Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zaineresiranom javnošću o nacrtu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 SINDIKAT ZAPOSLENIH U POLJOPRIVREDI, PREHRAMBENOJ I DUHANSKOJ INDUSTRIJI I VODOPRIVREDI HRVATSKE NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA Sindikat PPDIV najveći je granski sindikat u Republici Hrvatskoj u proizvodnoj i prehrambenoj industriji te djeluje u velikom broju trgovačkih društava koja će direktno biti pogođena uvođenjem predloženih izmjena navedenog zakona. Namjera Vlade da se uvedu nove trošarine na bezalkoholna pića vezano uz količinu šećera koju ista sadrže, vjerujemo protivno je interesu proizvodnje u Hrvatskoj, ali i hrvatskih građana i gospodarstva općenito. Podržavamo brigu Vlade za zdravlje građana, ali uvođenje tzv. "poreza na šećer" i to kod samo jedne vrste proizvoda nije se pokazalo kao efikasna mjera u promjeni prehrambenih navika, dok se na taj način potiče prekogranična potrošnja te ugrožavaju domaća proizvodnja i radna mjesta na domaćem tržištu. Hrvatski građani već sada u velikom broju prehrambene proizvode kupuju u susjednim zemljama, a rastom cijena bezalkoholnih napitaka to će biti još izraženije. Čak je i Danska, koja je među prvima bila uvela sličan porez na sokove, od njega odustala nakon što je značajno porasla prekogranična potrošnja. Predviđa se da će porez na zašećerena osvježavajuća pića u Velikoj Britaniji dovesti do ukidanja više od 4 000 radnih mjesta u proizvodnji, maloprodaji i ugostiteljstvu. U Meksiku je "porez na šećer" doveo do gubitka više od 10 000 radnih mjesta u industriji i zatvaranja 30 000 malih trgovina. Mišljenja smo da je Hrvatskoj u ovom trenutku prioritet održavanje radnih mjesta i gospodarske proizvodnje u odnosu na upitni dobitak za državni proračun. U konačnici, potencijalm gubitkom radnih mjesta koji bi za sobom povukao i smanjenje prihoda državnog proračuna s te osnove (porezi na dohodak i vezani nameti) deficit državnog proračuna bi bio značajniji nego što je sad. Pozitivnog učinka na zdravlje neće biti jer potrošači i na razvijenijim tržištima šećer nastavljaju konzumirati kroz druge proizvode koji nisu obuhvaćeni porezom ili se okreću jeftinijim, i manje kvalitetnim, uvoznim proizvodima. Građane treba educirati i zajedno s cijelom prehrambenom industrijom raditi na širenju ponude zdravijih alternativa te tu vidimo mogućnost provođenja brige države o zdravlju građana. Industrija bezalkoholnih pića uložila je znatna sredstva u istraživanje i izmjene u sastavima postojećih te razvoj novih proizvoda i već i na hrvatsko tržište uvodi proizvode s manje ili bez šećera. Odgovorna država takve radnje treba podržati umjesto da nameće nove poreze i troškove. Važno je znati i da će poskupljenje najviše pogoditi one koji imaju najniže prihode, jer takva skupina građana veći dio svojih prihoda troši za hranu i njima svako poskupljenje najteže pada. I to je još jedan razlog zašto kao sindikat smatramo spornima i štetnima predložene izmjene navedenog zakona. Svaka proizvodnja Hrvatskoj je iznimno važna i zato ju treba čuvati, a ne dodatno otežavati poslovanje proizvodnih tvrtki. Posebice to ne treba činiti već dokazano neuspješnim i štetnim mjerama. Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske da se problemu prekomjerne debljine građana pristupi promišljenije, sveobuhvatnije i primarno kroz edukacije i informiranje potrošača. I to zajednički s industrijom, a ne protiv nje. Nije prihvaćen Sukladno izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, zašećerena bezalkoholna pića su glavni izvor šećera u prehrani, a njegova pretjerana konzumacija je glavni uzrok pretilosti, dijabetesa i propadanja zubi. Oporezivanje je jedna od preporučenih mjera Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje pretjerane konzumacije šećera. Promijenjenim poreznim oblikom će se očekivano podignuti svijest o potrebi manje konzumacije šećera te općenito potaknuti zdravije navike, a i utjecati na industriju kako bi reformulirala bezalkoholna pića prema manjem udjelu šećera. Fiskalna politika je inače uobičajena u poboljšanju javnozdravstvenih učinaka i koristi se u oporezivanju cigareta i alkohola. Vezano za komentar o pojačanoj trgovini izvan granica RH, do nje nije došlo ni ulaskom RH u EU. Od susjednih država, Mađarska ima sustav oporezivanja bezalkoholnih pića temeljem sadržaja šećera te metil ksantina i taurina. Što se tiče uvoza iz trećih država, na njih se primjenjuje carinski nadzor i količinska ograničenja pri uvozu. Nema empirijskih dokaza o utjecaja ovog poreza na gubitak radnih mjesta u proizvodnji.
2 SANDI LAZARIĆ TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 7. Kavu ne treba oporezivati. Isključiti iz popisa proizvoda koji će biti podložni ovom zakonu. Nije prihvaćen Nije dan niti jedan razlog zašto se kava ne bi oporezivala.
3 RENATO HORVAT NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA „x) pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima.“... obrtnik sam,ugostitelj,4 zaposlena,28 godina.najavom svake inspekcije na popisu su ugostitelji uvijek.puno je pitanja i nedoumica.kontroliraju se samo registrirane djelatnosti.neregistrirane ne. smanjenje stope na 13% ovim zakonom samo na dio usluge pripremanja hrane je nikakva bitna olakšica,obzirom da neugostiteljski objekti pružaju istu uslugu.to su trgovački lanci.to liči na olakšice od početka ove godine kada su ugostiteljima ili obrtnicima ukinuta tri doprinosa.tada sa šest doprinosa davanja su iznosila 1900 kuna za vlasnika.ukidanjem ili olakšicama sada imamo samo tri doprinosa koji iznose 1970 kuna davanja.dakle nikakve olakšice nisu stečene ukidanjem tri doprinosa pošto su preostala tri porasla davanja. smanjnjem stope na 13% na ovakav način ne pogoduje se ugostiteljima u radu sa pripremom hrane ili u nebitnom dijelu.čitam svakakve komentare da su ili nisu cijene išle dolje ili nisu prije nekoliko godina smanjenom stopom,istina je ovakva.ako je kava u zagrebu bila 15 kuna.možda je i trebala pojeftiniti.ako je bila 8 kuna teško da je mogla pojeftiniti.to se nebulozne priče laika i neukih u ovom poslu.istina ide dalje..nije bilo poskupljenja usluga.istina ide dalje...konkretno ja sam pokrenuo investicije koje zahtjeva moj posao ,širiti poslovanje,poveći broj zaposlenih...nakon vraćanja na pdv 25% sve je stalo i vratilo se unazad.inspekcijski nadzori su naravno za podržati ,na ovaj način zasigurno ne.to ne postoji nigdje u EU.zakone je teško ili nemoguće zadovoljiti.prisiljeni su mnogi krivotvoriti poslovanje.kažu blago njemu on je na ulazu u trgovinski centar.sve je puno.radi dva djelatnika kao i u kvartovskom kafiću.dkale nije točno da stopa od 13 posto nije donijela dobrobiti.upravo suprotno DA.pokrenula je investicije,zakonski se poslovalo.ova najavljena stopa ne jedan minimalan dio neće donijeti baš nikakvu olašicu ugostiteljima.koji su širokog raspona.od malih i puno većih.dok trgovački lanci prodaju isto što i ugostitelji.to se zove nelojalna konkurencija.ugostitelji su uvijek na udaru.ne zato što muljaju nego zato što rade sa gotovinom.naravno ne generalno. kada bi stopa bila 13% na proizvode sve osim na žestoka pića kao i prije ima mjesta za investicije koje su stale-u mom slučaju.stopa pdva je narasla cca za plaću radnika.što govori da jedan radnik manje u poslu.puniti državni buđet je naravno ispravno.no na ovaj način to nevjerujem da će biti slučaj.vani je porezni sustav kontrole puno drugačiji i konkretniji.za što se zalažem.no treba dati uvjete za rad prije svega.kako u ugostiteljstvu tako i u drugim segmentima.ništa se ne postiže ovakvim kontrolama.dokaz su podatci koji su objavljeni na službenim stranicama inspektorata.statistika je pokazala da se više reda i pdva ubere sa boljim uvjetima rada.nito generalno ne želi raditi u sivoj zoni.na ovaj način je vrlo teško poslovati.ugostitelji su mnogima kamen spoticanja,no ne sagledavaju se u realnom svjetlu.je neželim biti bogat.samo živjeti.ova zakonska olakšica mi tome nećže pridonijeti.investicijom koja je stala država bi ubraala više pdva nego ovom mjerom kao olakšicom i razumijevanjem da će ta djelatnost smanjiti sivu zonu.ovakvom ne.realna stopa pdva za ugostitelje kao i u EU je 13% obzirom na stope pdva u nabavi,većinom 13%,to su mogućnosti za poslovanje,investicije,povećanje plaća,bolje uvjete za radnike i poslodavce,kontrolu nabavljača,tada se zalažem za rigorozne konntrole ugostitelja koji ne poštuju te mjere.ova mjera to nije.ništa se promijeniti neće.rigorozne mjere drastično.a ne ovakve kontrole koje ne daju rezultate nikakve osim punjenje buđeta represivnim mjerama,i nerazumnimm mjerama,zakonima.ugostitelji nisu opterećeni samo pdvom od 25%,puno drugih davanja koje druge djelatnosti nemaju.ako ste soboslikar davanja su tri puta manja za vlasnika.jako dobro mi je poznata situacija u ugostiteljstvu.većinom se radi godinu dvije,promjeni ime na papiru i slično.ja snosim posljedice takvih mogućnosti i manipulacija.dizanje poreza toj djelatnosti opterećenom sa više davanja nego druge djelatnosti nije način.nadalje,u ugostiteljstbvu za razliku od drugih djelatnosti je potrebno stalno ulagati u inventar,aparate-nema tu skidanja pdva(odbitka bitnog u obrtu) i slično.i svega toga proizlazi da ova mjera nikako nije pogodila bit niti pridonijela bitno ničemu.pdv od 13% na sve osim na žestoka pića bi bila korisna i bitna mjera. primjer je ugostiteljstvo u njemačkoj.sasvim drugačiji poreezni sustav.oktoberfest.vlasnik zakupi prostor-paušalno plaća pdv,zaposli djelatnika.zaduži ga za određenu količini recimo pive za cca eura.nema potrebe za imspekcijama niti ih ima.oktoberfest i njemaču kao uređenu državu sa pozitivnim priljevom davanja netreba ni spominjati.kod nas se sve svodi na čekanje iza čoška da li je izdan račun ili ne.a što se dešava kada ode inspekcija.ništa.sada su bili.nema ih.ne kuca se više.nikako da država shvati da ako je stopa 13% raširebna na širi raspon artikala nema ni malo potrebe za manipulacijama koje će ćini mi se ostati kao i do sada.ja se zalažem za sustav od 13% iz tih razloga i primjera izvana na sve artikle u ugostiteljstvu koje je opterećeno davanjima vipše nego druge djelaztnosti-za one koji netnaju-uz 13 % za sve artikle osim žestokih pića koje bih oporezovao u nebo,zalažem se i za još rigoroznije kontrole nego sada.tako barem rade van Hrvatske.i puno bolje stoje države i buđeti nego ovdje. jedino u Hrvatskoj imate prilikom plaće radnicima plačanje prvo pdv stope što znači da je plača oporezovana prvo stopom pdva od 25%,tek onda ostaje isplatiti plaću(pošto se pdv plaća na promet)naravno tu su i ostala davanja za radnika,vlasnika itd.to dovodi do toga da su davanja na plaću do 70%.to je u redu..sa 25% nije.da radnik koji radi dobije najamnje svojim radom.nije u redu.smanjenjem stope na 13% ,odbicima na tom nivou pdva to se korigira u smislu radnika bolji uvjeti ali i isplativih investicija.mogao bih do pr3ekosutra o poreznoj politici koja ne pridonosi ekonomiji nego državnom buđet i opet je u deficitu.dok u njemačkoj nije.a nitko im ne visi iza čoška i gleda da li je izado račuin ili ne.danas se to radi tehnologijom ne represijom inspektorata.naravno ne optužujem inspektorat u nikakvom smislu.oni obavljaju svoju zakonsku zadaću.zakon je loš kao i ovaj o smanjenju pdva koji zvoni na sva zvona pdv 13%-na ništa.većina objekata od toga koristi imati bitne neće.pdv na sve osim žestoka pića i rigoroznije mjere.to svakako nosi osjetno i odmah na bolje.ovo ne.spomoiinje se izračun smanjenja tri doprinosa i koliko je država "izgubil" time a ne spominje se paraleleno koliko je dobila povećanjem ostala trri doprinosa. moj komentar,u smislu poreznog zakona nzenam kojeg kruga.ako želite korist i državi i građanima onda je stopa kao i u EU 13%(iako najveća)kod nas je ona realna.ostalo sve ništa ne mijenja.apsolutno ništa. moj iskreni,otvoreni rpijedlog.nadam se vrijeme je odavno prošlo kada je sve stalo ili ide unazad.to bi bio korak naprijed.svakako.unatoč komentarima koji ne ppoznaju temu. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena jer nije predmet izmjena i dopune predmetnog Zakona, već se odnosi na Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
4 PricewaterhouseCoopers d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA 1. Opći komentar - zakonodavni postupak Obavili smo analizu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (dalje u komentarima „prijedlog Zakona“) te u nastavku dajemo komentare. Uvodno napominjemo da je donošenje svakog zakona postupak propisan (tj. uređen) Ustavom i Poslovnikom Hrvatskog sabora (a naziva se „zakonodavni postupak“). Svaki prijedlog Zakona, između ostalog, mora sadržavati: - ustavnu osnovu donošenja Zakona, - ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom i posljedice koje će iz donošenja Zakona proisteći, - ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje Zakona. Na mrežnim stranicama Vlade Republike Hrvatske (koja je predlagatelj Zakona o kojemu je riječ), Ured za zakonodavstvo navodi da je procjena učinaka propisa jedan od alata kojim se može utjecati na kvalitetu zakonodavstva. Procjena učinaka propisa u hrvatskom zakonodavstvu uređena je Zakonom o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17), kao postupak pripreme i izrade nacrta prijedloga zakona kroz analizu izravnih učinaka, s ciljem odabira optimalnog zakonskog rješenja, a služi tijelima državne uprave, odnosno stručnim nositeljima, u prevenciji nedorečenih, nekvalitetnih, administrativnim preprekama opterećenih zakonskih propisa. Opći cilj postupka procjene učinaka propisa je razmatranje prijedloga mogućih normativnih ili drugih rješenja kojima se potiče poslovno okruženje, jača vladavina prava i smanjuju troškovi provedbe propisa. Predmetnim prijedlogom Zakona u jednom dijelu zakonskih izmjena namjerava se promijeniti dosadašnji sustav oporezivanja bezalkoholnih pića na način da osnova za obračun poreza više ne bude linearno količina bezalkoholnih pića, već se po tom prijedlogu Zakona u obzir uzima udio šećera u bezalkoholnim pićima. Kao razlog navode se javnozdravstveni ciljevi, prvenstveno smanjenje pretilosti kod djece i bolesti povezane s prekomjernim unosom šećera. Također se navode primjeri pojedinih zemalja članica EU koje su već u ranijim razdobljima uvele ovakav sustav oporezivanja. Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije preporuča oporezivanje kao jednu od mjera za smanjenje konzumacije šećera, a citira se i analiza Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, koja navodi postotak pretile djece i njihovu dob u Republici Hrvatskoj. Time je ovim dijelom prijedloga Zakona dana ocjena stanja, definirana su pitanja i procijenjene su posljedice koje će iz donošenja Zakona proisteći. U nastavku predloženih zakonskih izmjena propisuje se i dodatno oporezivanje energetskih napitaka, povrh oporezivanja tih proizvoda zbog sadržaja šećera. Nejasno je, međutim, iz kojeg razloga se ta mjera predlaže jer nije objašnjeno je li i toj mjeri cilj smanjenje pretilosti ili se smatra da je konzumacija tih pića štetna za zdravlje ili je, možda, bitna neka druga posljedica koju treba prevenirati. Navode se nepobitne činjenice da su energetska pića dostupna u Hrvatskoj te se citira istraživanje ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and other Drugs), u kojem se iznose podaci o konzumaciji i njenoj učestalosti kod pojedine dobi. U ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja treba urediti prijedlogom Zakona također se navodi: „Općenito konzumacija energetskih napitaka, njihovo reklamiranje te cjelokupna kombinacija sastojaka zbog njihove međusobne interakcije, prema mišljenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije pogodna za djecu i mlade. Nakon miješanja energetskih napitaka s alkoholnim pićima evidentirano je nekoliko smrtnih slučajeva u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, osim pukog navođenja spomenutih podataka iz istraživanja ESPAD-a o konzumaciji energetskih pića kod učenika, u ocjeni uz prijedlog zakona predlagatelj je propustio navesti da se tom istraživanju ne spominje moguća štetnost konzumacije energetskih pića. Ocjena stanja ne iznosi nikakve konkretne analize, zdravstvena istraživanja i stvarne podatke s hrvatskog ili bilo kojeg drugog tržišta koji bi potvrdili i opravdali navode Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o štetnosti konzumacije energetskih napitaka pa se time ne objašnjava opravdanost uvođenja posebnog dodatnog poreza na energetska pića u Hrvatskoj. Navođenje činjenica i događaja koje se odnose ponajprije na američko tržište i tržište drugih država EU, a ne Hrvatske, pri čemu se ne navode konkretni izvori i istraživanja, dovode u pitanje opravdanost ove mjere. Da ne postoje argumenti o štetnosti energetskih pića potvrđuje i najnovija studija Europske agencije za sigurnost hrane (European Food Safety Authority) iz 2015. godine, koja navodi da energetska pića čine vrlo mali udio unosa kofeina u adolescenata i zanemarivu količinu među djecom. Ovaj je zaključak dosljedno prikazan u mnogim zemljama širom svijeta. Iz tog je razloga neprimjereno izdvojiti i parcijalno oporezivati samo određenu kategorija proizvoda koji sadrže neke ili sve od navedenih sastojaka, nego porezne mjere treba osmišljavati i provoditi holistički, na temelju prethodno izrađene sveobuhvatne strategije. Osim toga, dostupnost energetskih napitaka u Hrvatskoj i upozorenje o kategorijama potencijalnih konzumenata već je uređena u skladu s regulativom EU (Consumer Information Regulation 1169/2011), gdje je propisana obveza posebnog označavanja energetskih napitaka na način da sadrže upozorenje „Visok udio kofeina. Nije preporučljivo za djecu, trudnice ili dojilje“. Dodatno, Union of European Soft Drinks Associations (UNESDA) je izdala Kodeks o označavanju i javnom oglašavanju energetskih napitaka, koji sadrži preporuke u smislu oglašavanju energetskih napitaka prema dječjoj populaciji. Proizvođači energetskih napitaka u Hrvatskoj tih se pravila pridržavaju. 2. Diskriminatorna mjera Ako je namjera predlagatelja predmetnog prijedloga Zakona propitivati utjecaj navedenih sastojaka na zdravlje, postavlja se pitanje zašto je mjera usko definirana na način da se odnosi samo na energetska pića, a ne i na druge proizvode koji, primjerice, sadrže kofein, taurin ili metil-ksantin. Treba uzeti u obzir činjenicu da na hrvatskom tržištu već postoje dodaci prehrani i velik izbor raznih proizvoda (tableta, energetskih gelova, kapsula) koji sadrže te sastojke. Uvođenje mjere (u ovom slučaju oporezivanja) za isključivo usku kategoriju proizvoda, dok se na tržištu nalaze razni drugi proizvodi s istim sastojcima koji nisu predmet oporezivanja, predstavlja diskriminaciju i, time, dovodi u pitanje ustavnost ovakve mjere. 3. Ocjena fiskalnih učinaka – opravdanost mogućih dodatnih troškova uvođenja poreza na energetska pića U poglavlju Ocjena i izvori potrebnih sredstava za provođenje Zakona navodi se da u proračunu Republike Hrvatske nije potrebno osigurati dodatna sredstva za provođenje ovog Zakona. Međutim, analiza fiskalnih učinaka predložene zakonske izmjene zapravo ne postoji, a dokaz tome je čl. 5. prijedloga Zakona, u kojem se navodi da će „Ministarstvo financija u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakkona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona“. Dakle, prethodna procjena nije provedena, a trebala je biti. Naime, ako se u obzir uzme činjenica da je na hrvatskom tržištu godišnja potrošnja bezalkoholnih pića 708,1 milijuna litara, dok se od toga na energetska pića odnosi 7 milijuna litara, što u postotku iznosi svega 0,9% ukupnog volumena (prema istraživanju Studije Global beverage forecast 2019.), upitna je konstatacija da se za prikupljanje ovih poreza ne očekuje potreba za dodatnim sredstvima. Naime, za tako mali segment proizvoda uvodi se posebna potreba za nadzorom i kontrolom provedbe - u obrazloženju uz čl. 3 prijedloga Zakona navodi se da će Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Carinska uprava biti „ovlašteni provoditi monitoring odnosno laboratorijsku kontrolu ispravnosti podataka o udjelu šećera, kofeina, metil-ksantina i taurina“, pa treba očekivati da će te mjere doista biti provođene, a to sigurno znači određeni trošak. Dakle, razumno je očekivati da će ubiranje tog dodatnog poreza rezultirati određenim troškovima u smislu ubiranja i kontrole pa je stoga upitan fiskalni učinak i opravdanost uvođenja tog nameta, što je protivno jednom od općih ciljeva postupka procjene učinaka propisa - smanjiti troškovi provedbe propisa. 4. Nejasne odredbe i nedorečenost predmetnog Zakona U prijedlogu Zakona predviđena je ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza kako bi se uskladio način njihovog utvrđivanja s harmoniziranim trošarinama u Zakonu o trošarinama i drugim neharmoniziranim trošarinama, odnosno posebnim porezom na motorna vozila u Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila. Dakle, to važno pitanje - način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza - samim predmetnim Zakonom uopće neće biti uređeno. U tom smislu bitno je istaknuti da je Zakonom o Vladi Republike Hrvatska (NN 150/11, 119/14, 93/16 i 116/18) u članku 1. stavku 3. propisano da Vlada RH donosi uredbe za izvršenje zakona, iz čega je jasno da je riječ o provedbenom propisu, kojim Vlada RH nema ovlast propisivati poreznu osnovicu ni visinu posebnog poreza. Štoviše, Zakonom o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora (NN 69/18), kojim je Vladi RH dana ovlast da uredbama uređuje pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora u vremenu kada Hrvatski sabor ne zasjeda ili je raspušten, izričito je propisano da je iz tog ovlaštenja isključeno propisivanje poreza, što dodatno ukazuje na to da bi propisivanjem porezne osnovice i visine posebnog poreza uredbom, kako je to predviđeno člankom 3. predmetnog prijedloga Zakona, Vlada RH izašla iz okvira svoje nadležnosti. Nije prihvaćen Uz uvođenje oporezivanja bezalkoholnih pića prema sadržaju šećera, posebno će se oporezivati energetski napici. Naime, energetski napici sadrže visoki sadržaj šećera, te sastojke poput metil-ksantina i taurina. O dostupnosti energetskih pića našim učenicima govore podaci istraživanja ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and other Drugs) iz 2015. godine. Među ispitanim učenicima njih 86,4 % je izjavilo kako su konzumirali energetsko piće. U posljednjih 12 mjeseci energetska pića konzumiralo je 67,7 % učenika, a u posljednjih 30 dana njih 43,6 %. Općenito konzumacija energetskih napitaka, njihovo reklamiranje te cjelokupna kombinacija sastojaka zbog njihove međusobne interakcije, prema mišljenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije pogodna za djecu i mlade, a često dolazi i do njihove konzumacije zajedno s alkoholom, što može dovesti do fatalnih posljedica. U odnosu na komentar da je predloženo rješenje protuustavno, s obzirom da Vlada nema ovlast uredbama regulirati izračun posebnog poreza već da treba urediti Zakonom, ističemo da je na isti način propisana ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila te visine harmoniziranih trošarina u Zakonu o trošarinama. Nadalje, sukladno članku 17. stavku 1. i 2. Zakona o procjeni učinaka propisa može se provesti naknadna procjena učinaka propisa, ako je u prethodnoj procjeni utvrđena zaštita osobitog socijalnog interesa, što je ovdje bio slučaj.
5 Orbico d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA Europska agencija za sigurnost hrane potvrđuje sigurnost kofeina iz svih izvora, uključujući energetska pića, kao i sigurnost koja se odnosi na moguću interakciju kofeina i ostalih sastojaka energetskih pića. Tipična limenka od 250 ml energetskog napitka sadrži 80 mg kofeina, otprilike istu količinu kao i šalica filter kave. Proizvodi iz popularnih lanaca kafića sadrže i do 400 mg kofeina po posluženom piću. Znanstveni je konsenzus među vodećim zdravstvenim tijelima u Europi i prekomorskim zemljama da djeca i adolescenti mogu sigurno konzumirati umjerene količine kofeina. Predložena je sigurnosna razina od 3 mg / kg tjelesne težine dnevno za uobičajenu konzumaciju kofeina od strane djece i adolescenata. Tipična energetska pića sadrže mješavinu kofeina, taurina, vitamina i drugih sigurnih i odobrenih funkcionalnih sastojaka. EFSA je više puta potvrdila da ne postoji nikakva štetnost u sastojcima energetskih pića, bilo pojedinačno ili u kombinaciji. Energetska pića nisu problem: u svim dobnim skupinama, uključujući djecu i adolescente, energetska pića tek u maloj mjeri doprinose dnevnom unos kofeina. • Najnovija studija Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) iz 2015. potvrđuje da energetska pića čine vrlo mali udio unosa kofeina u adolescenata i zanemarivu količinu među djecom. Ovaj je zaključak dosljedno prikazan u mnogim zemljama širom svijeta. Primjerice, prema nedavnom izvješću njemačkog Instituta Robert-Koch (RKI) iz kolovoza 2019., energetska pića u Njemačkoj čine samo 4% ukupnog unosa kofeina u adolescenata i samo 1% ukupnog unosa kofeina u djeca. • I EFSA i RKI su potvrdili da glavnina dnevnog unosa kofeina u svim dobnim skupinama dolazi od kave, čajeva, čokolade i drugih bezalkoholnih pića. Ako je Vlada Republike Hrvatske zabrinuta zbog prekomjernog unosa kofeina od strane djece, tada bi se trebala usredotočiti na sve proizvode koji sadrže kofein - posebice na one iz kojih dolazi glavnina unosa. Porezi na sastojke energetskih pića ili dobna ograničenja za energetska pića nisu pravo rješenje za rješavanje navodnih zdravstvenih problema: Obje su mjere proizvoljne, diskriminatorne i nerazmjerne. • Porezi na sastojke energetskih pića ili dobna ograničenja na energetska pića diskriminiraju energetska pića u usporedbi s drugim proizvodima koji sadrže kofein (poput kave ili čaja). • Porezi na sastojke energetskih pića ili dobna ograničenja uglavnom nisu proporcionalni niti su potkrijepljeni podacima, jer energetska pića čine samo vrlo mali dio ukupnog unosa kofeina. • Vlade EU-a su namjerno odlučile da neće provoditi poreze ili posebna ograničenja jer su se složile da su to nepotrebne i nerazmjerne mjere. Primjerice, njemačka vlada kontinuirano odbija zahtjeve za uvođenjem starosne zabrane energetskih pića. Umjesto toga, vlada vjeruje da su prikladnije i učinkovite mjere za rješavanje problema zajednice maksimalno ograničenje za kofein, postojeći zahtjevi za označavanjem koji su propisani zakonom EU-a i informativne kampanje za povećanje svijesti o odgovornoj konzumaciji sve hrane koja sadrži kofein. • Nedavno, početkom prosinca 2018. godine, Izvještaj o energetskim pićima i djeci Odbora za znanost i tehnologiju UK-a zaključio je da nema dovoljno dokaza koji bi podržavali dobnu zabranu. U odbijanju dobne zabrane Odbor zaključuje: „Sa druge strane, trenutni znanstveni dokazi sami po sebi nisu dovoljni da opravdaju mjeru kao zakonsku zabranu prodaje energetskih pića djeci […] EFSA-ino ograničenje može biti premašeno ako se konzumiraju i drugi proizvodi koji sadrže kofein ili ako se energetski napici konzumiraju u prevelikoj mjeri, ali isto se može reći za mnoge proizvode koji su dostupni za prodaju mladima, uključujući i druga pića koja sadrže kofein.” • Uz to, i švedska Nacionalna agencija za hranu, kao i norveška Uprava za sigurnost hrane potvrđuju u svojim izvještajima o rizicima vezanim uz konzumaciju ED-a iz prosinca 2018. i iz Veljača 2019. da nema zahtjeva za poduzimanjem mjera kako bi se ograničio pristup energetskim pićima djeci i adolescentima. Postoje nediskriminatorne, proporcionalne i učinkovite alternative porezima i dobnim ograničenjima: Industrija energetskih pića kao odgovoran partner nudi prava rješenja. • Unutar EU-a industrija slijedi visoke standarde za marketing i označavanje energetskih pića. Ti bi se standardi mogli postaviti kao zakon za zaštitu djece i drugih ranjivih skupina. • U nekoliko jurisdikcija diljem Europe, Vlade su surađivale s industrijom na razvoju kodeksa struke ili kodeksa ponašanja koji reguliraju marketing i ponašanje proizvođača energetskih pića. Takav pristup izričito je podržala norveška Uprava za sigurnost hrane. • Hrvatska industrija također želi surađivati s hrvatskom Vladom na formalizaciji sličnog Kodeksa struke kako odgovorni pristup industrije mogao biti formaliziran. Nije prihvaćen Uz uvođenje oporezivanja bezalkoholnih pića prema sadržaju šećera, posebno će se oporezivati energetski napici. Naime, energetski napici sadrže visoki sadržaj šećera, te sastojke poput metil-ksantina i taurina. O dostupnosti energetskih pića našim učenicima govore podaci istraživanja ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and other Drugs) iz 2015. godine. Među ispitanim učenicima njih 86,4 % je izjavilo kako su konzumirali energetsko piće. U posljednjih 12 mjeseci energetska pića konzumiralo je 67,7 % učenika, a u posljednjih 30 dana njih 43,6 %. Općenito konzumacija energetskih napitaka, njihovo reklamiranje te cjelokupna kombinacija sastojaka zbog njihove međusobne interakcije, prema mišljenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije pogodna za djecu i mlade, a često dolazi i do njihove konzumacije zajedno s alkoholom, što može dovesti do fatalnih posljedica.
