Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Odluke o načinu, uvjetima i naknadi za dostupnost podataka sudskog registra

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ADELA d.o.o. ODLUKA O NAČINU, UVJETIMA I NAKNADI ZA DOSTUPNOST PODATAKA SUDSKOG REGISTRA nepotrebno opterećenje prema poduzetništvu i nepotrebnu prepreku prema transparentnosti u društvu, na koje se stalno pozivate na neka rasterećenja a vama i vašim opterećenjima nema kraja Nije prihvaćen Prvenstveno je potrebno istaknuti kako postoji određeno nerazumijevanje u tumačenju Odluke o načinu, uvjetima i naknadi za dostupnost podataka sudskog registra na način da se smatra kao podaci iz sudskog registra više neće biti dostupni bez naknade. Tome nije tako iz razloga što će, kao i do sada, uvid (razgledanje) podataka iz sudskog registra putem interneta biti dostupni svima i bez naknade, što je izričito propisano novim stavkom 7. članka 4. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15. i 40/19.). Dakle, ne naplaćuje se uvid u javne podatke upisane u glavnoj knjizi i javno objavljene isprave u elektroničkom obliku u zbirci isprava već se propisuje dodatna mogućnost pribavljanja podataka putem internet servisa za koju se naplaćuje naknada koja odgovara administrativnim troškovima pružanja usluge.
2 Tatjana Schneider ODLUKA O NAČINU, UVJETIMA I NAKNADI ZA DOSTUPNOST PODATAKA SUDSKOG REGISTRA Javnost podataka donekle štiti zlouporabe i omogućuje lakše provjere pri uspostavljanju poslovnih odnosa. Upis u Registar, s jedne strane, obvezuje na transparentnost, a s druge to "sakriva" i otežava izmjenu podataka. Transparentnost i jednostavnost je jedna od hvale vrijednih karakteristika Zakona i propisa jedne države. Ovim potezom se nadodaje novo financijsko opterećenje na sve obveznike provođenja Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja kriminala koje nije ni potrebno, ni u skladu sa tendencijom rasterećenja poduzetnika. S jedne strane se ukine mrvica, a s druge nametne potpuno nova obveza. Nije prihvaćen Prvenstveno je potrebno istaknuti kako postoji određeno nerazumijevanje u tumačenju Odluke o načinu, uvjetima i naknadi za dostupnost podataka sudskog registra na način da se smatra kao podaci iz sudskog registra više neće biti dostupni bez naknade. Tome nije tako iz razloga što će, kao i do sada, uvid (razgledanje) podataka iz sudskog registra putem interneta biti dostupni svima i bez naknade, što je izričito propisano novim stavkom 7. članka 4. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15. i 40/19.). Dakle, ne naplaćuje se uvid u javne podatke upisane u glavnoj knjizi i javno objavljene isprave u elektroničkom obliku u zbirci isprava već se propisuje dodatna mogućnost pribavljanja podataka putem internet servisa za koju se naplaćuje naknada koja odgovara administrativnim troškovima pružanja usluge.
3 Marijana Cesar ODLUKA O NAČINU, UVJETIMA I NAKNADI ZA DOSTUPNOST PODATAKA SUDSKOG REGISTRA Mislim da je to jedno novo novčano opterećenje za poduzetnike, naročito male poduzetnike. Na godišnjoj razini iznos je popriličan, naročito ako Vam pristup registru treba svega par puta godišnje. I do sada se ti podaci nisu mogli koristiti u službene svrhe, već su nam služili samo kao kontrolni mehanizam. Za provjeriti podatak mislim da je to preveliki iznos. Nije prihvaćen Prvenstveno je potrebno istaknuti kako postoji određeno nerazumijevanje u tumačenju Odluke o načinu, uvjetima i naknadi za dostupnost podataka sudskog registra na način da se smatra kao podaci iz sudskog registra više neće biti dostupni bez naknade. Tome nije tako iz razloga što će, kao i do sada, uvid (razgledanje) podataka iz sudskog registra putem interneta biti dostupni svima i bez naknade, što je izričito propisano novim stavkom 7. članka 4. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15. i 40/19.). Dakle, ne naplaćuje se uvid u javne podatke upisane u glavnoj knjizi i javno objavljene isprave u elektroničkom obliku u zbirci isprava već se propisuje dodatna mogućnost pribavljanja podataka putem internet servisa za koju se naplaćuje naknada koja odgovara administrativnim troškovima pružanja usluge.
