Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Nacrtu Smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Andrej Križanec SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Poštovani, smatram kako je vrijeme da se napravi nova Mreža škola, ali ne na način da temeljni kriterij bude broj učenika. Škole s manjim brojem učenika ne bismo smjeli samo tako odbacivati i pridruživati školama koja broje veći broj učenika, jer su upravo takve škole u tim sredinama nositeljice kulturnog života. Ako se ugase škole u manjim sredinama koje imaju manje od 150 učenika, ta će mjesta ostati "mrtva". Govorimo o mjestima u kojima nema trgovine, mjestima u kojima sve što se događa, događa u školi. Kad su priredbe, cijelo selo dođe u školu, i tko ima djecu, i tko nema. Mislim da djeca nisu prostor i mjesto gdje bi se trebalo štedjeti - mnogo je pitanja koja bi se ovdje mogla postaviti. S druge strane, ako se spoje dvije škole, osim ušteda koje se namjeravaju postići smanjenjem broja administrativnog osoblja i ravnatelja, mogla bi nastati lančana reakcija i bez posla bi ostali spremačice, domari, kuharice i dr..... Smatram da to neće donijeti nikakve uštede. Trebaju li šestogodišnjaci i sedmogodišnjaci ustajati u šest ujutro da bi putovali do škole, tko će platiti troškove prijevoza autobusom. Ako želimo kvalitetniju mrežu školskih ustanova, moramo pronaći kvalitetnija rješenja. Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Ostvarenje općih ciljeva podrazumijeva mogućnost redovitoga odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenoj od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika).
2 Biserka Leskovar SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Poštovani ! U ovoj priči o izradi nove Mreže škola prisutne su samo brojke koje određuju hoće li dosadašnja matična škola opstati ili ne . Vrlo okrutno!!! Nisu li učenici ipak mladi ljudi kojima je potrebno kvalitetno obrazovanje, a koje će im ponajprije osigurati škola s manjim brojem učenika u odjeljenju gdje se svaki učitelj može posvetiti potrebama učenika kako onih darovitih tako i još više onih s raznoraznim poteškoćama. To je PRIVILEGIJA , a ne problem za državni proračun. Upravo iz takvih škola često puta izlaze briljantni učenici koji nižu uspjehe u daljnjem školovanju upravo iz razloga jer su osnovnoškolsko obrazovanje proveli u , slobodno možemo reći, idealnom okruženju. Škola u kojoj radim punih 25 godina je matična škola. Ima tradiciju dugu 90 godina i to vrlo uspješnu u svim sferama života mjesta i šire zajednice. Centar je svih kulturnih i sportskih događanja pa čak i obrazovanja odraslih. Nezamislivo je da škola odjednom izgubi svoju samostalnost i postane područna škola i da se time ugasi sve ono što je u jednoj zajednici uspješno i dobro, razvija je i povezuje u svakom pozitivnom smislu. Zadnjih deset godina je broj učenika je u opadanju, ali isto tako imamo podatke koji govore o doseljavanju mladih obitelji i povećanju novorođene djece. Ukine li se samostalnost škole, mladi ljudi će doslovno pobjeći i nastaniti se u većim sredinama. Znači takvim potezima bi manja mjesta mogla s vremenom jednostavno nestati. Pitamo se je li je to cilj ukidanja matičnih škola s manjim brojem učenika??? Dakle, problem je puno kompleksniji nego što se čini. I pitamo se da li netko o tome razmišlja. Koliko će ravnatelja, stručnih suradnika, tehničkog osoblja ostati bez posla, učitelja bez satnice ili bez radnog mjesta i tko će ih sve zbrinuti . Na to pitanje također nitko ne odgovara. Jedan mali dio njih će možda biti zbrinut, a drugi dok čekaju na Državnom uredu ili Zavodu za zapošljavanje će kupiti kartu za Njemačku ili Irsku u jednom smjeru. Nažalost, jer neće imati drugog izbora! Svakodnevna pojava u ovoj državi. Ako bi već i trebalo doći do spajanja škola , lijepo bih molila da se vodi briga o tome da npr. dvije područne škole koje su u našoj neposrednoj blizini na svega nekoliko kilometara pripoje našoj školi koja je matična , ali koja sada nema u svom sastavu nijednu područnu školu. Nema logike da te dvije područne škole pripadaju vrlo udaljenim matičnim školama. S obzirom da je naša škola u cijelosti obnovljena s novom sportskom dvoranom i s vrlo visokim standardom što se tiče opremljenosti škole, bila bi prava katastrofa da jednog dana izgubi samostalnost i postane područna škola zbog loših odluka ili brojeva u nekakvim statističkim tablicama . A ako treba vršiti okrupnjavanje škola radi raznoraznih ušteda , racionalizacije ,optimalizacije i sl. riječi koje navodno opravdavaju zatvaranje malih škola , ponajprije predlažem da se racionalizacija i optimalizacija učini u agencijama, ministarstvima , političkim strankama i u sličnim tijelima koja bi itekako mogla uštedjeti puno više novca nego što se izdvaja za male ili velike škole i sve zaposlenike koji u njima rade. Srdačan pozdrav! Biserka Leskovar Nije prihvaćen Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (primjerice, troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (primjerice, kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Nadalje, pogrešna je pretpostavka da se u prvi plan stavlja ekonomska opravdanost što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Ostvarenje općih ciljeva podrazumijeva mogućnost redovitoga odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenoj od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta.
3 Božica Horvat 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 2.1. Osnovne škole Prilikom definiranja optimalne škole za svrhu izrade mreže školskih ustanova ne bi se iz vida smjeli izgubiti oni koji su u središtu obrazovnog procesa - učenici. Optimalna škola unutar kvalitetne mreže mora biti definirana kao dostupna učeniku, a ne svedena samo na njihov broj u instituciji. Zbog toga smatram da je u kriterije za optimalnu osnovnu školu nužno uvrstiti i preporučeno maksimalno trajanje putovanja do škole za učenike. Na taj način izbjegao bi se rizik da se ukidanjem škola pojedini učenici nađu u poziciji u kojoj produženo vrijeme putovanja do nove škole bitno utječe na rezultate koje učenici ostvaruju kroz odgojno-obrazovni proces, a i dalje bi postojao prostor za uštede tamo gdje one nisu štetne za učenike. Uvjeti putovanja (uključujući i dostupnost javnog prijevoza) jednostavno nisu usporedivi u većim mjestima i u područjima rjeđe naseljenosti (ruralna područja, otoci, brdsko-planinska područja) i ignoriranjem te činjenice mogao bi se radi privremene male uštede stvoriti ogroman dugoročan trošak na društvenoj razini. Primljeno na znanje Optimalni broj učenika u razredu definiran je Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008, 90/2010).
4 DAJANA MITIĆ SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Obrazovanje je temelj društva. Ne može se obrazovanje gledati kroz ekonomske računice i isplativost. Svako bi dijete trebalo imati mogućnost školovati se u svom mjestu, a da se ne gleda je li to isplativo. U današnje vrijeme, kada sve više obitelji odlazi iz zemlje, upravo zbog ovakve politike, ne može se očekivati da je optimalan broj učenika preko 300. Naša škola ima između 101 i 150 učenika, svaka je učionica opremljena pametnom pločom, računalom, projektorom. Imamo knjižnicu vrlo dobro opremljenu lektirnim naslovima i ostalim knjigama za djecu, koju učenici svakodnevno posjećuju, druže se i igraju. Gdje će kad ju ukinete? Učenicima je jednako dostupno znanje i kvalitetno obrazovanje kao u nekoj školi sa 500 učenika. Štoviše, našim učenicima je lakše jer ih nema 20 u razredu, jer se učitelj može svakome od njih posvetiti što i traži Škola za život. U visoko razvijenim zemljama, na koje bismo se trebali ugledati, ide 1 učitelj na 7 učenika. Jer je to optimalan broj učenika kojima se jedan učitelj stigne posvetiti tijekom nastavnog sata. Želite kvalitetniju nastavu? Sa 28 učenika na 1 učitelja? Teško. Osobno, išla sam u školu s 1500 učenika, bilo nas je 150 u generaciji, 30-ak u razredu, ja se nisam mogla izraziti. Kako će se učenici koji se plaše javnog nastupa izraziti pred 25 učenika? Gdje je tu kvalitetno obrazovanje? Gdje su jednake mogućnosti kad ga učitelj ne stigne obići u jednom školskom satu? Ponavljam, ne spajajte male škole s velikima, ugasit ćete selo, unesrećiti djecu. Ako to ikome išta znači... Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
5 Darko Cobović 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 3.2. Srednje škole U točci 3.2. Srednje škole, prvi specifični cilj je povećanje gimnazijskih programa za cca 30%, nauštrb strukovnih programa, i to u roku od četiri godine. Na temelju kojih podataka se došlo do tih brojki povećanja, koje analize? Na temelju toga što je strukovno obrazovanje "skupo" za državu? U trenutku kad poslodavci doslovno vape za radnom snagom ("pa čak nije više upitno jel zna, samo da hoće" - rekao je jedan poslodavac) autori smjernice povećavaju za 30% programe koji su "osuđeni" na nastavak školovanja. Više gosp. Ostojić neće tražit djelatnice za turizam samo po školama, već i po ministarstvima. Sramotno Primljeno na znanje Racionalizacija broja strukovnih škola i programa u odnosu na gimnazijske programe i postepeno povećanje udjela gimnazijskih u odnosu na strukovne ne smjera elitizaciji gimnazijskog obrazovanja već podizanju razine kvalitete strukovnih programa, uvjeta njihovog izvođenja, doprinosa regionalnim razvojnim potrebama, profilaciji programske ponude na razini županija i reduciranju programskog preklapanja strukovnih programa određenog upisnog područja za kojima ne postoji opravdanost, kako u kontekstu tržišnih potreba tako i uzimajući u obzir priljeve učenika iz osnovnog školstva. Postojeća situacija u dijelu Mreže ponude programa negativno utječe na potencijal zapošljvosti učenika koji stječu kvalifikacije koje nisu prepoznate ili potrebne na tržištu rada. Reorganizacija programske ponude u sustavu strukovnog obrazovanja uz uspostavu programskih, materijalnih i kadrovskih uvjeta više razine kvalitete je neophodna ukoliko se žele postići pozitivni učinci za pojedince koji završavaju sustav i za gospodarstvo i zajednicu u cjelini. Kao što je navedeno u dokumentu Smjernica, racionalizacijom broja strukovnih škola i obrazovnih programa temeljenom na prostornim, materijalnim i kadrovskim preduvjetima i mogućnostima realizacije učenja temeljenog na radu, a u skladu s potrebama tržišta rada na nacionalnoj i regionalnoj razini, stvorit će se uvjeti za jačanje kvalitete strukovnih škola te time i izlaznih kompetencija potrebnih za pristup tržištu rada.
6 Dragan Sačer SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Sve se svodi na brojke, optimalnost, racionalnost, prosječnost, kao neki „novigovor“ koji samo vi razumijete. Bilo bi lijepo kad bi posjetili te „male škole“ pa da vidite kako se radi s tom djecom, kakvi se rezultati postižu, koliko su djeca zadovoljna i nasmijana – nešto što se vrlo rijetko može vidjeti, kakvo je ozračje u zbornici, kolegijalnost i osmijeh kad dolaziš na posao. Da, to je bitno, radost i osmijeh na licima djeteta, kad te poštuju i cijene, pozdravljaju na svakom koraku. Nažalost, to će se u velikoj mjeri izgubiti vašim planom. U cijeloj toj priči učitelji i učenici su ti koji gube, učitelji posao, učenici kvalitetu. Ajmo učitelji na tečaj njemačkog i engleskog. Kakve su to norme, standardi od 28 učenika po razredu ? Umjesto da se vrši decentralizacija, mi ćemo poslati učenike u gradove, napuniti razrede od 30 učenika i očekivati bolju budućnost. Radi li netko od vas u školi ? U susjednom gradu škola je od 1000 učenika kojoj su pripojene još dvije manje škole koje su geografski bliže našoj školi – evo vam prostora za racionalizaciju, pitate li se kako jedan ravnatelj stiže obaviti svoj posao u takvim školama ? Sjednite s učiteljima, ravnateljima i vidite gdje se mogu napraviti promjene i uštede, ali nemojte to raditi preko leđa učitelja koji su ionako u nezavidnom položaju. Lijepo je kolegica Ljiljana napisala gdje se sve može uštedjeti, eto vam primjer digitalizacije školstva, milijuni su potrošeni za tablete koji ničemu ne služe, koji dokazano unazađuju kvalitetu obrazovanja, napredne zemlje rješavaju se takve tehnologije, a mi se ponosimo njome i uvodimo ju u škole na velika vrata. Puno je tu nelogičnih stvari. Podržavam dosadašnje komentare i nadam se da netko iole razuman neće krenuti u ostvarivanje ovako suludih ideja. Da se vratim na početak, želite li brojke, egzaktne pokazatelje, provjerite koliko se različitih izvannastavnih aktivnosti i radionica odvija u malim školama, kakvi se rezultati postižu na županijskim i državnim natjecanjima, kakvo je zadovoljstvo tih učenika u usporedbi s velikim školama. Malo zbrajanja i dijeljenja pa dobijete brojke i brojkice, optimalno i racionalno, prosjeke i prosječnost – ono što vi, nažalost, želite postići. Kao da čitam Orwela i njegovu 1984. Lijep pozdrav. Primljeno na znanje Mreža se donosi kako bi se omogućila jednaka dostupnost obrazovanja na teritoriju cijele Republike Hrvatske, a što podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenosti od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta. Smjernice usmjeravaju škole/osnivače u procesu reorganizacije broja ustanova i programa. Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parameter (primjerice, troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (primjerice, kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Uloga Smjernica nije jednoobrazno propisivanje postupanja osnivača u tom procesu već komuniciranje relevantnih podataka i strateških ciljeva sustava odgoja i obrazovanja osnivačima osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova odgoja i obrazovanja. Smjernice definiraju smjer djelovanja u izgradnji učinkovitoga i održivoga obrazovnog sustava koji će zadovoljiti potrebe svih dionika i korisnika sustava. Odgovornost je osnivača da, uvažavajući Smjernice ali ne nauštrb korisnika sustava, predloži Mrežu na svom upisnom području koja će u najvećoj mogućoj mjeri doprinijeti realizaciji ciljeva definiranih Smjernicama uz uvažavanje načela jednake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, racionalnog ustroja upisnih područja i optimalne iskoristivosti postojećih školskih kapaciteta.
7 Dunja Klarić 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 2.1. Osnovne škole Razredni odjeli s 28 učenika ne odgovaraju suvremenim metodama rada s učenicima. Vrlo je teško osigurati formativno praćenje, rad sa svakim učenjem i inkluzivno okruženje. Predlažem da u već u smjernice bude uključen broj učenika od 24 ili manje. Nije prihvaćen Optimalni broj učenika u razredu definiran je Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008, 90/2010).
8 GRAD RIJEKA SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, Zaključak U tekstu se uvijek spominju iznimni slučajevi, ali nikada nisu navedeni. Predlažemo da se u Smjernicama umjesto „iznimni slučajevi“, napiše o kojim se to iznimnim slučajevima radi. Također, predloženo treba nadopuniti i sa smjernicama za škole za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, škole s posebnim odjelima, škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina i škole s posebnim odjelima na jezicima nacionalnih manjina, umjetničke škole, škole s produženim boravkom, škole bez prostornih prepreka, stručnim timovima, centrima potpore i dr. Primljeno na znanje Iznimni slučajevi su jasno utvrđeni ustavnim, zakonskim, podzakonskim aktima te strateškim nacionalnim i drugim dokumentima. Nema potrebe isto utvrđivati kada bi s istim trebali svi osnivači biti dobro upoznati (prava pripadnika nacionalnih manjina, učenika s teškoćama u razvoju, škole na područjima od posebne državne skrbi i dr.).
9 GRAD RIJEKA 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.1. Osnovne škole U Smjernicama je nužno utvrditi, najprije vremensko razdoblje za koje se moraju pribaviti podaci i zatim taksativno navesti podatke koji se moraju prikupiti obavezno i izvor podataka, specifični podaci koja imaju pojedina područja, te drugi podaci koje osnivači mogu razmatrati ali nisu obavezni. Primljeno na znanje Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspolaže cjelovitim podacima o školskim ustanovama zahvaljujući aplikaciji „ŠeR - Školski e-Rudnik“ (www.mzo.hr), a koji su javno dostupni i široj zainteresiranoj javnosti. Navedeni podaci temeljna su podloga i mogu uvelike pomoći svim osnivačima školskih ustanova prilikom izrade prijedloga za novu Mrežu o osnivanju novih ustanova, o statusnim promjenama ili privremenom/trajnom prestanku rada škola. Osim navedenih podataka, koriste se i relevantni pokazatelji demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja, podaci o naseljenosti područja na kojima djeluju školske ustanove, broju djece, geografskom položaju, udaljenosti školskih ustanova i sl.
10 GRAD RIJEKA 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 3.1. Osnovne škole Navedeni opći ciljevi nejasni te ih je potrebno doraditi. Kod općeg cilja potrebno je pod brojem 1. točno navesti, nabrojati što treba omogućiti svim učenicima za jednaku dostupnost i jednake mogućnosti školovanja i koji su to pokazatelji koje treba pratiti i prikazivati. Kod općeg cilja pod brojem 2. točno navesti na koji način podizati razinu opremljenosti, utvrditi prioritete kod nabave opreme i projekcije opremanja te način njegovog praćenja radi ujednačavanja uvjeta koja će biti usporediva na području cijele Republike Hrvatske. Utvrditi standardu opremu sa osnovnim specifikacijama. Kod općeg cilja pod brojem 3. točno navesti pokazatelje za okrupnjavanje škola i programa temeljem kojih su osnivači dužni isto predložiti u prijedlogu Mreže. Kod specifičnog cilja – osigurati optimalne uvjete za organizaciju i provedbu cjelodnevne nastave u osnovnim školama i rad u jednoj smjeni u sljedećih 10 godina. Točno navesti koji se to optimalni uvjeti moraju osigurati. Programa cjelodnevne nastave za predmetnu nastavu nema te je nemoguće za nešto nepoznato osigurati uvjete. Stoga je potrebno u Smjernicama navesti koje je to optimalne uvjete potrebno osigurati. Kod svakog cilja važno je navesti i obveze osiguravanja financijskih sredstava za njegovo ostvarivanje, ali s konkretnim pokazateljima i praćenjem istih. Nije prihvaćen Definiranjem Smjernica Ministarstvo olakšava posao osnivačima školskih ustanova u procesu izrade nove Mreže na njihovim upisnim područjima jer su smjernice upute kojima se osnivačima olakšava izrada prijedloga Mreže. U izradi smjernica, Ministarstvo znanosti i obrazovanje vodilo je računa, između ostaloga, i o interesima djece te o izgradnji učinkovitoga i održivoga obrazovnog sustava koji će zadovoljiti potrebe svih dionika. Ostvarenje općih ciljeva podrazumijeva mogućnost redovitoga odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenoj od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta. Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja utvrđeni su optimalni prostorni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi normativi potrebni za osiguravanje ujednačenih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama.