6 Nestlé Adriatic d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 3. Članak 3. U članku 7. stavak 1 i 2 mijenjaju se i glase: „ (1) Porezna osnovica za predmete oporezivanja iz članka 4. stavka 2. točke 1. i 2. ovoga Zakona je jedan kilogram netomase kave, a posebni porez se plaća: 1. za prženu kavu u iznosu od 0 kuna/kg, 2. za ekstrakte, esencije i koncentrate od kave u iznosu od 0 kuna/kg. (2) Porezna osnovica za predmete oporezivanja iz članka 4. stavka 2. točke 3., 4. i 5. ovoga Zakona je jedan kilogram netomase kave sadržane u gotovom proizvodu, a posebni porez se plaća: 1. za prženu kavu sadržanu u gotovom proizvodu u iznosu od 0 kuna/kg, 2. za ekstrakte, esencije i koncentrate od kave sadržane u gotovom proizvodu u iznosu od 0 kuna/kg. (3) Posebni porez na bezalkoholna pića na predmete oporezivanja iz članka 4. Stavka 3. ovoga Zakona plaća se prema samo jednom od slijedećih kriterija: a) prema masi b) volumenu proizvoda c) udjelu šećera, udjelu kofeina, udjelu metil-ksantina i udjelu taurina. (2) Udjel šećera, kofeina, metil-ksantina i taurina se utvrđuje sukladno podacima označenim na pretpakovini ili etiketi koja je na nju pričvršćena prema propisima o informiranju potrošača o hrani ili prema pratećem dokumentu na kojem se taj podatak nalazi te analitičkim postupkom u neovisnom akreditiranom laboratoriju. (3) Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Carinska uprava su ovlašteni provoditi monitoring, odnosno laboratorijsku kontrolu ispravnosti podataka o udjelu šećera, kofeina, metil-ksantina i taurina iz stavka 1. ovoga članka. (4) Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza iz stavka 1. ovoga članka.“ Nije prihvaćen Prijedlog da se pržena kava i proizvodi od kave oporezuju prema visini od 0 kuna/kg, zapravo znači ukidanje tog poreza, što nije prihvaćeno uz obrazloženje pod točkom 12.
7 Nestlé Adriatic d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 2. Članak 2. U stavku 3. točke 1., 3. i 4. mijenjaju se i glase: 1. pića iz tarifnih oznaka KN 2009 i 2202 koja sadrže dodani šećer, kofein ili metil-ksantin ili taurin, osim bezalkoholnih pića koja sadrže proizvode iz tarifne oznake KN 0401 do 0404 i bezalkoholnih pića koja sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave. 3. sirupi i koncentrati koji sadrže dodani šećer namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu, 4. prašci i granule koji sadrže dodani šećer namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena, budući da se napitci od kave smatraju ostalim bezalkoholnim pićima i razvrstavaju u tarifnu oznaku 2202, te smatramo da, ukoliko sadrže dodane šećere, metil-ksantine ili taurin, je logično da se oporezuju kao i ostala bezalkoholna pića.
8 Nestlé Adriatic d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA 1) Prvenstveno se u cijelosti protivimo donošenju ovakvog prijedloga izmjena Zakona, iz razloga što je predloženim rješenjem parcijalno, diskriminatorno i neučinkovito uvodi dodatno porezno opterećenje jednog dijela industrije, ne uzimajući u obzir stvarne učinke za dobrobit potrošača i posljedicu na tržištu. Iako potpuno podržavamo zabrinutost zakonodavca za javnozdravstvene izazove, smatramo da se jedino holističkim i dugoročno održivijim pristupom može efikasno adresirati taj problem. Predloženo rješenje smatramo i protuustavnim, obzirom da Vlada nema mandat uredbama regulirati pitanja koja po svom sadržaju, značaju i učinku (kao što je konkretno kriterij, osnovica i visina poreza kojime se nameće ograničenje radi zaštite zdravlja ljudi) može urediti samo zakonodavno tijelo putem zakona. 2) Podredno dajemo očitovanje na prijedlog izmjena Zakona (jedino i isključivo ukoliko zakonodavac odluči ne uvažiti protivljenje ovakvom prijedlogu Zakona u potpunosti), a kako slijedi: Čl.2 st. 1 protivimo se izmjeni; bezalkoholni napici koji sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave trebali bi ostati unutar okvira oporezivanja kave (kao i dosad), jer smatramo da proizvodi koji u svom sastavu sadrže kavu, ne mogu biti svrstani u istu kategoriju kao pića s visokim sadržajem kofeina ili hrana s dodatkom kofeina za koju je potrebno dodatno označavanje prema Prilogu III Uredbe EC 1169/2011. Čl.2.st.2 predlažemo preformulaciju na način da se iz kategorije ovdje nabrojanih kategorija oporezovanih pića isključe bezalkoholni napici na bazi kave , pošto su isti već predmet oporezivanja po kriteriju kave, a nisu primarni cilj promjene zakona (soft drinks). Pored toga, predložena formulacija je zbunjujuća i nejasna te ostavlja prostora za tumačenje, posebice u odnosu na predviđene izuzetke. Čl. 3 protivimo se izmjeni; zakon (a ne uredba!) mora propisati nedvojbeno jasnu i određenu poreznu osnovicu te visinu posebnog poreza na predmete oporezivanja. Pored toga, nastavno primarnim javnozdravstvenim ciljevima zakona, pozitivnom utjecaju na dostupnost proizvoda široj bazi potrošača te stavu industrije, predlažemo zadržati postojeći sustav oporezivanja kave u zakonu, uz iznos oporezivanja u visini 0 kuna. U odnosu na predmet oporezivanja –bezalkoholna pića - zakon mora utvrditi koji konkretan kriterij je relevantan za primjenu, u protivnom nabrajanje ostavlja neodređeno te raznim tumačenjima otvoreno pitanje što je točno baza obračuna poreza, što smatramo neprihvatljivim. Radi preglednosti primjedbi i prijedloga izmjena u prilogu dostavljamo nacrt predloženog rješenja (Nestlé Nacrt prijedloga zakona o izmjenama zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića_10102019). 3) Pored svega gore navedenog, ističemo dodatne argumente za ukidanje posebnog poreza na kavu: 1. Posebnim porezom na kavu destimulira se konzumacija ovog prehrambenog artikla unatoč nizu pozitivnih utjecaja na zdravlje konzumenata; 2. Kava se definitivno više ne smije tretirati kao luksuzni proizvod. S obzirom da čak 93% osoba iznad 15 godina starosti konzumira kavu, očito je da je to proizvod koji konzumira gotovo cijela populacija. Nepovoljan porezni tretman kave razmjerno više pogađa društvenu skupinu slabijeg imovinskog statusa; 3. Poseban porez na kavu nema nijedna država članica EU-a u našem okruženju te dodatno primjenjuju i nižu stopu PDV-a na kavu, što znači da je ukupno porezno opterećenje kave u Hrvatskoj veće i do 30% u odnosu na susjedne zemlje. To potiče prekograničnu kupnju čime naš proračun biva uskraćen ne samo za posebni porez, nego i za prihod od PDV-a. 4. Prihod od posebnog poreza na kavu je zanemariv i u 2018. godini iznosio je 123 milijuna kuna, što čini samo 0,78% ukupnih prihoda od trošarina i posebnih poreza. Ubiranje ovog poreza vezano je uz razmjerno visoke troškove administriranja i kontrole, stoga je neto porezni efekt znatno manji. 5. Primjeri Slovenije i Rumunjske, zemalja koje su ukinule ovaj porez, pokazali su da je to rezultiralo povećanjem potrošnje te time i do većeg priljeva u državni proračun temeljem preostalih poreznih davanja; 6. Hrvatska gradi svoju tržišnu konkurentnost unutar EU kao jednog tržišta (single market) te je jedna od posljednjih zemalja koja je zadržala ovaj lokalni porez, a koji predstavlja prepreku u privlačenju investicija u industriji kave u odnosu na ostale zemlje. Hrvatska mora postati atraktivnija na jedinstvenom tržištu Europske unije, a porezni okvir je taj koji čini razliku pri odlučivanju kompanija da investiraju u određenu zemlju, bez obzira o kojoj se industriji radilo. Predložene izmjene Zakona temelje na argumentaciji vezanoj uz destimuliranje potrošnje prehrambenih artikala koji imaju negativan utjecaj na zdravlje, stoga bi država demonstrirala svoju principijelnost kada bi vođena brigom za zdravlje nacije poticala konzumaciju prehrambenih artikala koji imaju pozitivan učinak na zdravlje, a najbolja prilika za to jest potpuno ukidanje posebnog poreza na kavu. Nije prihvaćen U odnosu na komentar da je predloženo rješenje protuustavno, s obzirom da Vlada nema mandat uredbama regulirati izračun posebnog poreza već da treba urediti Zakonom, ističemo da je na isti način propisana ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila te visine harmoniziranih trošarina u Zakonu o trošarinama. Nadalje, bezalkoholna pića koja sadrže kavu, ekstratkte, esencije i koncentrate od kave se prema Kombiniranoj nomenklaturi razvrstavaju u tarifnu oznaku 2202, pa je logično da se oporezuju kao i ostala bezalkoholna pića. Prijedlog da se potpuno ukine posebni porez na kavu uz obrazloženje pozitivnog učinka na zdravlje, nije prihvaćen zbog nedostatka relevantne argumentacije. Ovakav porezni oblik nota bene postoji u Njemačkoj, netočno je da ga je Slovenija ukinula jer ga nije ni imala, a Rumunjska ga je ukinula zbog pretjeranog administriranja u usporedbi s ostvarenim prihodima, što u RH nije slučaj (radi se o porezu koji je jednostavan i lako se ubire, nisu zabilježena administrativna opterećenja, ni povećanje prekogranične potrošnje).
9 Marijan Katalenić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 3. Zašto se inzistira na analizi metil ksantina i taurina kada je njihov učinak u energetskim pićima bez kofeina ili guarane smanjen ? Postoje neka nova istraživanja? predlažem njihovo brisanje kao nepotrebne analite za analizu. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno, nije dovoljno pojašnjena svrha brisanja.
10 Marijan Katalenić O B R A Z L O Ž E N J E, Uz članak 1. No ovdje je ispravljena velika zabluda iz prošlog propisa koja je izdvojila voćne sirupe pa se na tržištu više nije mogao naći niti jedan obični sirup za razrjeđivanje nego damo "voćni" sirupi. Prihvaćen Zapravo se u primjedbi podržava intencija iz Nacrta prijedloga Zakona o uvođenju oporezivanja za tzv. voćne sirupe.
11 Marijan Katalenić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 2. Pod 4 ..prašci i granule koji sadrže dodani šećer namijenjen....i to SVI uključujući i one koji imaju dodane vitamine jer se do danas isključuju i prebacuju u DODATKE PREHRANI a ovdje je poanta unos šećera kojem oni OBILATO pridonose pod krinkom da se unose vitamini ( koji vrlo brzo izlaze mokraćom van iz organizma ali ne i šećer.) Nije prihvaćen I dalje se sukladno članku 4. stavku 3. Zakona, u smislu ovoga Zakona, ne smatraju bezalkoholnim pićima proizvodi koji se sukladno posebnim propisima smatraju hranom za posebne prehrambene potrebe ili dodacima prehrani jer su od oporezivanja izuzeti proizvodi koji imaju svrhu dodatno obogatiti uobičajenu prehranu u cilju održavanja zdravlja. Takva je praksa i u drugim državama članicama koje imaju ovakav zakon.
12 Marijan Katalenić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 1. Tvari za zaslađivanje NISU ŠEĆERI I NE MOGU SE SVRSTAVATI U ŠEĆERE. TVARI ZA ZASLAĐIVANJE ILI SLADILA su PREHRABNENI ADITIVI i NEMAJU ENERGETSKE VRIJEDNOSTI ILI JE NJIHOVA ENERGETSKA VRIJEDNOST ZANEMARIVA. Ovo je kao miješanje krušaka i jabuka. Mislim da bi nam se cijela EUROPA mogla smijati zbog ovoga. Neka o ovome mišljenje da naš predstavnik u Radnoj skupini EC o prehrambenim aditivima. Također vrijeme je da se carinski zakon i slični zakoni koji se ne naslanjaju na Zakon o hrani i Zakone, usklade sa zakonima iz tog područja pa ne bi došlo do pisanja ovakvih gluposti. To što je jedanput nestručno napisano mora se ispraviti. Ne znam što je pod tarifnom oznakom KN 2009 ali ako su voćni sokovi i nektari onda sam prethodno o tome rekao sve. Nije prihvaćen Pojam odnosno definicija šećera dana je u smislu Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića odnosno za potrebe predmetnog zakona.
13 Marijan Katalenić NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Netočno je da energetski napitci sadrže visok udio šećera. Udio šećera u energetskim napicima JE ISTI kao i u svim osvježavajućim napitcima pa i voćnim sokovima (oko 10.5 g šećera na 100 ml napitka). Ono što se ovdje ne razumije je djelovanje energetskog pića na ljudski organizam. Energiju ne daje šećer nego sastojci koji su dodani u energetska pića potiču određene biokemijske reakcije u organizmu čija je posljedica dobivanje energije iz vlastitih rezervnih resursa tijela. dok kofein održava budnost i bolju cirkulaciju što pomaže istom. Također ponovo se provlači neznanje djelovanja metabolizma čovjeka. Ističući osvježavajuća bezalkoholna pića, a ne spominjući voćne sokove koji imaju prirodno istu količinu šećera što organizam uzima zdravo za gotovo kao i kod osvježavajućih bezalkoholnih pića, dolazimo do neravnopravnog odnosa prema nekim proizvodima. Dodani šećer i prirodni šećer čine isto organizmu. Potičemo li ovim zakonom umiranje jedne grane industrije bezalkoholnih i propagiranje druge a učinak je metabolički isti. Oporezujte proizvode sve proizvode koji se piju po jedinici šećera bilo on priroda ili ne. Isti problem imate i s alkoholnim pićima, likerima. Još je gore i zato mislim da je ovo tehnološki i biokemijski nestručan propis što i nije čudo jer se sve suvisle primjedbe jednostavno odbijaju. Na žalost spominjanje pretile djece pa i pozivanje na zdravlje je samo jedna farsa. Nije prihvaćen Prijedlog da se oporezuju svi proizvodi koji se piju po jedinici šećera, bilo da je on prirodno prisutan ili ne, jer dodani šećer i prirodni šećer čine isto organizmu, nije prihvaćen budući da voćni sokovi koji su izuzeti od oporezivanja, uz prirodno prisutne šećere sadrže vlakna i druge hranjive tvari, zbog kojih su prihvatljivi za konzumaciju od bezalkoholnih pića sa dodanim šećerima i pored ostalog iz razloga jer se u proizvodnji bezalkoholnih pića na sadržaj dodanih šećera može utjecati a na prirodno prisutne ne. U odnosu na komentar za energetske napitke, nesporno je da je udio šećera u energetskim napicima visok te da uz šećer sadrže i metil-ksantin i/ili taurin. .
14 Karol Jurišić NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA Ja član Hrvatskih suverenista sam protiv prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o posebnome porezu na kavu i bezalkoholnih pića - sljedeće godine nemojte uvesti taj prijedlog zakona ni u ludilu jer imamo previše sirotnje koji ne mogu priuštiti kavu i bezalkoholnih pića to je živa katastrofa od prijedloga zakona ti podaci su lažni od Zavoda za javno zdravstvo Nije prihvaćen U primjedbi nisu posebno obrazloženi razlozi zbog kojih podnositelj smatra da zakon ne treba uvesti zbog previše siromašnih osoba koje ne mogu sebi priuštiti kavu i bezalkoholnih pića.
15 JAMNICA plus d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 6. Iako se protivimo Prijedlogu izmjena zakona pod ranijim obrazloženjima, podredno dajemo osvrt na odredbe članka 4. I članka 6. Smatramo da je prijedlog iz članka 3. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića protuzakonit te predlažemo da se odustane od donošenja ovakvih izmjena i dopuna zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića u redovnom postupku donošenja zakona, odnosno podredno da se predmetno pitanje uredi samim zakonom s odgodnim rokom (minimalno godinu dana), a kako bi se adresati zakona mogli pripremiti. Isto bi zapravo omogućilo da poduzetnici na teritoriju Republike Hrvatske svoje poslovanje prilagode uvjetima izmijenjenog zakonodavstva. Jasno je da donošenje (i eventualno stupanje na snagu) ovakvog zakona u trenutku kad većina poduzetnika već ima spremne proizvodne i prodajne planove za sljedeću kalendarsku godinu ne samo da ne ide na ruku tim poduzetnicima već ih ponovno stavlja u diskriminatorni položaj u odnosu na one poduzetnike koji nisu adresati ovog zakona. Nije prihvaćen Primjedba da se odustane od donošenja Prijedloga zakona jer je protuzakonit zbog nedostatka argumenata nije prihvaćena.