4 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER ODLUKA O NAČINU, UVJETIMA I NAKNADI ZA DOSTUPNOST PODATAKA SUDSKOG REGISTRA .. Primljeno na znanje -
5 bbsantic ODLUKA O NAČINU, UVJETIMA I NAKNADI ZA DOSTUPNOST PODATAKA SUDSKOG REGISTRA Editirano: Zbog neprecizno napisanog Gongovog teksta o ovoj Odluci na svom portalu krivo sam prenio informaciju o tome što će se naplaćivati zbog čega se ispričavam, tekst je ispravljen. Svejedno, iako se neće naplaćivati pristup web aplikaciji Sudski registar kako sam prvi čas shvatio, i pristup API-ju bio bi bolji kao besplatan kako bi se potaknulo kreiranje što više korisnih aplikacija i povećala transparentnost u društvu. Nije prihvaćen Kao i do sada, uvid (razgledanje) podataka iz sudskog registra putem interneta će biti dostupni svima i bez naknade, što je izričito propisano novim stavkom 7. članka 4. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15. i 40/19.). Ovom Odlukom se propisuje dodatna mogućnost pribavljanja podataka putem internet servisa. Javnost sudskog registra je već propisana Zakonom o sudskom registru, a ovom Odlukom se samo razrađuje dostupnost i pribava podataka u strojno čitljivom obliku.
6 ANTONIJA JOSIĆ OPĆE ODREDBE, Članak 1. Protivim se naplati, bilo kakvoj naplati... podaci u sudskom registru trebali bi ostati javni i besplatni. Poduzetnicima su podaci vrlo korisni ali je bespotrebno plaćati 200kn mjesečno jer možda upravo taj mjesec neću trebati podatke a ako ih trebam onda je predugo čekati 3 dana da se zahtjev odobri i još uz to plaćati 200,00kn. Osobno smatram da bi sudski registar trebao biti aktivnije tijelo u smislu da po osnivanju društva isti dostavi informacije i ostalim tjelima i da to bude dovoljno a ne da poduzetnik mora ponovno dostavljati dokumentaciju o osnivanju. Nije prihvaćen Kao i do sada, uvid (razgledanje) podataka iz sudskog registra putem interneta će biti dostupni svima i bez naknade, što je izričito propisano novim stavkom 7. članka 4. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15. i 40/19.). Ovom Odlukom se propisuje dodatna mogućnost pribavljanja podataka putem internet servisa. Javnost sudskog registra je već propisana Zakonom o sudskom registru, a ovom Odlukom se samo razrađuje dostupnost i pribava podataka u strojno čitljivom obliku.
