Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DORIJAN JAGAČIĆ TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, Članak 24. Rok je prekratak- u (2) u roku do 30 dana Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 DORIJAN JAGAČIĆ TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, Članak 6. U (2)- Svaka je zupanija duzna poticati otvaranje i rad ureda za pruzanje besplatne primarne pravne pomoci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 DORIJAN JAGAČIĆ TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, Članak 4. U 11. dodati- Iz imovnog stanja se izuzimaju nekretnine koje podnositelj zahtjeva samo odrzava, osobito zemljiste. U tom smislu podnositelj ima pravo potkrijepiti nekoristenje, U 12. dodati ...umanjen za iznos uplacenog poreza i prireza te novcanog dugovanja! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI U prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći nedostaje članak prijelazne odredbe s kojom bi se propisalo u kojem roku će se uskladiti podzakonski propisi s ovim izmjenama Zakona. Prihvaćen U Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona bit će dodana prijelazna odredba.
5 Kuća ljudskih prava Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI , III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Članak 35. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći predviđa osiguravanje sredstava za organiziranje i pružanje pravne pomoći u državnom proračunu kao i mogućnost osiguravanja sredstava za pružanje pravne pomoći i iz sredstava tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te donacija i drugih prihoda u skladu sa zakonom. S obzirom na nejednaku regionalnu rasprostranjenost pružateljica besplatne pravne pomoći, tešku dostupnost besplatne pravne pomoći stanovnicima udaljenih i ruralnih područja te uzimajući u obzir novo upravno uređenje, bilo bi uputno zakonski urediti da financiranje pružanja besplatne pravne pomoći iz proračuna jedinica lokalne i područne samouprave ne bude samo njihova mogućnost, već i obaveza. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Kuća ljudskih prava Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nadležno ministarstvo i jedinice područne (regionalne) samouprave trebaju raditi na osvještavanju i informiranju građana i građanki o postojanju i mogućnostima korištenja sustava besplatne pravne pomoći te unaprijediti komunikaciju s ovlaštenim pružateljicama besplatne pravne pomoći čija su iskustva i znanja od izuzetnog značaja u kreiranju i razvijanju budućih politika. Također je izuzetno važna suradnja u obliku edukacija, okruglih stolova i redovitih informativnih sastanaka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Kuća ljudskih prava Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI Iako je svrha ovog Prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći usklađivanje s odredbama Zakona o sustavu državne uprave, Kuća ljudskih prava Zagreb koristi priliku javnog savjetovanja u odnosu na izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kako bi ukazala na uočene nedostatke u sustavu besplatne pravne pomoći koje je nužno adresirati radi njegova unapređenja i efikasnijeg funkcioniranja. Tematska istraživanja kao i godišnja izvješća Pučke pravobraniteljice iz godine u godinu kao najveće probleme u sustavu besplatne pravne pomoći izdvajaju nedostatno i neadekvatno organizirano financiranje iz čega proizlazi i većina preostalih nedostataka tog sustava, što uključuje neizvjesnost kontinuiteta rada pružateljica, pitanje odgovornosti prema strankama, dostupnost besplatne pravne pomoći u ruralnim područjima te neinformiranost građana i građanki o postojanju ovog mehanizma zaštite ljudskih prava. Pored povećanja proračunskih sredstava za pružanje besplatne pravne pomoći, smatramo važnim istaknuti kako bi nadležno ministarstvo trebalo natječaj za financiranje projekata pružateljica besplatne pravne pomoći objaviti u vremenskom periodu propisanom zakonom, a istu bi logiku trebala slijediti i objava rezultata natječaja. Na taj bi način pružateljice pravovremeno i u skladu s raspoloživim sredstvima mogle planirati vlastite aktivnosti i osigurati sustavnost i zadovoljavajuću razinu kvalitete u svome radu, a kriteriji dodjele financijskih sredstava pružateljicama besplatne pravne pomoći trebaju biti jasni i transparentni. Uvođenje višegodišnjeg financiranja pružateljica primarne pravne pomoći značajno bi doprinijelo kontinuitetu rada i pružanja besplatne pravne pomoći. Postojeća teritorijalna rasprostranjenost pružateljica besplatne pravne izuzetno je neravnomjerna i izravno diskriminira brojne građane i građanke ruralnih i udaljenih područja, ali i većih administrativnih središta nekih županija. Prilikom donošenja odluke o financiranju projekata besplatne pravne pomoći trebalo bi se stoga uzimati u obzir ravnomjernu regionalnu zastupljenost pružatelja kako bi se osigurala što veća teritorijalna dostupnost. Konačno, rad zakonom ustrojenog Povjerenstva za besplatnu pravnu pomoć trebao bi biti sustavan i transparentan, a članovi Povjerenstva poznati zainteresiranoj javnosti. Promišljena ulaganja u sustav besplatne pravne pomoći svakako su nužna i neodgodiva, međutim ona ne bi smjela biti isključivo financijske prirode. S obzirom da problemi postojećeg sustava besplatne pravne pomoći ne proizlaze nužno iz neprikladnog zakonodavstva, nego načina njegove nedosljedne primjene i percipirane važnosti, sustav besplatne pravne pomoći trebao bi biti utemeljen i na sustavnim nacionalnim analizama društvenih potreba, kako bi adekvatno odgovorio na potrebe građana i građanki i omogućio im ostvarivanje njihovog temeljnog ljudskog prava odnosno prava na pristup pravdi. Primljeno na znanje Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18. srpnja 2019. godine donijela Zaključak o određivanju zadaća nadležnih tijela državne uprave u provedbi mjere 1.4.4. "Decentralizacija i racionalizacija", utvrđene Nacionalnim programom reformi 2019 (dalje: Zaključak).Navedenim Zaključkom nadležna tijela državne uprave zadužena su da, radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave ("Narodne novine", broj 66/19.), najkasnije do 10. rujna 2019. godine u proceduru Vlade Republike Hrvatske upute nacrte odgovarajućih izmjena zakona kojima je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslova državne uprave kojima će se odnosni poslovi državne uprave povjeriti županijama, vodeći računa da izmjene zakona budu usmjerene isključivo na provedbu zadaća određenih Zaključkom te da sadrže jednoobrazne završne odredbe o stupanju na snagu 1. siječnja 2020. godine.