovo povezivanje s Registrom udruga i Sudskim registrom. Što se zaključka tiče, sva pitanja koja će se rješavati novim Zakonom o športu već su sadržana u Nacionalnom programu športa te ako se kroz javnu raspravu ustanovi da nešto nedostaje zasigurno će se ugraditi u dokument. Nadalje, trenutno izdvajanje za šport u odnosu na BDP iznosi 0,4% i 0,22% u odnosu na Državni proračun, a povećanje postotka, odnosno sredstava ne može bit cilj već posljedica koja će proizaći iz primjene mjera Nacionalnog programa športa.
275 Sportska udruga gluhih Splitsko- dalmatinska županija SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, Navedena strategija NPS i Novi o zakon o sportom bi trebali sadržavati mogućnost da se može osnovati Hrvatska organizacija sportskih prevoditelja znakovnog jezika za gluhe sportaše i djecu s oštećenjem sluha i to iz barem dva razloga: poštivanje ustroja sporta, poštivanja ljudskih prava kao i prava na jednakost. Prema istraživanju koje je provedeno među gluhim sportašima najveći problem u sportu vide u samoj komunikaciji, a zatim u diskriminaciji koju doživljavaju kroz odnos gluhih i čujućih. Također, osjećaju nezadovoljstvo zbog ne ravnopravnog položaja u komunikaciji s čujućim osobama.Njihove sugestije idu prema poboljšanju takvog položaja u smjeru edukacije šire javnosti i omogućavanja većeg broja prevoditelja u sportu, kako bi komunikacija bila u ravnotežena. Budućnost može donijeti takve promjene ukoliko se počne aktivnije raditi na provođenju Zakona o suzbijanju diskriminacije i UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Unatoč navedenom, provođenje u praksi značilo bi omogućavanje prevoditelja znakovnog jezika svima kojima je to potrebno, za što treba osigurati i financiranje. Bez financijske konstrukcije zakonsko rješenje nije moguće provesti u praksi. Osim toga, potrebno je uspostavljanje registra prevoditelja znakovnog jezika kako bi se znalo koji su prevoditelji dostupni. Za vođenje takvog registra na razini cijele Hrvatske bi bilo korisno zadužiti gluhu osobu. Osim nedostatka prevoditelja znakovnog jezika, gluhi i nagluhi sportaši se susreću s problemom nerazumijevanja čujućih osoba, nerazumijevanja ljudi koji se nalaze na većim upravljačkim razinama, nemogućnosti školovanja na fakultetima i različitim edukacijama,nerazumijevanja različitih medija i brojnih drugih poteškoća.Jednako kao i zajednica čujućih osoba, zajednica gluhih osoba sportske aktivnosti temelji na komunikacijskim procesima. Komunikacija je potrebna kako bi se sportske aktivnosti dogovorile,planirale , provodile prema utvrđenom rasporedu, uvodile promjene, kako bi se komuniciralo s medijima, a ponajviše kako bi se stvarali odnosi među ljudima te održavalo zajedništvo. Okosnica zajedništva Gluhih je znakovni jezik, a upravo on je ono što čini poveznicu s čujućom populacij o motežanom. Kao na svim ostalim životnim područjima, ova pojava prisutna je i u sportu. Upravo zbog toga je potrebno ulagati dodatan trud kako bi se komunikacija gluhih i čujućih uravnotežila.Međusobna komunikacija gluhih u sportu odvija se pretežno preko znakovnog jezika, o kojoj god državi da se radilo i o kojem god znakovnom jeziku da se radilo. Komunikacija između gluhih sportaša odvija se na znakovnom jeziku, kao i komunikacija između sportaša i trenera. Upravo je zato tendencija u zajednici gluhih da sve osobe koje rade u području sporta budu fluentni znakovatelj i –bilo da se radi o gluhim osobama ili čujućim osobama koje se služe znakovnim jezikom na naprednoj razini . Na taj način se u zajednici gluhih postiže zajedništvo i svijest da je sport mjesto gdje se mogu osjećati prihvaćenima i shvaćenima. Komunikacija u sportu odvija se putem brojnih kanala, bilo da se radi o gluhim ili čujućim osobama. Ono što komunikaciju gluhih izdvaja su znakovni jezik i komunikacijski kanali. Ukoliko se radi o neposrednoj komunikaciji između gluhih osoba koje koriste znakovni jezik, tada se komunikacija odvija putem njega, bilo da su sugovornici uključeni u razgovor ili se razmjena informacija odvija na veće udaljenosti (što je ekvivalent dovikivanja) i između više sudionika (poput dogovora tijekom utakmica ili uputa trenera igračima). Na sastancima gluhih također se koristi znakovni jezik, uz korištenje profesionalnog prevoditelja znakovnog jezika ukoliko netko od sudionika ne poznaje znakovni jezik. Kako bi neka osoba mogla postati kompetentan prevoditelj znakovnog jezika u području sporta, potrebno je zadovoljiti mnogo komponenti, koje se u grubo mogu podijeliti na tri područja: područje jezika, područje sporta i kodeks ponašanja prevoditelja. Zajednica Gluhih posebna je skupina ljudi koja koristi svoj jezik te ima vlastitu kulturu. Time se isti čekao entitet odvojen od društva neke države, jednako kao što se ističu predstavnici nacionalnih manjina koji i dalje koriste svoj jezik i dio su neke nacionalne kulture. Iako se možda razlike između zajednice gluhih i ostatka čujuće populacije neke države ne čine tako velike, dovoljno je baciti jedan pogled na njihovu komunikaciju i razumjet ćemo kako jezik može činiti veliku barijeru. Dok zajednica čujućih osoba koristi govorni jezik, zajednica gluhih osoba koristi znakovni jezik, koji se već samim modalitetom razlikuje od bilo kojeg govornog jezika.Potrebno je naglasiti da je većina sportskih aktivnosti Gluhih odvojena je od aktivnosti čujućih osoba.Razlog tome ne leži u smanjenim fizičkim sposobnostima gluhih osoba u odnosu na čujuće osobe.Dapače, sport za gluhe se ne razlikuje od sporta za čujuće osobe, pravila su nepromijenjena, a ne postoji ni potreba da se uvode nove sportske discipline ili mijenjaju postojeće. Međutim, ono što nedostaje u sportu u kojem sudjeluju i gluhe i čujuće osobe je komunikacija, zajedništvo, socijalizacija i edukacijski aspekt. Nažalost, u RH svaka gluha osoba ne može dobiti prevoditelja, a svakako bi ga svaka od njih trebala imati kako bi ostvarila svoja temeljna ljudska prava izrečena u UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. Navedenu Konvenciju je ratificirala i Hrvatska, još 2007.godine. Konvencija obvezuje državu da ulaže napore u izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, da sprečava njihovu diskriminaciju i da sprečava izolaciju i segregaciju osoba s invaliditetom. Na području sportske komunikacije svim gluhim osobama mora biti omogućen prevoditelj znakovnog jezika u sportu kada im je to potrebno. Budući da već ispitivanje na malom uzorku pokazuje da prevoditelji nisu dostupni svima i uvijek, to je pomak koji bi se tek trebao dogoditi. Sport kao djelatnost od javnog interesa gluhih zauzima značajno mjesto u gotovo svakoj europskoj državi. Financijska sudjelovanja države u području sporta gluhih, kroz budžete na svim razinama,određivanje pravnih osoba u sportskoj djelatnosti, porezne olakšice i drugo, u svijetu su opće prihvaćena pojava. Polazeći od važnosti sporta za zdravlje nacije, socijalnu integraciju, međunarodni prestiž i afirmaciju, nacionalni ponos, osjećaj pripadnosti, moral i druge vrijednosti od općeg interesa u želji da se, ne samo održe već i otvore nove perspektive razvoja sporta jednako kao i kod čujučih sportaša tako i kod gluhih sportaša. Prema tome neophodno je da država sudjeluje u stvaranju sporta gluhih. Zato bi dobro osmišljenim sustavom uređivanja stručnih, organizacijskih i upravljačkih zadataka, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini, sport trebao postati važan faktor svijesti pojedinaca o zdravlju, odnosno važan čimbenik prevencije zdravlja među gluhim osobama. Također, treba istaknuti kako postizanje međunarodno priznatih rezultata doprinosi međunarodnoj promociji države u sportu čujučih sportaša tako i kod gluhih sportaša te i promociji jednakih mogućnosti za sve. Također, jako je važno ulagati u aktivnosti odnosa s javnošću kako bi sport gluhih sportaša bio jednako prepoznat i vidljiv u zajednici. Prema navedenom potrebno je vise sportskih prevoditelja znakovnom jezika u budućnosti te je naš prijedlog da Ministarstvo obrazovanja ,Hrvatski sportska savez gluhih i Hrvatski sportski školski savez trebaju surađivati pogotovo zbog djece oštećenog sluha koja pohađaju redovno školovanje (od vrtića do srednjih škola) kako bi im se omogućilo sudjelovanje u sportskim aktivnostima te mogućnost da se razviju do vrhunskih gluhih sportaša te možda sudjeluju na Olimpijskim igrama mladi gluhih i kao i na drugim natjecanjima. Nadalje, samo u Splitsko-dalmatinskoj županija ima oko 80 gluhih osoba oštećenog sluha koji pohađaju redovno školovanje, koliko ih onda samo još ima u cijeloj Hrvatskoj? Potrebno je da djeca i mladi s oštećenjem sluha sudjeluju u sportskim aktivnostima kako bi im se pružile jednake mogućnosti, socijalna interakcija kao i zbog vlastitog zdravlja. Također, osoblje u školama kao i roditelje je potrebno informirati o mogućnostima sudjelovanja u sportskim aktivnostima te njihovim dobrobitima te budućeg razvoja sporta kod gluhih Pozdrav Djelomično prihvaćen Unutar mjere 2.3.4. Integrirati osobe s invaliditetom u sustav školskog i akademskog športa, uvrštena je aktivnost „Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom“ čiji su nosioci Kineziološki fakulteti, a koja između ostaloga daje podlogu Kineziološkim fakultetima da u nastavu uvedu i učenje znakovnog jezika. Napominjemo kako se Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu putem ove javne rasprave očitovao na navedenu mjeru te smatraju da oni već provode sve potrebno što se tiče edukacije nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture za rad s djecom s invaliditetom. Također, napominjemo kako ne postoje relevantni podatci o tome koliko je djece s oštećenjem sluha uključeno u redovnu nastavu te koliko je zaista potrebno da svi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture moraju znati znakovni jezik te je stoga upitna opravdanost istoga. Također, temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr., 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17 i 68/18) donesen je Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima („Narodne novine“, broj: 108/18) koji člankom 1. stavkom 4. propisuje da je cilj potpore pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika izjednačavanje mogućnosti učenika, odnosno sudjelovanje u onom sustavu komunikacije koji preferira gluhi, nagluhi ili gluhoslijepi učenik te učenik sa složenim komunikacijskim teškoćama po načelu razumne prilagodbe u svrhu osiguravanja njemu primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja. S obzirom na navedeno učenici s oštećenjem sluha imaju mogućnost dobivanja stručno komunikacijskog posrednika koji je uključen u cjelokupni obrazovni proces pa tako i nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Što se tiče mogućnosti osnivanja Hrvatske organizacije sportskih prevoditelja znakovnog jezika za gluhe sportaše i djecu s oštećenjem sluha, ne postoji prepreka da se ona osnuje te navedeno nije potrebno propisivati niti Nacionalnim programom športa niti Zakonom o športu. Također napominjemo kako su člankom 53. stavkom 4. te člankom 54. stavkom 3. Zakona o sportu propisane zadaće sportskih saveza osoba s invaliditetom i Hrvatskog sportskog saveza gluhih među kojima je i skrb o športašima koja između ostalog ako je to potrebno podrazumijeva i brigu oko prevoditelja ako je to športašu potrebno. Što se tiče komentara kako je neophodno da država sudjeluje u stvaranju sporta gluhih želimo istaknuti kako država brine o sustavu športa gluhih što se vidi i iz činjenice kako se sredstva osigurana u Državnom proračunu iz svaku godinu povećavaju te da su se u odnosu na 2015. godinu udvostručila odnosno povećala za više od 100%. Također, mjera 3.3.3 Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko-rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom kroz četiri različite aktivnosti brine o unaprjeđenju sustava športa osoba s invaliditetom i športaša s invaliditetom. Nadalje, prijedlog o suradnji između Hrvatskog sportskog saveza gluhih, Hrvatskog školskog sportskog saveza i Ministarstva znanosti i obrazovanja prihvaćamo te će se unutar mjere 2.3.4. uvrstiti i aktivnost „Povećati broj gluhe djece uključene u školski šport“.
