Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Ana Baćić Hren		Poštovani, u prijedlogu Izmjena i dopuna ovog Zakona ne spominju rodiljne i roditeljske naknade za treće dijete i blizance, odnosno naknada koja se isplaćuje nakon 1. godine djetetovog života. Smatram da bi se naknada za treće dijete ili blizance također trebala delimitirati ili barem biti veća no što iznosi sada, recimo da iznosi barem onoliko koliko sada iznosi naknada za jedno ili dvoje djece nakon rodiljnog dopusta, a osobito s obzirom na činjenicu da su troškovi peteročlane obitelji veći. Da li zaista radimo na demografiji ako i za treće dijete (i svako slijedeće dijete) ne osiguravamo adekvatnu i nediskriminirajuću naknadom?	Nije prihvaćen	Trenutne i planirane normativne aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerene su prvenstveno prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu koji predviđa donošenje izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama radi uvođenja daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna. Naime, unatoč povećanju maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje zaposlenim roditeljima za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna, ocijenjeno je da je roditeljska naknada i nadalje neodgovarajuća za kategoriju zaposlenih i samozaposlenih roditelja s višim primanjima jer odstupa od njihove stvarne visine plaće, uslijed čega nakon korištenja rodiljnog dopusta (prvih šest mjeseci) dolazi do gubitka dijela dohotka odlaskom na roditeljski dopust. Stoga u narednom razdoblju, kao primarni cilj u prvoj fazi ocjenjujemo potrebu nastavka provedbe opisanih mjera sa svrhom poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja, kako bi se dodatno potaknulo na roditeljstvo, kako bi se povećao udjel žena na tržištu rada, kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, a posebice imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva. Međutim, u svrhu planiranja i osmišljavanja mjera vezanih uz demografski razvoj te dobrobiti obitelji i djece, kao i usklađivanja obiteljskog i poslovnog života sa suvremenim potrebama obitelji, Ministarstvo kontinuirano razmatra moguće prijedloge normativnih rješenja u području obiteljskih naknada i potpora, pri čemu svaka planirana mjera, mora biti rezultat analize i prethodne procjene učinaka uz osiguranje odgovarajućih proračunskih sredstava za njezinu provedbu. U tom cilju, u okviru planiranog strateškog dokumenta u području demografije poduprijet ćemo uvođenje daljnjih mjera usmjerenih na zaštitu obitelji i materinstva kako bi se nastavili pozitivni pomaci u poticanju demografskog razvoja kao jednog od temeljnih nacionalnih prioriteta.
2	SUZANA HRENKOVIĆ		Poštovani, u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama trebalo bi voditi računa i o roditeljskom dopustu za blizance, treće i svako sljedeće dijete, a u smislu povećanja naknade, pogotovo kad uzmemo da su potrebe i troškovi jedne peteročlane, šesteročlane obitelji puno veće.	Nije prihvaćen	Trenutne i planirane normativne aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerene su prvenstveno prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu koji predviđa donošenje izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama radi uvođenja daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna. Naime, unatoč povećanju maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje zaposlenim roditeljima za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna, ocijenjeno je da je roditeljska naknada i nadalje neodgovarajuća za kategoriju zaposlenih i samozaposlenih roditelja s višim primanjima jer odstupa od njihove stvarne visine plaće, uslijed čega nakon korištenja rodiljnog dopusta (prvih šest mjeseci) dolazi do gubitka dijela dohotka odlaskom na roditeljski dopust. Stoga u narednom razdoblju, kao primarni cilj u prvoj fazi ocjenjujemo potrebu nastavka provedbe opisanih mjera sa svrhom poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja, kako bi se dodatno potaknulo na roditeljstvo, kako bi se povećao udjel žena na tržištu rada, kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, a posebice imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva. Međutim, u svrhu planiranja i osmišljavanja mjera vezanih uz demografski razvoj te dobrobiti obitelji i djece, kao i usklađivanja obiteljskog i poslovnog života sa suvremenim potrebama obitelji, Ministarstvo kontinuirano razmatra moguće prijedloge normativnih rješenja u području obiteljskih naknada i potpora, pri čemu svaka planirana mjera, mora biti rezultat analize i prethodne procjene učinaka uz osiguranje odgovarajućih proračunskih sredstava za njezinu provedbu. U tom cilju, u okviru planiranog strateškog dokumenta u području demografije poduprijet ćemo uvođenje daljnjih mjera usmjerenih na zaštitu obitelji i materinstva kako bi se nastavili pozitivni pomaci u poticanju demografskog razvoja kao jednog od temeljnih nacionalnih prioriteta.
3	Marija Kelava		Poštovani, u obrascu se ne spominju rodiljne i roditeljske naknade za treće dijete i blizance, odnosno naknada nakon 1. godine djetetovog života. Ne želim vjerovati da postoji diskriminacija na temelju broja djece koju imate. Dapače, za treće dijete bi naknada trebala biti i veća od naknade za jedno ili dvoje djece s obzirom da su troškovi peteročlane obitelji veći. Na koji način zaista podići broj Hrvata osim da za treće i svako slijedeće dijete naknada ne bude umanjena nego jednaka sa naknadom za prvo ili drugo dijete? Da li zaista radimo na demografiji ako ne potičemo treće dijete adekvatnom i nediskriminirajućom naknadom? Kako bi se peteročlana obitelj uopće trebala odlučiti na treće dijete znajući za naknadu od 2.300 kn? Ljubazno molim odgovor.	Nije prihvaćen	Trenutne i planirane normativne aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerene su prvenstveno prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu koji predviđa donošenje izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama radi uvođenja daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna. Naime, unatoč povećanju maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje zaposlenim roditeljima za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta (drugih šest mjeseci) sa ranijeg limita od 2.660,80 kuna na 3.991,20 kuna, ocijenjeno je da je roditeljska naknada i nadalje neodgovarajuća za kategoriju zaposlenih i samozaposlenih roditelja s višim primanjima jer odstupa od njihove stvarne visine plaće, uslijed čega nakon korištenja rodiljnog dopusta (prvih šest mjeseci) dolazi do gubitka dijela dohotka odlaskom na roditeljski dopust. Stoga u narednom razdoblju, kao primarni cilj u prvoj fazi ocjenjujemo potrebu nastavka provedbe opisanih mjera sa svrhom poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja, kako bi se dodatno potaknulo na roditeljstvo, kako bi se povećao udjel žena na tržištu rada, kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, a posebice imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva. Međutim, u svrhu planiranja i osmišljavanja mjera vezanih uz demografski razvoj te dobrobiti obitelji i djece, kao i usklađivanja obiteljskog i poslovnog života sa suvremenim potrebama obitelji, Ministarstvo kontinuirano razmatra moguće prijedloge normativnih rješenja u području obiteljskih naknada i potpora, pri čemu svaka planirana mjera, mora biti rezultat analize i prethodne procjene učinaka uz osiguranje odgovarajućih proračunskih sredstava za njezinu provedbu. U tom cilju, u okviru planiranog strateškog dokumenta u području demografije poduprijet ćemo uvođenje daljnjih mjera usmjerenih na zaštitu obitelji i materinstva kako bi se nastavili pozitivni pomaci u poticanju demografskog razvoja kao jednog od temeljnih nacionalnih prioriteta.