16 JAMNICA plus d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 5. Iako se protivimo Prijedlogu izmjena zakona pod ranijim obrazloženjima, podredno dajemo osvrt po pojedinim odredbama. U obrazloženju članka 5. Predlagatelj propisuje da će Ministarstvo financija u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona provesti naknadnu procjenu učinka ovoga Zakona, a sukladno članku 17. Zakona o procjeni učinaka propisa, budući da se radi o izmjeni i dopuni Zakona koja se provodi u okviru porezne reforme, a na temelju prethodne procjene utvrđeno je da se radi o propisu kojim se ostvaruje zaštita osobitog socijalnog interesa. Smatramo da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 17. Zakona o procjeni učinaka propisa, te da je predlagatelj bio obvezan sukladno čl. 2. istog zakona provesti prethodni postupak procjene učinka propisa s obzirom na potencijalno negative učinke predloženog propisa na hrvatske proizvođače bezalkoholnih pića, a s upitnim postizanjem zdravstvenih učinaka. Nije prihvaćen Sukladno članku 17. stavku 1. i 2. Zakona o procjeni učinaka propisa može se provesti naknadna procjena učinaka propisa, ako je u prethodnoj procjeni utvrđena zaštita osobitog socijalnog interesa, što je ovdje bio slučaj.
17 JAMNICA plus d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 3. Iako se protivimo Prijedlogu izmjena zakona pod ranijim obrazloženjima, podredno dajemo osvrt po pojedinim odredbama. U novopredloženom stavku 1. članka 7. predlaže se ispred riješi „šećera“ dodati riječ „dodanih“. Smatra se da predmet oporezivanja ne bi trebao biti prirodni šećer koji se nalazi u koncentratima i voću već samo dodani šećer. Naime, oporezivanjem šećera iz voća i koncentrata potiče se proizvođače da prijeđu na jeftinije sirovine te da smanjuju udio voća i voćnih koncentrata uz zamjenu istih šećerima iz umjetnih izvora kako bi dobili jeftiniji i konkurentniji proizvod, a čime se posljedično smanjuje kvaliteta proizvoda na tržištu. Komentar na novopredloženi stavak 2. Članka 7. Zakona Nije jasan način utvrđivanja udjela šećera u bezalkoholnim pićima koji bi bio predmet oporezivanja, jer na deklaraciji nije jasno naznačen koji dio šećer je iz voća, a koji dio su dodani šećeri. S obzirom da oporezivanje ukupnog šećera u bezalkoholnom piću (i šećera iz voća i dodanih šećera) nije prihvatljivo iz ranije navedenih obrazloženja, to se smatra da bi trebalo oporezivati samo dodane šećere, a čiji se udio može utvrditi temeljem prijava/izvješća proizvođača uz eventualne dodatne laboratorijske provjere od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Carinske uprave. Komentar na novopredloženi stavak 4. Članka 7. Zakona: Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića člankom 7. stavkom 4. predložena je ovlast Vlade Republike Hrvatske da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza. Ova ovlast se predlaže pod obrazloženjem kako bi se uskladio način utvrđivanja izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza s harmoniziranim trošarinama u Zakonu o trošarinama i drugim neharmoniziranim trošarinama, odnosno posebnim porezom na motorna vozila u Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila. Uredbe su po svojoj pravnoj prirodi podzakonski akti. Podzakonski akt je vrsta općeg normativnog akta koji je po pravnoj snazi ispod zakona, a mogu ga donositi tijela izvršne vlasti. Kao pravni akt niži od zakona, podzakonski akt ne smije biti u suprotnosti s odredbama zakona; u protivnom slučaju ga Ustavni sud može ukinuti ili poništiti. Prilikom omogućavanja i dozvoljavanja Vladi kao izvršnom organu da pojedina pitanja uređuje donošenjem podzakonskih akata radi se zapravo o delegaciji zakonodavne djelatnosti. Delegacija zakonodavne djelatnosti široko je prihvaćeni, a u našoj praksi nažalost još šire primijenjeni, institut ustavnog prava koji inherentno modificira, ali i narušava oba teorijska temelja parlamentarizma: načelo diobe vlasti i ravnotežu između nositelja zakonodavne i izvršne vlasti. Pri tome valja napomenuti da zakonodavac često nije niti svjestan da time vladi prepušta svoju ulogu odnosno da joj ne daje samo ovlast da odlučuje de facto o primjeni zakona već i da samo formira i stvara zakon. Kod prijedloga da Vlade Republike Hrvatske uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza ne radi se samo o primjeni ili izvršenju zakona, već se stvara zasebna obveza za sve adresate zakona. Naime, uredbama za primjenu ili izvršenje zakona Vladi RH na temelju Ustava dozvoljeno propisati samo tehničke pojedinosti i uvjete primjene određenoga zakona, a ne i samu obvezu. Te uredbe u teoriji ne bi trebale predstavljati upletanje tijela izvršne vlasti u djelokrug zakonodavnoga tijela, što se gore navedenom odredbom nesumnjivo čini. Štoviše, u teorijskom slučaju da takva uredba ne bude donesena ne postoji niti obveza za adresate zakona i uredbe čime je jasno da se njome zasniva obveza za adresate, a ne samo tehničko izvršenje zakona. Napominjemo da određivanje svrhe, okolnosti i slučajeva u kojima se donose podzakonski propisi nije pravno uređeno ni razvijeno u praksi. Time dolazi do situacija da je umjesto podjele materije između zakona i podzakonskih propisa na temelju rezultata promišljenog planiranja, ono često paušalno podijeljeno. Upravo ovakva situacija prijeti i sada, s obzirom na to da niti na koji način nije precizno, jasno i koherentno objašnjeno zašto izračun i visine sastavnica za izračun posebnog poreza nisu određene zakonom, odnosno zašto se smatra primjerenim da ih odredi Vlada. Smatramo da su ovime narušeni i zahtjevi pravne sigurnosti i vladavine prava iz članka 3. Ustava. Vladavina prava zahtijeva da pravna norma bude dostupna adresatima i za njih predvidljiva, tj. takva da oni mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i obveze da bi se prema njima mogli ponašati. Adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka i mora se smatrati sastavnim dijelom načela vladavine prava na području svih grana prava. Zanemarivanje tih zahtjeva ugrozilo bi druge sastavnice načela pravne sigurnosti kao dijela načela vladavine prava, osobito zahtjeve za jedinstvenom primjenom prava. Uređenjem ključnih dijelova zakona, odnosno onih dijelova koji su od najvećeg značaja za adresate, na način da ne znaju niti mogu znati koja im je obveza narušava se njihovo ustavno pravo na pravnu sigurnost. Problematičan je i sadržaja i predmeta ovakve regulacije. Neodređenost materije koja se prepušta regulaciji izvršnog tijela, odnosno nedovoljna jasnoća razgraničenja zakonske od podzakonske materije otvara preširok prostor djelovanja vlade kao regulatora na koji se adresati ne mogu primjereno pripremiti. Smatramo da se samo zakonom ili drugim zakonskim propisom mogu propisivati slučajevi nastanka iznosa porezne obveze, a osporenom odredbom propisuje se nov načini obračuna osnove i slučaja nastanka poreznog duga. Odredba članka 1. Zakona o Vladi i članak 110. Ustava ne daje ovlaštenje Vladi Republike Hrvatske da uredbom regulira način utvrđivanja izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza. Shodno tome, omogućavanjem Vladi da ovako bitan dio materije samostalno uređuje krši ustavna prava svih adresata zakona, i to iz članka 4., članka 49. i članka 51. Ustava. Zakonodavac na ovaj način znatno sužava pojam temeljnih ljudskih prava i sloboda svodeći ih samo na osobna i politička prava i slobode, a zanemaruje činjenicu da su mnoga gospodarska i socijalna prava, kao što su porezna, također od bitne važnosti u odnosima građana s državom. Nije prihvaćen Prijedlog da se posebni porez naplaćuje prema sadržaju dodanog šećera a ne kako je nacrtom prijedloga zakona predloženo prema sadržaju šećera (ukupnog) nije prihvaćen pored ostalog iz razloga, jer se analitičkim ispitivanjem ne može utvrditi razlika između prirodno prisutnih i dodanih šećera. U odnosu na komentar da je predloženo rješenje protuustavno, s obzirom da Vlada nema ovlast uredbama regulirati izračun posebnog poreza već da treba urediti Zakonom, ističemo da je na isti način propisana ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila te visine harmoniziranih trošarina u Zakonu o trošarinama.
18 JAMNICA plus d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 1. Iako se protivimo Prijedlogu izmjena zakona pod ranijim obrazloženjima, podredno dajemo osvrt po pojedinim odredbama. Terminologija nije jasno definirana, tj. nije nedvojbeno i razumljivo niti točno specificirano što se podrazumijeva pod pojmovima: „pripravci koji sadrže šećer“, „tvari za zaslađivanje“ i „sladila“. Bez jasno definirane zakonske odredbe, ostavlja se prostor širokom tumačenju te je nužno da se svaki pojedini pojam točno definira i specificira. Potrebno je jasno definirati što znači pojam „pripravci koji sadrže šećer“ te bi trebalo jasno naznačiti da se iz istih isključuju šećeri koji su prirodni sastavni dio voćnog koncentrata (napomena da su voćni koncentrati sastavni dio 100% sokova koji su izuzeti iz ovog zakona) koji služi u proizvodnji bezalkoholnih pića. Dodatno, ne razumije se distinkcija između tvari za zaslađivanje i sladila. Ukoliko se radi o istome pojmu predlaže se isto jasnije naznačiti. Ukazuje se da sladila nisu šećeri, već prehrambeni aditivi koji se dodaju u osvježavajuća bezalkoholna pića radi postizanja slatkog okusa i nemaju energetsku vrijednost (0 kalorija). S obzirom da nemaju energetsku vrijednost, ne utječu na pretilost populacije te nisu u konekciji sa obrazloženjem izmjena zakona koje navode da je svrha zakona smanjenje pretilosti. Uredbom Komisije (EU) BR. 1129/2011 od 11. Studenog 11./ Priloga II. Uredbi (EZ) BR. 1333/2008 propisana je vrsta sladila i limit istih za pojedinu hranu čime su ograničenja u primjeni sladila u proizvodnji već regulirana. Sladila se po svojoj klasifikaciji dijele na sladila iz prirodnog izvora i sladila dobivena iz umjetnog izvora (laboratorijski/ industrijski). Prema dostupnim znanstvenim studijama (Priscilla Samuel, Keith T Ayoob, Bernadene A Magnuson, Ursula Wölwer-Rieck,Per Bendix Jeppesen, Peter J Rogers, Ian Rowland, and Rebecca Mathews “Stevia Leaf to Stevia Sweetener: Exploring Its Science, Benefits, and Future Potential“) ne postoje negativne konotacije na ljudsko zdravlje glede korištenja prirodnih sladila u osvježavajućim bezalkoholnim pićima te u hrani općenito. Navedena studija je pokazala da je stevija sigurna u načinu redukcije šećera te je kao takva idealna za problematiku kao što je pretilost, dijabetes i karijes. Studija pokazuje: • Da su steviol glikozidi su prirodnog porijekla, slatki sastojci biljke S. rebaudiana Bertoni te kao takvi ostaju nepromjenjeni tijekom ekstrakcije i pročišćavanja; • da su steviol glikozidi sigurni, nekariogeni, nehipertenzivni i imaju minimalan utjecaj na mikrobiotu crijeva; • da nema negativnih gastrointestinalnih nuspojava prilikom konzumacije steviol glikozida; • da ne povećava apetit te osoba nakon konzumacije nema želju za slatkim; • da ne utječe na razinu glukoze u krvi. Zaključak je prema tome da je stevija koristan i alat u smanjenju šećera i kalorija te posljedično tome u prevenciji pretilosti i dijabetesa. Ideja je da se visoko kalorični proizvodi zamjene nisko kaloričnim uz pomoć stevije. Djelovanje stevije ide u korak s prehrambenim smjernicama. Stoga se predlaže napraviti zakonsku distinkciju između prirodnih i umjetnih sladila na način da se prirodna sladila isključe iz definicije dodanih šećera u članku 3. stavku 1. točka n). Nije prihvaćen Prijedlog da se tvari za zaslađivanje ili sladila izostave iz Prijedloga zakona nije prihvaćen, radi cjelovitosti i sveobuhvatnosti poreznog oblika, premda to neće imati negativan učinak na poticaj industriji da reformulacijom smanji sadržaj šećera jer će proizvodi s manjim sadržajem šećera, posljedično plaćati manji iznos posebnog poreza.