276 ANDRIJANA ĐUMLAN- CETIN SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Centar za autizam Poštovani, U ime Centra za autizam, Zagreb,Ljevakovićeva 30a u potpunosti podržavam prijedlog o uvrštavanju Specijalne olimpijade Hrvatske u Nacionalni program športa kao jedinu krovnu organizaciju za organiziranje i provođenje sportskih natjecanja za osobe s intelektualnim teškoćama,kako na nacionalnim natjecanjima i prvenstvima,tako i na međunarodnim sportskim događanjima.Na međunarodnom nivou postoji organizacija Specijal Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima.Potrbno je omogućiti Sšecijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrbe športa osoba s intelektualnim teškoćama.Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gđica.Anka Slošnjak.U skladu s tim predlažemo promjene koje bi osobama s intelektualnim teškoćama omogućile da se kvalitetno bave športom.U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trnutku udruženo je 38 članica(udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće,nužno je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u nacijaonalni program športa kao nacinalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama.Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora.Također je potrebno dodati da Specijaln olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na mađunarodnom nivou,a ne može biti dio Hravtskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dizvolite njihovo marginaliziranje na području športa. Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade
277 Udruga za promicanje zdravlja i zdravog načina života osoba s posebnim potrebama - UZIPOP SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, ovo je prijedlog u ime Specijalne olimpijade Hrvatske od strane članice Specijalne olimpijade Udruge UZIPOP : Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. U ime Udruge UZIPOP Vlado Strbad, predsjednik Udruge UZIPOP Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
278 Bodybuilding savez Bjelovarsko-bilogorske županije SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, Ispred Hrvatskog body building saveza obavezni smo dati nekoliko osvrta i primjedbi kod ovakvog prijedloga Nacionalnog programa športa 2019.-2026.: 1. Obrazovanje kadrova u Ustanovama za obrazovanje odraslih: a) Smatramo da opći dio programa kod obrazovanja odraslih koji propisuje Ministarstvo obrazovanja,ne može biti isti za sve sportove. Npr,za instruktora bodybuildinga i fitnessa (razina 2) u sklopu anatomije i fiziologije,treba staviti naglasak na lokomotorni sustav,dok će npr.za instruktora ronjenja biti potrebno obratiti pažnju na nešto drugo. b) U ustanovama za obrazovanje odraslih,bez obzira o kojem sportu se radi, traži se da je predavač kineziolog, a ne kineziolog specijalist određenog sporta. Nedopustivo je da specijalnost, u našem slučaju,bodybuilding i fitness, u Ustanovama za obrazovanje odraslih predaju kineziolozi čija specijalnost je košarka,ronjenje ili bilo koji drugi sport. Ovakve situacije se najčešće događaju u ustanovama koje imaju program za Instruktora fitnessa. Nije dovoljno da je kineziolog samo odlazio odraditi trening za sebe u fitness (teretani),on u ovom slučaju treba podučavati one (buduće Instruktore),koji će podučavati druge. Jednako tako broj sati i predmeta za program obrazovanja unutar ustanova za obrazovanje odraslih nije propisan, a postoje programi koji traju od 140 do 308 sati. Svi polaznici su Instruktori. Smatramo da je potrebno jasnije definirati broj sati koji će biti za sve ustanove isti kada se radi o programu za instruktora bodybuildinga i fitnessa, što bi ujedno bio i najispravniji naziv. Trenutno imamo situaciju da polaznici biraju obrazovanje gdje program što kraće traje i što manje košta,samo da imaju papir. Cilj na ovaj način nije ostvaren,osim što imamo hrpu instruktora koji mogu pokazati papir da to jesu. c) Potrebno je u Zakon o sportu uvrstiti mogućnost usavršavanja u sklopu Ustanova za obrazovanje odraslih,što do danas za sport nije bilo moguće. 2. Kadrovi i licenciranje a) Za sada Zakon o sportu propisuje samo školovane kadrove za rad u sportskim klubovima,članovima nacionalnih sportskih saveza,uključujući posjedovanje licence za sportove koji imaju o licencama donesene pravilnike na nivou nacionalnog saveza. Baza vježbača (rekreativaca) iz koje iznjedre natjecatelji,ostaje na milost i nemilost samoprozvanih trenera,koji uredno sebe proglašavaju individualnim trenerima,a da za to nemaju ni školu, ni licencu. Osobno sam sudjelovao na okruglom stolu ispred Hrvatskog body building saveza i svi smo se složili da je najvažnije da početnici,rekreativci,imaju vrhunske voditelje,instruktore,jer su oni najosjetljivija grupa i krivi pristup može donijeti ozljede i traume. b) Naš sport se zove bodybuilding i fitness,a u sadašnjem Zakonu o sportu je fitness vrlo nespretno stavljen u rekreaciju, iako fitness ima svoje mjesto unutar sporta. Čl.10 Zakona o sportu kaže : Osobom osposobljenom za rad u sportu smatra se osoba koja podučava građane osnovnoj tehnici pojedinog sporta ili provodi sportsku rekreaciju građana, a osposobljena je za taj rad putem ustanove za osposobljavanje kadra u sportu,s time da sportsku rekreaciju građana može provoditi samo na temelju programa kojega je izradila osoba koja ima najmanju stručnu spremu propisanu za trenera prvostupnika. Kako bi ovaj članak bio potpuno jasan,smatramo nužnim precizirati.. Čl.10 Zakona o sportu kaže : Osobom osposobljenom za rad u sportu smatra se osoba koja podučava građane osnovnoj tehnici pojedinog sporta ili provodi sportsku rekreaciju građana pojedinog sporta, a osposobljena je za taj rad putem ustanove za osposobljavanje kadra u sportu,s time da sportsku rekreaciju građana može provoditi samo na temelju programa kojega je izradila osoba koja ima najmanju stručnu spremu propisanu za trenera prvostupnika pojedinog sporta. Najveća greška bi bila kadrova vezano za bodybuilding i fitness rastavljati i izdvajati bilo kuda iz tog sporta,kao što postoje takve naznake. c) 2.7. Zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost – športska rekreacija Ovaj naslov puno toga kaže..zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost, rekreativci su ti koje treba najviše paziti jer oni u fitness dolaze u različitoj starosnoj dobi,neki su vježbali, neki nisu,neki ne bi ni sada da ne „moraju“ itd….oni su sami odlučili na preventivno vježbanje i nikako ne smiju biti prepušteni sami sebi nego instruktoru,treneru ili kineziologu specijalisti za bodybuilding i fitness. d) Ono što ostaje nejasno jest da, konkretno u bodybuildingu i fitnessu, instruktor za rekreativce unutar kluba,znači pasivne članove,mora imati licencu jer je savez donio pravilnik o licenciranju, ali ako ti isti rekreativci treniraju unutar trgovačkog društva,obrta ili sportske udruge koja nije član nacionalnog saveza,mogu biti podučavani od nekoga tko nema licencu. Ostaje pitanje šta se zapravo hoće postići? Zadovoljavanje forme ili ispravna,kadrovski podržana obuka vježbača općenito,bilo da se radi o rekreativcima ili natjecateljima. Svi oni moraju naučiti ispravan pokret,a intenzitet će birati birajući kategoriju natjecatelja ili rekreativca,sport ostaje isti. Kako postoji tendencija da se stručni kadrovi u sportskoj rekreaciji NE licenciraju, te budući se fitness, odnosno konkretno fitness instruktori u teretani pokušavaju se svrstati nekako u sportsku rekreaciju, a riječ je trenutačno o jako velikom broju fitness instruktora u Hrvatskoj koji su osposobljeni u jako kratkom vremenu od samo par godina, a jedino su završili kratke programe osposobljavanja (140-308 sati), postavlja se pitanje tko će zaštiti stručni rad u fitnessu, odnosno kako će se zaštiti vrlo osjetljiva i velika skupina rekreativnih vježbača u fitness centrima od nestručnog rada, bez licenciranja, jer bez licenciranja za tako osposobljene instruktore niti neće biti predviđeno usavršavanje odnosno kontrola njihovog rada od nadležne organizacije? Budući da prema važećem Zakonu o sportu instruktori mogu provoditi sportsku rekreaciju građana temeljem programa koji je izradila osoba koja ima završeno najmanje stručnu spremu propisanu za trenera prvostupnika, a u praksi vjerojatno 95% osposobljenih instruktora sami rade planiranje i programiranje kod sportske rekreacije građana, jer ne postoji mehanizam kojim bi se provela kontrola u ovom segmentu, a zaobilaženjem licenciranja kod sportske rekreacije, odnosno konkretno fitnessa koji se iz neobjašnjenih razloga svrstava isključivo u sportsku rekreaciju, ovaj problam se sigurno nikada niti neće rješiti i nestručne osobe će se i dalje baviti planiranjem i programiranje te će se i dalje ugrožavati zdravlje rekreativnih vježbača u fitness centrima, pa se vrlo lako može dogoditi da više nećemo imati zdravstveno usmjerenu tjelesnu aktivnost u fitness centrima, već upravo suprotno. Srdačan pozdrav Za HBBS, Damir Siser,prof. Nije prihvaćen Što se komentara pod rednim brojem 1. tiče, on je sadržan u mjeri 5.2.2. Izraditi nastavne planove i programe sukladno definiranim potrebama kroz aktivnosti „Izraditi nastavne planove i programe stručnih studija za potrebe športa“ i „ Izraditi programe osposobljavanja stručnih kadrova u športu. Također kroz mjeru 5.3.1. Prilagoditi i standardizirati minimalnu razinu kompetencija za stjecanje stručnih kvalifikacija u športu kroz donošenje pravilnika o potrebnoj razini osposobljenosti te osnivanjem stručnog povjerenstva za davanje mišljenja na stručne programe definirat će se minimalna razina ishoda učenja koje je potrebno steći završetkom programa kao i okvirni broj sati kako bi se navedeno postiglo. Nadalje, što se tiče prijedloga kako je potrebno u Zakon o sportu uvrstiti mogućnost usavršavanja u sklopu ustanova za obrazovanje odraslih, skrećemo vam pozornost kako Nacionalni program športa služi kao podloga za izradu zakonskih odredbi pa tako se ne mogu njim propisivati odredbe zakona, ali kroz mjeru 5.3.2. Poticati obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje stručnog kadra u športu prepoznaje potrebu za navedenim. 2. komentar navodi kako Zakon o sportu propisuje samo školovane kadrove za rad u sportskim klubovima, članovima nacionalnih sportskih saveza, uključujući posjedovanje licence za sportove koji imaju o licencama donesene pravilnike na nivou nacionalnog saveza no ta tvrdnja nije u potpunosti točna. Naime, Zakon o sportu prepoznaje formalno obrazovanje za sve koji obavljaju stručne poslove u športu bez obzira jesu li ini članovi nacionalnih športskih saveza, a Zakon o sportu ne prepoznaje licenciranje stručnog kadra, ali nacionalni savezi mogu provoditi licenciranje dok god je ono određeno općim aktima saveza, nije u suprotnosti sa Zakonom o sportu i drugim propisima Republike Hrvatske te savez može licencirati isključivo svoje članove. Iz navedenog proizlazi kako i u području rekreacije koja nije u nadležnosti nacionalnog saveza, osobe koje obavljaju stručne poslove u športu, u bilo kojoj pravnoj osobi iz sustava športa, moraju imati stručne kvalifikacije sukladno Zakonu o sportu, ali nemaju obvezu licenciranja od strane bilo kojeg nacionalnog saveza. Ponovo napominjemo kako Nacionalni program športa ne može definirati članke zakona, ali može stvoriti uvjete za njegovo donošenje. Također je neistina kako se navodi da postoji tendencija da se stručni kadrovi u području rekreacije ne licenciraju jer aktivnost „Donijeti pravilnike o licenciranju stručnog kadra“ pokazuje kako se želi uvesti sustav licenciranja cjelokupnog stručnog kadra. Također napominjemo kako pojam fitness nije prepoznat Zakonom o sportu kako se navodi u komentaru.