4	Matej Blazeka		Poštovani Pišem Vam ovo pismo s velikom i iskrenom molbom da ga pročitate do kraja i reagirate. Riječ je o nepravdi sadašnjeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama i o diskriminaciji demografskim mjerama o kojima bi javnost trebala biti upoznata i koje je moguće promijeniti u novom Zakonu. Mlad sam student (24) matematike na PMF-u, od rođenja živim u Zagrebu. Nakon kraćeg hodanja oženio sam se prošle godine na jesen Hrvaticom iz BiH, također studenticom završne godine TTF-a u Zagrebu gdje je provela niz godina u nekima od zagrebačkih studentskih domova. Uz našu odlučnost i malu pomoć bližnjih – obitelji i prijatelja – naš brak funkcionira: studiramo, istovremeno radimo oboje studentske poslove da popunimo budžet za osnovne troškove i imamo želju razvijati se u znanstvenoj karijeri i imati veću obitelj. Nedavno nas je obradovala vijest da čekamo dijete. Veselimo se, razmišljamo kako ćemo živjeti iduću akademsku godinu. Ja još tada imam tešku godinu diplomskog, a supruga će roditi, veselimo se i pomoći od države u vidu nekih malih potpora, a najviše nama velikoj rodiljnoj i roditeljskoj potpori kojom su pokrivene i osobe izvan sustava rada tj. osobe na redovitom školovanju, s kojom naknada kroz 12 mjeseci iznosi preko 2300 kuna svaki mjesec. Taj novac puno će nam pomoći računajući da ću većinu vremena trebati bivati na faksu te učiti i doma, a supruga će biti s malim tek rođenim djetetom i vjerojatno još samo s diplomskim radom kojeg će trebati dovršiti. Razlog zašto Vam moram pisati jest sljedeći: Izgleda da od te potpore po sadašnjem zakonu kako smo saznali na HZZO-u nema ništa.Razlog je taj što supruga nema prebivalište u Hrvatskoj više od 5 godina, nego tek od vjenčanja. Zbog toga što ne „ostvaruje“ pravo na porodiljnu naknadu, to pravo ne može prenijeti ni na mene koji sam u Hrvatskoj cijeli svoj život. Ne možemo vjerovati da u ovoj situaciji studentica državljanka RH koja je boravila studirajući sa ljetnim stankama u Zagrebu već skoro 6 godina i koja se odlučila i vjenčati i naseliti se u Hrvatskoj nema pravo na porodiljnu naknadu. Nismo ni u pitanje dovodili da nemamo pravo na naknadu jer to pravo u Hrvatskoj imaju gotovo svi od zaposlenih do nezaposlenih preko azilanata itd. Zajedno s našim djetetom diskriminirani smo u odnosu na primjer obitelji gdje je (studentica) supruga majka cijeli život u Hrvatskoj, a udala se za državljana RH iz BiH, ili čak osobu iz treće zemlje i drugog državljanstva. Oni će imati sva prava na potporu. Smatram da je zakon i u načelu demografski pogrešan jer nije nimalo poticajan za odluku Hrvatice iz BiH, ali i npr. Australije ili Irske da se vjenča i preseli u Hrvatsku jer u slučaju da se uda za državljana RH s dugotrajnim prebivalištem u RH jednako tako ne može računati na naknadu. Moram napomenuti i to da se kroz cijeli zakon, a i ovaj novi koji bi tek trebao izaći potiče što veće izjednačavanje prava očeva s pravima majke, ali i dalje i prijedlog novog zakona (https://www.vecernji.hr/vijesti/murganic-povecanje-naknade-za-roditeljski-dopust-za-drugih-sest-mjeseci-na-5600-kuna-1318464) koji bi trebao stupiti na snagu 2020. godine ne rješava ovaj problem diskriminacije. Ne znam kako država smatra da je pomogla dvama studentima koji su se odlučili na brak i rođenje djeteta, ljudi s kojima smo razgovarali o ovom problemu iznenađeni su i zgroženi. Zakon je tu da se mijenja, zakon je radi nas ljudi, ne znam jesmo li jedini ovakav slučaj, ali molimo za reakciju! Sadašnji Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama na snazi od 01.07.2017. možete pročitati na https://www.zakon.hr/z/214/Zakon-o-rodiljnim-i-roditeljskim-potporama. Obratili smo se i ministarstvu od kojeg smo dobili sljedeći odgovor: „Poštovani gospodine Blažeka, Pročitao sam upravo vaš dopis od 9. svibnja po kojemu ćemo vam se u najskorijem roku javiti, slažem se da prema ovome što navodite nije poticajno, dozvolite da sveu kratkom roku proučimo i ispitamo mogućnosti. Zahvaljujem vam se na javljanju i srdačan pozdrav vama i supruzi. S poštovanjem Ivica Bošnjak Pomoćnik ministrice“ Puno hvala i srdačan pozdrav, Matej i Vlatka Blažeka	Primljeno na znanje	Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići budući da sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena eventualna druga područja ovog propisa. Naime, trenutne i planirane normativne aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerene su prvenstveno prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu koji predviđa donošenje izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama radi uvođenja daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna. Slijedom navedenog, kao primarni cilj u prvoj fazi ocjenjujemo potrebu nastavka provedbe opisanih mjera sa svrhom poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja. Međutim, u svrhu planiranja i osmišljavanja mjera vezanih uz demografski razvoj te dobrobiti obitelji i djece, kao i usklađivanja obiteljskog i poslovnog života sa suvremenim potrebama obitelji, Ministarstvo kontinuirano razmatra moguće prijedloge normativnih rješenja u području obiteljskih naknada i potpora, pri čemu svaka planirana mjera, mora biti rezultat analize i prethodne procjene učinaka uz osiguranje odgovarajućih proračunskih sredstava za njezinu provedbu. U tom cilju, u okviru planiranog strateškog dokumenta u području demografije poduprijet ćemo uvođenje daljnjih mjera usmjerenih na zaštitu obitelji i materinstva kako bi se nastavili pozitivni pomaci u poticanju demografskog razvoja kao jednog od temeljnih nacionalnih prioriteta.