11 GRAD RIJEKA 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 2.1. Osnovne škole Potrebno je u Smjernicama navesti sa kojim danom će svi osnivači utvrditi podatke koji proizlaze iz eMatice i koji su prikazani u Školskom e-Rudniku i koji će služiti kao temelj za izradu prijedloga Mreže. Kod trenutačnog stanja nema niti jednog jedinog podatka npr. o djeci s teškoćama koja polaze redovne osnovne škole. Prvi opći cilj navodi da je potrebno omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive sa EU standardima. Da bi se to uopće počelo ostvarivati potrebno je zapošljavanje odgovarajućeg broja stručnih suradnika inače je ovaj cilj definitivno neostvariv za riječke osnovne škole, bar u pogledu djece s teškoćama (podaci iz ožujka 2018. godine). U Smjernicama se navodi Državni pedagoški standard kao jedno od mjerila za ustroj mreže, a u njemu se kaže sljedeće: • Škola koja ima do 180 učenika zapošljava 2 stručna suradnika od kojih 1 mora biti pedagog - 25 % naših škola ne zadovoljava; • Škola koja ima do 500 učenika zapošljava 3 stručna suradnika - 47 % naših škola ne zadovoljava; • Škola koja ima 15 – 20 učenika s Rješenjem ima pravo na stručnog suradnika edukacijsko – rehabilitacijskog profila - 47 % naših škola ne zadovoljava; • Čak 7 škola s više od 15 učenika s Rješenjem nema niti jednog stručnog suradnika edukacijsko – rehabilitacijskog profila; • 17 stručnih suradnika edukacijsko – rehabilitacijskog profila (ne na puno radno vrijeme) zaposleno je na oko 550 učenika s Rješenjem. I ovo je važan podatak i mjerilo za ustroj mreže, te očekujemo od MZO da navede kada će se uskladiti sa DPS odnosno osigurati kadrovske uvjete za jednake mogućnosti za sve učenike. Primljeno na znanje Podaci u aplikaciji „ŠeR - Školski e-Rudnik“ mogu se svakodnevno koristiti. Također, u istoj su dostupni i podaci o učenicima s teškoćama u razvoju. Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja utvrđeni su optimalni prostorni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi normativi potrebni za osiguravanje ujednačenih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama. Uzimajući u obzir Državni pedagoški standard osnovnoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja te postojeće stanje u školama, Ministarstvo znanosti i obrazovanje je utvrdilo da isto nije niti optimalno niti da su ujednačeni uvjeti u radu škola. Stoga je nužna izrada nove mreže da bi se svim učenicima omogućila jednaka dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima.
12 Igor Soldić 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 2.1. Osnovne škole Optimalna škola s 16 razrednih odjela (od toga bi u prosjeku bilo 8 u razrednoj nastavi i 8 u predmetnoj nastavi) nije nikako dobar temelj. Ako uzmemo satnicu učitelja koji predaju predmet koji se izvodi s 2 sata tjedno, to bi značilo da učitelj ne može imati punu satnicu u jednoj školi (2 sata * 8 razreda = 16, a potrebno je u prosjeku 20 sati za punu satnicu). Potrebno je povećati broj razrednih odjela u ovim smjernicama, što se vrlo lako može postići ako se smanji broj učenika koji bi bili u jednom razredu. Nije prihvaćen Optimalni broj učenika u razredu definiran je Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008, 90/2010).
13 Ina Randić Đorđević 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.1. Osnovne škole Ovaj prijedlog nije dobar. Cilj ne bi trebao biti globalizacija, nego decentralizacija. Svaka mala škola zna i može izvući najbolje iz sredine u kojoj živi i ovakav prijedlog označava gubljenje samostalnosti i autonomiije pri donošenju mnogih odluka. Okrupnjavanje i racionalizacija maćehinski su pojmovi i pokazuju koliko je Ministarstvu znanosti i obrazovanja doista stalo do obrazovanja. Predlažem racionalizaciju MZO-a na način da se racionaliziraju predlagači i donositelji odluka koje ne potiču izvrsnost. ;) Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (primjerice, troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (primjerice, kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Nadalje, pogrešna je pretpostavka da se u prvi plan stavlja ekonomska opravdanost što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
14 Ina Randić Đorđević 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 2.1. Osnovne škole Tko je i po kojim testiranjima odredio da je optimalan broj učenika u osnovnoj školi 20 - 28? Zanimaju me kompetencije sastavljača tih ispitivanja i kada su provedena. Naime, u skladu s promjenama u društvu valja mijenjati i optimalan broj učenika. U mojoj učionici može sjediti 28 učenika jedino ako je prva klupa udaljena od ploče pola metra. Predlažem optimalan broj učenika 15 - 20 koji bi omogućio sustavno formativno vrednovanje koje se očekuje u "Školi za život". Nije prihvaćen Optimalni broj učenika u razredu definiran je Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008, 90/2010).
15 Ines Toma SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Poštovani, promjene na području obrazovanja, a samim time i uređivanje mreže škola su potrebne, međutim smatram da nije rješenje u pripajanju manjih škola većima. Smatram da bi trebalo napraviti upravo suprotno, rasteretiti veće škole, smanjiti razredne odjele i na taj način poboljšati odgojno - obrazovni proces. Radim na dvije manje i jednoj većoj školi i moje dosadašnje radno iskustvo je takvo da je u manjim školama prisutna veća kohezija i prisnija atmosfera među učenicima. Više pažnje se može posvetiti odgojnim komponentama obrazovanja koje u osnovnom školstvu imaju posebnu težinu. Naše škole u manjim mjestima drže ljude na okupu i u biti su mjesto okupljanja mještana tijekom cijele godine kroz priredbe, radionice, gostujuće kazališne, folklorne te koncertne događaje. Škole na kojima radim usko surađuju s lokalnom zajednicom i tu leži njihova velika vrijednost. Istraživanja su pokazala da učenici putnici postižu lošiji školski uspjeh jer dosta vremena troše putujući u školu. Ne treba generalizirati, naravno, ali jednostavnije je prošetati do škole nego organizirati prijevoz u udaljenije škole. I u organizaciji samog prijevoza se koriste značajna materijalna sredstva. To su samo neki od argumenata koje bi trebalo uvažiti na temelju iskustava upravo onih koji rade u takvim uvjetima, malim školama i sredinama. Djelomično prihvaćen Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (primjerice, troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (primjerice, kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Nadalje, pogrešna je pretpostavka da se u prvi plan stavlja ekonomska opravdanost što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Ostvarenje općih ciljeva podrazumijeva mogućnost redovitoga odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenoj od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta. Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.).
16 Istarska županija SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA ISTARSKA ŽUPANIJA - u ulozi osnivača 25 osnovnih škola, 21 srednje škole i 1 učeničkog doma 1. Broj učenika nikako ne može biti jedino mjerilo u kreiranju optimalne škole Obrazloženje: Svaka sredina, pa i šira lokalna zajednica ima svoje specifičnosti koje treba uvažavati, njegovati i održavati. Naročito se to odnosi na ruralne sredine u Istarskoj županiji koje su udaljene od većih središta, slabo prometno povezane s gradskim naseljima, te je škola jedina ustanova koja unosi život u takve sredine. Geografske specifičnosti nekih jedinica lokalne samouprave koje karakteriziraju raštrkana i teško pristupna sela i zaseoci iziskuju dobru organizaciju prijevoza za koju je nadležan osnivač, a eventualnim gašenjem/pripajanjem područnih škola/odjeljenja bilo bi još teže putovanje učenika do matičnih škola na puno većoj udaljenosti. Tvrdnja u Smjernicama o sigurnosnim normama u prijevozu učenika za našu je sredinu neprihvatljiva jer se one primjenjuju i sada, osnivač osigurava prijevoz, a raspored prijevoza učenika odgovara organizaciji nastave, minimalnom vremenu provedenom na putu do škole i čekanja autobusa i sigurnosnim normama. U kritičnim i poražavajućim demografskim uvjetima i trenutnim okolnostima koje utječu na sve veće iseljavanje mladih obitelji, moramo biti svjesni da se sve treba učiniti kako bi djeca imala mogućnost pohađanja škole u najbližu školsku ustanovu. Manji broj učenika od optimalnog omogućava kvalitetniji pristup učenicima pri izvođenju nastave, a u nekim školama nastavu pohađaju i štićenici – djeca bez adekvatne roditeljske skrbi Caritasove kuće. Za takvu je djecu, kao i za djecu s teškoćama puno kvalitetnije školovanje u malim školama i razrednim odjelima. Okrupnjavanje škola podrazumijeva onemogućavanje dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima. Racionalizacija se ne sastoji samo u tome da se analizira ekonomska održivost škole. Treba uzeti u obzir i interese učenika, njihovih roditelja, sredine u kojoj škola postoji i djeluje niz godina. Pripajanjem manjih matičnih škola neće se uštedjeti na prijevozu učenika, jer još uvijek ne postoje prostorni uvjeti koji bi mogli prihvatiti ukupna broj učenika „spojenih“ škola u jednu školsku zgradu uz ispunjenje svih parametara iz Državnog pedagoškog standarda. Time učenici i dalje imaju potrebu za prijevozom, pa uštede na nivou jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave glede prijevoza, a isto tako i glede investicijskog održavanja, energenata i dr. ne postoje. 2. Smatramo potrebitim da se Smjernicama definira prijenos osnivačkih prava nad osnovnim školama koje se nalaze na području gradova koji sada nisu njihovi osnivači Obrazloženje: Zbog specifičnosti pojedinih područja u Istarskoj županiji, kao i činjenice da postoje osnovne škole na području gradova (4 grada u Istarskoj županiji: Buje, Buzet, Novigrad, Vodnjan, na čijem je području 6 osnovnih škola) koji nisu njihovi osnivači, već je to Istarska županija, bilo bi svrsishodno Smjernicama utvrditi obvezu da gradovi preuzmu osnivačka prava nad takvim školama. Ovo iz razloga što su gradovi upućeniji u obrazovnu problematiku svoje jedinice lokalne samouprave, u želje roditelja i učenika, promptno mogu reagirati na rješavanje problema, sudjelovati u rješavanju organizacijskih, kadrovskih i ostalih pitanja u školama. 3. Predlaže se Smjernicama definirati način rješavanja kadrovskih pitanja u školama s otežanim uvjetima rada Obrazloženje: Škole s otežanim uvjetima rada koje se nalaze u ruralnim područjima teško nalaze stručne kadrove za obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti, tj. nastavnički kadar, kao i za obavljanje ostalih poslova u školama – nenastavnički kadar, jer su mjesta udaljena od gradskih središta, te je nerealno očekivati da će se mlađi kadrovi opredijeliti za život na tim područjima. Stoga se očekuje rješavanje problema na višoj razini kroz vođenje strategije zapošljavanja u obrazovnim ustanovama s otežanim uvjetima rada. 4. Ne prihvaćamo Smjernice vezane za povećavanje dostupnosti gimnazijskih programa u odnosu na strukovne programe Obrazloženje: Smatra se da bi realizacija ove Smjernice dovela do opadanja kvalitete obrazovanja, te da bi broj učenika upisanih u gimnazijska odjeljenja bio zasnovan na formalnom ispunjenju uvjeta za formiranje razrednih odjela, a ne više na uspjehu i postignućima onih učenika koji su se dokazali u osnovnoškolskom obrazovanju kao kvalitetniji i uspješniji. Trebalo bi omogućiti upisivanje učenika u strukovne programe različitih vrsta vodeći računa o osposobljavanju učenika za zanimanja budućnosti, s time da se isti programi ne ponavljaju u školama na bližoj teritorijalnoj udaljenosti, čime bi se stvorili uvjeti da mladi ljudi ostaju u zemlji, da ne odlaze na školovanja u druge države (za područje Istarske županije je zabilježen odlazak učenika na školovanje u Sloveniju ili Italiju), te da se obrazuju za zanimanja za koja postoji interes na tržištu rada. 5. Navodi koji su sadržani u Nacrtu Smjernica pod toč.2. Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, a koji se odnose na to da „nije vidljiva jasna strategija osnivača u sustavu financiranja školskih ustanova i njihovih kapitalnih ulaganja te investicijskog održavanja, a kriteriji nisu dovoljno jasni i određeni“ uglavnom proizlazi iz nereguliranih odnosa na razini zakona i podzakonskih akata. Činjenica je da su se temeljem zakona gradovi i općine upisali kao vlasnici školskih nekretnina (zgrada i zemljišta) koje su oduvijek koristile škole, a bile su upisane kao društveno vlasništvo. Istarska županija je kao osnivač dužna ulagati u školske zgrade i njihovo održavanje, ali su te nekretnine istovremeno zemljišno-knjižno vlasništvo grada ili općine na čijem se području nalaze, bez ikakvih stvarnih prava škole ili osnivača nad tim nekretninama, iako se radi o ulaganjima velikih vrijednosti. Smatramo da bi zakonski trebalo regulirati prijenos vlasništva tih nekretnina na ime i u korist škole koja iste koristi (analogno načinu na koji se rješava pravo prijenosa državne imovine u vlasništvu RH na ustanove), čime bi se jasnije moglo definirati navedenu strategiju. Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa. Zaposlenicima škole s otežanim uvjetima rada osnovna plaća se uvećava za 10% u slučaju da ne koriste druga prava iz posebnih propisa vezano uz posebne statuse na temelju geografskih, gospodarskih i drugih osobitosti. Racionalizacija broja strukovnih škola i programa u odnosu na gimnazijske programe i postepeno povećanje udjela gimnazijskih u odnosu na strukovne ne smjera elitizaciji gimnazijskog obrazovanja već podizanju razine kvalitete strukovnih programa, uvjeta njihovog izvođenja, doprinosa regionalnim razvojnim potrebama, profilaciji programske ponude na razini županija i reduciranju programskog preklapanja strukovnih programa određenog upisnog područja za kojima ne postoji opravdanost, kako u kontekstu tržišnih potreba tako i uzimajući u obzir priljeve učenika iz osnovnog školstva. Postojeća situacija u dijelu Mreže ponude programa negativno utječe na potencijal zapošljvosti učenika koji stječu kvalifikacije koje nisu prepoznate ili potrebne na tržištu rada. Reorganizacija programske ponude u sustavu strukovnog obrazovanja uz uspostavu programskih, materijalnih i kadrovskih uvjeta više razine kvalitete je neophodna ukoliko se žele postići pozitivni učinci za pojedince koji završavaju sustav i za gospodarstvo i zajednicu u cjelini. Kao što je navedeno u dokumentu Smjernica, racionalizacijom broja strukovnih škola i obrazovnih programa temeljenom na prostornim, materijalnim i kadrovskim preduvjetima i mogućnostima realizacije učenja temeljenog na radu, a u skladu s potrebama tržišta rada na nacionalnoj i regionalnoj razini, stvorit će se uvjeti za jačanje kvalitete strukovnih škola te time i izlaznih kompetencija potrebnih za pristup tržištu rada.
17 Iva Lednicki SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, Zaključak Pri izradi nove Mreže škola mora se prvenstveno voditi računa o interesima građana: učenika, roditelja i djelatnika škola. Bez poštivanja interesa sve tri skupine, usuđujem se predvidjeti da će se te skupine i dalje smanjivati i da će se problem školovanja riješiti daljnjom emigracijom. Primljeno na znanje Smjernicama se definira smjer djelovanja u izgradnji učinkovitoga i održivoga obrazovnog sustava koji će zadovoljiti potrebe svih dionika, koji podržava i poboljšava odgojno-obrazovni rad i omogućava kontinuirano unaprjeđivanje kvalitete na svim razinama i u svim segmentima odgoja i obrazovanja, pridonoseći očuvanju i poboljšanju školovanja svih korisnika obrazovnoga sustava Republike Hrvatske.
18 Iva Lednicki 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.1. Osnovne škole Mislim da je prijedlog racionalizacije u smjernici 1. poguban - opravdanost samostalnoga rada škola trebala bi se preispitivati samo u iznimnim situacijama, jer je upravo održavanje škola manjih od optimalnih jedan od ključnih faktora razvoja manjih sredina. Ekonomska održivost škole je sama po sebi nonsens, jer škole uvijek i posvuda stvaraju troškove i to nije razlog da ih ukida ili pripaja drugim školama. Kao jedini pozitivan aspekt ove racionalizacije vidim izradu plana iskorištavanja nekorištenih objekata. Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (primjerice, troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (primjerice, kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Nadalje, pogrešna je pretpostavka da se u prvi plan stavlja ekonomska opravdanost što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
19 Iva Lednicki 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 2.1. Osnovne škole Kao nastavnica sa 15 godina radnog iskustva, ne bih se složila da je optimalan broj učenika u odjelu 20 - 28. Vjerujem da je taj broj određen da bi se smanjio ukupan broj odjela i time i svi povezani troškovi (infrastruktura, prijevoz, plaće nastavnika). Smatram da bi u modernoj školi optimalan broj učenika u odjelu morao biti ispod 20, kako bi nastava mogla biti orijentirana na upravo te učenike. Primljeno na znanje Optimalni broj učenika u razredu definiran je Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008, 90/2010). Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
20 Ivica Borić 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 3.2. Srednje škole Zašto se ukidaju strukovne gimnazije ukoliko je cilj povećanje udjela gimnazijskih programa? Primljeno na znanje Strukovne gimnazije provodile su se u srednjim strukovnim školama kao eksperemintalni programi te je nakon vrednovanja eksperimentalne provedbe programa strukovnih gimnazija utvrđeno kako programi strukovnih gimnazija nemaju opravdanost za uvođenje u redoviti sustav srednjoškolskog obrazovanja jer im svrha i koncept nisu jasno definirani te ne prepoznaju njihov doprinos hrvatskom obrazovnom sustavu, posebice u kontekstu strukovnog obrazovanja.