279 Mario SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, Naš prijedlog je osnivanje Hrvatskih sportskih prevoditelja znakovnog jezika za gluhe sportaše kako bi se omogućila komunikacija u sportu prema čujućim roditeljima koji imaju djecu sa oštećenjem sluha, na sportskim natjecanjima, konferencijama, medijima, sastancima, čujućim trenerima koji se brinu o gluhoj djeci- sportašima na natjecanjima te za svakodnevnu komunikaciju preko telefona ili mobitela, radionica SDUŠ,itd Navedeno bi trebalo biti u skladu sa Nacionalnim programom sporta kao i novim Zakonom o sportu. Nadalje, u vrtićima, osnovnim i srednjim školama ima djece sa oštećenjem sluha koji žele sudjelovati u sportskim aktivnostima i natjecanjima, a ne mogu zbog nedostaka prevoditelja. Stoga je potrebna suradnja gradova i sportskih saveza kako bi se toj djeci omugućili prevoditelji te integracija u zajednici. Sportski savezi najbolje poznaju potrebe u sportu te imaju informacije o gluhim sportašima i djeci u vrtićima i školama. Npr.u Splitsko dalmatinska županija ima oko 80 djece sa oštećenjem sluha u 30tak škola koje nemaju mogućnosti sudjelovanja u sportskim aktivnostima i natjecanjima zbog nedostatka prevoditelja znakovni jezika u sportu. Djeci sa oštećenjem sluha treba omogućiti prevoditelje u sportu kako bi im se omogućilo sudjelovanje u sportskim aktivnostima i natjecanjima, jačalo samopouzdanje i zdravlje, omogućila socijalna integracija u društvu te mogućnosti sudjelovanja jednog dana i na Olimpijskim igrama ( kao npr. Zlatni gluhi rukometaši koji su osvojili nekoliko puta zlato na Gluhih Olimpijskim igrama). Pozdrav Nije prihvaćen Unutar mjere 2.3.4. Integrirati osobe s invaliditetom u sustav školskog i akademskog športa, uvrštena je aktivnost „Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom“ čiji su nosioci Kineziološki fakulteti, a koja između ostaloga daje podlogu Kineziološkim fakultetima da u nastavu uvedu i učenje znakovnog jezika. Napominjemo kako se Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu putem ove javne rasprave očitovao na navedenu mjeru te smatraju da oni već provode sve potrebno što se tiče edukacije nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture za rad s djecom s invaliditetom. Također, napominjemo kako ne postoje relevantni podatci o tome koliko je djece s oštećenjem sluha uključeno u redovnu nastavu te koliko je zaista potrebno da svi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture moraju znati znakovni jezik, tako da je upitna opravdanost istoga. Također, temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr., 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17 i 68/18) donesen je Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima („Narodne novine“, broj: 108/18) koji člankom 1. stavkom 4. propisuje da je cilj potpore pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika izjednačavanje mogućnosti učenika, odnosno sudjelovanje u onom sustavu komunikacije koji preferira gluhi, nagluhi ili gluhoslijepi učenik te učenik sa složenim komunikacijskim teškoćama po načelu razumne prilagodbe u svrhu osiguravanja njemu primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja. S obzirom na navedeno učenici s oštećenjem sluha imaju mogućnost dobivanja stručno komunikacijskog posrednika koji je uključen u cjelokupni obrazovni proces pa tako i nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Nadalje što se edukacije trenera o znakovnom jeziku tiče, navedeno je moguće implementirati unutar mjere 5.3.2. Poticati obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje stručnog kadra u športu.
280 Hrvatski šahovski savez SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, prije svega čestitke SDUŠ-u i svim članovima radne skupine koji su sudjelovali u izradi ovog dokumenta jer je više nego očita pozitivna namjera se pristupi rješavanju nagomilanih problema u sportu, a koji su ovim dokumentom jako dobro detektirani! S obzirom da je svrha otvaranja javne rasprave davanja prijedloga za doradu ovog dokumenta ovim putem ispred Hrvatskog šahovskog saveze se želim uključiti s nekoliko komentara. Kroz dokument se protežu pojmovi “uspjeh“, “zapažen rezultat“, “vrhunski rezultat“ što smatram da je važno jasno definirati jer s obzirom na konkurenciju u nekom sportu je 4.mjesto veliki podbačaj, a u drugom povijesni uspjeh. Upravo je to slučaj u šahu gdje je Hrvatska reprezentacija na ekipnom EP-u 2017. godine završila na diobi 3.-4. mjesta(naposljetku zbog dodatnih kriterija 4.) što je u konkurenciji šahovskih velesila Rusije, Armenijie(koja je gledala u leđa Hrvatskoj!) Engleske, Ukrajine itd. bio fantastičan doseg i pitanje kad će se ili ikad ponoviti, no koji po kriterijima ništa nije donio reprezentativcima jer od strane države taj rezultat se ne smatra uspjehom i kao takav nije prepoznat. Nadalje, smatram da treba biti oprezan između naglašavanja razlika između olimpijskih i neolimpijskih sportova, kako u financiranju tako i u tretmanu jer da li je neki sport olimpijski ili neolimpijski nije na dugi rok fiksan faktor te smo svjedoci da razni sportovi od neolimpijskih postaju olimpijski(pa i vice versa!) te zapostavljanjem nekog neolimpijskog sporta može se dogoditi da taj sport toliko oslabi da potpuno nespreman dočeka trenutak kad eventualno postane olimpijski sport. Kao što je i ovaj dokument potvrdio, šah je u top 5 neolimpijskih sportova te vjerujem da će ta činjenica biti uvažena kod buduće kategorizacije sportova i s time povezanog financiranja. S obzirom da šah nema istaknutu fizičku komponentnu šah kao sport bi trebao biti izuzet iz obveze liječničkih pregleda kao što je slučaj na gotovo svim natjecanjima u svijetu. Vezano za stručne poslove odnosno trenerski(instruktorski rad) u šahu postoje titule(velemajstor, međunarodni majstor, FIDE majstor itd.) i rejting koji su vrlo egzaktni te podrazumijevaju određeno znanje koje nema potrebe provjeravati(za razliku od toga da li je na primjer netko dobar lijevi bek) te su osobe s određenim titulama(kao završenim fakultetima) apsolutno pozvani biti treneri u šahu stoga nema potrebe ih dodatno osposobljavati kroz neke tečajeve te bi licenciranje za trenera u šahu trebao provoditi Hrvatski šahovski savez. Općenito trebalo bi dati veću autonomiju nacionalnim savezima u odlučivanju što je potrebno za stvaranje vrhunskog rezultata jer su osobe u nacionalnim savezima najstručnije za procjenu relevantnih faktora u svom sportu. Tako na primjer danas je u šahu prijenosno računalo isto kao štoperica u nekom drugom sportu te bi trebalo biti nesporno dozvoliti taj trošak u okviru proračunskih sredstava. Pa i u okviru budžeta ne bi trebalo ograničavati iznos satnice za stručni rad(najčešće povremeni s eminentnim trenerima iz inozemstva) jer se na taj način ne može realizirati neophodna dodatna stručna podrška za par vrhunskih sportaša. Treba se boriti i da prag od 20.000 kn za neoporezive sportske nagrade u godini bude povećan jer kad se to razdijeli na 12 mjeseci se vidi da se nitko od njega ne može obogatiti već je to neki minimum. Također i iznos stipendija treba biti jednak u svim gradovima, ali ne samo za 1.kategoriju, već i za 2. i 3. kategoriju. Treba se boriti za općenito veće iznose stipendija. Plaće za trenere(na stranu onih nekoliko vrhunskih koji produciraju olimpijske medalje) su ispod ozbiljne razine te na taj način je teško očekivati cjeloživotno učenje trenera, usavršavanje i slično što za rezultat ima slabiju kvalitetu koju dobivaju mladi koje treniraju. Za natjecanja iz kalendara nacionalnih saveza treba osigurati u hotelskim grupacijama povoljniju cijenu(na osnovu noćenja koje ostvaruju svi sportaši, a ne na broj koji ima određeni savez) čime bi se omogućila kvalitetna usluga našim sportašima. Ovako oni koji imaju godišnje dosta noćenja, no nedovoljno za ozbiljnije popuste, muku muče za pronalazak adekvatne lokacije za natjecanja. Pa se to prelijeva na klubove kojima je jako teško skupiti sredstva za odlazak, ne samo na međunarodna natjecanja, nego i na domaća natjecanja. Treba se izboriti da lokalna zajednica mora financirati troškove smještaja i puta na prvoligaška natjecanja svih klubova te na pojedinačna prvenstva Hrvatske županijskih prvaka. Nacionalni sportski savezi bi trebali biti u posebnom tretmanu u odnosu na druge udruge te bi im se trebalo osigurati pravnu pomoć od verifikacije na skupštinama do izrade pravilnika. Teret problema(u najgorem slučaju financijskih problema ili čak propasti) u savezima se prelijeva na cjelokupno društvo(djeca, veterani, ne odlasci na međunarodna natjecanja) što ima puno veži značaj od problema u pojedinim klubovima gdje je praksa pokazala da u slučaju gašenja dolazi do prelaska igrača u drugi klub, ali ne i drastičnih problema u sportu. Također pojam ovlaštenih osoba nije dobro riješen te su radi olakšane operative najčešće tajnici ovlaštene osobe, ali ih statuti ograničavaju u ovlastima, što dovodi do apsurdnih situacija da ne mogu donositi odluke, ali solidarno odgovaraju za odluke drugih. Imajući u vidu također drakonsku odredbu da tko je kažnjen i za najmanji prekršaj u sportu(na primjer tajnik kao ovlaštena osoba po zapovjednoj odgovornosti odgovara je li u V.ligi sucu istekla licenca koju je netko drugi trebao provjeriti) ne može raditi 3 godine u sportu, postavlja se pitanje koja kvaliteta kadrova će po tim uvjetima voditi saveze od stotine klubova? Za tu vrstu odgovornosti dotirana sredstva za plaće glavnih tajnika , koji su najčešće(za razliku od uprava koje se mijenjaju) zaslužni za kontinuitet rada nacionalnih saveza, su zapravo potcjenjivačke. Uvjeti za rad većine nacionalnih saveza(srećom ima onih koji si mogu priuštiti adekvatne uvjete) su ispod svake razine, do rudimentarnih potreba koje je čak i tragično spominjati(loše grijanje, nemogućnost otvaranja prozora i slično) do ne postojanja lifta što bi olakšalo nošenje opreme ili dokumentacije. Hrvatska je domaćin velikog broja međunarodnih natjecanja koje pohode predsjednici europskih ili svjetskih organizacija te njihov prijem u prostorije većine saveza od sramote zapravo ne dolazi u obzir te je to problem koji se treba hitno riješiti. Adekvatne prostorije sa prijemnim uredom nešto je što se mora pod hitno riješiti. U dokumentu se spominju EU projekti koji se više trebaju koristiti, no za to je potrebno povećati zaposleni kadar u savezima(i klubovima) jer je većina saveza potkapacitirano(uglavnom jedan ili dva zaposlena) te im gotovo cijeli posao otpada na tekuću administraciju. Broj zaposlenih u administraciji treba, ovisno o broju klubova i članova, povećati jer se inače savezi neće razvijati Mislim da bi se u dokumentu moglo još više naglasiti(što je izrazito važno prema onima koji nisu