Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s konačnim prijedlogom Zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivana Šimović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti članak 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Obrazloženje: Izmjenom Zakona koji je stupio na snagu 4.8.2018. oduzeta su stečena zakonska prava diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima ili modulima što je vidljivo iz očitovanja Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu (Pz br. 334) o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, drugo čitanje, P.Z. br. 334, u kojem su članovi Odbora upozorili da će navedene izmjene Zakona rezultirati oduzimanjem stečenih prava učiteljima razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom i modulom. Kadar koji se školovao i diplomirao na stručnim studijima učiteljskih fakulteta, prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi, imao je pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u cijeloj osnovnoj školi. Studijski programi učiteljskih fakulteta odobreni su i od Ministarstva i od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR). Prošlogodišnjim izmjenama Ministarstvo pobija svoje mišljenje objavljeno 7. svibnja 2015. g (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni pri zapošljavanju u osnovnoj školi, uključujući rad u predmetnoj nastavi. Spomenutim izmjenama retrogradno se oduzimaju stečena zakonska prava koja su ovjerena i odobrena od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. S poštovanjem, Ivana Šimović, diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena.
2 Davorka Gavranić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, Predlažem da se napravi novi prijedlog teksta Zakona u skladu sa trenutnim društvenim trendovima i pozitivnim dostignućima u teoriji i praksi u području odgoja i obrazovanju a ne samo "kozmetička" izmjena već postojećeg Zakona. Predlažem također da se u pisanje Zakona uključe najbolji stručnjaci iz područja odgoja i obrazova i to i teoretičari i praktičari te da im se pridruže pravnici koji s pravnog stajališta nedvosmisleno oblikovati tekst Zakona kako se ne bi pojedini članci budućeg Zakona mogli tumačiti na različite načine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
3 Danijela Fičko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, predlažem da se u izmjenu Zakona uvrsti članak 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Obrazloženje: Izmjenom Zakona koji je stupio na snagu 4.8.2018. oduzeta su stečena zakonska prava diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima ili modulima što je vidljivo iz očitovanja Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu (Pz br. 334) o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, drugo čitanje, P.Z. br. 334, u kojem su članovi Odbora upozorili da će navedene izmjene Zakona rezultirati oduzimanjem stečenih prava učiteljima razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom i modulom. Kadar koji se školovao i diplomirao na stručnim studijima učiteljskih fakulteta, prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi, imao je pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u cijeloj osnovnoj školi. Studijski programi učiteljskih fakulteta odobreni su i od Ministarstva i od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR). Prošlogodišnjim izmjenama Ministarstvo pobija svoje mišljenje objavljeno 7. svibnja 2015. g (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni pri zapošljavanju u osnovnoj školi, uključujući rad u predmetnoj nastavi. Spomenutim izmjenama retrogradno se oduzimaju stečena zakonska prava koja su ovjerena i odobrena od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. S poštovanjem, Danijela Fičko, učitelj mentor Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
4 Marija Legac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, slažem se s prijedlogom i komentarom kolegice Dražene Raguž Šimurina te također smatram da je nužno kroz izmjenu ovog zakona tj članka 105.omogućiti učiteljima / učiteljicama sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim studijem razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravnost pri zapošljavanju i radu u predmetnoj nastavi. Ovi primjeri nam pokazuju kako nam nisu samo zakoni i pravilnici neusklađeni već i kompletan sustav obrazovanja. Obrazujemo kadar, a onda donosimo zakone prema kojima isti taj kadar pri zapošljavanju diskriminiramo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena.
5 Petra Gutić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, iz ovog PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA očigledno je namjerno/nenamjerno izostao prijedlog da se u izmjenu stavi članak 105., stavak 6. Kao što je vidljivo iz komentara na ovom savjetovanju očigledno je da postoji razlog da se Zakon, tj. članak stavi na prijedlog za izmjenu. Dakle, kako bi se okončalo trenutno i spriječilo daljnje retrogradno oduzimanje zakonski i diplomom stečenih prava učitelja s pojačanim programima iz nastavnih predmeta, apeliram da iz ove javne rasprave uvažite mnogobrojne, u prethodnim raspravama već istaknute, komentare vezane uz članak 105. stavak 6 te da se isti ispravi na sljedeći način: - u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Nedopustivo je da se bez nepristrane i kvalitetne analize SVIH studijskih programa donosi odluka o eliminaciji stručnog kadra s poslova koje su nedvojbeno kvalitetno obavljali posljednjih 15ak godina, a što je i priznato od strane nadležnih tijela i samog MZO-a brojnim napredovanjima u zvanjima. Obzirom da analiza i usporedba studijskih programa nastavničkih fakulteta nije provedena od strane MZO-a prije izmjene članka 105., a javna rasprava nije provedena, kao primjer navodim usporedbu [1] dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranog studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF) koja je objavljena na naknadnom javnom savjetovanju za Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, »Narodne novine«, broj 6/2019: Izv. prof. dr. sc. Smiljana Narančić Kovač - Katedra za obrazovanje učitelja engleskog jezika, UFZG Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što navedeni studijski program učiteljskoga studija s engleskim jezikom: i) jest program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, ii) uključuje cjeloviti petogodišnji studij engleskoga jezika koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost, iii) jest integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. Nadalje, taj studij (ovo se ne odnosi na modul, integriran u usporedni učiteljski studij) opsegom odgovara nastavničkom smjeru studija engleskoga jezika na filozofskim fakultetima. Usporedbom dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranoga studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF), utvrđuje se sljedeće: 1.1. TABLICA OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA FFZG/UFZG BROJ ECTS BODOVA / PREDMETA Obavezni predmeti studija engleskog jezika: 102 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 98 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Diplomski rad na studiju engleskog jezika: 10 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 14 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Obavezni kolegiji + diplomski rad (ako se brani na studiju engleskog jezika): 112 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 112 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj predmeta u okviru studija engleskog jezika: 21 - Filozofski fakultet u Zagrebu 40 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj obaveznih i izbornih predmeta: 3 - Filozofski fakultet u Zagrebu 3 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova izbornih predmeta: 18 - ECTS Filozofski fakultet u Zagrebu 5-12 - ECTS Učiteljski fakultet u Zagrebu Iz toga slijedi da su uspoređeni studiji po broju ECTS bodova u bitnome jednaki. Razlike su u broju bodova posvećenih izbornim kolegijima i u broju kolegija koji na FF načelno imaju veću bodovnu vrijednost. Daljnjom se usporednom analizom također utvrđuje sljedeće: 1.2. TABLICA METODIČKIH TE PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKO- DIDAKTIČKIH PREDMETA FFZG/UFZG BROJ ECTS BODOVA / PREDMETA Broj predmeta iz metodike nastave engleskog jezika u obveznom programu: 4 - Filozofski fakultet u Zagrebu 16 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova iz metodike nastave engleskog jezika u obveznom programu: 12 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 36 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj predmeta iz predmeta općega pedagoško-psihološko-didaktičkoga obrazovanja, ne računajući metodike drugih predmeta: 3 - Filozofski fakultet u Zagrebu 15 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova iz predmeta općega pedagoško-psihološko-didaktičkoga obrazovanja, ne računajući metodike drugih predmeta: 18 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 41 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu POSTOTAK Postotak ECTS bodova kolegija iz metodike nastave engleskoga jezika u odnosu na ukupan broj bodova obveznih predmeta 11,7% - Filozofski fakultet u Zagrebu 36,7% - Učiteljski fakultet u Zagrebu Iz toga slijedi da učiteljski studij posvećuje više pozornosti općim pedagoškim kompetencijama i metodici nastave engleskoga jezika nego nastavnički smjer anglistike, pri čemu se magistri primarnoga obrazovanja usko specijaliziraju za učenike osnovne škole, i nižih i viših razreda (dakle i za razrednu i za predmetnu nastavu), dok se magistri edukacije engleskoga jezika i književnosti obrazuju za predmetnu nastavu engleskoga jezika svim dobnim skupinama i obrazovnim kontekstima. Studijski se programi načelno ne razlikuju po sadržajima kolegija jezičnoga područja, ali se razlikuju po sadržajima u području književnosti, kulture i metodike: na FF oni su usmjereni općenito, a na UF razmatraju se s aspekta dječjega svijeta i poučavanja stranoga jezika mlađim učenicima. Primjerice, dok su književni kolegiji na FF usmjereni na povijest engleske (anglofone) književnosti i uopće ne razmatraju djela dječje književnosti, na UF je naglasak na dječjoj književnosti, književnosti za mladež i na slikovnici. U Dopunskoj ispravi o studiju, koja se uz diplomu izdaje temeljem članka 84., stavka 5. Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03 i dopune i izmjene zaključno s NN 131/17), navode se ispiti, ocjene te opis stečene kvalifikacije. Dopunska isprava o učiteljskom studiju s engleskim jezikom uključuje: - napomenu: „Kompetencije stečene u dijelu studija smjera engleskog jezika omogućavaju samostalno izvođenje nastave engleskoga jezika od 1. do 8. razreda osnovne škole“, - popis stečenih posebnih kompetencije za odgojno-obrazovni rad u nastavi engleskoga jezika, - sljedeći opis profesionalnoga statusa: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Konačno, članak 6 predloženoga teksta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi upravo se odnosi na nastavu engleskoga jezika u OSNOVNOJ školi, a iz navedenih je činjenica jasno da su stečene nastavničke/učiteljske kompetencije magistara primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom primjerenije učenicima osnovnoškolske dobi nego kompetencije magistara edukacije engleskoga jezika i književnosti. ... 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnim učiteljima engleskoga jezika. S obzirom na iznesene argumente tražim izmjenu postojećeg Zakona (članak 105., stavak 6, točke a i b) prema gore navedenom prijedlogu a kako se ne bi retroaktivno zakidala stečena prava postojećih stručnjak što dovodi u pitanje ustavnost ovakvih odluka. [1] Poveznica na javnu raspravu o Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, iz 2019. g.: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=8774 Također, kako bih Vas podsjetila na neke od kompetencija učitelja s pojačanim programima pozivam se na nekoliko komentara iz rasprave o Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi,iz 2019.g.: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=8774 te citiram sljedeće: dr. sc. Željka Knežević, poslijedoktorant - Katedra za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, UFZG ...Učiteljski studij s njemačkim jezikom koji se izvodi na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu jedinstven je u Republici Hrvatskoj te uz studijski program primarnog obrazovanja obuhvaća i studijski smjer nastavnog predmeta Njemački jezik čiji udio u ukupnom opterećenju studenata iznosi ca. 98 ECTS bodova. Stoga se ovaj studijski smjer ne može izjednačiti s učiteljskim studijima koji sadrže modul njemačkog jezika, u kojima modul obuhvaća maksimalno do 40 ECTS bodova. Također, Učiteljski studij s njemačkim jezikom tijekom svih pet godina studija razvija nastavničke kompetencije obrazujući predmetne učitelje njemačkog jezika za odgojno-obrazovni rad specifično s osnovnoškolskom populacijom učenika njemačkog jezika te s obzirom na opseg u ECTS bodovima tek minimalno zaostaje za germanističkim studijima. Isto tako svojim specifičnim težištima u području metodike nastave njemačkog jezika, međukulturnog učenja, književnosti za djecu i mlade i drugim specifičnim sadržajima za razliku od germanističkih studija u potpunosti je orijentiran na razvoj nastavničkih kompetencija za rano učenje i poučavanje njemačkog jezika (razredna nastava) te za nastavu njemačkog jezika u višim razredima osnovne škole…. ...Naime, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik u odnosu na nastavničke kompetencije izjednačeni su s diplomiranim profesorima njemačkog jezika i književnosti („predbolonjski“ studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi regulirano Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) te su prema mišljenju MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) kao diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. doc. dr. sc. Martina Kolar Billege, izv. prof. dr. sc. Vladimira Velički, predstojnica Katedre i izv. prof. dr. sc. Lidija Cvikić - Katedra za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu, UFZG “...S obzirom na sadržaj i ishode studijskoga programa Učiteljski studij s Modulom hrvatski jezik, koji obuhvaća metodike hrvatskoga jezika, matične znanosti (iz kojih se crpi sadržaj učenja/poučavanja u nastavnim programima / kurikulima materinskoga jezika) i odgovarajuće odgojno-obrazovne znanosti (koje su potrebne za transferiranje sadržaja u program i u neposredni metodički čin), navedeni studij obrazuje stručnjake koji su u potpunosti kompetentni za izvođenje nastave Hrvatskoga jezika u obveznoj osnovnoj školi…” Nadalje referiram se i na komentar iz Savjetovanja s javnošću o Nacrtu prijedloga odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (2018.); Izvor:https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=6720 Mario Dumančić 29.01.2018 22:19 “...Uvidom u kurikulum odgovorno tvrdim da sva navedena zanimanja na predloženom popisu učitelja i nastavnika informatike u osnovnim školama mogu izvesti sve ishode učenja u novom Kurikulumu (osnovna škola). Studenti Modula informatike Učiteljskog fakulteta (razvidno kroz Silabuse) imaju stručne kompetencije za izvođenje ovog Kurikuluma u osnovnoj školi i ne postoje razlozi da ti učitelji budu zakinuti. Iz tog razloga predlažem da se zabilješka koja to dovodi u pitanje makne iz ovako važnog dokumenta. Slijedom svega navedenog, smatram kako je pogrešno ustrajati u daljnjem zakindanju prava učitelja s pojačanim predmetima te apeliram da nas se prestane klasificirati kao građane drugog i trećeg reda i omogući jednakost u daljnjem zapošljavanju na poslovima učitelja predmetne nastave u osnovnim školama na temelju nedvojbeno stečenih kompetencija za rad s učenicima osnovnoškolske dobi (1.-8.r.) U tekstu je navedeno argumentirano i razloženo da je potpuno neargumentirano, nepromišljeno, zanemarujući podatke struke i kadra koji je obrazovao učitelje s pojačanima, zanemarujući dotadašnju vrlo uspješnu praksu zapošavljavanja kvalitetnog kadra s navedenom titrulom ovaj sramotni zakon stupio na snagu. Također, bitno je napomenuti nakon 13 godina staža u radu isključivo u predmetnoj nastavi iz predmeta informatike, uspješno položenog ispita s kojim sam stekla titulu učiteljice informatike imala sam priliku komunicirati i pratiti rad mnogih kolegica u nastavi informatike. Ne mora se kopati i tražiti duboko da se sazna da kolegice s "pojačanom informatikom" sa svojim učenicima postižu vrhunske rezultate na Državnim natjecanjima, uspješno izlažu na Konferencijama pokazajući primjere dobre prakse te su nerijetko inspiracija i "nslužbeni mentori" ostalim kolegama iz informatike, vode odlične i hvalevrijedne projekte kojima podžu razinu odgoja i obrazovanja u svojim školama te su česti autori i recezenti udžbenika te ostale stručne literature. Kada bi donosioci zakona samo iz Prakse koja je u konačnici najbitnija jer ona zorno i vrlo efikasno prikazuje uspješnost nekog kadra i kvalitetu diplome s određene institucije sagledavali "Pojačane" ovakav zakon nikad ne bi ni stupio na snagu. Budući da nije tada, sad je pravo i krajnje vrijeme da se to ispravi. Zahvaljujem na čitanju s razumijevanjem! Lijep pozdrav. Petra Gutić Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena.