21 Jelena Brezovec SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Poštovani, Smatram da mrežu škola treba urediti, ali najprije treba dobro procijeniti što takva odluka znači za život svih ljudi u malim sredinama. Zatvaranjem škola s malim brojem učenika (što po mom mišljenju nije odgovarajuće mjerilo) u manjim sredinama ili njihovim okrupnjivanjem, uništavamo tradiciju, povijest, kulturu, zajedništvo svih stanovnika tog mjesta. Škole u malim sredinama nisu samo institucije učenika, već i njihovih roditelja, susjeda, baka i djedova. Kako objasniti jednoj maloj povezanoj sredini da više neće imati školu? To je isto kao da toj sredini oduzmemo dušu. Kako objasniti učenicima, naročito najmlađima, da ona škola u selu nije škola koju će oni pohađati jer je netko zaključio da će za njih biti bolje da idu u neku veću, udaljeniju, s većim brojem učenika i gotovo nepoznatu? Kako zadržati mlade obitelji u malim sredinama ako pozatvaramo sve škole u blizini, pa njihova djeca moraju do škole putovati i do nekoliko kilometara? Kako objasniti svim onim učiteljima koji gube satnice, ali i posao u cijelosti, da je najbolje da traže drugo zanimanje, a ne ono koje vole i dobro rade, kako bi mogli prehraniti obitelji? Male škole u malim sredinama život znače. I mislim da to moramo imati na umu kada želimo staviti ključ u njihovu bravu. S poštovanjem. Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.).
22 Jelena Udovičić 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 2.1. Osnovne škole Optimalno je od 14 do 20 učenika po razrednom odjelu. Ukoliko krećemo u reformu i želimo napredovati u obrazovanju ovo je prvi korak k tome. Nije prihvaćen Optimalni broj učenika u razredu definiran je Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008, 90/2010).
23 Josip Vranjković 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 2.1. Osnovne škole Ovakve smjernice treba u cijelosti povući kao i redefinirati pripadajuće propise. Što znači pojam "optimalna" škola? Nažalost, sve se svelo na broj i financijske uštede. Ovakvim načinom razmišljanja dugoročno će se stvoriti potpuno suprotan efekt. Što je sa širom slikom u koju uključujemo demografsku politiku?! Znači li okrupnjavanje škola bolju kvalitetu obrazovanja? Po kojim parametrima škola do 150 učenika s motiviranim učiteljima i dobroj opremljenosti nije najoptimalnija za rast i razvoj učenika? Nadalje, optimalan razred s 28 učenika?! Svaka smjernica, propis i zakon koji otvaraju više pitanja nego što daju odgovora treba povući. Nije prihvaćen Optimalni broj učenika u razredu definiran je Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008, 90/2010).
24 Karol Jurišić SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Ja član Hrvatskih suverenista, znam da okrupnjavanje malih škola sa velikim školama (pripajanjem ili spajanjem drugih škola) je velika katastrofa - te ove smjernice za izradu mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja za osnivače (grad, općina i županija) su teška katastrofa za cijelu Hrvatsku, ovaj zakon nije za primjenu ni pod razno jer je taj zakon poguban S poštovanjem Član Hrvatskih suverenista Karol Jurišić Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parameter (primjerice, troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (primjerice, kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Opći ciljevi koji se žele postići izradom nove Mreže su: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
25 KRISTINA GOLUB SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Poštovani, slažem se da Mrežu školskih ustanova i program odgoja i obrazovanja treba mijenjati, ali smatram da broj učenika u školama nije mjerilo za takve promjene. Svakom učitelju je cilj kroz kvalitetnu nastavu odgojiti i obrazovati pojedinog učenika te mu dati smjernice za daljnje školovanje, ali i za život. Ako je u razredu manje učenika, učitelj se može svakome od njih više posvetiti i usmjeriti ih. U takvim razredima do izražaja dolaze, kako daroviti učenici, tako i učenici s određenim poteškoćama, te im učitelj može pomoći razviti njihove potencijale. U školama s manjim brojem učenika školu ne čine samo učenici, učitelj i ravnatelj. Manje sredine specifične su po prijateljskom međusobnom odnosu svih stanovnika jednog mjesta, a to posebno dolazi do izražaja u školama gdje se odvijaju različiti društveni, kulturni ili sportski susreti. Ako želimo kvalitetniju Mrežu školskih ustanova, postoje mnogo učinkovitiji načini za promjene od zatvaranja škola. Kristina Golub Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Ostvarenje općih ciljeva podrazumijeva mogućnost redovitoga odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenoj od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika).
26 Ljiljana Pereža SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Poštovani, da treba napraviti mrežu škola priča se već godinama i slažem se da je to potrebno, no ne na temelju brojki i statistike koje govore jedno, a stvarna situacija je drugačija. Radim 25 godina na jednoj školi koja ima mali broj učenika, ali veliki potencijal u prostornom smislu, u stručno zastupljenoj nastavi u svim nastavnim predmetima te suvremeno opremljenim učionicama ( računala i projektori u svakoj učionici, u kabinetu za informatiku učenici rade na računalima 1:1, moderna i kvalitetno opremljena knjižnica i sportska dvorana stara tek nekoliko godina). Škola je centar kulturnih i sportskih događanja, mjesto okupljanja roditelja, učenika i učitelja. U rad škole uključuju se i udruge lokalne zajednice u vidu provođenja radionica na kojima učenici zajedno sa svojim roditeljima i učiteljima uče raditi nešto novo, potiče se njihova kreativnost, druže se u opuštenoj atmosferi. Škola također ima produženi boravak što jako puno znači zaposlenim roditeljima koji su boravak njihove djece u školi i nakon redovite nastave prihvatli objeručke jer znaju da su im djeca na sigurnom te da će imati obrok i napisanu domaću zadaću. Zašto sad sve to uskratiti djeci i roditeljima zatvaranjem škole samo zato jer ima "premali" broj učenika i "nije financijski isplativa"? Dali se netko pita jesu li isplativa sva ministarstva u našoj državi? Svi službeni automobili i povlastice naših ministara?Tolike županije i župani?Zašto se tu nešto ne napravi da država malo uštedi, zašto se tu ne dogode "rezovi" i spajanja? Toliko se govori o prioritetu i privilegiji obrazovanja koje mora biti dostupno svima, a kada treba "štedjeti" prvo se štedi na tome.Nadalje, kakav je plan i što će biti sa učiteljima i tehničkim osobljem koji će biti tehnološki višak, ostati bez razreda ili dijela satnice? To nije nigdje spomenuto. Po svemu sudeći, mogu pakirati kofere i tražiti izvor prihoda izvan granica svoje domovine ( mnogi već i pred penziju, ali kome je to važno? Bitno da će biti uštede!) Nezamislivo mi je, kao i svim mojim kolegama i kolegicama da se ugasi jedna škola koja odgaja mlade naraštaje, radi kvaliteno, postiže odlične rezultate samo zato jer, eto nema dovoljan broj učenika. Pri izradi mreže škola trebalo bi se voditi računa o opremljenosti škole - naša škola, kao što sam navela, odlično je opremljena, ima stručni kadar i prostora te bi jedino trebala u svoj sastav kao matična škola dobiti jednu od susjednih škola kao područnu ili preraspodjelu učenika iz škola koje su prenapučene i gdje u razredima ima i do 30 učenika.To ne bi trebao biti problem, treba samo osigurati prijevoz za učenike i rasteretiti škole koje od broja učenika "pucaju po šavovima". Na taj način poboljšali bi se uvjeti odgojno-obrazovnog procesa.Djeca imaju pravo na obrazovanje u kvalitetnim uvjetima, a naša im škola to omogućuje.Upravo zbog manjeg broja učenika učitelji se mogu posvetiti svakom djetetu. kao onome s teškoćama tako i darovitima. Zato u izradi mreže škola ne smiju biti prisutne samo brojke koje će odrediti hoće li matične škole kao takve i dalje opstati.Nitko nema pravo djeci oduzeti njihovo pravo da se školuju u kvalitetnim uvjetima. Male škole u ruralnim sredinama znače život - ako se ugase škole, neće bit ni života, mlade obitelji tražiti će bolje uvjete života i iseljavati se još više, a nije li nam cilj i prioritet to zaustaviti??? Pozdrav! Primljeno na znanje Mreža se donosi kako bi se omogućila jednaka dostupnost obrazovanja na teritoriju cijele Republike Hrvatske, a što podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenosti od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta. Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (primjerice, troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (primjerice, kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Opći ciljevi koji se žele postići izradom nove Mreže su: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.).
27 Margareta Grmšek 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.1. Osnovne škole Velike škole će otežati kvalitetan rad u cjelodnevnom boravku. Ukoliko učenik ima daleki put do optimalne škole, neće imati vrijeme za druženje s ostalim članovima obitelji. Tendencija naprednih društava je povezivanje škole i lokalne zajednice. Ukoliko se u nekoj sredini zatvori škola jer nema ekonomske isplativosti, otpada mogućnost sudjelovanja škole u životu lokalne zajednice. NIJE SVE U NOVCU: Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (primjerice, troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (primjerice, kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Nadalje, pogrešna je pretpostavka da se u prvi plan stavlja ekonomska opravdanost što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
28 Margareta Grmšek 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 3.2. Srednje škole Strukovne škole trebalo bi uključiti u stvarno, a ne fiktivno tržište rada. Kad bi učenici osjetili da njihov trud ne donosi plodove, sigurno bi se više potrudili. Dok sudjeluju u fiktivnim situacijama imaju dojam uspješnosti, a to je vrlo često nerealno. Mnogi učenici su dobili krive predođbe o svijetu rada jer im predaju samo ljudi koji godinama rade samo u školi pa nemaju ni oni realnu sliku. Primljeno na znanje U sklopu reforme sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja postavili su se prioriteti, a to su: - poboljšanje značaja obrazovnih sustava i sustava osposobljavanja za tržište rada; - olakšavanje prijelaza iz škole na posao; - jačanje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te njihove kvalitete, između ostalog mehanizmima za predviđanje vještina prilagodbom nastavnih planova i programa, kao i uvođenjem te razvojem sustava učenja koji se temelji na radu, uključujući dualne sustave učenja i programe naukovanja. U okviru toga provedene su sljedeće aktivnosti: • donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju (ožujak 2018.) • donesen je Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (srpanj 2018.) • donosena je Mreža regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju te je imenovano 25 ustanova za strukovno obrazovanje regionalnim centrima kompetentnosti u (pod)sektorima: turizam i ugostiteljstvo, strojarstvo, elektrotehnika, poljoprivreda i zdravstvo, koji će pratiti načela primjene inovativnih nastavnih metoda, kroz suradnju s poslodavcima i socijalnim partnerima uzimajući u obzir nacionalne/regionalne prioritete i potrebe tržišta rada, a kako bi se kontinuirano pratile potrebe tržišta rada te usuglasile obrazovne politike • izrađen je Model hrvatskoga dualnog obrazovanja u skladu s Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje te Eksperimentalni program „Dualno obrazovanje“.
29 Margareta Grmšek 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 3.1. Osnovne škole Djeca imaju različite sklonosti i svaku treba poticati. Nije dovoljno informatizirati školu, nego dodati objekte za njegovanje raznih vještina (izrada drvenih predmeta, šivanje, kuhanje, spremanje zimnice), osigurati uzgoj hrane i ukrasnog bilja, postaviti pčelinjak i prostor za kućne ljubimce, štalu s nekoliko konja. Primljeno na znanje Opći ciljevi koji se žele postići izradom nove Mreže su: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Ostvarenje općih ciljeva podrazumijeva mogućnost redovitoga odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenoj od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta.
30 Margareta Grmšek 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 2.1. Osnovne škole Imala sam prilike raditi u razredima od 5 do 38 učenika. Optimalan broj učenika u razredu je 18. Ima konkurencije, mogu se svi brzo upamtiti, lako se mogu pratiti, jednostavnije organizirati grupni rad. Primljeno na znanje Optimalni broj učenika u razredu definiran je Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008, 90/2010).
31 Marija Ros Kozarić 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 2.1. Osnovne škole Ovo s brojem učenika je totalno promašeno. Svi jako dobro znamo, barem mi koji radimo u razredu, da je najbolje raditi s manjim brojem učenika, optimalno 16-18 jer se tada možemo posvetiti potrebama svakog. U razredu s 28 učenika to je jako teško, ponekad, ukoliko su razredi s primjerenim oblicima školovanja i nemoguće. Ako se okrenemo k budućnosti koju nam donosi Škola za život, onda bi se trebalo poraditi na smanjenju broja učenika po razredu, a ne smanjivanju broja razrednih odjela. Lp, Marija Ros Kozarić Primljeno na znanje Optimalni broj učenika u razredu definiran je Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008, 90/2010). Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
32 Mira Čuvidić SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Poštovani! Slažem se s kolegicama koje su napisale komentare na članak da baš i nije najbolje rješenje ukuniti tako velik broj matičnih škola ako želimo kvalitetnije obrazovanje. Razumijem da se to želi napraviti zbog financijke uštede, ali škola u manjim sredinama je centar svih zbivanja. Ako se već mora raditi nova mreža školskih ustanova predlažem da škole s manje od 50 učenika postanu područne škole ili barem manje od 80 učenika. U našoj je školi već niz godina od 150 do 170 učenika i to je idealno za rad. Jako smo složan kolektiv, svaki učitelj dobro poznaje svakoga učenika i roditelja - za poželjeti raditi u takvoj školi. Šteta bi bilo da za godinu-dvije, ako upišemo desetak učenika manje, postanemo područna škola i zauvijek izgubimo svoj identitet. Srdačan pozdrav! Mira Čuvidić Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parameter (primjerice, troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (primjerice, kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Opći ciljevi koji se žele postići izradom nove Mreže su: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
33 Mirna Andročec 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 3.2. Srednje škole Poštovani, shvaćate li da ova dva specifična cilja poništavaju jedan drugoga. Kako možete osigurati usklađenost obrazovnih programa s potrebama tržišta rada ako želite povećati gimnazijske programe? Tržište traži radnike koji će brzo izaći na tržište rada i koji će znati svoj posao. To gimnazijalac može tek nakon 4 godine srednje i 4-5 godina fakulteta. A sa strukovnom školom to može biti već nakon 3 godine. Prvo što treba osigurati svakoj školi je opće ciljeve gdje će se sve škole jednako opremiti. Nakon toga treba svim učenicima dati jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja, a to se može postići na način da se u svakom mjestu ponudi više različitih smjerova u srednjoj školi, a ne reći da je strukovno obrazovanje preskupo i da ga treba smanjiti. Primljeno na znanje Veća usklađenost obrazovnih programa s potrebama tržišta rada znači veću povezanost obrazovanja i gospodarstva te da se standardi zanimanja i standardi kvalifikacija na kojima su utemeljeni strukovni kurikulumi izrađuju u suradnji s poslodavcima. Suradnja u postupku kreiranja standarda zanimanja i standarda kvalifikacije te provedbe strukovnih kurikuluma osigurat će jači razvoj gospodarstva te podršku istih u daljnjem razvoju strukovnog obrazovanje.
34 Miroslav Huđek 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.1. Osnovne škole Kod smjernica 1.: predlažem izmjenu teksta: "Racionalizacija - škole manje od optimalne ( manje od 300 učenika), a svakako za one manje od 150 učenika te pritom: preispitati opravdanost samostalnog rada škola s manjim brojem učenika od optimalnog uzimajući u obzir." s tekstom " "Racionalizacija - škole s manjim brojem učenika te pritom: preispitati opravdanost samostalnog rada škola s manjim brojem učenika uzimajući u obzir." Prihvaćen Prihvaća se.
