Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Nacrtu odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Alenka Njegovac | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, U Tehničkoj kulturi izuzetno važan je praktičan rad. Na početku reforme očekivala sam da će se povećati satnica učenika u nastavi tehničke kulture, da se barem vrati na stanje prije 1996. godine. Tada je smanjena satnica ali je stavljena izborna nastava tehničke kulture, na početku je to bila Informatika, Tehničko crtanje, Promet… Sada je ostala sam Informatika i to samo u 7. i 8. razredu. Učenici 5. i 6. razreda imaju redovnu nastavu Informatike i sada nisu u mogućnosti imati izbornu nastavu iz područja tehnike. Prijedlog je da se učenicima 5. i 6. razreda omogući izborna nastava iz područja tehnike. Kad već nije povećana satnica, obradovalo me je da ćemo raditi s učenicima u grupama do 15 učenika. Kada pogledate srednje škole gdje god je praktičan rad radi se u grupama, pa je to za neke predmete i do 8 učenika, a mi bi morali sa dvadesetak i više učenika raditi vježbe što je neizvedivo, a bez vježbi ne može se ostvariti donošeni kurikulum tehničke kulture. Ili posve treba promijeniti kurikulum ili ostaviti rad u grupama. Još je jedan problem, nabavka opreme, trebali smo do kraja svibnja predati popis i bazirala sam se na grupu od 15 učenika i tako naručivala, a drugačije bih naručila da je za cijeli razred, tako da opremljenost učionice neće biti s državnim pedagoškim standardom. Važno je zbog sigurnosti učenika, zaštite na radu, raspoloživih alata, uređaja koje će učenici koristiti da bude rad u manjim grupama, i da se ostvare propisani ishodi predmeta Tehnička kultura. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 2 | Ana Majić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Nacrt Odluke o izmjeni kurikuluma za Tehničku kulturu nije korektan prije svega prema učenicima. Ako se svi kunu da učenici trebaju imati jednake uvjete zašto promjena Odluke. Ovom odlukom idete protiv učenika. Moje tridesetogodišnje iskustvo i rad u tri škole omogućuje mi usporedbu rada u odjelu od 15-ak i u odjelu sa 28 učenika. Učenici( u Odjelu sa 28 učenika ) su zakinuti jer nisam u mogućnosti posvetiti pažnju svakom učeniku. Drugi problem je opremljenost škola kao zaštita na radu. Mi, voditelji ŽSV učitelja tehničke kulture se stručno usavršavamo ovaj tjedan i nije nam teško palo što sutra, na Dan državnosti radimo.Mi, voditelji ŽSV prenosimo razmišljanja naših članova i čekujemo od Vas da povučete Odluku!!! S poštovanjem, Ana Majić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 3 | Anamarija Vincetić Lešić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, III. | Napravite eksperiment sami, ne morate biti nastavnik tehničke kulture, dovoljno je da imate svoju vlastitu djecu (npr. barem dvoje, ako nemate, posudite), probajte ih usmjeravati pri izradi bilo koje tvorevine. Pokušajte zadovoljiti znatiželju svih postavljenih pitanja, osjetite njihov adrenalin i želju za radom upotrebljavanjem novih do tada ne korištenih alata, budite spremni i na česte pokušaje preskakivanja koraka (ne zaboravite imamo instant generacije – kao što je instant bila i ova vaša odluka). Predvidite unaprijed sve zapreke, opasnosti tokom rada i uklonite ih, potičite ih na kreativnost, odredite im vrijeme do kada moraju biti gotovi. Potrudite se da ne odustanu, budite im prijeko potrebna moralna i tehnička podrška. Zatim taj broj od vaših 2 pomnožite sa 10, da dobijete realno stanje naših učionica. Za kvalitetnu provedbu nastave tehničke kulture nama su grupe učenika prijeko potrebne. Ne možemo zanemarivati najbitnije, sigurnost učenika i zaštitu na radu. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 4 | Antun Petrlić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, Kako se ne bi ponavljao s komentarima ostalih kolega, samo ću iznijeti svoje osobno razmišljanje da ovo ponovljeno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Nacrtu odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture, neprihvatljivo je i nepotrebno te se zanemaruje i poništava sve ono što je rečeno tijekom provedenih javnih rasprava, e-savjetovanja i međunarodnih recenzija u proceduri donošenja Odluke o donošenju kurikuluma Tehničke kulture na način da se ponovno otvara savjetovanje o izmjeni Odluke koja je i donesena na temelju argumenata u svezi poglavlja Grupiranje učenika i što je na kraju prihvaćeno i uvršteno u predmetni kurikulum. Stoga, držim apsurdnim ponovno savjetovanje o „Nacrtu odluke o izmjeni Odluke“ i predloženim izmjenama u kojima će broj učenika u grupi i opremljenost učionice biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom iz 2008. i njegovim izmjenama iz 2010. Nije li onda trebalo-logično, otvoriti javno savjetovanje o izmjenama i dopunama “Državnog pedagoškog standarda, kako bi se on uskladio s predmetnim kurikulumom Tehničke kulture? Na ovaj način, nedopustivo se ignoriraju osnovni razlozi zbog kojih je potrebno nastavu organizirati u skupinama do 15 učenika: - Specifičnost učenja i poučavanja Tehničke kulture uvjeti rada otežani su u razrednim odjelima sa standardnim brojem učenika (optimalno 20 te najviše 28 učenika). - Sigurnosni uvjeti za učenje i poučavanje uporabom različitih pomagala, alata i strojeva uz vođenje nedovoljno obučenih korisnika tj. učenika. Držim, da ovim predloženim izmjenama Odluke, predmetni kurikulum Tehničke kulture postaje nedorečen, neprovediv i neostvariv samo zato što se ne uvažavaju i mišljenja struke tj. nas učitelja. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 5 | Darko Miloknoja | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Istina je kako kurikulum TK nitko od odgovornih nije ni pročitao, barem ne u onom dijelu koji bi TK vratio tamo gdje je bila prije više od dva desetljeća. Treba se osvrnuti na zapadne zemlje u kojima je udio TK upravo na toj ili većoj razini koju smo mi nekad imali a sada smo se tamo trebali vratiti. Svjedoci smo propagande kojom se želi što veći broj učenika usmjeriti prema strukovnim školama. Jer to je sušta potreba. A onda rušite temelj koji bi učenicima u OŠ trebao pokazati što širi spektar praktičnih aktivnosti. Zašto ? Pa to je predmet koji treba više od krede, ploče, tableta i računala. A za sve to trebaju novci. Škola za život a za koji život – virtualni. Kuda to vodi. Pa to već i vrapci na grani znaju. Ukidanju TK. Jer što će Vam predmet koji se bavi ne čitanjem, ne tipkanjem nego stvarnim radom a onda isti taj rad ne omogućite onako kako je dokazano ispravno provoditi. Već 27 godina radim u školi i n reformi me je već pregazilo. Uglavnom smo stručnjaci kad nešto treba srušiti do temelja a onda se sjetimo kako je to ipak korisno i onda opet to želimo postaviti na noge, a noga više nema. Podatak koji je svakako zanimljiv je da nastavu TK izvodi manje od 20 posto učitelja koji su završili studij za to zanimanje. Pali smo samo na studij u Rijeci koji se još bori za našu struku. Ljudi ili ti političara koji bi nas zastupali nema. Situaciju su spasili i spašavaju kolege raznih struka koji ipak žele našu djecu upoznati sa sadržajima tehničke kulture. Ali već ovaj postotak govori kako se rješavaju problemi u našem školstvu. Što je dobro u ovoj kurikularnoj reformi. Škole su ipak dobile nešto informatičke opreme (nećemo reći kakve kvalitete i tko i s čim će je održavati). Na stručnom skupu učitelja TK na upit savjetnika učiteljima koji će provoditi eksperimentalni program što ste kupili za dobivene novce, javlja se kolega i kaže LCD projektor. To je naravno potreba ali alati i strojevi su na prvom mjestu. Na istom skupu saznajem kako n učitelja u svojim školama uopće ne provodi praktični rad, jer nemaju uvjete ili cijelu nastavu TK popravljaju školska računala (ipak je to korisnija radnja za školu). Neke kolege i dalje izvode nastavu jedan sat tjedno i ništa ne rade od praktičnog rada jer je to opasno. Pa opasno je i živjeti. A ipak smo se pomaknuli iz spilja i pećina. Mogu reći kako su sadržajno bili kvalitetniji programi TK od prije tridesetak godina nego ovi sada. Naravno trebalo ih je oplemeniti samo novijim tehnologijama. Sadržaji naših kutija, što se tiče praktičnog rada i sad su svedeni na prilagođeni program (jer se vodilo činjenicom kako u n škola ne postaje radionice a i alati i strojevi su strani pojam). I ta kutija ne bi me čudilo da postane upitna iako smo se izborili (u javnoj raspravi) da ne ulazi u hrpu s ostalim radnim bilježnicama. Ali sada ipak ulazi. Sad je ne nabavlja ministarstvo nego grad. Pitanje je mogu li i žele li svi gradovi to sprovesti. I onda nije čudno što je prije par dana procurila informacija i to od ljudi tehničke struke i to s fakulteta što će nam predmet TK kad se na njemu i tako ništa ne radi. Trebamo ga staviti u izborne i to će biti prelazni period do potpunog ukidanja. Znači i do sada nitko ne kontrolira kako se ostvaraju sadašnji i novi nastavni planovi, već se samo konstatira kako to ne valja i više nam nije potrebno. E to je naša škola a je li za život, sami zaključite. Uglavnom zadnjih dana je jako vruće i potrebne su nam sunčane naočale. Neki ljudi ih nikad ne skidaju i ne vide kuda vode naše školstvo i naše društvo. Ili možda vide, kako na tržištu rada ne bi pronašli ljude koji bi povećanjem satnice za učitelje TK popunili ta radna mjesta. I jednostavno to ukinete i riješili ste problem. E to je škola za život na hrvatski način. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 6 | Darko Stolac | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj | Poštovanje, kroz svojih 7 godina rada, radio sam u više osnovnih škola, neke su bile gradske, neke u manjim mjestima, neke s malo učenika (do 10), a neke s puno učenika (do 30). Ako zanemarimo činjenicu da je većina škola slabo opremljena, što prostorom, što opremom, iako to samo po sebi predstavlja drugi problem s kojim se svakodnevno borimo, novi Kurikulum nam je dao nadu, tj. novu želju da još bolje možemo provesti Nastavi plan i program. Svi stalno govorimo o razvoju zemlje (proizvodnja) i "Zemlja znanja", a kako mislite razviti zemlju kada učenicima zakidate mogućnost kvalitetnoga razvoja vještina potrebnih za daljnje školovanje i rad kroz život. Nije ni čudo da učenici sve više gube želju za stručni nastavak svog obrazovanja. Sam Kurikulum je već prošao sve provjere i preglede i tko zna što sve nije, i na snazi je već 6 mjeseci. Ali ne, ukinut ćemo njegov skoro pa najbitniji dio koji omogućava da ga se uopće može kvalitetno izvesti i ostvariti sve zadane ishode. Tražite nas da trčimo bosonogi po oštrom terenu. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 7 | Darko Suman | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, smatram neprihvatljivom Odluku iz ovoga e-savjetovanja kojom se mijenja dio teksta Kurikuluma nastavnog predmeta Tehnička kultura za osnovne škole (NN, 7/19, u poglavlju Grupiranje učenika) brisanjem teksta o najvećem broju učenika u nastavi Tehničke kulture. Odluku ne prati obrazloženje zbog kojeg se uvodi promjena u predmetni Kurikulum koji je, kao i drugi kurikularni dokumenti, prošao brojne rasprave. Kroz te rasprave i recenzije posebno se ističu tri problema: satnica tj. nastavni plan za Tehničku kulturu, osiguravanje materijalno-prostornih uvjeta za nastavu Tehničke kulture te ograničavanje broja učenika za nastavu temeljenu na praktičnim radovima. Budući da je Odluka iz ovoga e-savjetovanja izravno vezana na treći navedeni problem podsjetio bih na sljedeće činjenice: - Stručna rasprava provedena od 14. ožujka do 1. svibnja 2016. godine rezultirala je s 44 priloga od kojih se u 29 priloga izrijekom dodatno naglašava potreba rada učitelja s najviše petnaest učenika na satu uz inzistiranje na dosljednoj primjeni grupiranja razrednog odjela s većim brojem učenika (http://www.kurikulum.hr/strucna-rasprava-tehnicka-kultura/). - Javna rasprava provedena u formi e-savjetovanja od 22. srpnja do 15. studenog 2016. godine rezultirala je s 10 priloga od kojih sedam sadrži već razmotrene primjedbe sa stručne rasprave. Tri nova priloga dobivena su od strane Zavoda za unapređivanje zaštite na radu. Ti prilozi su usvojeni i pridonijeli isticanju sigurnosnih uvjeta rada, a u njima nije bilo sporno ograničavanje broja učenika (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3748). - Međunarodna recenzija je potvrdila kvalitetu izrađenog dokumenta, uz negativnu ocjenu vremenu raspoloživom za ostvarenje postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda (https://mzo.hr/sites/default/files/slike/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-kurikulum/Predmetni-kurikulumi/review-technical-education-finland.pdf) - Javno savjetovanje o nacrtu Odluke o donošenju predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema održano od 15. studenog do 15. prosinca 2018. godine (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=9392) rezultiralo je s 18 priloga. Kroz većinu priloga uglavnom se problematizira nedostatna satnica, a u tri priloga se dodatno naglašava važnost ograničavanja broja učenika tijekom nastave. - U prilozima s rasprava nije bilo prijedloga za rad s većim brojem učenika Također, od prve inačice predmetnoga Kurikuluma za Tehničku kulturu objavljene u veljači 2016. godine, preko druge inačice nakon Stručne rasprave objavljene u svibnju 2016. godine (obje dostupne na https://mzo.hr/hr/savjetovanje-sa-zainteresiranom-javnoscu-o-prijedlogu-nacionalnog-kurikuluma-nastavnoga-predmeta-12), preko treće inačice objavljene u studenom 2017. godine nakon prve javne rasprave (https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-KURIK/PREDMETNI-KURIK/tehnicka_kultura.pdf), preko četvrte inačice objavljene u ožujku 2018. godine nakon međunarodne recenzije https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-kurikulumi/tehnicka_kultura_nakon_recenzije_ozujak_2018.pdf), preko pete inačice objavljene u drugom e-savjetovanju u studenom 2018. godine (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=9392), do završne šeste inačice objavljene u Narodnim novinama 3/19 (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_161.html ), sve inačice postojano prenose nepromijenjeni tekst o grupiranju učenika tj. ograničavanju učenika na najviše petnaest u razredu. Određivanje najvećeg broja učenika u nastavi Tehničke kulture nije slučajno ili pogreškom navedeno. To je potreba koja proizlazi iz postavki cijeloga Kurikuluma nastavnoga predmeta, odgojno-obrazovnih ishoda i argumentirana je samim Kurikulumom. Od svih specifičnosti nastave Tehničke kulture iz kojih proizlazi ograničavanje broja učenika, istaknut ću samo element sigurnosti. Sigurnost učenika, kao i svakoga pojedinca u školi i u radu, je uvjet o kojem se ne raspravlja. Kako sigurnost učenika ne bi bila ugrožena, primjena ove Odluke izravno će ugroziti ostvarenje i kvalitetu ostvarenja brojnih odgojno-obrazovnih ishoda u razrednim odjelima koji broje više (od 15) učenika. Konkretno, radi se o 11 (jedanaest) od ukupno 25 (dvadesetpet) ishoda kroz 5., 6., 7. i 8. razred. Dakle, gotovo polovina svih odgojno-obrazovnih ishoda koji trebaju biti ostvareni nastavom Tehničke kulture. Njihovo ostvarenje izravno uključuje primjenu različitog pribora i alata, kao i usvajanje znanja i vještina potrebnih za siguran rad i primjenu tehnike i tehnologije: - učenik primjenjuje osnovnu tehničku dokumentaciju pri izradi tehničke tvorevine (TK OŠ A. 5. 2) - učenik ispituje i opisuje svojstva drva i drugih materijala (TK OŠ B. 5. 1.) - učenik izrađuje tehničku tvorevinu prema tehničkoj dokumentaciji koristeći se alatom i priborom. (TK OŠ B. 5. 2) - učenik izrađuje uporabni predmet prema svojoj tehničkoj dokumentaciji (TK OŠ C. 6. 1.) - učenik primjenjuje znanja i vještine usvojena iz područja metalurgije pri izboru i izradi uporabnoga predmeta od metala i drugih materijala (TK OŠ B. 7. 1.) - učenik demonstrira pretvorbe energije na modelu tehničke tvorevine koji je izradio (TK OŠ B. 7. 2.) - učenik obrazlaže dobrobiti, izvore opasnosti, mjere zaštite i pravilne postupke održavanja tehničkih tvorevina (TK OŠ C. 7. 1.) - učenik sastavlja model strujnoga kruga iz kućne električne instalacije i opisuje svojstva električnih elemenata i elektrotehničkih materijala (TK OŠ B. 8. 1. ) - učenik opisuje načine proizvodnje, prijenosa i pretvorbe električne energije s pomoću modela koji je izradio (TK OŠ B. 8. 2.) - učenik opisuje osnovna obilježja i primjenu elektroničkoga sklopa koji je sastavio (TK OŠ B. 8. 3.) - učenik objašnjava dobrobiti električnih tvorevina, štetne učinke na prirodni okoliš i pravilne postupke uporabe i održavanja (TK OŠ C. 8. 1. ) Ukoliko nastavu tehničke kulture ponovno svedemo na sadržaje i metode nastavnoga rada uz koje će učenici biti „zaštićeni“ od rada i susreta s ručnim priborom i alatom kao što su crtaće igle, škare, nožić, kliješta raznih vrsta, škripac ili čekić, a da ne spominjem primjenu alatnih strojeva poput bušilica, uz uvažavanje, primjenu i usvajanje svih pripadajućih mjera zaštite pri radu, nastava Tehničke kulture, a pogotovo u argumentaciji „Škole za život“ gubi stvarni smisao. Smisao gubi i cjelokupan Kurikulum nastavnoga predmeta tehnička kultura kao i sve ostvarene koordinacije, konzultacije, rasprave, savjetovanja i recenzije koje je taj dokument prošao prije njegova donošenja u Narodnim novinama. Predlažem vraćanje izvornoga teksta poglavlja Grupiranje učenika. Pozivanje na Državni pedagoški standard u smislu opremljenosti učionice ne pripada ovdje već poglavlju Materijali i izvori, no to je već neka druga, jednako važna priča. S poštovanjem, mr. sc. Darko Suman P.S. Dopuštam si primijetiti da je Odluka već urudžbirana (u podnožju dokumenta, https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2019/eSavjetovanje/izmjena_odluke_o_donosenju_kurikuluma_za_nastavni_predmet_tehnicke_kulture_za_osnovne_skole_u_rh.pdf) što inače nisam primjećivao u prijedlozima dokumenata na raspravama. Možda mi je to u dokumentima s prethodnih e-savjetovanja promaklo, no pomalo dvojim o stvarnom smislu ovoga e-savjetovanja. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 8 | Dragan Vlajinić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, dokument Kurikulum tehničke kulture prošao je do sada niz stručnih i javnih rasprava, osvrta kritičkih prijatelja, e-savjetovanja i međunarodnu recenziju. Niti jedan negativni komentar nije bio usmjeren prema grupiranju razreda. Naprotiv, struka je podržala ideju podjele razreda u grupe do 15 učenika. Isto tako kroz dosadašnja savjetovanja i rasprave napominjala se potreba za povećanjem satnice tehničke kulture. Kurikulum tehničke kulture potiče učenike na razvoj znanja, vještina i stavova, s naglaskom na razvoj vještina kroz praktičan rad i izradu tehničkih tvorevina. Demonstracija i instruktaža određenih faza rada sa povećanim brojem učenika u neadekvatnim učionicama (radionicama) s nedovoljnim radnim prostorom utječe na sigurnost učenika. Zbog nedostatka prostora u školskim učionicama (radionicama) potrebno je grupiranje učenika, kako bi svako učeniku bilo osigurano dovoljno radnog prostora za siguran rad. Stoga predlažem nadopunu poglavlja u Nacrtu odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, članak 2. Grupiranje učenika Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Ukoliko članak 22. stavak 1. 2. 4. i članak 23. Državnog pedagoškog standarda nisu zadovoljeni nastava se organizira sa skupinom od pola razreda s najmanje 9 učenika. Tijekom jednoga dvosata učitelj vodi učenje i poučavanje za najviše 15 učenika. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 9 | Draženko Turek | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj | Temeljna pretpostavka za svrsishodnu reformu u nastavi Tehničke kulture, a to je ono na što smo mi učitelji u većini u prethodnim javnim raspravama već ukazivali, je povećanje satnice. S obzirom na temu koju sam započeo, uvodno ću se ispričati jer ispada da zloupotrebljavam prostor ove javne rasprave za nešto što ovdje nije tema. No smatram da je to potrebno trajno naglašavati, jer svi ostali elementi nastave dobivaju svoj smisao tek kad se Tehničkoj kulturi poveća satnica. Preciznije rečeno, da se makar samo vrati na razdoblje prije 1997. godine kada je u mandatu ministrice Ljilje Vokić satnica smanjena s dva na jedan sat ''u cilju rasterećenja učenika'' (a do ''preopterećenja'' je došlo uvođenjem izbornog predmeta - vjeronauka dva sata tjedno u, za razliku od svih ostalih izbornih predmeta, redovnu satnicu). Istovremeno je povećana satnica drugog predmeta (Hrvatskog jezika), tako da je tumačenje o navodnom ''rasterećenju'' ispala obična floskula. Cilj je bio, iz tko zna kojih razloga, možda čak i voluntarizma i elementarnog nepoznavanja značaja i uloge predmeta u odgojno-obrazovnom procesu, Tehničku kulturu svesti na ''Povijest tehnike'', time joj oduzeti glavnu supstancu i smisao zbog kojeg je uopće i kao predmet uvedena u obrazovanje, pa je eventualno s vremenom i maknuti kao ''nepotrebnu''. Razloga za povećanje satnice Tehničke kulture je više. Kao prvo, kako očekivati od učenika da ''ozbiljno'' doživi predmet s kojim dolazi u doticaj – jednom u dva tjedna? O kakvoj tu ozbiljnoj nastavi uopće može biti riječ? Ili o praćenju učenika i prilagođavanju njihovim sposobnostima i preferencijama, što je jedna od smjernica "Škole za život", kad ih učitelj vidi jednom u dva tjedna? U takvim okolnostima javlja se i problem objektivnog procjenjivanja i ocjenjivanja učenika. I koliko to učenika? U prosjeku, 18 razreda sa po 18 učenika, to je "samo" 324 učenika. Nadalje, Tehnička kultura je predmet koji bi mogao biti zoran primjer onog za što se aktualna obrazovna politika barem deklarativno zalaže. Povezivanje međukurikulumskih sadržaja i interdisciplinarnost, uz naglašavanja vrijednosti STEM područja u obrazovanju (na koje je sam predmet usko vezan) i konkretiziranje naučenih teorijskih sadržaja kroz izradu praktičnog rada – tehničke tvorevine. Da ne ostane visjeti u zraku kao općenita tvrdnja, konkretan primjer: Osmi razred, nastavna cjelina ''Elektronika'', nastavna jedinica ''Izrada jednostavnog elektroničkog sklopa'' (primjerice, tranzistorsko treptalo). Iz fizike učenici obrađuju Ohmov zakon. Koristeći to znanje, na Tehničkoj kulturi pomoću univerzalnog instrumenta vrše mjerenja, primjerice, izmjere električni otpor u strujnom krugu, te pomoću relacije I=U/R izračunaju kolika bi trebala biti jakost struje. Provjere točnost izračuna mjerenjem, ukoliko postoji odstupanje, uz pomoć učitelja izvrše analizu (zbog čega postoji odstupanje?, koji su sve parametri mogli na to utjecati?, a takav je pristup poučavanju općenito vrijedan jer se učenici suočavaju s činjenicom da se u praksi/životu često događaju odstupanja od željenog, te kroz to uče kako postupiti u takvim situacijama). Također učenici mogu sami regulirati jakost struje pravilnim odabirom otpornika. Ukoliko nemaju otpornik željene vrijednosti, kako ga zamijeniti spajanjem otpornika koji su im na raspolaganju (serijski, paralelno, kombinirano, tu će opet morati primijeniti znanje iz fizike i matematike, Ru=R1 +...+ Rn za serijsko i 1/Ru=1/R1 +...+ 1/Rn za paralelno spajanje otpornika). Mogu raditi i složenije stvari, utvrditi da li je jakost struje u svim strujnim granama jednaka, ako nije, zašto nije (Kirchhoffovi zakoni grananja struje). Nakon spajanja na izvor struje LED-diode trepću određenom frekvencijom. Dati im problemski zadatak, da iz relacije f = 0.7/RbC (koju na fizici nisu učili, no da shvate kako se sve formule interpretiraju na isti način) pokušaju sami utvrditi može li se, i kako, frekvencija treptanja promijeniti, koje veličine na to utječu i s kojim su elektroničkim elementima povezane. Na taj će način uvidjeti da fizikalne i matematičke formule, koje su im uglavnom odbojne i "služe" tome da većina dobiva loše ocjene iz fizike i matematike (da li bi možda dobivali bolje ocjene kad bi te iste formule na satu Tehničke kulture primjenjivali u izračunu na praktičnom zadatku?)… Dakle, da te formule imaju svoj smisao jer njihovom pravilnom interpretacijom i točnim izračunom mogu postići određeni cilj – treptalo trepće brzinom kojom to učenik želi. Dodatna vrijednost takvom načinu poučavanja bi bila i prisutnost učiteljice/učitelja fizike na tom satu, kao suradnički sat, dapače, na principu ''dvije glave su pametnije'', naknadnom se analizom sata lakše spoznaju eventualne vlastite pogreške ili nedorečenosti (drugi ih uvijek bolje vidi od nas samih), tako se dugoročno osigurava kvaliteta nastave, a ujedno i učenici uviđaju kako ne postoji stroga podjela nastavnih sadržaja po predmetima. No ono za što se zbog nedostatne satnice ima vremena je da učenici prema elektroničkoj shemi "upiknu" elektroničke elemente u pločicu, spoje na bateriju i utvrde kako sklop "trepće". Što je "vrtićka" razina, zasigurno nedovoljna za željene odgojno-obrazovne ishode. Za sve ostalo, a što sam pokušao potkrijepiti konkretnim primjerom, se naprosto nema vremena (osim ako ćemo cijelo polugodište obrađivati jednu nastavnu jedinicu). Ovo je primjer samo jedne vježbe, odnosi se i na sve ostale. To što u kurikulumu postoji preporuka o povećanju satnice... Ta preporuka postoji i u prethodnim dokumentima, no preporuka nikoga ni na što ne obvezuje, tako da je ostala (i ostat će?) samo ''dekoracija'' u tekstu dokumenta kojom se načelno pokazuje razumijevanje za problem, ali i ne precizira način i vrijeme njegovog rješavanja. Naglasak se stavio na teorijsko ''on-line'' usavršavanje na Loomen-u, ne kažem da to nema određenu (ali i ograničenu!) vrijednost, no ako se ne poveća satnica… Uzalud, to se onda većim dijelom svodi na pusto teoretiziranje, jer prostora i vremena za neku ozbiljniju primjenu tih ili bilo kojih drugih spoznaja jedva da ima, nastava Tehničke kulture ostat će i dalje samo ogoljela ljuštura onog što bi mogla/trebala biti, a mi učitelji ćemo voditi borbu s vremenom – kako unutar takve mizerne satnice ostvariti odgojno-obrazovne ciljeve koji se pred nas postavljaju. I u stalnoj "bojazni" da nam kakav nadareni učenik ne postavi pitanje koje bi zadiralo dublje u materiju (a sama je priroda tehnike i tehnologije takva da upravo provocira takva pitanja!) i čije bi elaboriranje iziskivalo više vremena. Onog vremena kojeg mi – nemamo! Na kraju da se osvrnem i na temu savjetovanja... U uvjetima kakvi uglavnom prevladavaju u našim školama, gdje Državni pedagoški standard za ''specijaliziranu'' učionicu tehničke kulture nije zadovoljen (''specijalizirana'' pod navodnicima jer specijalizirana većinom nije, nego je ''obična''), neophodno je da broj učenika prilikom izvođenja nastave bude, kako je navedeno u prvobitnom prijedlogu Kurikuluma, ograničen na 15. Ako pak se sad i od toga želi odustati, uz zadržavanje postojeće satnice, a što su dva ključna momenta reforme tog predmeta... Od reforme neće ostati praktički ništa. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 10 | ĐURĐICA JANKOVIĆ | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Podjela razreda na grupe je pravi korak ka kvalitetnijoj nastavi tehničke kulture. Učitelj se može posvetiti više svakom djetetu i ima bolji pregled cjelokupne situacije napretka djeteta, a što u konačnici znači i kvalitetniji rad svakog djeteta. Pratiti rad 20 učenika i 10 učenika nije jednako. Smatram da je podjela na grupe pravi i ispravan odabir. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 11 | Edita Brljak | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj | Narav nastave Tehničke kulture je takva da zahtjeva prvenstveno praktičan rad učenika. Samim time učitelj je stavljen u poziciju da se posveti svakom učeniku u jednakoj mjeri da se nitko ne osjeća zakinutim, a u grupi od 25 učenika to je praktički nemoguće. Smatram da bi nastava i cjelokupan rad bio puno uspješniji, i za učitelja i za učenike kada bi se osigurale manje grupe učenika. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 12 | Goran Franelić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj | Poštovani, ponovno se diskriminira jedan od ključnih kolegija škole za život. Ako neki predmet predstavlja samu bit ovih reformi onda je to tehnička kultura. Nema životnijeg predmeta. Odredbom o maksimalnom broju učenika (15) išlo se na ruku učiteljima, ali prije svega učenicima, koji su time stavljeni u prigodu da stvarno nešto korisno nauče, temeljito, ne brzajući. Brisanjem te odredbe samo pokazujete da vam do učenika nije stalo i da je reforma koju uvodite samo kozmetička i politički intonirana. Predlažem zadržavanje odredbe o maksimalnom broju učenika, bez izmjene. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 13 | Goran Grubić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, prije nekoliko mjeseci je donesen novi kurikulum za Tehničku kulturu i sada se bez konkretnog razloga ispravlja. Smatram da to nije dobro za sam nastavni premet. Kako bi se nastava Tehničke kulture poboljšala, odnosno kako bi bila bolja komunikacija između učitelja i učenika, kako bi učitelj mogao steći bolji uvid u mogučnosti učenika nužno je grupirati učenike. Nastava do 15 učenika omogučuje bolje stjecanje znanja i pogotovo usvajanje vještina. Ako učitelji koji rade sa učenicima svaki dan smatraju da se nastava Tehničke kulture mora izvoditi u manjim grupama tko to točno zagovara upravo suprotno? Vjerojatno netko tko nikada nije radio sa učenicima u nastavi ali ipak "zna sve" o tome i uzima si za pravo da donosi odluke koje direktno utječu na budučnost tehnike i tehnologije u Hrvatskoj. Ne samo da je nužno podjeliti učenike u manje grupe nego se mora povečati satnica samog predmeta jer jedan sat tjedno definitivno nije dovoljan za Školu za život. Lp, Goran Grubić | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 14 | Hatka Adrović | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj | Poštovani, duboko sam razočarana izmjenama nastavnog kurikuluma Tehničke kulture. Izmjena se odnosi na poglavlje Grupiranje učenika gdje je uklonjen izvorni tekst o provedbi nastave s najviše 15 učenika uslijed specifičnosti nastave. Novi tekst navodi samo „Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom.“ Nije dano obrazloženje za uvođenje izmjene. Smatram da bi ova izmjena značajno umanjila kvalitetu i vrijednosti nastave Tehničke kulture koncipirane novim kurikulumom. Učenicima treba omogućiti kvalitetan i siguran rad u manjim grupama do 15 učenika. Svakako nije isto podijeliti 25 skalpela učenicima i sve to kontrolirati. Nije isto raditi vježbe na kojima treba bušiti, lemiti, rezati alatima i strojevima do 15 učenika i u učionici gdje ima 25 učenika. Nakon 33 godine rada u školi pomislila sam da će novi kurikulum barem malo ublažiti smanjenje satnice koje nas je zadesilo 1997. u vrijeme Ljilje Vokić. Zato ovu promjenu ne podržavam i ulažem prigovor. matram da bi nastava i cjelokupan rad bio puno uspješniji, i za učitelja i za učenike kada bi se osigurale manje grupe učenika. Pozdrav, Hatka Adrović | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 15 | Hrvatski savez pedagoga tehničke kulture (HSPTK) | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, izmjena koja bi se uvela ovom Odlukom izravno uzrokuje narušavanje postavki kurikula Tehničke kulture u svakom razrednom odjelu koji broji više od 15 učenika. Primjena ove Odluke utjecala bi na mnoge čimbenike nastave u razrednim odjelima s dvadesetak učenika onemogućujući kvalitetno ostvarivanje značajnog dijela odgojno-obrazovnih ishoda svakoga učenika. Stoga Odluku smatramo neprihvatljivom. Budući da Odluku ne prati i obrazloženje, a argumenti za dijeljenje razreda su, osim u Kurikulumu, istaknuti i dosadašnjim komentarima ovoga e-savjetovanja, pokušat ćemo pretpostaviti i odgovoriti na potencijalne razloge za spomenutu Odluku. 1. Ako se dopusti dijeljenje razreda za nastavu Tehničke kulture, isto će se tražiti i u drugim nastavnim predmetima. Ne, niti jedan drugi nastavni predmet, osim donekle Likovna kultura, ne temelji se na praktičnom radu učenika u obradi različitih materijala i primjenu različitih alata, pribora. Osim toga: a) ograničavanje broja učenika u nastavi s karakterima praktičnoga rada nije novo i nepoznato ni u osnovnoj ni u srednjoj školi. Primjerice, u strukovnim školama se praktične vježbe redovito provode s ograničenim brojem učenika. Pri tome je to ograničenje ponegdje i znatno izraženije, npr. na 8 učenika za vježbe iz elektrotehnike, ili do 15 za strojarske. Ograničavanje broja učenika predlaže se i u nekim od novih nastavnih kurikuluma (npr. za Engleski jezik, Francuski jezik ili Njemački jezik, NN, 7/19). Izvadak iz NN, 7/19: Grupiranje učenika S obzirom na to da je prirodan način usvajanja jezika njegova upotreba i stalna komunikacija, jedan je od objektivnih preduvjeta za ostvarivanje komunikacijskoga pristupa i učinkovito učenje i poučavanje engleskoga jezika rad s manjim brojem učenika u skupini. Preporučuje se grupiranje učenika u obrazovne skupine, ne veće od 15 učenika, unutar jednoga razreda na temelju rezultata dijagnostičkoga mjerenja koje se provodi svake godine uz neophodno omogućivanje horizontalne prohodnosti. Takvo se grupiranje preporučuje od šestog razreda nadalje b) To se nerijetko, i sasvim opravdano i do sada provodilo i u osnovnoj školi kada se npr. 25 učenika jednog (izbornog) stranog jezika organizira u dvije grupe, a nastava se sa svakom od njih provodi zasebno. Argument ograničavanja broja učenika je aktivno sudjeluje i izražavanje svakog učenika u skupini s približno sličnim razvojnim obilježjima 2. Dijeljenje razreda nije ostvarivo ili je prezahtjevno u praktičnoj provedbi. Možda je donekle zahtjevno u školama s većim brojem razrednih odjela, no dijeljenje razreda s većim brojem učenika ostvarivo je na različite načine. Prijedlozi izrade rasporeda sati o organizacije rada kada će polovina razreda imati nastavu Tehničke kulture, a druga polovica nešto drugo, ništa, ili nastavu Tehničke kulture s drugim učiteljem/učiteljicom, može biti predložena metodičkim priručnikom. 3. Dijeljenje razreda će uzrokovati dvostruko veće potrebe za učiteljima Tehničke kulture. Ne, dijeljenje razreda će uzrokovati određeno povećanje potreba za učiteljima Tehničke kulture, no to povećanje ne bi trebalo biti značajno zbog više razloga. Npr. značajan dio učitelja u sustavu već sada radi u manjim razrednim odjelima. Također, tjedna zaduženje mnogih učitelja Tehničke kulture uključuju i provođenje drugih poslova koje bi zamijenio rad u nastavi. 4. Dio učitelja će na neki način zlouporabiti podjelu razreda. To onda znači da postoji nepovjerenje prema uvođenju promjena u nastavi tehničke kulture koje zagovara i cjelovita kurikularna reforma i sam kurikulum nastavnoga predmeta. Odgovor na taj problem je kvalitetan sustav praćenja provedbe kurikularnih promjena na terenu. Pri tom nikako ne mislimo na isključivo praćenje rada učitelja u sustavu Lommen. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 16 | Igor Jurišić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, III. | Cijeli je kurikulum nastavnog predmeta upravo temeljen na činjenici da se Tehnička kultura odvija u dvosatu sa grupama do 15 učenika. Ukoliko se ta činjenica mijenja mislim da treba mijenjati cijeli kurikulum u skladu s Državnim pedagoškim standardom, što bi značilo veliko smanjenje praktičnog rada koji bi trebao biti osnova ovog predmeta. Također, smatram da sa strane sigurnosti i zaštite na radu i u učionici nikako nije sigurno okružje za učenike, pa ni učitelja u kojem je dvadesetpetero djece opremljeno bilo škarama za lim, bilo lemilicama ili samo običnim tapetarskim nožićem ili turpijom. Jednako tako ukoliko se u tom slučaju odlučimo da učitelj obavlja sve potencijalno opasne radnje, tada učitelj u razredu koji ima toliki broj učenika, samim učenicima oduzima ono za što se toliko borimo - iskustvo učenja za život, ŠKOLE ZA ŽIVOT. Ovom Odlukom uništila bi se i posljednja mogućnost u koju smo toliko vjerovali i koja je zaista obećavala promjene i uvođenje škole za život u pravom smislu te riječi. U suprotnom, ukoliko ova odluka bude donesena, u Tehničkoj kulturi neće se promijeniti ništa. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 17 | Igor Jurišić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, I. | Smatram da je veoma neodgovorno i u najmanju ruku neozbiljno mijenjati dokument koji je donesen prije nepunih 6 mjeseci, što svakako ukazuje na način na koji su svi dokumenti iščitani i doneseni. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 18 | Igor Soldić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj | Hvala što nas vraćate korak unazad. Isto ste napravili i sa Informatikom... | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 19 | IVAN DEJANOVIĆ | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Ova odluka je svakako korak unatrag. Broj učenika se vezuje s „Državnim pedagoškim standardom“, ali se izostavlja „Zaštita na radu“. Jedno je neizostavno bez drugoga. Raditi s 15 i 25 učenika u praktičnim vježbama nije isto. Kvaliteta nastave opada s većim brojem učenika, opasnost od ozljeda učenika raste jer se učenici susreću s alatima i strojevima po prvi put (ugrubo, 95% učenika do 5. razreda nije držalo skalpel u rukama, do 6. koristilo električnu bušilicu, do 7. rezalo lim i lemili,…). Iako smo limitirani malom satnicom, s povećim brojem učenika ne bismo uspjeli posvetiti dovoljno vremena svakom pojedincu da razvije vlastite vještine i kompetencije u otkrivanju, razvoju te usavršavanju manualnih radnji koji su jako rijetko zastupljeni u osnovnoškolskom obrazovanju, a izrazito su bitni u životu nas kao pojedinaca, u osamostaljivanju te profesionalnom razvoju. Dosta često sam slušao izjave da su u „Školi za život“ djeca na prvome mjestu, ali ovom odlukom oni to svakako nisu jer kako nazvati reformu u kojoj se savjeti i preporuke struke ne uvažavaju već se donose isključive odluke. Donošenje isključivih odluka bez konzultiranja struke sinonim je za vrijeme od prije 30 godina za vrijeme vladavine drugačijeg sustava. Ja se nadam da nismo spali na tu razinu. Za državu koja reklamira STEM, strukovne i tehničke škole, pušta reklame na medijima i televizijama da potakne interes djece za ta krucijalna zanimanja budućnosti, smatram da je ova odluka ukidanja do 15 učenika po nastavnom satu krajnje licemjerna. Satnicu neću ni spominjati. Prema masama putem medija se puštaju jedne informacije, dok se u stvarnosti donose oprečne odluke, što je svojevrsni autogol. U razgovoru s kolegama, mnogima koji na portalu nisu komentirali ovu odluku, svi su jednoglasni da ovo nije dobra odluka, kako iz gore navedenih razloga, tako i još mnogih koje nisam naveo ali su rečeni na trenutnom e-savjetovanju. Isto tako, nije u redu da se svega pola godine nakon donošenja kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture ide u izmjene i to protiv savjeta struke, nakon što je kurikulum prošao mnoge stručne javne rasprave, savjetovanja, međunarodnu recenziju i svi su dali zeleno svjetlo ka grupiranju do 15 učenika po nastavnom satu. Želim izraziti nezadovoljstvo odlukom što se i dalje ne sluša struka, jer ovo svakako nije „Škola za život“ i reforma za budućnost. S poštovanjem, Ivan Dejanović | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 20 | Ivan Jukić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, Kako ne želim ponavljati sadržaj komentara koji su već objavljeni, želi samo postavljanjem pitanja ukazati na neke bitne teme. Tko je i kada, te na osnovu kojeg znanstvenog istraživanja odlučio uskratiti učenicima priliku da razvijaju znajnja, stavove i vještine iz područja tehnike? Tko je, kada i zašto te na osnovu čega odlučio zanemariti Zakon o zaštiti na radu, trpajući u razred 25-30 učenika sa alatima, strojevima i aparatima ne osiguravajući im pri tome minimalne uvjete za rad i ostvarivanje ishoda? Tko je i kada, te na osnovu čega odlučio učitelju TK nametnuti obvezu realizacije propisanih ishoda a da mu za to nije osigurao uvjete za rad, poput smanjenog broja učenika, adekvatne prostorne uvjete pa i adekvatnu opremljenost? Tko je i zašto tehniku i tehnologiju odlučio izbaciti iz STEM područja a istovremeno se zaklinjati u poticanje razvoja STEM područja? Tko se u ovoj državi i zašto poziva na razvoj visokih tehnologija kada istovremeno sustavno uništava usvajanje