5	Roditelji u akciji - Roda		Udruga Roda pozdravlja najavu izmjena limita za roditeljske naknade, ali podsjećamo da nije dovoljno samo povećati gornju naknadu roditeljskih naknada (samo)zaposlenih roditelja, već je roditeljske naknade potrebno delimitirati. Roda, naime, od svog osnutka od svake vlade traži delimitiranje roditeljskih naknada kako bi se osiguralo dostojanstvo obitelji i prve godine djetetova života. Uz potrebu delimitacije, naglašavamo nekoliko problema s kojima se susreću roditelji koji nam se javljaju. Neki problemi posljedica su više izmjena ovoga Zakona tijekom kojih su se dogodile pogreške tj. otvorile mogućnosti za drukčija tumačenja. ADMINISTRATIVNI PROBLEMI POSTOJEĆEG ZAKONA Smatramo da je vrlo problematično što se kroz više godina nije išlo u donošenje novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, već u izmjene staroga. Iako naš zakon omogućava roditeljima velike mogućnosti korištenja mjera, toliko je puta mijenjan i nadograđivan da je postao šupljikav, odnosno, svojim nedorečenostima često ostavlja roditelje bez prava. Dodatno, sustav dopusta uređen je na kompliciran način te je Zakon teško čitati, pa je time roditeljima teško znati koja su njihova prava. Štoviše, teško ga razumiju i službenici u ispostavama HZZO-a, pa roditeljima daju različita tumačenja. Primjerice, mnoge zaposlene trudnice ne znaju da imaju pravo na slobodan dan za pregled u trudnoći. Nadalje, službenici HZZO-a različito tumače odredbe vezane uz uključivanje honorarnih poslova (ugovora o djelu i autorskih ugovora) u izračun prosjeka plaće za određivanje visine rodiljne naknade prvih šest mjeseci dopusta, pa se tako roditeljima često odredi manja naknada. Također, različito se tumači i prijenos prava na roditeljski dopust s jednog na drugog roditelja te se očevi nerijetko zakidaju u ostvarivanju svog prava na roditeljski dopust. Navodimo da samo za ovaj zadnji problem Roda Roda već pet godina ima redovite, tjedne, prijave roditelja koji ostaju bez svojeg prava na dva neprenosiva mjeseca roditeljskog dopusta, a taj broj roditelja je zasigurno puno veći. RODITELJI S VIŠIM PRIMANJIMA Roditelji čija su primanja prije roditeljskog dopusta bila veća od 3991 kn odnosno 2328 kn (ovisno o dopustu i statusu zaposlenja), višestruko su zakinuti. Ne samo da imaju niža primanja kroz tih šest (odnosno osam) mjeseci roditeljskog dopusta, nego su i kasnije kažnjeni zbog toga što su im doprinosi za mirovinu uplaćeni na manji iznos dohotka. Korištenje bolovanja radi čuvanja trudnoće također smanjuje rodiljnu/roditeljsku naknadu te umanjuje iznos za izračun buduće mirovine. Najviše su zakinuti roditelji koji zbog rođenja blizanaca, trećeg ili svakog narednog djeteta koriste trogodišnji roditeljski dopust, jer se tijekom druge dvije godine naknada smanjuje na 2328 kn, te se na taj umanjeni iznos plaćaju doprinosi za mirovinu. Iako se ne odnosi na ovaj zakon, napominjemo i da roditelji s primanjima većim od 4.250 kuna zakinuti i tijekom korištenja bolovanja zbog djeteta koje je limitirano na taj iznos. Nadalje, zakoni su često previše rigidni kada se radi o mogućnosti paralelenog korištenja prava i ne dozvoljavaju iznimke, pa kad majka koristi rodiljni ili roditeljski dopust, otac ne može koristiti bolovanje kako bi skrbio o djeci, čak i u situacijama kada je majka zbog bolesti hospitalizirana, o čemu je nedavno Rodi stigla prijava obitelji s troje male djece čija je majka hitno hospitalizirana. U okolnostima u kojima danas mlade obitelji trebaju usklađivati privatni i poslovni život, a žive nerijetko daleko od članova šire obitelji koji bi im mogli biti podrška, ili su i bake i djedovi zaposleni, takva situacija je za obitelj koja se suočava sa stresom bolesti i hospitalizacije majke malog djeteta dodatan stres i nepremostiv problem. OČEVI I RODITELJSKI DOPUST Administrativni problemi s postojećim zakonom najviše zakidaju očeve koji ostaju bez svoja dva neprenosiva mjeseca roditeljskog dopusta na koji imaju pravo. Smatramo da je upitna usklađenost ovog zakona s direktivama Europske unije koje propisuju jednako pravo oba zaposlena roditelja na roditeljski dopust. Naime, zaposleni očevi imaju pravo na roditeljski dopust SAMO AKO IMAJU ISTI RADNO-PRAVNI STATUS S MAJKOM - odnosno ako su oba roditelja zaposlena. Ako je majka nezaposlena, a otac zaposlen, on nema pravo na svoj dio roditeljskog dopusta, čime smatramo da se krše odredbe direktive o individualnom pravu svakog zaposlenog roditelja na 4 mjeseca roditeljskog dopusta (od čega barem jedan treba biti neprenosiv). Također, isto je kod trogodišnjeg dopusta koji uopće ne predviđa neprenosivi dio roditeljskog dopusta te u tim situacijama očevi nemaju pravo na dva neprenosiva mjeseca roditeljskog dopusta. Na sličan način, u slučaju da je majka zaposlena, a otac nezaposlen, otac nema pravo koristiti roditeljski dopust. Nadalje, čak i uz povećanja, naknade su i dalje preniske da bi očevi koristili roditeljski dopust. Istraživanja iz svijeta pokazuju da očevi koriste samo dobro plaćene dopuste (čiji je iznos u skladu s njihovom stvarnom plaćom), stoga je potrebno još više povećati iznos naknade za vrijeme roditeljskog dopusta da bi potaknuli očeve da ih koriste. Uz povećanje naknade, neophodne su kampanje i aktivnosti kojima je cilj promijeniti negativne stavove o tome da očevi koriste roditeljski dopust, posebice kod poslodavaca, iskustva i istraživanja iz Hrvatske pokazuju da često očevi ne koriste dopust jer se i sami boje otkaza ili drugih negativnih posljedica na radnom mjestu. Predlažemo zato što skoriju implementaciju Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi na način da se omogući očevima najmanje 15 dana očevog dopusta nakon rođenja djeteta. RODITELJI KOJI NE ISPUNJAVAJU UVJETE RADNOG STAŽA NEPOSREDNO PRIJE KORIŠTENJA RODILJNOG I RODITELJSKOG DOPUSTA U nekim situacijama roditelji imaju i više godina radnog staža, no u periodu neposredno prije korištenja rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta ne ispunjavaju uvjet neprekinutih 12 mjeseci staža odnosno 18 mjeseci staža s prekidima u dvije godine prije korištenja rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta. Roditelji poput „stalnih sezonaca" u turizmu ili roditelji koji rade na ugovorima na određeno vrijeme teško mogu prikupiti taj staž. Pravilo bi trebalo biti fleksibilnije i zahtijevati manje stroge uvjete potrebnog staža za ostvarivanje prava na rodiljne/roditeljske naknade. Nadalje, trudnice kojima se prekida ugovor o radu kad kažu poslodavcu da su trudne, vode se nakon toga kao nezaposlene osobe i primaju naknadu za nezaposlene osobe, što je nelogično s obzirom na činjenicu da su najčešće do samog korištenja rodiljnog dopusta bile u radnom odnosu. NOVOZAPOSLENE MAJKE Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama predviđa mogućnost da se nezaposlena