19 JAMNICA plus d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI McKinsey Global Institute ustanovio je da su veličina porcije proizvoda i reformuliranje prehrane na vrhu kao dvije najučinkovitije metode intervencije protiv pretilosti (Dobbs, R., Sawers, C, Thompson, F., Spatharou, A. “Overcoming Obesity: An Initial Economic Analysis,” McKinsey Global Institute, McKinsey and Company (2014). Prijedlog zakona također ignorira problem nenamjernih posljedica oporezivanja, poput supstitucijskih učinaka: npr. u Mađarskoj, nakon uvođenja sličnog poreznog oblika potrošači su prešli na jeftinije brandove, uglavnom na trgovačke marke, često proizvode manje kvalitete. Efekti supstitucije mogu imati čak i strašne posljedice jer dolazi do smanjenja unosa određenih hranjivih tvari: izvješće Europske komisije (European Commission/ECORYS (2014). Op cit, p. 37.) kaže da "supstitucija proizvoda ima snažne posljedice na ukupne zdravstvene učinke kod poreza na hranu jer porez na hranu usmjeren na smanjenje potrošnje jednog proizvoda ili sastojka, može u stvari povećati potrošnju drugih proizvoda". Osim što se time miješa u tržišnu utakmicu i narušavaju poduzetničke slobode, time se kao što vidimo potkopava sami cilj ovog propisa. Ovaj bi prijedlog najviše naštetio potrošačima s niskim prihodima zbog njegove regresivne prirode te čak može imati nepoželjne kontraproduktivne efekte supstitucije. Prijedlog ne daje precizne ciljeve i kako će se oni mjeriti. Prijedlog bi negativno utjecao na hrvatsku ekonomiju smanjenjem lokalne proizvodnje i trgovine, povećanjem prekograničnih kupovina, ugrožavanjem radnih mjesta i ekonomskog rasta. Razvijene zemlje poput Danske i Finske su ukinule usporedive mjere. Primjerice, Danska je 2011. godine usvojila vrstu sveobuhvatnog poreza na masti, odnosno na prehrambene proizvode koji su sadržavali više od 2.3% masti. Kasnija istraživanja su pokazala da iako određeni dio potrošača uistinu jest počeo konzumirati zdravije verzije proizvoda, većina potrošača je ili (i) štedila na drugim sastavnicama kućnog budžeta kako bi si i dalje mogli priuštiti dodatno oporezivane proizvode, ili (ii) je u kupovinu dodatno oporezivanih proizvoda odlazila u susjedne zemlje u kojima su isti bili i dalje jeftiniji (Madeline Grant, 'The evidence is clear: sugar taxes just don’t work' (Prospect, 10 travnja 2018) <“https://www.prospectmagazine.co.uk/politics/the-evidence-is-clear-sugar-taxes-just-dont-work“> accessed 7 October 2019.). U svakom slučaju, budući da ova vrsta oporezivanja nije prouzročila planirane učinke već upravo suprotno, Danska je nakon nešto više od godinu dana istu ukinula. S druge strane, i Finska je s početkom 2017. godine također odustala od oporezivanja šećera budući da je nakon zatraženog mišljenja Europska komisija odgovorila da bi uvođenje takvog poreza moglo biti sporno, budući da je porez (ako ništa drugo) selektivan te slične proizvode ne tretira jednako u smislu poreznih ciljeva koji se njima žele postići (Europski Parlament, Parlamentarna pitanja od 19. listopada 2016. <“http://www.europarl.europa.eu/doceo/document/P-8-2016-007855_EN.html?redirect“> accessed 7 October 2019; Oliver Nieburg, 'Confectionery taxes doomed to fail in EU after Finland ruling?' (Confectionery newscom, 14 Prosinca 2016) <“https://www.confectionerynews.com/Article/2016/12/14/Confectionery-taxes-doomed-to-fail-in-EU-after-Finland-ruling“> accessed 7 October 2019.). S obzirom na navedene primjere ponovno se nameće pitanje zašto Republika Hrvatska ovim dodanim porezom očito ide u smjeru ponavljanja zakonodavnih poteza koji su se u čak nekoliko različitih država pokazali ili kao neučinkoviti ili pak kao riskantni u pogledu mogućnosti kršenja pravila Europske Unije koja su namijenjena očuvanju stabilnosti tržišta. Naime, većina zemalja Europske Unije nije nacionalnim zakonodavstvom nametnula takvu vrstu oporezivanja te industrija bezalkoholnih pića nije opterećenima takvim nametima što posljedično bitno utječe na smanjene troškove proizvodnje, kvalitetu proizvoda te tržišne cijene takvih proizvoda. Stoga se postavlja pitanje zašto se predložena reforma ovog poreza kreće u smjeru dodatnog oporezivanja, umjesto smanjenja/ukidanja ovog poreza, u situaciji kada je hrvatska proizvodnja bezalkoholnih pića već opterećena posebnim porezom u visini 0,40 kn/1litra proizvoda te dodatnim naknadama za ambalažu i ambalažni otpad u vidu plaćanja naknade gospodarenja otpadom (u visini od 0,10 kuna po jedinici proizvoda uvećano za iznos naknade po vrsti materijala stavljenog na tržište) i povratne naknade (u visini 0,50 kn/jedinica proizvoda) što znatno utječe na konačnu cijenu proizvoda na polici, te hrvatsku proizvodnju čini skupljom i nekonkurentnom u odnosu na susjedne zemlje s obzirom da Slovenija, Srbija i Bosna i Hercegovina nemaju takvo posebno porezno opterećenje bezalkoholnih pića. Konačno, takav porez mora biti prijavljen prije njegovog usvajanja, u skladu s postupkom obavijesti propisanim u Direktivi EU 2015/1535 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (dalje u tekstu: "Direktiva"), a sve kako bi se omogućilo Europskoj komisiji i drugim državama članicama da ocijene njegovu kompatibilnost s pravom EU i načelima unutarnjeg tržišta, sve kako bi se mogli dati komentari prema potrebi. Točnije, Republika Hrvatska bi u skladu s citiranom Direktivom između ostalih slučajeva Europskoj komisiji trebala bez odlaganja dostaviti i one nacrte tehničkih propisa kojima želi ograničiti prodaju odnosno uporabu kemijske tvari, pripravka ili proizvoda zbog javnog zdravlja odnosno zaštite potrošača ili okoliša (Članak 5. stavak 1. točka 4. Direktive). Pritom, Republika Hrvatska je dužna dostaviti i sažetak svih relevantnih podataka o toj tvari, pripravku odnosno proizvodu te poznatim i raspoloživim nadomjescima odnosno upute na te podatke, ako su te informacije raspoložive, te priopćuju očekivane učinke mjere na javno zdravlje, zaštitu potrošača i okoliša, zajedno s analizom rizika koja se prema potrebi obavlja u skladu s općim načelima ocjene rizika kemijskih tvari, kako je navedeno u relevantnom dijelu odjeljka II.3 Priloga XV. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća. Iz trenutno dostupnih informacija ne vidimo da su Europskoj komisiji upućeni bilo nacrt izmjena ovog zakona bilo sažetci analiza ili druge informacije o dodanim šećerima kao tvari koja je u toj mjeri štetna za zdravlje potrošača da se dodatnim oporezivanjem kave i bezalkoholnih pića koji ju sadrže želi ograničiti konzumacija. Ovdje još treba dodati da bi Republika Hrvatska trebala odgoditi usvajanje nacrta tehničkog propisa do isteka roka od tri mjeseca od dana kada su Europskoj Komisiji dostavljeni gore navedeni nacrti i podatci (Članak 6. stavak 1. Direktive). Iako navedena obveza za cilj ima isključivo osiguravanje vremenskog okvira za što detaljniju i kvalitetniju procjenu tehničkih propisa, ista bi zapravo omogućila da poduzetnici na teritoriju Republike Hrvatske svoje poslovanje prilagode uvjetima izmijenjenog zakonodavstva. Nije prihvaćen Primjedba da Nacrt prijedloga Zakona mora biti prijavljen Europskoj komisiji prije njegovog usvajanja, u skladu s postupkom obavijesti propisanim u Direktivi EU 2015/1535 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (dalje u tekstu: "Direktiva"), nije prihvaćena jer smo mišljenja da ne podliježe TRIS-u odnosno postupku službenog obavještavanja o tehničkim propisima i propisima i uslugama informacijskog društva, a na isto nije nas uputilo niti nadležno Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.
20 JAMNICA plus d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA Prvenstveno se protivimo izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića kojima se smjera uvesti poseban način oporezivanja bezalkoholnih pića, a koji bi se temeljio na udjelu šećera u proizvodu. Predložene izmjene nalazimo protuustavnima pod sljedećim obrazloženjem: 1. PRVO USTAVNO PRAVO KOJE SE SMATRA POVRIJEĐENIM Članak 50. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14; dalje u tekstu: "Ustav") propisuje: Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Ograničenje poduzetničke slobode (samo!) proizvođačima bezalkoholnih pića, i to restriktivno definiranima (c.f. članak 4. nacrta Zakona), a pri tome izostavljanje iz porezne reforme svih drugih proizvođača proizvoda sa dodanim šećerom govori o tome da je proklamirani cilj propisa fiktivan, odnose da se propis donosi s ciljem dodatnog opterećenja određenog kruga poduzetnika. Štetni učinak konzumacije bezalkoholnih pića sa dodanim šećerom u odnosu na druge proizvode sa dodanim šećerom nije po ničemu različiti ili posebno štetan. Već i dosadašnje porezno opterećenje bezalkoholnih pića smatramo diskriminatornim u odnosu na ostale djelatnosti i industrije, te s obzirom na isto smatramo da bi intencija zakonodavstva trebala ići u suprotnom smjeru ka ukidanju posebnog poreza na bezalkoholna pića. Također, smatramo da je u smislu određivanja granica ograničenja poduzetničkih sloboda adresata ovog Zakona, na neustavan način ovlaštena izvršna vlast Republike Hrvatske. Naime, u predloženoj izmjeni članka 7. stavka 1. Zakona se navodi sljedeće: Posebni porez na kavu i bezalkoholna pića na predmete oporezivanja iz članka 4. ovoga Zakona plaća se prema masi ili volumenu proizvoda ili udjelu šećera te prema udjelu kofeina, metil-ksantina i taurina. Iz navedenog jasno proizlazi da se za razliku od trenutnog načina oporezivanja novim sustavom uvodi oporezivanje prema udjelu šećera i ostalih tvari koje su označene kao štetne, odnosno kao razlog dodatnog oporezivanja pića koja ih sadrže. Međutim, predložena izmjena ovog članka ne predviđa daljnje kriterije prema kojima bi se trebao utvrditi način izračuna i visine sastavnica za izračun ovog posebnog poreza. Dapače, predloženi stavak 4. istog članka određuje sljedeće: Vlada Republike Hrvatske uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza iz stavka 1. ovoga članka. Drugim riječima, na ovaj je način izvršnoj vlasti dana ovlast ne da izvršava sam zakon već da uredbom zapravo dodatno određuje kriterije putem kojih će se izračunati visina dodatnog poreza na kavu i bezalkoholna pića. Drugim riječima, da uvodi propis (kod poreza osim osnovice, ono što ga čini distinktivnim u odnosu na druge obveze jest upravo njegova visina tj. stope). Naime, iz citiranog članka 7. stavka 4. Zakona jasno proizlazi da radnja Vlade RH neće ići u smjeru da uredbom samo izvrši Zakon, već je Vladi naloženo da dodatno odredi kriterije koji nisu određeni samim Zakonom. Č lankom 1. Zakona o Vladi Republike Hrvatske, Narodne novine 150/2011, 119/2014, 93/2016, 116/2018 (dalje u tekstu: "Zakon o Vladi") je izrijekom određeno da Vlada Republike Hrvatske može donijeti uredbe za izvršenje zakona i ne spominje se nikakva forma dodatnog "definiranja" zakonskih odredbi. Budući da članak 50. stavak 2. Ustava vrlo jasno određuje da se temeljne slobode mogu ograničiti isključivo zakonom nejasno je zašto se predloženom izmjenom zakona izvršnoj vlasti daje očiti mehanizam da sudjeluje u određivanju granica i uvjeta ograničenja poduzetničkih sloboda adresata ovog Zakona. Zbog toga, naš je stav da je predložena izmjena najmanje u toj mjeri neustavna. 2. DRUGO USTAVNO PRAVO KOJE SE SMATRA POVRIJEĐENIM Članak 16. Ustava propisuje načine ograničenja sloboda i prava, dok pri tome spominje i načelni kriterij razmjernosti koji kao operativno načelo uspostavlja metodološke granice takvih ograničenja, citiramo: Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. U odnosu na citirani članak Ustava ističemo da u obrazloženju prijedloga izmjene Zakona nigdje nije obrazloženo zašto se izmjena u pogledu oporezivanja prema masi ili volumenu proizvoda ili udjelu šećera te prema udjelu kofeina, metil-ksantina i taurina odnosi isključivo na kavu i bezalkoholna pića te se primjerice takav porez ne određuje i za mliječne proizvode i/ili prehrambene proizvode koji bi u omjeru primjenjivih mjernih jedinica imali jednaki udio šećera i drugih navedenih tvari. Dakle, i u slučaju predložene izmjene zakona potrebno je pokazati zašto Republika Hrvatska smatra razmjernim naravi potrebe ograničiti poduzetničke slobode isključivo poduzetnika koji proizvode kavu i bezalkoholna pića. Jednostavnije, nameće se pitanje postoji li uopće obrazloženje zašto predlagatelj izmjena Zakona smatra da bi primjerice gazirano piće sa X udjelom šećera trebalo biti oporezovano više od žitarica sa jednakim udjelom šećera koje djeca u dobi od 8-8,9 godina konzumiraju u prosjeku nekoliko puta tjedno. Budući da je za sad nedvojbeno izostalo takvo obrazloženje, jasno je da su u ovom slučaju adresati ovog Zakona pretjerano diskriminirani u odnosu na svrhu koja će se u konačnici eventualno ostvariti. 3. TREĆE USTAVNO PRAVO KOJE SE SMATRA POVRIJEĐENIM Također, a što je već i iz gore navedenoga vidljivo, sama implementacija ovog poreznog propisa dovela bi do nejednakog položaja poduzetnika na tržištu, dok bi njegovom primjenom narušilo načelo jednakosti i pravednosti poreznog sustava. Članak 49. Ustava programatski određuje: Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Članak 51. Ustava govori kako se: Porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Uz navedeno, Republika Hrvatska je u svim slučajevima ograničenje temeljnih prava i sloboda – pa tako i poduzetničke slobode – dužna osigurati da se takve slobode ograničavaju u najmanjoj mogućoj mjeri koja je prikladna za ostvarenje svrhe. U vezi s prethodno obrazlaganim treba navesti kako ništa od navedenog u obrazloženju izmjena Zakona ne upućuje na to da je valjano provedena procjena razmjernosti ograničenja. Dakle niti su adresati ovog Zakona stavljeni u usporedni položaj s drugim poduzetnicima koji u glavnome ciljaju na istu potrošačku skupinu, niti je igdje obrazloženo je li ova mjera uistinu ona koja je u najmanjoj mjeri ograničavajuća u odnosu na poduzetničke slobode sudionika tržišta. U tom je smislu svakako opravdano zaključiti da adresati ovog Zakona nikako nisu u jednakom pravnom položaju na tržištu niti se ovakav sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti u skladu s citiranim odredbama Ustava. Nije prihvaćen Primjedba da su predložene izmjene zakona protuustavne te da opravdano zaključuju da adresati ovog Zakona nikako nisu u jednakom pravnom položaju na tržištu niti se ovakav sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti u skladu s citiranim odredbama Ustava jer ovim dijelom porezne reforme nisu zahvaćeni svi proizvođači koji koriste dodane šećere već samo proizvođači bezalkoholnih pića nije prihvaćena. Europska komisija u svojoj ocjeni sustava oporezivanja bezalkoholnih pića u Irskoj, smatra da radi postizanja zdravstvenih ciljeva, bezalkoholna pića s dodanim šećerom (soft drinks) mogu biti tretirana drugačije od drugih zašećerenih proizvoda. Komisija je uzela u obzir činjenicu da su bezalkoholna pića s dodanim šećerom glavni izvor kalorija, lišena ikakve nutritivne vrijednosti zbog čega imaju posebno negativan utjecaj na zdravlje. Također, ona posebno utječu na pretjeranu konzumaciju i predstavljaju visoki rizik za pretilost u usporedbi s drugim zašećerenim proizvodima i čvrstom hranom. S tim u vezi, ističe se da je i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije o potrebi ograničenja konzumacije bezalkoholnih pića s dodanim šećerima kao dio strategije za prevenciju pretilosti.
21 HOK NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Molimo objašnjenje kako će se predloženo provoditi u praksi iz razloga što, ako će poduzetnik morati voditi dodatne evidencije, obračune i plaćanja, to će ga dodatno administrativno i financijski opteretiti, čemu se oštro protivimo. Smatramo da bi ovakve odredbe kojima se nepotrebno dodatno opterećuju kava i sve navedene vrste sokova mogle dovesti do već viđene pojačane trgovine izvan granica RH, gdje nema ovakvih poreznih opterećenja, a i već sad ih je moguće nabaviti po nižim cijenama nego u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Porezni obveznici obvezni su voditi u svojim evidencijama sve podatke koji su bitni za obračunavanje i plaćanje posebnog poreza te se ne uvode nikakva posebna administrativna opterećenja, u odnosu na dosadašnje. Vezano za komentar o pojačanoj trgovini izvan granica RH, do nje nije došlo ni ulaskom RH u EU.