6 Sofija Štefanac Klobučar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 136. Članak 136. (1) i (3) Budući kako kako roditelje upućujemo na svakom prvom roditeljskom sastanku u novoj nastavnoj godini o roku za ispričnice učenika, a roditelji se oglušuju na ono što čuju smatram kako rok treba definirati i "podignuti" definirani rok na višu razinu, odnosno Zakonom o odgoju i obrazovanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
7 Helena Kovač PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: - u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. S poštovanjem, Helena Kovač Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena.
8 Mirena Maljković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, iz ovog PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA očigledno je namjerno/nenamjerno izostao prijedlog da se u izmjenu stavi članak 105., stavak 6. Kao što je vidljivo iz komentara na ovom savjetovanju očigledno je da postoji razlog da se Zakon, tj. članak stavi na prijedlog za izmjenu. Dakle, kako bi se okončalo trenutno i spriječilo daljnje retrogradno oduzimanje zakonski i diplomom stečenih prava učitelja s pojačanim programima iz nastavnih predmeta, apeliram da iz ove javne rasprave uvažite mnogobrojne, u prethodnim raspravama već istaknute, komentare vezane uz članak 105. stavak 6 te da se isti ispravi na sljedeći način: - u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Nedopustivo je da se bez nepristrane i kvalitetne analize SVIH studijskih programa donosi odluka o eliminaciji stručnog kadra s poslova koje su nedvojbeno kvalitetno obavljali posljednjih 15ak godina, a što je i priznato od strane nadležnih tijela i samog MZO-a brojnim napredovanjima u zvanjima. Obzirom da analiza i usporedba studijskih programa nastavničkih fakulteta nije provedena od strane MZO-a prije izmjene članka 105., a javna rasprava nije provedena, kao primjer navodim usporedbu [1] dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranog studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF) koja je objavljena na naknadnom javnom savjetovanju za Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, »Narodne novine«, broj 6/2019: Izv. prof. dr. sc. Smiljana Narančić Kovač - Katedra za obrazovanje učitelja engleskog jezika, UFZG Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što navedeni studijski program učiteljskoga studija s engleskim jezikom: i) jest program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, ii) uključuje cjeloviti petogodišnji studij engleskoga jezika koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost, iii) jest integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. Nadalje, taj studij (ovo se ne odnosi na modul, integriran u usporedni učiteljski studij) opsegom odgovara nastavničkom smjeru studija engleskoga jezika na filozofskim fakultetima. Usporedbom dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranoga studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF), utvrđuje se sljedeće: 1.1. TABLICA OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA FFZG/UFZG BROJ ECTS BODOVA / PREDMETA Obavezni predmeti studija engleskog jezika: 102 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 98 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Diplomski rad na studiju engleskog jezika: 10 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 14 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Obavezni kolegiji + diplomski rad (ako se brani na studiju engleskog jezika): 112 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 112 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj predmeta u okviru studija engleskog jezika: 21 - Filozofski fakultet u Zagrebu 40 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj obaveznih i izbornih predmeta: 3 - Filozofski fakultet u Zagrebu 3 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova izbornih predmeta: 18 - ECTS Filozofski fakultet u Zagrebu 5-12 - ECTS Učiteljski fakultet u Zagrebu Iz toga slijedi da su uspoređeni studiji po broju ECTS bodova u bitnome jednaki. Razlike su u broju bodova posvećenih izbornim kolegijima i u broju kolegija koji na FF načelno imaju veću bodovnu vrijednost. Daljnjom se usporednom analizom također utvrđuje sljedeće: 1.2. TABLICA METODIČKIH TE PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKO- DIDAKTIČKIH PREDMETA FFZG/UFZG BROJ ECTS BODOVA / PREDMETA Broj predmeta iz metodike nastave engleskog jezika u obveznom programu: 4 - Filozofski fakultet u Zagrebu 16 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova iz metodike nastave engleskog jezika u obveznom programu: 12 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 36 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj predmeta iz predmeta općega pedagoško-psihološko-didaktičkoga obrazovanja, ne računajući metodike drugih predmeta: 3 - Filozofski fakultet u Zagrebu 15 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova iz predmeta općega pedagoško-psihološko-didaktičkoga obrazovanja, ne računajući metodike drugih predmeta: 18 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 41 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu POSTOTAK Postotak ECTS bodova kolegija iz metodike nastave engleskoga jezika u odnosu na ukupan broj bodova obveznih predmeta 11,7% - Filozofski fakultet u Zagrebu 36,7% - Učiteljski fakultet u Zagrebu Iz toga slijedi da učiteljski studij posvećuje više pozornosti općim pedagoškim kompetencijama i metodici nastave engleskoga jezika nego nastavnički smjer anglistike, pri čemu se magistri primarnoga obrazovanja usko specijaliziraju za učenike osnovne škole, i nižih i viših razreda (dakle i za razrednu i za predmetnu nastavu), dok se magistri edukacije engleskoga jezika i književnosti obrazuju za predmetnu nastavu engleskoga jezika svim dobnim skupinama i obrazovnim kontekstima. Studijski se programi načelno ne razlikuju po sadržajima kolegija jezičnoga područja, ali se razlikuju po sadržajima u području književnosti, kulture i metodike: na FF oni su usmjereni općenito, a na UF razmatraju se s aspekta dječjega svijeta i poučavanja stranoga jezika mlađim učenicima. Primjerice, dok su književni kolegiji na FF usmjereni na povijest engleske (anglofone) književnosti i uopće ne razmatraju djela dječje književnosti, na UF je naglasak na dječjoj književnosti, književnosti za mladež i na slikovnici. U Dopunskoj ispravi o studiju, koja se uz diplomu izdaje temeljem članka 84., stavka 5. Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03 i dopune i izmjene zaključno s NN 131/17), navode se ispiti, ocjene te opis stečene kvalifikacije. Dopunska isprava o učiteljskom studiju s engleskim jezikom uključuje: - napomenu: „Kompetencije stečene u dijelu studija smjera engleskog jezika omogućavaju samostalno izvođenje nastave engleskoga jezika od 1. do 8. razreda osnovne škole“, - popis stečenih posebnih kompetencije za odgojno-obrazovni rad u nastavi engleskoga jezika, - sljedeći opis profesionalnoga statusa: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Konačno, članak 6 predloženoga teksta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi upravo se odnosi na nastavu engleskoga jezika u OSNOVNOJ školi, a iz navedenih je činjenica jasno da su stečene nastavničke/učiteljske kompetencije magistara primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom primjerenije učenicima osnovnoškolske dobi nego kompetencije magistara edukacije engleskoga jezika i književnosti. ... 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnim učiteljima engleskoga jezika. S obzirom na iznesene argumente tražim izmjenu postojećeg Zakona (članak 105., stavak 6, točke a i b) prema gore navedenom prijedlogu a kako se ne bi retroaktivno zakidala stečena prava postojećih stručnjak što dovodi u pitanje ustavnost ovakvih odluka. [1] Poveznica na javnu raspravu o Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, iz 2019. g.: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=8774 Također, kako bih Vas podsjetila na neke od kompetencija učitelja s pojačanim programima pozivam se na nekoliko komentara iz rasprave o Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi,iz 2019.g.: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=8774 te citiram sljedeće: dr. sc. Željka Knežević, poslijedoktorant - Katedra za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, UFZG ...Učiteljski studij s njemačkim jezikom koji se izvodi na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu jedinstven je u Republici Hrvatskoj te uz studijski program primarnog obrazovanja obuhvaća i studijski smjer nastavnog predmeta Njemački jezik čiji udio u ukupnom opterećenju studenata iznosi ca. 98 ECTS bodova. Stoga se ovaj studijski smjer ne može izjednačiti s učiteljskim studijima koji sadrže modul njemačkog jezika, u kojima modul obuhvaća maksimalno do 40 ECTS bodova. Također, Učiteljski studij s njemačkim jezikom tijekom svih pet godina studija razvija nastavničke kompetencije obrazujući predmetne učitelje njemačkog jezika za odgojno-obrazovni rad specifično s osnovnoškolskom populacijom učenika njemačkog jezika te s obzirom na opseg u ECTS bodovima tek minimalno zaostaje za germanističkim studijima. Isto tako svojim specifičnim težištima u području metodike nastave njemačkog jezika, međukulturnog učenja, književnosti za djecu i mlade i drugim specifičnim sadržajima za razliku od germanističkih studija u potpunosti je orijentiran na razvoj nastavničkih kompetencija za rano učenje i poučavanje njemačkog jezika (razredna nastava) te za nastavu njemačkog jezika u višim razredima osnovne škole…. ...Naime, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik u odnosu na nastavničke kompetencije izjednačeni su s diplomiranim profesorima njemačkog jezika i književnosti („predbolonjski“ studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi regulirano Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) te su prema mišljenju MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) kao diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. doc. dr. sc. Martina Kolar Billege, izv. prof. dr. sc. Vladimira Velički, predstojnica Katedre i izv. prof. dr. sc. Lidija Cvikić - Katedra za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu, UFZG “...S obzirom na sadržaj i ishode studijskoga programa Učiteljski studij s Modulom hrvatski jezik, koji obuhvaća metodike hrvatskoga jezika, matične znanosti (iz kojih se crpi sadržaj učenja/poučavanja u nastavnim programima / kurikulima materinskoga jezika) i odgovarajuće odgojno-obrazovne znanosti (koje su potrebne za transferiranje sadržaja u program i u neposredni metodički čin), navedeni studij obrazuje stručnjake koji su u potpunosti kompetentni za izvođenje nastave Hrvatskoga jezika u obveznoj osnovnoj školi…” Nadalje referiram se i na komentar iz Savjetovanja s javnošću o Nacrtu prijedloga odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (2018.); Izvor:https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=6720 Mario Dumančić 29.01.2018 22:19 “...Uvidom u kurikulum odgovorno tvrdim da sva navedena zanimanja na predloženom popisu učitelja i nastavnika informatike u osnovnim školama mogu izvesti sve ishode učenja u novom Kurikulumu (osnovna škola). Studenti Modula informatike Učiteljskog fakulteta (razvidno kroz Silabuse) imaju stručne kompetencije za izvođenje ovog Kurikuluma u osnovnoj školi i ne postoje razlozi da ti učitelji budu zakinuti. Iz tog razloga predlažem da se zabilješka koja to dovodi u pitanje makne iz ovako važnog dokumenta. Slijedom svega navedenog, smatram kako je pogrešno ustrajati u daljnjem zakindanju prava učitelja s pojačanim predmetima te apeliram da nas se prestane klasificirati kao građane drugog i trećeg reda i omogući jednakost u daljnjem zapošljavanju na poslovima učitelja predmetne nastave u osnovnim školama na temelju nedvojbeno stečenih kompetencija za rad s učenicima osnovnoškolske dobi (1.-8.r.) U tekstu je navedeno argumentirano i razloženo da je potpuno neargumentirano, nepromišljeno, zanemarujući podatke struke i kadra koji je obrazovao učitelje s pojačanima, zanemarujući dotadašnju vrlo uspješnu praksu zapošavljavanja kvalitetnog kadra s navedenom titrulom ovaj sramotni zakon stupio na snagu. Također, bitno je napomenuti nakon 13 godina staža u radu isključivo u predmetnoj nastavi iz predmeta informatike, uspješno položenog ispita s kojim sam stekla titulu učiteljice informatike imala sam priliku komunicirati i pratiti rad mnogih kolegica u nastavi informatike. Ne mora se kopati i tražiti duboko da se sazna da kolegice s "pojačanom informatikom" sa svojim učenicima postižu vrhunske rezultate na Državnim natjecanjima, uspješno izlažu na Konferencijama pokazajući primjere dobre prakse te su nerijetko inspiracija i "nslužbeni mentori" ostalim kolegama iz informatike, vode odlične i hvalevrijedne projekte kojima podžu razinu odgoja i obrazovanja u svojim školama te su česti autori i recezenti udžbenika te ostale stručne literature. Kada bi donosioci zakona samo iz Prakse koja je u konačnici najbitnija jer ona zorno i vrlo efikasno prikazuje uspješnost nekog kadra i kvalitetu diplome s određene institucije sagledavali "Pojačane" ovakav zakon nikad ne bi ni stupio na snagu. Budući da nije tada, sad je pravo i krajnje vrijeme da se to ispravi. Zahvaljujem na čitanju s razumijevanjem! Pozdrav! Mirena Maljković, učiteljica mentorica informatike Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena.