u sportu) da je sport mjerljiva djelatnost te da na primjer 3.mjesto može značiti financiranje, a samo jedno mjesto iza kao da rezultata nije bi bilo. U drugim djelatnostima(kultura, mediji, zdravstvo) to ni približno nije tako te zapravo pokazuje u kako složenim, visoko konkurentnim, uvjetima dionici u sportu su navikli raditi i da to treba više cijeniti. Ipak, ono što je najbitnije je da se vodeći reprezenti ključnih krovnih sportskih institucija izbore za značajnije povećanje sredstava(što glasno čine i druge grane kao kultura) jer su ta sredstva u ovom trenutku apsolutno nedovoljna. Trenutačno se velik broj sportova bori za mali dio kolača. U zadnje vrijeme tu je napravljen određen pomak što je za pohvalu, no to samo treba biti mali korak za puno veće financiranje. Tada nam se neće događati da su treneri ujedno i vozači te da se radi ušteda nakon 15 sati vožnje ulazi u natjecanje i slično. Grdno se vara onaj koji misli da se dodatna puno veća sredstva ne bi kvalitetno potrošila za razvoj sporta i na programe. Hrvatski šahovski savez Glavni tajnik velemajstor Alojzije Janković Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na čestitkama koje ste nam uputili ovim putem te na tome što ste prepoznali kvalitetu ovog dokumenta i koliko će isti pridonijeti razvoju športa. Također, zahvaljujemo na dostavljenim komentarima koje ćemo koliko je god to moguće ugraditi u dokument s ciljem njegovog poboljšanja. Što se komentara na izričaj i korištenje određene terminologije u dokumentu tiče, pokušat će se sve što je moguće preciznije definirati. Nadalje, osim u analizi trenutnoga stanja nigdje se športovi ne odvajaju na olimpijske i neolimpijske, već se kroz mjere i aktivnosti kao što je mjera 1.2.1. Uspostaviti kategorizaciju športova, a sve na temelju konkretnih podataka koji će se dobiti kroz aktivnost „Izraditi analizu stanja u području športa za potrebe kategorizacije športova“, stvaraju uvjeti kojima cilj nije podijeliti športove na olimpijske i neolimpijske ili „male“ i „velike“ već stvoriti uvjete koji će osigurati da se sredstva namijenjena športu mogu koristiti što učinkovitije te da ih se raspodijeli u skladu s potrebama svakog športa odnosno omogući se prepoznavanje objektivnih potreba i vrijednosti svakog pojedinog športa na nacionalnoj razini. Zdravstvena skrb o športašu prepoznata je u Nacionalnom programu športa te je definirana mjerom 3.2.5. Uvesti sustav zdravstvene skrbi za športaše na način da se u suradnji s Ministarstvom zdravstva donese pravilnik koji će regulirati liječničke preglede te u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje uspostaviti učinkoviti sustav za financiranje liječničkih pregleda športaša. Ministarstvo zdravstva je nadležno za brigu o zdravlju svih građana Republike Hrvatske uključujući i športaše te odredbe koje se tiču zdravstvene zaštite može isključivo propisivati ministarstvo zaduženo za područje zdravstva. Slijedom navedenoga, u Nacionalnom programu športa prepoznat je problem zdravstvene zaštite športaša te će se prilikom izrade Zakona o športu propisati donošenje pravilnika koji će regulirati liječničke preglede od strane ministarstva zaduženog za zdravstvo. Slijedom vaše primjedbe kako bi šah kao šport trebao biti izuzet od liječničkih pregleda, isto ćemo uzeti u razmatranje prilikom izrade novog Zakona o športu te njegovih podzakonskih akata. Nadalje, slažemo se s konstatacijom kako je potrebno više ovlasti u odlučivanju dati nacionalnim savezima pa je tako Nacionalnim programom športa predviđeno licenciranje stručnog kadra kroz aktivnost donošenja pravilnika od strane nadležnih nacionalnih športskih saveza. Nadalje, a što se tiče prijedloga vezanog uz porezne olakšice, sukladno konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj, Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Vezano za prijedloge kojima je potrebno obvezati lokalnu i regionalnu razinu na financiranje športa, napominjemo kako se Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17) uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad. Člankom 76. Zakona o sportu („Narodne novine“, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) propisano je da su javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba su programi, odnosno aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave. Slijedom navedenog, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djeluju na temelju Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te se Nacionalnim programom športa kao i Zakonom o sportu lokalnoj i regionalnoj samoupravi ne može propisati obveza financiranja, ali će se kroz aktivnost izrade preporuke za minimalno izdvajanje za šport stvoriti uvjeti za navedeno. Također, kroz aktivnost Poticanja programa športskih zajednica u županijama iz dijela prihoda od igara na sreću, po prvi put se osiguravaju sredstva na nacionalnoj razini za poticanje programa na lokalnoj razini kroz sufinanciranje stručnog kadra, nabavke opreme itd. te se na taj način žele stvoriti podjednaki uvjeti za bavljenje športom. Kroz mjeru 6.3.1. Unaprijediti učinkovitost rada u športskim organizacijama prepoznate su osobe uključene u rad u sportskim udrugama te činjenica da je potrebno provoditi edukacijske programe u različitim područjima športa kako bi se jačali administrativni kapaciteti svih dionika u športu i unaprijedila učinkovitost njihovog rada. Slažemo se da prostori u kojima savezi djeluju nisu uvijek adekvatni te ćemo unutar općeg cilja 6. Jačati administrativne kapacitete dionika u sustavu športa pokušati u suradnji s Ministarstvom državne imovine dodati mjeru koja će omogućiti savezima dobivanje adekvatnih prostora po povoljnijim uvjetima.
281 Marko Mišura, OLY SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Pohvalno je što je ovako važan dokument prepoznao problematiku upravljanja sustavom sporta kao i potrebu jačanja kapaciteta administrativnih dionika u sustavu sporta. Stoga predlažem sljedeće nadopune i izmjene: ZA OPĆI CILJ 5. i 6. Primjedba: Smatram da pod stručne kadrove u sportu trebaju spadati i fizičke osobe koje obavljaju upravljačke i administrativne funkcije/poslove u sustavu sporta. Obrazloženje: Te i takve osobe su isto kao i treneri važni dionici cijelog sustava i smatramo da je došlo vrijeme da ih se kao takve i prepozna i da država regulira njihov status na isti način kako je to napravljeno za trenere. Naime kada se pogleda Članak 18. i Članak 19. važećeg ZOS-a a koji određuju što su to sportske djelatnosti i tko ih može obavljati razvidno je da se polovica istih odnosi na upravljačke i administrativne djelatnosti. Posebno bi istaknuli članak 19. Stavke (3) i (4) koji se direktno po nama odnose na upravljačke i administrativne poslove u sportu, pa iako su one zakonom date u nadležnost sam pravnih osoba, smatramo da u tim pravnim osobama postoje i fizičke osobe koje provode ove djelatnosti. Također postoji veliki broj sportskih klubova, saveza i udruga koji također u svojim strukturama imaju veliki broj osoba na upravljačkim i administrativnim poslovima, a nisu ni na koji način obuhvaćene odredbama Zakona. Također napominjemo kako se za profesionalne upravljačke i administrativne kadrove u sportu država izdvaja pozamašna financijska sredstva (npr. Sufinanciranje upravljačkih i administrativnih djelatnika (glavni tajnici, tajnici, sportski i izvršni direktori, i sl. u nacionalnim sportskim savezima preko HOO-a, zatim stručna služba HOO-a, kao i SDUŠ koji je izdvojio skoro 6 milijuna kuna za gore navedene poslove). Ovo navodimo ka egzaktan primjer direktnog financiranja države u osobe za čija znanja, kompetencije, kapacitete i sposobnosti nije propisan nikakav zakonski okvir, dok je to za trener i instruktore zakonski regulirano. U prilog ovoj raspravi prilažem i poveznicu na sažetak istraživanja pod imenom STUDY ON SPORT QUALIFICATIONS ACQUIRED THROUGH SPORT ORGANISATIONS AND (SPORT) EDUCATIONAL INSTITUTES (https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/28026772-9ad0-11e6-868c-01aa75ed71a1) provedene u zemljama EU za akademsku godinu 2013/14 iz koje se može vidjeti da je u toj akademskoj godini gotovo isti broj trenera i sportskih menadžera stekao formalnu naobrazbu. Također u „Zalogu provedbe dobrog upravljanja u europskom sportu“ Europska Komisija navodi politiku dobrog upravljanja kao jednu od temeljnih smjernica kako bi se stalni i kontinuirani proces koji zahtijeva dugoročnu viziju i predanost za stvaranje ključne odgovornosti sportskih organizacija prema sportašima, članovima i dionicima (https://ec.europa.eu/sport/policy/organisation-of-sport/pledge_en). Smatram da su ovakvim odnosom države te osobe dovedene u neravnopravni položaj u odnosu na trenere, instruktore i sl. Vjerujemo i sigurni smo, a obzirom na trendove u zemljama s razvijenim sustavom sporta, da su vremena volonterskih uprava u sportu stvar prošlosti te da će takav trend doći i kod nas u idućih 5 – 10 godina. A obzirom da je NPS dokument koji „gleda u budućnost“ nadamo se da ćete prepoznati navedeno u ovom osvrtu te isto uzeti u obzir kako bi sport u našoj državi imao bolju i svjetliju budućnost. ZA POSEBNI CILJ 6.3. Primjedba: Nadopuniti posebni cilj na način da piše: Jačati upravljačke i administrativne kapacitete dionika u sustavu športa. Obrazloženje: Smatram da se sustav upravljanja u sportu ne sastoji samo od administrativnog dijela već da postoji i viša struktura upravljački (organizacijski) dio sa izvršnim ovlastima i funkcijama koja se grana na kadrove prikazane u tablici ispod. Taj argument egzaktno nam potvrđuje projektna studija „Treneri i stručni poslovi u hrvatskome športu“ koja je izrađena temeljem ugovora između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (današnji izdvojeni Središnji državni ured za šport) i Sveučilišta u Zagrebu Kineziološkoga fakulteta od 12. Srpnja 2011. za potrebe Nacionalnoga vijeća za šport, a temeljem provedenoga postupka javne nabave i ponude Sveučilišta u Zagrebu Kineziološkoga fakulteta od 16. lipnja 2011. godine. Marko Mišura, OLY Potpredsjednik Hrvatske asocijacije za sportski menadžment Djelomično prihvaćen Ovim putem vam se prvo želimo zahvaliti na dostavljenoj pohvali te napominjemo kako su kroz mjeru 6.3.1. Unaprijediti učinkovitost rada u športskim organizacijama, prepoznate osobe uključene u rad u sportskim udrugama te da je potrebno provoditi edukacijske programe u različitim područjima športa kako bi se jačali administrativni kapaciteti svih dionika u športu i unaprijedila učinkovitost njihovog rada te smatramo da ih nije potrebno prepoznavati isključivo kao voditelja ili menadžera. Što se tiče prijedloga za izmjenu naziva posebnog cilja 6.3. smatramo kako se navedeno može prihvatiti na predloženi način.