elementarnih tehničkih znanja, vještina i stavova, koji su temelj na kojima se grade visoke tehnologije? Može li se bez temelja? Tko se, zašto i s kojim pravom poziva na interese učenika a ne pita ih za njihove želje i potrebe nego zaključuje prečicom? Mogao bih napisati još desetke sličnih pitanja ali se bojim da neću dobiti odgovore ni na dosad postavljena! I na kraju bih citirao ministricu MZO, "Nemojmo stavljati budućnost naše djece na kocku"... Više na linku (https://www.facebook.com/ministricaBlazenkaDivjak/videos/2189386591138948/). Hvala na pažnji! | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 21 | Ivan Sunko | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Za život važne osposobljenosti stječu se i praktičnim radom, tj. radom rukama (manulanim radom).Rad,osobito ručni rad, u našim je školama, nažalost, nestao kao način učenja, kao vid stjecanja iskustva važnog za školovanje i život. U našoj osnovnoj (obveznoj) školi su ručni rad i učenje rukama gotovo posve ukinuti a time i jedan segment izuzetno bitnog dijela obrazovanja. Ovom odlukom se vidi da ova reforma nije “Škola za život” jer bez rada nema ni života. Praktični rad (praktične vježbe) imaju za cilj da djetetu omogući primjenu i poimanje svojih sposobnosti, aktivnosti i kontakata u skladu sa mogućnostima. Dijete treba da nauči kako da izlazi na kraj sa svojim teškoćama. Praktičkim radom se unaprjeđuju postojeće sposobnosti i pomaže djeci bolje upoznati vlastito tijelo. Posebno unaprjeđuje: • motoričku spretnost, • samostalnost, • društvenu doraslost, • povjerenje u sebe i u druge, • sposobnost reguliranja vlastitog ponašanja, • ravnotežu između tjelesnog izraza i osjećanja, • zadovoljstvo pokretom. Rad može poboljšati kvaliteta života i unaprijediti individualni razvoj već́ u ranoj dobi djeteta. Iz ovoga je jasno da od „Škole za život“ nije ništa ostalo. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 22 | IVANA TOMAŠEVIĆ | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, Nacrt odluke o izmjeni kurikuluma za predmet Tehnička kultura je sramotan i nakon nakon toliko javnih savjetovanja i međunarodne recenzije predloženu promjenu ne podržavam. Neću navoditi iste stvari koje su napisale kolege iz struke. Mene više brine stav Vlasti prema predmetu koji nudi puno više nego bilo koji drugi predmet. MI SMO STEM! Ovom odlukom idete protiv same provedbe kurikuluma, zadovoljstva učenika i stjecanja znanja, ali i djelujete nemotivirajuće na učitelje tehničke kulture. O zaštiti na radu je nepotrebno i diskutirati. Možemo li se mi učitelji pozvati na Zakon o zaštiti na radu i ne provoditi Kurikularnu reformu jer ne želimo biti odgovorni za moguće ozljede koje se mogu dogoditi tijekom rada (lakše i teže ozljede) s obzirom da nismo u mogućnosti nadgledati svaki korak svakog pojedinog učenika od njih 28 u razredu? Prisjetite se da u razredu imamo vrlo širok raspon učeničkih potreba. I zadnje, tko će upoznati djecu s tehnikom ako to nećemo biti mi? Tko će upisivati tehničke i strukovne srednje škole, s kakvim vještinama će zalutali pojedinci tamo doći? Promjena dolazi od toga da djeci u osnovnoškolskom obrazovanju treba pružiti priliku da se zainteresiraju i razvijaju kroz tehniku, a onda da svoja znanja i vještine grade u nekoj srednjoj školi svojih interesa. Ako se ovaj prijedlog usvoji, Škola za život je osuđena na propast. Predlažem da se ovaj prijedlog u potpunosti obriše te da u Kurikulumu piše ono što je izglasano prije 6 mjeseci, a to je: S obzirom na specifičnosti učenja i poučavanja Tehničke kulture uvjeti rada otežani su u razrednim odjelima sa standardnim brojem učenika. Kako bi se omogućili sigurnosni uvjeti za učenje i poučavanje Tehničke kulture uporabom različitih pomagala, alata i strojeva uz vođenje nedovoljno obučenih korisnika, tj. učenika, potrebno je nastavu organizirati u skupinama do 15 učenika. Stoga tijekom jednoga dvosata učitelj vodi učenje i poučavanje za najviše 15 učenika. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 23 | Ivica Košić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, Ovo je izgleda „Škola za život po starom“. Priča se o novim načinima učenja i poučavanja, novim metodama rada, ali kad ih želite primijeniti donese se „Odluka“. Odluka koja vas u radu znatno ograničava. Nisu tu važni brojni argumenti koji idu u prilog novog Kurikuluma tehničke kulture, nisu izgleda važne ni brojne stručne i javne rasprave, e-savjetovanja i slično. Tko zna što je tu važno? Ne želim ovdje posebno navoditi razloge zbog kojih je ova Odluka kojom se mijenja poglavlje „Grupiranje učenika“ loša. To je sve već rečeno u stručnim i javnim raspravama, e-savjetovanjima, pa i ovdje u brojnim komentarima. Želim izraziti nezadovoljstvo što se ponovno ne sluša savjet struke i uništava prilika za promjenom. S poštovanjem Ivica Košić | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 24 | Ivo Tkalec | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Odluka o donošenju kurikuluma Tehničke kulture je na snazi tek nekoliko mjeseci i sad se već i to bez ikakvog obrazloženja „dorađuje“ što je stvarno nevjerojatno, ali to ipak tako ide kod nas. Evo, netko je „primijetio“ da se netko prije koji mjesec zabunio pa je stoga predložio tekst nacrta odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za Tehničku kulturu gdje bi se nastava Tehničke kulture ipak trebala izvoditi s cijelim razrednim odjelom bez obzira na broj učenika u razredu. Znači, s obzirom na postojeće odgojno-obrazovne ishode sada bi trebalo onda mijenjati i postojeći kurikulum, prilagoditi ga postojećim okolnostima, što znači drastično smanjenje radnih vježbi i praktičnog rada. Sve se to naravno događa bez obzira što je predmetni kurikulum prošao sve instance provjere i od svih dobio zeleno svjetlo, ali kome je to sad važno! Vidljivo je da je cijeli kurikulum ovog nastavnog predmeta upravo temeljen na činjenici da se nastava odvija u dvosatu sa grupama do 15 učenika, upravo zbog posebnosti predmeta i sigurnog i nesmetanog izvođenja praktičnog rada. Učitelji imaju najveće obaveze i odgovornosti kada je u pitanju sigurnost i zdravlje učenika u učionicama i radionicama Tehničke kulture. U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu učitelji su dužni primjenjivati propise s područja zaštite na radu i osigurati nužne uvjete za zdravlje i sigurnost pri praktičnom radu upravo tih učenika uključujući mjere za sprečavanje rizika. A upravo zbog sigurnosti i zaštite učenika struka nalaže da se realizacija radnih vježbi ne može izvoditi s cijelim razrednim odjelom nego podjelom razreda na skupine kao što to i stoji u još uvijek važećoj Odluci, a kao što je to nekad davno desetljećima bilo zastupljeno u osnovnoj školi. Izvođenje radnih vježbi istovremeno s cijelim razrednim odjelom riskantno je i nije u funkciji poštivanja osnovnih pravila zaštite na radu. O elementima Državnog pedagoškog standarda nema smisla jer se on i tako provodi samo djelomično. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 25 | Juliana Ljubojević | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj | Ovu promjenu u Kurilkulumu TK nikako ne podržavam. Djeci je potrebno više sati, kao i nama učiteljima TK da bismo kod njih razvili vještine koje su neophodne za život. Svi mi, koji radimo s djecom ,vidimo kamo nas dosadašnja organizacija nastave vodi. Ja sam generacija koja je u osnovnoj školi imala sat teorije i svaki drugi tjedan vježbe te je velika većina djece usvojila osnovna znanja i vještine.. Naučili smo piliti, promijeniti žarulju, zamijeniti osigurač ili pregoreni kabel, savinuti komad lima itd.. Kad sam počela raditi u školi, bila sam jako neugodno iznenađena tom činjenicom, da je satnica svedena na jedan sat tjedno. Sad nakon skoro 9 godina rada u školi, kada se pojavio tračak nade da će se stvari popraviti, da ćemo imati priliku naučiti djecu da koriste sve prste na rukama (ne samo palčeve), da ne plaču ako im kažem da trebaju nešto spojiti, zalemiti, ispiliti, da nisu frustrirani jer ih požurujem da završe rad u kratkom vremenu, ali... Škola za život treba dati Tehničkoj kulturi šansu... i nadam se da ova naknadna izmjena neće proći i da ćemo ne samo moći pripremiti djecu za srednju školu, nego i za funkcionalan život općenito. Omogućite rad u grupama! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 26 | Katica Mikulaj Ovčarić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, kao učiteljica tehničke kulture smatram da je u ovom kurikulumu koji je prošao dvije stručne javne rasprave i međunarodnu recenziju, grupiranje učenika važna stavka kurikuluma Tehničke kulture. Posebno bih htjela naglasiti da u svim javnim raspravama i međunarodnoj recenziji nitko nije imao niti jedan negativan komentar na grupiranje učenika. Dapače, komentari učitelja tehničke kulture koji rade u razredima i znaju što je najbolje za učenike, na grupiranje su bili samo pozitivni. Grupiranje je potrebno radi sigurnosti i zaštite učenika, odnosno zadovoljavanja elemenata zaštite na radu pri rukovanju alatima i strojevima u potrebnom radnom prostoru učionice-radionice tehničke kulture. Predlažem nadopunu poglavlja u Nacrtu odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, članak 2. Grupiranje učenika Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Ukoliko članak 22. stavak 1. 2. 4. i članak 23. Državnog pedagoškog standarda nisu zadovoljeni nastava se organizira u skupinama do 15 učenika. Tijekom jednoga dvosata učitelj vodi učenje i poučavanje za najviše 15 učenika. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 27 | Krešimir Hamer | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Koliko je vidljivo iz dosadašnjih komentara zainteresirane stručne javnosti svi su argumentirano i negativno ocijenili izmjenu Odluke o donošenju kurikuluma tehničke kulture te ću i ja nastaviti u tom ozračju. Obzirom da je dokument Kurikulum tehničke kulture prošao do sada veliki broj stručnih i javnih rasprava, e-savjetovanja i međunarodnu recenziju u kojima nije bilo negativnih kritika i kao takav usvojen prije pola godine, ovaj pokušaj izmjene Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj smatram dokazom nekompetentnosti i nepoznavanja rada s djecom na satovima tehničke kulture u osnovnoj školi od strane odgovornih osoba. Nakon naprasnog ukidanja izbornih predmeta iz područja tehničke kulture djeca u osnovnoj školi izgubila su mogućnost opsežnijeg i kontinuiranog bavljenja obradom različitih vrsta materijala od drva, metala, plastike do elektronike i elektrotehnike. Kad smo se ponadali, vidjevši novi kurikulum da će djeca konačno početi razvijati zapostavljene i pomalo zaboravljene manualne vještine i tehnike netko je odlučio sasjeći i tu malu klicu radosti i optimizma. Kakva je to škola za život kad djecu poučavamo u (pre)skromnim uvjetima, malim učionicama sa velikim brojem učenika i malom količinom alata i pribora i uz minimalnu mogućnost zaštite na radu. Zar netko doista misli da će učenici u takvim okolnostima naučiti racionalno razmišljati i donositi ispravne odluke? Kako u takvim uvjetima potaknuti i probuditi želju učenika za strukovnim zanimanjima? Dok s jedne strane propagiramo strukovne škole i žalimo se na nedostatak majstora svih zanimanja na ovaj način rušimo most koji bi trebao osiguravati strukovnim školama redovitu i kvalitetnu podršku. Ako želimo početi graditi bolju budućnost na dobrobit svih nas, a poglavito naše djece onda nikome nije u interesu donositi izmjene ovog kurikuluma tehničke kulture. Predlažem vraćanje izvornoga teksta poglavlja Grupiranje učenika. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 28 | Kristijan Ovčarić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, na ovo e-savjetovanje javljam se kao roditelj djeteta od 10 godina koji u devetom mjesecu kreće u peti razred i kao učitelj tehničke kulture. Iz jedne i druge perspektive Odluku koja se predlaže ovim e-savjetovanjem smatram neprihvatljivom. Dokument Kurikulum tehničke kulture prošao je do sada niz stručnih i javnih rasprava, e-savjetovanja, međunarodnu recenziju i drugu potrebnu proceduru – pozitivno. Potpisani dokument iz siječnja 2019., poglavlje Grupiranje učenika, treba ostaviti kako je potpisan i na taj način prihvaćen i kao takav važeći je u Republici Hrvatskoj. Nepotrebno je govoriti o važnosti praktičnog rada i osnovnog rada rukama i što se to kod djece time sve unaprjeđuje. Moji argumenti za Grupiranje su: sigurnost i zaštita učenika pri rukovanju alatima i strojevima. Predlažem nadopunu poglavlja u Nacrtu odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, članak 2. Grupiranje učenika Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Ukoliko članak 22. stavak 1. 2. 4. i članak 23. Državnog pedagoškog standarda nisu zadovoljeni nastava se organizira u skupinama do 15 učenika. Tijekom jednoga dvosata učitelj vodi učenje i poučavanje za najviše 15 učenika. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 29 | Leon Zakanji | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani Tehnička kultura je predmet koji zahtjeva vještog učitelja, radionicu – učionicu, kabinet, puno alata, ogromnu podršku ravnatelja. Nastava se odvija 2 sata svaki drugi tjedan uglavnom u obliku radioničkih vježbi. Ukupno 35 sati godišnje, što je 17 ili 18 susreta učenika s učiteljem godišnje. Na nastavi učenici razvijaju različite vještine, ovisno o razredu, neophodne za izrađivanje praktičnih zadataka i život kasnije. Izrada praktičnog zadatka iziskuje znanje čitanja tehničke dokumentacije, mjerenje, upotrebu alata različitih namjena po izvedbi ručnog i električnog, ponekad improvizaciju, često kreativnost. Mislim da je ovo bilo važno spomenuti jer se često učitelja tehničke kulture kao i sami predmet marginalizira ne shvaćajući važnost tehničke kulture u svakodnevnom životu. Jedni od onih koji su marginaliziraju tehničku kulturu ste i Vi. Popularizirajući STEM izostavljate tehničku kulturu, zašto? T i E u STEMU su sastavnice tehničke kulture. Ne znam jeste li ikad pitali nastavnika tehničke kulture koji radi u vašoj školi, ako iz osnovne škole dolazite ili netko iz vašeg tima, kako mu je kada se 10 učenika gura oko stupne bušilice (ako imaju stupnu bušilicu) bušeći pocinčani lim, kako je kad ima uključeno 15 lemila pri izradi elektroničkog sklopa zagrijanih oko 400+st.C, kako je kada 25 učenika 5. razreda prvi puta u ruci ima modelarski nož? Vjerojatno niste pitali niti vas je zanimalo. No reći ću vam... U trenutku ostarite, stvori vam se još jedan par očiju na leđima, u ušima se stvori vakuum ne čujete nikog samo čekate da sat završi bez ozlijeđenih. To brojite kao uspjeh, a njih 25 jedva čekaju novi sat tehničke kulture. Neupitno je vole li učenici tehničku kulturu, vole li raditi praktične radove, razvijati svoje vještine pitanje je samo kako to učiniti što manje opasnim i što više učinkovitim. Jedan od načina apsolutno je podjela razreda u manje grupe što pozdravljam za razliku od vaše odluke o ukidanju istog. Nije odluka ni zaživjela u praksi na način koji bi trebala jer znate datume kada je izglasana i pod pretpostavkom da se tako radi 2019./2020. mijenjate svoje mišljenje. Možda stvarno trebamo čekati neku tešku ozljedu učenika pa se kasnije kajati nego barem pokušati djelovati preventivno. Stručna radna skupina zadužena za izradu kurikuluma tehničke kulture sastoji se od vrhunskih profesionalaca koji dolaze iz prakse i dugo su godina u tehničkoj kulturi, znaju o čemu pričaju, znaju što rade, znaju svoj posao. Napisani prijedlog nije radi ispunjavanja obećanja jednog, drugog, n-tog ministarstva o povratku tehničke kulture na 2 sata tjedno nego potreba za unaprjeđenjem kvalitete nastave tehničke kulture, boljim razvojem vještina, pripremom za život i pripremom za buduće zanimanje. Dok palite računalo, čitate ove komentare i ispijate kavu sjetite se da su za sve vaše omiljene radnje zaslužni ljudi koji se bave tehnikom. Potpisani dokument iz siječnja 2019., poglavlje Grupiranje učenika treba ostaviti kako je potpisan i na taj način prihvaćen. Leon Zakanji, učitelj | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 30 | Leon Zakanji | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovana gđo. Ministrice, zamjenici, savjetnici i ostali uključeni u izmjene kurikuluma tehničke kulture Svi smo uvidjeli da su promjene u obrazovanju nužne, pozdravljamo donošenje onih koje unaprjeđuju naš obrazovni sustav, a ima ih. Ono što se s vama ne možemo složiti je ukidanje grupiranja učenika na nastavi tehničke kulture. Dokument je iz siječnja 2019. koji je treba u praktičnu provedbu doći naredne školske godine 2019./2020., tj. još nije zaživio u praksi. Jedan od bitnih faktora za realizaciju kurikuluma tehničke kulture je grupiranje učenika u manje grupe. Manji broj učenika u grupi utječe na povećanje kvalitete nastave tehničke kulture, preventivno utječe na smanjenje broja potencijalnih ozljeda pri rukovanju ručnim i električnim alatom. Rad s alatom je nužan za razvoj vještina i kompetencija, unaprjeđenje kvalitete života, socijalnog i društvenog razvoja. Kompleksnost nastave tehničke kulture može razumjeti samo onaj koji je u toj nastavi radio. Glavni cilj je razvijanje vještina i to na jedini mogući način, kroz praktičan rad. Ovim navodima stoga izražavamo nezadovoljstvo s odlukom o ukidanju grupiranja učenika pri izvođenju nastave tehničke kulture. Alternativu tome mogla bi biti dopuna potpisanom dokumentu da učitelj tehničke kulture procjenjuje potrebu grupiranja razreda ovisno o opremljenosti ili razredu. Leon Zakanji ispred Županijskog stručnog vijeća učitelja tehničke kulture Osječko – baranjske županije | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 31 | Maja Vlajinić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, od početka pratim nastajanje novog predmetnog Kurikuluma tehničke kulture, sve stručne i javne rasprave, kao i međunarodnu recenziju koja je provedena. Bilo mi je izrazito drago kada su međunarodni stručnjaci izvrsnim ocijenili Kurikulum, ali istovremeno i žao što su negativno ocijenili vrijeme za realizaciju Kurikuluma. Poništavanjem odluke o dijeljenju razreda dodatno se smanjuje vrijeme za kvalitetno praćenje i vrednovanje učenika kroz dva jako bitna vrednovanja( za učenje i kao učenje). Radom s 20 i više učenika smanjuje se i vrijeme za kvalitetnu povratnu informaciju. Povećan broj učenika, osim što smanjuje kvalitetu vrednovanja, utječe i na sigurnost učenika pri izvođenju praktičnih vježbi o čemu su pisale i ostale kolege. Preporučam da se zadrži odluka o radu s grupama do 15 učenika kako bi mogli u sigurnim uvjetima za učenike odraditi sve postavljenje odgojno-obrazovne ishode, sa svim oblicima vrednovanja i kvalitetnijim povratnim informacijama. S poštovanjem, Maja Vlajinić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 32 | Marija Prihoda | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, izražavam veliko nezadovoljstvo ovom nepromišljenom izmjenom Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture. Čemu Loomen, stručni skupovi, edukacije i pripreme, narudžba alata i opreme? Citirati ću mišljenja većine učitelja koji su bili prisutni na jednoj od stručnih edukacija i pripreme za reformu: "Kad bi se ostvarilo grupiranje učenika, e to bi onda bila prava Škola za život!" Zašto? Osim što bi se ostvarila puno kvalitetnija nastava, učenici u grupama bi mogli napokon temeljito usvojiti i dalje razvijati i usavršavati one najvažnije manualne vještine potrebne za život u tehničkom okruženju a koje mogu jedino usvojiti kroz SIGURAN praktičan rad! Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom? Prostorni uvjeti za izvođenje nastave - učionica tehničke kulture-radionica, kabinet, spremište? "Sretna sam" ako imam ormar za odlaganje mizernog broja osnovnog alata! Slažem se u potpunosti s kolegama te predlažem vraćanje izvornog teksta poglavlja Grupiranje učenika. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 33 | Marko Martinec | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, dokument Kurikulum tehničke kulture prošao je do sada niz stručnih i javnih rasprava, e-savjetovanja i međunarodnu recenziju. Na temelju svega toga nastala je zadnja inačica u kojoj niti jedan dio nije slučajno zalutao u tekst već je sve to rezultat stručnih mišljenja i kao takav, sa svim svojim sastavnicama dobio je vrlo pozitivne komentare. Važan dio o grupiranju učenika je sastavni dio tog Kurikuluma, te se taj dio također nije slučajno našao u njemu već je struka rekla, a praksa pokazala da je to nužno, naravno ako želimo ispuniti ishode koje Kurikulum postavlja, a naravno da želimo inače se obrazovanjem ne bi trebali baviti. Tehnička kultura je drugačiji nastavni predmet od svih ostalih, barem bi morao biti ako ga ne želimo svesti na čistu teoriju i pričanje o tehnici, a iskreno se nadam svjesnosti ljudi koji donose odluke u našem obrazovanju da bi to bilo pogrešno, jako pogrešno.,tj. upravo suprotno od smjera koji se može čuti iz usta odgovornih da naše obrazovanje treba modernizirati i mjenjati na način da prati tehnološke trendove i da se strukovna zanimanja opet populariziraju što je jedini način razvoja realnog sektora bez kojeg nam nema napretka. Naglasak u TK mora biti na praktičnim radovima, jer samo kroz takav rad ćemo tražene ishode biti u mogućnosti ostvariti. Praktični radovi se izrađuju priborom, alatima i strojevima, koji su potencijalni izvori opasnosti ako se nepravilno rukuje s njima i ako učitelj nema kontinuiranu kontrolu nad svakim radnim mjestom.Nadalje u tehničkoj kulturi se češće nego u bilo kojem drugom nastavnom predmetu javlja potreba da učitelj individualno priđe učeniku, pokaže kako nešto napraviti, kako riješiti neki problem, kako ispravno korisiti pribor, alat ili stroj. Iz toga proizlazi da nije isto i nikada neće biti isto imati 25-30 djece na satu gdje je dovoljna kreda, ploča i udžbenik ili imati 25-30 djece na satu TK kojeg želimo kvalitetno i sigurno izvesti. Stoga predlažemo da se grupiranje učenika ostavi u Kurikulumu ili kao eventualnu alternativu nadopunu poglavlja u Nacrtu odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, članak 2. Grupiranje učenika Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Ukoliko članak 22. stavak 1. 2. 4. i članak 23. Državnog pedagoškog standarda nisu zadovoljeni nastava se organizira u skupinama do 15 učenika. Tijekom jednoga dvosata učitelj vodi učenje i poučavanje za najviše 15 učenika. U ime županijskog stručnog vijeća Varaždinske i Međimurske županije Marko Martinec i Branko Vujnović | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 34 | Milorad Vučković | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, I. | Poštovani, izražavam svoje neslaganje s Nacrtom odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Lijepi pozdrav! Milorad Vučković | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 35 | Mladen Prugovečki | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, Odluku koju predlažete na ovom e- savjetovanju smatram potpuno neprihvatljivom iz niza utemeljenih razloga od kojih ću neke navesti u ovom komentaru. Kao učitelj tehničke kulture u tri osnovne škole, od kojih je svaka opremljena na drugačiji način smatram da je nemoguće provesti doneseni kurikulum Tehničke kulture prema prijedlogu kojeg predlažete ovom Odlukom. Broj učenika s kojima će se provoditi Kurikulum TK nikako ne smije biti veći od 15 učenika zbog niza praktičnih razloga: 1. materijalno - tehnički uvjeti, 2. sigurnost pri radu, 3. komunikacija na relaciji učenik - učitelj itd. Kurikulum TK prepoznat je od struke kao jako dobar dokument sa nedostatkom satnice za provedbu istog sa dijelom teksta koji govori da se nastava izvodi u grupama do 15 učenika. Promjena bi nas vratila jako puno koraka unazad i čini mi se da bi u tehničkoj kulturi ŠKOLA ZA ŽIVOT izostala. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 36 | Renata Majdandžić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj | Kada sam pročitala novi Kurikulum Tehničke kulture odmah mi je za oko zapeo podatak o podjeli razreda na grupe. To me je obradovalo i pomislila sam: konačno ću moći u potpunosti provesti praktične vježbe, kvalitetno, s manjim brojem djece! Jako je teško izvoditi praktične vježbe s velikim brojem učenika, u maloj učionici , s nedostatnom opremom. Moraš biti virtuoz! I svi smo to bili, mi, učitelji tehničke kulture. Izrađen je novi kurikulum s praktičnim vježbama, što i priliči tehničkoj kulturi, naručena je i kupljena nova oprema, pribor, alati, strojevi...... I onda pročitam da se ministrica predomislila, nema podjele učenika u grupe! Prvo me je uhvatila panika jer dolaze novi peti razredi s velikim brojem učenika. Kako ću provoditi kurikularnu reformu? Kako ću kontrolirati i održavati sigurnost tako velikog broja djece sa svim tim alatima? A onda sam pomislila, mora prevladati razum. Mislim da će biti napravljena velika pogreška ako se razredi ne budu dijelili, jer se neće moći kvalitetno provesti reforma, onako kako je zamišljena. Naročito sada, kada svi Mediji bruje i reklamiraju zanimanja u kojima dominiraju praktične vještine, koje mi tehničari razvijamo kod učenika. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 37 | Renata Marinić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, kao učiteljica tehničke kulture smatram da je dokument Kurikuluma tehničke kulture, koji je kroz dosadašnje rasprave i međunarodnu recenziju ocijenjen pozitivno, dobar i da kao takav treba i ostati. Ono što me je najviše obradovalo bio je rad s učenicima u manjim skupinama. Struka je prepoznala i prihvatila podjelu razreda. S tom odlukom bi mogli povećati sigurnost i zaštitu učenika pri radu s alatima, odnosno zadovoljiti elemente zaštite na radu pri rukovanju alatima i strojevima u potrebnom radnom prostoru učionice-radionice tehničke kulture. Ovo sad je samo vraćanje u nazad, a nikako priprema za Školu za život. Predlažem nadopunu poglavlja u Nacrtu odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, članak 2. Grupiranje učenika Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Ukoliko članak 22. stavak 1. 2. 4. i članak 23. Državnog pedagoškog standarda nisu zadovoljeni nastava se organizira u skupinama do 15 učenika. Tijekom jednoga dvosata učitelj vodi učenje i poučavanje za najviše 15 učenika. Renata Marinić | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 38 | Renata Martinec | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj | Potrebno nam je više sati za nastavu tehničke kulture. Učenicima je potrebno dati alat i zaposliti ih, oni uživaju u tome, oni to vole, no s 25 učenika je nemoguće provoditi praktičan rad na pravi način. Dajte im napokon Školu za život, dajte da naučimo djecu barem osnove, da sami znaju nešto popraviti, izraditi, ispiliti, to je Škola za život. Čemu trošenje novaca za nešto što je bilo i prije? Zašto smo kupili alat i pribor, a nećemo ga koristiti? Znate li vi kako je dati rezbarske nožiće u ruke 25 učenika?! Sve ih ne možete kontrolirati. Ukidanjem grupiranja razrednih odjela učinit ćete nepopravljivu pogrešku. I na kraju...Škola za život nisu tableti, da bi znali kako s tabletima moramo prvo znati kako s rukama i glavom, odnosno naučiti misliti. LP | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 39 | Sanja Kovačević | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Odluka o donošenju predmetnog kurikuluma Tehničke kulture donesena u siječnju 2019. rezultat je višegodišnjih aktivnosti struke na izradi dokumenta predmetnog kurikuluma. Predmetni kurikulum prošao je javna savjetovanja, stručne recenzije i međunarodnu recenciju, te je na osnovu toga kurikulum dorađivan i prilagođen za provedbu. Sve uvrštene sastavnice predmetnog kurikuluma omogućuju ostvarivanje ishoda poučavanja u Tehničkoj kulturi, a jedna od njih je i podjela razreda na skupine od 15 učenika. Tehnička kultura ishode predmetnog kurikuluma ostvaruje na praktičnom, aktivnom radu učenika. Obrada materijala i izrada raznih modela, maketa, uporabnih predmeta, podrazumijeva korištenje alata, pribora, strojeva i aparata. Samim time u nastavi Tehničke kulture potrebno je osigurati sigurno i zaštićeno radno okruženje. Svakom učeniku potrebno je osigurati 2,5 m2 radnog prostora kao što se i navodi u Državnom pedagoškom standardu, posebice u članku 9. Izmjenjenog i dopunjenog Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 90/2010, (2538), izmjene i dopune, 21.7.2010.). Posebno naglašavam da se u navedenom dokumentu u 1.stavku nalazi se i rečenica „Propisani standard u postojećim školama postiže se prilagođavanjem broja učenika.«. Koja je za nastavu tehničke kulture posebno važna, budući da je dobar dio učionica Tehničke kulture manji od kvadrature navedene standardom. Predloženim Nacrtom Odluke o izmjeni odluke o predmetnom kurikulumu za nastavni predmet Tehnička kultura, dovodi se u potpunosi u pitanje, provedba nastave Tehničke kulture u frontalnoj primjeni od sljedeće školske godine i na dalje. Predlažem vraćanje izvornoga teksta poglavlja Grupiranje učenika | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 40 | Snježana Odobašić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj | Ovim putem želim iznijeti svoje stavove i razmišljanja o odluci koja broj učenika za nastavni predmetz Tehnička kultura vraća na pedagoški standard RH. Cijelu godinu se pripremamo za uvođenje novog kurikuluma od slijedeće školske godine, riješavamo Loomen, odlazimo na predavanja, savladavamo nove pojmove, a pitam se zašto. U našoj nastavi ništa se neće promijeniti, ne zato što to mi ne bi htjeli, već zato što to ne možemo izvesti. Kako se posvetiti svakom učeniku u razredu od 25 i više učenika pri izradi praktičnih vježbi? Kako osigurati kvalitetan rad i znanje učenicima, a poglavito osigurati sigurnost učenika. Nemoguće je istovremeno biti pomoć učenicima pri bušenju materijala, vrednovati one koji su završili svoj rad i usmjeriti one koji režu materijal. Sat se pretvori u kaos, a razlog je veliki broj učenika, malo alata i pribora, te 1 bušilica na kojoj moraju svi raditi. Izrazito se protivim ovoj izmjeni tek objavljenog, novog kurikuluma, te očekujem podjelu razreda do 15 učenika po skupini. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 41 | Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Ako Vlada (pa time i Državne vlasti) ne žele od sebe i obrazovnog sustava raditi sprdačinu onda trebaju shvatiti da je sigurna realizacija aktivnosti s učenicima u tehničkom području nastave nešto što ima prioritet nad ostalim segmentima. Aktivnosti učenika u tehničkom (tehnološkom) području u svim obrazovnim sustavima u svijetu podrazumijevaju uporabu alata, strojeva, pribora, instrumenta, različitih pogona, računala itd., što traži primjenu sigurnosnih standarda. Državni pedagoški standard se, na žalost, ni do sada nije poštivao, vjerojatno jer je sve lako napisati na papiru, a kad to treba realizirati onda se ponajviše pobune oni učitelji i njihovi lobiji koji ne trebaju ništa osim krede i ploče, a satnica im u nastavnom planu nije zanemariva (te ujedno smatraju kako je to što rade najvažnije i uvelike omalovažavaju sve ostale). Tako je npr. Državnim pedagoškim standardom propisano da se prostor za izvođenje nastave radno-tehničkog područja sastoji od učionice za tehničku kulturu – radionice, kabineta i spremišta. Iz stanja na terenu je poznato da velik dio škola nema ovakve prostorne uvjete, a nismo svjedočili da se to u ovih 10-tak godina promijenilo. Zbog toga predlažem Vladi, ako stvarno želi reformirati i osuvremeniti obrazovni sustav, neka promijeni Državni pedagoški standard i u taj dokument unese potrebne promjene. U protivnom će se reforma školstva svesti na skup lijepo osmišljenih dokumenata i neće se napraviti prijeko potreban odmak ka potrebnom i željenom. To što u Hrvatskoj još uvijek postoje dogmatici koji tehničku kulturu i nastavu tehničkog područja smatraju nepotrebnom i marginalnom to predstavlja stvarni problem, a problem predstavlja i to što prilično velik dio ljudi u obrazovnom sustavu ustvari ne želi promjene. Jer ova inicijativa o promjeni tek donesenog kurikuluma, koji se razvijao nekoliko godina i prošao više javnih rasprava, zasigurno nije potekla od učitelja tehničke kulture već od onih "stručnjaka" koji o drugima puno bolje znau nego o sebi i svojem području (a takvih nam u Hrvatskoj ne manjka). | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 42 | Svjetlana Seljanec Savković | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj | Poštovani, želim izraziti svoje duboko razočaranje Nacrtom odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Želite izmijeniti dio kurikuluma koji je na vanjskom vrednovanju od strane stučnjaka ocijenjen izvrsnim ocjenama. Podjela razreda u grupe do maksimalno 15 učenika omogućila bi minimalnu kompenzaciju nedostatne satnice predmeta Tehnička kultura. Svatko tko je proveo barem neko vrijeme u neposrednom radu s učenicima zna da će u ovakvim uvjetima (25 i više učenika u razredu) biti nemoguće provoditi nastavu prema smjernicama Škole za život jer nastava Tehničke kulture se ne zasniva na teoretiziranju već na izvođenju praktičnih vježbi. Momentalno prema mogućnostima, a novim kurikulom i podjelom učenika u grupe do maksimalno 15 učenika sva djeca u Hrvatskoj bi dobila šansu da razviju svoje potencijale na tehničkom području, a oni koji to prepoznaju kao svoje buduće zanimanje mogu nastaviti školovanje u nekoj od strukovnih škola te nakon toga na nekom od tehničkih fakulteta. U tome možemo uspjeti samo ako djeci već od malena omogućimo da razviju ljubav i zanimanje za tehniku. Srdačan pozdrav! Svjetlana Seljanec Savković | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 43 | Svjetlana Urbanek | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, Grupiranje učenika važna je stavka kurikuluma nastavnog predmeta Tehnička kultura jer podjelom u skupine omogućuje svakom učenika jednake mogućnosti stjecanja znanja, usvajanje vještina i stavova. Isto tako zadovoljava elemente zaštite na radu rukovanja alatima i strojevima u potrebnom radnom prostoru učionice-radionice tehničke kulture. Predlažem dopunu odlomka u Nacrtu odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, članak 2. Grupiranje učenika Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Ukoliko članak 22. stavak 1. 2. 4. i članak 23. Državnog pedagoškog standarda nisu zadovoljeni nastava se organizira u skupinama do 15 učenika. Tijekom jednoga dvosata učitelj vodi učenje i poučavanje za najviše 15 učenika. S poštovanjem, Svjetlana Urbanek | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 44 | Tihomir Kudra | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, želim izraziti svoje duboko razočaranje Nacrtom odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Lijepi pozdrav! Tihomir Kudra | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 45 | Tina Mihelčić Sloković | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Poštovani, kroz dosadašnje rasprave i međunarodnu recenziju dokumenta Kurikulum tehničke kulture, nije bilo komentara koji ne podržava podjelu razreda u grupe do 15 učenika. Struka je prepoznala i prihvatila podjelu razreda. Zbog nedostatka prostora u školskim učionicama (2,5 m2 po učeniku) potrebno je grupiranje učenika, kako bi svim učenicima bili osigurani jednaki uvjeti, odnosno, dovoljno radnog prostora za nesmetani i siguran rad. Stoga predlažem nadopunu poglavlja u Nacrtu odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, članak 2. Grupiranje učenika Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom. Ukoliko članak 22. stavak 1. 2. 4. i članak 23. Državnog pedagoškog standarda nisu zadovoljeni nastava se organizira u skupinama do 15 učenika. Tijekom jednoga dvosata učitelj vodi učenje i poučavanje za najviše 15 učenika. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 46 | VANJA VEKIC | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj | Poštovani, Kao učitelj tehničke kulture, ali i kao roditelj troje djece, želim uložiti prigovor na novu izmjenu odluke kada je satnica i održavanje nastave tehničke kulture u pitanju. Naime, sati tehničke kulture je ionako premalo jer to je trenutno jedan od rijetkih predmeta koji potiče razvoj fine motorike kod djece, a time i razvoj kognitivnih sposobnosti. Jako sam razočarana, najprije kao roditelj, da se više pažnje posvećuje učenju činjenica pa i korištenju novih tehnologija, a zapostavljaju se osnovne motoričke vještine, u prvom redu korištenje vlastitih ruku. Upravo iz tog razloga danas imamo poplavu djece s motoričkim poteškoćama, a na ovaj način iz još više nazadujemo, umjesto da ih potičemo da izrađuju nešto svojim rukama i na taj način uče o svemu onome što ih okružuje. Jedini način da ih spasimo jest taj da im osiguramo više praktične nastave i u manjim grupama kako bi se učitelji mogli posvetiti svakom od njih i kod svakog osigurati razvoj i uvježbavanje osnovnih životnih vještina. Učenici moraju upoznati se i raditi s osnovim alatima koja susreću u životu, kako bi potaknuli kod njih ljubav ka proizvodnji i različitim obrtničkim zanimanjima, a to mogu jedino ako se na vrijeme upoznaju s istim, prije upisa u srednju školu. Koliko god učitelji TK bili virtuozi u svom poslu, jednostavno je nemoguće odraditi vježbe, i još kvalitetno, koje predvidi u 90 min s cca 25 učenika. Nažalost tek sad, nakon cca 30 godina života, mi je jasno zašto smo u školi imali ovaj predmet, kao i predmet domaćinstvo. Sad se čudom čudimo kad nam učenik od 15 godina kaže da ne zna promijeniti žarulju. Zaista se brinem za buduće naraštaje i gdje ovo sve vodi. Nadam se da ćete naše argumente usvojiti i omogućiti dijeljenja razreda po grupama od 15 učenika. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 47 | Venelin Mehić | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj, II. | Monty Python grupa su male bebe za ovo što se kod nas događa. Živjeli! | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |
| 48 | Vlatka Vasik Šoufek | Nacrt odluke o izmjeni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tehničke kulture za osnovne škole u Republici Hrvatskoj | Poštovani, smatram da ovaj Nacrt nije u interesu da omogući učeniku kvalitetniju nastavu i time samo učenje, a zajedno s time bi omogućio nastavniku tehničke kulture veću satnicu i zadovoljstvo poslom, što je ujedino i bolja nastava. "U nastavnome predmetu Tehnička kultura tehnika se upoznaje kao tvorevina i kao vještina. Tehnika kao tvorevina odnosi se na rezultat tehnološkoga, odnosno radnoga procesa, upoznaje se njezina namjena, način rada, pravilna i sigurna uporaba, postupci održavanja i zbrinjavanja, učinci na okoliš i održivi razvoj. Tehnika kao vještina odnosi se na umijeće ili način djelovanja, postupke primjene znanja i vještina, uporabu dokumentacije, pribora i alata u procesima obrade materijala te izrade i korištenja tehničkih tvorevina. Tehnologija je blizak pojam i uključuje razvoj i postupke uporabe alata, strojeva, materijala, koncepata, sustava i procesa u određenim aktivnostima čovjeka." (Nacionalni kurikulum Tehničke kulture, str.4) Prema definicije predmeta Tehnička kultura učitelji tehničke kulture su u stvarnosti zakinuti ili za učionicu u kojoj bi mogli izvoditi vježbe ili za sredstva za rad, i smatram da bi ovim načinom na podjela od 15 učenika bilo lakše i moguće izvesti praktični rad uz korištenje pribora, alata i strojeva za rad. Bez te podjele teško je izvesti vježbu unutar 45 minuta ili 90 minuta. Ja radim na tri škole da bi mogla imati punu satnicu, u mojoj matičnoj školi imam svoju učionicu i potrebne alate i strojeve potrebne za realizaciju praktičnog rada, u druge dvije škole nemam svoju učionicu već idem po razredima, nemam potrebne alate i strojeve. Znači da ne trebam odrađivati praktične radove?? Žao mi je djece pa ja nosim od kuće, uzmem iz druge škole i odrađujemo praktične radove, jer djeca stvarno uživaju u tom radu i osjećaju se dobro, a ja se osjećam ispravno i ispunjeno. Naravno, ne mogu omogućiti svakom učeniku alat i pribor, a ova bi podjela omogućila da svako dijete ima svoj alat i može odraditi vježbu unutar 45 ili 90 minuta, ovisno o vježbi. Molim Vas da nam omogućite podjelu na 15 učenika. Pozdrav Vlatka | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti je primljen na znanje. |