9 Petra Friščić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti članak 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Obrazloženje: Izmjenom Zakona koji je stupio na snagu 4.8.2018. godine oduzeta su stečena zakonska prava mnogih generacija diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima ili modulima. Kadar koji se školovao i diplomirao na stručnim studijima učiteljskih fakulteta, prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi, imao je pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u cijeloj osnovnoj školi. Studijski programi učiteljskih fakulteta odobreni su i od Ministarstva i od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR), a prošlogodišnje izmjene članka 105. rezultirale su retrogradnim oduzimanjem stečenih prava, a donesene su bez javne rasprave i analize studijskih programa što je nedopustivo i dovodi u pitanje demokratičnost i ustavnost takvog načina donošenja Zakona. Takve odluke, ako ih se mora donositi, ne smiju uključivati kolege koji su fakultet upisali i završili prije ovih radikalnih izmjena. Lijepi pozdrav, Petra Friščić Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena.
10 Nikolina Barbalić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 27.a Smatram ovaj članak nepotpunim, pošto sam zaposlena kao učiteljica engleskoga jezika, i to u osnovnoj školi u kojoj je njemački 1. strani jezik, a engleski jezik je izborni predmet. Škola već dugi niz godina ima po nekoliko učenika, koji su pristigli iz škola u kojima se engleski uči kao 1. strani jezik. Učenici koji dođu u našu školu u nižim razredima (obično 2. ili 3. razred, iako je to individualno), imaju prethodnu provjeru po st.2 ovoga članka, te obično nastave slušati njemački kao 1. strani jezik. Međutim, učenici koji pristignu u kasnijoj dobi, (4. razred nadalje) nastavljaju u našoj školi učiti engleski kao 1. strani jezik, tako da prisustvuju na 2 sata tjedno izborne nastave, a Ministarstvo je, pred nekoliko godina, odobrilo još jedan sat redovne nastave za te učenike. Na tome se satu obrađuju sadržaju koji nisu obuhvaćeni NPIP-om izbornog predmeta, a navedeni su u NPIP-u 1. stranog jezika. Problem je što je Ministarstvo ovime pripisalo i obvezu polaganja predmetnog ispita iz engleskog jezika nakon završetka nastavne godine za te učenike. To je, po mome osobnom mišljenju, nepotrebno opterećenje, kako za učenike (jer se provjeravaju sadržaji koji su VEĆ OCIJENJENI, što se kosi s odredbom st. 1 čl. 77 Zakona o odgoju i obrazovanju u OŠ i SŠ koja glasi: "Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita.". Dakle, u mom slučaju se ne radi ni o kakvim izostancima ili bilo kojeg drugog razloga neocijenjenosti, već se učeniku provjerava istovjetno gradivo još jednom, bez valjanog i opravdanog razloga), tako i za same učitelje, koji, kao stručnjaci za svoj predmet, polaganje predmetnog ispita u ovome slučaju smatraju bespredmetnim i nesuvislim, što, razumljivo, predstavlja nepotrebno dodatno administrativno opterećenje. Na kraju bih napomenula kako sam ostvarila kontakt s učiteljicama engleskog jezika iz drugih krajeva RH s identičnom situacijom, koja je opisana u gornjem dijelu moga obraćanja, osim što te druge škole NISU dobile obvezu održavanja predmetnih ispita. S poštovanjem, Nikolina Barbalić, prof. engleskog i njemačkog jezika Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
11 Dražena Potočki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 136. Članak 136. Definirati pojam "primjereni rok" te način kako će roditelj informirati o razlogu izostanka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
12 Marija Svirčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOME POSTUPKU Poštovani, obzirom da je status učitelja s pojačanim predmetima, kao i regulacija njihovog zapošljavanja izostala u ovom Prijedlogu, a kako bi se okončalo trenutno i spriječilo daljnje retrogradno oduzimanje zakonski i diplomom stečenih prava učitelja s pojačanim programima iz nastavnih predmeta nastalo prošlom izmjenom Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čl. 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018.g., apeliram da iz ove javne rasprave uvažite mnogobrojne, u prethodnim raspravama već istaknute, komentare vezane uz članak 105. stavak 6 te da se u isti doda sljedeće: - u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Nedopustivo je da se bez nepristrane i kvalitetne analize SVIH studijskih programa donosi odluka o eliminaciji stručnog kadra s poslova koje su nedvojbeno kvalitetno obavljali posljednjih 15ak godina, a što je i priznato od strane nadležnih tijela i samog MZO-a brojnim napredovanjima u zvanjima. Obzirom da analiza i usporedba studijskih programa nastavničkih fakulteta nije provedena od strane MZO-a prije izmjene članka 105., a javna rasprava nije provedena, kao primjer navodim usporedbu [1] dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranog studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF) koja je objavljena na naknadnom javnom savjetovanju za Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, »Narodne novine«, broj 6/2019: Izv. prof. dr. sc. Smiljana Narančić Kovač - Katedra za obrazovanje učitelja engleskog jezika, UFZG Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što navedeni studijski program učiteljskoga studija s engleskim jezikom: i) jest program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, ii) uključuje cjeloviti petogodišnji studij engleskoga jezika koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost, iii) jest integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. Nadalje, taj studij (ovo se ne odnosi na modul, integriran u usporedni učiteljski studij) opsegom odgovara nastavničkom smjeru studija engleskoga jezika na filozofskim fakultetima. Usporedbom dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranoga studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF), utvrđuje se sljedeće: 1.1. TABLICA OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA FFZG/UFZG BROJ ECTS BODOVA / PREDMETA Obavezni predmeti studija engleskog jezika: 102 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 98 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Diplomski rad na studiju engleskog jezika: 10 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 14 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Obavezni kolegiji + diplomski rad (ako se brani na studiju engleskog jezika): 112 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 112 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj predmeta u okviru studija engleskog jezika: 21 - Filozofski fakultet u Zagrebu 40 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj obaveznih i izbornih predmeta: 3 - Filozofski fakultet u Zagrebu 3 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova izbornih predmeta: 18 - ECTS Filozofski fakultet u Zagrebu 5-12 - ECTS Učiteljski fakultet u Zagrebu Iz toga slijedi da su uspoređeni studiji po broju ECTS bodova u bitnome jednaki. Razlike su u broju bodova posvećenih izbornim kolegijima i u broju kolegija koji na FF načelno imaju veću bodovnu vrijednost. Daljnjom se usporednom analizom također utvrđuje sljedeće: 1.2. TABLICA METODIČKIH TE PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKO- DIDAKTIČKIH PREDMETA FFZG/UFZG BROJ ECTS BODOVA / PREDMETA Broj predmeta iz metodike nastave engleskog jezika u obveznom programu: 4 - Filozofski fakultet u Zagrebu 16 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova iz metodike nastave engleskog jezika u obveznom programu: 12 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 36 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj predmeta iz predmeta općega pedagoško-psihološko-didaktičkoga obrazovanja, ne računajući metodike drugih predmeta: 3 - Filozofski fakultet u Zagrebu 15 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova iz predmeta općega pedagoško-psihološko-didaktičkoga obrazovanja, ne računajući metodike drugih predmeta: 18 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 41 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu POSTOTAK Postotak ECTS bodova kolegija iz metodike nastave engleskoga jezika u odnosu na ukupan broj bodova obveznih predmeta 11,7% - Filozofski fakultet u Zagrebu 36,7% - Učiteljski fakultet u Zagrebu Iz toga slijedi da učiteljski studij posvećuje više pozornosti općim pedagoškim kompetencijama i metodici nastave engleskoga jezika nego nastavnički smjer anglistike, pri čemu se magistri primarnoga obrazovanja usko specijaliziraju za učenike osnovne škole, i nižih i viših razreda (dakle i za razrednu i za predmetnu nastavu), dok se magistri edukacije engleskoga jezika i književnosti obrazuju za predmetnu nastavu engleskoga jezika svim dobnim skupinama i obrazovnim kontekstima. Studijski se programi načelno ne razlikuju po sadržajima kolegija jezičnoga područja, ali se razlikuju po sadržajima u području književnosti, kulture i metodike: na FF oni su usmjereni općenito, a na UF razmatraju se s aspekta dječjega svijeta i poučavanja stranoga jezika mlađim učenicima. Primjerice, dok su književni kolegiji na FF usmjereni na povijest engleske (anglofone) književnosti i uopće ne razmatraju djela dječje književnosti, na UF je naglasak na dječjoj književnosti, književnosti za mladež i na slikovnici. U Dopunskoj ispravi o studiju, koja se uz diplomu izdaje temeljem članka 84., stavka 5. Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03 i dopune i izmjene zaključno s NN 131/17), navode se ispiti, ocjene te opis stečene kvalifikacije. Dopunska isprava o učiteljskom studiju s engleskim jezikom uključuje: - napomenu: „Kompetencije stečene u dijelu studija smjera engleskog jezika omogućavaju samostalno izvođenje nastave engleskoga jezika od 1. do 8. razreda osnovne škole“, - popis stečenih posebnih kompetencije za odgojno-obrazovni rad u nastavi engleskoga jezika, - sljedeći opis profesionalnoga statusa: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Konačno, članak 6 predloženoga teksta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi upravo se odnosi na nastavu engleskoga jezika u OSNOVNOJ školi, a iz navedenih je činjenica jasno da su stečene nastavničke/učiteljske kompetencije magistara primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom primjerenije učenicima osnovnoškolske dobi nego kompetencije magistara edukacije engleskoga jezika i književnosti. ... 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnim učiteljima engleskoga jezika. S obzirom na iznesene argumente tražim izmjenu postojećeg Zakona (članak 105., stavak 6, točke a i b) prema gore navedenom prijedlogu a kako se ne bi retroaktivno zakidala stečena prava postojećih stručnjak što dovodi u pitanje ustavnost ovakvih odluka. [1] Poveznica na javnu raspravu o Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, iz 2019. g.: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=8774 Također, kako bih Vas podsjetila na neke od kompetencija učitelja s pojačanim programima pozivam se na nekoliko komentara iz rasprave o Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi,iz 2019.g.: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=8774 te citiram sljedeće: dr. sc. Željka Knežević, poslijedoktorant - Katedra za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, UFZG ...Učiteljski studij s njemačkim jezikom koji se izvodi na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu jedinstven je u Republici Hrvatskoj te uz studijski program primarnog obrazovanja obuhvaća i studijski smjer nastavnog predmeta Njemački jezik čiji udio u ukupnom opterećenju studenata iznosi ca. 98 ECTS bodova. Stoga se ovaj studijski smjer ne može izjednačiti s učiteljskim studijima koji sadrže modul njemačkog jezika, u kojima modul obuhvaća maksimalno do 40 ECTS bodova. Također, Učiteljski studij s njemačkim jezikom tijekom svih pet godina studija razvija nastavničke kompetencije obrazujući predmetne učitelje njemačkog jezika za odgojno-obrazovni rad specifično s osnovnoškolskom populacijom učenika njemačkog jezika te s obzirom na opseg u ECTS bodovima tek minimalno zaostaje za germanističkim studijima. Isto tako svojim specifičnim težištima u području metodike nastave njemačkog jezika, međukulturnog učenja, književnosti za djecu i mlade i drugim specifičnim sadržajima za razliku od germanističkih studija u potpunosti je orijentiran na razvoj nastavničkih kompetencija za rano učenje i poučavanje njemačkog jezika (razredna nastava) te za nastavu njemačkog jezika u višim razredima osnovne škole…. ...Naime, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik u odnosu na nastavničke kompetencije izjednačeni su s diplomiranim profesorima njemačkog jezika i književnosti („predbolonjski“ studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi regulirano Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) te su prema mišljenju MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) kao diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. doc. dr. sc. Martina Kolar Billege, izv. prof. dr. sc. Vladimira Velički, predstojnica Katedre i izv. prof. dr. sc. Lidija Cvikić - Katedra za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu, UFZG “...S obzirom na sadržaj i ishode studijskoga programa Učiteljski studij s Modulom hrvatski jezik, koji obuhvaća metodike hrvatskoga jezika, matične znanosti (iz kojih se crpi sadržaj učenja/poučavanja u nastavnim programima / kurikulima materinskoga jezika) i odgovarajuće odgojno-obrazovne znanosti (koje su potrebne za transferiranje sadržaja u program i u neposredni metodički čin), navedeni studij obrazuje stručnjake koji su u potpunosti kompetentni za izvođenje nastave Hrvatskoga jezika u obveznoj osnovnoj školi…” Nadalje referiram se i na komentar iz Savjetovanja s javnošću o Nacrtu prijedloga odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (2018.); Izvor:https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=6720 Mario Dumančić 29.01.2018 22:19 “...Uvidom u kurikulum odgovorno tvrdim da sva navedena zanimanja na predloženom popisu učitelja i nastavnika informatike u osnovnim školama mogu izvesti sve ishode učenja u novom Kurikulumu (osnovna škola). Studenti Modula informatike Učiteljskog fakulteta (razvidno kroz Silabuse) imaju stručne kompetencije za izvođenje ovog Kurikuluma u osnovnoj školi i ne postoje razlozi da ti učitelji budu zakinuti. Iz tog razloga predlažem da se zabilješka koja to dovodi u pitanje makne iz ovako važnog dokumenta. Slijedom svega navedenog, smatram kako je pogrešno ustrajati u daljnjem zakindanju prava učitelja s pojačanim predmetima te apeliram da nas se prestane klasificirati kao građane drugog i trećeg reda i omogući jednakost u daljnjem zapošljavanju na poslovima učitelja predmetne nastave u osnovnim školama na temelju nedvojbeno stečenih kompetencija za rad s učenicima osnovnoškolske dobi (1.-8.r.) Sa štovanjem, Marija Svirčić Horvat, diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