majka zaposli za vrijeme rodiljnog dopusta i da otac nastavi koristiti rodiljni/roditeljski dopust. U slučaju roditeljskog dopusta oba roditelja moraju biti u istom radno-pravnom odnosu, što znači da zaposleni otac ne može koristiti roditeljski dopust ako se majka djeteta novozaposli za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta. RODITELJI KOJI KORISTE DOPUST DO 8. GODINE ZA DIJETE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU Troškovi života ovih roditelja su znatno viši od drugih roditelja. Ovoj skupini djece nisu dostupne niti redovne predškolske odgojno-obrazovne institucije pa roditelji zapravo nemaju mogućnosti na drugi način pomiriti svoje poslovne i roditeljske obaveze. Stoga je ovo pravo od iznimne važnosti za skrb o djeci s teškoćama u razvoju jer pomiruje potrebu djeteta za povećanim angažmanom roditelja, ostavljajući roditelju ujedno prostor za povratak u svijet rada. U posebno nepovoljnom položaju su očevi blizanaca u odnosu na očeve troje i više djece u istoj situaciji – nije predviđena mogućnost da primjerice otac koristi roditeljski dopust za jednog od blizanaca dok majka koristi dopust radi njege djeteta sa težim smetnjama u razvoju. Otac sa troje ili više djece bi u identičnoj situaciji mogao koristiti roditeljski dopust. PITANJE PREBIVALIŠTA ODNOSNO DRŽAVLJANSTVA Hrvatska je u definiranju uvjeta pristupa dopustima i naknadama vrlo striktna u odnosu na zemlje Europske unije s razvijenim sustavima roditeljskih dopusta, koje u pravilu imaju znatno fleksibilnije uvjete. Tako je za ostvarivanje prava na rodiljnu/roditeljsku poštedu od rada potrebno ostvariti uvjet neprekidnog prebivališta ili stalnog boravka u RH u neprekidnom trajanju od tri godine, a za rodiljnu/roditeljsku brigu o djetetu od pet godina. Nerijetko nam je javljaju mlade majke, studentice iz susjednih zemalja koje studiraju na hrvatskim sveučilištima, koje nakon rođenja djeteta nemaju pravo na naknadu, a pravo nema ni otac djeteta, ako zadovoljava uvjete prebivališta i državljanstva, jer se isto vezuje uz status majke. JEDNORODITELJSKE OBITELJI I RODITELJI U ŽIVOTNOM PARTNERSTVU Dok su druge zemlje Europske unije, poput Slovenije, omogućile pravo prijenosa roditeljskog dopusta u određenim situacijama na treću osobu, poput bake ili djeda, hrvatski zakon ne predviđa nikakvu vrstu prijenosa odnosno kombiniranja. Takva mjera bi bila vrlo korisna primjerice za roditelja koji je adolescent u obrazovanju koji bi mogao/la jedan dio roditeljskog dopusta prenijeti na treću osobu i na taj bi se način omogućilo da roditelji dovrše svoje obrazovanje, ili pak za jednoroditeljske obitelji koji se nose s dodatnim izazovima u usklađivanju obiteljskih obaveza i plaćenog rada. Takva bi odredba omogućila i jednakopravan pristup rodiljnim/roditeljskim dopustima i osobama koje žive u životnom partnerstvu. RODITELJI BLIZANACA I TROJKI Smatramo da bi se iznos rodiljne i roditeljske naknade trebao korigirati i za roditelje koji imaju djecu iz višeplodnih trudnoća, idealno, na način da se množi s brojem djece za koju roditelji koriste to pravo. Mnogi roditelji blizanaca ne koriste pravo na trogodišnji roditeljski dopust jer je naknada niska, a troškovi koje roditelji blizanaca ili trojki su veliki i vrijedilo bi razmisliti o mogućnosti da ti roditelji imaju opciju birati na koji način žele rasporediti iznos naknade (na primjer da biraju žele li dva ili tri (npr. broj djece iz višeplodne trudnoće) puna iznosa plaće tijekom prve godine za blizance ili trogodišnji iznos limitirane naknade). Roda podržava i iznesena mišljenja pravobraniteljica za djecu i ravnopravnost spolova i na temelju svega tijekom savjetovanja navedenoga smatramo da je potrebno žurno pristupiti izradi novog zakona koji bi regulirao ovo područje te da je u izradu potrebno uključiti i udruge roditelja koje imaju svakodnevno i neposredno iskustvo problema s kojima se danas mlade obitelji susreću. Roditelji u akciji - Roda	Primljeno na znanje	Vezano uz prijedloge za potpuno delimitiranje iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje te daljnje povećanje ostalih novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora ističemo kako su trenutne i planirane normativne aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerene prvenstveno prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu koji predviđa donošenje izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama radi uvođenja daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće za zaposlene i samozaposlene roditelje. U skladu s navedenim, definirat će se zakonske pretpostavke za uvođenje daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg limita od 3.991,20 kn (120% proračunske osnovice) na 5.654,20 kuna (170% proračunske osnovice). Međutim, Ministarstvo i nadalje razmatra uvođenje različitih mjera kojima bi se kroz pravni sustav osnažila i pružila potpora obitelji, te skrb o djeci, u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima državnog proračuna. Preostale iznesene primjedbe koje se odnose na potrebu unaprjeđenja važećeg Zakona nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići. Vezano uz navode da su se zbog učestalih izmjena ovoga Zakona otvorile mogućnosti za drukčija tumačenja kao i nedorečenosti i poteškoće u primjeni, ističemo da je pri Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku osnovano Povjerenstvo za praćenje provedbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje daje mišljenja i prijedloge za provedbu ovoga Zakona kao i prijedloge za unapređenje sustava obiteljskih potpora u skladu s ovlastima predviđenim predmetnim Zakonom. Uslijed postupanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i brojnih upita stranaka sastavljena je lista spornih pitanja (odredaba Zakona) o kojima je Povjerenstvo već započelo odnosno planira raspravljati u narednom razdoblju. Po stupanju na snagu nove Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU planira se pristupiti donošenju novog propisa u području rodiljnih i roditeljskih potpora, u okviru kojeg će se razmotriti svi relevantni prijedlozi kako bi se predložila povoljnija i cjelovita zakonska rješenja te ista uskladila sa sadržajem i rješenjima iz područja i prava obuhvaćenih predmetnom Direktivom. Vezano uz navode da je sustav rodiljnih i roditeljskih dopusta teško razumljiv korisnicima, ističemo da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pripremilo informativnu brošuru koja sadržava niz informacija o pravima roditelja koja im pripadaju tijekom korištenja rodiljnih i roditeljskih potpora te drugih prava iz Zakona u svrhu upoznavanja svakog pojedinog roditelja s pravima koja mu pripadaju za vrijeme korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, a o kojima vrlo često roditelji ne znaju dovoljno kao niti kako i gdje pronaći potrebne informacije.