35 Nada Lovrić 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.1. Osnovne škole "Racionalizacija" osnovnih škola ne može i nije mjera kojom će se omogućiti jednaka dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja. Vodeći računa da se radi o djeci od 7-14 godina starosti, škole u njihovim sredinama su prije svega znak života, prosperiteta, pristupačnosti obrazovanju, a time i boljem životu. Ne slažem se s prijedlogom jer će po tom principu velik dio učenika svoje djetinjstvo provesti u autobusima i na putovanju umjesto u školskim i izvanškolskim aktivnostima. Na tako maloj djeci se ne štedi na ovaj način. Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (primjerice, troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (primjerice, kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Nadalje, pogrešna je pretpostavka da se u prvi plan stavlja ekonomska opravdanost što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
36 Natalija Bošnjaković 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.1. Osnovne škole Što točno znači "okrupnjavanje škola"? S obzirom da se u tekstu spominje plan iskorištavanja neiskorištenih objekata škola pretpostavljam da to znači gašenje malih područnih škola u seoskim sredinama. Jeste li Vi svjesni da se u ionako iseljena slavonska sela više nitko neće doseliti ako u selu ne postoji škola? Što će biti s učiteljima i ostalim osobljem koji budu tehnološki višak? Svakako jesam za racionaizaciju, ali prvo nek se racionalizira broj županija, općina, gradova i svih ostalih agencija, ureda i sl. Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (primjerice, troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (primjerice, kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Nadalje, pogrešna je pretpostavka da se u prvi plan stavlja ekonomska opravdanost što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
37 Nataša Fadiga SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Poštovani, Slažem se da je potrebno napraviti novu Mrežu škola, ali se ne slažem da osnovni kriterij za to bude broj učenika. Škola u manjim sredinama je centar svih zbivanja, ne samo školskih već je to mjesto i centar kulturnog života, mjesto gdje se druže djeca i roditelji sa učiteljima, djedovi i bake sa unucima, susjedi. To je mjesto gdje se druže kulturno umjetnička društva, gledaju se predstave, folklorni nastupi, koncerti, igra se nogomet… . To su mjesta gdje još uvijek postoje udruge žena, vatrogasna i folklorna društva, tj. svi oni koji njeguju tradiciju i sa ljubavlju je prenašaju današnjoj mladeži. Svaka sredina ima svoje specifičnosti koje treba uvažavati. Treba uzeti u obzir interese svih dionika odgojno obrazovnog procesa. Racionalizacija se neće postići kako je rečeno ako se „makne ravnatelj i tajnica“. Tog ravnatelja mijenjaju jedan, dva ili ponekad i tri druga učitelja (ovisno na koliko je mjesta taj ravnatelj radio). Možda je taj tajnik jedini u obitelji koji ima primanja i možda ima dijete studenta. U malim školama je najčešće tajnik i računovođa. Nitko do sada nije pitao koliko taj čovjek radi i kada radi, jer on mora izvršavati sva zaduženje kao i velike škole, samo je broj djece manji ili je iznos na računu veći. Znači automatski su svi ti ljudi višak i odlaze na zbrinjavanje ili Zavode. Nitko ni ne spominje da u trenutku kada matična škola postane područna ima još ljudi koji gube satnice. To su sindikalni povjerenici, povjerenici zaštite na radu, voditelji zadruga, učitelji koji dobivaju satove za estetsko uređenje škole, vođenje zborova. Sva ta zaduženja imaju i učitelji u velikim školama, što znači da svi ti ljudi koji bi postali zaposlenici područne škole, a i ovako najčešće rade na 2, 3 pa čak i četiri škole ostali bi bez satnica. Sve su to ljudi koji satovima na malim školama nažalost dopunjuju satnice da bi mogli ostvariti puno radno vrijeme i osigurati si osnovnu egzistenciju. Sve bi to vjerojatno ponovno rezultiralo odlaskom naših školovanih ljudi u inozemstvo. Uvodimo računala koja će biti stara za godinu ili dvije, a gubimo ono najbitnije u školama - ljude. Možda bi se sa tog stajališta i napravila ušteda u prosvjeti, ali sa druge strane velika šteta i trošak nekom drugom resoru. Moja ŠKOLA je po broju djece najmanja u Županiji, ali izuzetno velika po postignućima. Predmetnu nastavu trenutno pohađa 25 djece, ali smo ove školske godine sudjelovali na dva državna natjecanja, a o broju županijskih natjecanja ili sudjelovanju na drugim natječajima da i ne govorim. Zar to nije lijepi rezultat? Manji broj učenika od optimalnog omogućava i kvalitetniji pristup učenicima pri izvođenju nastave. Učionice su u našoj školi informatički opremljene, posjedujemo pametne ploče, među prvima smo u svim razredima imali e-Dnevnike, kuhinju po HACCAP sustavu, produženi boravak i da ne nabrajam dalje. Imamo uvjete za poželjeti, tj. imamo sve osim djece. U takvoj sredini ravnatelj i razrednik stignu provjeriti sve e-dnevnike, obići svu nastavu, svaki učenik može odgovarati na svakom satu i ispraviti ocjenu. Može pitati za pojašnjenje i 100 puta ako treba. Mogu li se s time pohvaliti i velike škole? Nažalost smo u zadnjih par godina sa 130 učenika pali na 60, ali ponovno nam se vraćaju mlade obitelji sa djecom. Općina otvara vrtić. Nekada smo imali i svoju područnu školu koja je sada pripojena drugoj matičnoj školi s time da ih ona sada ima 4. Možda bi se i na taj način mogle napraviti promjene, ili zašto jedna matična škola mora imati 10 sela u svom sastavu, a druga samo dva. Ili zašto dograđivati i opremati velike škole kad se za tu silu novaca mogu djeca autobusima dovesti u obližnju polupraznu i već opremljenu školu. Hoće li dolaziti obitelji ako u selu nema škole? I gdje piše da školi, kojoj bi nas eventualno pripojili, isto tako neće kroz par godina drastično pasti broj djece. Smatram da bi se okrupnjavanjem narušila održivost obrazovnog sustava u toj sredini, izgubio bi se identitet svake od tih škola, njezin ponos i njezino dostojanstvo. To su škole koje postoje preko 90, 100 i više godina. Ravnatelji, učitelji i učenici rade sve da bi se čulo i pročulo ponosno ime njihove škole, a to je u malim sredinama, među ljudima, a ponekad i učiteljima jako bitno i jako izraženo. Nataša Fadiga Primljeno na znanje Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.).
38 Ofelija Dragojević 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 3.2. Srednje škole Poštovani, Možda da se razmišlja o produženju trajanja trogodišnjih zanimanja u četverogodišnja jer većinom se učenici ( roditelji) ne žele upisivati u trogodišnja zanimanja jer su kao"manje vrijedna", pa tako dolazi do manjih interesa za strukovna zanimanja. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje U sklopu reforme sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja razvijati će se i novi standardi zanimanja, standardi kvalifikacije i strukovni kurikulumi.
39 Ofelija Dragojević SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Slažem se u potpunosti s kolegicom Mitić. Broj učenika u našoj školi varira između 120 do 150 ovisno uo generaciji. Iako smo "mala" škola trudimo se pratiti sve novine i napredovanja u obrazovanju. Za pojam "optimalne" škole smo jako daleko, ali smatram da je nastava u ovakvim razrednim odjeljenjima puno kvalitetnija. Naši učenici su redovto u vrhu upisnih lista na svim sveučilištima u RH, što je najbolji dokaz da se radi kvalitetno, bez obzira što smo daleko na malom otoku. Iz iskustva znam da puno više ulažemo u nastavni proces od nekih "većih" škola koje bi o ovom slučaju opstale, a mi ne bismo radi formalnog broja. Osim toga naši učenici su članovi svih kulturno umjetničkih i sportskih društava u mjestu, pa bi se ostajanjem bez srednjoškolaca svakako smanjio, ionako sve manji broj stanovnika našeg mjesta. Spajanjem malih škola s velikima gubio bi se i identitet svake škole i ponos prema svojem mjestu, a to je u malim sredinama pogotovo izraženo. Srdačan pozdrav. Ofelija Dragojević, SŠ Vela Luka Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
40 OPĆINA KONAVLE 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.1. Osnovne škole Prije svega, neprimjereno je govoriti o ekonomskoj održivosti škola, jer one su tu ne kako bi zarađivale novac, već da obrazuju nove generacije. Podsjećamo kako je osnovno školstvo u Republici Hrvatskoj obvezno i ujedno besplatno, a trebalo bi biti i u svakom pogledu dostupno i u manjim društvenim zajednicama. U posljednje vrijeme smo svjedoci velikog odlaska mladih obitelji izvan granica Republike Hrvatske, a često područne škole u malim sredinama predstavljaju jedan od ključnih faktora (pored zaposlenja) razvoja tih sredina i zadržavanja obitelji s djecom. U Općini Konavle, na krajnjem jugu Republike Hrvatske, postoji nekoliko područnih škola sa manjim brojem učenika. No obzirom na površinu Općine od 210 km2 i broj od 33 naselja te disperziranost tih naselja, te škole u potpunosti opravdavaju svoje postojanje. Primjerice područna škola u naselju Stravča u Konavoskim brdima, koja pripada matičnoj školi u Cavtatu od iste je udaljena 15 km , a tijekom zimskih mjeseci je zbog vremenskih uvjeta često i fizički odvojena od matične škole. Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
41 Patrizia Pitacco SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Kao pripadnik talijanske nacionalne manjine i osobe uključene u razvoj obrazovnog sustava iste, smatram da je općenito govoreći racionalizacija mreže škola u Republici Hrvatskoj potrebna, ali u tom postupku, potrebno je voditi računa o specifičnostima pojedinih grupacija populacije i o geografsko-prostornim uvjetima. Vidim da su u dokumentu nacionalne manjine navedene kao populacija za koju je potrebno voditi računa o specifičnostima. Slažem se da u slučaju nacionalnih manjina, broj učenika ne može biti ključ za određivanje mreže škola. Primljeno na znanje Mreža se donosi kako bi se omogućila jednaka dostupnost obrazovanja na teritoriju cijele Republike Hrvatske, a što podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenosti od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta. Mrežom se utvrđuju postojeće školske ustanove (osnovne škole, osnovne i srednje škole s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina, škole za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama, gimnazije, strukovne i umjetničke škole te učenički domovi sa svim njihovim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje), programi obrazovanja koje školske ustanove ostvaruju, utvrđuje se i upisno područje (za osnovne škole) kao i područja na kojima se mogu osnovati nove školske ustanove ili uvesti novi obrazovni programi. Opći ciljevi koji se žele postići izradom nove Mreže su: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.).
42 Pravobranitelj za djecu RH SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, Zaključak Nužno je pri izradi Mreže škola voditi računa o pravima djece s teškoćama u razvoju, kako osnovnoškolaca tako i srednjoškolaca i Mrežom škola osigurati ostvarivanje primjerenih programa odgoja i obrazovanja učenika; dodatnih odgojno-obrazovnih i rehabilitacijskih programa (programa edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka, programa produženoga stručnog postupka, rehabilitacijskih programa), posebnih programa i privremenih oblika odgoja i obrazovanja (nastave u zdravstvenoj ustanovi – tj. odrediti osnovnu školu koja provodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi i srednju školu koja provodi nastavu općeobrazovnih predmeta u zdravstvenoj ustanovi). Također osigurati potrebe odgoja i obrazovanja djece pripadnika nacionalnih manjina i darovite djece. Zaključno, pri izradi Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja najboljem interesu djeteta/učenika treba uvijek dati prednost. Primljeno na znanje Opći ciljevi koji se žele postići izradom nove Mreže su: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Ostvarenje općih ciljeva podrazumijeva mogućnost redovitoga odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenoj od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta.
43 Pravobranitelj za djecu RH SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja Napomena:Državni ured za reviziju obavio je reviziju učinkovitosti kapitalnih ulaganja u osnovne i srednje škole na području RH, analizirajući mrežu školskih ustanova, koja upućuje na razlike po županijama (svibanj 2018.). Očekujemo da će nadležna ministarstva i osnivači uvažiti preporuke Državnog ureda za reviziju u cilju postizanja bolje učinkovitosti kapitalnih ulaganja u škole, a s time i veće razine zaštite prava djece u području odgoja i obrazovanja. Dokument Državnog ureda za reviziju dostupan na poveznici: http://www.revizija.hr/datastore/filestore/170/KAPITALNA_ULAGANJA_U_OSNOVNE_I_SREDNJE_SKOLE.pdf Primljeno na znanje Ministarstvo znanosti i obrazovanja pristupilo je izradi smjernica za donošenje nove mreže školskih ustanova, u skladu s ciljevima Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, broj 124/2014), a s ciljem donošenja optimalne mreže školskih ustanova kako bi se postigla optimalna iskoristivost postojećih školskih kapaciteta te osigurala veća fleksibilnost pri utvrđivanju i izmjeni upisnog područja. Što se tiče naloga i preporuka koje je dao Državni ured za reviziju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja uvažilo je i provelo mnoge preporuke koje su u nadležnosti istoga a, između ostaloga, i donošenje Smjernica za izradu nove Mreže koja će biti u skladu sa stvarnim stanjem da bi zadovoljila iskazane potrebe tržišta rada utvrđene sustavnim praćenjem i predviđanjem demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja na području za koje se utvrđuje, udovoljila zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih područja, odnosno školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja te ispunjila uvjete i mjerila propisane državnim pedagoškim standardima. Državni ured za reviziju naložio je Ministarstvu znanosti i obrazovanja ubrzati radnje na uspostavi optimalne Mreže odgojno-obrazovnih ustanova i ujednačavanju uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama u skladu s ciljevima iz Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije. Za ostvarenje ciljeva iz navedene Strategije, predlaže se sastaviti smjernice za izradu Mreže školskih ustanova u skladu s donesenom odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja, utvrditi rokove u kojima osnivači trebaju dostaviti podatke za izradu prijedloga Mreže školskih ustanova, utvrditi kriterije za uvrštavanje škola u Mrežu školskih ustanova, koji trebaju obuhvatiti međuodnos dostupnosti, broja učenika i opremljenosti te kriterije za ukidanje škola koje privremeno ne rade i kod kojih treba uzeti u obzir razdoblje privremenog prestanka, uvjete prostora i opreme te troškove održavanja objekta.
44 Pravobranitelj za djecu RH SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Odrastanje djece u Hrvatskoj obilježeno je velikom nejednakošću koja se ne adresira sustavno. Zbog toga najviše trpe ranjive skupine djece. Skrb o djeci je većim dijelom u nadležnosti lokalnih zajednica koje imaju različite kapacitete i resurse za promicanje, zaštitu i ostvarivanje prava djeteta. Stoga prava djeteta u Hrvatskoj uvelike ovise o prebivalištu djeteta. Neravnomjerna dostupnost usluga za djecu i obitelji po županijama, gradovima i općinama dovodi do velikih razlika, već od samog početka života. Prema izvješću Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) u 2018. godini odgojem i obrazovanjem bilo je obuhvaćeno 628.954 djece unutar 2157 odgojno-obrazovnih ustanova. Uzimajući u obzir te brojke, kao i vrijeme koje djeca provode u ustanovama odgoja i obrazovanja, ne iznenađuje da su prijave pojedinačnih povreda prava djece na odgoj i obrazovanje, u ukupnom broju prijava Uredu pravobranitelja za djecu na drugom mjestu po brojnosti, iza prijava povreda prava na život uz roditelje i roditeljsku skrb. Većina broja prijava odnosi se na dostupnost odgoja i obrazovana, prostorne i sigurnosne uvjete u kojima djeca borave te ostvarivanje prava na primjereni oblik odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju. Državni ured za reviziju obavio je reviziju učinkovitosti kapitalnih ulaganja u osnovne i srednje škole na području RH, analizirajući mrežu školskih ustanova, koja upućuje na razlike po županijama (svibanj 2018.). Očekujemo da će nadležna ministarstva i osnivači uvažiti preporuke Državnog ureda za reviziju u cilju postizanja bolje učinkovitosti kapitalnih ulaganja u škole, a s time i veće razine zaštite prava djece u području odgoja i obrazovanja. http://www.revizija.hr/datastore/filestore/170/KAPITALNA_ULAGANJA_U_OSNOVNE_I_SREDNJE_SKOLE.pdf Najviše primjedbi zaprimljenih u Uredu pravobranitelja za djecu odnosilo se na ostvarivanje prava na prijevoz (učenika osnovnih i srednjih škola). Prema podacima MZO-a u prijevoz je uključeno oko 26% učenika osnovne škole. Iz obraćanja roditelja saznajemo da i dalje postoje problemi oko organizacije i financiranja školskog prijevoza djece. Neshvatljivo je da se zanemaruju prava i interesi djece te važnost obrazovanja za svako pojedino dijete, posebice za djecu koja odrastaju u manjim sredinama. U našoj preporuci u povodu početka školske godine 2018./19., među ostalim, ponovno smo preporučili da jedinice lokalne samouprave osiguraju organizirani prijevoz djece obveznika predškole, osobito u manjim mjestima i na otocima te da se u okolnostima posebnih i otežanih prometnih uvjeta, radi veće sigurnosti učenika, osigura besplatan prijevoz učenicima osnovnih škola bez obzira na udaljenost. Preporučili smo da se razmotri mogućnost financiranja školskog prijevoza i za učenike srednjih škola, budući da visoki troškovi prijevoza učenika mogu biti razlog za odustajanje od srednje škole; nepostojanje produženog boravka i cjelodnevne nastave u osnovnim školama; osiguravanje školske prehrane u osnovnim školama, posebice kuhanog obroka (postojanje školskih kuhinja ili organizacija na primjerice putem dostave. Smatramo da je nužno osigurati jednake mogućnosti svoj djeci u pogledu zdrave školske prehrane, uključujući kuhane obroke. Nažalost, jednom dijelu djece obrok u školi jedini je obrok u danu); ugroženu sigurnost djece u školama zbog neodgovarajućih prostornih uvjeta; nepostojanje stručno-pedagoške pomoći (postoje brojne odgojno-obrazovne ustanove koje rade u otežanim uvjetima, izoliranim mjestima i na otocima gdje ni u školi ni u drugim sustavima nema stručnjaka navedenog profila. S obzirom na to, već niz godina preporučujemo MZO-u da osigura zajednički mobilni tim stručnih suradnika za više ustanova na takvim područjima kako bi se pravovremeno zaštitila prava i dobrobit djece). Rezultati našeg istraživanja „Participacija djece u sustavu odgoja i obrazovanja“ pokazuju na česte poruke djece kako u svojim školama nemaju zadovoljene neke osnovne uvjete kao što su topla voda, toaletni papir, topli obrok. Poseban problem koji je usko povezan s Mrežom škola je i ostvarivanje prava na odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju. Prijave po kojima smo postupali upućuju na nedovoljnu pristupačnost i opremljenost škola te teškoće u osiguravanju prijevoza za učenike s TUR. Posebno naglašavamo i problem pravne praznine u pogledu prava na osiguravanje stručno osposobljene pratnje za vrijeme prijevoza učenika s TUR, ukoliko škola provodi poseban program obrazovanja, a ne pripada Mreži školskih ustanova za provedbu (isključivo!) posebnih programa obrazovanja za učenike s TUR. Škole koje se ne nalaze u spomenutoj Mreži ne posjeduju ni vlastito kombi vozilo za prijevoz učenika niti imaju mogućnost zaposliti njegovatelja, što djecu koja se školuju u njima ostavlja bez pratnje bilo kakve stručne osobe u organiziranom prijevozu od kuće do škole. Nužno je pri izradi Mreže škola voditi računa o pravima djece s teškoćama u razvoju, kako osnovnoškolske tako i srednjoškolske i osigurati Mrežom škola ostvarivanje primjerenih programa odgoja i obrazovanja učenika; dodatnih odgojno-obrazovnih i rehabilitacijskih programa (programa edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka, programa produženoga stručnog postupka, rehabilitacijskih programa), posebnih programa i privremenih oblika odgoja i obrazovanja (nastave u zdravstvenoj ustanovi – tj. odrediti osnovnu školu koja provodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi i srednju školu koja provodi nastavu općeobrazovnih predmeta u zdravstvenoj ustanovi). Također osigurati potrebe odgoja i obrazovanja djece pripadnika nacionalnih manjina i darovite djece. Zaključno, pri izradi Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja najboljem interesu djeteta/učenika uvijek treba dati prednost. Primljeno na znanje Mreža se donosi kako bi se omogućila jednaka dostupnost obrazovanja na teritoriju cijele Republike Hrvatske, a što podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenosti od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta. Mrežom se utvrđuju postojeće školske ustanove (osnovne škole, osnovne i srednje škole s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina, škole za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama, gimnazije, strukovne i umjetničke škole te učenički domovi sa svim njihovim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje), programi obrazovanja koje školske ustanove ostvaruju, utvrđuje se i upisno područje (za osnovne škole) kao i područja na kojima se mogu osnovati nove školske ustanove ili uvesti novi obrazovni programi. Što se tiče naloga i preporuka koje je dao Državni ured za reviziju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja uvažilo je i provelo mnoge preporuke koje su u nadležnosti istoga a, između ostaloga, i donošenje Smjernica za izradu nove Mreže koja će biti u skladu sa stvarnim stanjem da bi zadovoljila iskazane potrebe tržišta rada utvrđene sustavnim praćenjem i predviđanjem demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja na području za koje se utvrđuje, udovoljila zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih područja, odnosno školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja te ispunjila uvjete i mjerila propisane državnim pedagoškim standardima. Državni ured za reviziju naložio je Ministarstvu znanosti i obrazovanja ubrzati radnje na uspostavi optimalne Mreže odgojno-obrazovnih ustanova i ujednačavanju uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama u skladu s ciljevima iz Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije. Za ostvarenje ciljeva iz navedene Strategije, predlaže se sastaviti smjernice za izradu Mreže školskih ustanova u skladu s donesenom odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja, utvrditi rokove u kojima osnivači trebaju dostaviti podatke za izradu prijedloga Mreže školskih ustanova, utvrditi kriterije za uvrštavanje škola u Mrežu školskih ustanova, koji trebaju obuhvatiti međuodnos dostupnosti, broja učenika i opremljenosti te kriterije za ukidanje škola koje privremeno ne rade i kod kojih treba uzeti u obzir razdoblje privremenog prestanka, uvjete prostora i opreme te troškove održavanja objekta. Prijevoz do škole i od škole organizira se za učenike osnovnih škola od 1. do 4. razreda koji žive u naseljima udaljenim od škole više od tri kilometra, kao i za učenike od 5. do 8. razreda koji žive u naseljima udaljenima od škole više od pet kilometara. Za sve učenike s teškoćama u razvoju prijevoz se osigurava bez obzira na udaljenost od škole, a u to je uključen i pratitelj učenika kada je isti nužan zbog vrste i stupnja teškoće. Troškovi prijevoza za učenike s teškoćama u razvoju i njihove pratitelje plaćaju se iz državnog proračuna. Na temelju članka 143. stavaka 2. i 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18), Vlada Republike Hrvatske donosi Odluku o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za narednu školsku godinu. Istom Odlukom definira se sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola te se utvrđujui kriteriji i način sufinanciranja troškova javnog linijskog prijevoza (autobusnog i željezničkog) redovitih učenika srednjih škola. Kako o organiziranju prehrane za učenike odlučuju same osnovne škole, odnosno općine i gradovi koji ih osnivaju, situacija se u praksi znatno razlikuje od škole do škole. Tamo gdje je prehrana učenika organizirana, sredstva se osiguravaju iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a dio troškova snose i roditelji. Ministarstvo znanosti i obrazovanja donosi rješenje, ako školska ustanova ispunjava uvjete za izvođenje nastavnog plana i programa koji se odnose na potreban broj stručnih osoba, odgovarajući prostor i opremu te tehničke, zdravstvene i ekološke uvjete. Osnivači osnovnih i srednjih škola, na temelju Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva za kalendarsku godinu, donose odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva. Navedenim odlukama utvrđuje se da se sredstva za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini škola raspoređuju u skladu s planovima rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini škola. Odlukom o utvrđivanju normativa prostora i opreme građevina škola, građevina školskih sportskih dvorana i školskih vanjskih igrališta koja se primjenjuje na projekte izgradnje novih građevina i rekonstrukcije postojećih, utvrđeni su normativi kojima se omogućuje ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada u jednoj ili dvije smjene, a kod izrade projekta treba zadovoljiti uvjete za potpuno uključivanje učenika s tjelesnom invalidnošću. Ekonomski kriterij i racionalizacija temeljena isključivo financijskim uštedama nisu jedini elementi koji će usmjeravati osnivače u procesu predlaganja Mreže. Ostala pitanja koja spominjete ne uređuju se ovim dokumentom, ali ćemo ih uzeti u obzir kod ostalih aktivnosti Ministarstva.