22 HGK NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA Članice HGK iz sektora prehrambene industrije - proizvodnja kave, bezalkoholnih pića i šećera te stručna služba HGK detaljno su razmotrile Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića te smatraju da u ovakvom obliku prijedlog zakona neće ostvariti željene učinke, odnosno javnozdravstvene ciljeve, a s druge strane mogao bi značajnije ugroziti domaću industriju. Iskustva drugih zemalja koje su primijenile poreze na pojedine kategorije prehrambenih proizvoda pokazuju da postoji niz elemenata, kao što su cjenovna elastičnost potražnje, učinci potencijalne supstitucije proizvoda jeftinijim ili neoporezovanim proizvodima te utjecaj prekogranične kupnje, koje je nužno uzeti u obzir pri promjeni načina oporezivanja. Primjeri uvođenja posebnih poreza na bezalkoholna pića iz drugih zemalja ukazuju na to da, u nedostatku sustavnog pristupa, primjena novih poreza nije značajno utjecala na ispunjenje javnozdravstvenih ciljeva. Umjesto prethodne evaluacije predlagatelj planira naknadnu procjenu učinaka odredbi Zakona u roku od dvije godine. Držimo kako je, prije bilo kakvog uvođenja novog modela poreza, nužna prethodna procjena učinaka na obrazac potrošnje i zdravlje potrošača te na konkurentnost domaće proizvodnje kave, bezalkoholnih pića i šećera. Predlagatelj bi trebao izraditi detaljnu analizu i procjenu učinaka novih oblika posebnih poreza na porezno opterećenje proizvođača bezalkoholnih pića, što dovodi u pitanje budući volumen domaće proizvodnje (moguć pad i preseljenje proizvodnje u zemlje s povoljnijim poslovnim okruženjem), sigurnost radnih mjesta (moguće ukidanje) te prekograničnu kupnju (moguće povećanje), supstituciju domaćih proizvoda uvoznim i supstituciju domaće sirovine za proizvodnju uvoznom (primjerice korištenje uvozne izoglukoze umjesto domaćeg šećera). Europska komisija ozbiljno razmatra posljedice poreza vezanih uz hranu (primjerice studija koju je naručila Opća uprava za Poduzetništvo i industriju "Food taxes and their impact on competitiveness in the agri-food sector, 2014"), radi njihovog utjecaja na konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora u definiranju zajedničkih politika. Nadalje, u definiciju šećera iz članka 1. uključene su i „tvari za zaslađivanje ili sladila“, koje spadaju u skupinu aditiva te po sastavu nisu šećeri i ne mogu se svrstavati u šećere. Budući da se Nacrtom zakona sladila smatraju dodanim šećerima, može se zaključiti da ih predlagatelj namjerava oporezivati na isti način kao i šećere, te ostaje nejasno kakav se učinak na javnozdravstvene ciljeve želi postići, a s obzirom da se radi o sastojcima bez energetske vrijednosti ili male energetske vrijednosti. Prijedlogom se ne definiraju ključni elementi za oporezivanje kave i bezalkoholnih pića, već se definiranje elemenata ostavlja za uredbu Vlade RH (način izračuna i visina sastavnica za izračun posebnog poreza), što stvara nesigurno poslovno okruženje i planiranje budućih poslovnih aktivnosti industrije. Želimo istaknuti da je pitanje posebnih poreza na određene prehrambene proizvode/sastojke nužno razmotriti u širem kontekstu drugih mjera usmjerenih na očuvanje i poboljšanje zdravlja, prvenstveno onih mjera vezanih uz edukaciju potrošača o uravnoteženoj prehrani i zdravom načinu života, što je u ovom slučaju u potpunosti zanemareno. Razumijevajući potrebu prilagodbe i redizajna posebnih poreza na kavu i bezalkoholna pića radi dosezanja zdravstvenih ciljeva, zbog svega iznesenog ne podržavamo Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića u ovom obliku. Napominjemo kako će uz ovo opće mišljenje proizvođači kroz platformu e-savjetovanja iznijeti svoje zasebne detaljne stavove i komentare. Nije prihvaćen Sukladno izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, zašećerena bezalkoholna pića su glavni izvor šećera u prehrani, a njegova pretjerana konzumacija je glavni uzrok pretilosti, dijabetesa i propadanja zubi. Oporezivanje je jedna od preporučenih mjera Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje pretjerane konzumacije šećera. Promijenjenim poreznim oblikom će se očekivano podignuti svijest o potrebi manje konzumacije šećera te općenito potaknuti zdravije navike, a i utjecati na industriju kako bi reformulirala bezalkoholna pića prema manjem udjelu šećera. Fiskalna politika je inače uobičajena u poboljšanju javnozdravstvenih učinaka i koristi se u oporezivanju cigareta i alkohola. Ne radi se o novom poreznom obliku, već o izmjeni postojećeg, koji i do sada nije proizveo negativne efekte poput preseljenja proizvodnje, povećanja prekogranične potrošnje i smanjenja broja radnih mjesta. Pojam odnosno definicija šećera dana je u smislu Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića odnosno za potrebe predmetnog zakona.
23 Goran Dubinjak NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Navedu se neke države članice,pa skoro sve redom 5 puta razvijenije i bolje platežne moći.Pa se to onda sve lijepo objasni kako će veće cijene smanjiti konzumaciju energetskog pića i slično ili natjerati proizvođaće/industriju da smanji udio šečera itd. S obzirom da alkoholna pića već su dosta skupa,pa idemo sad na bezalkoholna sa šečerom,pa ćemo jednog dana na sva moguća pića jer sve osim vode na neki način ili u određenoj količini nije zdravo. Ako je predlagatelju zakona kako navodi cilj zdravlje,a ne naplata trošarina/poreza isti taj efekt da ce proizvođaći kao posljedicu ovog zakona smanjiti udio šečera ili kafeina može se postići i da se propiše dozvoljeni udio šečera ,kofeina u određenom proizvodu. Ako je neki proizvod ili namirnica "opasna" ili štetna po zdravlje ,onda se ili taj proizvod zabrani ili proizvodi pod određenim kriterijima ili određenom dozvoljenom postotku udijela u proizvodu,a ne to se i dalje dozvoljava,al sa višom cijenom. Nije prihvaćen Prijedlog i komentar da ako je neki proizvod štetan po zdravlje da se zabrani ili proizvodi pod određenim kriterijima ili dozvoljenom postotku udijela u proizvodu, nije prihvaćen. Zabranama i ograničenjima bi se utjecalo na slobodno tržište, a jedan od ciljeva Prijedloga zakona je promijenjenim poreznim oblikom podignuti svijest o potrebi manje konzumacije šećera te općenito potaknuti zdravije navike, a i utjecati na industriju kako bi reformulirala bezalkoholna pića prema manjem udjelu šećera.
24 GIUPPH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 6. Sukladno dopisu GIUPPH-a dostavljenom Ministarstvu financija, Carinskoj upravi predlažemo slijedeće: Članak 6. briše se. Nije prihvaćen Prijedlog da se zakon povuče iz procedure odnosno da se briše navedeni članak, nije prihvaćen zbog nedostatka argumenata koji bi isto opravdali
25 GIUPPH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 5. Sukladno dopisu GIUPPH-a dostavljenom Ministarstvu financija, Carinskoj upravi predlažemo slijedeće: Članak 5. briše se. Nije prihvaćen Prijedlog da se zakon povuče iz procedure odnosno da se briše navedeni članak, nije prihvaćen zbog nedostatka argumenata koji bi isto opravdali
26 GIUPPH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 4. Sukladno dopisu GIUPPH-a dostavljenom Ministarstvu financija, Carinskoj upravi predlažemo slijedeće: Članak 4. briše se. Nije prihvaćen Prijedlog da se zakon povuče iz procedure odnosno da se briše navedeni članak, nije prihvaćen zbog nedostatka argumenata koji bi isto opravdali
27 GIUPPH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 3. Sukladno dopisu GIUPPH-a dostavljenom Ministarstvu financija, Carinskoj upravi predlažemo slijedeće: Članak 3. briše se. Nije prihvaćen Prijedlog da se zakon povuče iz procedure odnosno da se briše navedeni članak, nije prihvaćen zbog nedostatka argumenata koji bi isto opravdali
28 GIUPPH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 2. Sukladno dopisu GIUPPH-a dostavljenom Ministarstvu financija, Carinskoj upravi predlažemo slijedeće: Članak 2. briše se. Nije prihvaćen Prijedlog da se zakon povuče iz procedure odnosno da se briše navedeni članak, nije prihvaćen zbog nedostatka argumenata koji bi isto opravdali.
29 GIUPPH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 1. Sukladno dopisu GIUPPH-a dostavljenom Ministarstvu financija, Carinskoj upravi predlažemo slijedeće: Članak 1. briše se. Nije prihvaćen Prijedlog da se zakon povuče iz procedure, odnosno da se briše navedeni članak, nije prihvaćen zbog nedostatka argumenata koji bi isto opravdali.
30 FRANCK d.d. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA S obzirom da se prijedlog izmjena Zakona dobrim dijelom temelji na argumentaciji vezanoj uz destimuliranje potrošnje prehrambenih artikala koji imaju negativan utjecaj na zdravlje, mišljenja smo da bi država postupila principjelno kad bi vođena brigom za zdravlje nacije poticala konzumaciju prehrambenih artikala koji imaju pozitivan učinak na zdravlje. Najbolja prilika za demonstraciju tog principjelnog stava bilo bi ukidanje posebnog poreza na kavu. Razlog više za tu odluku leži u činjenici da se radi o minornoj stavci u proračunskim prihodima te da je prate visoki troškovi ubiranja tog poreza zbog složenog administriranja, kako u carinskoj upravi, tako i kod poreznih obveznika. Smanjenje prekogranične kupnje i povećanje potrošnje zbog prihvatljivijih cijena u velikoj mjeri kompenziraju kalkulativno umanjenje proračunskih prihoda. Takva odluka dobitna je opcija za sve tri strane: državu, potrošače i proizvođače. Nije prihvaćen Prijedlog da se potpuno ukine posebni porez na kavu uz obrazloženje pozitivnog učinka na zdravlje, nije prihvaćen zbog nedostatka relevantne argumentacije. Ovakav porezni oblik je jednostavan i lako se ubire, nisu zabilježena administrativna opterećenja, ni povećanje prekogranične potrošnje.
31 Dominik Tomislav Vladić TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 7. Prije donošenja ovog zakona bilo bi dobro razmisliti je li nam interes regulirati i ovo na način kako je predstavljeno. Već imamo dovoljno veliki broj građana koji promet u trgovinama ostvaruju u inozemstvu. Regulirati proizvodnju treba, ali ne prodaju gotovinh proizvoda na ovakav način. Bilo bi pametnije zakonom ograničiti određene supstance za koje struka kaže da su problem, a onda dati proizvođačima mogućnost da biraju hoće li proizvoditi po starom uz posebne poreze ili uz ograničenja bez posebnih poreza. U tom slučaju i građani mogu birati kao i proizvođači. Ovako nitko ne bira, osim što je jasno da dio novca građana bez jasnih objašnjenja ide u proračun. Nije prihvaćen Prijedlog da se zakonom ograniče određene supstance nije prihvaćen, a promijenjenim poreznim oblikom će se očekivano podignuti svijest o potrebi manje konzumacije šećera te općenito potaknuti zdravije navike, a i utjecati na industriju kako bi reformulirala bezalkoholna pića prema manjem udjelu šećera. Fiskalna politika je inače uobičajena u poboljšanju javnozdravstvenih učinaka i koristi se u oporezivanju cigareta i alkohola.
32 Dominik Tomislav Vladić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 2. Nepotrebno je uvrštavati kavu i sve navedene vrste sokova jer bi to moglo dovesti do pojačane trgovine izvan granica RH gdje ovakvi porezi ne postoje ili gdje je iste proizvode moguće kupiti po pristupačnijim cijenama. Sve resurse bi bilo bolje uložiti u edukaciju i propisivanje obveznih načina edukacija u sklopu redovnog školovanja. Nije prihvaćen Oporezivanje zašećerenih bezalkoholnih pića je jedna od preporučenih mjera Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje pretjerane konzumacije šećera. Uz oporezivanje je i edukacija jedna od važnih mjera u prevenciji debljine, prvenstveno kod djece. Vezano za komentar o pojačanoj trgovini izvan granica RH, do nje nije došlo ni ulaskom RH u EU. Od susjednih država, Mađarska ima sustav oporezivanja bezalkoholnih pića temeljem sadržaja šećera te metil ksantina i taurina. Što se tiče uvoza iz trećih država, na njih se primjenjuje carinski nadzor i količinska ograničenja pri uvozu.
33 ANAMARIJA COMPANY d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA Ovim Prijedlogom Zakona stavljen je naglasak na napitke sa dodanim šećerima i energetska pića, kao sve zastupljenijim uzročnicima lošeg zdravstvenog stanja velikog dijela populacije, a naročito mladih. Dobro je da se o tome povede računa, međutim kao puno učinkovitije metode pokazale su se edukacija kroz javno zdravstvene ustanove i omogućavanje veće kupovne moći. Potrošači bi se u takvim okolnostima lakše opredijelili za proizvode više kvalitete i visoke nutritivne vrijednosti. Osim u poboljšanju javnozdravstvenih učinaka, što se navodi kao cilj novog Zakona, fiskalna politika može unaprijediti ili unazaditi uvjete poslovanja onih poduzetnika na koje se određena regulacija odnosi. U ovom slučaju, radi se o nekolicini domaćih proizvođača kave i napitaka na bazi kave, kojima fiskalna politika RH već godinama ne otvara vrata novim poslovnim prilikama, već im kontinuirano sužava prostor potreban za daljnji rast i napredak. Čini se da će se novim Zakonom ta tradicija nastaviti. Dovoljno je spomenuti kako je u većini zemalja EU kava oslobođena posebnog poreza, a stopa poreza na dodanu vrijednost je niža. Samim time, cijena kave na domaćem tržištu znatno je viša od one u inozemstvu. Uspoređujući se sa zemljama u okruženju, neovisno bile one unutar ili izvan granica EU, hrvatski proizvođač kave ima najviše namete, što se neposredno odražava na cijenu tih proizvoda na policama dućana. Posljedično, smanjuje se obujam prodaje kave na domaćem tržištu. Svakako treba naglasiti da smanjeni obujam prodaje kave na domaćem tržištu nije uzrokovan novim navikama potrošača ili kulturom ispijanja nekog zamjenskog, cjenovno povoljnijeg proizvoda, već dostupnošću istih proizvoda u susjednim zemljama po znatno nižim cijenama. Također, budući da u prijedlogu Zakona nije naveden način izračuna, ni visina sastavnice za izračun posebnog poreza, proizvođači su opravdano zabrinuti o ishodu, koji će tek biti definiran Uredbom. Smatramo da je ovo ozbiljan propust, kojega je potrebno pravovremeno sanirati. Sukladno svemu prethodno navedenom, mišljenja smo da bi trebalo slijediti primjere ostalih zemalja te smanjiti ili potpuno ukinuti namete kojima stječemo atribut nepoželjnog tržišta te Zakon urediti na takav način da potakne i domaću proizvodnju i strana ulaganja. Nije prihvaćen U odnosu na komentar da je predloženo rješenje protuustavno, s obzirom da Vlada nema ovlast uredbama regulirati izračun posebnog poreza već da treba urediti Zakonom, ističemo da je na isti način propisana ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila te visine harmoniziranih trošarina u Zakonu o trošarinama. Ovakav porezni oblik postoji u Njemačkoj, u vezi s primjenom u RH, radi se o porezu koji je jednostavan i lako se ubire, nisu zabilježena administrativna opterećenja, ni povećanje prekogranične potrošnje.
34 Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 6. Nakon detaljne analize prijedloga Zakona, smatramo kako isti ne opravdava svrhu koju predlagatelj navodi kao razlog donošenja, stoga predlažemo da predlagatelj Zakona u cijelosti odustane od donošenja istog, a ukoliko predlagatelj i dalje ustraje na njegovom donošenju, tada da se prijedlog Zakona izmijeni u skladu sa svim komentarima, primjedbama i prijedlozima koji su izneseni uz svaki članak. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog da se odustane od donošenja ovoga Zakona u cijelosti odnosno da se prijedlog Zakona izmijeni u skladu sa svim komentarima, primjedbama i prijedlozima koji su izneseni uz svaki članak, uz već ranije dana obrazloženja
35 Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. O B R A Z L O Ž E N J E, Uz članak 6. Nakon detaljne analize prijedloga Zakona, smatramo kako isti ne opravdava svrhu koju predlagatelj navodi kao razlog donošenja, stoga predlažemo da predlagatelj Zakona u cijelosti odustane od donošenja istog, a ukoliko predlagatelj i dalje ustraje na njegovom donošenju, tada da se prijedlog Zakona izmijeni u skladu sa svim komentarima, primjedbama i prijedlozima koji su izneseni uz svaki članak. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog da se odustane od donošenja ovoga Zakona u cijelosti odnosno da se prijedlog Zakona izmijeni u skladu sa svim komentarima, primjedbama i prijedlozima koji su izneseni uz svaki članak, uz već ranije dana obrazloženja
36 Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 5. Ovim člankom se propisuje da će Ministarstvo financija u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona provesti naknadnu procjenu učinka ovoga Zakona, a sukladno članku 17. Zakona o procjeni učinaka propisa, budući da se radi o izmjeni i dopuni Zakona koja se provodi u okviru porezne reforme, a na temelju prethodne procjene utvrđeno je da se radi o propisu kojim se ostvaruje zaštita osobitog socijalnog interesa. Sukladno čl. 2. st. 3. Zakona o procjeni učinka propisa (NN 44/17), predlagatelj je bio obvezan provesti prethodni postupak procjene učinka propisa i procjenu učinka propisa, ovisno o rezultatima analize izravnih učinaka propisa. Prethodna procjena učinka propisa obuhvaća analizu postojećeg stanja u području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona; utvrđivanje ishoda odnosno promjena u području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona i vremenskog okvira za njihovo postizanje; određivanje adresata na koje se nacrt prijedloga zakona odnosi; utvrđivanje rješenja koja mogu dovesti do ostvarenja ishoda u području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona; utvrđivanje izravnih učinaka propisa (gospodarskih, socijalnih, učinaka na tržište rada, učinaka na zaštitu okoliša, na zaštitu ljudskih prava i učinaka na tržišno natjecanje) i dr. Pritom je stručni nositelj (predlagatelj) u okviru prethodne procjene ovlašten provoditi savjetovanje i, po potrebi, međuresorne konzultacije nadležnih tijela i s drugim zainteresiranim dionicima. Međutim, predlagatelj se poziva na čl. 17. Zakona o procjeni učinaka propisa te predviđa naknadnu procjenu učinaka propisa. Prema toj zakonskoj odredbi, nacrt prijedloga zakona za koji se treba provesti procjena učinaka propisa može se izuzeti od daljnjeg postupka ako se zakon donosi radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa, uz detaljno navođenje razloga. U tom slučaju, stručni nositelj (predlagatelj) je dužan naknadno provesti procjenu učinaka propisa najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona. Da je predlagatelj proveo prethodnu procjenu učinka propisa, bilo bi moguće iz obrazloženja predloženog Zakona iščitati konkretnije podatke o tome kakvi su učinci sada važećeg Zakona i koji podaci upućuju na potrebu da se isti izmjeni ili dopuni na predloženi način. Da li je primjena sada važećeg propisa imala iste učinke kao primjena takvih propisa u nekim drugim zemljama. Zaključno budući da nisu ispunjeni uvjeti iz člannka 17. Zakona o procjeni učinaka propisa, smatramo da Ministarstvo financija treba provesti procjenu učinaka ovog Zakona i prije njegova donošenja. Nije prihvaćen Sukladno članku 17. stavku 1. i 2. Zakona o procjeni učinaka propisa može se provesti naknadna procjena učinaka propisa, ako je u prethodnoj procjeni utvrđena zaštita osobitog socijalnog interesa, što je ovdje bio slučaj.
37 Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 4. Prijedlog zakona nije jasan i ne razjašnjava ključnu nepoznanicu visine novih nameta koje će definirati Vlada uredbom. Navedeno stvara nesigurno investicijsko i regulatorno okruženje, u kojem tvrtke nisu upoznate s visinom troškova koji ih očekuju donošenjem uredbe te shodno tome je otežano svako poslovno planiranje i investiranje. Nije jasno zašto je predlagatelj predvidio da se pitanja koja čine suštinu ove regulative uređuju Uredbom, zaobilazeći pritom redovitu zakonodavnu proceduru. Naime, Uredba je podzakonski akt provedbene prirode koji ne smije biti u suprotnosti sa Zakonom. Uredbama za primjenu ili izvršenje zakona Vladi je dozvoljeno propisati tehničke pojedinosti primjene pojedinog zakona, dok je iz prijedloga Zakona jasno da će se Uredbom propisati njegov najvažniji dio i sama bit, a to je osnovica za izračun poreza. Takvom uredbom zasniva se obveza za adresata Zakona i ona ne predstavlja provedbeni podzakonski akt, čime se krši čl. 1 Zakona o Vladi i čl. 110 Ustava RH obzirom da Vlada kao predstavnik izvršne vlasti u cijelosti preuzima zakonodavna ovlaštenja i onemogućava zakonodavnom tijelu da argumentirano raspravi porezne stope. Odredbom kojom se daje ovlaštenje Vladi da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza je moguće neustavna (protivna čl. 88. st. 1. Ustava), jer se njome ovlašćuje Vladu da uredbom uređuje pitanja iz djelokruga Sabora koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao što su poduzetnička sloboda, jednakost položaja poduzetnika na tržištu te jednakost i pravednost poreznog sustava. Nadalje, ovakvim zakonskim uređenjem povrijeđen je čl. 3 Ustava obzirom su narušeni zahtjevi pravne sigurnosti i vladavine prava obzirom da nakon donošenja zakona adresatima zakona pravna norma koja ih obvezuje nije jasna niti provediva. Drugim riječima, adresati zakona ne znaju svoje obveze te se mogu samo pouzdati u slobodnu procjenu izvršne vlasti kada će se uredba donijeti te koji će biti razredi oporezivanja proizvoda. Takav sistem vlasti, ograničavanjem zakonodavne funkcije odnosno svođenjem iste na puku formalnost općeg zakona, u ozbiljnoj je koliziji s načelom uređene pravne države jer nema jasnog razgraničenja zakonske i podzakonske materije ili jasnog razgraničenja izvršne i zakonodavne vlasti. Budući da ovaj Zakon može imati dalekosežne posljedice na industriju hrane i pića, stava smo kako je potrebno ustanoviti odgovarajući rok prilagodbe, a koji rok sada nije predviđen ovim nacrtom Zakona. Stoga zaključno smatramo da se način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza trebaju urediti Zakonom, a ne Uredbom. U svakom slučaju, smatramo kako je Zakonom potrebno odrediti odgovarajući rok prilagodbe koji ne bi smio biti manji od 3 godine, računavši od dana stupanja na snagu Zakona. Nije prihvaćen Primjedba da zakonom treba odrediti rok prilagodbe (3 godine) nije prihvaćena jer se radi o predugom roku vakacije, koji je u kontradiktornosti i sa samim tvrdnjama proizvođača o stalnim i kontinuiranim naporima ka reformulaciji i smanjenju sadržaja šećera. U odnosu na komentar da je predloženo rješenje protuustavno, s obzirom da Vlada nema ovlast uredbama regulirati izračun posebnog poreza već da treba urediti Zakonom, ističemo da je na isti način propisana ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila te visine harmoniziranih trošarina u Zakonu o trošarinama.
38 Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 3. Predloženom promjenom se dosadašnji linearni sustav oporezivanja bezalkoholnih pića utemeljen isključivo na količini zamjenjuje sustavom utemeljenim prema udjelu šećera te prema udjelu kofeina, metil-ksantina i taurina. Primjena važećeg Zakona dovodi do nejednakog položaja poduzetnika na tržištu, a predloženim Zakonom ta se nejednakost ne otklanja. Postavlja se pitanje da li je opravdano na predloženi način ograničiti poduzetnički slobodu proizvođača bezalkoholnih pića i da li je takvo ograničenje poduzetničke slobode razmjerno naravi potrebe, kako to predviđa Ustav RH. Prema nacionalnom istraživanju provedenom u Estoniji (National Dietary Intake study, 2014.), udio bezalkoholnih pića u unosu dodanih šećera je najmanje (2-12% ovisno o dobi konzumenta), dok pekarski proizvodi prednjače (max. 57% ovisno o dobi). Prema istom istraživanju, obzirom na udio u pretjeranoj konzumaciji šećera, prednost pred bezalkoholnim pićima sa dodanim šećerom imaju pekarski proizvodi, šećer i čokoladni proizvodi, slatki mliječni proizvodi. Prema Priručniku o poreznoj politici MMF-a navodi kako diskriminatorni porezi imaju smisla za luksuznu robu, proizvode koji su očito štetni ili poreze koji ravnomjerno raspodjeljuju porezno opterećenje na sve socioekonomske skupine. Zašećerena osvježavajuća pića sigurno nisu luksuz, oporezivanje jedne kategorije iz cjelokupne prehrane ne poboljšava zdravlje, a porezi neupitno najviše pogađaju siromašna kućanstva. Vlade koje namjeravaju provoditi fiskalne mjere kako bi smanjile unos nutrijenata, trebale bi ciljati na široko oporezivanje koje uključuje sve proizvode industrije hrane i pića koji sadrže određene nutrijente kako bi se izbjegla štetna supstitucija. Bezalkoholna pića čine samo 3 posto dnevnog kalorijskog unosa u Europi (prema podacima europske organizacije UNESDA). Predlagatelj se poziva na analizu Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, čije je rezultate objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, prema kojem je 35% djece u dobi od 8 do 8,9 godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, te se prema statistici nalazimo među prvih pet europskih zemalja s tim problemom. Međutim predlagatelj izostavlja podatke sadržane u istom izvješću, da 29 % djece te dobi pije bezalkoholna pića više od tri puta tjedno, ali također da 27 % te djece konzumira kekse, kolače i slične proizvode više od tri puta tjedno, a 31 % posto konzumira čokoladu i bombone više od tri puta tjedno. Predloženom mjerom se želi utjecati na smanjenje unosa šećera iz jedne kategorije namirnica dok je učestalost unosa šećera iz ostalih namirnica približno jednaka (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Europska inicijativa praćenja debljine u djece2015. /2016.(CroCosi), 2018.). U siječnju 2018. ugledni znanstveni časopis Journal of American Medical Association (JAMA) je objavio izdanje posvećeno debljini koje uključuje članak na temu oporezivanja bezalkoholnih pića koja sadrže šećer. U tom članku, Dr. Edward Livingston naglašava da unatoč usredotočenosti na bezalkoholna pića sa šećerom, izdvajanje samo ovih proizvoda radi oporezivanja bi moglo biti pogrešno u borbi protiv debljine s obzirom da se potrošnja takvih pića smanjuje od sredine 1990.-tih. Istovremeno, prevalencija debljine se povećava što upućuje na to da je smanjenje ukupnog kalorijskog unosa vjerojatno važnije nego samo smanjenje potrošnje bezalkoholnih pića sa šećerom. Također naglašava da su prekomjerne kalorije prisutne u gotovo svakoj hrani te odabir samo jedne vrste hrane, kao što su bezalkoholna pića sa šećerom, sa svrhom smanjenja kalorijskog unosa nije vjerojatno da će utjecati na stope debljine u populaciji (JAMA Theme Issue on Obesity, Reimagining Obesity in 2018, Edward H. Livingstone, Feb 2018.). Također Zakonom se predlaže da Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Carinska uprava budu ovlašteni provoditi monitoring odnosno laboratorijsku kontrolu ispravnosti podataka o udjelu šećera, kofeina, metil-ksantina i taurina označenim na pretpakovini ili etiketi. Zbog čega se kontrolu ispravnost podataka na pretpakovini ili etiketi stavlja isključivo u nadležnost HZJZ i Carinske uprave? Da li postoje izračuni hoće li se na taj način dodatno nerazmjerno opteretiti državni proračun? Što u slučaju pogreške u tom postupku kontrole; koji su pravni mehanizmi na raspolaganju poreznom obvezniku? Predloženi propis je u tom dijelu neobrazložen, nedorečen i nepotpun. Zaključno, prijedlog iz članka 4. Zakona da se posebni porez plaća prema masi ili volumenu proizvoda, udjelu šećera te prema udjelu kofeina, metil-ksantina i taurina je nedovoljno određen za akt koji donosi zakonodavac, a kojim bi trebalo otkloniti u najvećoj mogućoj mjeri pravnu nesigurnost za poduzetnike. Zakonima se ne izražavaju apstraktne težnje njegovih predlagatelja, nego se konkretno reguliraju pravni odnosi u društvu. Djelomično prihvaćen Izmjenjenim i dopunjenim zakonskim prijedlogom preciznije su definarani osnovni elementi oporezivanja posebnim porezom bezalkoholnih pića i kave.
39 Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 2. Predmet oporezivanja neće biti samo pića s povećanom količinom šećera, već i pića s dodanim metil-ksantinom i taurinom, odnosno energetska pića. Nije jasna svrha predložene izmjene obzirom da energetska pića čine samo 1% u ukupnoj prodaji bezalkoholnih pića u Europi te je njihov doprinos unosu kofeina kod djece i maloljetnika neznatan. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) usvojila je u siječnju 2009. znanstveno mišljenje o dva sastojka koja se najčešće nalaze u energetskim napitcima. Na temelju zahtjeva Europske komisije, Panel za aditive i izvore nutrijenata koji se dodaju hrani (ANS) zaključio je da izloženost taurinu i d- glukuronolaktonu kroz redovitu konzumaciju energetskih pića ne predstavlja zabrinutost za zdravlje (The EFSA Journal (2009), SCIENTIFIC OPINION The use of taurine and D-glucurono-γ-lactone as constituents of the so-called “energy” drinks). Europska agencija za sigurnost hrane je 2015. provela procjenu rizika sigurnosti kofeina. Kofein se osim u energijskim pićima nalazi u različitim vrstama hrane i pića kao i u dodacima prehrani. Procjenu sigurnosti kofeina EFSA je provela na zahtjev EU komisije nakon što je nekoliko zemalja članica EU-a izrazilo zabrinutost o sigurnosti konzumacije kofeina u općoj populaciji te pojedinim skupinama uključujući pojedince koji konzumiraju kofein u kombinaciji s alkoholom ili sastojcima koji se nalaze u energijskim pićima. U svojoj procjeni rizika, EFSA je zaključila da konzumacija kofeina, u kombinaciji s ostalim sastojcima energijskih pića u koncentracijama koje su uobičajeno prisutne u takvim pićima, ne utječe na sigurnost kofeina pri jednokratnome unosu do 200 mg kofeina. Prosječan sadržaj kofeina u jednoj limenki energijskog pića (250 ml) iznosi 80 mg. Također, na našem tržištu postoje proizvodi koji su bezalkoholna pića sa dodanim šećerima ili pripravci za pripremu bezalkoholnih pića (praškasti proizvodi), ali su svrstani u kategoriju dodataka prehrani pa kao takvi nisu predmetom oporezivanja, iako su po količini šećera isti ili slični sa Zakonom ciljanim proizvodima. Dovodi li to do značajne porezne nejednakosti među sličnim proizvodima? Tako primjerice jedan proizvod koji čini 19 g praška za pripremu bezalkoholnog pića od 250 ml, prema navodima na deklaraciji, sadrži 16 g šećera (na vrećici za HoReCa kanal prodaje naveden je samo sadržaj vitamina bez ostalih hranjivih vrijednosti i ograničenje da odrasli mogu konzumirati do 3 vrećice dnevno, međutim potrošači nemaju informaciju da s 3 vrećice proizvoda unesu 48 g šećera u organizam). Štetni učinak konzumacije bezalkoholnih pića sa dodatnim šećerom u odnosu na druge proizvode sa dodanim šečerom nije po ničemu različit ili posebno štetan. Svako izdvajanje jedne kategorije proizvoda je neproporcionalno, diskriminatorno i neučinkovito, a kao takvo je u suprotnosti s EU zakonodavstvom. Zakonodavac bi trebao davati prednost oporezivanju sa širokom poreznom osnovicom, umjesto diskriminatornim porezima kojima je cilj dodatno opterećenje određenog kruga poduzetnika. Zaključno, smatramo kako bi se članak 2. Zakona trebao formulirati na način da se od oporezivanja izuzmu metil-ksantin i taurin, te da se ravnopravno oporezuju svi proizvodi koji sadrže šećer, pa i oni koji se sukladno posebnim propisima smatraju hranom za posebne prehrambene potrebe ili dodacima prehrani. Nije prihvaćen Prijedlog da se od oporezivanja izuzmu metil-ksantini i taurin, te da se ravnopravno oporezuju svi proizvodi koji sadrže šećer, pa i oni koji se sukladno posebnim propisima smatraju hranom za posebne prehrambene potrebe ili dodacima prehrani nije prihvaćen. Uz uvođenje oporezivanja bezalkoholnih pića prema sadržaju šećera, posebno će se oporezivati energetski napici. Naime, energetski napici sadrže visoki sadržaj šećera, te sastojke poput metil-ksantina i taurina. O dostupnosti energetskih pića našim učenicima govore podaci istraživanja ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and other Drugs) iz 2015. godine. Među ispitanim učenicima njih 86,4 % je izjavilo kako su konzumirali energetsko piće. U posljednjih 12 mjeseci energetska pića konzumiralo je 67,7 % učenika, a u posljednjih 30 dana njih 43,6 %. Općenito konzumacija energetskih napitaka, njihovo reklamiranje te cjelokupna kombinacija sastojaka zbog njihove međusobne interakcije, prema mišljenju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nije pogodna za djecu i mlade. U odnosu na prijedlog da se ravnopravno oporezuju svi proizvodi koji sadrže šećer, pa i oni koji se sukladno posebnim propisima smatraju hranom za posebne prehrambene potrebe ili dodacima prehrani nije prihvaćen jer su od oporezivanja izuzeti proizvodi koji imaju svrhu dodatno obogatiti uobičajenu prehranu u cilju održavanja zdravlja (dodaci prehrani) te proizvodi koji su namijenjeni ranjivim skupinama potrošača koji ispunjavaju posebne prehrambene zahtjeve osoba kod kojih je poremećen proces probave ili metabolizma, osoba čije fiziološko stanje zahtijeva unos određenih sastojaka hrane kontroliranom i ciljanom prehranom te zdrave dojenčadi ili male djece. Takva je praksa i u drugim državama članicma koje primjenjuju ovaj porezni oblik.
40 Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, Članak 1. Ukoliko je cilj ovih zakonskih izmjena prevencija pretilosti i poticanje industrije na reformulaciju proizvoda, nejasno je zašto se prijedlogom Zakona ide prema oporezivanju sladila. Sladila proizvodima daju sladak okus bez dodatnih kalorija ili vrlo malo kalorija, a mala količina sladila je dostatna da bi se postigla visoka razina slatkoće. Sladila se mogu koristiti samostalno ili u kombinaciji sa šećerom. U Europi se naime niskokalorična sladila upotrebljavaju od 1970-ih godina. Danas postoji nekoliko različitih vrsta sladila, a svako ima jedinstven profil okusa. Upotrebljavaju se u velikome broju prehrambenih proizvoda i pića – često zajedno, a u njima uživaju potrošači diljem svijeta. Kad je riječ o bezalkoholnim pićima, niskokalorična sladila možemo pronaći u negaziranim i gaziranim pićima, sirupima za razrjeđivanje, ledenim čajevima, aromatiziranim vodama. Sladila se također nalaze u različitim vrstama hrane kao što su gume za žvakanje, jogurt, razni deserti i slatkiši. Sigurnost sladila potvrdila su europska i međunarodna tijela uključujući Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA) te je za svako sladilo određen prihvatljivi dnevni unos (ADI) odnosno procijenjena količina koja se može unositi svaki dan tijekom cijeloga života bez nepovoljnoga utjecaja na zdravlje, također dodijeljen je i broj E kojim se potvrđuje da EFSA prehrambeni aditiv smatra sigurnim i da su ga europska regulacijska tijela odobrila za uporabu u hrani i piću. Niskokalorična sladila pomažu u nadzoru šećerne bolesti jer ne utječu na razinu glukoze u krvi i ne uzrokuju karijes. Kad se unose umjesto šećera u sklopu programa za gubitak ili održavanje tjelesne težine, pomažu u nadzoru tjelesne težine. Sustavni pregledni članak iz 2016. ukazuje da konzumacija niskokaloričnih sladila ne povećava energijski unos niti tjelesnu masu. Meta - analiza iz 2014. ukazuje da zamjena šećera niskokaloričnim sladilima pomaže u održavanju normalne tjelesne mase. Nadalje, klinička studija provedena na više od 300 ispitanika koja je proučavala učinak vode u odnosu na pića s niskokaloričnim sladilima na gubitak tjelesne mase i održavanje poželjne tjelesne mase kroz godinu dana pokazala je da je skupina koja je konzumirala pića s niskokaloričnim sladilima imala veći gubitak tjelesne mase u donosu na skupinu koja je u istome razdoblju pila samo vodu. Sladila su koristan alat u reformulaciji hrane i pića koji proizvođačima omogućavaju da potrošačima osiguraju proizvode slatkog okusa koji odgovara karakteristikama proizvoda te željama i potrebama potrošača. Studija provedena u Velikoj Britaniji ukazuju da se osobe koje konzumiraju pića sa sladilima kvalitetnije hrane, unose manje slobodnih šećera i veća je vjerojatnost da će lakše zadovoljiti preporuke za unos šećera od osoba koje konzumiraju pića sa šećerom. Zaključno, smatramo kako bi tvari za zaslađivanje ili sladila trebala izostaviti iz Zakona kao predmet oporezivanja. Nije prihvaćen Prijedlog da se tvari za zaslađivanje ili sladila izostave iz Prijedloga zakona nije prihvaćen, radi cjelovitosti i sveobuhvatnosti poreznog oblika, premda to neće imati negativan učinak na poticaj industriji da reformulacijom smanji sadržaj šećera jer će proizvodi s manjim sadržajem šećera, posljedično plaćati manji iznos posebnog poreza.
41 Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI OPĆI KOMENTAR- EKONOMSKI ASPEKT Treba voditi računa da kućanstva s nižim dohotkom troše veći udio svog raspoloživog dohotka na hranu i pića od bogatijih kućanstava, što zapravo znači da predloženi porezi na bezalkoholna pića opterećuju one koji si to najmanje mogu priuštiti. Socioekonomska statistika s nekoliko tržišta potvrđuje da neizravni porezi oduzimaju do 1/3 raspoloživog dohotka siromašnim kućanstvima, dok je usporedivi podatak za najbogatija kućanstva samo 1/10. Isto tako selektivno oporezivanje proizvoda ne smanjuje pretilost, ali smanjuje ekonomski rast i dovodi do ukidanja radnih mjesta. Predviđa se da će porez na zašećerena osvježavajuća pića u Ujedinjenom Kraljevstvu dovesti do ukidanja više od 4 000 radnih mjesta kroz lanac vrijednosti. Učinak je još veći na radno intenzivnim tržištima. Predloženi poseban porez na kavu i bezalkoholna pića imati će nenamjerne posljedice i rezultirati supstitucijom oporezivanih proizvoda s jeftinijim ili neoporezivanim proizvodima, što može dovesti do štetnih rezultata. Zbog poreza na šećer uvedenog u Berkley-u-Kalifornija potrošači su umjesto oporezivanih zašećerenih osvježavajućih pića prelazili na neoporezivana, ali kaloričnija pića poput milkshake-a i smoothie-ja, što je dovelo do neto povećanja konzumacije kalorija za 26 kalorija dnevno. Porez na bezalkoholna pića ne mijenja značajno ponašanje potrošača, ali utječe na to gdje se pića kupuju. Najekstremniji primjer je Danska koja je uvela trošarine na bezalkoholna pića 1934. godine, a ukinula ih je 2014. godine. Do tada umjerena porezna stopa je 1999. godine povećana za 60 posto što je odmah rezultiralo porastom prekogranične kupovine. Prekogranična kupovina je rasla od 16.6 milijuna litara u 1999. godini na 45 milijuna litara u 2001. godini, a nakon dodatnog povećanja porezne stope iznosila je čak 118 milijuna litara u 2003. godini. U 2012. godini, Ministarstvo oporezivanja procijenilo je da prekogranična kupovina iznosi 165 milijuna litara ili 1/3 ukupne domaće potrošnje u Danskoj (Tal fra Bryggerifoeningen 2004”, Bryggeriforeningen (Figures from the Brewery Association), Copenhagen, 2005 „Status over grænsehandel”, Skatteministeriet (Status for Border Trade, Ministry of Taxation), Report, 15 June 2016 ”Status over grænsehandel”, Skatteministeriet (Status for Border Trade, Ministry of Taxation), Report, 29 January 2015). Također, vjerojatan je i daljnji gubitak konkurentnosti u usporedbi s državama poput Mađarske ili Bosne i Hercegovine. Svako uvođenje opterećenja proizvoda, bilo da se radi o sirovinama ili porezima dovodi do povećanja cijene proizvoda na polici, što u konačnici predstavlja udar na potrošače, posljedično utječe na smanjenje potrošnje i proizvodnje, ali i implicira brojne druge probleme. Smanjenje prodaje bezalkoholnih pića uvođenjem dodatnog poreza na šećer kao posljedicu može imati povećani prihod od poreza na dodani šećer no istovremeno i smanjeni prihod od poreza na dodanu vrijednost. Ne postoji niti jedan dokaz da sporni porez pridonosi uravnoteženim i stalnim prihodima državnom proračunu (New Zeland Institute of Economic Research, Sugar taxes A review of the evidence, August 2017.). Slijedom sveg navedenog u ovom općem dijelu, prijedlogom ovog Zakona ide se u razradu i primjenu poreznog propisa upitne učinkovitosti. Njime se proširuje krug proizvoda koji su predmetom oporezivanja na diskriminatoran način, a sama primjena prijedloga Zakona je nejasna i nepredvidiva jer prijedlog Zakona ne sadrži određene ili odredive parametre za izračun posebnog poreza. Nije prihvaćen Nema nikakvih empirijskih dokaza da je uvođenje ovog poreznog oblika dovelo do smanjenja broja radnih mjesta. U Hrvatskoj on u linearnom obliku postoji od 1994. godine i nije doveo ni do smanjenja radnih mjesta, ni do povećane prekogranične potrošnje. Njegovom primarnom intencijom prema kojoj će se na bezalkoholna pića s manjim sadržajem šećera, plaćati manji iznos posebnog poreza, to je još i manje vjerojatno. Osim Danske, koja je proširila obuhvat ovog poreza na niz drugih proizvoda, nijedna druga država nije odustala od njegove primjene, već naprotiv, smatraju da je bio izuzetno uspješan potez.
42 Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA Prvenstveno se protivimo donošenju prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (dalje u tekstu: Zakon) iz razloga koje iznosimo u nastavku teksta. U obrazloženju prijedloga Zakona kao razlozi donošenja propisa navode se javnozdravstveni razlozi (smanjenje pretilosti kod djece i bolesti povezanih s prekomjernim unosom šećera, podizanje svijesti o potrebi manje konzumacije šećera, općenito poticanje zdravijih navika) te utjecaj na industriju kako bi se oporezivanje temeljilo na udjelu šečera u bezalkoholnim pićima. U Ocjeni stanja predlagatelj se poziva na izvješće Svjetske zdravstvene organizacije te u njemu izneseno stajalište da su „zašećerena bezalkoholna pića glavni izvor šećera u prehrani, a njegova pretjerana konzumacija je glavni uzrok pretilosti, dijabetesa i propadanja zubi. Oporezivanje je jedna od preporučenih mjera Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje pretjerane konzumacije šećera“. Suprotno tom stajalištu je stajalište izneseno u 3. Dodatku (izbornik mjera u borbi protiv nezaraznih bolesti) Izvješća o mjerama za borbu protiv bolesti povezanih s prekomjernom težinom Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojem porezi nisu najisplativija zdravstvena mjera, a oporezivanje napitaka zaslađenih šećerom radi smanjenja potrošnje jedna od lošijih preporuka. (WHO, Tackling NCD’s: Best buys’ and other recommended interventions for the prevention and control of noncommunicable diseases, WHO 2017, WHO (2018), Time to deliver, report of the WHO Independent High-level Commission on Noncommunicable Diseases). Pri tome se ne navodi kako ne postoji dokaz da bilo koji oblik poreza na određenu kategoriju proizvoda ima smislen utjecaj na smanjenje stope pretilosti, a bolesti poput pretilosti iznimno su kompleksne i obuhvaćaju veliki broj različitih uzroka. Prema istraživanju McKinsey Global Institute najučinkovitiji načini za borbu protiv pretilosti i postizanje umjerene konzumacije kofeina i šećera od strane djece i adolescenata su: 1/ označavanje nutritivne vrijednosti na pakiranjima, 2/ marketing, 3/ informiranje i educiranje potrošača te 4/kontrola veličine porcija, dok su porezi jedna od najmanje učinkovitih intervencija. (McKinsey Global Institute (2015), Overcoming Obesity: An Initial Economic Analysis, Discussion Paper). Zbog manjka znanstvenih dokaza Vlada SR Njemačke odlučila je ne uvoditi porez na zašećerena osvježavajuća pića jer za sada nema znanstvenih podataka koji bi ukazivali na to da je uvođenje poreza na zašećerena osvježavajuća pića u državama koje su implementirale takve porezne promjene dovelo do smanjenja učestalosti prekomjerne težine i pretilosti te bolesti uvjetovanih prehranom. Konkretno, Savezno ministarstvo za prehranu i poljoprivredu Savezne Republike Njemačke u svojem odgovoru na pitanje iz parlamenta u srpnju 2019. ističe da se na temelju zasad dostupnih znanstvenih saznanja ne može opravdati uvođenje poreza na zašećerena osvježavajuća pića. Njemačka Vlada kao primjer navodi Veliku Britaniju. U Velikoj Britaniji je 2018. godine uveden porez na bezalkoholna pića s više od 5 g šećera na 100 ml. Uvođenje tog poreza najavljeno je još 2016. godine i to je već prije uvođenja dovelo do smanjenja šećera u tim pićima. Prva istraživanja vladine agencije Public Health England o učincima poreza ukazuju na to da je u razdoblju od 2015. do 2017. godine u ukupno 86 bezalkoholnih pića sadržaj šećera smanjen sa 3,5 do 12,5 g/100 g na 0 do 11,2 g/100 g. To odgovara smanjenju od 11 posto. Unos energije po konzumiranom piću smanjen je prosječno za 6 posto. Savezno ministarstvo ističe da zasad nema znanstvenih podataka koji bi ukazivali na to da je uvođenje poreza na zašećerena osvježavajuća pića u Velikoj Britaniji ili u nekoj drugoj zemlji dovelo do smanjenja učestalosti prekomjerne težine i pretilosti te bolesti uvjetovanih prehranom (Odgovor Saveznog ministarstva prehranu i poljoprivredu Savezne Republike Njemačke na upit članice Saveznog parlamenta, srpanj 2019.). Primjena tzv. „Poreza na šećer“ u drugim zemljama EU i u svijetu već je ukazala na zanemarive pozitivne učinke primjene takvih propisa, dok su prouzročili neočekivane negativne posljedice. Također treba reći da industrija bezalkoholnih pića ulaže znatna sredstva u istraživanje i izmjene u sastavima postojećih te razvoj novih proizvoda koji aktivno pomažu potrošačima da donose informirane i bolje odluke. Industrija bezalkoholnih pića među prvima je reagirala smanjivanjem šećera u sastavu svojih proizvoda, počevši još 1970-ih kada su na tržište plasirana prva bezalkoholna pića bez šećera/bez kalorija. Europska industrija bezalkoholnih pića smanjila je količinu šećera u gaziranim i negaziranim bezalkoholnim pićima za 12 posto od 2000. do 2015. godine i obvezala se utrostručiti tempo promjena smanjujući za još 10 posto od 2015. do 2020. godine. Prema službenim podacima UNESDA-e (Union of EU Soft Drinks Associatons), od 2015 – 2017, industrija pića u Europi smanjila je količinu šećera u bezalkoholnim pićima za dodatnih 11.9 % (https://www.unesda.eu/news/european-soft-drinks-industry-on-track-to-meet-commitment-to-reduce-added-sugars-by-10-by-2020/). Nije prihvaćen Nesporno je oporezivanje zašećerenih bezalkoholnih pića jedna od preporučenih mjera Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje pretjerane konzumacije šećera. Upravo je ovakav porez u Ujedinjenom Kraljevstvu bio poticaj industriji da reformulacijom smanji udjel dodanih šećera u bezalkoholnim pićima i to u tolikoj mjeri da je porezni prihod u prvoj godini iznosio 240 milijuna funti, umjesto očekivanih 520 milijuna.