7 Gong SADRŽAJ I OPSEG PODATAKA, Članak 4. Čl. 4. Skup podataka za javne korisnike već je ograničen na samo aktivne podatke te nema razloga dodatno ga ograničavati skrivanjem podataka navedenih u članku 5. koji bi bili dostupni samo registriranim korisnicima uz pretplatu. Ovakvo ograničavanje pristupa informacijama u suprotnosti je s obavezama koje propisuje Zakon o pravu na pristup informacijama [http://bit.ly/2K8wHeh]: - čl. 10. propisuje proaktivnu objavu informacija u strojno čitljivom obliku, - čl. 27. – 31. omogućavanje ponovne uporabe informacija na zahtjev korisnika, - čl. 34. zabrana diskriminacije. Osim toga, a kako u svojem izvješću o radu za 2018. navodi Povjerenik za informiranje [http://bit.ly/2K0aT4v (str. 92 PDF dokumenta)], jedan od prioriteta djelovanja njegovoga ureda ove godine bit će inzistiranje da, u slučaju objave registra u obliku aplikacije, tijela trebaju omogućiti preuzimanje podataka iz registra u otvorenom formatu, u cijelosti ili djelomično, odnosno štiteći osobne podatke poput kućne adrese, a sukladno GDPR-u. Dodatno, podaci o trgovačkim društvima i vlasništvo nad trgovačkim društvima navedeni su u Prilogu I. predloženih preinaka Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora [http://bit.ly/2R1sGc1] kao jedan od šest visokovrijednih skupova podataka koji su (čl. 14.) besplatno dostupni u strojno čitljivom obliku putem API-ja. Tekst prijedloga Direktive prošao je prvo čitanje u Europskom parlamentu. Države članice EU posebno su se obvezale i izmjenama Direktive o sprečavanju pranja novca [http://bit.ly/2MAj35y (amandman 15. na članak 30.)] da će informacije o stvarnom vlasništvu biti u svim slučajevima dostupne cjelokupnoj javnosti. Nije prihvaćen Prvenstveno je potrebno istaknuti kako postoji određeno nerazumijevanje u tumačenju Odluke o načinu, uvjetima i naknadi za dostupnost podataka sudskog registra na način da se smatra kao podaci iz sudskog registra više neće biti dostupni bez naknade. Tome nije tako iz razloga što će, kao i do sada, uvid (razgledanje) podataka iz sudskog registra putem interneta biti dostupni svima i bez naknade, što je izričito propisano novim stavkom 7. članka 4. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15. i 40/19.). Dakle, ne naplaćuje se uvid u javne podatke upisane u glavnoj knjizi i javno objavljene isprave u elektroničkom obliku u zbirci isprava već se propisuje dodatna mogućnost pribavljanja podataka putem internet servisa za koju se naplaćuje naknada koja odgovara administrativnim troškovima pružanja usluge.
8 JOSIP KRIŽAN SADRŽAJ I OPSEG PODATAKA, Članak 5. Koje je obrazloženje da se jedan skup podataka daje besplatno a drugi naplaćuje? Nije prihvaćen Set podataka koji se naplaćuje zahtijeva dodatnu obradu zbog zaštite osobnih podataka. Dodatna obrada i troškovi koje ona iziskuje su razlog naplate.
9 Gong SADRŽAJ I OPSEG PODATAKA, Članak 5. Čl. 5. Predlažemo da skup podataka za registrirane korisnike bude u otvorenom formatu besplatno dostupan javnosti, odnosno uz mogućnost naplate samo jasno izračunatih graničnih troškova za anonimizaciju osobnih podataka (kućne adrese) i mjera poduzetih za zaštitu komercijalno osjetljivih podataka. Dodatno, prema amandmanu 15. (d) Direktive o sprječavanju pranja novca [http://bit.ly/2MAj35y] ako pojedine države članice EU odluče uvesti naknadu za pristup podacima o vlasnicima, ta naknada ne smije premašivati administrativne troškove stavljanja informacija na raspolaganje, uključujući troškove održavanja i daljnjeg razvoja registra. Nije prihvaćen Kriterije za određivanje visine naknade i način naplate naknade propisao je Povjerenik za informiranje te u skladu s člankom 3. Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) visina naknade za dostupnost i preuzimanje podataka iz sudskog registra su određeni u iznosu troškova infrastrukture, što je daleko manji iznos od iznosa prosječne tržišne cijene za uslugu, troška amortizacije te troška poštanskih usluga, kako to propisuje navedeni članak. Također ističemo kako je dostupnost podataka iz Registra stvarnih vlasnika, kao i vrsta i visina naknada za pristup podatcima iz Registra regulirana Pravilnikom o registru stvarnih vlasnika („Narodne novine“, broj 53/19.) koji je donio ministar financija na temelju Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, broj 108/17. i 39/19.) te naknada za pristup podacima iz Registra stvarnih vlasnika nema veze s naknadom za preuzimanje podataka iz sudskog registra.