6	Pravobranitelj za djecu RH		Držeći dobrodošlom svaku intervenciju u važeće propise s namjerom i svrhom povećanja materijalnih prava obiteljima s djecom, pravobraniteljica za djecu pozdravlja i podržava aktualne aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a koje su konkretno usmjerene na promjene u limitaciji iznosa naknade plaće, odnosno povećanje visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust. S obzirom na navod u Obrascu prethodne procjene da sadržajem najavljenih izmjena neće biti obuhvaćena eventualna druga područja Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (u daljnjem tekstu ZORRP) imamo potrebu reagirati te iznijeti niz zapažanja i primjedbi vezanih uz primjenu ZORRP-a na koje nam stranke u svojim obraćanjima ukazuju. Naime, iako ZORRP uređuje prava punoljetnih osoba (roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu), građani prepoznaju Ured pravobranitelja za djecu kao mjesto kojem mogu iznijeti svoje primjedbe na primjenu važećih odredbi ZORRP-a, s obzirom da njegova primjena posredno utječe na standard njihovih obitelji, što je usko vezano i uz skrb o djeci. Stoga ovom prilikom nastojimo potaknuti izmjene pojedinih odredbi ZORRP-a te doprinijeti zaštiti najboljih interesa djece. Jedna od primjedbi na koju nam građani ukazuju odnosi se na pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete, odnosno odredbu prema kojoj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: JLP(R)S), svojim općim aktima mogu propisati način i uvjete za ostvarivanje prava roditelja na novčanu pomoć u većem opsegu od propisanog odredbama ZORRP-a. Posljedica ove odredbe su neujednačeni kriteriji i uvjeti u različitim JLP(R)S. Obraćaju nam se roditelji kojima nije priznato pravo na jednokratnu novčanu potporu jer ne zadovoljavaju uvjet prethodne duljine prebivališta u JLP(R)S. Ti roditelji osjećaju se zakinuti, a odredbe i postupke JLP(R)S doživljavaju diskriminatornima i „birokratski bešćutnima“. Rješenje problema vidimo u izmjeni odredbi na način da ubuduće, umjesto roditelja, nositelj ovog prava bude dijete. U takvim okolnostima kao kriterij za priznavanje prava uzimalo bi se prijavljeno prebivalište novorođenog djeteta, jer roditelji takvom odlukom koju donose za dijete iskazuju namjeru da se u tom mjestu trajnije nastane. Na ovakav način bi se mogle spriječiti situacije u kojima roditelji i djeca u potpunosti ostanu bez novčane potpore od strane JLP(R)S. Također, odredba bi bila usklađena sa svrhom propisa (njega novorođenog djeteta) koja trebala biti dostupna svakom djetetu, te bi ujedno imala učinak demografske mjere za JLP(R)S. I ovom prilikom ističemo kako odredbe ZORRP-a prema kojima skrbnik (fizička osoba kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj) ostvaruje prava sukladno svome ravnopravnom statusu i pod uvjetom da odnosna prava roditelj nije iskoristio te prema kojoj udomitelj ostvaruje pravo na vremenske potpore sukladno svom radno-pravnom statusu i pod uvjetom da ta prava roditelj nije iskoristio ne doprinose zaštiti prava i dobrobiti djeteta. I dalje smo stava da zakonodavac nije sagledao specifičnosti alternativnih oblika skrbi za djecu, odnosno potrebu prilagodbe djeteta i skrbnika/udomitelja na nove okolnosti, posebice u slučajevima kada dijete te osobe ne poznaje od prije. Stoga smatramo da vremenske potpore trebaju biti omogućene uvijek prilikom povjere i/ili smještaja djeteta, neovisno o tome je li ih roditelj prethodno koristio. Činjenica da postoji uvjet za korištenje vremenskih potpora udomitelje i skrbnike koji su u radnom odnosu dovodi u nezavidni položaj, jer njihov boravak s djetetom i prilagodba djeteta na nove prilike nije predvidljivo i odredivo, već u suštini ovisi o razumijevanju i dobroj volji poslodavca. Kako nije predviđena mogućnost zakonskog, plaćenog dopusta za vrijeme prilagodbe djeteta, svaka eventualna odluka udomitelja o korištenju neplaćenih dopusta značajno utječe na materijalni standard obitelji, a posredno i na udomljeno dijete. U ovom kontekstu značajno je napomenuti kako se naknade za rad udomitelja nipošto ne mogu usporediti s iznosima naknade plaće. Stoga bi u budućim izmjenama propisa svakako valjalo razmotriti mogućnosti u kojima bi se bolje zaštitili interesi djece kroz zadržavanje jednakog materijalnog standarda udomiteljskih i skrbničkih obitelji i nakon ulaska djeteta u obitelj. Skrećemo pozornost da je pravobraniteljica za djecu u odnosu na ovu materiju zaprimila pritužbu udomitelja kojom se pritužuju na diskriminaciju udomiteljskih obitelji i posredno udomljene djece. Ti udomitelji rješenje problema vide u davanju mogućnosti izbora udomitelju hoće li koristiti prava na novčane potpore koje bi za udomitelje trebao propisati ZORRP ili naknadu za rad udomitelja. Držimo da je opravdano takve mogućnosti detaljno razmotriti i implementirati u zakonski tekst. Podržavamo prijedlog i primjedbu koji je iznijela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova vezano uz isplatu naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta u dvostrukom iznosu u slučajevima poroda blizanaca, kao i prijedloge vezane uz delimitaciju naknada za blizance te treće dijete koje se isplaćuju nakon prve godine djetetova života.	Primljeno na znanje	Iznesene primjedbe koje se odnose na potrebu unaprjeđenja važećeg Zakona nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići. Predložene zakonske promjene planirane su i usmjerene prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust skladu s Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu te sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena eventualna druga područja ovog propisa. Međutim, prilikom budućih izmjena propisa kojim će se na sveobuhvatan način pristupiti poboljšanju zakonske regulative u području rodiljnih i roditeljskih potpora razmotrit će se sva otvorena pitanja u pogledu ostvarivanja prava pojedinih skupina korisnika. Vezano uz navode da su neujednačeni kriteriji i uvjeti u različitim JLP(R)S u pogledu priznavanja prava na jednokratnu novčanu potporu te uvjeta prethodnog prebivališta i drugih uvjeta koje je potrebno ispuniti za ostvarivanje prava, ističemo kako način i uvjeti za ostvarivanje prava roditelja na novčanu pomoć koju svojim općima aktima propisuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu predmet Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