13 Marija Svirčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, obzirom da je status učitelja s pojačanim predmetima, kao i regulacija njihovog zapošljavanja izostala u ovom Prijedlogu, a kako bi se okončalo trenutno i spriječilo daljnje retrogradno oduzimanje zakonski i diplomom stečenih prava učitelja s pojačanim programima iz nastavnih predmeta nastalo prošlom izmjenom Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čl. 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018.g., apeliram da iz ove javne rasprave uvažite mnogobrojne, u prethodnim raspravama već istaknute, komentare vezane uz članak 105. stavak 6 te da se u isti doda sljedeće: - u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Nedopustivo je da se bez nepristrane i kvalitetne analize SVIH studijskih programa donosi odluka o eliminaciji stručnog kadra s poslova koje su nedvojbeno kvalitetno obavljali posljednjih 15ak godina, a što je i priznato od strane nadležnih tijela i samog MZO-a brojnim napredovanjima u zvanjima. Obzirom da analiza i usporedba studijskih programa nastavničkih fakulteta nije provedena od strane MZO-a prije izmjene članka 105., a javna rasprava nije provedena, kao primjer navodim usporedbu [1] dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranog studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF) koja je objavljena na naknadnom javnom savjetovanju za Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, »Narodne novine«, broj 6/2019: Izv. prof. dr. sc. Smiljana Narančić Kovač - Katedra za obrazovanje učitelja engleskog jezika, UFZG Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što navedeni studijski program učiteljskoga studija s engleskim jezikom: i) jest program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, ii) uključuje cjeloviti petogodišnji studij engleskoga jezika koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost, iii) jest integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. Nadalje, taj studij (ovo se ne odnosi na modul, integriran u usporedni učiteljski studij) opsegom odgovara nastavničkom smjeru studija engleskoga jezika na filozofskim fakultetima. Usporedbom dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranoga studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF), utvrđuje se sljedeće: 1.1. TABLICA OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA FFZG/UFZG BROJ ECTS BODOVA / PREDMETA Obavezni predmeti studija engleskog jezika: 102 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 98 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Diplomski rad na studiju engleskog jezika: 10 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 14 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Obavezni kolegiji + diplomski rad (ako se brani na studiju engleskog jezika): 112 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 112 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj predmeta u okviru studija engleskog jezika: 21 - Filozofski fakultet u Zagrebu 40 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj obaveznih i izbornih predmeta: 3 - Filozofski fakultet u Zagrebu 3 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova izbornih predmeta: 18 - ECTS Filozofski fakultet u Zagrebu 5-12 - ECTS Učiteljski fakultet u Zagrebu Iz toga slijedi da su uspoređeni studiji po broju ECTS bodova u bitnome jednaki. Razlike su u broju bodova posvećenih izbornim kolegijima i u broju kolegija koji na FF načelno imaju veću bodovnu vrijednost. Daljnjom se usporednom analizom također utvrđuje sljedeće: 1.2. TABLICA METODIČKIH TE PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKO- DIDAKTIČKIH PREDMETA FFZG/UFZG BROJ ECTS BODOVA / PREDMETA Broj predmeta iz metodike nastave engleskog jezika u obveznom programu: 4 - Filozofski fakultet u Zagrebu 16 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova iz metodike nastave engleskog jezika u obveznom programu: 12 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 36 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj predmeta iz predmeta općega pedagoško-psihološko-didaktičkoga obrazovanja, ne računajući metodike drugih predmeta: 3 - Filozofski fakultet u Zagrebu 15 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova iz predmeta općega pedagoško-psihološko-didaktičkoga obrazovanja, ne računajući metodike drugih predmeta: 18 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 41 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu POSTOTAK Postotak ECTS bodova kolegija iz metodike nastave engleskoga jezika u odnosu na ukupan broj bodova obveznih predmeta 11,7% - Filozofski fakultet u Zagrebu 36,7% - Učiteljski fakultet u Zagrebu Iz toga slijedi da učiteljski studij posvećuje više pozornosti općim pedagoškim kompetencijama i metodici nastave engleskoga jezika nego nastavnički smjer anglistike, pri čemu se magistri primarnoga obrazovanja usko specijaliziraju za učenike osnovne škole, i nižih i viših razreda (dakle i za razrednu i za predmetnu nastavu), dok se magistri edukacije engleskoga jezika i književnosti obrazuju za predmetnu nastavu engleskoga jezika svim dobnim skupinama i obrazovnim kontekstima. Studijski se programi načelno ne razlikuju po sadržajima kolegija jezičnoga područja, ali se razlikuju po sadržajima u području književnosti, kulture i metodike: na FF oni su usmjereni općenito, a na UF razmatraju se s aspekta dječjega svijeta i poučavanja stranoga jezika mlađim učenicima. Primjerice, dok su književni kolegiji na FF usmjereni na povijest engleske (anglofone) književnosti i uopće ne razmatraju djela dječje književnosti, na UF je naglasak na dječjoj književnosti, književnosti za mladež i na slikovnici. U Dopunskoj ispravi o studiju, koja se uz diplomu izdaje temeljem članka 84., stavka 5. Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03 i dopune i izmjene zaključno s NN 131/17), navode se ispiti, ocjene te opis stečene kvalifikacije. Dopunska isprava o učiteljskom studiju s engleskim jezikom uključuje: - napomenu: „Kompetencije stečene u dijelu studija smjera engleskog jezika omogućavaju samostalno izvođenje nastave engleskoga jezika od 1. do 8. razreda osnovne škole“, - popis stečenih posebnih kompetencije za odgojno-obrazovni rad u nastavi engleskoga jezika, - sljedeći opis profesionalnoga statusa: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Konačno, članak 6 predloženoga teksta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi upravo se odnosi na nastavu engleskoga jezika u OSNOVNOJ školi, a iz navedenih je činjenica jasno da su stečene nastavničke/učiteljske kompetencije magistara primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom primjerenije učenicima osnovnoškolske dobi nego kompetencije magistara edukacije engleskoga jezika i književnosti. ... 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnim učiteljima engleskoga jezika. S obzirom na iznesene argumente tražim izmjenu postojećeg Zakona (članak 105., stavak 6, točke a i b) prema gore navedenom prijedlogu a kako se ne bi retroaktivno zakidala stečena prava postojećih stručnjak što dovodi u pitanje ustavnost ovakvih odluka. [1] Poveznica na javnu raspravu o Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, iz 2019. g.: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=8774 Također, kako bih Vas podsjetila na neke od kompetencija učitelja s pojačanim programima pozivam se na nekoliko komentara iz rasprave o Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi,iz 2019.g.: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=8774 te citiram sljedeće: dr. sc. Željka Knežević, poslijedoktorant - Katedra za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, UFZG ...Učiteljski studij s njemačkim jezikom koji se izvodi na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu jedinstven je u Republici Hrvatskoj te uz studijski program primarnog obrazovanja obuhvaća i studijski smjer nastavnog predmeta Njemački jezik čiji udio u ukupnom opterećenju studenata iznosi ca. 98 ECTS bodova. Stoga se ovaj studijski smjer ne može izjednačiti s učiteljskim studijima koji sadrže modul njemačkog jezika, u kojima modul obuhvaća maksimalno do 40 ECTS bodova. Također, Učiteljski studij s njemačkim jezikom tijekom svih pet godina studija razvija nastavničke kompetencije obrazujući predmetne učitelje njemačkog jezika za odgojno-obrazovni rad specifično s osnovnoškolskom populacijom učenika njemačkog jezika te s obzirom na opseg u ECTS bodovima tek minimalno zaostaje za germanističkim studijima. Isto tako svojim specifičnim težištima u području metodike nastave njemačkog jezika, međukulturnog učenja, književnosti za djecu i mlade i drugim specifičnim sadržajima za razliku od germanističkih studija u potpunosti je orijentiran na razvoj nastavničkih kompetencija za rano učenje i poučavanje njemačkog jezika (razredna nastava) te za nastavu njemačkog jezika u višim razredima osnovne škole…. ...Naime, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik u odnosu na nastavničke kompetencije izjednačeni su s diplomiranim profesorima njemačkog jezika i književnosti („predbolonjski“ studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi regulirano Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) te su prema mišljenju MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) kao diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. doc. dr. sc. Martina Kolar Billege, izv. prof. dr. sc. Vladimira Velički, predstojnica Katedre i izv. prof. dr. sc. Lidija Cvikić - Katedra za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu, UFZG “...S obzirom na sadržaj i ishode studijskoga programa Učiteljski studij s Modulom hrvatski jezik, koji obuhvaća metodike hrvatskoga jezika, matične znanosti (iz kojih se crpi sadržaj učenja/poučavanja u nastavnim programima / kurikulima materinskoga jezika) i odgovarajuće odgojno-obrazovne znanosti (koje su potrebne za transferiranje sadržaja u program i u neposredni metodički čin), navedeni studij obrazuje stručnjake koji su u potpunosti kompetentni za izvođenje nastave Hrvatskoga jezika u obveznoj osnovnoj školi…” Nadalje referiram se i na komentar iz Savjetovanja s javnošću o Nacrtu prijedloga odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (2018.); Izvor:https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=6720 Mario Dumančić 29.01.2018 22:19 “...Uvidom u kurikulum odgovorno tvrdim da sva navedena zanimanja na predloženom popisu učitelja i nastavnika informatike u osnovnim školama mogu izvesti sve ishode učenja u novom Kurikulumu (osnovna škola). Studenti Modula informatike Učiteljskog fakulteta (razvidno kroz Silabuse) imaju stručne kompetencije za izvođenje ovog Kurikuluma u osnovnoj školi i ne postoje razlozi da ti učitelji budu zakinuti. Iz tog razloga predlažem da se zabilješka koja to dovodi u pitanje makne iz ovako važnog dokumenta. Slijedom svega navedenog, smatram kako je pogrešno ustrajati u daljnjem zakindanju prava učitelja s pojačanim predmetima te apeliram da nas se prestane klasificirati kao građane drugog i trećeg reda i omogući jednakost u daljnjem zapošljavanju na poslovima učitelja predmetne nastave u osnovnim školama na temelju nedvojbeno stečenih kompetencija za rad s učenicima osnovnoškolske dobi (1.-8.r.) Sa štovanjem, Marija Svirčić Horvat, diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena.