10 ADELA d.o.o. NAKNADA ZA DOSTUPNOST PODATAKA, Članak 7. Omogućite besplatno korištenje servisa s obzirom da je isti već plaćen kroz porez. Model po kojem se paušalno ubire 200 kuna je u najmanju ruku nepošten s obzirom da iznos nije nikako vezan uz samo korištenje servisa, jedina svrha je punjenje državnog proračuna što nije nikakav novitet jer to radite stalno. Podaci bi u obliku arhive trebali biti dostupni besplatno za preuzimanje (taj model nudi i FINA za RGFI) osim za značajno korištenje resursa ali ovdje o tome nema govora. Nije prihvaćen Prvenstveno je potrebno istaknuti kako postoji određeno nerazumijevanje u tumačenju Odluke o načinu, uvjetima i naknadi za dostupnost podataka sudskog registra na način da se smatra kao podaci iz sudskog registra više neće biti dostupni bez naknade. Tome nije tako iz razloga što će, kao i do sada, uvid (razgledanje) podataka iz sudskog registra putem interneta biti dostupni svima i bez naknade, što je izričito propisano novim stavkom 7. članka 4. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15. i 40/19.). Dakle, ne naplaćuje se uvid u javne podatke upisane u glavnoj knjizi i javno objavljene isprave u elektroničkom obliku u zbirci isprava već se propisuje dodatna mogućnost pribavljanja podataka putem internet servisa za koju se naplaćuje naknada koja odgovara administrativnim troškovima pružanja usluge.
11 Ivona Abramović NAKNADA ZA DOSTUPNOST PODATAKA, Članak 7. Ovo je totalno suludan prijedlog! Pored toga što sve tvrte moraju plaćati naknadu za javnu objavu financijskih izvješća te nakon što FINA prodaje te iste podatke koje su porezni obveznici platili jer su obvezni zakonski, još samo nedostaje da nam se počne naplaćivati i pristup većini podatak na sudskom registru koje su do sada cijelo vrijeme bile javno dostupne. Doista je bahato naplaćivati pristup podacima 200 kn/mjesečno! Nadam se da će se odustati od ovog prijedloga jer ne vidim svrhu naplate osim dodatnog punjenja državnog proračuna! Nije prihvaćen Prvenstveno je potrebno istaknuti kako postoji određeno nerazumijevanje u tumačenju Odluke o načinu, uvjetima i naknadi za dostupnost podataka sudskog registra na način da se smatra kao podaci iz sudskog registra više neće biti dostupni bez naknade. Tome nije tako iz razloga što će, kao i do sada, uvid (razgledanje) podataka iz sudskog registra putem interneta biti dostupni svima i bez naknade, što je izričito propisano novim stavkom 7. članka 4. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15. i 40/19.). Dakle, ne naplaćuje se uvid u javne podatke upisane u glavnoj knjizi i javno objavljene isprave u elektroničkom obliku u zbirci isprava već se propisuje dodatna mogućnost pribavljanja podataka putem internet servisa za koju se naplaćuje naknada koja odgovara administrativnim troškovima pružanja usluge.
12 Gong NAKNADA ZA DOSTUPNOST PODATAKA, Članak 7. Čl.7 Na temelju kojih kriterija je utvrđen iznos naknade, odnosno na koje se stvarne materijalne troškove odnosi? Naime, prema Zakonu o pravu na pristup informacijama [http://bit.ly/2K8wHeh (čl. 19. st. 3.)] kriterije za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije propisuje Povjerenik za informiranje. Dodatno, Uredba o troškovima ponovne uporabe informacija [http://bit.ly/2Zk4tkm (čl. 2.)] taksativno navodi uvjete pod kojima je naknada troškova opravdana, a kako se Sudski registar ne financira iz vlastitih prihoda, niti njima pokriva troškove prikupljanja podataka (poslovni subjekti obvezni su registrirati se i za to plaćaju naknadu), a izrada, reprodukcija i objava ovih podataka obveza je tijela javne vlasti – tako ne zadovoljava niti jedan od navedenih uvjeta. Načela kojima se uređuje naplata pristojbi definirana su i u prijedlogu preinaka Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora [http://bit.ly/2R1sGc1 (čl. 6.)] gdje se u prvom stavku navodi kako je ponovna uporaba dokumenata besplatna s izuzetkom kada se može dopustiti nadoknada graničnih troškova nastalih, u konkretnom slučaju, zbog anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu poslovno povjerljivih informacija. Kao iznimka navode se tek tijela javnog sektora od kojih se zahtjeva da ostvare prihod, no i tada se pristojbe izračunavaju u skladu s objektivnim, transparentnim i provjerljivim kriterijima – što ovdje nije slučaj. Nije prihvaćen Kriterije za određivanje visine naknade i način naplate naknade propisao je Povjerenik za informiranje te u skladu s člankom 3. Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) visina naknade za dostupnost i preuzimanje podataka iz sudskog registra su određeni u iznosu troškova infrastrukture, što je daleko manji iznos od iznosa prosječne tržišne cijene za uslugu, troška amortizacije te troška poštanskih usluga, kako to propisuje navedeni članak.