282 Zoran Manojlović SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Usklađivanje pravnog statusa nacionalne organizacije za borbu protiv dopinga u skladu s odredbama Zakona o potvrđivanju međunarodne Konvencije protiv dopinga u športu (NN Međunarodni ugovori 07/2007). Hrvatski sabor je, na sjednici održanoj 6. srpnja 2007. godine, donio Zakon o potvrđivanju Međunarodne konvencije protiv dopinga u športu (NN Međunarodni ugovori 07/2007). Navedeni Zakon predstavlja pravnu osnovu i obvezu države članice Konvencije vezano za borbu protiv dopinga u sportu. Odredbom 20.5 Svjetskog antidopinškog kodeksa, koji predstavlja sastavni dio navedene Konvencije kao Prilog I. uz Konvenciju, određena je obveza formalne i stvarne nezavisnosti nacionalne organizacije za borbu protiv dopinga tako da ta organizacija mora biti nezavisna u operativnim odlukama i aktivnostima. Obzirom da se djelatnost antidopinga obavljala unutar organizacijske jedinice Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping (dalje HZTA), temeljem članka 108. i dalje prethodnog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ukazujem da ovakvom organizacijom nije bila ispunjena obaveza pravne i stvarne nezavisnosti antidopinške organizacije. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti ( NN br 100/18) stupio je na snagu 01. siječnja 2019. Zakonom je propisana stručna i zdravstvena djelatnost na području toksikologije i antidopinga kao jedna od djelatnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te poslovi koji isti obavlja temeljem članka 36, te članka 128, 132 i 274. Danom stupanja na snagu ovog Zakona HZJZ preuzeo je sve poslove i radnike, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, prava i obveze i financijska sredstva HZTA. Upozoravam da rješenje u kojim se antidopinška djelatnost obavlja unutar organizacijske jedinice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) također ne ispunjava obvezu nezavisnosti NADO-a u operativnim odlukama i aktivnostima. Sam postupak pripajanja antidopniške djelatnosti u veliki sustav kao što je HZJZ već izaziva poremećaje u redovitom obavljanju antidopinške djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Sadašnji status nacionalne organizacije za borbu protiv dopinga, može se smatrati nepoštivanjem odredbi Kodeksa, Međunarodne konvencije protiv dopinga u športu, Antidopinške konvencije Vijeća Europe i može rezultirati utvrđivanjem nepodobnosti od strane nadležne Svjetske antidoping agencije (dalje WADA) u smislu odredbe 23.6 Svjetskog antidopinškog kodeksa, kao i Monitoring skupine Antidopinške konvencije Vijeća Europe. Napominjem da će se tijekom ove godine provesti evaluacija sukladnosti antidopinške aktivnosti u Repzublici Hrvatskoj s odredbama Antidopinške onvencije Vijeća Europe inspekcijskim nadzorom stručne delegacije Monitoring skupine. Posljedice neusklađenosti (non-compliant statusa) prema odredbi 23.6 Kodeksa i Međunarodnog standarda za sukladnost potpisnika s Kodeksom (koji je stupio na snagu 1. travnja 2018.) uključuju nepodobnost kandidature za sportske događaje, otkazivanje međunarodnih događaja, kao i gubitak mjesta u međunarodnim sportskim tijelima i tijelima WADA-e i isključenje iz sudjelovanja u WADA-inim programima. Također treba naglasiti da nesukladna antidopinška organizacija ne može provoditi istrage, testiranja, niti upravljati rezultatima, kao niti izdavati terapijska izuzeća, a sportaši koji na međunarodnim natjecanjima nastupaju za državu čija nacionalna antidopinška organizacija ima non-compliant status smatraju se „prljavim“ sportašima. Predviđene su i financijske posljedice koje uključuju plaćanje troškova tijelima WADA-e za ponovno uspostavljanje sukladnosti i financijska kazna koja može iznositi do dvije godišnje članarine WADA-i. U Nacrtu prijedloga nacionalnog programa športa potrebno je predvidjeti osnivanje samostalne pravne osobe za borbu protiv dopinga, kako bi se pravni status organizacije za antidoping uskladio sa preuzetim obvezama iz navedene Konvencije. Samostalnost pravne osobe za borbu protiv dopinga može se žurno ostvariti osnivanjem ustanove ili osnivanjem društva sa ograničenom odgovornošću bez ikakvih daljnjih ili novih troškova jer bi se dosadašnja organizacijska jedinica Službe za antidoping HZTA unijela kao gospodarska cjelina u novoosnovanu pravnu osobu, sa pravima i obavezama dosadašnje Službe za antidoping koja raspolaže poslovnim prostorom, osobljem i ostalim nužnim za obavljanje djelatnosti. Mišljenja sam kako samo neovisna i primjereno financirana nacionalna antidopinška organizacija, s dobrim autonomnim vođenjem, autonomnim donošenjem provedbenih odluka i aktivnosti u skladu s Kodeksom, te jasnom prepoznatljivošću može biti uspješna u zaštiti ljudskih prava i zdravlja sportaša, te bazičnih vrijednosti športa i njegovog integriteta. prim. dr. sc. Zoran Manojlović dr.med. Primljeno na znanje Navedeno će se razmotriti u suradnji s Ministarstvom zdravstva u čijoj je nadležnosti područje antidopinga.
283 Marin Vučić SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. Marin Vučić Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
284 Hrvatski sportski savez gluhih SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, Hrvatski sportski savez gluhih pozdravlja donošenje Nacionalne strategije za sport, temeljnog akta za sport u Republici Hrvatskoj. Kako bi tekst bio potpuno jasan, treba decidirano naznačiti pojmove koji su temelj Nacionalne strategije za sport. Naime, kako se ista temelji na Zakonu o sportu (NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16), a u istoj postoje 3 sustava sporta (redovni sustav sporta, paralimpijski sustav i sustav sporta gluhih) koji su priznati u svijetu međunarodnog sporta, a koji imaju svoje olimpijske igre. Tako postoje Ljetne i zimske olimpijske igre za zdrave sportaše, kao i Paralympics i Deaflympics. Stoga skrećemo pažnju da se sukladno tome oblikuje tekst Nacionalne strategije za sport, odnosno pojmovi koji su ekvivalent u hrvatskom jeziku za engleske nazive (paralympics i deaflympics athletes). Uzimajući u obzir specifičnosti sporta gluhih te dosadašnji sustav sporta i ekonomske pokazatelje u Republici Hrvatskoj, Hrvatski sportski savez gluhih predlaže: 1. Kontinuirano skrbiti o nastupu gluhih sportaša za Olimpijskim igrama gluhih. Putem javnih potreba na početku godine osigurati sredstva za nastup na Olimpijskim igrama (ljetnim i zimskih). Zbog troškova priprema sportaša važno je osigurati sredstva početkom godine kako bi se do početka natjecanja sportaši adekvatno pripremili i što bolje predstavljali Republiku Hrvatsku na Olimpijskim igrama gluhih. 2. Javne potrebe u sportu za gluhe na državnoj i lokalnoj razini, koje uključuju stručni rad prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika. Najveći problem gluhim sportašima komunikacija s čujućim osobama. Komunikacija je još veći problem kod djece i mladeži. Djecu i mladež treba uključiti u čujuće klubove kako bi mogli sportski napredovati među svojim vršnjacima, a to je moguće jedino uz stručni rad prevoditelja te zajednički rad kluba, roditelja, prevoditelja te Saveza kao koordinatora toga procesa. 3. Gluhe sportaše i sportaše osoba s invaliditetom osloboditi boravišne pristojbe za smještaj (hotel, apartman, sobe i sl.) Većina gluhih sportaša nema profesionalne ugovore sa svojim klubovima te im je izvor financiranja osobni rad ili stipendija onih koji studiraju. Ova mjera bi uvelike olakšala sportašima boravak na natjecanjima izvan mjesta njihovog prebivališta. 4. Oslobođenje poreza na najam sportskih dvorana u vlasništvu jedinica lokalne/područne samouprave. Svi klubovi gluhih osoba imaju status amaterskog kluba-udruge za natjecanje te se financiraju isključivo kroz prihode od članarina te dijelom kroz javne potrebe na državnoj i lokalnoj razini. Sredstva iz privatnog sektora u sportu su svedena na najmanju moguću razinu te je teško pronaći sponzore i donatore za klubove. Ova mjera bi smanjila trošak klubovima, a novac koji bi pritom ostao mogao bih se usmjeriti u razvoj mladih sportaša. 5. Oslobođenje poreza na najam prostora gdje su smještena sjedišta klubova i Saveza, također u svrhu olakšavanja poslovanja klubova i Saveza. 6. Oslobođenja PDV-a na sportsku opremu. Sportska oprema predstavljam jedan od najvećih troškova svakog sportskog kluba ukoliko bi se oslobodila PDV-a postala bi jeftinija i pristupačnija svim sportašima. 7. Organizirane edukacije o EU projektima preko Središnjeg državnog ureda za šport. EU fondovi veliki su potencijal za razvoj sporta (klubova i saveza), a financiranje iz EU fondova zahtjeva stručno i educirano osoblje o meritumu fondova i o načinu pisanja projekta. Smatramo da bi takve radionice doprinijele povećanju financiranja projekata klubova/Saveza iz EU projekata 8. Potaknuti i razvijati mogućnost stručnog osposobljavanja i zapošljavanja mladih sportaša kroz mjere stručnog osposobljavanja te mjere oslobođenja obveznih davanja (HZZO) poslodavca prilikom zaposlenja kategoriziranog sportaša. 9. Kroz poticanje mjera za zapošljavanje olakšati zapošljavanje kategoriziranih sportaša amatera ( koji nemaju ugovor o profesionalnom igranju ) Jedan od prijedloga osloboditi poslodavca obaveznih davanja za vrijeme trajanja kategorizacije sportaša. Stručno osposobljavanje proširiti na sportsku djelatnost u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se potaknulo zapošljavanje mladih sportaša u sportu. 10. Kroz javne potrebe gluhim sportašima olimpijskim kandidatima osigurati novčana sredstva za olimpijsku stipendiju, kako bi se mogli adekvatno i neometano pripremati za Olimpijske igre gluhih. 11. Prilikom donošenja plana javnih potreba u sportu na razini lokalne samouprave provesti savjetovanje s predstavnicima lokalnog sportskog saveza gluhih. 12. Osigurati medijsku zastupljenost uspjeha gluhih hrvatskih reprezentativaca na nacionalnoj televizijskoj kući, kroz privatne televizijske kuće. 13. Preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje poticati mjerama zapošljavanja radna mjesta za prevoditelje znakovnog jezika, koji bi bili na raspolaganju gluhim sportašima. 14. Poticati mjerama za zapošljavanje i programom javnih potreba zapošljavanje administratora (tajnika) u sportskim klubovima kako bi se sve zakonske obaveze klubova na vrijeme izvršavale, a sportaši na usluzi svakodnevno imali stručnu podršku kluba. 15. Sufinanciranje redovnog školovanja za vrhunske gluhe sportaše putem oslobođenja školarine i školskih stipendija 16. Gluhu djecu integrirati u školski sustav sporta uz prisutnost prevoditelja znakovnog jezika. 17. Poticati zapošljavanje bivših vrhunskih gluhih sportaša u sustavu državne i lokalne uprave vezano uz poslove sporta 18. Trajne naknade i državne nagrade izjednačiti za sve sportaše. Svi navedeni prijedlozi trebali bi se uskladiti s pozitivnopravnim propisima u Republici Hrvatskoj osobiti s novim Zakonom o sportu. Provođenjem ovih mjera osigurala bi se ravnopravnost svih gluhih sportaša sa ostalim sportašima sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Zakonom o sportu i svim pozitivnopravnim propisima u Republici Hrvatskoj. Hrvatski sportski savez gluhih Nije prihvaćen Što se tiče primjedbe na tekstualni dio, smatramo da je sve jasno napisano te je tamo gdje je to potrebno šport osoba s invaliditetom u potpunosti jasno prepoznat te nije potrebno nadopunjavati niti mijenjati tekst. Što se tiče komentara kako je neophodno kontinuirano brinuti o nastupu gluhih športaša, želimo istaknuti činjenicu kako država brine o sustavu športa gluhih što se vidi i iz iznosa sredstva osiguranih u Državnom proračunu za Hrvatski sportski savez gluhih koji se kontinuirano iz svake godinu povećavaju te su se u odnosu na 2015. udvostručila odnosno povećala za više od 100%. S obzirom na osigurana i znatno povećana sredstva za šport gluhih kao i činjenicu kako olimpijski ciklus, a tako i pripreme za olimpijske igre traju 4 godine, a ne samo na početku olimpijske godine, smatramo kao država kvalitetno skrbi o gluhim športašima. Također mjera 3.3.3 Poticanje, promicanje i skrb o športovima i športsko-rekreacijskim aktivnostima za osobe s invaliditetom kroz četiri različite aktivnosti brine o unaprjeđenju sustava športa osoba s invaliditetom i športaša s invaliditetom. Nadalje, a što se prevoditelja tiče, člankom 53. stavkom 4. te člankom 54. stavkom 3. Zakona o sportu propisane su zadaće sportskih saveza osoba s invaliditetom i Hrvatskog sportskog saveza gluhih među kojima je i skrb o športašima koja između ostalog ako je to potrebno podrazumijeva i brigu oko prevoditelja ako je to športašu potrebno. Vezano uz sve prijedloge koje se odnose na porezne olakšice , sukladno konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti svi porezni i drugi propisi koje ste naveli, a mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Što se tiče prijedloga o edukaciji o EU projektima preko Središnjeg državnog ureda za šport, unutar mjere 6.3.3. Potaknuti veće apliciranje za sredstva EU fondova, nalaze se aktivnosti „Organizacija radionica na temu apliciranja za sredstva iz EU fondova“ i „Podrška potencijalnim korisnicima i dionicima u uspješnom prijavljivanju projekata“ za koje je nositelj i provoditelj Središnji državni ured za šport te također napominjemo kako Središnji državni ured za šport već provodi navedeno te je ove godine organizirao 3 radionice, u Osijeku Splitu i Zagrebu. Prijedlozi o zapošljavanju športaša sadržani su unutar posebnog cilja 3.1. Poticati dual karijeru športaša na način da se svim športašima, pa tako i gluhima, omogući kvalitetno obrazovanje, a zatim i zapošljavanje unutar resora poput Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova . Što se tiče prijedloga vezanog uz olimpijske stipendije športaša isto se nalazi u Nacionalnom programu športa u mjeri 3.2.2. Poticati športsku izvrsnost i provoditi razvojne programe putem krovnih športskih organizacija, aktivnost „Stipendirati olimpijske kandidate“. Nadalje što se tiče stipendiranja školovanja športaša navedeno je također već sadržano u dokumentu u mjeri 3.1.2. Sufinancirati školovanje bivšim i sadašnjim vrhunskim športašima te napominjemo kako Središnji državni ured već sad sufinancira njihovo školovanje. Što se tiče integracije gluhe djece u obrazovni sustav, na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr., 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17 i 68/18) donesen je Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima („Narodne novine“, broj: 108/18) koji člankom 1. stavkom 4. propisuje da je cilj potpore pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika izjednačavanje mogućnosti učenika, odnosno sudjelovanje u onom sustavu komunikacije koji preferira gluhi, nagluhi ili gluhoslijepi učenik te učenik sa složenim komunikacijskim teškoćama po načelu razumne prilagodbe u svrhu osiguravanja njemu primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja. S obzirom na navedeno učenici s oštećenjem sluha imaju mogućnost dobivanja stručno komunikacijskog posrednika koji je uključen u cjelokupni obrazovni proces pa tako i nastavu tjelesne i zdravstvene kulture i izvannastavne športske aktivnosti. Što se izjednačavanja trajnih novčanih naknada za sve športaše tiče, napominjemo kako je i Ustavni sud potvrdio, Rješenjem Broj: U-I-4674/2013, od 9. listopada 2018. godine da se navedene odredbe ne smatraju diskriminatornima prema športašima s invaliditetom nego se samo postavljaju kriteriji za ostvarivanje prava, koji sukladno navedenom rješenju nisu nesuglasni s člankom 14. Ustava te člankom 4. stavkom 1. točkama a, b, c, i d odnosno člankom 5. stavcima 1.2. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i fakultativnog protokola uz Konvenciju.