14 Andrea Gašparec Dražić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti članak 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Obrazloženje: Navest ću svoj primjer, na radnom mjestu učiteljice likovne kulture radim 16 godina. Za to vrijeme redovito sam se stručno usavršavala, četiri puta sam bila mentor učenicima na državnim natjecanjima, dobila priznanje Agencije za odgoj i obrazovanje za izvrsne rezultate u odgoju i obrazovanju, 10 godina sam voditeljica ŽSV-a za učitelje likovne kulture u Požeško-slavonskoj županiji te sam 2015.g. napredovala u zvanje mentora. Sve ove činjenice idu u prilog da ste 2018.g. izmjenom Zakona učinili nepravdu i da smo itekako stručni i osposobljeni za raditi u predmetnoj nastavi. Izmjene Zakona počinju vrijediti osmog dana od objave u "Narodnim novinama" te jedino logično, ispravno , moralno, pravno i ustavno je da se promijene mogu i smiju odnositi samo na učitelje koji nakon osmog dana od objave u "Narodnim novinama" upisuju fakultete. Učiteljima radni staž traje približno 40 godina prije odlaska u mirovinu. To je dugo vremensko razdoblje u kojem će se Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi zasigurno još nekoliko puta mijenjati te smatram da je protuustavno izmjenom Zakona oduzimati nam ranije stečena prava. Odgojno-obrazovni sustav se treba usavršavati i prilagođavati potrebama 21. stoljeća, no isto tako ne možete ignorirati određene zakone i propise koji su prije bili na snazi te naše iskustvo koje smo stekli radeći u predmetnoj nastavi. Srdačno, Andrea Gašparec Dražić, diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Likovna kultura - učitelj mentor - voditeljica Županijskog stručnog vijeća za likovnu kulturu Požeško-slavonske županije Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
15 Željka Belec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti članak 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Kako se i dalje ne bi retroaktivno zakidala stečena prava postojećih stručnjaka tražim izmjenu postojećeg Zakona (članak 105., stavak 6, točke a i b) prema gore navedenom prijedlogu. S poštovanjem, Željka Belec Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena.
16 Martina Požežanac Španjur PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti članak 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Obrazloženje: Izmjenom Zakona koji je stupio na snagu 4.8.2018. godine oduzeta su stečena zakonska prava mnogih generacija diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima ili modulima. Kadar koji se školovao i diplomirao na stručnim studijima učiteljskih fakulteta, prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi, imao je pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u cijeloj osnovnoj školi. Mijenjanje zakona nakon što su ljudi zbog tadašnjeg zakona odabrali određeni studij ih nepravedno diskriminira. Studijski programi učiteljskih fakulteta odobreni su i od Ministarstva i od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR), a prošlogodišnje izmjene članka 105. rezultirale su retrogradnim oduzimanjem stečenih prava, a donesene su ishitreno, bez javne rasprave i analize studijskih programa što je nedopustivo i dovodi u pitanje demokratičnost i ustavnost takvog načina donošenja Zakona. Takve odluke, ako ih se mora donositi, ne smiju uključivati kolege koji su fakultet upisali i završili prije takvih radikalnih izmjena. Kolegica je već u jednom komentaru izanalizirala studije, usporedila ih, te dokazala da su pojačani studiji nepravedno stavljeni na drugo mjesto, pošto se pedagoški i metodički čak i bolje priprema za rad s učenicima od 1.-8. razreda OŠ. Ovaj propust se mora ispraviti, a mnoštvo komentara i argumenata upućuju upravo na to. Ako se želi promijeniti nešto takvo u zakonu, tada bi trebalo izostaviti sve osobe koje su do promjene završile ili upisale takve studije, te također i tada dati na javnu raspravu prije odluke o promjeni. Ovako se osjećamo i jesmo prevareni jer nam je oduzeto ono za što smo radili, učili i usavršavali se godinama. Hvala na razumijevanju. S poštovanjem, Martina Požežanac Španjur, učiteljica razredne nastave s pojačanim predmetom engleski jezik Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena.
17 Martina Lovrak Ivanov PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti članak 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Obrazloženje: Izmjenom Zakona koji je stupio na snagu 4.8.2018. godine oduzeta su stečena zakonska prava mnogih generacija diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima ili modulima. Kadar koji se školovao i diplomirao na stručnim studijima učiteljskih fakulteta, prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi, imao je pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u cijeloj osnovnoj školi. Studijski programi učiteljskih fakulteta odobreni su i od Ministarstva i od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR), a prošlogodišnje izmjene članka 105. rezultirale su retrogradnim oduzimanjem stečenih prava. Učiteljica sam razredne nastave sa pojačanim programom iz prirodoslovlja i 14 godina predajem prirodu i biologiju u osnovnim školama. Pokrenula sam razne ekološke projekte i ekološke volonterske inicijative. Martina Lovrak Ivanov, uč. razredne nastave sa pojačanim programom prirodoslovlja - učitelj mentor Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena.
18 Mirela Petković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, podržavam prijedlog kolegice Dražene Raguž Šimurina. Smatram da bi izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju trebale voditi računa i o prijedlozima zainteresirane javnosti iznesenima u savjetovanjima o drugim Pravilnicima. Naprimjer, kao što i kolegica Raguž Šimurina navodi, tijekom savjetovanja o nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama, bilo je mnogo prijedloga da se matična knjiga više ne vodi u pisanom obliku, a odgovor je bio da je prema Zakonu o odgoju i obrazovanju to obavezno. S poštovanjem, Mirela Petković Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
19 Tea Horvatić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti članak 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Obrazloženje: Izmjenom Zakona koji je stupio na snagu 4.8.2018. godine oduzeta su stečena zakonska prava mnogih generacija diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima ili modulima. Kadar koji se školovao i diplomirao na stručnim studijima učiteljskih fakulteta, prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi, imao je pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u cijeloj osnovnoj školi. Studijski programi učiteljskih fakulteta odobreni su i od Ministarstva i od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR), a prošlogodišnje izmjene članka 105. rezultirale su retrogradnim oduzimanjem stečenih prava, a donesene su ishitreno, bez javne rasprave i analize studijskih programa što je nedopustivo i dovodi u pitanje demokratičnost i ustavnost takvog načina donošenja Zakona. Takve odluke, ako ih se mora donositi, ne smiju uključivati kolege koji su fakultet upisali i završili prije takvih radikalnih izmjena. Konkretno, kao učiteljica s više od 10 godina radnog iskustva u struci, ne vidim kako bih na prijavi za natječaj za novo radno mjesto mogla biti manje stručna od kolega koji završe profesorski smjer i nemaju ni dan radnog iskustva, stručnog usavršavanja, mobilnosti u inozemstvu, rada na Erasmus+ i eTwinning projektima i sl. Podupirem argumente kolege Denisa Kirića o broju održanih sati, a tu se može pridodati napredovanje u struci, objavljeni znanstveni i stručni članci i sve ono što spada u stručno usavršavanje, a iziskuje mnogo zalaganja i vremena. Prema tome, kako se i dalje ne bi retroaktivno zakidala stečena prava postojećih stručnjaka tražim izmjenu postojećeg Zakona (članak 105., stavak 6, točke a i b) prema gore navedenom prijedlogu. S poštovanjem, Tea Horvatić, dipl.učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta engleski jezik, učitelj mentor, Erasmus+ koordinator, Microsoft Educator Expert Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena.
20 SANJA ŠPOLJARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 136. Slažem se s kolegama da riječ "primjereni rok" treba konkretno definirati, ali također smatram da se on ne bi trebao uređivati statutom škole, već bi trebao biti jednak za sve učenike u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
21 Ivica Borić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Slažem se s kolegama, da se stečena prava učitelja razredne nastave s pojačanim programom ne bi trebala dirati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena.