13 KRUNOSLAV HRNJAK NAKNADA ZA DOSTUPNOST PODATAKA, Članak 7. Poštovani, lijepo Vas molim za analitički prikaz izračuna iznosa mjesečne naknade za pretplatu na servis. Iskažite koji su ukupni troškovi održavanja sustava (engl. TCO) koji uključuju smještaj i nabavu opreme (mrežne opreme, poslužitelja, diskovnog prostora) odnosno uslugu udomljavanja opreme, cijenu softvera (operativnog sustava i sveg dodatnog softvera i licenci), mjesečnu cijenu održavanja uz naznaku izvoditelja odnosno koji dio održavaju zaposlenici Ministarstva, a što je povjereno vanjskim izvoditeljima. Iskažite prihodovnu stranu za servis u vidu fiksnih troškova koji se plaćaju kroz poreze i očekivani broj korisnika koji će plaćati uslugu servisa. Molim Vas za Vašu projekciju broja korisnika u narednom periodu. Molim Vas za analizu tržišta u kojoj ste istražili koliko servise za navedene podatke naplaćuju komercijalne tvrtke u RH koje te podatke najprije kupuju pa zatim prodaju uz dodanu vrijednost, poput: http://www.poslovna.hr, https://www.fininfo.hr/, https://www.firmoteka.hr/, https://www.bon.hr/, https://www.fina.hr/bonitetne-informacije i slični Smatram da je iznos od 200 kn/30 dana korištenja servisa paušalan, nije razmjeran upotrebi servisa, te generalno preskup za pruženu uslugu. Navedite koju razinu usluge (engl. SLA) će korisnici servisa dobiti u vidu dostupnosti sustava i vremena odziva na poslani zahtjev. Da li se pretplatnici u slučaju nedostupnosti servisa imaju pravo na naknadu pretrpljene štete. Predlažem nivo usluge i iznos štete definirati. Da li je u skladu sa pozitivnim hrvatskim zakonima i propisima definirati da „Tražitelj nema pravo na povrat naknade za neiskorišteni dio pretplate u slučaju njenog raskida.“? U slučaju komercijalnog pružanja usluge postoji drugačija praksa. S obzirom da je usluga najvjerojatnije tipa „best effort“ predlažem da istu ne naplaćujete, a i jednako tako taj servis je već više puta preplaćen. Sa uvođenjem pretplate dolazi do dodatnog zauzeća resursa (engl. overheda) kod naplate koje je vjerojatno veće nego je uopće prihod od naplate. Srdačno Krunoslav Hrnjak, dipl. ing. el., univ. spec. oec., PMP, stalni sudski vještak za područje informatike, elektrotehnike i telekomunikacija Zagrebačka 126, HR-10410 Velika Gorica Krunoslav@yottabyte.HR http://www.yottabyte.HR 095/517-4201 Molim razmislite o okolišu prije ispisa Nije prihvaćen Izračun nakade temelji se na mjesečnom trošku korištenja infrastrukture podijeljeno s brojem aktivnih korisnika u trenutku izračuna. Cijena se formira prema Microsoft cjeniku od fiksnog troška infrastrukture i troška za download podataka koji se dinamički mijenja kako korisnici učestalo koriste uslugu. Trošak održavanja sustava nije uključen u iznos naknade jer ulazi u trošak redovnog održavanja i plaća se iz Državnog proračuna. Administriranje sustava rade djelatnici Ministarstva pravosuđa tako da ni taj trošak nije uključen u izračun naknade.