45 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Nastavno na prijedloge i komentare iznesene u ovom savjetovanju za pojedine dijelove predmetnog Nacrta, dostavljamo i općeniti komentar kako za odgovarajuću primjenu čl. 24. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom koji se odnosi na inkluzivno obrazovanje, potrebno je uz ostalo osigurati: raspoloživost (dovoljan broj obrazovnih ustanova u zajednici) i njihovu pristupačnost. Iz ovog prijedloga Smjernica nije vidljivo da se na sustav obrazovanja gleda cjelovito s perspektivom budućih promjena u obrazovnoj kulturi, politici i praksi, koja se tek treba dogoditi. Stoga, iako je odgovoran odnos prema državnom vlasništvu, odnosno javnim sredstvima imperativ, smatramo da treba ići u smjeru decentralizacije sustava obrazovanja, čime bi se postigla i racionalizacija i optimizacija i to u mjeri u kojoj je to i interes zajednice koja bi o tome odlučivala, ali i participirala. Primljeno na znanje Mreža se donosi kako bi se omogućila jednaka dostupnost obrazovanja na teritoriju cijele Republike Hrvatske, a što podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenosti od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta. Mrežom se utvrđuju postojeće školske ustanove (osnovne škole, osnovne i srednje škole s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina, škole za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama, gimnazije, strukovne i umjetničke škole te učenički domovi sa svim njihovim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje), programi obrazovanja koje školske ustanove ostvaruju, utvrđuje se i upisno područje (za osnovne škole) kao i područja na kojima se mogu osnovati nove školske ustanove ili uvesti novi obrazovni programi.
46 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.2. Srednje škole 4.2. Srednje škole – smjernica 1. nalaže povećanje dostupnosti gimnazijskih programa, ali je nejasno na osnovu čega treba dosegnuti navedeni omjer. (Smjernica 2. nalaže između ostalog uzeti u obzir Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a konkretno, Preporuka za 2019.g. spominje gimnazijski program samo za Varaždinsku županiju i to u preporuci za smanjenje broja upisa.) Naglašavamo važnost dostupnosti strukovnih programa u mjestu stanovanja za učenike s teškoćama u razvoju, o čemu treba voditi računa prilikom izrade mreže srednjih škola. Smatramo da optimalna srednja škola nije ona koja ima određeni broj učenika, nego ona koja zadovoljava potrebe zajednice (učenika, tržišta i poslodavaca i dr.). Mrežom škola treba osigurati da i manji gradovi mogu zadržati srednje škole makar i sa jednom odjeljenjem za pojedini program, ukoliko je to u skladu s predloženom analizom prema smjernici 2., zahtjevima poslodavaca i tržišta, interesu učenika i širim javnom potrebama zajednice. Primljeno na znanje Racionalizacija broja strukovnih škola i programa u odnosu na gimnazijske programe i postepeno povećanje udjela gimnazijskih u odnosu na strukovne ne smjera elitizaciji gimnazijskog obrazovanja već podizanju razine kvalitete strukovnih programa, uvjeta njihovog izvođenja, doprinosa regionalnim razvojnim potrebama, profilaciji programske ponude na razini županija i reduciranju programskog preklapanja strukovnih programa određenog upisnog područja za kojima ne postoji opravdanost, kako u kontekstu tržišnih potreba tako i uzimajući u obzir priljeve učenika iz osnovnog školstva. Postojeća situacija u dijelu Mreže ponude programa negativno utječe na potencijal zapošljvosti učenika koji stječu kvalifikacije koje nisu prepoznate ili potrebne na tržištu rada. Reorganizacija programske ponude u sustavu strukovnog obrazovanja uz uspostavu programskih, materijalnih i kadrovskih uvjeta više razine kvalitete je neophodna ukoliko se žele postići pozitivni učinci za pojedince koji završavaju sustav i za gospodarstvo i zajednicu u cjelini. Kao što je navedeno u dokumentu Smjernica, racionalizacijom broja strukovnih škola i obrazovnih programa temeljenom na prostornim, materijalnim i kadrovskim preduvjetima i mogućnostima realizacije učenja temeljenog na radu, a u skladu s potrebama tržišta rada na nacionalnoj i regionalnoj razini, stvorit će se uvjeti za jačanje kvalitete strukovnih škola te time i izlaznih kompetencija potrebnih za pristup tržištu rada.
47 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.1. Osnovne škole U poglavlju 4.1. - Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, traži se racionalizacija i optimizacija školskih ustanova, pri čemu uočavamo da za jedno i drugo nisu postavljeni jednaki rokovi. Prema predloženom, osnovne škole treba u roku 5 godina racionalizirati, a u roku 10 godina optimizirati. Ne uočava se opravdani razlog za navedeno, posebno jer se u stvarnosti pokazuje da prenapučena škola ili škola s velikim brojem učenika koja radi u tri smjene može biti daleko pogubnija za dobrobit učenika, nego mala škola sa malim brojem učenika koja radi u jednoj smjeni. Dapače, rad škola u jednoj smjeni i cjelodnevna nastava zadani je cilj prema Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, ali i devetogodišnje osnovno obrazovanje. Okrupnjavanje malih škola neće doprinijeti ostvarenju ovih ciljeva. Što se tiče pojma „optimalna škola“ mišljenja smo da treba biti vrlo oprezan kod definiranja optimalnosti jedne škole samo i jedino prema veličine škole, odnosno kriteriju broja učenika na školi. Obzirom da se pravobraniteljica zalaže za inkluzivno obrazovanje, ali i u kontekstu kurikularne reforme i tzv. Škole za život, smatramo da (i zbog jednog i zbog drugog razloga) trebamo osigurati da jedino optimalno rješenje bude ono koje je izričito definirano u DPS-u za osnovne škole, a to je - optimalna škola sa po „20 učenika u razrednom odjelu, koja radi u jednoj smjeni“. Dapače, poželjan bi bio i manji broj učenika u razrednom odjelu, pogotovo kada su u razrednom odjeljenju i učenici s teškoćama u razvoju. Ne možemo dovoljno naglasiti da je manji broj učenika u razrednom odjeljenju jedan od najvažnijih kriterija kvalitete nastave, a istovremeno i jedan od značajnijih oblika podrške za učenika s teškoćama (nadareni, s teškoćama u razvoju i dr.), ali i svakog drugog učenika. Ističemo da je optimalna škola jedino ona u kojoj je učeniku ugodno, u kojoj ima priliku izrazit se, u kojoj će ga se saslušati i u kojoj dobiva individualiziranu podršku nastavnika i drugog osoblja škole. Smatramo da kriterijima za izradu Mreže ne bi trebalo inzistirati na racionalizaciji i optimizaciji škola, nego treba omogućiti da lokalna/regionalna samouprava planira optimalnu mrežu škola prema potrebama svoje zajednice. I škola s manjim brojem učenika može u nekoj sredini biti središte života – može biti i igraonica, dječji vrtić, može biti središte nekih drugih izvanškolskih aktivnosti i programa koji su potrebni djeci i mladima, može biti središte cjeloživotnog učenja kulture, sporta i sl. Kriteriji za izradu Mreže trebali bi samo ograničiti postojanje škola kakve ne želimo – škola sa 1000 i više učenika, koje rade u tri smjene, koje su neopremljene, nepristupačne, i koje ne zadovoljavaju različite potrebe različitih učenika. Primljeno na znanje Optimalni broj učenika u razredu definiran je Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008, 90/2010). Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
48 Sanja Prešnjak SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Poštovani, kao prvo prijedlog nije u potpunosti loš, ali s nekim se zaključcima ne slažem. Smatram da netko tko sjedi u Zagrebu u uredu ne može znati pravu sliku na terenu i da bi za izradu nove mreže škola trebalo pitati lokalne čelnike odnosno učitelje. Istina je smo zbog loše demografske politike i zanemarivanja manjih sredina došli do ove situacije. Kako radim na tri škole i u svoj desetogodišnjem stažu samo promijenila podosta škola smatram da mogu ponešto o tome reći. I uvijek se pokazalo da je rad u manjim ruralnim sredinama velika prednost, da istina ima manje učenika, ali se s njima puno kvalitetnije radi, kako su to ( barem u našoj županiji) škole koje su puno bolje opremljenije od gradskih, kako imaju mnogo više kreativnih sadržaja u obliku izvannastavnih aktivnosti i djeca su motiviranija za rad. Kada netko kaže kako u maloj školi radi mnogo učitelja i kako je to trošak ne razumije da u većini takvih škola većina nastavnika radi isto što i ja (kombinira od tri do pet škola). Ako želite zadržati kvalitetu nastave , ako se već toliko priča o trudu zadržavanja mladih ljudi na selima i ulaganja u naše najveće blago, a to su mladi koji nam će nam graditi budućnost onda biste trebali pažljivo i vodeći se prijedlozima lokalnih stanovnika urediti Mrežu. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Mrežom se utvrđuju postojeće školske ustanove (osnovne škole, osnovne i srednje škole s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina, škole za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama, gimnazije, strukovne i umjetničke škole te učenički domovi sa svim njihovim objektima u kojima se provodi odgoj i obrazovanje), programi obrazovanja koje školske ustanove ostvaruju, utvrđuje se i upisno područje (za osnovne škole) kao i područja na kojima se mogu osnovati nove školske ustanove ili uvesti novi obrazovni programi. Smjernice se donose kao jedinstvene upute osnivačima kako bi im olakšale izradu prijedloga Mreže za svoje upisno područje, a u sklopu postupka realizacije ciljeva definiranih strateškim dokumentima obrazovne politike na nacionalnoj i lokalnoj razini.
49 Snježana Martinez SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Poštovani! Ako želimo izgrađivati učinkoviti održivi obrazovni sustav koji će zadovoljiti potrebe svih sudionika, onda ne trebamo "dirati" u škole s manjim brojem učenika, jer su takve škole najveće blago u manjim sredinama. Dakle, okrupnjavanjem škola bismo narušili održivost obrazovnog sustava u toj sredini, a škole u manjim sredinama su središta kulturnog života. Roditelji i njihova djeca velik dio svog slobodnog vremena provedu u školi ( u knjižnici, gledanjem kazališnih predstava, surađujući s KUD-om, sa DVD-om, NK-om, tu su i "Dani otvorenih vrata", "Večeri matematike", "Noći muzeja", božićne, uskrsne radionice) i sve se to odvija na toj maloj školi. Treba voditi računa o standardu kojeg ima svaki učenik na maloj školi, posebno u školama koje imaju kao naša novoizgrađenu športsku dvoranu, sve učionice informatizirane, nekoliko pametnih ploča, opremljenu informatičku učionicu po najvećima standardima, kabinete, školsku kuhinju opremljenu po HACCP sustavu, blagovaonu ... Učenicima treba omogućiti da razvijaju sve svoje kompetencije te da se razviju u zdrave, odlučne, odgovorne i poduzetne mlade ljude te smatram da je to ostvarivo u školama s manjim brojem učenika. Dokaz tome je i naša škola sa 58-ero učenika gdje se svaki učitelj doslovce na svakom satu može u potpunosti posvetiti svakom učeniku. Isto tako naši učenici svake godine postižu izvanredne rezultate na županijskim i državnim natjecanjima upravo zbog toga. Ako je specifični cilj u osnovnim školama osigurati optimalne uvjete za organizaciju i provedbu cjelodnevne nastave u osnovnim školama i rad u jednoj smjeni u sljedećih 10 godina, onda smatram da se škole koje već sada imaju te uvjete ne bi smjele "dirati". Naša osnovna škola povezuje dva manja naselja već 90-tak godina otkada je izgrađena. U posljednjih par godina zabilježena je tendencija doseljavanja mladih obitelji, a s time i povećanje broja novorođenih. Bi li to bilo moguće da nemamo osnovnu školu u kojoj se zbivaju sve važne manifestacije i događanja? Potrebno je ispitati mogućnost drukčije organizacije upisnih područja, kako bi se neka upisna područja kojima odgovara teritorijalna povezanost i dostupnost, pripojila školama poput naše sa veoma visokim standardom i malim brojem učenika te bi se na taj način rasteretile veće škole. Srdačan pozdrav! Snježana Martinez Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
50 Srpsko narodno vijeće SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, Zaključak Komentar na to "da se pri odlučivanju o daljnjem neizvođenju programa obrazovanja ili zatvaranju škola, odnosno njihovu spajanju, moraju u obzir uzeti mnogi čimbenici, ne samo financijski nego i demografski, geografski, obrazovni, nacionalni": Što su nacionalni čimbenici u odlučivanju o daljnjem neizvođenju programa obrazovanja ili zatvaranju škola odnosno njihovu spajanju, a da su pritom različiti od ekonomskih, obrazovnih, demografskih i geografskih? Primljeno na znanje Ostavlja se osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (primjerice, troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (primjerice, kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Nadalje, pogrešna je pretpostavka da se u prvi plan stavlja ekonomska opravdanost što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
51 Srpsko narodno vijeće SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, Zaključak Interes učenika/-ica, iako je ovdje istaknut, u tekstu je, nažalost, jasno podređen tržišnim interesima, što dolazi do izražaja i u tome što su natuknice koje slijede uglavnom ekonomske naravi (troškovi, financije). Primljeno na znanje Definiranjem Smjernica, Ministarstvo želi olakšati posao osnivačima školskih ustanova u procesu izrade nove Mreže na njihovim upisnim područjima jer se definira smjer djelovanja u izgradnji učinkovitoga i održivoga obrazovnog sustava koji će zadovoljiti potrebe svih dionika, koji podržava i poboljšava odgojno-obrazovni rad i omogućava kontinuirano unaprjeđivanje kvalitete na svim razinama i u svim segmentima odgoja i obrazovanja, pridonoseći očuvanju i poboljšanju školovanja svih korisnika obrazovnoga sustava Republike Hrvatske.
52 Srpsko narodno vijeće SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, Zaključak Prije oblikovanja nove Mreže trebalo je napraviti analizu zašto prethodno donesena Mreža nije uspjela odgovoriti na stvarne potrebe i u kojim aspektima kako bi se mogli razmotriti pomaci koje ovaj dokument nudi. Nije prihvaćen Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspolaže cjelovitim podacima o školskim ustanovama zahvaljujući aplikaciji „ŠeR - Školski e-Rudnik“ (www.mzo.hr), a koji su javno dostupni i široj zainteresiranoj javnosti. Navedeni podaci temeljna su podloga i mogu uvelike pomoći svim osnivačima školskih ustanova prilikom izrade prijedloga za novu Mrežu o osnivanju novih ustanova, o statusnim promjenama ili privremenom/trajnom prestanku rada škola. Osim navedenih podataka koriste se i relevantni pokazatelji demografskih, gospodarskih i urbanističkih kretanja, podaci o naseljenosti područja na kojima djeluju školske ustanove, broju djece, geografskom položaju, udaljenosti školskih ustanova i sl.