22 Marija Pustišek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 136. Poštovani, svakako treba definirati pojam "primjereni rok" te način kako će roditelj informirati razrednika o razlogu izostanka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
23 Darko Špoljarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 27.a U potpunosti se slažem s činjenicom da je neekonomično održati nastavu za jednog učenika. U srednjoj školi je ponekad zaista teško izvesti sat u redovnoj nastavi pa obično takav jedan učenik ima sat nakon redovite nastave ili nastavnik mora integrirati tog jednog učenika s ostalim učenicima što baš i nije dobro. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
24 Emina Rus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, slažem se sa zahtjevima izmjene članka 105. prema kojima bi se u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstio kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta, odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. I sama sam učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje, te već 12 godina radim na poslovima učiteljice prirode. Smatram da sam tijekom studija stekla potrebne kompetencije koje mi omogućuju izvođenje nastave u višim razredima osnovne škole, te da je diskriminirajuće u Zakon ne uvrstiti osobe koje su školovane po programima odobrenima od strane nadležnog Ministarstva. Sa štovanjem, Emina Rus, učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
25 Mirjana Šutalo Vulić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, slažem se s prijedlogom kolegice Dražene Raguž Šimurina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
26 Natalija Flamaceta Magdić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti članak 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Obrazloženje: Izmjenom Zakona koji je stupio na snagu 4.8.2018. godine oduzeta su stečena zakonska prava mnogih generacija diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima ili modulima. Kadar koji se školovao i diplomirao na stručnim studijima učiteljskih fakulteta, prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi, imao je pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u cijeloj osnovnoj školi. Studijski programi učiteljskih fakulteta odobreni su i od Ministarstva i od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR), a prošlogodišnje izmjene članka 105. rezultirale su retrogradnim oduzimanjem stečenih prava, a donesene su bez javne rasprave i analize studijskih programa što je nedopustivo i dovodi u pitanje demokratičnost i ustavnost takvog načina donošenja Zakona. Takve odluke, ako ih se mora donositi, ne smiju uključivati kolege koji su fakultet upisali i završili prije ovih radikalnih izmjena. Na poslovima učiteljice engleskog jezika od 1.-8. razreda radim 20 godina, ove sam godine sam promovirana u zvanje učitelja savjetnika po drugi puta. Kontinuirano se stručno usavršavam. Od 2005. godine voditeljica sam Županijskog stručnog vijeća Koprivničko-križevačke županije. Smatram da sve navedeno jamči stručnost i kompetencije za održavanje nastave u svim razredima osnovne škole. Kako se i dalje ne bi retroaktivno zakidala stečena prava postojećih stručnjaka tražim izmjenu postojećeg Zakona (članak 105., stavak 6, točke a i b) prema gore navedenom prijedlogu. Natalija Flamaceta Magdić, diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik - učitelj savjetnik - voditeljica Županijskog stručnog vijeća za engleski jezik Koprivničko-križevačke županije Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
27 Renata Bratanović Palaić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti članak 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Obrazloženje: Izmjenom Zakona koji je stupio na snagu 4.8.2018. godine oduzeta su stečena zakonska prava mnogih generacija diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima ili modulima. Kadar koji se školovao i diplomirao na stručnim studijima učiteljskih fakulteta, prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi, imao je pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u cijeloj osnovnoj školi. Studijski programi učiteljskih fakulteta odobreni su i od Ministarstva i od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR), a prošlogodišnje izmjene članka 105. rezultirale su retrogradnim oduzimanjem stečenih prava, a donesene su ishitreno, bez javne rasprave i analize studijskih programa što je nedopustivo i dovodi u pitanje demokratičnost i ustavnost takvog načina donošenja Zakona. Takve odluke, ako ih se mora donositi, ne smiju uključivati kolege koji su fakultet upisali i završili prije takvih radikalnih izmjena. 21 godinu radim na poslovima učiteljice engleskog jezika od 1.-8. razreda, redovito se stručno usavršavam te sam stekla zvanje mentora i nakon toga učitelja savjetnika. 12 godina sam voditeljica Županijskog-stručnog vijeća Koprivničko-križevačke županije. Sve ovo govori da smo i te kako kompetentni predavati u svim razredima osnovne škole. Prema tome, kako se i dalje ne bi retroaktivno zakidala stečena prava postojećih stručnjaka tražim izmjenu postojećeg Zakona (članak 105., stavak 6, točke a i b) prema gore navedenom prijedlogu. S poštovanjem, Renata Bratanović Palaić, diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik - učitelj savjetnik - voditeljica Županijskog stručnog vijeća za engleski jezik Koprivničko-križevačke županije Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
28 Mirjana Bagarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 136. Članak 136. Definirati pojam "primjereni rok" te način kako će roditelj informirati o razlogu izostanka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
29 Dinko Marin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 107. Nastavno na upućivanje viškova manjkova trebali bi biti navedeno koji su to razlozi zbog kojih škola može odbiti radnika koji mu je poslan, ovako isto se stavlja na volju ravnatelja pa razlog može biti ne uklapa mi se u raspored, što svakako nije razlog ali može biti. Način na koji je propisano zbrinjavanje otvara prostor svakakvim rabotama. Ukoliko se ostavi mogućnost da škola odbije iz ovog ili oog razloga poslanu osobu, neka o istom odluči školski odbor, a ne ravnatelj ustanove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
30 Dinko Marin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 85. Poštovani, odredba čl.85. stavka 2 riječ u pravilu se može tumačiti na različite načine. Stoga predlažem da piše Učenik osnovne škole se seli u školi čije upisno područje graniči s upisnim područjem škole iz koje se učenik seli. Naravno trebali bi precizirati ukoliko susjedna škola ne može prihvatiti učenika npr. zbog broja učenika da će ured državne uprave pronaći najbližu školu u koju će upisi biti moguće izvršiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
31 Marijana Bjeliš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 136. Poštovani, U stavku 1. članka 136. osim definicije roka javljanja izostanaka potrebno je odrediti vremenski interval ponavljanja tj. učestalosti izostanaka učenika. S poštovanjem Marijana Bjeliš Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
32 Marija Frinčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti izmjena članka 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: - u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
33 Sanja Maričević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani! Smatram da je u izmjenu Zakona potrebno uvrstiti članak 105, stavak 6, točke a i b, koji je na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona potrebno je uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
34 Dubravka Salopek Weber PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 27.a Ovakve odredbe trebaju postojati i za srednje škole u kojima ima situacija kad (samo) jedan učenik u razredu ima prvi strani jezik drugačiji od ostalih. Vrlo je neekonomično držati redovnu nastavu za samo jednog učenika, a upravo se to ponekad događa u srednjim školama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
35 Denis Kirić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti članak 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Obrazloženje: Izmjenom Zakona koji je stupio na snagu 4.8.2018. godine oduzeta su stečena zakonska prava mnogih generacija diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima ili modulima. Kadar koji se školovao i diplomirao na stručnim studijima učiteljskih fakulteta, prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi, imao je pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u cijeloj osnovnoj školi. Studijski programi učiteljskih fakulteta odobreni su i od Ministarstva i od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR), a prošlogodišnje izmjene članka 105. rezultirale su retrogradnim oduzimanjem stečenih prava, a donesene su ishitreno, bez javne rasprave i analize studijskih programa što je nedopustivo i dovodi u pitanje demokratičnost i ustavnost takvog načina donošenja Zakona. Takve odluke, ako ih se mora donositi, ne smiju uključivati kolege koji su fakultet upisali i završili prije takvih radikalnih izmjena. Iz osobnog primjera, ne vidim kako bih mogao biti manje stručan nakon 15 godina rada, nego sam bio nakon završetka studija. Napominjem da tih 15 godina rada uključuje oko 12 000 održanih sati nastave (23 sata tjedno, 35 tjedana, 15 godina), oko 1 800 sati stručnog usavršavanja (120 sati godišnje), napredovanje u zvanje mentora i voditeljstvo ŽSV-a. Prema tome, kako se i dalje ne bi retroaktivno zakidala stečena prava postojećih stručnjaka tražim izmjenu postojećeg Zakona (članak 105., stavak 6, točke a i b) prema gore navedenom prijedlogu. S poštovanjem, Denis Kirić, diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik - učitelj mentor - voditelj Stručnog vijeća učitelja predmetne nastave u OŠ Hodošan - voditelj Županijskog stručnog vijeća za Engleski jezik Međimurske županije Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
36 Martina Štengl Šoić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, molim da izmjenite članak 105. na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta kako bi se otklonila diskriminacija tog stručnog kadra i kako bi se spriječilo oduzimanje stečenih prava sa završetkom tih studija. Radim u školi već 15 godina. Na početku sam radila na mjestu učiteljice razredne nastave, a od 2008. godine radim na dvije škole na mjestu učiteljice likovne kulture. Smatram da sam dovoljno stručna osoba da predajem i razrednu nastavu i likovnu kulturu u osnovnoj školi te da budem ravnopravna u zapošljavanju s kolegama koji su završili Likovnu akademiju. U sadašnjoj situaciji, kada bih se željela zaposliti u školi bližem mjestu mog stanovanja, ne mogu dobiti posao učiteljice likovne kulture jer su mi oduzeta stečena prava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
37 Dinka Pavić Rosandić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani,smatram da je neophodna izmjena članka 105. na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta kako bi se otklonila diskriminacija tog stručnog kadra i kako bi se spriječilo oduzimanje stečenih prava sa završetkom tih studija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
38 Petra Međimorec Grgurić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 21. Poštovani, u praksi određivanja primjerenog programa obrazovanja, postoje nesuglasice oko toga vrijedi li rješenje o primjerenom programu obrazovanja izdano tijekom osnovnoškolskog obrazovanja i u srednjoj školi, obzirom da je učenik često i upisan temeljem tog rješenja ili je potrebno po upisu učenika u srednju školu ponovno pokrenuti postupak određivanja primjerenog programa srednjeg obrazovanja. Molim pojašnjenje, koja je praksa od navedenih odgovarajuća i koju je stoga potrebno primjenjivati na razini svih srednjoškolskih ustanova u RH. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
39 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOME POSTUPKU Potrebno je izmijeniti i članak 44. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 68/18.), na način da se riječi: „uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu iz članka 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi“ zamijene s riječima: „županiji, odnosno Gradskom uredu“. Članak 44. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 68/18.) glasi: „(2) Osobe kojima je istekao mandat ravnatelja nakon stupanja ovoga Zakona na snagu, a kontinuirano su obavljale dužnost ravnatelja u tri i više mandata, a nisu ponovno imenovane, po isteku mandata imaju pravo biti prijavljene uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu iz članka 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba.“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
40 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 7. Prije ovog članka, nužno je dodati još jedan članak u kojem će se propisati obveza promjene podzakonskih propisa i rok u kojem će se to napraviti, kao što je to lijepo napravljeno u prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o radu (vidi e-savjetovanje o tom propisu). Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
41 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 5. U članku 5. riječi: „riječ: 'ured'“ treba zamijeniti s riječima: „riječi: 'ured iz članka 121. stavka 3. ovog Zakona'“, jer je u članku 122. Zakona, nepotrebno navoditi da je riječ o županiji, odnosno Gradskom uredu koji su navedeni (kao županija i Gradski ured) i u članku 121. stavku 3. istog Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
42 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 4. U članku 4. stavku 2. riječi: „U stavku 7. i 10. riječ: 'ured'“ treba zamijeniti s riječima: „U stavcima 7. i 10. riječi: 'ured iz stavka 3. ovog članka'“, jer sada više nije potrebno u članku 121. stavcima 7. i 10. Zakona, navoditi da je riječ o istom tijelu (županiji, odnosno Gradskom uredu) iz stavka 3. istog članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
43 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 3. Članak 3. stavak 2. koji glasi: „U stavku 6. riječi 'nakon što ju je ured državne uprave, odnosno Gradski ured iz stavka 3. ovoga članka obavijestio' zamjenjuju se riječima: 'nakon što su je županija, odnosno Gradski ured iz stavka 3. ovoga članka obavijestili'.“, je besmislen jer se ta izmjena može tumačiti i na način da školska ustanova u županiji prije popunjavanja radnog mjesta mora dobiti obavijest kako u evidenciji nema odgovarajuće osobe, i od županije i od Gradskog ureda Grada Zagreba, stoga se predlaže da se u članku 107. stavku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17 i 68/18), riječi: „ju je ured državne uprave, odnosno Gradski ured iz stavka 3. ovoga članka obavijestio da u evidenciji“, zamijene s riječima: „primi obavijest županije, odnosno Gradskog ureda da u evidenciji iz stavka 4. ovog članka“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