285 SAVEZ SPORTSKE REKREACIJE "SPORT ZA SVE" SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT SAVEZ SPORTSKE REKREACIJE „SPORT ZA SVE“ SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE SUGESTIJE ZA IZMJENE ILI DOPUNE NACIONALNOG PROGRAMA ŠPORTA Nacrt prijedloga nacionalnog programa športa zaslužuje svaku pohvalu. Ovako urađen dokument u ovom području sigurno se prvi puta pojavio u ovom obliku analize i prijedloga. Ova tematika ovako detaljno obrađena daje mogućnost da se u skorije vrijeme šport uredi i regulira kao i u zemljama sadašnjih naših uzora u ovom području. Naše sugestije za neke korekcije izašle su kao plod dugogodišnje prakse u području sportske rekreacije i funkcioniranja u sadašnjim uvjetima. - Pojam „Javne potrebe u športu“u tekstu se često spominje, ali se ne definira što u biti javne potrebe u športu jesu i tko ih utvrđuje ili su one rezultat ulaska u sustav financiranja iz proračunskih sredstava države, te područne regionalne uprave i samouprave prema nahođenju i sposobnosti korisnika proračuna. - Sportska rekreacija navodi se u velikom dijelu teksta Prijedloga i to često uz aktivnosti i pokrete proizašle iz sportske rekreacije (ZUTA), ali se ne definira nositelj djelatnosti već se općenito navode sve udruge. Očito je da se tom vidu aktivnosti građana kroz tekst pridaje veliko značenje, ali provedbena tehnika nije prepoznatljiva. Iz tog razloga još je više očita potreba da se HSSR „Sport za sve“definira kao krovna organizacija i nositelj ove aktivnosti. - Prilog prethodnom prijedlogu su obveze izrade kriterija za kategorizaciju športova, a potom i športovi od nacionalnog interesa. (str. 34). U tom postupku teško je kategorizirati športsku rekreaciju i sve druge športove u jednom pravilniku, što pokazuje i dosadašnja praksa. To nam upućuje da će se taj vid aktivnosti tretirati kao: “ Potreban a nepoželjan dodatak u kući sporta“. - Kod Općih ciljeva 5.2. Unapređenje zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja, navode se promotivno-edukativna predavanja za koje se zadužuju Središnji državni ured za šport, Hrvatski zavod za javno zdravstvo te pravne osobe u sustavu športa. Svakako smatramo da bi tu trebao biti naveden prvenstveno Hrvatski savez sportske rekreacije „Sport za sve“. (str.41.) Predsjednik: Ivo Šimac, prof. Nije prihvaćen Ovim putem vam se prvo želimo zahvaliti na prepoznavanju važnosti donošenja Nacionalnog programa športa te na podršci u donošenju istoga. Što se tiče javnih potreba u športu, one se definiraju zakonom, a Nacionalni program športa samo daje podlogu za donošenje zakonskih odredbi te će sukladno navedenome javne potrebe i sve vezano uz njih biti detaljno definirano i obrazloženo Zakonom o športu, što je uostalom definirano i važećim zakonom. Nadalje, što se terminologije tiče, u Nacionalnom programu športa ne spominje se naziv zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost već zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje pod koje spada i organizirano provođenje športske rekreacije. Također, bilo bi diskriminatorno prepoznati samo jednu udrugu, pa makar ona bila i nacionalni športski savez, koja može provoditi aktivnosti u području zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja, a Nacionalni program športa ne može i ne smije biti diskriminatoran ni u jednom segmentu onoga što se njime propisuje. Nadalje, smatramo kako samo nominiranje saveza kao krovnog, a bez konkretnih posebnosti u smislu ciljeva i aktivnosti zbog kojih bi to tako trebalo biti, nije opravdano.
286 Davor Lukačević SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, U ime Srednje škole, Centra za odgoj i obrazovanje, Zagreb, Zagorska 14, u potpunosti podržavam prijedlog o uvrštavanju Specijalne olimpijade Hrvatske u Nacionalni program sporta kao jedinu krovnu organizaciju za organiziranje i provođenje sportskih natjecanja za osobe sa intelektualnim teškoćama, kako na nacionalnim natjecanjima i prvenstvima, tako i na međunarodnim sportskim događajima. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa.. Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
287 Goran Bence SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, U potpunosti podržavam prijedlog Specijalne olimpijade Hrvatske: Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program sporta kao krovnu organizaciju za sport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja sporta, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za sport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama imaju želju i pravo na bavljenje sportskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe sporta osoba s intelektualnim teškoćama. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim sportovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program sporta kao nacionalni sportski savez koji izražava javne potrebe za sport osoba s intelektualnim teškoćama. Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
288 Centar za rehabilitaciju "Nada" SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Marko Štrucelj, Centar za rehabilitaciju "Nada" Poštovani, U ime Centra za rehabilitaciju "Nada" u potpunosti podržavamo prijedlog Specijalne olimpijade Hrvatske: Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
289 Centar za odgoj i obrazovanje Zajezda SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Denis Sušac, C.O.O. Zajezda Poštovani, ovo je prijedlog u ime Centar za odgoj i obrazovanje Zajezda. U potpunosti podržavamo prijedlog Specijalne olimpijade Hrvatske: Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program sporta kao krovnu organizaciju za sport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja sporta, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za sport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama imaju želju i pravo na bavljenje sportskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe sporta osoba s intelektualnim teškoćama. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim sportovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program sporta kao nacionalni sportski savez koji izražava javne potrebe za sport osoba s intelektualnim teškoćama. Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
290 Santino Debelec SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Santino Debelec, COO Čakovec Poštovani, U ime COO Čakovec u potpunosti podržavam prijedlog Specijalne olimpijade Hrvatske: Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
291 Natali Žigo Štefulj SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Natali Žigo Štefulj, COO Čakovec Poštovani, U ime COO Čakovec u potpunosti podržavam prijedlog Specijalne olimpijade Hrvatske: Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
292 Jasna Ižaković SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
293 Joško Gaćina COO Juraj Bonači-Split SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Joško Gaćina COO Juraj Bonači -Split Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
294 Tomislav Dubravčić SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT UZOSIO Golubica Vukovar kao članica Specijalne olimpijade Hrvatske, mišljenja je da Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa i to kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim oštećenjima/teškoćama, a to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim oštećenjima čija je punopravna članica i Specijalna olimpijada Hrvatske. Osobe s intelektualnim oštećenjima u Republici Hrvatskoj imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim oštećenjima. Takvo mišljenje i preporuku dala je i Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom UN-a te Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2017-2020 u jednom od svojih poglavlja propisuju i sportske aktivnosti za osobe s invaliditetom, a kako su osobe s intelektualnim oštećenjima također kategorija osoba s invaliditetom, sve odredbe navedenih akata odnose se i na te osobe. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim oštećenjima mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Korisnici UZOSIO Golubica Vukovar upravo zahvaljujući Specijalnoj olimpijadi Hrvatske dosljedno provode odredbe Konvencije UN-a u punom smislu riječi, te smatramo da takav rad treba svakako unaprijediti, ozakoniti i poboljšati u interesu osoba s intelektualnim oštećenjima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa barem kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Unatoč činjenici da su sve te osobe, osobe s invaliditetom, jedino osobe s intelektualnim oštećenjima ne mogu govoriti u svoje ime, izreći svoje želje, no definitivno ostvaruju i mogu ostvarivati uspješne rezultate među sebi jednakima. Upravo radi toga nije prihvatljivo miješanje sa drugim kategorijama invalida unutar istih organizacija. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. Za UZOSIO GOLUBICA Vukovar Tomislav Dubravčić Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
295 Pavlina Miljković SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
296 Športsko društvo Specijalni športovi Luč SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, ovo je prijedlog u ime Športskog društva Specijalni športovi Luč. U potpunosti podržavamo prijedlog Specijalne olimpijade Hrvatske: Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. U ime Športskog društva Specijalni športovi Luč Slađana Tatić Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
297 Višnja Popović SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. U ime svih sportaša sa intelektualnim i višestrukim teškoćama i njihovih trenera Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
298 SPECIJALNA OLIMPIJADA HRVATSKE SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, ovo je prijedlog u ime Specijalne olimpijade Hrvatske: Specijalnu olimpijadu Hrvatske treba uvrstiti u Nacionalni program športa kao krovnu organizaciju za šport osoba s intelektualnim teškoćama i to iz najmanje dva razloga: poštivanje međunarodnog ustroja športa, te poštivanja ljudskih prava, prava na jednakost. Na međunarodnom nivou postoji organizacija Special Olympics International koja je u svijetu krovna organizacija za šport osoba s intelektualnim teškoćama čiji smo i mi punopravni članovi. Osobe s intelektualnim teškoćama postoje u Republici Hrvatskoj i imaju želju i pravo na bavljenje športskim aktivnostima. Potrebno je omogućiti Specijalnoj olimpijadi Hrvatske da kao krovna organizacija izražava javne potrebe športa osoba s intelektualnim teškoćama. Moramo napomenuti da je takvo mišljenje i preporuku dala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom gospođica Anka Slonjšak. U skladu s time predlažemo promjene koje bi ispravile tu nepravdu i omogućile da se osobe s intelektualnim teškoćama mogu kvalitetno baviti športom. U Specijalnu olimpijadu Hrvatske u ovom trenutku udruženo je 38 članica (udruga ili ustanova) koje kroz godinu organiziraju i održe preko 16 državnih prvenstava u raznim športovima. Ako iz bilo kojih razloga smatrate da to nije moguće, nužnost je uvrstiti Specijalnu olimpijadu Hrvatske u Nacionalni program športa kao nacionalni športski savez koji izražava javne potrebe za šport osoba s intelektualnim teškoćama. Naravno to znači da se zakonom može regulirati financiranje iz javnih izvora. Također je potrebno dodati da Specijalna olimpijada Hrvatske mora biti zasebna organizacija kako je to i na međunarodnom nivou, a ne može biti dio Hrvatskog paraolimpijskog odbora jer su to dvije potpuno različite misije i vizije športa i života. Budući da se osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu same zastupati na Vama je odgovornost da ne dozvolite njihovo marginaliziranje na području športa. U ime Specijalne olimpijade Hrvatske Franjo Horvat, nacionalni direktor Prihvaćen S obzirom na strateška područja rada, ciljeve, aktivnosti, ustroj, organizaciju rada i međunarodni status Specijalne olimpijade Hrvatske smatramo opravdanim da se navedena prepozna kao Nacionalni savez Specijalne olimpijade Hrvatske za osobe s intelektualnim teškoćama koje se mogu uključiti u njihov rad sukladno pravilima Međunarodne specijalne olimpijade.
