Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o rasporedu člana obveznog mirovinskog fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom   S obzirom da je u planu osnivanje Mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD) od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, predlažemo da ukoliko u slučaju kada osoba u roku od šest mjeseci od ostvarivanja prava na mirovinu ne obavijesti REGOS o izboru društva za isplatu mirovine, da se ista osoba obavijesti o navedenom, te zatraži u roku do 30 dana da se odluči za određeni MOD - gdje joj se obavezno dostavljaju podaci o trenutno najpovoljnijem MOD-u za osiguranika. Te nakon proteka navedenog roka ukoliko se osoba ne izjasni da se postupi sukladno članku 3. Pravilnika. Obrazloženje: Navedeno bi bilo poticajno za MOD-ove na način da će oni nastojati zbog konkurencije biti povoljni za osiguranika. Nije prihvaćen Nakon što REGOS od HZMO-a zaprimi podatke iz Rješenja o priznavanju prava na mirovinu, REGOS izrađuje dva primjerka Obrasca R-POD (Prijava o izboru osiguravajućeg društva) i uz popratni dopis dostavlja ih budućem korisniku mirovine na potpis. REGOS svojim dopisom (u prilogu mail-a) upućuje budućeg korisnika mirovine o obvezi odabira MOD-a te o postupanju REGOS-a, ako to ne obavi u propisanom roku. REGOS će budućeg korisnika mirovine putem informativnog izračuna mirovine, dostavljenog na kućnu adresu, obavijestiti o iznosima mirovine za svaki od postojećih MOD-ova. Predmetnim se postupanjem upućuje buduće korisnike mirovine u njihova prava, obveze i mogućnosti te se postupa jednako i transparentno prema svima budućim korisnicima.
2 Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d.  , Članak 2. Ovako uređen članak 2. propušta uzeti u obzir odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018 – dalje: ZOMO). Naime, prava iz mirovinskog osiguranja korisnik mirovine ne stječe samo ex lege, odnosno po ostvarivanju zakonskih uvjeta na mirovinu, već se ista prava mogu ostvariti tek po zahtjevu budućeg korisnika mirovine - osiguranika. Budući da nije nužno da osiguranik traži ostvarivanje prava na mirovinu prvi idući dan nakon prestanka osiguranja, zakonodavac je u ZOMO predvidio mogućnost podnošenja zahtjeva na mirovinu i nakon ostvarivanja zakonskih uvjeta. No kako bi se spriječilo podnošenje zahtjeva za mirovnu protekom neprimjereno dugačkog roka, zakonodavac je predvidio da, ako je zahtjev za mirovinu podnesen protekom roka od 6 mjeseci nakon prestanka osiguranja, osiguranik može ostvariti pravo na mirovinu računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, i za 6 mjeseci unatrag. Navedena mogućnost postoji kod svih vrsti mirovina, odnosno kako kod starosne i prijevremene starosne mirovine, tako i kod obiteljske, invalidske, pa i privremene invalidske mirovine. (usp. – čl. 37. st. 4., čl. 59. st. 3., 72. st. 1. ZOMO). Obzirom da članak 2. ovog Pravilnika uređuje prisilno raspoređivanje člana obveznog mirovinskog fonda u mirovinsko osiguravajuće društvo protekom roka od 6 mjeseci od ostvarivanja prava na mirovinu, proizlazi da određene skupine korisnika mirovine koji su kasnije podnijeli zahtjev za mirovinu, i iskoristili svoje pravo prema ZOMO, neće biti u mogućnosti iskoristiti svoje pravo iz članka 130. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (NN 22/14, 29/18 i 115/18 – dalje: ZMOD), budući će biti raspoređeni u mirovinsko osiguravajuće društvo bez da im je pruženo pravo izbora mirovinskog osiguravajućeg društva. No čak i neovisno o slobodnom disponiranju zahtjeva za mirovinu, potrebno je uzeti u obzir i dvostupnjevitost upravnog postupka pri ostvarivanju prava na mirovinu. Naime, iako je Zakonom o općem upravnom postupku propisan rok za okončanje upravnog postupka, na svako rješenje koje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje donese, osiguranik, odnosno, budući korisnik mirovine, ima pravo izjaviti žalbu i tražiti ostvarivanje svog prava kroz žalbeni postupak. Žalbeni postupak može značajno produžiti upravni postupak, a datum ostvarivanja prava na mirovinu ostaje vezan datumom od kojeg osiguranik traži priznanje prava na mirovinu, odnosno od datuma od kojeg osiguranik ima to pravo. Navedeno ukazuje na još jednu grupu budućih korisnika mirovine kojima će biti oduzeta mogućnost slobodnog izbora mirovinskog osiguravajućeg društva prema članku 130. ZMOD. Nastavno na izneseno, smatramo da nije logično niti opravdano rok za raspored člana obveznog mirovinskog fonda vezivati uz datum ostvarivanja prava na mirovinu. Stoga, radi izbjegavanja zakonskih proturječnosti i obuhvaćanja cjelokupnog mirovinskog sustava, predlažemo početak računanja roka vezati uz neki drugi datum, kao npr. konačnost rješenja o ostvarivanju prava na osnovnu mirovinu ili podredno, uz datum pravomoćnosti istog rješenja. Također, budući da Središnji registar osiguranika postupa po ovom Pravilniku, početak računanja roka moguće je vezati uz datum kada je REGOS bio obaviješten o činjenici ostvarivanja prava na osnovnu mirovinu, čime bi se korisniku mirovine omogućio izbor prema čl. 130. ZMOD, ali uz ograničenja navedena u čl. 131. st. 4. ZMOD. Prihvaćen Prihvaća se.