53 Srpsko narodno vijeće 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.2. Srednje škole Komentar na smjernicu 4, natuknicu "postupno napustiti model velikog broja programa različitih modela izvođenja u strukovnim školama": Odustajanje od strukovnih programa treba biti obrazloženo i temeljeno na empirijskim podacima. Slabljenje strukovnoga obrazovanja (posebno četverogodišnjega) nije u skladu s jednakim mogućnostima djece, obećanima u ovome dokumentu, jer ugrožava budućnost djece slabijega ekonomskoga statusa. Primljeno na znanje Kako bi se svim učenicima srednjih škola omogućila jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive sa EU standardima, potrebno je podizanje razine opremljenosti škola, a ukoliko škola izvodi puno različitih programa obrazovanja, opremanje škola zahtjeva veća ulaganja.
54 Srpsko narodno vijeće 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.2. Srednje škole Komentar na smjernicu 4, natuknicu "planirati optimalne veličine škola (u pravilu od 16 do 20 razrednih odjela i 400 do 500 učenika), osim za (...) škole s programima na jeziku i pismu nacionalnih manjina...": Koji su standardi predviđeni za škole s programima na jeziku i pismu nacionalnih manjina kao i druge vrste škole koje se navode kao izuzetci? Primljeno na znanje Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) člankom 3. propisano je da srednja škola optimalne veličine ima 16 do 20 razrednih odjela, odnosno 400 do 500 učenika. Matična srednja škola može se ustrojiti s najmanje 8 razrednih odjela i 150 učenika. Srednje škole za rijetka zanimanja, umjetničke škole, škole s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina i škole za učenike s teškoćama, škole na otocima i na područjima od posebne državne skrbi, škole u brdsko-planinskim područjima te privatne škole s pravom javnosti mogu se organizirati i s manjim brojem razrednih odjela. Slijedom navedenog, u Smjernicama za izradu Mreže školskih ustanova i programa obrazovanja navedeno je “planirati optimalne veličine škola (u pravilu od 16 do 20 razrednih odjela i 400 do 500 učenika) osim za srednje škole koje izvode programe za rijetka i tradicijska zanimanja, umjetničke škole, škole s programima na jeziku i pismu nacionalnih manjina i škole za učenike s teškoćama, škole na otocima i na područjima od posebne državne skrbi, škole u brdsko-planinskim područjima te privatne škole s pravom javnosti“.
55 Srpsko narodno vijeće 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.2. Srednje škole Komentar na natuknice u smjernici 2 koje nalažu da se strukovne škole i obrazovni programi osnivaju samo u gradovima u kojima postoje radionice i poslodavci koji bi primili učenike/-ice: I škole mogu organizirati praktičnu nastavu (radionice, ugostiteljski prostori kao dio škole). Isto tako, potrebno je osigurati veći nadzor provedbe praktične nastave u vanjskim institucijama kako bi se sprječila eksplotacija maloljetničkoga rada (pravo na odmor i slobodni dan, topli obrok, izrada kurikuluma praktične nastave za pojedine struke, kontinurano i kvalitetno mentorstvo, plaćeni sati). Primljeno na znanje Ovisno o medelu obrazovanja (školski, JMO, dualni), škola i/ili učenik/roditelj i poslodavac sklapaju ugovor u kojemu se propisuju obveze i prava učenika i poslodavca za vrijeme provedbe praktične nastaveiI vježbi kod poslodavca. Ugovorom se propisuje i isplaćivanje mjesečne nagrade koju je poslodavac dužan isplaćivati polazniku tijekom ostvarivanja praktične nastave i vježbi. Također, za praćenje, organiziranje I izvođenje praktičnog dijela kurikuluma ustanova određuje jednog ili više nastavnika odgovarajuće kvalifikacije.
56 Srpsko narodno vijeće 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.1. Osnovne škole Komentar na "smanj(enje) postojeće razlike u izvođenju nastave" u smjernici 3.: U školama s nastavom na manjinskim jezicima i pismima, da bi se smanjile razlike, potrebno je u učionicama osigurati didaktičku opremu i nastavna pomagala na manjinskom jeziku i pismu na kojem se nastava izvodi, kao i omogućiti potrebnu opremu i nastavna pomagala za djecu s teškoćama u razvoju i/ili učenju. Primljeno na znanje Opći ciljevi koji se žele postići izradom nove Mreže su: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Ostvarenje općih ciljeva podrazumijeva mogućnost redovitoga odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenoj od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta.
57 Srpsko narodno vijeće 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.1. Osnovne škole Komentar na natuknicu "ispitati mogućnost drukčije organizacije upisnih područja kako bi se optimalno iskoristile sve susjedne škole": Potrebno je primarno uzeti u obzir mogućnosti i potrebe roditelja i djece, ne proizvoljno, pragmatično popunjavanje kapaciteta. Primljeno na znanje Mrežom se želi omogućiti jednaka dostupnost obrazovanja na teritoriju cijele Republike Hrvatske, a što podrazumijeva mogućnost redovitog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenosti od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta.
58 Srpsko narodno vijeće 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.1. Osnovne škole Komentar na natuknicu "(uzimajući u obzir) obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.)": Potrebno je u dogovor uključiti s jedne strane ljudskopravaške institucije, institucije koje predstavljaju etničke manjine, djecu i osobe s teškoćama u razvoju i/ili učenju, osobe s invaliditetom te, s druge strane, stručnjake/-kinje s područja pedagogije, edukacijske rehabilitacije i/ili psihologije. Primljeno na znanje Definiranjem Smjernica, Ministarstvo želi olakšati posao osnivačima školskih ustanova u procesu izrade nove Mreže na njihovim upisnim područjima jer se definira smjer djelovanja u izgradnji učinkovitoga i održivoga obrazovnog sustava koji će zadovoljiti potrebe svih dionika, koji podržava i poboljšava odgojno-obrazovni rad i omogućava kontinuirano unaprjeđivanje kvalitete na svim razinama i u svim segmentima odgoja i obrazovanja, pridonoseći očuvanju i poboljšanju školovanja svih korisnika obrazovnoga sustava Republike Hrvatske.
59 Srpsko narodno vijeće 4. Razrada smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 4.1. Osnovne škole Komentar koji se odnosi na dio "preispitati opravdanost samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga": Prema kojim kriterijima? Kako će se osigurati održanje škola i obrazovnih programa određenih natuknicama koje slijede ispod toga? Primljeno na znanje Optimalni broj učenika u razredu definiran je Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008, 90/2010). Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
60 Srpsko narodno vijeće 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 3.3. Učenički domovi Komentar na drugi specifični cilj u cjelini Učenički domovi: Za to treba postojati jasan i javno dostupan plan. Primljeno na znanje Mreža učeničkih domova vezana uz ciljeve optimizacije broja učeničkih domova te unaprjeđivanja kvalitete boravka, smještaja, prehrane i odgojno-obrazovnoga programa u učeničkim domovima bit će posljedica izrađene mreže srednjih škola
61 Srpsko narodno vijeće 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 3.2. Srednje škole Komentar na drugi specifični cilj nove Mreže u cjelini Srednje škole: Kao u cijelome dokumentu, potrebe se tržišta priroritiziraju nad potrebama djece. No, ako i ostanemo na tome, cilj 2 je kontradiktoran cilju 1: Ako se teži većoj usklađenosti obrazovnih programa s potrebama tržišta rada, zašto oslabiti strukovne programe koji nude učenicima/-ama konkretne vještine s kojima mogu raditi? Primljeno na znanje Veća usklađenost obrazovnih programa s potrebama tržišta rada znači veću povezanost obrazovanja i gospodarstvo te da se standardi zanimanja i standardi kvalifikacija na kojima su utemeljeni strukovni kurikulumi izrađuju u suradnji s poslodavcima.
62 Srpsko narodno vijeće 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 3.2. Srednje škole Komentar na prvi specifični cilj nove Mreže u cjelini Srednje škole: Za ovo nema nikakva utemeljenja ni objašnjenja niti na bilo koji način utječe na dobrobit djece. Četverogodišnje strukovne škole pripremaju djecu za nastavak fakultetskoga školovanja kao i gimnazije, ali za razliku od gimnazija, pružaju veću ekonomsku sigurnost obiteljima koji zbog financijskih okolnosti ne mogu anticipirati mogućnosti školovanja koje će se otvoriti njihovoj djeci svarajući priliku i rada nakon završenoga srednjoškolskog obrazovanja. Ako MZO želi osigurati svoj djeci jednake mogućnosti obrazovanja, tada će se posebno usmjeriti na razvoj i očuvanje strukovnoga, posebno četverogodišnjega, obrazovanja. U ekonomski težim uvjetima nerijetko se nalaze pripadnici manjina, tako Srbi u Hrvatskoj naseljavaju u većoj mjeri ruralna područja od pripadnika dominantnoga etniciteta. Paušalne usporedbe poput onih koliko je gimnazijskih, a koliko strukovnih programa ne stoje: Gimnazijski su programi samo jedan oblik srednjoškolskoga obrazovanja koji ne bi smio biti privilegiran u odnosu na četverogodišnje ili trogodišnje strukovne programe. Usporedba 195 gimnazijskih programa naspram 306 može učiniti zastupljenost gimnazijskih programa nesrazmjernom, ali ako se radi npr. o medicinskoj školi s 400 učenika s prosječnih 10 obrazovnih programa (medicinski/-a tehničar/-ka, farmaceutski/-a tehničar/-ka...) , to znači da je po programu upisano 40 učenika, odnosno 2 razreda od 20 djece. Dok jedna škola koja radi prema gimnazijskome programu može upisati i 6 razreda po generaciji s istim ili većim brojem djece u ponuđeni program. Zašto su strukovni programi i njihovi zahtjevi opterećenje u odnosu na gimnazijske? Primljeno na znanje Strukovni programi zahtjevaju specijaliziranu opremu (oprema za radionice, laboratorije, specijalizirana informatička oprema i softveri, alati, strojevi, specijalizirana didaktička oprema, itd), a nabava takve opreme zahtjeva znatna sredstva, kao i stručni kadar koji se mora konstantno obučavati za rad na modernoj tehnologiji.
63 Srpsko narodno vijeće 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 3.1. Osnovne škole U kabinetima i učionicama trebaju biti ravnopravno dostupni didaktički materijali na manjinskim jezicima i pismima u školama koje provode nastavu na manjinskim jezicima i pismima te didaktički materijali prilagođeni učenicima/-icama s teškoćama u razvoju i/ili učenju. Primljeno na znanje Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja utvrđeni su optimalni prostorni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi normativi potrebni za osiguravanje ujednačenih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama.
64 Srpsko narodno vijeće 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 3.2. Srednje škole Komentar na tvrdnju da je "Mrežu potrebno ustrojiti na način da zadovoljava potrebe tržišta rada": Primarna i osnovna je svrha obrazovanja poticanje i usmjeravanje djetetova emocionalnoga, intelektualnog i društvenog razvoja, uz podršku odgajatelja/-ica, nastavnika/-ica i drugog stručnoobrazovanoga kadra. Dobrobit djeteta treba biti u središtu promišljanja obrazovnoga sustava. U dokumentu se čak deset puta eksplicitno spominje tržište rada, a pretpostavljanje obrazovanja tržišnim zahtjevima tekst prožima i na suptilnije načine (razvoj ljudskih potencijala). Primljeno na znanje Cilj strukovnog obrazovanja je omogućiti polaznicima stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva.
65 Srpsko narodno vijeće 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 3.1. Osnovne škole Dopuna dijela o potrebi ulaganja u knjižne fondove: Ne samo povećanje nego i njegovu diferencijaciju (osigurati naslove na manjinskim jezicima i pismima u programima koji provode nastavu na njima te zvučne knjige za slijepu i slabovidnu djecu). Primljeno na znanje Školske knjižnice informacijska su središta suvremenih škola i nezaobilazan su dio cjelokupnog obrazovnog sustava u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. Opskrbljene su knjižnom građom koja je namijenjena upravo korisnicima koji polaze školu, a primjerena je njihovoj dobi. Naravno, u školskim knjižnicama se može i treba pronaći i stručna literatura koju koriste učitelji/nastavnici te škole. Odgojno-obrazovna djelatnost je osnovna djelatnost školske knjižnice i predstavlja 60% cjelokupne djelatnosti, a 40% su stručni knjižnični poslovi, kulturna i javna djelatnost te stručno usavršavanje. U Standardu za školske knjižnice, člankom 15. propisano je da osamdeset posto jedinica cjelokupne knjižnične građe mora biti odgojno-obrazovnoga karaktera, tj. u skladu s nastavnim i školskim kurikulumom.
66 Srpsko narodno vijeće SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja Komentar na treći cilj nove Mreže: Zahtjev za okrupnjavanjem škola u kontradikciji je sa zahtjevom za radom u jednoj smjeni, to će biti organizacijski otežano izvedivo. Primljeno na znanje Okrupnjavanje škola podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta ali i osigurati optimalne uvjete za organizaciju i provedbu cjelodnevne nastave u osnovnim školama i rad u jednoj smjeni u sljedećih 10 godina.
67 Srpsko narodno vijeće SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja Komentar na prvi opći cilj nove Mreže: O kojim se standardima Europske unije radi? Potrebno je jasno referirati na istraživanja i dokumente s preporukama. Primljeno na znanje Svi dokumenti dostupni su na mrežnim stranicama Europske komisije te ostalim relevantnim izvorima o obrazovnim sustavima EU-a.
68 Srpsko narodno vijeće SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja Prijedlog za utvrđivanje upisnih područja: Upisna područja ne bi trebala biti uvjetovana mjestom prebivališta nego bi roditeljima trebalo biti omogućeno da odaberu osnovnu školu i prema mjestu zaposlenja (čime bi se pomoglo samohranim roditeljima i obiteljima u kojima oba roditelja rade). Nije prihvaćen U članku 16. Zakona o odgoju i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi jasno je utvrđeno da upisno područje za osnovne škole je prostorno područje s kojeg se učenici upisuju u određenu osnovnu školu na temelju prebivališta, odnosno prijavljenog boravišta, a određuje se sukladno Državnom pedagoškom standardu.
69 Srpsko narodno vijeće SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, OPTIMALNA SREDNJA ŠKOLA Komentar na jačanje kvalitete strukovnih škola za izlazne kompetencije potrebne za pristup tržištu rada: Primarna i osnovna je svrha obrazovanja poticanje i usmjeravanje djetetova emocionalnoga, intelektualnog i društvenog razvoja, uz podršku odgajatelja/-ica, nastavnika/-ica i drugog stručnoobrazovanoga kadra. Dobrobit djeteta treba biti u središtu promišljanja obrazovnoga sustava. U dokumentu se čak deset puta eksplicitno spominje tržište rada, a pretpostavljanje obrazovanja tržišnim zahtjevima tekst prožima i na suptilnije načine. Primljeno na znanje Cilj strukovnog obrazovanja je omogućiti polaznicima stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva.
70 Srpsko narodno vijeće SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, OPTIMALNA SREDNJA ŠKOLA Komentar na dio o racionalizaciji broja strukovnih škola i obrazovnih programa: Ovdje postoji opasnost elitizacije srednjoškolskoga obrazovanja odnosno davanja statusne prednosti gimnazijskim nad strukovnim programima. Gimnazije traže veću ekonomsku sigurnost pri upisu jer obitelji slabijega socioekonomskoga statusa teže mogu predvidjeti hoće li imati potrebne resurse da djetetu omoguće odlazak na fakultet izvan mjesta prebivališta ili školarine za studij. Četverogodišnje strukovne škole pružaju potrebni balans u danim okolnostima - omogućavaju pripremu za fakultetsko obrazovanje, ali i vještine i znanja u nekoj struci za zaposlenje. Umjesto racionalizacije broja strukovnih škola i obrazovnih programa, upravo bi razvoj strukovnih programa trebalo aktivno potaknuti. Taj se razvoj neće postići time što će se sagledavati kroz prizmu broja učenika u strukovnim školama ili obrazovnim programima, nego predanim radom na kvaliteti njihovih kurikuluma i nastavnih materijala, adekvatnoj opremljenosti i boljem osmišljavanju praktične nastave. Primljeno na znanje Racionalizacija broja strukovnih škola i programa u odnosu na gimnazijske programe i postepeno povećanje udjela gimnazijskih u odnosu na strukovne ne smjera elitizaciji gimnazijskog obrazovanja već podizanju razine kvalitete strukovnih programa, uvjeta njihovog izvođenja, doprinosa regionalnim razvojnim potrebama, profilaciji programske ponude na razini županija i reduciranju programskog preklapanja strukovnih programa određenog upisnog područja za kojima ne postoji opravdanost, kako u kontekstu tržišnih potreba tako i uzimajući u obzir priljeve učenika iz osnovnog školstva. Postojeća situacija u dijelu Mreže ponude programa negativno utječe na potencijal zapošljvosti učenika koji stječu kvalifikacije koje nisu prepoznate ili potrebne na tržištu rada. Reorganizacija programske ponude u sustavu strukovnog obrazovanja uz uspostavu programskih, materijalnih i kadrovskih uvjeta više razine kvalitete je neophodna ukoliko se žele postići pozitivni učinci za pojedince koji završavaju sustav i za gospodarstvo i zajednicu u cjelini. Kao što je navedeno u dokumentu Smjernica, racionalizacijom broja strukovnih škola i obrazovnih programa temeljenom na prostornim, materijalnim i kadrovskim preduvjetima i mogućnostima realizacije učenja temeljenog na radu, a u skladu s potrebama tržišta rada na nacionalnoj i regionalnoj razini, stvorit će se uvjeti za jačanje kvalitete strukovnih škola te time i izlaznih kompetencija potrebnih za pristup tržištu rada.
71 Srpsko narodno vijeće SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, OPTIMALNA SREDNJA ŠKOLA Gimnazijski su programi samo jedan oblik srednjoškolskoga obrazovanja koji ne bi smio biti privilegiran u odnosu na četverogodišnje ili trogodišnje strukovne programe. Usporedba 195 gimnazijskih programa naspram 306 može učiniti zastupljenost gimnazijskih programa nesrazmjernom, ali ako se radi npr. o medicinskoj školi s 400 učenika s prosječnih 10 obrazovnih programa (medicinski/-a tehničar/-ka, farmaceutski/-a tehničar/-ka...) , to znači da je po programu upisano 40 učenika, odnosno 2 razreda od 20 djece. Dok jedna škola koja radi prema gimnazijskome programu može upisati i 6 razreda po generaciji s istim ili većim brojem djece u jedan ponuđeni program. Zašto su strukovni programi i njihovi zahtjevi opterećenje u odnosu na gimnazijske? Primljeno na znanje Strukovni programi zahtjevaju specijaliziranu opremu (oprema za radionice, laboratorije, specijalizirana informatička oprema i softveri, alati, strojevi, specijalizirana didaktička oprema, itd), a nabava takve opreme zahtjeva znatna sredstva, kao i stručni kadar koji se mora konstantno obučavati za rad na modernoj tehnologiji.
72 Srpsko narodno vijeće 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 2.1. Osnovne škole Komentar koji se odnosi na zapažanje da je "prisutna neujednačenost uvjeta u školama, što utječe na jednake mogućnosti za sve učenike": Na neujednačene uvjete u školama utječu i druge varijable, ne samo infrastrukturne i organizacijske. Djeca pripadnici manjina izloženija su nasilju i diskriminaciji tokom odrastanja, a verbalno, emocionalno i/ili tjelesno nasilje, prati nerijetko i ekonomsko. Srbi u Hrvatskoj nastanjuju u većem postotku ruralna područja od pripadnika dominantnoga etniciteta. Djecu manjinskih etniciteta treba osnažiti i ponuditi im alate za razumijevanje i transformaciju vlastite okoline i vlastita iskustva kao i raditi na ekonomskome rasterećenju i boljitku obitelji. Primljeno na znanje Ministarstvo znanosti i obrazovanja pristupilo je izradi smjernica za donošenje nove mreže školskih ustanova, u skladu s ciljevima Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, broj 124/2014), a s ciljem donošenja optimalne mreže školskih ustanova kako bi se postigla optimalna iskoristivost postojećih školskih kapaciteta te osigurala veća fleksibilnost pri utvrđivanju i izmjeni upisnog područja.
73 Srpsko narodno vijeće 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 2.1. Osnovne škole Mrežu treba izgraditi tako da unaprijedi prije svega kvalitetu djetetova života, stoga ne mogu biti svaka škola i svaki razred ujednačeni, bez osjetljivosti na potrebe djece te društveni, geografski i ekonomski kontekst u kojem odrastaju. Primljeno na znanje Definiranjem Smjernica Ministarstvo olakšava posao osnivačima školskih ustanova u procesu izrade nove Mreže na njihovim upisnim područjima jer su smjernice upute kojima se osnivačima olakšava izrada prijedloga Mreže. U izradi smjernica, Ministarstvo znanosti i obrazovanje vodilo je računa, između ostaloga, i o interesima djece te o izgradnji učinkovitoga i održivoga obrazovnog sustava koji će zadovoljiti potrebe svih dionika.
74 Srpsko narodno vijeće 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 2.1. Osnovne škole Okrupnjavanje bi posebno pogodilo djecu koja se školuju na manjinskim jezicima i pismima te djecu s teškoćama u razvoju i/ili učenju Iz jednostavnoga razloga što ih je brojčano manje. To bi značilo da bi škole s nastavom na manjinskome jeziku i pismu ili programima prilagođenima potrebama djece s teškoćama u razvoju i/ili učenju prve bile izložene tim praksama. Manji broj djece u razredu ili školi ima neosporne pedagoške prednosti jer omogućava nastavnicima/-ama i drugim stručnim osobama koje rade s djecom da se posvete svakom pojedinačnom djetetu vodeći računa o cjelokupnome razvoju njihove ličnosti i specifičnim potrebama svakoga djeteta. Otežano bi se i očuvao i razvio u uvjetima okrupnjavanja i racionalizacije posebno školovan kadar koji je potreban za rad u nastavi na manjinskome jeziku i pismu (profesori/-ice jezika i predmetni/-e nastavnici/-e koji/-e poznaju kulturu i povijest manjine koja živi na nekome prostoru) kao i za rad u nastavi prilagođenoj potrebama djece s teškoćama u razvoju i/ili učenju (edukacijski/-e rehabilitator/-ice, logopedi/-tkinje), zajedno s konzistentnim ulaganjem u opremu koju iziskuju programi na manjinskome jeziku i pismu ili programi prilagođeni djeci s teškoćama u razvoju i/ili učenju (didaktički materijali, raznolikost knjižnoga fonda). Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa.
75 Srpsko narodno vijeće SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, 1.Zakonska osnova Odnoseći se na dio koji govori o ciljevima "usmjerenima na kvalitetu i učinkovitost, veću povezanost s tržištem rada, veći udio metoda učenja usmjerenih na učenje temeljeno na radu, atraktivnost, izvrsnost i uključenost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja": Primarna i osnovna je svrha obrazovanja poticanje i usmjeravanje djetetova emocionalnoga, intelektualnog i društvenog razvoja, uz podršku odgajatelja/-ica, nastavnika/-ica i drugog stručnoobrazovanoga kadra. Dobrobit djeteta treba biti u središtu promišljanja obrazovnoga sustava. U dokumentu se čak deset puta eksplicitno spominje tržište rada, a pretpostavljanje obrazovanja tržišnim zahtjevima tekst prožima i na suptilnije načine (npr. razvoj ljudskih potencijala). Primljeno na znanje Definiranjem Smjernica Ministarstvo olakšava posao osnivačima školskih ustanova u procesu izrade nove Mreže na njihovim upisnim područjima jer su smjernice upute kojima se osnivačima olakšava izrada prijedloga Mreže. U izradi smjernica, Ministarstvo znanosti i obrazovanje vodilo je računa, između ostaloga, i o interesima djece te o izgradnji učinkovitoga i održivoga obrazovnog sustava koji će zadovoljiti potrebe svih dionika. Cilj strukovnog obrazovanja je omogućiti polaznicima stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva.
76 Srpsko narodno vijeće SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, Uvod Prema članku 10 Zakona o odgoju i obrazovanju, Mrežu za svoje područje predlažu osnivači, a temeljem njihova prijedloga, Ministarstvo, uz mišljenje Nacionalnoga vijeća za razvoj ljudskih potencijala, izrađuje konačan prijedlog Mreže. U drugome poglavlju Državnoga pedagoškog standarda za osnovnoškolsko obrazovanje (Narodne novine, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.), spominje se područje županija kao cjelina za koju se Mreža podiže (mjerila za ustroj mreža škola na području županija). Šalju li pojedinačno osnivači na županijskom području svoje prijedloge Ministarstvu koji zatim slaže cjelinu (kako bi sugerirala konstrukcija u množini osnivači... predlažu Mrežu za svoje području, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja na temelju tih prijedloga...) ili Županija predstavlja stepenicu između koordinirajući dogovor osnivača? U nerazriješenim sporovima oko osnivačkih prava (npr. za škole s programima na srpskome jeziku i pismu), privilegira li to županije nad gradovima? Primljeno na znanje Svaki osnivač planira te izrađuje svoj prijedlog mreže škola za svoje područje, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja, uz mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, izrađuje zajednički prijedlog Mreže. Mrežu za područje Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
77 Srpsko narodno vijeće SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, Uvod Odnoseći se na dio "škole za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama" u prvome odlomku: Ne samo škole za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama nego i redovne škole s obrazovnim programima za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama. Nije prihvaćen Ovaj termin obuhvaća sve škole i programe za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama.
78 Srpsko narodno vijeće SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, Uvod Jednom kada Ministarstvo ustanovi konačan prijedlog Mreže za neku županiju, je li moguće i kako unositi izmjene? Postoji li mogućnost da Mreža bude vrsta otvorene baze koja bi se prilagođavala stanju na terenu? U istočnoj Slavoniji djeluje niz škola s nastavom na srpskome jeziku i pismu koje su zadovoljile uvjete da budu priznate kao manjinske i da se prenesu osnivačka prava sa županijske na općinsku razinu, ali to još nije provedeno. Ako je škola uvrštena u Mrežu školskih ustanova kao škola koja nije manjinska i koja djeluje sa županijom kao osnivačem, kada bi se realizirao zahtjev srpskih institucija, hoće li se i kako te izmjene moći unijeti u postojeću Mrežu ili se radi o zatvorenome dokumentu? Primljeno na znanje Ministarstvo znanosti i obrazovanja, uz mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, izrađuje zajednički prijedlog Mreže. Također, u članku 9. st. 9. Zakona o odgoju i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi, propisano je da se mreža može izmijeniti na temelju izmijenjenih okolnosti koje predstavljaju elemente za izradu mreže, kao što su naseljenost područja na kojemu djeluju školske ustanove, broj djece i demografska projekcija, geografski položaj, udaljenost školskih ustanova i potrebe tržišta rada.
79 Srpsko narodno vijeće SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Smatramo kako broj učenika, ekonomska održivost i čista statistika nikako ne smiju biti krucijalna mjerila u kreiranju optimalne škole, a naročito kad su u pitanju škole nacionalnih manjina. Ovako kreirane Smjernice u suprotnosti su s pravima koje pripadnicima nacionalnih manjina garantira Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, međunarodni ugovori i ostali pozitivni zakonski i podzakonski propisi. Ovdje ne možemo ne spomenuti situaciju na istoku Republike Hrvatske gdje postoje brojne škole koje su de facto manjinske škole jer su zadovoljile sve propisane uvjete i nastava u njima se odvija na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ali ni danas, više od 20 godina, nisu registrirane kao manjinske. Također, u Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-II-993/1997, U-II-55/1998 od 08.11.1999. g. (Narodne novine, br. 129/99), među ostalim, navedeno je kako se „po prirodi stvari zbog specifičnih uvjeta na određenim područjima mora ostaviti mogućnost da razredi mogu biti i manji“ od razreda u tzv. nacionalnom programu. Moramo biti svjesni kako u svakom demokratskom društvu postoje određene grupacije stanovništva, osobe s invaliditetom, samohrani roditelji, nacionalne manjine, koje je potrebno staviti u povoljniji položaj u odnosu na većinsku populaciju u bilo kojem smislu, odnosno na koje je potrebno primijeniti institut pozitivne diskriminacije. Dakle, nesporno je kako bi se prilikom izrade Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja trebalo voditi računa o specifičnostima obrazovanja nacionalnih manjina te možebitnim opasnostima koje bi eventualna promjena postojećih Mreža školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja mogla donijeti, primjerice da neka manjinska škola koja je u ovom trenutku matična zbog racionalizacije postane područna škola. Navedeno je samo jedan od razloga zašto obrazovanje nacionalnih manjina treba svrstati u posebnu kategoriju jer u suprotnom nacionalnim manjinama prijeti gubitak nacionalnog identiteta. Nadalje, moramo spomenuti kako navedene škole koje su de facto manjinske prate najmodernije trendove što se tiče opremljenosti i uz motivirane učitelje učenici daju iznimne rezultate, za koje bi dosljedno provođenje Smjernica vjerojatno bilo pogubno. Manji broj učenika od optimalnog broja iz Smjernica omogućava kvalitetniji i neposredniji pristup učenicima pri izvođenju nastave te bi racionalizacija, odnosno okrupnjavanje škola podrazumijevalo onemogućavanje dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima. Škole u manjim sredinama su gotovo isključivi nositelji svih društvenih događanja u smislu da se djeca, a uz njih i šira društvena zajednica, okupljaju oko škole kroz različite izvannastavne aktivnosti kojima čuvaju svoj identitet u svakom smislu te bi bilo kakvom promjenom postojećeg sustava racionalizacijom ili optimalizacijom mreže školskih ustanova narušili sustav koji u tom dijelu funkcionira. Dakle, promjena postojećeg sustava nije u interesu u prvom redu djece i roditelja, ali isto tako niti djelatnika škola, a u konačnici niti šire zajednice. Svakako podržavamo intenciju predlagatelja u smjeru ulaganja u infrastrukturu i opremljenost školskih ustanova, ali opetovano ističemo da se prilikom racionalizacije i optimizacije mreže školskih ustanova pored usklađivanja s demografskim, geografskim, ekonomskim i obrazovnim pokazateljima i vrijednostima treba voditi računa i o demografskim, geografskim, ekonomskim i obrazovnim specifičnostima određene grupe i područja. Smjernice ne mogu vrijediti generalno za sve, odnosno moralo bi ih se primjenjivati pojedinačno, od slučaja do slučaja. Tendencija modernih država u svim društvenim sferama je decentralizacija, koja se kao institut spominje i u samim Smjernicama, ali Smjernice upravo suprotno promiču okrupnjavanje škola te ispada da su Smjernice kontradiktorne. Također, u Smjernicama niti jednom riječju nije pojašnjeno na koji način je broj od 20 do 28 učenika po razrednom odjelu u osnovnim školama, odnosno od 16 do 20 razrednih odjela s 400 do 500 učenika u srednjim školama optimalan broj, pa Smjernice samim time gube na vjerodostojnosti. Smatramo kako bi u pravcu spomenute decentralizacije u Smjernicama bilo potrebno dodatno regulirati prijenos osnivačkih prava s jedinica područne (regionalne) samouprave na jedinice lokalne samouprave za škole na njihovom području. Jedinice lokalne samouprave poznaju specifičnosti obrazovanja na svojem području te mogu doprinijeti kvalitetnijem obrazovanju u školama koje djeluju na njihovom teritoriju. Potrebno je rasteretiti jedinice područne (regionalne) samouprave jer su upravo jedinice lokalne samouprave te koje mogu brže i kvalitetnije rješavati sva pitanja iz sfere obrazovanja u školama koji više ne bi bile samo na njihovom teritoriju, već i pod njihovom nadležnošću. Navedeni prijenos osnivačkih prava jasno je i nedvosmisleno reguliran čl. 96. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08 do 68/18), ali pojedine jedinice područne (regionalne) samouprave unatoč ispunjenju svih zakonskih i podzakonskih uvjeta ne postupaju sukladno spomenutim odredbama. Tako primjerice Vukovarsko-srijemska županija već duže od 4 godine nije prenijela osnivačka prava na jedinice lokalne samouprave, konkretno Općine Borovo, Negoslavci i Markušica, iako je nesporno propisano kako je županija dužna prenijeti osnivačka prava u roku od 60 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva od strane grada ili općine. Primljeno na znanje Smjernicama se definira smjer djelovanja u izgradnji učinkovitoga i održivoga obrazovnog sustava koji će zadovoljiti potrebe svih dionika, koji podržava i poboljšava odgojno-obrazovni rad i omogućava kontinuirano unaprjeđivanje kvalitete na svim razinama i u svim segmentima odgoja i obrazovanja, pridonoseći očuvanju i poboljšanju školovanja svih korisnika obrazovnoga sustava Republike Hrvatske. Državnim pedagoškim standardima utvrđuju se veličine matičnih i područnih škola te materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma, drugih kurikularnih dokumenata i nastavnih planova i programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta poučavanja i učenja te cjelovitog razvoja obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Opći ciljevi koji se žele postići izradom nove Mreže su: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.); Okrupnjavanje škola ne znači centralizaciju već otvara veću mogućnost suradnje, boljeg korištenja nastavničkog i suradničkog kadra te opreme. Kvantitavni pokazatelji (20 do 28 učenika po razrednom odjelu u osnovnim školama, odnosno od 16 do 20 razrednih odjela s 400 do 500 učenika u srednjim školama optimalan broj) su dio Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Državnog pedagoškog standarda srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008, 90/2010).
80 Tonka Brailo 2.Trenutačno stanje Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 2.1. Osnovne škole Ne mislim da je optimalna osnovna škola razredno odjeljenje u kojem je 28 učenika. Teško je provoditi formativno praćenje u tolikom odjeljenju. Najčešće se u odjeljenjima nalazi barem jedan ako ne i više učenika koji prate nastavu po IOOP-u te je toliki broj učenika prepreka kvalitetnoj provedbi primjerenog oblika pomoći za učenike s teškoćama. Optimalna škola bi bila u kojoj bi u razrednom odjelu bilo najviše 20 učenika. Primljeno na znanje Optimalni broj učenika u razredu definiran je Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008, 90/2010).
81 Vukovarsko-srijemska županija SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Poštovani! Vukovarsko-srijemska županija se ne slaže sa predloženim Smjernicama za izradu Plana mreže osnovnih škola. Umjesto da gledamo kako učenicima predmetne nastave(koji nemaju matičnu školu u mjestu u kojem žive) olakšati put do škole, gašenjem manjih područnih škola dodatno ćemo opteretiti putovanjima i učenike razredne nastave. Sa ekonomske strane možda će se uštediti na energentima i investicijskom održavanju , a istodobno će ta ušteda otići na prijevoz čija je cijena i više nego skupa. Ovime se može pogodovati jedino prijevoznicima. Niti jednom roditelju sigurno nije svejedno ako mu dijete svakodnevno putuje, po svakavim vremenskim uvjetima i vrlo često starim autobusima čija je sigurnost na cesti vrlo upitna. -Svakako smo za to da postojeće propise treba redefinirati. Primjerice, prijevoz učenika. U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, članak 69., stoji kako je učenicima razredne nastave omogućen besplatan prijevoz ukoliko su udaljeni od mjesta prebivališta/boravišta do adrese škole 3 km. To su učenici koji imaju 6-10 godina. Znači, dijete od 6 godina treba sa torbom teškom preko 5 kg pješačiti 3 km. Isto tako Zakon propisuje da učenici predmetne nastave imaju pravo na besplatan prijevoz ukoliko su od škole udaljeni više od 5 km. To su djeca u dobi od 10-14 godina. Težina torbe također iznad 5 kg. Koliko je prosječnom čovjeku potrebno vremenski da prijeđe 5 km?! Kada to dijete treba krenuti u školu, a kada se zimi vraća kući? -Razmišljati o kvaliteti i načinu obrazovanja iz perspektive velikog grada svakako nije korektno, jer je svaka sredina specifična, od geografskih, demografskih, pa do ekonomskih uvjeta. Iz kojeg razloga mala škola, koja je dobro opremljena, ne može parirati velikoj školi? Stava smo da je, za kvalitetnije obrazovanje, bolji manji broj učenika u odjelu (manji od 20), jer se na taj način nastavnici i učitelji mogu više posvetiti svakom učeniku, uvažavajući njegove osobne mogućnosti i kvalitete i na taj način ga usmjeriti u daljnje školovanje i život uopće. -Većina matičnih i područnih škola u VSŽ, a kojima bi prema predloženim Smjernicama Ministarstva trebalo ispitati opravdanost, ima višestoljetnu tradiciju, naraštajima obrazujući veliki broj učenika, od kojih su neki postali velikani hrvatske povijesti. I sutra bi tim školama trebalo uzeti titulu matične škole zbog „racionalizacije, okrupnjavanja i ekonomske uštede“, jer im broj učenika ne zadovoljava kriterij koji propisuju Smjernice. Predloženim okrupnjavanjem i racionalizacijom bi se narušila održivost obrazovnog sustava u toj sredini, izgubio bi se identitet svake od tih škola, njezina tradicija i dostojanstvo koje je gradila stoljećima. Slavonija je teško stradala u Domovinskom ratu, devastirana u svakom pogledu što demografski, što ekonomski. Gašenje škola u malim sredinama može samo značiti daljnji demografski krah i natjerati obitelji koje su ostale živjeti u selima da se presele u mjesta koja će njihovoj djeci omogućiti neprekidno osnovno školovanje od početka prvog razreda. Škole koje su teško stradale u ratu su i obnovljene, te su to danas vrlo dobro opremljene škole u koje se konstantno ulaže (od informatičke opremljenosti, pametnih ploča,..) te kao takve ničim ne zaostaju za „velikim“ školama. Takve škole pružaju kvalitetno obrazovanje svim učenicima pod jednakim uvjetima. Male škole u ruralnim mjestima znače ŽIVOT, jer gdje nema škole, nema ni života. Škola u manjim sredinama predstavlja centar kulturnog života, mjesto druženja stanovnika toga područja, mjesto održavanja kulturnih manifestacija, mjesto održavanja i njegovanja tradicijskih posebnosti toga kraja. Smjernice koje je predložilo Ministarstvo mogu pridonijeti jedino dodatnom odumiranju ruralnih područja Vukovarsko-srijemske županije, a isto tako i ostalih demografsko ugroženih regija Hrvatske. Isto tako se postavlja pitanje zaposlenog kadra u školama. Ukoliko bi matične škole postale područne škole, a neke područne škole se i ugasile, kamo sa zaposlenicima? I oni bi postali egzistencijalno ugroženi građani od kojih je mnogi broj njih kreditno opterećen pa bi ih to moglo navesti na traženje posla izvan granica Hrvatske, povlačeći svoje obitelji za sobom. Zaključak VSŽ je da Smjernice treba redefinirati, jer su napisane na način da sugeriraju isključivo ekonomsku i financijsku opravdanost škola. A svrha škole nikad nije bila njezina rentabilnost, već prenošenje znanja. Broj učenika u nekoj školi svakako ne smije biti kriterij za kvalitetno obrazovanje u jednoj ustanovi, nego kvaliteta obrazovanja koje se učeniku može pružiti. Nije prihvaćen Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (primjerice, troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (primjerice, kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Podaci o svim školama po osnivačima javno su dostupni u Školskom e-rudniku na naslovnoj mrežnoj stranici MZO-a i mogu se koristiti u svrhu analize mnogih aspekata koje spominjete. Nadalje, “težina školske torbe” regulirana je Zakonom o udžbenicima (Narodne novine, broj 116/2018) u kojem se regulira po prvi puta maksimalna težina udžbenika. Veličine škole i razreda ne propisuju se Smjernicama, već Državnim pedagoškim standardima (Narodne novine, broj 63/2008, 90/2010 ), odnosno utvrđuju se veličine matičnih i područnih škola te materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje nacionalnog kurikuluma, drugih kurikularnih dokumenata i nastavnih planova i programa, radi osiguravanja jednakih uvjeta poučavanja i učenja te cjelovitog razvoja obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Nadalje, pogrešna je pretpostavka da se u prvi plan stavlja ekonomska opravdanost što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Ostvarenje općih ciljeva podrazumijeva mogućnost redovitoga odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi primjereno udaljenoj od mjesta stanovanja učenika, uz prometnu povezanost koja ne bi ugrožavala sigurnost učenika, odnosno srednjoj školi koja bi bila dostupna učeniku korištenjem svakodnevnog prijevoza ili smještajem u učeničkome domu te zahtjevima racionalnoga ustroja upisnih područja, što podrazumijeva i optimalnu iskoristivost postojećih školskih kapaciteta.
82 Zajedničko vijeće općina SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Poštovani, Zajedničko vijeće općina (ZVO) jedina je institucija srpske nacionalne manjine osnovana temeljem međunarodno priznatih dokumenata, odnosno Erdutskog sporazuma od 12.11.1995. g., Pisma namjere Vlade Republike Hrvatske za završetak mirne reintegracije od 13.01.1997. g. te Odluke Vlade Republike Hrvatske o organizaciji, statusu, sastavu, nadležnosti i financiranju ZVO-a od 15.10.1998. g. (Narodne novine, br. 137/98). Kao jedno od osnovnih prava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj prema upravo navedenim dokumentima jest i pravo na prosvjetnu autonomiju, pa je slijedom navedenog ZVO našao za shodno dati opći komentar na Nacrt Smjernica za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja (dalje: Smjernice). Smatramo kako broj učenika, ekonomska održivost i čista statistika nikako ne smiju biti krucijalna mjerila u kreiranju optimalne škole, a naročito kad su u pitanju škole nacionalnih manjina. Ovako kreirane Smjernice u suprotnosti su s pravima koje pripadnicima nacionalnih manjina garantira Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, međunarodni ugovori i ostali pozitivni zakonski i podzakonski propisi. Ovdje ne možemo ne spomenuti situaciju na istoku Republike Hrvatske gdje postoje brojne škole koje su de facto manjinske škole jer su zadovoljile sve propisane uvjete i nastava u njima se odvija na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ali ni danas, više od 20 godina, nisu registrirane kao manjinske. Također, u Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-II-993/1997, U-II-55/1998 od 08.11.1999. g. (Narodne novine, br. 129/99), među ostalim, navedeno je kako se „po prirodi stvari zbog specifičnih uvjeta na određenim područjima mora ostaviti mogućnost da razredi mogu biti i manji“ od razreda u tzv. nacionalnom programu. Moramo biti svjesni kako u svakom demokratskom društvu postoje određene grupacije stanovništva, invalidi, samohrani roditelji, nacionalne manjine, koje je potrebno staviti u povoljniji položaj u odnosu na većinsku populaciju u bilo kojem smislu, odnosno na koje je potrebno primijeniti institut pozitivne diskriminacije. Dakle, nesporno je kako bi se prilikom izrade Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja trebalo voditi računa o specifičnostima obrazovanja nacionalnih manjina te možebitnim opasnostima koje bi eventualna promjena postojećih Mreža školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja mogla donijeti, primjerice da neka manjinska škola koja je u ovom trenutku matična zbog racionalizacije postane područna škola. Navedeno je samo jedan od razloga zašto obrazovanje nacionalnih manjina treba svrstati u posebnu kategoriju jer u suprotnom nacionalnim manjinama prijeti gubitak nacionalnog identiteta. Nadalje, moramo spomenuti kako navedene škole koje su de facto manjinske prate najmodernije trendove što se tiče opremljenosti i uz motivirane učitelje učenici daju iznimne rezultate, za koje bi dosljedno provođenje Smjernica vjerojatno bilo pogubno. Manji broj učenika od optimalnog broja iz Smjernica omogućava kvalitetniji i neposredniji pristup učenicima pri izvođenju nastave te bi racionalizacija, odnosno okrupnjavanje škola podrazumijevalo onemogućavanje dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima. Škole u manjim sredinama su gotovo isključivi nositelji svih društvenih događanja u smislu da se djeca, a uz njih i šira društvena zajednica, okupljaju oko škole kroz različite izvannastavne aktivnosti kojima čuvaju svoj identitet u svakom smislu te bi bilo kakvom promjenom postojećeg sustava racionalizacijom ili optimalizacijom mreže školskih ustanova narušili sustav koji u tom dijelu funkcionira. Dakle, promjena postojećeg sustava nije u interesu u prvom redu djece i roditelja, ali isto tako niti djelatnika škola, a u konačnici niti šire zajednice. Svakako podržavamo intenciju predlagatelja u smjeru ulaganja u infrastrukturu i opremljenost školskih ustanova, ali opetovano ističemo da se prilikom racionalizacije i optimizacije mreže školskih ustanova pored usklađivanja s demografskim, geografskim, ekonomskim i obrazovnim pokazateljima i vrijednostima treba voditi računa i o demografskim, geografskim, ekonomskim i obrazovnim specifičnostima određene grupe i područja. Smjernice ne mogu vrijediti generalno za sve, odnosno moralo bi ih se primjenjivati pojedinačno, od slučaja do slučaja. Tendencija modernih država u svim društvenim sferama je decentralizacija, koja se kao institut spominje i u samim Smjernicama, ali Smjernice upravo suprotno promiču okrupnjavanje škola te ispada da su Smjernice kontradiktorne. Također, u Smjernicama niti jednom riječju nije pojašnjeno na koji način je broj od 20 do 28 učenika po razrednom odjelu u osnovnim školama, odnosno od 16 do 20 razrednih odjela s 400 do 500 učenika u srednjim školama optimalan broj, pa Smjernice samim time gube na vjerodostojnosti. Smatramo kako bi u pravcu spomenute decentralizacije u Smjernicama bilo potrebno dodatno regulirati prijenos osnivačkih prava s jedinica područne (regionalne) samouprave na jedinice lokalne samouprave za škole na njihovom području. Jedinice lokalne samouprave poznaju specifičnosti obrazovanja na svojem području te mogu doprinijeti kvalitetnijem obrazovanju u školama koje djeluju na njihovom teritoriju. Potrebno je rasteretiti jedinice područne (regionalne) samouprave jer su upravo jedinice lokalne samouprave te koje mogu brže i kvalitetnije rješavati sva pitanja iz sfere obrazovanja u školama koji više ne bi bile samo na njihovom teritoriju, već i pod njihovom nadležnošću. Navedeni prijenos osnivačkih prava jasno je i nedvosmisleno reguliran čl. 96. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08 do 68/18), ali pojedine jedinice područne (regionalne) samouprave unatoč ispunjenju svih zakonskih i podzakonskih uvjeta ne postupaju sukladno spomenutim odredbama. Tako primjerice Vukovarsko-srijemska županija već duže od 4 godine nije prenijela osnivačka prava na jedinice lokalne samouprave, konkretno Općine Borovo, Negoslavci i Markušica, iako je nesporno propisano kako je županija dužna prenijeti osnivačka prava u roku od 60 dana od dana zaprimanja takvog zahtjeva od strane grada ili općine. Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.).
83 Željko Matić 3. Ciljevi donošenja nove Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, 3.2. Srednje škole Povećati gimnazijske programe a već sad ima slučajeva da gimnazije upisuju učenici s ocjenama dovoljan iz matematike, fizike, stranog jezika, općeg uspjeha dobar? Npr. u Makarskoj svake godine muku muče kako napuniti 3 razreda gimnazije (30% generacije). Uvijek nedostaje 10-15 učenika pa se telefonski nagovaraju učenici i roditelji na upis u gimnaziju. Zato MZO treba biti znatno fleksibilnije kod vođenja upisnih politika. Svake godine, anketiranjem učenika 8. razreda dobiju se korisne informacije o njihovom interesu. Međutim, MZO svojim rigoroznim ograničenjima ne dopušta nikakvu prilagodbu interesu učenika. Iako se sad kao uvodi kurikularna reforma s učenikom o fokusu, već u početku, kod upisa ignoriraju se želje i afiniteti većeg broja učenika. Uzalud ankete i razgovori kad ne predstavljaju temelj bilo kojoj odluci. Primljeno na znanje Sukladno članku 22. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Strukturu razrednih odjela i broj učenika po programima za svoje područje planiraju osnivači, u suradnji sa srednjim školama te ga dostavljaju Ministarstvu.
84 Željko Matić SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA, OPTIMALNA SREDNJA ŠKOLA Termin "optimalna škola" zajedno s pravilima koja je prate mogu jedino vrijediti za 4 najveća grada. Po ovim pravilima bi manji gradovi izgubili srednje škole te bi učenici morali putovati po 50-60 km do srednje škole. To je veliki poticaj i roditeljima da odsele u grad. Je li depopulacija ide sporije nego što su neki planirali pa je treba ubrzati? Već sad oko 20% učenika srednjih škola putuje 50-60 km izvan mjesta svog prebivališta. To je dodatnih 4-5 sati gubitka dnevno pa djeca praktički nemaju uopće slobodnog vremena. Autobusne linije neredovite, učestalo kasne ili se autobusi ni ne pojave, jer to je hrvatska stvarnost. Jedino autobuse za iseljavanje idu redovito i popunjeno. Dodatnim ukidanjem srednjih škola, reduciranjem sektora i zanimanja postotak djece koja svakodnevno putuje na velike udaljenosti mogao bi porasti na 30% do 40% što je van svake pameti, tj. nema veze s proklamiranim dostupnim obrazovanjem za sve. U manjim područjima treba tek ukinuti da dvije škole imaju zanimanja u istom sektoru. Npr. U Makarskoj, u sektoru ugostiteljstvo i turizam Srednja strukovna škola ima zanimanja kuhar, konobar, turističko-hotelijerski komercijalist a Srednja škola fra Andrija Kačić Miošić u istom sektoru ima hotelijersko-turistički tehničar iako nema ni uvjeta za izvođenje nastave iz tog zanimanja (koriste specijalizirane kabinete Srednje strukovne škole) a nastavnici iz tog sektora dijele satnicu u dvije škole. Također i u sektoru ekonomije i trgovine jedna škola ima zanimanje prodavač (SSŠ) a druga zanimanje ekonomist (SŠ fra AKM) što je opet neracionalno, trebala bi oba zanimanja biti u jednoj školi. Treba li Makarsko primorje ostati bez mogućnosti školovanja gimnazijalaca, turističkih i ugostiteljskih radnika (desecima hotela svake godine nedostaju turistički radnici svih profila) , ekonomista/prodavača (stotine poduzeća, nekoliko velikih trgovačkih lanaca i mnoštvo malih dućana), elektrotehničara (elektro poduzeća ne mogu ispunjavati rokove zbog malog broja zaposlenika), instalatera grijanja i klimatizacije (deseci tisuća instaliranih jedinica, treba čekati i po mjesec dana na ugradnju/servisera). Srednja škola u Zagrebu, Splitu, Rijeci,.. ne bi trebala imati znatno ispod 350 učenika no u Vukovaru, Vrgorcu, Gospiću, Makarskoj,... gdje većinom postoji samo jedna srednja škola treba sačuvati njihov opstanak i sa manjim brojem učenika. Ako se poštuje građane ove zemlje. A ako ne, recite nam na vrijeme da spasimo još ovo malo života što nam je ostalo. I treba napokon natjerati lokalne samouprave i županije, naročito u Dalmaciji, da napokon počnu sustavno ulagati u škole, opremu, školske dvorane,... Po izgrađenosti i opremljenosti obrazovnih institucija smo na samom začelju RH. Primljeno na znanje U Smjernicama za izradu mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja navedeno je kako bi trebalo planirati jednu srednju školu na, u prosjeku, oko 15.000 stanovnika osim na: • rjeđe naseljenim i slabije prometno povezanim područjima, • otocima i prometno izoliranim područjima.
85 ŽELJKO MILNOVIĆ SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA U potpunosti se slažem sa Dajanom Mitić. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
86 Željko Perković SMJERNICE ZA IZRADU MREŽE ŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA ODGOJA I OBRAZOVANJA Poštovani, slažem se s onim što je napisala Istarska županija. U potpunosti razumijem i prihvaćam komentare Dajane Mitić, Ofelije Dragojević i Mire Čuvidić. Također smatram da je potrebno napraviti novu Mrežu škola. Smije li i treba li osnovni kriterij za to biti broj učenika? Nikako se ne slažem s ovim. One najmanje škole koje sa nalaze na prostorima gdje je prometna komunikacija jako dobra mogle bi se spojiti s nekom većom. Mi smo zemlja koja je geografski takva kakva jest i čini mi se da ima popriličan broj škola koje se ne mogu jednostavno ukinuti i pripojiti drugoj školi. U 2.2. Srednje škole, govoreći o strukovnim školama, navodi se kako je "takav sustav preskup i ne može osigurati podjednaku kvalitetu na cijelom području Hrvatske". Ja bih s obzirom na ovo uputio sljedeća pitanja: 1. Treba li Hrvatskoj 151 zastupnik u saboru? 2. Treba li Hrvatskoj 20 +1 županija sa svom silom županijskih vijećnika? 3. Treba li Hrvatskoj 555 jedinica lokalne samouprave? 4. Trebaju li političke stranke dobivati svu silu novčanih sredstava iz državnog proračuna koliko to sada dobivaju? Koliko je ovakav sustav skup? Mogao bih nastaviti dalje, ali prije izrade nove Mreže škola treba napraviti reda od Hrvatskoga sabora pa na dalje. Kada se tu uvede red i naprave nužne uštede, lako će se napraviti i nova Mreža škola. S poštovanjem Primljeno na znanje Komentar je temeljen na pogrešnim pretpostavkama. Naime, nije jedini kriterij broj učenika kao što je vidljivo iz Općih ciljeva koji se žele postići izradom nove Mreže: 1. Omogućiti svim učenicima jednaku dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive s EU standardima; 2. Podizati razinu opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova; 3. Okrupnjavanje škola i programa; 4. Racionalno raspolagati sredstvima iz državnoga proračuna, decentraliziranim sredstvima i sredstvima iz drugih izvora. Skrećemo poznornost da se u dokumentu Smjernica nigdje se ne spominje “gašenje manjih područnih škola” već se ostavlja osnivaču da optimizira mrežu uzimajući u obzir princip jednkake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja, ekonomske parametre (npr. troškovi održavanja škola u odnosu na trošak prijevoza učenika), ali i pedagoške i druge društvene aspekte (npr. kvaliteta i uvjeti rada u školi, socijalizacija učenika). Prilikom preispitivanja opravdanosti samostalnoga rada škola s manjim brojem učenika od optimalnoga, osnivači će uzeti u obzir: – geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola; – demografska kretanja i pokazatelje (tendencija smanjenja ili porasta broja novorođenih, doseljavanje, iseljavanje, izgradnja novih naselja i dr.); – teritorijalnu povezanost (granice JL/R/S i upisna područja škola); – dostupnost (prometna povezanost); – ekonomsku održivost; – obrazovnu specifičnost (škole koje izvode programe na jeziku i pismu nacionalnih manjina, djecu s teškoćama i sl.). Okrupnjavanje škola ne znači ukidanje malih škola već povezivanje s drugim školama tako da primjerice, više malih matičnih škola budu veće područne škole što omogućuje veću suradnju, kvalitetnije obrazovanje i optimalno korištenje resursa. Poglavlje 2.2. u Smjernicama sadrži kraći pregled postojećeg stanja u sustavu strukovnog obrazovanja i ukazuje na potrebu optimizacije i racionalizacije programske ponude u strukovnom obrazovanju pri čemu bi process optimizacije pratila dodatna ulaganja kako bi se podigla razina opremljenosti ustanova i na taj način omogućila jednaka dostupnost kvalitetnog obrazovanja i jednake mogućnosti školovanja usporedive sa EU standardima.