299 Sportska udruga gluhih Splitsko- dalmatinska županija SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, Središnji državni ured za sport svake godine donosi odluku namjene sredstava za HOO, HSSG, HPO, HASS I HŠSS u javnim potrebama u sportu što znači da se piramidalno odlučuje o dodjeli javnih potreba u sportu. Svaki grad ili općina trebaju donijeti odluku o javnim potrebama u sportu prema gradovima sportskih saveza, gradova športskih saveza gluhih,gradova športskih invalida,gradova školska sportskih saveza i gradova sveučilišni sport saveza . Naime, gradovi sportskih saveza gluhih nisu članovi HOO što znači da gradovi bi trebali donijeti odluku, a ne zajednica i gradovi sportskih saveza. Problem je u tome što gradovi sportskih saveza gluhih ne mogu dobiti sredstva za stručni rad,administratora, diplomiranog trenera itd zbog pravilnika gradovi športski saveza prema HOO jer gradovima športskih saveza gluhih nisu članovima HOO i problem nesigurnost financiranja te ne predstavlja stalni financijski izvor, što bi posebna proračunska stavka, kao takva bila. Do sada Gradovi športski saveza odlučili odlučuje o dodjeli javnih potreba u sportu prema Gradovi športski saveza gluhih, gradova sportski saveza invalida,gradovi športskih školskih saveza i gradova športskih sveučilišni saveza. Stoga, naše mišljenje je: - Gradovi ured za šport treba odlučiti odlučuje o dodjeli javnih potreba u sportu za gradovi sportskih saveza odlučuju o raspodjeli prema klubovima članovima - Gradovi ured za šport treba odlučiti odlučuje o dodjeli javnih potreba u sportu gradovi sportskih saveza gluhih odlučuju o raspodjeli prema klubovima gluhih - Gradovi ured za šport treba odlučiti odlučuje o dodjeli javnih potreba u sportu gradovi sveučilišni saveza odlučuju o raspodjeli prema sveučilišni klubovima - Gradovi ured za šport treba odlučiti odlučuje o dodjeli javnih potreba u sportu gradovi školska saveza odlučuju o raspodjeli prema školskim klubovima - Gradovi ured za šport treba odlučiti odlučuje o dodjeli javnih potreba u sportu gradovi invalida saveza odlučuju o raspodjeli prema klubovima invalida Stoga bi pet predstavnika iz navedenih ureda saslušaju te uključiti u raspravu prijedlozima u javnim potrebama u sportu kod Gradovi za ured šport. Pozdrav Nije prihvaćen Navedena primjedba nije u potpunosti jasno napisana, ali napominjemo kako su člankom 75. Zakona o sportu propisane javne potrebe na državnoj razini te se za njihovo izvršenje osiguravaju sredstva u Državnom proračunu, a člankom 76. propisane su javne potrebe na lokalnoj i regionalnoj razini među kojima se nalaze i sportske aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te se za njihovo izvršenje sredstva osiguravaju u proračunima lokalne i područne (regionalne) samouprave.
300 Hrvatski savez za obaranje ruke SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, u ime Hrvatskog saveza za obaranje ruke, navodim kako slijedi. Naime, pohvaljujemo centralizaciju isplata stipendija vrhunskim športašima I kategorije, no istovremeno držimo kako bi trebalo svakako po istom principu uvrstiti i vrhunske športaše II kategorije, a sve iz razloga što tijela lokalne samouprave različito financijski tretiraju vrhunske športaše. Osim općenito nižih stipendije u određenim dijelovima Hrvatske naspram Grada Zagreba za istu kategoriju vrhunskog športaša, neke Zajednice športova i Gradski športski savezi, a sukladno čijim Pravilnicima se stipendije i isplaćuju, čak kategoriziraju visinu stipendija po sportovima, unatoč već ishođenoj kategorizaciji športaša pri HOO-u. Zbog svega navedenoga u nekim gradovima stipendije iste kategorije variraju 300 % ovisno o kojem športu se radi. Nadalje, bilo bi vrlo važno navesti kako isplata stipendija za sve kategorije vrhunskih športaša ne može ovisiti o dobi kategoriziranog športaša, već se ista temelji na rezultatu tj. uspješnosti. Danas, nažalost, u većini zajednica športova na snazi su Pravilnici o isplati stipendija koji dobno diskriminiraju športaše, a što je potvrđeno i iz mišljenja Ureda pučke pravobraniteljice. Zaključno, pohvaljujemo intenciju financiranih liječničkih pregleda putem HZZO-a, no držimo kako bi trebalo periodičnost istih uskladiti sa specifičnostima svakog pojedinačnog športa. S poštovanjem Aleksandar Jakovac, predsjednik Hrvatski savez za obaranje ruke Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na pohvalama vezanim uz stipendiranje športaša I. kategorije te prihvaćamo prijedlog da se navedena mjera proširi i na športaše II. kategorije. Što se tiče dobne diskriminacije za ostvarivanje materijalnih nagrada kategoriziranim sportašima Nacionalni program športa kroz niti jednu mjeru i aktivnost ne diskriminira ni po kojoj pa tako ni po starosnoj osnovi pa tako niti zakonske odredbe koje će proizaći iz navedenoga neće biti diskriminatorne na osnovu starosne dobi. Nadalje, zahvaljujemo što ste prepoznali mjeru kojom će se urediti zdravstveni pregledi te napominjemo kako je Ministarstvo zdravstva nadležno za brigu o zdravlju svih građana Republike Hrvatske uključujući i športaše te odredbe koje se tiču zdravstvene zaštite može isključivo propisivati ministarstvo zaduženo za područje zdravstva. Slijedom navedenoga, u Nacionalnom programu športa prepoznat je problem liječničkih pregleda športaša te će se prilikom izrade Zakona o športu propisati donošenje pravilnika koji će regulirati liječničke preglede od strane ministarstva zaduženog za zdravstvo uzimajući pri tome u obzir specifičnosti svakog pojedinog športa.
301 Perica Konforta SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, U ime Hrvatskog pikado saveza predlažem: 1. Izuzeće elektroničkih pikado aprata od plaćanja doprinosa poreznoj upravi u obliku markica, onih koji se isključivo koriste za trening i natjecanje. Također, da se za te iste aparate stvore zakonski okviri kojima Hrvatski pikado savez ima pravo i obavezu označiti na sličan način, uz odgovarajuće i propisane tarife. Obrazloženje: Trenutno porezna uprava sve elektroničke pikado aparate smatra aparatima za igru i zabavu u komercijalnom kontekstu i za svakog od njih potražuje cca. 1.200 kn godišnje, kroz plaćanje markica. Oslobađanjem ovog nameta i dopuštanjem Hrvatskom pikado savezu mogućnost i/ili obvezu da izdaje slična obilježja za elektroničke pikado aparate koji su u vlasništvu i na korištenje registriranih i aktivnih pikado klubova (slično kao i "Biljarski savez" za biljarske stolove), pikado sport bi dobio nova sredstva za razvitak. 2. Ukidanje dobne diskriminacije za ostvarivanje materijalnih nagrada kategoriziranim sportašima Obrazloženje: Prosjek godina naše muške reprezentacije je nešto više od 40 godina, a naš najstariji reprezentativac ima 51 godinu. Već nam se u prošlosti dešavalo da stariji igrači koji su ostvarili kategorizaciju nisu mogli uživati propisane nagrade zbog dobne diskriminacije. Vjerujem da ima još sportskih saveza kojima bi donošenje ovog propisa dobrodošlo, jer pikado sport nema jedini ovu specifičnost da se najbolji sportski rezultati postižu u srednjoj životnoj dobi, pa i kasnije. 3. Smanjivanje učestalosti liječničkih pregleda za pikado sportaše Obrazloženje: Sadašnja frekvencija liječničkih od 2 puta godišnje je nepotrebna jer je pikado sport niskog intezitea i ne zahtijeva veliku aerobnu ni anaerobnu potrošnju energije. Pikado je sport preciznosti i kocentracije, koji zahtijeva izdržljivost. Predlažem da sportaši do 40 godina obavljaju predled svake 4 godine, sportaši do 55 godina svake 3, a oni iznad, svake 2 do jednu godinu. Vjerujem da bi slična regulacija bila primjerena i još nekim sportskim savezima. U svoje osobno ime predlažem: - Izrada mobilne aplikacije i internetske stranice koja će pružati informacije o besplatnim rekrativnim aktivnostima koje će pružati zainteresirani klubovi i savezi, tijekom vikenda (po uzoru na "Odmorko") Uvod: Kao otac dvoje djece susreo sam se sa besplatnim rekreativnim aktivnostima u vrijeme školskih praznika znanih pod imenom "Odmorko". Uvidio sam da se radi o odličnom projektu za školsku djecu. Moje ideja je proširiti tu koncepciju na vikende i na odrasle radi postizanja općeg cilja unapređenja zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja. Materijalno tehnički uvjeti: Izrada i održavanje internetske stranice i mobilne aplikacije koja će pružati sve potrebne informacije primateljima usluga i sve potrebne alate za oglašavanje, pružateljima usluga. Korisnici: 1. Primatelji usluga: svi građani željni tjelesnog vježbanja na rekreativnoj razini. 2. Pružatelji usluga: Klubovi i savezi koji imaju resursa koje mogu izdvojiti u određenim terminima za besplatno rekreativno vježbanje. Obrazloženje: Dosta djece a i odraslih ima volju i želju za rekreativnim vježbanjem, ali iz raznoraznih razloga si to ne mogu priuštiti, npr. nedostatak vremena, nedostatak novaca, nedostatak ideje o vrsti vježbanja i sl. Ova aplikacija bi omogućavala pregled informacija o dostupnim terminim i vrsti vježbanja i lokaciji vježbališta po raznim modelima pretrage. Zainteresiranim klubovima i savezima bi ova aplikacija ponudila savršenu platformu za prezentaciju svojih sportova i privlačenje novih članova. Oni bi u skladu sa svojim mogućnostima nudili termine i lokacije vođenih rekreativnih treninga. Nositelj ovog projekta bi trebala biti neka od sportskih institucija uz subvenciju klubovima i savezima pružatelja usluga. S poštovanjem, Perica Konforta stručni prvostupnik trenerske struke izbornik pikado reprezentacije Primljeno na znanje Sukladno konzultacijama s Ministarstvom financija za vrijeme trajanja javnog savjetovanja te nedvojbenoj potrebi za analizom poreznog sustava u Republici Hrvatskoj, Nacionalni program športa izmijenit će se na način da će se zadržati mjera 1.4.1. Izraditi detaljnu analizu poreznog sustava koji ima direktan ili indirektan utjecaj na šport uz prijedlog novih poreznih mjera, a u tekstualnom dijelu će se navesti koji porezni i drugi propisi mogu biti predmet analize sa svrhom prepoznavanja potrebnih i korisnih mjera. Na temelju dobivenih rezultata predlagat će se porezne reforme koje će omogućiti poticanje razvoja športa u Republici Hrvatskoj. Što se tiče ukidanja dobne diskriminacije za ostvarivanje materijalnih nagrada kategoriziranim sportašima Nacionalni program športa kroz niti jednu mjeru i aktivnost ne diskriminira ni po kojoj pa tako ni po starosnoj osnovi pa tako niti zakonske odredbe koje će proizaći iz navedenoga neće biti diskriminatorne na osnovu starosne dobi. Što se tiče liječničkih pregleda, zdravstvena skrb o športašu prepoznata je u Nacionalnom programu športa te je definirana mjerom 3.2.5. Uvesti sustav zdravstvene skrbi za športaše na način da se u suradnji s Ministarstvom zdravstva donese pravilnik koji će regulirati liječničke preglede. Ministarstvo zdravstva je nadležno za brigu o zdravlju svih građana Republike Hrvatske uključujući i športaše te odredbe koje se tiču zdravstvene zaštite može isključivo propisivati ministarstvo zaduženo za područje zdravstva. Slijedom navedenoga, u Nacionalnom programu športa prepoznat je problem liječničkih pregleda športaša te će se prilikom izrade Zakona o športu propisati donošenje pravilnika koji će regulirati liječničke preglede od strane ministarstva zaduženog za zdravstvo uzimajući pri tome u obzir specifičnosti svakog pojedinog športa. Vezano uz komentare koje predlažete u osobno ime, obavještavamo Vas kako je Središnji državni ured za šport izradio Informacijski sustav u športu koji trenutno sadrži 7 osnovnih registara te da je Nacionalnim programom športa kroz aktivnost „Izraditi nove registre i podregistre Nacionalnog informacijskog sustava u športu“ omogućena njegova nadogradnja, koja će se sukladno osiguranim proračunskim sredstvima odnositi i na područje športske rekreacije.