7	Pravobranitelj za djecu RH	, Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama	Držeći dobrodošlom svaku intervenciju u važeće propise s namjerom i svrhom povećanja materijalnih prava obiteljima s djecom, pravobraniteljica za djecu pozdravlja i podržava aktualne aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a koje su konkretno usmjerene na promjene u limitaciji iznosa naknade plaće, odnosno povećanje visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust. S obzirom na navod u Obrascu prethodne procjene da sadržajem najavljenih izmjena neće biti obuhvaćena eventualna druga područja Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (u daljnjem tekstu ZORRP) imamo potrebu reagirati te iznijeti niz zapažanja i primjedbi vezanih uz primjenu ZORRP-a na koje nam stranke u svojim obraćanjima ukazuju. Naime, iako ZORRP uređuje prava punoljetnih osoba (roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu), građani prepoznaju Ured pravobranitelja za djecu kao mjesto kojem mogu iznijeti svoje primjedbe na primjenu važećih odredbi ZORRP-a, s obzirom da njegova primjena posredno utječe na standard njihovih obitelji, što je usko vezano i uz skrb o djeci. Stoga ovom prilikom nastojimo potaknuti izmjene pojedinih odredbi ZORRP-a te doprinijeti zaštiti najboljih interesa djece. Jedna od primjedbi na koju nam građani ukazuju odnosi se na pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete, odnosno odredbu prema kojoj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: JLP(R)S), svojim općim aktima mogu propisati način i uvjete za ostvarivanje prava roditelja na novčanu pomoć u većem opsegu od propisanog odredbama ZORRP-a. Posljedica ove odredbe su neujednačeni kriteriji i uvjeti u različitim JLP(R)S. Obraćaju nam se roditelji kojima nije priznato pravo na jednokratnu novčanu potporu jer ne zadovoljavaju uvjet prethodne duljine prebivališta u JLP(R)S. Ti roditelji osjećaju se zakinuti, a odredbe i postupke JLP(R)S doživljavaju diskriminatornima i „birokratski bešćutnima“. Rješenje problema vidimo u izmjeni odredbi na način da ubuduće, umjesto roditelja, nositelj ovog prava bude dijete. U takvim okolnostima kao kriterij za priznavanje prava uzimalo bi se prijavljeno prebivalište novorođenog djeteta, jer roditelji takvom odlukom koju donose za dijete iskazuju namjeru da se u tom mjestu trajnije nastane. Na ovakav način bi se mogle spriječiti situacije u kojima roditelji i djeca u potpunosti ostanu bez novčane potpore od strane JLP(R)S. Također, odredba bi bila usklađena sa svrhom propisa (njega novorođenog djeteta) koja trebala biti dostupna svakom djetetu, te bi ujedno imala učinak demografske mjere za JLP(R)S. I ovom prilikom ističemo kako odredbe ZORRP-a prema kojima skrbnik (fizička osoba kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj) ostvaruje prava sukladno svome ravnopravnom statusu i pod uvjetom da odnosna prava roditelj nije iskoristio te prema kojoj udomitelj ostvaruje pravo na vremenske potpore sukladno svom radno-pravnom statusu i pod uvjetom da ta prava roditelj nije iskoristio ne doprinose zaštiti prava i dobrobiti djeteta. I dalje smo stava da zakonodavac nije sagledao specifičnosti alternativnih oblika skrbi za djecu, odnosno potrebu prilagodbe djeteta i skrbnika/udomitelja na nove okolnosti, posebice u slučajevima kada dijete te osobe ne poznaje od prije. Stoga smatramo da vremenske potpore trebaju biti omogućene uvijek prilikom povjere i/ili smještaja djeteta, neovisno o tome je li ih roditelj prethodno koristio. Činjenica da postoji uvjet za korištenje vremenskih potpora udomitelje i skrbnike koji su u radnom odnosu dovodi u nezavidni položaj, jer njihov boravak s djetetom i prilagodba djeteta na nove prilike nije predvidljivo i odredivo, već u suštini ovisi o razumijevanju i dobroj volji poslodavca. Kako nije predviđena mogućnost zakonskog, plaćenog dopusta za vrijeme prilagodbe djeteta, svaka eventualna odluka udomitelja o korištenju neplaćenih dopusta značajno utječe na materijalni standard obitelji, a posredno i na udomljeno dijete. U ovom kontekstu značajno je napomenuti kako se naknade za rad udomitelja nipošto ne mogu usporediti s iznosima naknade plaće. Stoga bi u budućim izmjenama propisa svakako valjalo razmotriti mogućnosti u kojima bi se bolje zaštitili interesi djece kroz zadržavanje jednakog materijalnog standarda udomiteljskih i skrbničkih obitelji i nakon ulaska djeteta u obitelj. Skrećemo pozornost da je pravobraniteljica za djecu u odnosu na ovu materiju zaprimila pritužbu udomitelja kojom se pritužuju na diskriminaciju udomiteljskih obitelji i posredno udomljene djece. Ti udomitelji rješenje problema vide u davanju mogućnosti izbora udomitelju hoće li koristiti prava na novčane potpore koje bi za udomitelje trebao propisati ZORRP ili naknadu za rad udomitelja. Držimo da je opravdano takve mogućnosti detaljno razmotriti i implementirati u zakonski tekst. Podržavamo prijedlog i primjedbu koji je iznijela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova vezano uz isplatu naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta u dvostrukom iznosu u slučajevima poroda blizanaca, kao i prijedloge vezane uz delimitaciju naknada za blizance te treće dijete koje se isplaćuju nakon prve godine djetetova života.	Primljeno na znanje	Iznesene primjedbe koje se odnose na potrebu unaprjeđenja važećeg Zakona nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići. Predložene zakonske promjene planirane su i usmjerene prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust skladu s Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu te sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena eventualna druga područja ovog propisa. Međutim, prilikom budućih izmjena propisa kojim će se na sveobuhvatan način pristupiti poboljšanju zakonske regulative u području rodiljnih i roditeljskih potpora razmotrit će se sva otvorena pitanja u pogledu ostvarivanja prava pojedinih skupina korisnika. Vezano uz navode da su neujednačeni kriteriji i uvjeti u različitim JLP(R)S u pogledu priznavanja prava na jednokratnu novčanu potporu te uvjeta prethodnog prebivališta i drugih uvjeta koje je potrebno ispuniti za ostvarivanje prava, ističemo kako način i uvjeti za ostvarivanje prava roditelja na novčanu pomoć koju svojim općima aktima propisuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu predmet Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