14 KRUNOSLAV HRNJAK NAKNADA ZA DOSTUPNOST PODATAKA, Članak 7. EU PSI Direktiva ide u prilog da se javni podaci dijele bez naknade ili uz marginalni trošak. https://www.w3.org/2013/share-psi/ S obzirom da smo već kroz proračun platili uspostavu servisa zašto bi se dodatno naplaćivala naknada. Također i buduća infrastruktura za CDU će biti plaćena velikim dijelom iz EU fondova pa je upitno zašto ju još jednom plaćaju građani. Model po kojem se paušalno ubire 200 kuna je u najmanju ruku nepošten s obzirom da iznos nije nikako vezan uz samo korištenje servisa. Prijedlog je definirati „fair usage policy“ i omogućiti određeni broj upita dnevno besplatno (primjerice do 1000 upita besplatno), a zatim eventualno naplaćivati. Podaci bi u obliku arhive trebali biti dostupni besplatno za preuzimanje (taj model nudi i FINA za RGFI), a dobro poznat je i primjer OSM karata, gdje se podaci i diferencijal podataka preuzima besplatno, samo korištenje servisa je besplatno u „uobčajenoj“ mjeri, a za značajno korištenje resursa se naplaćuje. S obzirom da se ovdje radi o vrlo malom setu podataka (vjerojatno nekoliko GB) poslužitelj prosječnih performansi u stanju je zadovoljiti sve dnevne upite. Lijepo molim da omogućite besplatno korištenje servisa s obzirom da je isti već plaćen kroz porez. Nije prihvaćen Kriterije za određivanje visine naknade i način naplate naknade propisao je Povjerenik za informiranje te u skladu s člankom 3. Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) visina naknade za dostupnost i preuzimanje podataka iz sudskog registra su određeni u iznosu troškova infrastrukture, što je daleko manji iznos od iznosa prosječne tržišne cijene za uslugu, troška amortizacije te troška poštanskih usluga, kako to propisuje navedeni članak.
15 Marko Mrvelj UVJETI KORIŠTENJA, Članak 8. Smatram kako nije u skladu sa više puta deklariranim rasterećenjem gospodarstva uvoditi naplatu na pristup ovim informacijama. Zašto plaćamo sve silne poreze, i namete svih vrsta kada stalno dodajete nove načine da otežate poslovanje. Dodatno zabrana reprodukcije i distribucije nije jasno definirana, no zvuči kao da se želi osigurati monopol na ove informacije, te onemogućiti poslovanje eventualne tvrtke koji agregiraju informacije i to daju kao uslugu. Nije prihvaćen Prvenstveno je potrebno istaknuti kako postoji određeno nerazumijevanje u tumačenju Odluke o načinu, uvjetima i naknadi za dostupnost podataka sudskog registra na način da se smatra kao podaci iz sudskog registra više neće biti dostupni bez naknade. Tome nije tako iz razloga što će, kao i do sada, uvid (razgledanje) podataka iz sudskog registra putem interneta biti dostupni svima i bez naknade, što je izričito propisano novim stavkom 7. članka 4. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15. i 40/19.). Dakle, ne naplaćuje se uvid u javne podatke upisane u glavnoj knjizi i javno objavljene isprave u elektroničkom obliku u zbirci isprava već se propisuje dodatna mogućnost pribavljanja podataka putem internet servisa za koju se naplaćuje naknada koja odgovara administrativnim troškovima pružanja usluge.
16 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER UVJETI KORIŠTENJA, Članak 8. Ne slažem se s komercijalnom upotrebom podataka iz Registra. Npr. ne želim da me kontaktiraju radi prodaje nekog proizvoda ili usluge bez da sam dala suglasnost da se moji podaci mogu koristiti u te svrhe. Nije prihvaćen Kao i do sada, uvid (razgledanje) podataka iz sudskog registra putem interneta će biti dostupni svima i bez naknade, što je izričito propisano novim stavkom 7. članka 4. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10., 90/11., 148/13., 93/14., 110/15. i 40/19.). Ovom Odlukom se propisuje dodatna mogućnost pribavljanja podataka putem internet servisa. Javnost sudskog registra je već propisana Zakonom o sudskom registru, a ovom Odlukom se samo razrađuje dostupnost i pribava podataka u strojno čitljivom obliku.
17 KRUNOSLAV HRNJAK UVJETI KORIŠTENJA, Članak 8. Vezano uz kršenje uvijeta, predlažem da se proglasi nadležno tijelo koje odlučuje da li su uvijeti prekršeni, također tko je nadležan u slučaju spora te pravo povrata na uplaćeni iznos pretplate. "U slučaju kršenja uvjeta o korištenju podataka tražitelju se trenutačno opoziva pravo pristupa podacima Registra i pravo na ponovnu uporabu podataka te se raskida pretplata." Djelomično prihvaćen Propisano je kako Ministarstvo pravosuđa nadležno za utvrđivanje jesu li prekršeni uvjeti korištenja podataka te stoga nema potrebe za dodatnim propisivanjem.
18 KRUNOSLAV HRNJAK UVJETI KORIŠTENJA, Članak 8. Ovaj stavak je potpuno nejasan što uopće znać.i: "Uvjeti korištenja iz ove Odluke ne ovlašćuju tražitelja na uporabu podataka koja bi upućivala na način uporabe podataka od strane trgovačkog suda i Registra ili na službenu podršku tražitelja." Niti nakon većeg broja čitanja ovo nije moguće protumačiti. Dajte molim Vas u komentar dodajte neki primjer ili što ste htjeli ovime reći. Nije prihvaćen Definicija je preuzeta s portala https://data.gov.hr/otvorena-dozvola, a znači da tražitelj ne može koristiti podatke na način kako ih koriste sudovi kao pružatelji informacija, odnosno da se tražitelj ne može predstavljati kao sud ili registar zato što ima u posjedu podatke iz registra. Također tražitelj ne može davati službenu podršku drugim korisnicima u vezi sudskog registra.
19 KRUNOSLAV HRNJAK UVJETI KORIŠTENJA, Članak 8. Treći paragraf je konfuzan i neprovediv. Kao i dobar dio hrvatskih zakona podložan tumačenjima što otvara pravnu nesigurnost. Stavljanje podataka s portala na raspolaganje trećim osobama na način kako su preuzeti na portalu zahtijeva samo manje promjene u strukturi formata i pozivu servisa kako bi se izbjegla primjena članka na moguće tvrtke koje će platiti korištenje portala za 200 kuna mjesečno i zatim ih distribuirati trećim stranama. Uopće je tupav koncept naplaćivati podatke koji su ionako više puta preplaćeni, davanjima kod same registracije tvrtke, a zatim i kroz poreze. Zatim uopće ulagati trud (što bi trebalo s obzirom da se zakonski propisuje da se ne smiju istovjetno distribuirati) tko dalje preprodaje te podatke. To podsjeća na zakone po kojim ljudi kada uberu gljive i šparoge se moraju javiti u šumariju da im se to naplati. Ukoliko ćete naplaćivati te podatke osobno Vam obećanjem da ću se preplatiti na taj servis i zatim promijeniti JSON strukturu podataka i poziv REST API-ju te isto prodavati. Uvedite „fair usage“ pristup, a onaj tko zbilja ima potrebe za tim podacima u „neuobičajenoj količini“ će si najvjerojatnije sam dignuti servis (preuzimanjem arhive i dnevnog diferencijala) ili mu vi ponudite online servis po nekoj cijeni koja je u korelaciji sa pruženom uslugom. Štoviše portal već sada ima mehanizme za praćenje upotrebe po većem broju parametara. Srdačno Krunoslav Hrnjak, dipl. ing. el., univ. spec. oec., PMP, stalni sudski vještak za područje informatike, elektrotehnike i telekomunikacija Zagrebačka 126, HR-10410 Velika Gorica Krunoslav@yottabyte.HR http://www.yottabyte.HR 095/517-4201 Nije prihvaćen Stavak 3. upravo želi spriječiti zlonamjerno korištenje podataka i prijevare. Podaci se mogu koristiti u komercijalne svrhe no ne na način da se zlorabe API sudskog registra niti da se tražitelj lažno predstavlja kao sudski registar ili trgovački sud.