302 Sportska udruga gluhih Splitsko- dalmatinska županija SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Naš prijedlog je: Nogometni menadžment i sportski menadžment se razlikuju Nogometni menadžeri se brinu o prodaji ili kupnji igrača za klubove Sportski menadžeri se brinu o administrativnim poslovima u sportu ,projektna te organizaciji putovanja i natjecanja sportaša itd Sve navedeno treba biti u skladu s nacionalnim programom športa i novim Zakonom o sportu Pozdrav Prihvaćen Nacionalni program športa prepoznaje osobe koje rade na administrativnim poslovima u sustavu športa među koje spadaju i športski menadžeri te im se pruža podrška kroz opći cilj 6. Unaprijediti sustav upravljanja u športu. Slažemo se kako ih je potrebno razlikovati od „nogometnih menadžera“ te će se kroz novi Zakon o športu oni prepoznati kao posrednici u športu.
303 Sportska udruga gluhih Splitsko- dalmatinska županija SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, Naš prijedlog je osnivanje Hrvatskih sportskih prevoditelja za gluhe sportaše kako bi se omogućila komunikacija u sportu prema čujućim roditeljima koji imaju djecu sa oštećenjem sluha, na sportskim natjecanjima, konferencijama, medijima, sastancima, čujućim trenerima koji se brinu o gluhoj djeci- sportašima na natjecanjima te za svakodnevnu komunikaciju preko telefona ili mobitela, radionica SDUŠ,itd Navedeno bi trebalo biti u skladu sa Nacionalnim programom sporta kao i novim Zakonom o sportu. Nadalje, u vrtićima, osnovnim i srednjim školama ima djece sa oštećenjem sluha koji žele sudjelovati u sportskim aktivnostima i natjecanjima, a ne mogu zbog nedostaka prevoditelja. Stoga je potrebna suradnja gradova i sportskih saveza kako bi se toj djeci omugućili prevoditelji te integracija u zajednici. Sportski savezi najbolje poznaju potrebe u sportu te imaju informacije o gluhim sportašima i djeci u vrtićima i školama. Npr.u Splitsko dalmatinska županija ima oko 80 djece sa oštećenjem sluha u 30tak škola koje nemaju mogućnosti sudjelovanja u sportskim aktivnostima i natjecanjima zbog nedostatka prevoditelja znakovni jezika u sportu. Djeci sa oštećenjem sluha treba omogućiti prevoditelje u sportu kako bi im se omogućilo sudjelovanje u sportskim aktivnostima i natjecanjima, jačalo samopouzdanje i zdravlje, omogućila socijalna integracija u društvu te mogućnosti sudjelovanja jednog dana i na Olimpijskim igrama ( kao npr. Zlatni gluhi rukometaši koji su osvojili nekoliko puta zlato na Gluhih Olimpijskim igrama). Pozdrav Primljeno na znanje Unutar mjere 2.3.4. Integrirati osobe s invaliditetom u sustav školskog i akademskog športa, uvrštena je aktivnost „Edukacija kineziologa za rad s osobama s invaliditetom“ čiji su nosioci Kineziološki fakulteti, a koja između ostaloga daje podlogu Kineziološkim fakultetima da u nastavu uvedu i učenje znakovnog jezika. Napominjemo kako se Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu putem ove javne rasprave očitovao na navedenu mjeru te smatraju da oni već provode sve potrebno što se tiče edukacije nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture za rad s djecom s invaliditetom. Također napominjemo kako ne postoje relevantni podatci o tome koliko je djece s oštećenjem sluha uključeno u redovnu nastavu te koliko je zaista potrebno da svi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture moraju znati znakovni jezik te je stoga upitna opravdanost istoga. Također, temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr., 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17 i 68/18) donesen je Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima („Narodne novine“, broj: 108/18) koji člankom 1. stavkom 4. propisuje da je cilj potpore pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika izjednačavanje mogućnosti učenika, odnosno sudjelovanje u onom sustavu komunikacije koji preferira gluhi, nagluhi ili gluhoslijepi učenik te učenik sa složenim komunikacijskim teškoćama po načelu razumne prilagodbe u svrhu osiguravanja njemu primjerenih uvjeta odgoja i obrazovanja. S obzirom na navedeno učenici s oštećenjem sluha imaju mogućnost dobivanja stručno komunikacijskog posrednika koji je uključen u cjelokupni obrazovni proces pa tako i nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Što se tiče mogućnosti osnivanja Hrvatske organizacije sportskih prevoditelja znakovnog jezika za gluhe sportaše i djecu s oštećenjem sluha, ne postoji prepreka da se ona osnuje te navedeno nije potrebno propisivati niti Nacionalnim programom športa niti Zakonom o športu. Također napominjemo kako su člankom 53. stavkom 4. te člankom 54. stavkom 3. Zakona o sportu propisane zadaće sportskih saveza osoba s invaliditetom i Hrvatskog sportskog saveza gluhih među kojima je i skrb o športašima koja između ostalog ako je to potrebno podrazumijeva i brigu oko prevoditelja ako je to športašu potrebno.
304 Juraj Čošić SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, čestitke na pokretanju inicijative za izradu novog Zakona o sportu kao i prve strategije hrvatskog sporta uopće. Prije nego što upišem svoje mišljenje te ideje o samim mjerama i prijedlozima spomenutih akata, želio bi skrenuti pozornost na najveću opasnost i izazov s kojim će se ovi dokumenti naći prilikom usvajanja i provedbe. Kako svi zakoni, izmjene i dugoročne strategije ovise o političkoj volji potrebno je osigurati preduvjete za dugoročnu provedbu istih. Relativno dug period (2019-2026) koji je planiran za implementaciju i provođenje podložan je promjenama raznih političkih opcija i vlada pa je ključno osigurati dugoročnu političku podršku (imamo više negativnih primjera iz prošlosti). Predlažem osnivanje povjerenstva/radne skupine koje bi uključivalo stručnjake iz raznih područja, predstavnike svih političkih stranaka (koje žele sudjelovati), istaknute trenere i sportske djelatnike kako bi rad mogao biti politički neovisan i dugoročno održiv. Osim toga u javnu raspravu i podršku ovakvim dokumentima nužno je uključiti najistaknutije hrvatske sportaše koji bi popularizirali izradu te ju približili javnosti. Sportaši i sportski djelatnici koliko god uspješni bili svjesni su situacije i problema koje imamo u sportu, zato što su i sami prolazili težak put do uspjeha. Njihova iskustva i primjeri dobre prakse s kojima su se susretali u svijetu bili bi višestruko iskoristivi. Potpora više neovisnih stručnjaka, vrhunskih sportaša, različitih političkih opcija i javnosti općenito bili bi preduvjet da se ovakva vrsta dokumenata može usvojiti i provoditi bez obzira na političku opciju i vladajuću većinu. Lijep pozdrav, Juraj Čošić magistar kineziologije Primljeno na znanje Ovim putem zahvaljujemo na danoj podršci pri izradi Nacionalnog programa športa. Što se tiče Vašeg prijedloga, provođenje svih mjera i aktivnosti pratit će nacionalno koordinacijsko tijelo za praćenje provedbe Nacionalnog programa športa čije je osnivanje propisano kroz mjeru 6.1.1. Program javnih potreba u športu uskladiti s NPŠ-om. Također, prilikom njegovog osnivanja vodit ćemo računa o navedenom u Vašoj primjedbi.
305 Luka Leško SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA ŠPORT Poštovani, Molim Vas primite sljedeći prijedlog. Uvidom u nacrt prijedloga Nacionalnog programa športa, izdvojio bih sljedeće. Jasno je istaknuta vizija u kojoj je Republika Hrvatska prepoznatljiva po postizanju vrhunskih športskih rezultata. Kao jedan od posebnih ciljeva stoji povećanje promocijske vrijednosti športa no operacionalizacija je provedena isključivo za, hvalevrijednu, promociju tjelesne aktivnosti. Isto nije razrađeno i za korištenje športskih postignuća za prosperitet u ostalim sferama društvenog života. SWOT analizom prepoznate su: SNAGA - kontinuirano postizanje vrhunskih športskih rezultata; vrhunski športaši kao promotori RH; PRIJETNJE - neprepoznavanje športa kao važne društvene pojave te njegove ekonomske, socijalne i ostale uloge; PRILIKE - marketinška iskoristivost bogate športske baštine i športaša koji kontinuirano postižu vrhunske športske rezultate. U svrhu aktualizacije športskog potencijala nacije u tome kontekstu, predlaže se operativnije promišljanje o ustrojstvu i strukturi radnog tijela u području iskoristivosti najvećih športskih postignuća, odnosno športaša kao ambasadora boljitka u različitim aspektima društvenog života pa i postizanju vanjskopolitičkih ciljeva (tzv. meka moć športa u okviru konstruktivističke teorije međunarodnih odnosa), a koje bi se sastojalo od stručnjaka različitih dodirnih područja. Na taj bi način benefiti športskog potencijala Republike Hrvatske na turizam, ekonomiju, investicije i sl., bili upravljani i usmjeravani, a rjeđe prepušteni slučaju. U tu svrhu važan je uvid u znanstveno - stručne spoznaje u području korištenja športa u višesegmentnom ostvarenju ciljeva država te praćenje primjera dobre prakse, poput australskog u kojemu je sustavno prepoznata uloga športa u ostvarenju nacionalnih interesa u području diplomacije, ekonomije, turizma, inovacijskom sektoru i sl., što je rezultiralo izradom Nacionalne strategije športske diplomacije u zajedničkoj režiji njihova Državnog ureda za šport i Ministarstva vanjskih poslova i trgovine (DFAT). U nacrtu prijedloga Nacionalnog programa športa, istaknuta je važnost multidisciplinarnosti odnosno međuresorne suradnje, a nabrojani su resori od suradničkog interesa. Jedan od važnijih resora u ovome kontekstu svakako je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koje iz nekog razloga nije navedeno na popisu. U skladu s navedenim, predlažem: 1. Međuresorno promišljanje o ustrojstvu radnog tijela za aktualizaciju športskog potencijala RH u višesegmentnom području društvenog života, sastavljeno od stručnjaka različitih dodirnih područja. 2. Promišljanje o uspostavi operativne suradnje krovnih državnih športskih institucija s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH, u svrhu efikasnijeg korištenja športa kao meke moći u ostvarenju vanjskih ciljeva RH. Ukoliko se ovaj ili slični prijedlozi usvoje, od važnosti je praćenje učinaka novoformiranih tijela, uz kontinuirano izvještavanje o ishodima, a sve u svrhu dugoročnog povećanja efikasnosti. Ukoliko slični prijedlozi poluče pozitivne učinke za državu, potencijal športa dobit će na dodatnoj važnosti što potencijalno može potaknuti dodatna ulaganja u šport, koja će neposredno pomoći u ostvarenju ostalih ciljeva predviđenih nacrtom prijedloga dotičnog programa. S poštovanjem, dr. sc. Luka Leško Djelomično prihvaćen Navedeno je prepoznato kroz mjeru 6.3.4. Poticati međunarodnu suradnju u području športa te je kroz aktivnost osnivanja tijela zaduženog za športsku diplomaciju kao nositelj i provoditelj navedeno Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Također, provođenje svih mjera i aktivnosti pratit će nacionalno koordinacijsko tijelo za praćenje provedbe Nacionalnog programa športa čije je osnivanje propisano kroz mjeru 6.1.1. Program javnih potreba u športu uskladiti s NPŠ-om. No, navedeni prijedlozi ugradit će se u tekst Nacionalnog programa športa kako bi aktivnosti bile jasnije objašnjene.