8	Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova		Poštovani/e, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dostavlja svoje mišljenje vezano uz Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (ZRRP). Prije svega, Pravobraniteljica pohvaljuje predviđene izmjene i dopune ZRRP-a usmjerene na uvođenje daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće, a u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 KN. U tom smislu Pravobraniteljica se zalaže za potpuno delimitiranje iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje, kao što je to slučaj kod naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta za zaposlene roditelje. Također, Pravobraniteljica se zalaže i za daljnje povećanje ostalih novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Također, Pravobraniteljica se zalaže za što skoriju implementaciju Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi. Nadalje, Pravobraniteljica je u svom dosadašnjem radu, postupajući po pritužbama građana/ki koje se odnose na sustav rodiljnih i roditeljskih potpora, uočila određena pitanja odnosno postojeća zakonska rješenja koja bi trebalo preispitati. Tako Pravobraniteljica ukazuje kako je uočila određene nejasnoće vezano uz pitanje tko bi bio ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka temeljem čl.58.st.2.toč.1. ZRRP-a odnosno u slučajevima u kojima poslodavac priječi zaposlenom roditelju korištenje prava propisanih tim zakonom. Također Pravobraniteljica ukazuje i na pitanje tumačenja čl.47.st.1. ZRRP-a koji propisuje obvezu zaposlenog roditelja da pisano obavijesti poslodavca o namjeri ostvarivanja svojih prava iz Zakona, obzirom da bi se iz njegove formulacije moglo zaključiti da se isti odnosi samo na one roditelje koji u tijeku korištenja prava iz tog zakona namjeravaju mijenjati način korištenja tog prava, ali ne i na one roditelje koji po prvi put ostvaruju ta prava (kao npr. očevi koji žele koristiti roditeljski dopust nakon isteka rodiljnog dopusta koji je koristila majka). Vezano uz navedena pitanja, Pravobraniteljica ukazuje kako je dana 18.12.2018. u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava održan međuresorni sastanak kao rezultat inicijative za rješavanjem određenih otvorenih pitanja na području provedbe radnih i socijalnih prava, a na kojem je Pravobraniteljica ukazala na navedena sporna pitanja. O navedenom je Pravobraniteljica izvijestila i Hrvatski sabor u svojem Izvješću o radu za 2018. godinu. U mišljenju (od 2.5.2019.) koje je Vlada Republike Hrvatske dala Hrvatskom saboru na podneseno Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018. godinu, a vezano uz navedenu problematiku, navodi se kako je „15. ožujka 2019. godine, u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku održan sastanak Povjerenstva za praćenje provedbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koje je osnovano pri navedenom Ministarstvu, sukladno članku 53. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, te je donesen zaključak da se, do donošenja izmjena navedenog Zakona, u praksi navedena suglasnost traži i u situacijama kada korisnik po prvi puta započinje koristiti roditeljski dopust (naravno, uz iznimku onih situacija kada se roditeljski dopust nastavlja bez ijednog dana prekida na rodiljni dopust). Stoga je Direkcija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje obavijest o istome, u obliku upute za postupanje, proslijedila svim regionalnim uredima i područnim službama Zavoda.“ Pravobraniteljica svakako pohvaljuje navedenu aktivnost te ukazuje kako bi predmetnu problematiku u konačnici ipak trebalo riješiti kroz odgovarajuće izmjene i dopune ZRRP-a. Također Pravobraniteljica ukazuje kako i dalje, prema saznanjima koje ima, nije dano tumačenje tko bi bio ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka temeljem čl.58.st.2.toč.1. ZRRP-a pa bi i u tom smislu trebalo izmijeniti ZRRP odnosno popuniti postojeću zakonsku prazninu. Nadalje, postupajući po pritužbi majke kojoj je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) odbio njezin zahtjev za priznavanjem prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju do navršene osme godine života djeteta s obrazloženjem da se otac djeteta ne smatra zaposlenom niti samozaposlenom osobom u smislu odredbi Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama već da isti ima status poljoprivrednika, Pravobraniteljica je preporučila izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama na način da se i kategoriji roditelja poljoprivrednika kao osiguranika odnosno korisnika priznaju ista prava iz tog Zakona kao i kategoriji zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Naime u konkretnom slučaju proizlazi kako otac djeteta u smislu odredaba ZRRP-a ima status poljoprivrednika iz čl.7.st.1.toč.4. ZRRP-a, a ne samozaposlenog roditelja u smislu čl.7.st.1.toč.2. ZRRP-a te kako stoga isti ostvaruje prava sukladno čl. 27. ZRRP-a koji govori o pravima roditelja koji ostvaruju drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja. Navedene kategorije roditelja počevši od dana rođenja djeteta (na način i pod uvjetima iz tog Zakona) imaju pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja tih prava, ali nemaju pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, a koje pravo imaju zaposleni i samozaposleni roditelji. Pravobraniteljica je pritom ukazala na različito definiranje pojma poljoprivrednika koje posljedično dovodi i do priznavanja (odnosno nepriznavanja) pojedinih prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama različitim kategorijama osiguranika koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost pri čemu se kategorija osiguranika definirana u ZRRP-u kao poljoprivrednici izjednačava u pravima sa kategorijom nezaposlenih osoba, a ne sa kategorijom zaposlenih odnosno samozaposlenih osoba (koje također, po ZRRP-u, mogu obavljati poljoprivrednu djelatnost), čime se istima uskraćuju pojedina prava iz ZRRP-a koja se vežu uz njihov radnopravni status, pa tako i pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Stoga je Pravobraniteljica istaknula mogućnost da se i osobama koje, sukladno odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, imaju status poljoprivrednika svakako omogući korištenje onih prava koja su omogućena zaposlenim odnosno samozaposlenim roditeljima, ne ulazeći u konkretnom slučaju u procjenu definicije pojma poljoprivrednika (kao niti pojma zaposlene, odnosno samozaposlene osobe) prema pojedinim zakonima. U kontekstu navedenog Pravobraniteljica je ukazala kako je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj: U-III-306/2014 od 27.4.2017. odlučivao u predmetu u kojem je stranci kao osiguranici koja obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost bio odbijen zahtjev za priznavanjem prava na naknadu plaće tijekom rada sa skraćenim radnim vremenom do treće godine života djeteta jer nije postojao pravni osnov za priznavanje toga prava (sukladno tada važećem Zakonu o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki te Zakonu o radu). Naime tada važeći propisi nisu predviđali mogućnost da majke koje obavljaju samostalno profesionalnu djelatnost imaju pravo na skraćeno radno vrijeme do treće godine života djeteta već su iste imale samo pravo na rodiljni dopust