44 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 2. U članku 2. umjesto riječi: „članku 19. stavku 2. i 3., članku 19. stavku 5.,“ trebalo bi navesti: „članku 19. stavcima 2., 3. i 5.“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
45 Jasna P. Popović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Zašto se prijedlog nacrta promjena neda otvoriti ???? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
46 DRAŽENKA SKUPNJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, smatram da je uz više od desetak različitih izmjena i dopuna ovoga Zakona krajnje vrijeme da se krene u izradu i donošenje novoga jer se ovime samo stvara dodatna pomutnja i otežava snalaženje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
47 Ružica Suton PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 107. Poštovani, slažem se sa komentarom Sanje Kosić i ostalih koji su komentirali o istoj temi. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
48 Ismeta Čerkez PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 136. Poštovani, potrebno je definirati rok javljanja izostanaka. Nekome je "primjereno" i mjesec dana. S poštovanjem, Ismeta Čerkez Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
49 Monika Mađarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti članak 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Obrazloženje: Izmjenom Zakona koji je stupio na snagu 4.8.2018. g oduzeta su stečena zakonska prava trinaest generacija diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima ili modulima što je vidljivo iz samog očitovanja Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu (Pz br. 334) o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, drugo čitanje, P.Z. br. 334, u kojem su članovi Odbora upozorili da će navedene izmjene Zakona rezultirati oduzimanjem stečenih prava učiteljima razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom i modulom. Kadar koji se školovao i diplomirao na stručnim studijima učiteljskih fakulteta, prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi, imao je pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u cijeloj osnovnoj školi. Studijski programi učiteljskih fakulteta odobreni su i od Ministarstva i od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR). Isto Ministarstvo prošlogodišnjim izmjenama pobija svoje mišljenje objavljeno 7. svibnja 2015. g (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni pri zapošljavanju u osnovnoj školi, uključujući rad u predmetnoj nastavi. Analiza studijskih programa te javna rasprava prije donošenja izmjena članka 105.nije provedena pa ostaje nejasno temeljem kojih kriterija i argumenata su izmjene donešene. Iz usporedbe dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranog studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF) koja je objavljena na naknadnom javnom savjetovanju za Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi,»Narodne novine«, broj 6/2019, vidljivo je da ne postoje opravdani argumenti za trenutačni način rangiranje kadra u osnovnoj školi. Prošlogodišnje izmjene članka 105. rezultirale su oduzimanjem stečenih prava učitelja s pojačanim predmetima, a donešene su ishitreno, bez javne rasprave i analize studijskih programa što je nedopustivo i dovodi u pitanje demokratičnost i ustavnost takvog načina donošenja Zakona. Kako se i dalje ne bi retroaktivno zakidala stečena prava postojećih stručnjaka tražim izmjenu postojećeg Zakona (članak 105., stavak 6, točke a i b) prema gore navedenom prijedlogu . S poštovanjem, Monika Mađarić Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
50 Emina Mutabžija-Orešković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, slažem se s komentarom kolegice Dražene Raguž Šimurina. Budući da po struci nisam pravnik, nisam sigurna u kojoj sam mjeri kompetentna komentirati Zakon koji je pisan jezikom struke, kao i pravnu proceduru ali čini mi se da javna savjetovanja kronološki nisu u cijelosti usklađena ako su pojedina savjetovanja uz donošenje izmjena i dopuna u pravilnicima provedena ili se provode i zatvaraju prije završetka savjetovanja i donošenja konačnih izmjena i dopuna Zakona... Uz srdačan pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
51 Sanja Kosić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Predlažem da se članak 105. ispravi na sljedeći način: - u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Kao učiteljica koja je 2004. dobila titulu diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta hrvatski jezik smatram da se pod hitno mora izmijeniti sporni članak jer smo mi učitelji s "pojačanim" jako diskriminirani ni krivi ni dužni.Već se godinama vodi " bitka" o prednosti kod zapošljavanja između nas i kolega sa Filozofskog,koja je neutemeljena i nepravedna.U svim dokumentima Učiteljske akademije stoji da mi koji smo završili neki pojačani predmet ga možemo i predavati jednako kao i kolege sa drugih srodnih fakulteta.Sama sam, već u nekoliko navrata,gubila šansu za posao jer sam po zakonu na b) poziciji. Predlažem da se u zakonu izjednačimo sa kolegama sa Filozofskog,barem što se tiče hrvatskog jezika,i da odluka bude na ravantelju i tijelima koja sudjeluju u izboru kandidata, i stavimo pod rubriku A!! Kao učitelj sa pojačanim hrvatskim radila sam i u razrednoj i predmetnoj nastavi i nije nikad bilo prigovora na moj rad,sa jednako,ako ne i više volje i truda,sam obavljala svoj posao.Također sam mišljenja ,da još jedan plus za nas " pojačane" je puno više metodičkih sadržaja koje smo usvajali i obrađivali kroz svoj studij.Jer ponekad nije dovoljno samo znati znanje,nego ga treba znati i prenijeti.... Sanja Kosić Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
52 Marica Brzica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Slažem se s komentarom kolegice Dražene Raguž Šimurina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
53 Kristina Čobanković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Predlažem da se članak 105. ispravi na sljedeći način: - u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
54 Ella Rakovac Bekeš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , Članak 136. u stavku 1 definirati rok. Riječ "primjerenom" zamjeniti jasnom vrijednošću, npr. 5 radnih dana. Nastavno na to, u stavku 3 obrisati da se primjereni rok definira statutom Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
55 Filip Džankić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovanje, ovim putem i ja upućujem na neizostavnu potrebu izmjene članka 105. gdje bi: - u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona moralo se uvrstiti i kadar kolega sa završenim četverogodišnjim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom za izvođenje nastave odgovarajućeg predmeta. Učitelji koji su završili navedene studije su stekli kvalitetne i zadovoljavajuće kompetencije za rad te ni po čemu ne bi trebali biti svrstani na niži rang prioriteta. Ako dobro i proučimo strukturu nekog od tih studija (Npr. integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij s engleskim/njemačkim jezikom [Modul 835 - Engleski/Njemački]) primijetit ćemo da i sama raspodjela ECTSa bi mogla svrstati studij u dvopredmetni, odnosno ni po čemu inferiornog studijskom programu nastavničkog smjera određenog nastavnog predmeta. Nastavljanjem provedbe članka 105. Zakona ovakvim kakvim je, javno i neosporno se, pri zapošljavanju, diskriminira učitelje koji su stekli navedene kompetencije, retroaktivno im "nulificirajući" te kompetencije stavljajući ih na drugo mjesto ljestvice prioriteta. Takve odluke bi trebale biti trajno donesene unaprijed tako da mladi akademici znaju točno što upisuju pri samom upisu, a eventualne izmjene, ako ih se mora donositi, ne smiju uključivati kolege koji su fakultet upisali i završili prije takvih radikalnih izmjena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
56 Igor Nikičić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani/a, ovim putem naglašavam potrebu izmjene članka 105. na sljedeći način: - u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Učitelji koji su educirani za rad s učenicima u osnovnim školama RH po tadašnjem programu (pojačani predmeti), Sveučilišta koje su pohađali su stekli kompetencije i znanja više nego dostatna za poučavanje predmeta koji im je "pojačan". Iznimno je diskriminrajuće u Zakon ne uvrstiti osobe koje su školovane po uputama nadležnog Ministarstva i Sveučilišta a ovim prijedlogom izmjena Zakona isto nije uvaženo. Učitelji/ce koje su uspješno položile sve potrebne edukacije, kolokvije, predmete i sl. bi ovim prijedlogom izgubili značajan dio njihovih stručnih kompetencija tj. bili bi diskriminirani pri zapošljavanju iako imaju validne potvrde stečenih znanja tj. stručnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
57 Danijel Forjan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Tražimo izmjenu članka 105. na sljedeći način: Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: - u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
58 Dubravka Crnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOME POSTUPKU Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti izmjena članka 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: - u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Obrazloženje: Izmjenom Zakona koji je stupio na snagu 4.8.2018. g kadar učiteljskih fakulteta s pojačanim nastavnim predmetima i modulima, nepravedno je rangiran kao drugi na listi za zapošljavanje u predmetnoj nastavi iza nastavničkih smjerova drugih fakulteta. Navedeni članak izmijenjen je bez prethodne analize studijskih programa i bez javne rasprave. Time su oduzeta stečena zakonska prava trinaest generacija diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima ili modulima što je vidljivo iz samog očitovanja Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu (Pz br. 334) o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, drugo čitanje, P.Z. br. 334, u kojem su članovi Odbora iznijeli mišljenje da će navedene izmjene Zakona rezultirati oduzimanjem stečenih prava učiteljima razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom i modulom. Studijski programi učiteljskih fakulteta odobreni su i od Ministarstva i od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR). Kadar koji se školovao i diplomirao na stručnim studijima učiteljskih fakulteta, prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi, imao je pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u cijeloj osnovnoj školi. Uspješnost njihova rada potvrđuje i samo Ministarstvo znanosti i obrazovanja promovirajući učitelje s pojačanim predmetom u učitelje mentore i učitelje savjetnike te AZOO imenujući ih za voditelje županijskih stručnih vijeća. Nadalje, u Mišljenju MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) navodi se da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni pri zapošljavanju u osnovnoj školi, uključujući rad u predmetnoj nastavi. Prošlogodišnjim izmjenama članka 105. Zakona MZO pobija vlastito mišljenje izneseno u gore navedenom dokumentu. Obzirom da analiza i usporedba studijskih programa nastavničkih fakulteta nije provedena od strane MZO-a prije izmjene članka 105., a javna rasprava nije provedena, kao primjer navodim usporedbu dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranog studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF) koja je objavljena na naknadnom javnom savjetovanju za Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, »Narodne novine«, broj 6/2019: Izv. prof. dr. sc. Smiljana Narančić Kovač - Katedra za obrazovanje učitelja engleskog jezika, UFZG Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što navedeni studijski program učiteljskoga studija s engleskim jezikom: i) jest program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, ii) uključuje cjeloviti petogodišnji studij engleskoga jezika koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost, iii) jest integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. Nadalje, taj studij (ovo se ne odnosi na modul, integriran u usporedni učiteljski studij) opsegom odgovara nastavničkom smjeru studija engleskoga jezika na filozofskim fakultetima. Usporedbom dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranoga studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF), utvrđuje se sljedeće: 1.1. TABLICA OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA FFZG/UFZG BROJ ECTS BODOVA / PREDMETA Obavezni predmeti studija engleskog jezika: 102 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 98 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Diplomski rad na studiju engleskog jezika: 10 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 14 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Obavezni kolegiji + diplomski rad (ako se brani na studiju engleskog jezika): 112 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 112 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj predmeta u okviru studija engleskog jezika: 21 - Filozofski fakultet u Zagrebu 40 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj obaveznih i izbornih predmeta: 3 - Filozofski fakultet u Zagrebu 3 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova izbornih predmeta: 18 - ECTS Filozofski fakultet u Zagrebu 5-12 - ECTS Učiteljski fakultet u Zagrebu Iz toga slijedi da su uspoređeni studiji po broju ECTS bodova u bitnome jednaki. Razlike su u broju bodova posvećenih izbornim kolegijima i u broju kolegija koji na FF načelno imaju veću bodovnu vrijednost. Daljnjom se usporednom analizom također utvrđuje sljedeće: 1.2. TABLICA METODIČKIH TE PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKO- DIDAKTIČKIH PREDMETA FFZG/UFZG BROJ ECTS BODOVA / PREDMETA Broj predmeta iz metodike nastave engleskog jezika u obveznom programu: 4 - Filozofski fakultet u Zagrebu 16 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova iz metodike nastave engleskog jezika u obveznom programu: 12 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 36 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj predmeta iz predmeta općega pedagoško-psihološko-didaktičkoga obrazovanja, ne računajući metodike drugih predmeta: 3 - Filozofski fakultet u Zagrebu 15 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova iz predmeta općega pedagoško-psihološko-didaktičkoga obrazovanja, ne računajući metodike drugih predmeta: 18 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 41 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu POSTOTAK Postotak ECTS bodova kolegija iz metodike nastave engleskoga jezika u odnosu na ukupan broj bodova obveznih predmeta 11,7% - Filozofski fakultet u Zagrebu 36,7% - Učiteljski fakultet u Zagrebu Iz toga slijedi da učiteljski studij posvećuje više pozornosti općim pedagoškim kompetencijama i metodici nastave engleskoga jezika nego nastavnički smjer anglistike, pri čemu se magistri primarnoga obrazovanja usko specijaliziraju za učenike osnovne škole, i nižih i viših razreda (dakle i za razrednu i za predmetnu nastavu), dok se magistri edukacije engleskoga jezika i književnosti obrazuju za predmetnu nastavu engleskoga jezika svim dobnim skupinama i obrazovnim kontekstima. Studijski se programi načelno ne razlikuju po sadržajima kolegija jezičnoga područja, ali se razlikuju po sadržajima u području književnosti, kulture i metodike: na FF oni su usmjereni općenito, a na UF razmatraju se s aspekta dječjega svijeta i poučavanja stranoga jezika mlađim učenicima. Primjerice, dok su književni kolegiji na FF usmjereni na povijest engleske (anglofone) književnosti i uopće ne razmatraju djela dječje književnosti, na UF je naglasak na dječjoj književnosti, književnosti za mladež i na slikovnici. U Dopunskoj ispravi o studiju, koja se uz diplomu izdaje temeljem članka 84., stavka 5. Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03 i dopune i izmjene zaključno s NN 131/17), navode se ispiti, ocjene te opis stečene kvalifikacije. Dopunska isprava o učiteljskom studiju s engleskim jezikom uključuje: - napomenu: „Kompetencije stečene u dijelu studija smjera engleskog jezika omogućavaju samostalno izvođenje nastave engleskoga jezika od 1. do 8. razreda osnovne škole“, - popis stečenih posebnih kompetencije za odgojno-obrazovni rad u nastavi engleskoga jezika, - sljedeći opis profesionalnoga statusa: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Konačno, članak 6 predloženoga teksta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi upravo se odnosi na nastavu engleskoga jezika u OSNOVNOJ školi, a iz navedenih je činjenica jasno da su stečene nastavničke/učiteljske kompetencije magistara primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom primjerenije učenicima osnovnoškolske dobi nego kompetencije magistara edukacije engleskoga jezika i književnosti. ... 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnim učiteljima engleskoga jezika. S obzirom na iznesene argumente tražim izmjenu postojećeg Zakona (članak 105., stavak 6, točke a i b) prema gore navedenom prijedlogu a kako se ne bi retroaktivno zakidala stečena prava postojećih stručnjak što dovodi u pitanje ustavnost ovakvih odluka. [1] Poveznica na javnu raspravu o Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, iz 2019..: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=8774 S poštovanjem, Dubravka Crnić, univ. spec. polit. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
59 Dražena Raguž Šimurina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Poštovani, nastavno na Pravilnike za koje je u tijeku e-savjetovamje i za koje su gotova izvješća, predlažem da se u Zakon o odgoju i obrazovanju implementiraju promjene koje se predlažu u istim od strane zainteresirane javnosti, a komentar je da se u istim Pravilnicima ne mogu usvojiti jer su u Zakonu o odgoju i obrazovanju koji je iznad njih. Primjerice, u prijedlogu nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama, jako puno je prijedloga da nije potrebno više voditi evidenciju u pisanom obliku Matične knjige. Odgovor stručnjaka je da je u prema Zakonu o odgoju i obrazovanju čl. 138 i čl. 139 to obavezno, pa evo prilike da se to promjeni u ovome Prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
60 Petra Šelebaj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOME POSTUPKU Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti članak 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Obrazloženje: Izmjenom Zakona koji je stupio na snagu 4.8.2018. g oduzeta su stečena zakonska prava trinaest generacija diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima ili modulima što je vidljivo iz samog očitovanja Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu (Pz br. 334) o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, drugo čitanje, P.Z. br. 334, u kojem su članovi Odbora upozorili da će navedene izmjene Zakona rezultirati oduzimanjem stečenih prava učiteljima razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom i modulom. Kadar koji se školovao i diplomirao na stručnim studijima učiteljskih fakulteta, prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi, imao je pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u cijeloj osnovnoj školi. Studijski programi učiteljskih fakulteta odobreni su i od Ministarstva i od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR). Isto Ministarstvo prošlogodišnjim izmjenama pobija svoje mišljenje objavljeno 7. svibnja 2015. g (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni pri zapošljavanju u osnovnoj školi, uključujući rad u predmetnoj nastavi. Analiza studijskih programa te javna rasprava prije donošenja izmjena članka 105.nije provedena pa ostaje nejasno temeljem kojih kriterija i argumenata su izmjene donešene. Iz usporedbe dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranog studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF) koja je objavljena na naknadnom javnom savjetovanju za Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi,»Narodne novine«, broj 6/2019, vidljivo je da ne postoje opravdani argumenti za trenutačni način rangiranje kadra u osnovnoj školi. Prošlogodišnje izmjene članka 105. rezultirale su oduzimanjem stečenih prava učitelja s pojačanim predmetima, a donešene su ishitreno, bez javne rasprave i analize studijskih programa što je nedopustivo i dovodi u pitanje demokratičnost i ustavnost takvog načina donošenja Zakona. Kako se i dalje ne bi retroaktivno zakidala stečena prava postojećih stručnjaka tražim izmjenu postojećeg Zakona (članak 105., stavak 6, točke a i b) prema gore navedenom prijedlogu . S poštovanjem, Petra Šelebaj Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena
61 Iva Palčić Strčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA , IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOME POSTUPKU IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOME POSTUPKU Poštovani, molim da se u izmjenu Zakona uvrsti članak 105, stavak 6, točke a i b, na snazi od 4.8.2018. g. Predlažem da se navedeni članak ispravi na sljedeći način: - u točku a) stavka 6. članka 105. Zakona uvrstiti kadar sa završenim četverogodišnjim dodiplomskim stručnim studijem razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s modulom, odnosno pojačanim predmetom, za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta. Obrazloženje: Izmjenom Zakona koji je stupio na snagu 4.8.2018. g kadar učiteljskih fakulteta s pojačanim nastavnim predmetima i modulima, nepravedno je rangiran kao drugi na listi za zapošljavanje u predmetnoj nastavi iza nastavničkih smjerova drugih fakulteta. Navedeni članak izmijenjen je bez prethodne analize studijskih programa i bez javne rasprave. Time su oduzeta stečena zakonska prava trinaest generacija diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima ili modulima što je vidljivo iz samog očitovanja Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu (Pz br. 334) o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, drugo čitanje, P.Z. br. 334, u kojem su članovi Odbora iznijeli mišljenje da će navedene izmjene Zakona rezultirati oduzimanjem stečenih prava učiteljima razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom i modulom. Studijski programi učiteljskih fakulteta odobreni su i od Ministarstva i od Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR). Kadar koji se školovao i diplomirao na stručnim studijima učiteljskih fakulteta, prema zakonima i propisima koji su tada bili na snazi, imao je pravo raditi na poslovima predmetnih učitelja u cijeloj osnovnoj školi. Uspješnost njihova rada potvrđuje i samo Ministarstvo znanosti i obrazovanja promovirajući učitelje s pojačanim predmetom u učitelje mentore i učitelje savjetnike te AZOO imenujući ih za voditelje županijskih stručnih vijeća. Nadalje, u Mišljenju MZOS-a od 7. svibnja 2015. g (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) navodi se da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni pri zapošljavanju u osnovnoj školi, uključujući rad u predmetnoj nastavi. Prošlogodišnjim izmjenama članka 105. Zakona MZO pobija vlastito mišljenje izneseno u gore navedenom dokumentu. Obzirom da analiza i usporedba studijskih programa nastavničkih fakulteta nije provedena od strane MZO-a prije izmjene članka 105., a javna rasprava nije provedena, kao primjer navodim usporedbu [1] dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranog studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF) koja je objavljena na naknadnom javnom savjetovanju za Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, »Narodne novine«, broj 6/2019: Izv. prof. dr. sc. Smiljana Narančić Kovač - Katedra za obrazovanje učitelja engleskog jezika, UFZG Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što navedeni studijski program učiteljskoga studija s engleskim jezikom: i) jest program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, ii) uključuje cjeloviti petogodišnji studij engleskoga jezika koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost, iii) jest integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. Nadalje, taj studij (ovo se ne odnosi na modul, integriran u usporedni učiteljski studij) opsegom odgovara nastavničkom smjeru studija engleskoga jezika na filozofskim fakultetima. Usporedbom dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranoga studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF), utvrđuje se sljedeće: 1.1. TABLICA OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA FFZG/UFZG BROJ ECTS BODOVA / PREDMETA Obavezni predmeti studija engleskog jezika: 102 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 98 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Diplomski rad na studiju engleskog jezika: 10 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 14 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Obavezni kolegiji + diplomski rad (ako se brani na studiju engleskog jezika): 112 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 112 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj predmeta u okviru studija engleskog jezika: 21 - Filozofski fakultet u Zagrebu 40 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj obaveznih i izbornih predmeta: 3 - Filozofski fakultet u Zagrebu 3 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova izbornih predmeta: 18 - ECTS Filozofski fakultet u Zagrebu 5-12 - ECTS Učiteljski fakultet u Zagrebu Iz toga slijedi da su uspoređeni studiji po broju ECTS bodova u bitnome jednaki. Razlike su u broju bodova posvećenih izbornim kolegijima i u broju kolegija koji na FF načelno imaju veću bodovnu vrijednost. Daljnjom se usporednom analizom također utvrđuje sljedeće: 1.2. TABLICA METODIČKIH TE PEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKO- DIDAKTIČKIH PREDMETA FFZG/UFZG BROJ ECTS BODOVA / PREDMETA Broj predmeta iz metodike nastave engleskog jezika u obveznom programu: 4 - Filozofski fakultet u Zagrebu 16 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova iz metodike nastave engleskog jezika u obveznom programu: 12 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 36 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj predmeta iz predmeta općega pedagoško-psihološko-didaktičkoga obrazovanja, ne računajući metodike drugih predmeta: 3 - Filozofski fakultet u Zagrebu 15 - Učiteljski fakultet u Zagrebu Broj ECTS bodova iz predmeta općega pedagoško-psihološko-didaktičkoga obrazovanja, ne računajući metodike drugih predmeta: 18 ECTS - Filozofski fakultet u Zagrebu 41 ECTS - Učiteljski fakultet u Zagrebu POSTOTAK Postotak ECTS bodova kolegija iz metodike nastave engleskoga jezika u odnosu na ukupan broj bodova obveznih predmeta 11,7% - Filozofski fakultet u Zagrebu 36,7% - Učiteljski fakultet u Zagrebu Iz toga slijedi da učiteljski studij posvećuje više pozornosti općim pedagoškim kompetencijama i metodici nastave engleskoga jezika nego nastavnički smjer anglistike, pri čemu se magistri primarnoga obrazovanja usko specijaliziraju za učenike osnovne škole, i nižih i viših razreda (dakle i za razrednu i za predmetnu nastavu), dok se magistri edukacije engleskoga jezika i književnosti obrazuju za predmetnu nastavu engleskoga jezika svim dobnim skupinama i obrazovnim kontekstima. Studijski se programi načelno ne razlikuju po sadržajima kolegija jezičnoga područja, ali se razlikuju po sadržajima u području književnosti, kulture i metodike: na FF oni su usmjereni općenito, a na UF razmatraju se s aspekta dječjega svijeta i poučavanja stranoga jezika mlađim učenicima. Primjerice, dok su književni kolegiji na FF usmjereni na povijest engleske (anglofone) književnosti i uopće ne razmatraju djela dječje književnosti, na UF je naglasak na dječjoj književnosti, književnosti za mladež i na slikovnici. U Dopunskoj ispravi o studiju, koja se uz diplomu izdaje temeljem članka 84., stavka 5. Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03 i dopune i izmjene zaključno s NN 131/17), navode se ispiti, ocjene te opis stečene kvalifikacije. Dopunska isprava o učiteljskom studiju s engleskim jezikom uključuje: - napomenu: „Kompetencije stečene u dijelu studija smjera engleskog jezika omogućavaju samostalno izvođenje nastave engleskoga jezika od 1. do 8. razreda osnovne škole“, - popis stečenih posebnih kompetencije za odgojno-obrazovni rad u nastavi engleskoga jezika, - sljedeći opis profesionalnoga statusa: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Konačno, članak 6 predloženoga teksta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi upravo se odnosi na nastavu engleskoga jezika u OSNOVNOJ školi, a iz navedenih je činjenica jasno da su stečene nastavničke/učiteljske kompetencije magistara primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom primjerenije učenicima osnovnoškolske dobi nego kompetencije magistara edukacije engleskoga jezika i književnosti. ... 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnim učiteljima engleskoga jezika. S obzirom na iznesene argumente tražim izmjenu postojećeg Zakona (članak 105., stavak 6, točke a i b) prema gore navedenom prijedlogu a kako se ne bi retroaktivno zakidala stečena prava postojećih stručnjak što dovodi u pitanje ustavnost ovakvih odluka. [1] Poveznica na javnu raspravu o Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, iz 2019. g.: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=8774 S poštovanjem, Iva Palčić Strčić, učitelj mentor Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Međutim, ove izmjene Zakona odnose se isključivo na usklađivanje Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa Zakonom o sustavu državne uprave. O navedenom će se voditi računa pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ili njegovih izmjena