do godinu dana za jedno ili dvoje djece odnosno do treće godine života djeteta za blizance i treće dijete. Odredbe tada važećeg Zakona o radu uređivale su prava zaposlenih majki koje su ugovorom o radu zasnovale radni odnos s poslodavcem dok su se prava majki koje su imale status osiguranica s osnova obavljanja samostalne djelatnosti rješavala po odredbama Zakona o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki. U konkretnom slučaju Ustavni sud RH je utvrdio da se radi o različitom postupanju prema podnositeljici kao majci troje djece koja obavlja samostalnu djelatnost kao odvjetnica u odnosu na druge majke radnice koje su ugovorom o radu zasnovale radni odnos s poslodavcem u ostvarenju prava na skraćeno radno vrijeme i prava na naknadu plaće tijekom rada sa skraćenim radnim vremenom za vrijeme porodnog dopusta do treće godine života djeteta. Ustavni sud RH je u konkretnom slučaju prihvatio pravna stajališta utvrđena u presudi Topčić- Rosenberg protiv Hrvatske te je utvrdio kako su nižestupanjska upravna tijela i upravni sud tumačeći mjerodavne odredbe Zakona o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki, na način da se podnositeljici kao majci troje djece koja obavlja samostalnu djelatnost ne prizna pravo na naknadu plaće tijekom rada sa skraćenim radnim vremenom do treće godine života djeteta, primijenila mjerodavno pravo na pretjerano formalistički i nefleksibilan način. Stoga je Ustavni sud RH u konkretnom slučaju zaključio kako je pretjerano formalistički pristup upravnog suda i nižestupanjskih upravnih tijela u tumačenju i primjeni mjerodavnog prava doveo do povrede prava podnositeljice na pravično suđenje zajamčeno čl.29.st.1. Ustava Republike Hrvatske Vezano uz navedeni prijedlog, Pravobraniteljica je od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku obaviještena kako će se isti uputiti na mišljenje Povjerenstvu za praćenje provedbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje radi pri Ministarstvu, a navedeno mišljenje Povjerenstva do danas nije zaprimljeno. Nadalje, Pravobraniteljica želi ukazati i na nepovoljniji položaj u kojem se nalaze majke koje za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta ostanu ponovno trudne te rode drugo dijete za koje počnu koristiti rodiljni (zatim i roditeljski) dopust, a uslijed čega im u zadnjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu (odnosno rodiljni dopust za drugo dijete) nije bila (niti je mogla biti) isplaćena niti jedna plaća od strane poslodavca. U takvim slučajevima se kao problem prvenstveno javlja pitanje tumačenja pojma plaće iz čl. 54.st.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju obzirom da se naknade plaće isplaćene za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta ne smatraju plaćom, sukladno čl. 54.st.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Iako je navedena materija regulirana Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, radi se o pitanjima koja se svakako održavaju i na sustav rodiljnih i roditeljskih potpora odnosno na područje demografske politike te bi prilikom budućih izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju navedenu problematiku trebalo imati u vidu. Također, Pravobraniteljica je stava da bi se naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta trebala isplaćivati u dvostrukom iznosu u slučajevima poroda blizanaca, a ne u iznosu za samo jedno dijete. Naime čl.1. ZRRP-a propisuje kako se tim Zakonom, radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja te usklađenja obiteljskog i poslovnog života propisuje pravo roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja te tijela nadležna za provedbu ovoga Zakona. Dakle proizlazi kako su navedena prava propisana, između ostaloga, i radi „njege novorođenog djeteta i njegova podizanja“. Obzirom kako je za blizance nesporno potreban dvostruko veći angažman u skrbi, ali i financijski, i naknada plaće bi se trebala isplaćivati u dvostrukom iznosu. Također, i ostale vrste novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora bi se svakako trebale isplaćivati u dvostrukom iznosu kod rođenja blizanaca. Nadalje, Pravobraniteljica smatra da bi se u ZRRP trebala uvrstiti odredba prema kojoj korisnik/ica za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iznimno može obavljati poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca nemaju obilježje poslova za koje se zasniva radni odnos i nisu suprotni sa svrhom iz čl.1. ZRRP-a. Naime navedeno mišljenje je Pravobraniteljici dostavilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku povodom konkretnog upita odnosno pritužbe koju je Pravobraniteljica zaprimila te bi se uvrštavanjem takve odredbe u zakonski tekst svakako popunila postojeća pravna praznina. S poštovanjem, PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Višnja Ljubičić, dipl. iur.	Primljeno na znanje	Vezano uz prijedloge za potpuno delimitiranje iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene roditelje, daljnje povećanje ostalih novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora te što skoriju implementaciju Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi ističemo kako su trenutne i planirane normativne aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerene su prvenstveno prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu koji predviđa donošenje izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama radi uvođenja daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna. U skladu s navedenim, definirat će se zakonske pretpostavke za uvođenje daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg limita od 3.991,20 kuna (120% proračunske osnovice) na 5.654,20 kuna (170% proračunske osnovice). Po stupanju na snagu nove Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU planira se pristupiti donošenju novog propisa u području rodiljnih i roditeljskih potpora, u okviru kojeg će se razmotriti svi relevantni prijedlozi kako bi se predložila odgovarajuća zakonska rješenja te ista uskladila sa sadržajem i rješenjima iz područja i prava obuhvaćenih predmetnom Direktivom. Vezano uz konkretne primjere koji se odnose na preispitivanje postojećih zakonskih rješenja s kojima se Pravobraniteljica, kako navodi susreće u svom dosadašnjem radu postupajući po pritužbama građana/ki, ističemo kako je Povjerenstvo za praćenje provedbe Zakona, uslijed postupanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i brojnih upita stranaka uključujući i zaprimljena pitanja i inicijative Pravobraniteljice već započelo odnosno planira raspravljati u narednom razdoblju te će o navedenom pisanim putem biti obaviještena i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama