Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izvršavanju kazne zatvora
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJEDLOG ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA | Uvažavajući ustavne i zakonske ovlasti pučke pravobraniteljice u zaštiti prava osoba lišenih slobode i sprečavanju mučenja, činjenicu da već nekoliko godina u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru ukazujemo na potrebu donošenja Zakona o izvršavanju kazne zatvora (u daljnjem tekstu: ZIKZ), te s obzirom na to da smo bili u sastavu Radne skupine za analizu ZIKZ-a, s osobitim smo interesom razmotrili Nacrt prijedloga, o kojem je, na Središnjem državnom portalu, u razdoblju od 23. studenoga do 8. prosinca 2019. godine, otvoreno e-Savjetovanje. Sukladno ovlastima koja proizlaze iz članka 18. stavka 2. Zakona o pučkom pravobranitelju te članka 3. Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, dostavljamo Vam naše mišljenje i prijedloge. Prije svega, smatramo potrebnim osvrnuti se na vremensko trajanje savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, koje je, iako se radi o novom zakonu, jednako trajanju savjetovanja provedenog u kolovozu ove godine o nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama ZIKZ-a, s Konačnim prijedlogom zakona, kojim su, u hitnom postupku, u devet članaka riječi „pomoćnik ministra“ zamijenjene riječju „ravnatelj“. Pri tome želimo napomenuti da je, člankom 11. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, propisano da su tijela javne vlasti dužna provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa, što ovdje nije slučaj. Razlog za provođenje savjetovanja u trajanju kraćem od propisanog dodatno je nejasan, uzme li se u obzir da je Radna skupine za analizu ZIKZ-a, prije više od dvije godine prošla cijeli tekst Zakona, izuzev posljednjih nekoliko odredbi, nakon čega se njeni sastanci, bez ikakvih pojašnjenja ili informacija, više nisu sazivali. Slijedom toga, teško se oteti dojmu da je svrha savjetovanja ispunjavanje forme, a ne prikupljanje relevantnih podataka, ideja i mišljenja, odnosno promicanje, osiguravanje i jačanje transparentnosti i uključenosti svih dionika. Nadalje, mišljenja smo da je novi ZIKZ, čije je donošenje, unatoč planovima normativnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa za 2015., 2016. i 2017., do sada odgađano, trebao biti prilika za suštinsku zakonodavnu reformu i unaprjeđenje zatvorskog sustava. Nažalost, razmatrajući Nacrt prijedloga, stječe se dojam da je prilika propuštena, odnosno da, osim usuglašavanja s kaznenim zakonodavstvom i drugim propisima, nije postojao jasan cilj onoga što se novim ZIKZ-om želi postići, a slijedom toga ni smjernice za njegovu izradu. Takav stav podupire i činjenica da se osnovna pitanja koja se Zakonom žele urediti navode i u točci II. (Ocjena stanja i osnovna pitanja koja Zakonom treba urediti te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći) i u točci III. (Osnovna pitanja koja se žele urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona nastupiti), što nije uobičajena praksa. Uzimajući u obzir navedeno, ne čudi da su u Nacrtu prijedloga izostavljeni neki postojeći standardi, kao što je primjerice onaj prostorni od 4m2, te da je novi zakon poslužio za usklađivanje s postojećim problemima u praksi, kao što je primjerice propisivanjem da se pojedine posebne mjere održavanja reda i sigurnosti izvršavaju pod nadzorom medicinske sestre, odnosno tehničara, a ne isključivo liječnika, kao do sada. | Nije prihvaćen | U izradi predmetnog nacrta prijedloga Zakona, a kako je i sam podnositelj komentara naveo omogućeno je sudjelovanje predstavnice Ureda pučke pravobraniteljice i to na svim sastancima Radne skupine. Na završnom sastanku Radne skupine održanog dana 29. listopada 2019. godine od strane Ministra pravosuđa uredno je pozvana predstavnica Ureda pučke pravobraniteljice koja se elektroničkom poštom naknadno ispričala cit.: „Poštovani, na žalost, nisam bila u mogućnosti doći na sastanak kao ni ispričati nedolazak jer sam prošli tjedan bila na službenom putu i poziv sam vidjela tek danas. Vjerujem da je sastanak bio uspješan i da smo korak bliže donošenju novog Zakona.“ Sukladno članku 11. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, propisano da su tijela javne vlasti dužna provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, a sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata za rok provedbe internetskog i drugih oblika savjetovanja navedeno je da je poželjno da rok ne bude kraći od 15 dana od dana objave nacrta na internetskoj stranici tijela nadležnog za izradu nacrta, kako bi zainteresirana javnost imala dovoljno vremena za proučavanje predmetnog nacrta i oblikovanje svoga mišljenja. Sukladno navedenom, a budući je omogućeno velikom broju zainteresiranih sudionika sudjelovanje u Radnoj skupini, predstavnicima sudbene vlasti, predstavnicima akademske zajednice, predstavnicima udruga, predstavnicima državnih tijela i dr. kao i predstavnici Ureda pučkog pravobranitelja (više od dvije godine), a također održani su i savjetodavni sastanci sa socijalnim partnerima, a u svrhu poštivanja roka iz Plana zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu, smatramo da nisu utemeljeni komentari da se navedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti provodi samo radi forme. |
| 2 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA | Zakon je potrebno podijeliti u tri osnovna dijela sa slijedećim glavama:i to na slijedeći način: DIO PRVI POSTUPAK IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Glava I. UVODNE ODREDBE Glava II. TEMELJNA NAČELA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Glava III. PRAVA ZATVORENIKA I NJIHOVA ZAŠTITA Glava IV. SUDAC IZVRŠENJA Glava V. MJERILA ZA UPUĆIVANJE I UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA Glava VI. ODGODA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Glava VII. POSTUPAK PRIJAMA ZATVORENIKA I ODREĐIVANJE NAČINA IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA Glava VIII. SMJEŠTAJ, OPREMA I PREHRANA ZATVORENIKA Glava IX. RAD ZATVORENIKA Glava X. IZOBRAZBA ZATVORENIKA Glava XI. VJEROISPOVIJEDANJE I DUŠOBRIŽNIŠTVO Glava XII. ORGANIZIRANJE SLOBODNOG VREMENA ZATVORENIKA Glava XIII. LIJEČENJE I POSTUPAK S BOLESNIMA Glava XIV. DODIR S VANJSKIM SVIJETOM Glava XV. POGODNOSTI Glava XVI. RED I SIGURNOST Glava XVII. PRISILA Glava XVIII. STEGOVNI PRIJESTUPI, MJERE I POSTUPAK Glava XIX. PREMJEŠTAJ Glava XX. PREKID IZDRŽAVANJA KAZNE Glava XXI. UVJETNI OTPUST Glava XXII. PRIPREMA ZA OTPUST I OTPUŠTANJE Glava XXIII. IZVRŠENJE KAZNE ZATVORA IZREČENE U PREKRŠAJNOM POSTUPKU I KAZNE ZATVORA KOJOM JE ZAMIJENJENA NOVČANA KAZNA U PREKRŠAJNOM POSTUPKU DIO DRUGI USTROJ, NADLEŽNOST I DJELOKRUG RADA UPRAVE ZA ZATVORSKI SUSTAV Glava XXIV. TIJELA NADLEŽNA ZA IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA Glava XXV. ODGOJNI ZAVODI I CENTAR ZA IZOBRAZBU U ZAGREBU Glava XXVI. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI ZATVORSKOG SUSTAVA Glava XXVII. SREDSTVA ZA RAD DIO TREĆI Glava XXVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Obrazloženje: Na ovaj način Zakon će biti podijeljen u tematske cjeline i imati slijed. Nadalje, u cijelom testu Prijedloga Zakona, prilikom nabrajanja ustanova, obično je navedeno samo kaznionice i zatvori, a izostavljeni su odgojni zavodi i Centar iako se i te odredbe Zakona odnose na njih. Slijedom navedenog, u cijelom tekstu Zakona potrebno je isto korigirati. | Nije prihvaćen | Prijedlog Zakona slijedi logičan slijed uzimajući u obzir potrebu što boljeg odvajanja odredbi koje određuju ustrojstvo, radno pravne odnose službenika i namještenika, od odredbi koje se odnose na zatvorenike kao i odredbe koje se odnose na suca izvršenja. U prijedlogu Zakona propisano je da se odredbe Zakona koje se odnose na ustrojstvo kaznionica, odnosno zatvora na odgovarajući način primjenjuju na ustrojstvo odgojnih zavoda, kao i da se odredbe koje se odnose na državne službenike i namještenike kaznionica, zatvora i centara, na odgovarajući način primjenjuju i na državne službenike i namještenike odgojnih zavoda. |
| 3 | Jelena Radić Đozić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA | Osim konkretnog prijedloga vezano za članak 128., općeniti prijedlog je ugradnja u Zakon prava žrtve (ako je zainteresirana) na informaciju o tome kada je pravomoćno osuđeni na zatvorsku kaznu upućen na izdržavanje zatvorske kazne. Kako je cilj ovog Zakona, između ostalog, i onemogućavanje nerazumnog produžavanja rokova za početak izdržavanja zatvorske kazne, mislim da bi ova mjera mogla pozitivno utjecati. | Primljeno na znanje | Ubrzanje postupka sudaca u postupku upućivanja osuđenika na izdržavanje kazne zatvora te smanjivanja administrativnog opterećivanja sudaca, osigurava bolju zaštitu žrtve kaznenog djela. |
| 4 | Pravobranitelj za djecu RH | PRIJEDLOG ZAKONA O IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA ZAKONOM TREBA UREDITI TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Pozdravljamo donošenje novog i suvremenijeg Zakona o izvršavanju kazne zatvora koji je već u fazi savjetovanja donio novine kojima se bolje ostvaruju prava i interesi djece osoba lišenih slobode. Potrebe ove djece postale su vidljivije, a ostvarivanje njihovih prava nužnost u djelovanju zatvorskog sustava. Predlažemo da se u pausu koji navodi međunarodne dokumente na koje se oslanja ovaj Zakon svakako navede i Preporuka CM/Rec (2018)5 Odbora ministra VE državama članicama o djeci roditelja zatvorenika koju je usvojio Odbor ministra 4. travnja 2018. na 1312. sastanku zamjenika ministra. Obrazloženje:Države su se prihvaćenjem Konvencije o pravima djeteta i međunarodnih dokumenata obvezale na zaštitu prava i interesa sve djece. Prihvaćanjem Preporuke CM/Rec (2018)5 Odbora ministra VE državama članicama o djeci roditelja zatvorenika obvezala se i na kontinuirano unaprjeđenje položaja ove djece, posebice u zatvorskom sustavu. Stroga je nužno i ovaj dokument uvesti u državni poredak i uvrstiti ga kao jedan od temelja u navedeni Zakon. | Primljeno na znanje | Uprava za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa vodi računa o ostvaruju prava i interesi djece osoba lišenih slobode kroz zakonske i podzakonske akte. |
| 5 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | OSNOVNE ODREDBE, Članak 1. | Obrazloženje: Na ovaj način definira se u potpunosti što ovaj Zakon uređuje, a to je osim samog izvršavanja kazne zatvora i radno pravni položaj službenika i namještenika zatvorskog sustava. | Nije prihvaćen | Osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike je Zakon o državnim službenicima. Ovim prijedlogom neopravdano bi se izostavili namještenici kojima se prijedlogom nacrta Zakona priznaju posebni uvjeti rada te dodatak na plaću. Nadalje, skrećemo pozornost da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. |
| 6 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | OSNOVNE ODREDBE, Članak 1. | (1) Ovim se Zakonom uređuje izvršavanje kazne zatvora, organizacija Uprave za zatvorski sustav i specifičnosti radnopravnog položaja službenika Uprave za zatvorski sustav. (2) Poslovi izvršavanja kazne zatvora od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku i obavljaju se u posebnim uvjetima rada. Službenici Uprave za zatvorski sustav obavljaju poslove izvršavanja kazne zatvora, kazne maloljetničkog zatvora, odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod i izobrazbe službenika zatvorskog sustava. (3) Na pitanja radno pravnog položaja službenika koja nisu uređena ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona primjenjuju se propisi o državnim službenicima, opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima. (4) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama i zatvorima. (5) Kaznu zatvora prema odredbama ovoga Zakona izdržavaju punoljetne osobe kojima je izrečena kazna zatvora u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku te punoljetne osobe kojima je izrečena novčana kazna u kaznenom, prekršajnom ili drugom sudskom postupku zamijenjena kaznom zatvora. (6) Izvršavanje kazne zatvora odnosi se i na izvršavanje kazne dugotrajnog zatvora, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. | Nije prihvaćen | Osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike je Zakon o državnim službenicima. Ovim prijedlogom neopravdano bi se izostavili namještenici kojima se prijedlogom nacrta Zakona priznaju posebni uvjeti rada te dodatak na plaću. Nadalje, skrećemo pozornost da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. |
| 7 | Petar Lalić | OBVEZE SUDOVA I DRUGIH TIJELA, Članak 6. | U stavku 1. ostavljena je formulacija iz važećeg Zakona o izvršavanju kazne zatvora vezano za dostavljanje odluka na izvršenje "u roku od tri dana od dana pravomoćnosti i izvršnosti odluke". Međutim u članku 55. stavak 1. nacrta prijedloga navedeno ja da će prvostupanjski sud koji je sudio u predmetu u kojem je pravomoćno izrečena bezuvjetna kazna zatvora dostaviti bez odgode, a najduže u roku od pet radnih dana od izvršnosti presude, prijepise: presude, nalaza vještaka i td…" Znači imao situaciju iz koje proizlazi da prvostupanjski sud po članku 6. nacrta prijedloga dostavlja odluku (presudu) u roku od tri dana od nastupa pravomoćnosti i izvršnosti, dok prema članku 55. stavak 1. istoga nacrta prijedloga prijepis presude s ostalom dokumentacijom treba dostaviti bez odgode, najduže u roku od pet radnih dana od izvršnosti presude. Prema tome predloženim rješenjima sud bi prvo trebao poslati presudu u roku iz članka 6. stavak 1. (u roku od tri dana od pravomoćnosti i izvršnosti odluke), a potom prema članku 55. stavak 1. prijepis presude i dokumentaciju (u drugom roku od najduže od pet radnih dana od izvršnosti presude.) Prema izloženom nedvojbeno je da su predložena rješenja u koliziji i stoga predlažem da se kao jedan jedinstveni rok i za dostavu odluke (u pravilu presude kojom je izrečena kazna) i popratne dokumentacije propiše rok od tri dana od dana nastupa izvršnosti presude jer se nastupom izvršnosti presude ispunjavaju zakonski uvjeti za izvršavanje sankcije iz odluke, presude sukladno članku 179. stavak 1. ZKP-a. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća komentar, te se odredba članka 55. usklađuje s odredbom članka 6. prijedloga Zakona. |
| 8 | Petar Lalić | OBVEZE SUDOVA I DRUGIH TIJELA, Članak 6. | Predlažem u odnosu na stavak 1. da se ostavi postojeća zakonska formulacija koja je glasila: "Prvostupanjski sud dostavit će …" Takva formulacija upućuje na obligatornost dostavljanja pravomoćne i izvršne odluke unutar propisanog rok do predložena formulacija "dostavlja odluku.." ne nameće obvezu prvostupanjskim sudovima. Naime u praksi se pojavljuju slučajevi kršenja obveze iz postojećeg članka 5. Zakona o izvršavanju kazne zatvora pa se tako odluke dostavljaju čak i dvije godine nakon pravomoćnosti i izvršnosti što je nedopustivo i nezakonito. Nažalost nema predviđene sankcije za navedeno ponašanje. Ako bi sadašnja formulacija promijenila obligatorni karakter dostave odluke unutar roka od tri dana smatram da bi se slučajevi nepoštivanja toga roka i odugovlačenja slanja povećali. Stoga smatram postojeće zakonsko uređenje boljim rješenjem. | Prihvaćen | Prihvaća se komentar, te se riječ „dostavlja“ zamjenjuje riječima „dostavit će“. |
| 9 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVO ŽRTVE NA OBAVIJEST, Članak 7. | Obveza obavještavanja žrtve o svakom samostalnom izlasku ili bijegu zatvorenika, iz članka 7. stavak 1., propisana je, između ostaloga, ako se radi o počinitelju kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa. Budući da je pojam „spolno ćudoređe“ napušten donošenjem važećeg Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18), tekst predložene odredbe potrebno je terminološki uskladiti. Nadalje, istim je stavkom propisano da se, na njeno traženje, obavještava žrtva kaznenog djela i prekršaja, no nejasno je na počinitelje kojih prekršaja se ova obveza odnosi, pa je u tom smislu odredbu potrebno dopuniti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća komentar. Temeljem prijedloga ustrojstvene jedinice Ministarstva pravosuđa nadležne za predmetnu materiju izmijenjen je nacrt prijedloga Zakona te se propisuje donošenje pravilnika kojim će se definirati kaznena djela i prekršaji te postupak obavještavanja i pružanja podrške žrtvama kaznenih djela i prekršaja. |
| 10 | Ured pučke pravobraniteljice | NADLEŽNOST ZA IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA, Članak 8. | Budući da je neujednačeno postupanje jedan od najvećih problema zatvorskog sustava, u članku 8. stavak 2., koji se odnosi na nadležnost izvršavanja kazne zatvora, predlaže se, iza riječi „predlaže mjere za poboljšanje sustava izvršavanja kazne zatvora“ dodati riječi „i ujednačavanje postupanja“. Na taj način dodatno će se naglasiti uloga Središnjeg ureda u prevenciji neujednačenog postupanja, koja osobe lišene slobode može dovesti u nejednak položaj. | Prihvaćen | Prihvaća se sukladno komentaru. |
| 11 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | NADLEŽNOST ZA IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA, Članak 8. | U članku 8. prijedloga izostaviti stavak 2. jer isti mora biti u drugom dijelu Zakona koji regulira tijela nadležna za izvršavanje kazne zatvora (Glava XXIV). Stavci 3., 4. i 5. Prijedloga postaju stavci 2., 3. i 4. Nadalje, s obzirom da se godišnje izvješće Saboru podnosi jako kasno, a imajući u vidu i činjenicu da se zatvorski sustav informatizirao, odnosno implementiran je informacijski sustav (ZPIS), nužno je odrediti točno vrijeme do kada se za prethodnu kalendarsku godinu izvješće mora uputiti u proceduru (Vlada, Sabor). Članci Prijedloga Zakona Glave IV nužno je izmijeniti na ovdje opisani način. Ovakvim uređenjem tih odredbi, detaljno i svrhovito bi se propisala nadležnost, poslovi koji se obavljaju na pojedinoj hijerarhijskoj razini, prava i obveze, djelokrug rada. Kako je već ranije ukazano, ovaj dio nužno treba biti u drugom dijelu Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Već obrazloženo u prijašnjem odgovoru na komentar o podjeli Zakona. Odredba o podnošenju Godišnjeg izvješća o stanju i radu kaznionica i zatvora smatramo dovoljno normiranim, a ovaj Zakon nije lex specialis kojim bi se propisivao postupanje Vlade Republike Hrvatske u odnosu na Hrvatski sabor. |
| 12 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | NADLEŽNOST ZA IZVRŠAVANJE KAZNE ZATVORA, Članak 8. | (1) Poslovi izvršavanja kazne zatvora u nadležnosti su i djelokrugu Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa i suca izvršenja. (2) Uprava za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa surađuje s drugim državnim tijelima, znanstvenim i drugim ustanovama, strukovnim udrugama i drugim pravnim osobama radi poboljšavanja uvjeta izvršavanja kazne zatvora i pomoći poslije otpusta zatvorenika. (3) Ravnatelj uprave nadležne za zatvorski sustav najkasnije do 31. ožujka ministru pravosuđa dostavlja pisano izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i Centra za prethodnu godinu, koji ga dostavlja Vladi Republike Hrvatske. (4) Vlada Republike Hrvatske izvješće iz stavka 3. ovoga članka dostavlja Hrvatskom saboru najkasnije do 01. lipnja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Već obrazloženo u prijašnjem odgovoru na komentar o podjeli Zakona. Odredba o podnošenju Godišnjeg izvješća o stanju i radu kaznionica i zatvora smatramo dovoljno normiranim, a ovaj Zakon nije lex specialis kojim bi se propisivao postupanje Vlade Republike Hrvatske u odnosu na Hrvatski sabor. |
| 13 | Ured pučke pravobraniteljice | ZNAČENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU, Članak 10. | U članku 10., kojim je propisano značenje izraza, potrebno je točku 1. gramatički uskladiti s ostalim točkama spomenutog stavka, odnosno koristiti jedninu, a ne množinu. | Prihvaćen | Prihvaća se sukladno komentaru. |
| 14 | Ured pučke pravobraniteljice | ZABRANA DISKRIMINACIJE, Članak 12. | Odredbom članka 12. propisana je zabrana diskriminacije, uz navođenje svih diskriminacijskih osnova iz čl. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, osim članstva u sindikatu. Stoga se predlaže dodati i navedena osnova. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, obzirom da se predmetna odredba odnosi na zatvorenike a ne na službenike i namještenike kaznionica, odnosno zatvora. |
| 15 | Pravobranitelj za djecu RH | RAZVRSTAVANJE ZATVORENIKA TIJEKOM IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA, Članak 13. | Uz čl. 13 st. 1. – Predlažemo da se u postupku razvrstavanja u kaznionice i zatvore na kraju stavka kao kriterij za odlučivanje navede i blizina mjesta stanovanja djeteta pa bi stav glasio: „Radi provedbe pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora i sprječavanja međusobnog lošeg utjecaja, zatvorenike se razvrstava u kaznionice, odnosno zatvor prema kriminološki i drugim obilježjima i posebnim potrebama programa izvršavanja kazne zatvora, kao što su: izrađene mjere sigurnosti, strukovno osposobljavanje i obrazovanje, opće zdravstveno stanje i liječenje, duljina kazne, blizina mjesta stanovanja djeteta i dr. Obrazloženje: velik broj pritužbi zatvorenika koje zaprimamo odnosi se na nemogućnost ostvarivanje redovitih posjeta djece zbog udaljenosti kaznene ustanove od mjesta djetetovog stanovanja (potrebno je dulje vrijeme za put što ometa djetetove dnevne aktivnosti i školovanje, nerijetko članovi obitelji nemaju novaca za putne troškove). Onemogućavanjem redovitih posjeta zbog udaljenosti kaznene ustanove koje su nerijetko i na drugom kraju države, krši se djetetovo pravo na redovit kontakt s roditeljem s kojim ne živi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedenom odredbom uređuje se razvrstavanje zatvorenika unutar pojedine kaznionice, odnosno zatvora a ne njihovo upućivanje na izdržavanje kazne zatvora u kaznionicu, odnosno zatvor ili njihov premještaj u drugu kaznionicu, odnosno zatvor. Ovim putem napominjemo da Ministarstvo pravosuđa sklopilo Sporazum s UNICEF-om za Republiku Hrvatsku za opremanje kaznionica, odnosno zatvora s informatičkom opremom, a sve kako bi se zatvorenicima omogućile video-posjete pomoću kojih mogu komunicirati sa svojom djecom. U sedam kaznenih tijela dodatno su uređene prostorije za posjetu djece koje su opremljene i didaktičkim igračkama te namještajem. Prilikom potpisivanja Sporazuma ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković naglasio je kako "boravak u zatvoru ne predstavlja teškoće i izazove samo osobama lišenim slobode već se posljedice izdržavanja zatvorskih kazni vrlo često reflektiraju u znatno većoj mjeri i na članove njihovih obitelji. Aktualiziranje zatvorenikove uloge roditelja bitno pridonosi dobrobiti djece te Ministarstvo pravosuđa sustavno podupire sve aktivnosti koje doprinose očuvanju povezanosti i kontakata djece s njihovim roditeljima zatvorenicima. Intenziviranje suradnje s UNICEF-om radi pružanja podrške zatvorskom sustavu u zaštiti i unaprjeđenju prava djece još je jedan korak za uspješno provođenje mjera inicijalno definiranih godišnjim planom aktivnosti Vlade RH i Ureda UNICEF-a za 2018. i 2019. godinu. |
| 16 | Ured pučke pravobraniteljice | RAZVRSTAVANJE ZATVORENIKA TIJEKOM IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA, Članak 13. | Članak 13. stavak 5., kojim je propisano da se zatvorenici koji su osuđeni za kaznena djela odvajaju od osoba koje se nalaze u istražnom zatvoru ili su osuđeni u postupku za prekršaje, osim ako to Zakonom nije drugačije određeno, nije terminološki usklađen sa člankom 10. (Značenje izraza u ovom zakonu), što predlažemo učiniti. Također treba imati na umu da se u zatvorima, uz zatvorenike, istražne zatvorenike i kažnjenike, nalaze i kažnjenici na prekršajnom zadržavanju, zbog čega predlažemo izmjenu stavka 5. na način da se, umjesto nabrajanja pojedinih kategorija osoba lišenih slobode, propiše da se različite kategorije osoba lišenih slobode u zatvorima odvajaju. Nadalje, stavcima 8. i 9. propisano je da različite kategorije osoba lišenih slobode, koje kaznu zatvora izdržavaju odvojeno, mogu zajedno sudjelovati u određenim aktivnostima, odnosno da mogu biti zajedno smještani kada je to nužno radi zaštite zdravlja i pružanja nužne zdravstvene zaštite. Budući da se jedino zatvorenici i kažnjenici nalaze na izdržavanju kazne zatvora, predlažemo da se u spomenuta dva stavka, radi jasnoće norme, ne koristi izraz osobe lišene slobode već zatvorenici i kažnjenici. U slučaju da je intencija predlagatelja da se stavcima 8. i 9. obuhvate sve kategorije osoba lišenih slobode, tada je to potrebno jasnije propisati, jer riječi „koje se kaznu zatvora izdržavaju“ impliciraju da se radi o zatvorenicima i kažnjenicima. No, iako je zakonom i raznim međunarodnim dokumentima propisano odvajanje osoba koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora od onih kojima je određen istražni zatvor, u određenim situacijama trebalo bi predvidjeti i izuzetke. Tako su, primjerice, u Europskim zatvorskim pravilima (čl. 18.9 i 101) predviđeni izuzetci, koji omogućavaju istražnim zatvorenicima da zajednički, sa zatvorenicima, sudjeluju u organiziranim aktivnostima, no generalno je pravilo da ove dvije kategorije noću moraju biti odvojene. Stoga se u članku 13. predlaže propisati i mogućnost da istražni zatvorenici sudjeluju u organiziranom provođenju slobodnog vremena zajedno s osobama lišenim slobode koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora. Naime, aktivnosti namijenjene zatvorenicima kojima je određen istražni zatvor vrlo su ograničene te oni najčešće 22 sata dnevno borave u spavaonici, bez ikakvih organiziranih aktivnosti, što uvelike, između ostalog, negativno utječe i na njihovo mentalno zdravlje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća, te se redefiniraju odredbe stavaka 8. i 9. predmetnog članka na precizniji način. Iz navedenih razloga Središnji ured Uprave za zatvorski sustav i probaciju Ministarstva pravosuđa je i samostalno predložio izmjene koje bi pridonijele poboljšanje uvjeta smještaja i istražnih zatvorenika te su u prijedlog Zakona ugrađene i odredbe kojima se omogućava premještaj istražnih zatvorenika u kaznionicu. |
| 17 | Petar Lalić | PRITUŽBA ZATVORENIKA, Članak 17. | U stavku 2. navodi se da se pritužba između ostaloga podnosi i sucu izvršenja. Međutim nije navedeno koji bi to sudac izvršenja bio nadležan za postupanje da li bi to bio sudac izvršenja nadležan prema mjestu izdržavanje kazne ili sudac izvršenja koji ga je uputio na izdržavanje kazne ili se pritužba može poslati neovisno o svemu i jednom i drugome. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, obzirom da je mjesna nadležnost suca izvršenja detaljno propisana člankom 50. prijedloga Zakona. |
| 18 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVNA ZAŠTITA U STEGOVNOM POSTUPKU, Članak 18. | Nadalje, mišljenja smo da bi pravo zatvorenika na pomoć branitelja, koje je člankom 18. stavkom 2. predviđeno samo u stegovnim postupcima zbog težih stegovnih prijestupa, trebalo proširiti na sve stegovne postupke, neovisno o težini stegovnog prijestupa. Jednako tako, smatramo da bi članak 18. trebao obuhvaćati čl. 44. st. 5. važećeg ZIKZ-a, kojim je propisano da se zatvoreniku na njegov zahtjev može postaviti opunomoćenika u stegovnom postupku ako prema svojem imovnom stanju nije u mogućnosti podmiriti troškove zastupanja, a nije u mogućnosti sam zastupati svoje interese. Na taj bi se način dodatno zaštitile posebno ranjive kategorije zatvorenika, kao što su primjerice, zatvorenici lišeni poslovne sposobnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, obzirom da je člankom 16. predviđeno pružanje stručne pravne pomoći u vezi zaštite prava iz prijedloga Zakona kao pravo zatvorenika, te se sukladno navedenom posebna pažnja poklanja posebno osjetljivim kategorijama zatvorenika. |
| 19 | Ured pučke pravobraniteljice | SUDSKA ZAŠTITA PROTIV POSTUPKA I ODLUKE KAZNIONICE, ODNOSNO ZATVORA, Članak 19. | Postupajući po pojedinačnim pritužbama zatvorenika ali i u obilascima kaznenih tijela, učestalo se susrećemo s nezadovoljstvom zatvorenika zbog dugotrajnosti postupanja po zahtjevima za sudsku zaštitu. Iako je predložena obveza započinjanja provjere navoda u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva, iz članka 19. stavka 2., korak u pravom smjeru, smatramo da ona nije dovoljna garancija za ubrzanje donošenja odluke i povećanje djelotvornosti ovog pravnog sredstva, već da je potrebno propisati rok za donošenje rješenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, obzirom na neovisnost postupanja sudbene vlasti kao i na nesvrsishodnost propisivanja roka u kojem pojedini sudac mora donijeti rješenje povodom zahtjeva za sudsku zaštitu budući se radi o predmetima različite složenosti. |
| 20 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | SREDIŠNJI URED, KAZNIONICE, ODNOSNO ZATVORI, Članak 21. | Čl. 21. b. Opća odredba koja je potrebna radi određivanja u kojim se ustanovama izvršava kazna zatvora. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nadalje, skrećemo pozornost da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. |
| 21 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | SREDIŠNJI URED, KAZNIONICE, ODNOSNO ZATVORI, Članak 21. | Kaznionice i zatvori Članak 21 b. (1) Kazna zatvora izvršava se u kaznionicama i zatvorima koji su posebne ustrojstvene jedinice Uprave za zatvorski sustav. (2) Na prava i obveze državnih službenika u kaznionicama i zatvorima i u svezi s ustrojem kaznionica i zatvora koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se opći propisi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nadalje, skrećemo pozornost da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. |
| 22 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | SREDIŠNJI URED, KAZNIONICE, ODNOSNO ZATVORI, Članak 21. | Čl. 21.a Neophodno je da se na razini Zakona odredi djelokrug poslova iz nadležnosti Središnjeg ureda, što nije slučaj niti sada, a niti u Prijedlogu Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa uređuje se navedeno pitanje, a skrećemo pozornost i na odredbe članka 8. prijedloga Zakona kojom su definirani poslovi Središnjeg ureda. |
| 23 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | SREDIŠNJI URED, KAZNIONICE, ODNOSNO ZATVORI, Članak 21. | (1) Čelnik Središnjeg ureda Uprave za zatvorski sustav je ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. (2) U Središnjem uredu Uprave za zatvorski sustav za obavljanje poslova iz djelokruga određenog ovim Zakonom ustrojavaju se sektori, službe i odjeli. (3) Središnji ured neposrednim uvidom i putem izvješća prati i nadzire zakonitost i pravilnost rada i postupanja, obavlja pravne i stručne poslove upravljanja kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i Centrom, neposredno poduzima ili nadležnim tijelima predlaže mjere za poboljšanje sustava izvršavanja kazne zatvora, obavlja poslove ujednačavanja prakse, postupanja i praćenja ostvarivanja prava osoba lišenih slobode, donosi odluke i poduzima mjere u vezi izvršavanja kaznenopravnih sankcija i mjera, te odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod, poslove planiranja, osiguranja i nadzora nad upravljanjem kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i Centrom, obavlja upravne i stručne poslove vezane za planiranje, razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, te planiranje, praćenje i unaprjeđenje gospodarskih, materijalnih, infrastrukturnih i stručnih uvjeta za njihovo izvršavanje, obavlja upravni i inspekcijski nadzor nad pravilnosti i zakonitosti rada kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i Centra iz djelokruga navedenih poslova. Središnji ured prikuplja i obrađuje statističke podatke te obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa uređuje se navedeno pitanje, a skrećemo pozornost i na odredbe članka 8. prijedloga Zakona kojom su definirani poslovi Središnjeg ureda. |
| 24 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | SREDIŠNJI URED, KAZNIONICE, ODNOSNO ZATVORI, Članak 21. | Čl. 21. Uprava za zatvorski sustav je hijerarhijski ustrojena, ali to nije ni na koji način propisano. Nadalje, imajući u vidu složenost poslova izvršavanja kazne zatvora, ustanove (kaznionice, zatvori, Centar, odgojni zavodi) nisu kategorizirani što je nužno napraviti upravo imajući u vidu složenost poslova koji se obavljaju u pojedinoj ustanovi. U odnosu na trenutni ustroj, Centar za dijagnostiku u Zagrebu je nužno pripojiti Zatvoru u Zagrebu kao jednoj od unutarnjih ustrojstvenih jedinica. Sada Centar za dijagnostiku nema vlastitu infrastrukturu, sve resurse koristi od Zatvora u Zagrebu, te sama potreba da bude zasebna ustrojstvena jedinica nije opravdana niti na koji način. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Postojećim prijedlogom Zakona već je definirano da su kaznionice i zatvori posebne unutarnje ustrojstvene jedinice a njihovo ustrojstvo definira se Uredbom unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa. |
| 25 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | SREDIŠNJI URED, KAZNIONICE, ODNOSNO ZATVORI, Članak 21. | Čl. 21. (1) Uprava za zatvorski sustav je jedinstvena upravna organizacija u sastavu Ministarstva pravosuđa organizirana na dvije hijerarhijske razine: 1. Središnji ured, 2. Kaznionice, zatvori, odgojni zavodi i Centar za izobrazbu u Zagrebu. (2) Upravom za zatvorski sustav upravlja ravnatelj nadležan za zatvorski sustav koji za svoj rad odgovara ministru. (3) Na području Republike Hrvatske osniva se sedam kaznionica, četrnaest zatvora, dva odgojna zavoda i Centar za izobrazbu u Zagrebu, koji se prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova razvrstavaju se u četiri kategorije kako slijedi: - I kategorija: Kaznionica u Glini, Kaznionica u Lepoglavi, Zatvor u Zagrebu i Bolnica za osobe lišene slobode; - II kategorija: Kaznionica u Lipovici-Popovači, Kaznionica u Požegi, Kaznionica u Turopolju, Kaznionica u Valturi, Zatvor u Gospiću, Zatvor u Osijeku, Zatvor u Puli-Pola, Zatvor u Rijeci, Zatvor u Splitu; - III. kategorija: Zatvor u Bjelovaru, Zatvor u Sisku, Zatvor u Šibeniku, Zatvor u Varaždinu, Odgojni zavod u Turopolju, Centar za izobrazbu u Zagrebu; - IV kategorija: Zatvor u Dubrovniku, Zatvor u Karlovcu, Zatvor u Požegi, Zatvor u Zadru, Odgojni zavod u Požegi. (4) Uprava, radi stvaranja uvjeta za rad svih službenika: 1. obavlja poslove u svezi s upravljanjem i razvojem ljudskih potencijala, uključujući planiranje i utvrđivanje potreba za prijamom u zatvorski sustav, provođenje postupka prijama, napredovanja, ocjenjivanja rada i učinkovitosti, nagrađivanja i kontinuiranog obrazovanja službenika te obavlja i druge poslove u svezi s radnopravnim statusom službenika, 2. planira i utvrđuje strategiju obrazovanja službenika koju provodi Centar za izobrazbu, 3. donosi i provodi planove o izgradnji i korištenju, informacijskog, radio komunikacijskog i telekomunikacijskog sustava za potrebe Uprave, 4. donosi i provodi planove o održavanju, izgradnji i korištenju infrastrukture za potrebe Uprave; 5. utvrđuje potrebe i nabavlja tehnička i materijalna sredstva za rad službenika, 6. vodi brigu o sigurnosti, zdravlju i zaštiti službenika pri obavljanju službenih poslova te o dostojanstvu službe, 7. organizira i provodi unutarnju kontrolu i nadzor rada službenika i ustrojstvenih jedinica, 8. donosi razvojne, organizacijske i druge temeljne smjernice za rad, 9. donosi planove o korištenju materijalnih i financijskih sredstava i nadzire njihovu provedbu, 10. obavlja i druge poslove predviđene zakonom. (5) Vlada Republike Hrvatske utvrdit će unutarnje ustrojstvo Uprave za zatvorski sustav Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Postojećim prijedlogom Zakona već je definirano da su kaznionice i zatvori posebne unutarnje ustrojstvene jedinice a njihovo ustrojstvo definira se Uredbom unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa. |
| 26 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | KAZNIONICE, Članak 22. | S obzirom da je u članku 181., stavku 2. Prijedloga Zakona određeno da se kazna zatvora izrečena u prekršajnom postupku može premjestiti i u kaznionicu, stoga u stavku 1. ovog članka je nužno dodati predloženo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Skrećemo pozornost da su odredbe koje se odnose na predmetni komentar predviđaju mogućnost premještaja kažnjenika u kaznionicu, ali samo kao iznimku, a ne pravilo. Kaznionice se primarno ne ustrojavaju za navedenu svrhu. |
| 27 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | KAZNIONICE, Članak 22. | (1) Kaznionice se ustrojavaju za izvršavanje kazne zatvora izrečene u kaznenom i prekršajnom postupku: 1) osuđenim punoljetnim muškarcima, 2) osuđenim punoljetnim ženama, 3) osuđenim mlađim punoljetnim muškarcima, 4) osuđenim mlađim punoljetnim ženama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Skrećemo pozornost da su odredbe koje se odnose na predmetni komentar predviđaju mogućnost premještaja kažnjenika u kaznionicu, ali samo kao iznimku, a ne pravilo. Kaznionice se primarno ne ustrojavaju za navedenu svrhu. |
| 28 | Ured pučke pravobraniteljice | ZATVORSKA BOLNICA U ZAGREBU, Članak 23. | Predlaže se u naslovu članka 23., iza riječi „u Zagrebu“ dodati riječi „i odjeli zdravstvene zaštite kaznionica i zatvora“, jer se ovaj članak odnosi i na njih. Također, tekst članka potrebno je uskladiti s člancima 70. i 108. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima su propisane djelatnosti koje obavljaju Zatvorska bolnica u Zagrebu te odjeli zdravstvene zaštite kaznionica i zatvora. Iz Nacrta prijedloga ovoga zakonskog teksta (čl. 23., čl. 27. st. 6.) nije jasan način na koji je zakonodavac uredio pružanje primarne zdravstvene zaštite te bolničko liječenje osoba lišenih slobode, odnosno koncepcija obavljanja zdravstvene djelatnosti unutar Ministarstva pravosuđa. Stoga bi te odredbe trebalo dodatno razraditi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, navedeni članak je usklađen s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i usuglašen s predstavnicima Ministarstva zdravstva. |
| 29 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | ZATVORSKA BOLNICA U ZAGREBU, Članak 23. | Imajući u vidu odredbu članka 10., stavka 1., točke 1., Prijedloga Zakona nužno je izmijeniti naziv Zatvorske bolnice u Bolnicu za osobe lišene slobode kao što je ovdje predloženo stavkom 1. Stavak 4. Prijedloga je nepotreban iz razloga što u je u našem prijedlogu stavka 1. ovog članka vidljivo koji status ima Bolnica za osobe lišene slobode. Predlaže se dodati stavak 5. koji bi definirao ovlasti i status medicinskog osoblja koji su službenici zatvorskog sustava. Stavkom 6. određuje se sjedište Bolnice za osobe lišene slobode. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. navedeni članak je usklađen s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i usuglašen s predstavnicima Ministarstva zdravstva. Skrećemo pozornost na odredbe prijedloga Zakona koje se odnose na ovlaštene službene osobe. |
| 30 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | ZATVORSKA BOLNICA U ZAGREBU, Članak 23. | (1) Bolnica za osobe lišene slobode je zdravstvena ustanova tipa kaznionice osnovana radi pružanja zdravstvene zaštite osobama lišenim slobode. (2) Bolnica za osobe lišene slobode obavlja slijedeće djelatnosti: specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, ljekarničku djelatnost, higijensko-epidemiološku djelatnost u suradnji s nadležnim higijensko-epidemiološkim službama sustava javnog zdravstva, djelatnost bolničkog liječenja i zdravstvene njege osoba lišenih slobode u kaznionicama, odnosno zatvorima i izvršavanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja izrečene uz kaznu zatvora. (3) Bolnica za osobe lišene slobode i odjeli zdravstvene zaštite kaznionica, odnosno zatvora kao pružatelji zdravstvene zaštite upisuju se u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (4) Normative i standarde u pogledu prostora, medicinsko-tehničke opreme i službenika zdravstvenih struka Bolnice za osobe lišene slobode i odjela zdravstvene zaštite kaznionica, odnosno zatvora pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstva, sukladno odredbama zakona o zdravstvenoj zaštiti. (5) Medicinsko osoblje Bolnice za osobe lišene slobode, kaznionica i zatvora su državni službenici zatvorskog sustava, a u obavljanju zdravstvene zaštite zatvorenika imaju ovlasti kao i zaposlenici u javnom zdravstvu. (6) Sjedište Bolnice za osobe lišene slobode je u Zagrebu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. navedeni članak je usklađen s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i usuglašen s predstavnicima Ministarstva zdravstva. Skrećemo pozornost na odredbe prijedloga Zakona koje se odnose na ovlaštene službene osobe. |
| 31 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | ZATVORI, Članak 24. | Sukladno naprijed predloženom novom članku 21. Zakona, u ovom članku je potrebno dodati novi stavak, stavak 4. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, obzirom da je zbog donošenja što kvalitetnije dijagnostičke obrade zatvorenika i prijedloga o daljnjem izdržavanju kazne zatvora zatvorenika nužno imati posebno ustrojenu unutarnju jedinicu. Ujedno napominjemo da se unutarnje ustrojstvo propisuje odredbama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa. |
| 32 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | ZATVORI, Članak 24. | (4) Zatvor u Zagrebu, osim poslova iz stavka 1. ovoga članka u Službi za psihosocijalnu dijagnostiku obavlja poslove medicinske, socijalne, psihološke, socio-pedagoške i kriminološke obrade zatvorenika radi njihove klasifikacije, predlaganja donošenja orijentacijskog pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora te predlaganja kaznenog tijela u kojem će zatvorenik nastaviti izdržavati kaznu zatvora. Za potrebe kriminološke obrade zatražit će se podaci i od nadležnog centra za socijalnu skrb i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, obzirom da je zbog donošenja što kvalitetnije dijagnostičke obrade zatvorenika i prijedloga o daljnjem izdržavanju kazne zatvora zatvorenika nužno imati posebno ustrojenu unutarnju jedinicu. Ujedno napominjemo da se unutarnje ustrojstvo propisuje odredbama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa. |
| 33 | Ured pučke pravobraniteljice | UNUTARNJI USTROJ KAZNIONICA, ODNOSNO ZATVORA, Članak 27. | U članku 27. stavku 6., koji se odnosi na unutarnji ustroj kaznionica, odnosno zatvora, djelatnosti koje se navode treba uskladiti sa čl. 108. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni članak je usuglašen s predstavnicima Ministarstva zdravstva. |
| 34 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | UNUTARNJI USTROJ KAZNIONICA, ODNOSNO ZATVORA, Članak 27. | Čl. 27. a i 27. b Kako je i u samom prijedlogu Zakona opisano koje sve ustanove su u sastavu Uprave nadležne za zatvorski sustav, te koje poslove obavljaju, nužno je to isto propisati i za odgojne zavode i Centar za izobrazbu, što predlažemo ovom novom glavom i novim člancima koji su u njoj sadržani. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi i ustrojstvo unutarnjih ustrojstvenih jedinica propisuju se Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa. |
| 35 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | UNUTARNJI USTROJ KAZNIONICA, ODNOSNO ZATVORA, Članak 27. | Glava XXV. ODGOJNI ZAVODI I CENTAR ZA IZOBRAZBU U ZAGREBU Odgojni zavodi Članak 27. a (1) Odgojni zavodi su ustrojstvene jedinice Uprave za zatvorski sustav u kojima se izvršava odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod prema posebnom zakonu. (2) Na prava i obveze državnih službenika i namještenika u odgojnim zavodima i u svezi s ustrojem odgojnih zavoda koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se opći propisi. Centar za izobrazbu u Zagrebu Članak 27. b (1) Centar za izobrazbu je ustrojstvena jedinica Uprave za zatvorski sustav u kojem se obavljaju poslovi stalne stručne izobrazbe zaposlenika ustrojstvenih jedinica Uprave za zatvorski sustav prema posebnom propisu. (2) Sjedište Centra je u Zagrebu. (3) Na prava i obveze državnih službenika i namještenika u Centru i u svezi s ustrojem Centra koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se opći propisi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi i ustrojstvo unutarnjih ustrojstvenih jedinica propisuju se Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa. |
| 36 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | UNUTARNJI USTROJ KAZNIONICA, ODNOSNO ZATVORA, Članak 27. | Sukladno naprijed predloženom novom članku 21. Zakona, ovaj članak je nužno izmijeniti na ovako predloženi način, jer ovakvo rješenje razrađuje već predloženi članak 21. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi i ustrojstvo unutarnjih ustrojstvenih jedinica propisuju se Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa. |
| 37 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | UNUTARNJI USTROJ KAZNIONICA, ODNOSNO ZATVORA, Članak 27. | (1) Prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova izvršavanja kazne zatvora u kaznionicama i zatvoru prve kategorije mogu se ustrojiti službe i odjeli. (2) Prema složenosti, opsegu i sadržaju poslova izvršavanja kazne zatvora u kaznionicama i zatvorima druge, treće i četvrte kategorije ustrojavaju se odjeli. (3) Službe, odnosno odjeli ustrojavaju se radi obavljanja poslova osiguranja, tretmana, upravno-pravnih poslova, poslova zdravstvene zaštite zatvorenika, poslova rada i strukovne izobrazbe osoba lišenih slobode, te financijsko-knjigovodstvenih poslova. (4) U ustanovama četvrte kategorije u kojima ne postoje uvjeti za ustrojavanje svih odjela iz stavka 3. ovog članka ustrojava se odjel osiguranja i odgovarajuća ustrojstvena jedinica za obavljanje drugih poslova iz djelokruga zatvora. (5) Poslovi osiguranja su: dežurstvo, vanjsko osiguranje, unutarnje osiguranje, pretraga i sprovođenje osoba lišenih slobode, te nadzor nad zatvorenicima uz sudjelovanje u provedbi pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora. Navedene poslove obavlja pravosudna policija. (6) Poslovi tretmana su: procjena kriminogenih rizika i tretmanskih potreba zatvorenika, izrada, provođenje i procjena uspješnosti provođenja pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora; provođenje psihosocijalnih i socijalnopedagoških intervencija i posebnih programa, organizacija i sudjelovanje u provođenju općih programa i drugih aktivnosti koje podržavaju proces rehabilitacije i socijalne reintegracije zatvorenika, izrada stručnih mišljenja u svezi s izvršavanjem kazne zatvora, vođenje propisanih evidencija zatvorenika. (7) Upravno-pravni poslovi su: osiguravanje zaštite zajamčenih prava osoba lišenih slobode, pružanje stručne pravne pomoći osobama lišenih slobode u vezi zaštite prava propisanih ovim Zakonom, vođenje stegovnih postupaka protiv zatvorenika, upravljanje ljudskim potencijalima kaznionica, odnosno zatvora, priprema nacrta propisa i odluka za potrebe zaposlenika, poslovi informatike, te ostali poslovi koji omogućuju upravljanje i rad kaznionice, odnosno zatvora. (8) Poslovi zdravstvene zaštite zatvorenika su: pružanje primarne zdravstvene zaštite, suradnja s izabranim liječnikom obiteljske medicine, zdravstvenim ustanovama, tijelima za prevenciju i liječenje ovisnosti, davanje nalaza i mišljenja o zdravstvenom stanju osoba lišenih slobode, nadziranje sastava i hranidbene vrijednosti hrane koja se poslužuje osobama lišenih slobode i nadziranje održavanja osobne higijene i čistoće prostorija i drugih prostora u kojima borave i kreću se osobe lišene slobode. (9) Poslovi rada i strukovne izobrazbe osoba lišenih slobode su: organizacija, provedba, ocjenjivanje, nadzor i praćenje rada i strukovne izobraze osoba lišenih slobode. (10) Financijsko-knjigovodstveni poslovi su: planski poslovi, poslovi knjigovodstva, poslovi financijskog i materijalnog poslovanja, nabave, poslovi za potrebe prodavaonice za osobe lišene slobode, poslovi u svezi pologa stvari i novca osoba lišenih slobode, poslovi obračuna i isplate naknada za rad osoba lišenih slobode, poslovi procjene i prodaje predmeta nastalih radom osoba lišenih slobode, osiguravanje uvjeta smještaja, prehrane i opreme za osobe lišene slobode, poslovi obračuna i isplate materijalnih prava zaposlenika, te poslovi održavanja infrastrukture objekata. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poslovi i ustrojstvo unutarnjih ustrojstvenih jedinica propisuju se Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa. |
| 38 | Ured pučke pravobraniteljice | PLAN PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD , Članak 31. | Pozdravljamo rješenje u članku 31. da plan prijama u državnu službu, odnosno na rad u kaznionice, zatvore i centre donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa, a ne kao do sada ministar uprave. Zapošljavanje u kaznenim tijelima treba se izuzeti iz Odluke o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade RH. | Primljeno na znanje | Pozdravlja se komentar. |
| 39 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | PLAN PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD , Članak 31. | Predlažemo nove članke (31.a i 31.b) kako bi se u potpunosti regulirao sustav radnih mjesta u zatvorskom sustav i plaće službenika i namještenika. Smatramo da je ovo neophodno iz razloga specifičnosti samog sustava, kao i specifičnosti samih poslova koji se obavljaju u zatvorskom sustavu. Nemoguće je općom Uredbom o radnim mjestima i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi na kvalitetan način ujednačiti cijeli sustav, tako da službenici koji obavljaju isti posao imaju i isti status. Ovako predloženo rješenje sasvim sigurno dovodi do željenog cilja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Skrećemo pozornost da je osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike Zakon o državnim službenicima. Nadalje, skrećemo pozornost da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. |
| 40 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | PLAN PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD , Članak 31. | Klasifikacija radnih mjesta službenika zatvorskog sustava Članak 31 a. (1) Ovisno o složenosti poslova, obrazovanju, stupnju odgovornosti i ovlasti za donošenje odluka, samostalnosti u radu, te osobnom zvanju (za službenike osiguranja), radna mjesta državnih službenika zatvorskog sustava klasificiraju se u tri kategorije, i to: 1. radna mjesta rukovodećih službenika zatvorskog sustava, 2. radna mjesta viših službenika zatvorskog sustava, 3. radna mjesta nižih službenika zatvorskog sustava. (2) Radna mjesta rukovodećih službenika su radna mjesta koja uključuju planiranje, organiziranje, vođenje i nadziranje radnih procesa, te usmjeravanje, koordiniranje i nadzor službenika. (3) Radna mjesta viših i nižih službenika su radna mjesta na kojima se neposredno obavljaju poslovi izvršavanja kazne zatvora i s njima usko povezani poslovi. (4) Vlada Republike Hrvatske donosi Uredbu o klasifikaciji i mjerilima za utvrđivanje radnih mjesta službenika zatvorskog sustava. (5) Unutar kategorija iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se potkategorije i razine potkategorija. Plaće službenika zatvorskog sustava Članak 31 b. (1) Plaća službenika zatvorskog sustava sastoji se od osnovne plaće i dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima. (2) Osnovnu plaću službenika zatvorskog sustava čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenoga radnog staža. (3) Koeficijent složenosti poslova radnog mjesta službenika zatvorskog sustava sastoji se od osnovnog koeficijenta uvećanog za postotak za specifičnost službe u zatvorskom sustavu. (4) Specifičnost službe u zatvorskom sustavu uključuje dodatke za: – povećanu opasnost za život i zdravlje službenika, – odgovornost u sustavu hijerarhije rukovođenja, (5) Vlada Republike Hrvatske donosi Uredbu o plaćama službenika zatvorskog sustava. (6) Vježbenik za službenika ima pravo na 85% vrijednosti koeficjenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Skrećemo pozornost da je osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike Zakon o državnim službenicima. Nadalje, napominjemo da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. |
| 41 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | PLAN PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD , Članak 31. | Predlažemo da se članci 31. i 32. Prijedloga spoje u jedan članak i to na ovaj predloženi način gdje bi se izostavilo detaljno opisivanje vezano za plan prijama koje nije potrebno u toj mjeri da opterećuje zakonski tekst. Našim prijedlogom jasno i nedvosmisleno utvrđuju se postupci vezani za plan prijama, prijam u državnu službu i na rad, raspored na radna mjesta, premještaj, kao i prestanak državne službe, odnosno rada. Također, radi specifičnosti poslova koji se obavljaju u zatvorskom sustavu predlažemo obvezu provođenja sigurnosne provjere za sve službenike i namještenike. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Skrećemo pozornost da je osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike Zakon o državnim službenicima. Nadalje, napominjemo da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. |
| 42 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | PLAN PRIJMA U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD , Članak 31. | (1) Plan prijma u službu u kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i Centru donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije. Plan prijma objavljuje se u „Narodnim novinama“, na web-stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose i web-stranici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. (2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa, na prijedlog ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, imenuje na položaj i raspoređuje na radno mjesto upravitelja i pomoćnika upravitelja, te odlučuje o njihovom premještaju i razrješenju. O pravima i obvezama iz službe upravitelja i pomoćnika upravitelja odlučuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. (3) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav prima u službu i raspoređuje na radno mjesto ostale rukovodeće službenike u kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i Centru te odlučuje o prestanku službe, a o njihovim pravima i obvezama iz službe odlučuje upravitelj kaznionice, zatvora, odgojnog zavoda, odnosno Centra. (4) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može po potrebi službe ili na molbu službenika odrediti trajni premještaj službenika na radno mjesto u drugu kaznionicu, zatvor, odgojni zavod ili Centar. (5) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav radi potreba službe može ovlaštenu službenu osobu iz članka 174. ovoga Zakona privremeno premjestiti na rad u drugu kaznionicu, zatvor, odgojni zavod ili Centar do tri mjeseca, a uz njegovu suglasnost do šest mjeseci tijekom kalendarske godine. Privremeni premještaj na rad u drugu kaznionicu, zatvor, odgojni zavod ili Centar ne smatra se privremenim premještajem na radno mjesto. Žalba protiv rješenja o privremenom premještaju na rad ne zadržava izvršenje rješenja. (6) Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav prima u službu službenike koji obavljaju poslove osiguranja. Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav na obrazloženi prijedlog upravitelja kaznionice, zatvora, odgojnog zavoda ili Centra, postavlja u zvanja i razrješuje statusa ovlaštene službene osobe koje obavljaju poslove osiguranja te odlučuje o prestanku službe. Službenike koji obavljaju poslove osiguranja, uz prethodnu suglasnost ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, na radna mjesta raspoređuje upravitelj kaznionice, zatvora, odgojnog zavoda ili Centra te donosi odluku o njihovim pravima ili obavezama iz službe. (7) Upravitelj, uz prethodnu suglasnost ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav, prima u službu, odnosno na rad ostale službenike i namještenike, te ih raspoređuje na radna mjesta, donosi odluku o pravima i obvezama iz službe, odnosno rada te donosi odluku o prestanku službe, odnosno rada. (8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa može razriješiti s položaja i rasporediti na drugo radno mjesto niže složenosti poslova upravitelja i pomoćnika upravitelja, a ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može premjestiti na drugo radno mjesto niže složenosti poslova ostale rukovodeće službenike kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda ili Centra. (9) Postupak iz stavka 8. ovog članka provest će se osobito u slučajevima kada je rukovodeći službenik: – kažnjen u postupku zbog teške povrede službene dužnosti, te mu je izrečena novčana kazna izvršnim rješenjem nadležnog tijela, – odbio izvršenje zakonitog naloga nadređenog ili – počinio propust u obavljanju službe koji je utvrđen u upravnom ili inspekcijskom nadzoru u obavljanju službe iz njegove nadležnosti koji je doveo do štetnih posljedica. (10) Državni službenici i namještenici zatvorskog sustava podliježu sigurnosnoj provjeri. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Skrećemo pozornost da je osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike Zakon o državnim službenicima. Nadalje, napominjemo da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. |
| 43 | Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske | PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU, ODNOSNO NA RAD, PREMJEŠTAJ I PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE, ODNOSNO RADA, Članak 32. | 6.(a) Službenik kojem nedostaje 5 godina do ostvarivanja prava na stjecanje starosne mirovine po Općem propisu ne može se trajno premjestiti bez njegove suglasnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, budući da je odredba stavka 6. prijedloga Zakona usklađena s odredbama Zakona o državnim službenicima. |
| 44 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | POSLOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA, Članak 33. | čl. 33. a U prvom redu predlažemo premještanje članka 28. i 29. Prijedloga Zakona iz Glave „Nadležnost upravne organizacije za zatvorski sustav“ u ovu Glavu „Državni službenici i namještenici zatvorskog sustava“ nakon članka 33. jer po logičkom slijedu tu pripada. Ovakvo reguliranje uvjeta koje upravitelj i pomoćnik upravitelja moraju ispunjavati da bi bili imenovani na položaj predstavljaju jamstvo da će na tim položajima biti imenovani moralni, savjesni i stručni službenici, koji poznaju sustav i na taj način mogu i znaju voditi i unaprijediti poslovanje ustanova. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Skrećemo pozornost na odredbe Zakona o državnim službenicima kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike. Nadalje, napominjemo da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Predmetna odredba prijedloga Zakona usklađena je s odredbama Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi te odredbama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi. |
| 45 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | POSLOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA, Članak 33. | Upravitelj Članak 33. a. (1) Kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i Centrom upravlja upravitelj. Upravitelj ima ovlasti čelnika tijela državne uprave ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. (2) Upravitelj je državni službenik koji mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij i ostale uvjete prema općim propisima, te stručno znanje i radno iskustvo od najmanje deset godina u zatvorskom sustavu, najmanje četiri godine radnog iskustva na poslovima određenih u pravilniku o unutarnjem redu, pozitivne ljudske osobine koje mogu biti uzor ponašanja službenicima i zatvorenicima, te ostale uvjete prema pravilniku o unutarnjem redu. (3) Upravitelj može imati jednog ili više pomoćnika koji mora ispunjavati uvjete iz stavka 2. ovoga članka. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Skrećemo pozornost na odredbe Zakona o državnim službenicima kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike. Nadalje, napominjemo da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Predmetna odredba prijedloga Zakona usklađena je s odredbama Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi te odredbama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi. |
| 46 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | POSLOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA, Članak 33. | Ovakvim prijedlogom regulirane su obveze rukovoditelja, zabrana diskriminacije podređenih službenika po bilo kojoj osnovi, kao i pravo na profesionalni razvoj svakog službenika. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Skrećemo pozornost na odredbe Zakona o državnim službenicima kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike. Nadalje, napominjemo da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Predmetna odredba prijedloga Zakona usklađena je s odredbama Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi te odredbama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi. |
| 47 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | POSLOVI IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA, Članak 33. | (1) Poslove izvršavanja kazne zatvora obavljaju državni službenici u skladu s poslovima i zadaćama svojega službeničkog mjesta. (2) Državni službenici pod jednakim uvjetima ostvaruju prava iz ovoga Zakona. (3) Rukovodeći državni službenici dužni su pravedno i jednako postupati prema svim državnim službenicima, bez obzira na njihovu rasnu pripadnost, političko uvjerenje, spol, bračni ili obiteljski status, spolnu orijentaciju, osobne uvjete, dob ili etničko podrijetlo te im omogućiti jednake uvjete za napredovanje, nagrađivanje i pravnu zaštitu. (4) Rukovodeći državni službenici dužni su poštovati dostojanstvo državnog službenika. (5) Državni službenik ima pravo na profesionalni razvoj u službi. Profesionalni razvoj državnog službenika odvija se kroz kontinuirano obrazovanje i stručno usavršavanje te napredovanje u službi. (6) Državni službenik može napredovati promicanjem, premještajem i imenovanjem. (7) Državni službenici kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i Centra mogu obavljati i druge poslove iz članka 27. ovoga Zakona, ako su za njih osposobljeni. (8) Iz opravdanih razloga stručne poslove iz članka 27. stavka 6. ovoga Zakona mogu obavljati i druge stručne osobe koje nisu službenici Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa, na temelju odluke upravitelja donesene uz prethodnu suglasnost ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Skrećemo pozornost na odredbe Zakona o državnim službenicima kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike. Nadalje, napominjemo da je odredbom predloženog Zakona propisano da se na prava i obveze državnih službenika i namještenika kaznionica, zatvora, odnosno centara koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika. Predmetna odredba prijedloga Zakona usklađena je s odredbama Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi te odredbama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi. |
| 48 | Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske | OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE, Članak 34. | (1) Ovlaštene službene osobe jesu ravnatelj nadležan za zatvorski sustav,državni službenici Središnjeg ureda koji obavljaju nadzor nad zakonitošću rada i pravilnosti kaznionice,zatvora,odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu u postupanju s osobama lišenim slobode,te državni službenici kaznionice,zatvora,odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu koji rade u otežanim uvjetima rada,odnosno oni službenici koji imaju posebne dužnosti ili ovlasti i pri tome rade u otežanim uvjetima rada. 1.(a) Otežanim uvjetima rada, smatra se osobito povećana opasnost za život i zdravlje službenika koji radi u takvim uvjetima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, navedenom odredbom zbog ovlaštenja službenih osoba te različitih zadataka i zadaća a vodeći računa o financijskom utjecaju već je restriktivno pristupljeno izradi predmetnog prijedloga Zakona. |
| 49 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE, Članak 34. | Smatramo da značku trebaju imati samo službenici koji obavljaju poslove osiguranja, kako iz objektivnih razloga kao ta da su jedino ti službenici uniformirani sa posebnim ovlastima, tako i gledajući materijalne izdatke (financijske troškove izrade značke), te iz tih razloga predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, navedenom odredbom zbog ovlaštenja službenih osoba te različitih zadataka i zadaća a vodeći računa o financijskom utjecaju već je restriktivno pristupljeno izradi predmetnog prijedloga Zakona. |
| 50 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE, Članak 34. | (2) Ovlaštene službene osobe iz stavka 1. ovog članka imaju službenu iskaznicu, a službenici koji obavljaju poslove osiguranja kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i Centra imaju službenu iskaznicu i značku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, obzirom da odredbe Zakona o državnim službenicima reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike, te upućuju na Uredbu o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi kojom se definiraju poslovi s posebnim uvjetima rada u državnoj službi. |
| 51 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | OVLASTI I OBVEZE OVLAŠTENE SLUŽBENE OSOBE, Članak 35. | S obzirom da smo u predloženom članku 31. predložili obvezu provođenja sigurnosne provjere za sve službenike i namještenike zatvorskog sustava, u ovom članku mogućnost sigurnosne provjere samo za službenike koji obavljaju poslove osiguranja je nepotrebna, suvišna, te predlažemo brisanje stavka 3. ovog članka. U članku 37. predlažemo dužnost da su svi službenici dužni i izvan službe ponašati se tako da ne šteti ugledu službe, tako da stavak 4. ovog članka također je potrebno brisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, navedeni prijedlog Zakona ne odnosi se samo na službenike pravosudne policije, već na sve ovlaštene službene osobe. |
| 52 | Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske | POSEBNA PRAVA OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA i NAMJEŠTENIKA, Članak 36. | (9)Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu,a ima od 15 godina do 25 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u Zatvorskom sustavu,pripada otpremnina u iznosu od osam prosječnih mjesečnih plaća koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe. (10)Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu,a ima od 25 godina do 35 godina efektivnog radnog staža ostvarenog u Zatvorskom sustavu,pripada otpremnina u iznosu od deset prosječnih mjesečnih plaća koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe. (11) Ovlaštenoj službenoj osobi koja ostvari pravo na mirovinu a ima 35 godina i više efektivnog radnog staža ostvarenog u Zatvorskom sustavu ili osobi koja stječe pravo na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti,pripada otpremnina u iznosu od dvanaest prosječnih mjesečnih plaća koje je ostvario u tri mjeseca prije prestanka državne službe. (12)Obitelj ovlaštene službene osobe koja izgubi život u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe ima pravo na naknadu troškova pokopa,a uzdržavani članovi obitelji i jednokratnu novčanu pomoć u visini 24 zadnje plaće ovlaštene službene osobe. (14) Radi iznimnih radnih rezultata, poticanja uspješnosti rada,priznanja za istaknuto djelovanje u zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda i drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih vrijednosti,radi značajnog doprinosa razvoja i učinkovitosti Zatvorskog sustava,te obavezno prilikom prestanka državne službe s pravom na mirovinu,državnim službenicima i namještenicima dodijeliti će se prigodna novčana nagrada ili spomen značka.Pravilnik o uvjetima i načinu dodjele nagrade ili spomen značke u Zatvorskom sustavu donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Visina otpremnina predmetnim prijedlogom Zakona veća je od otpremnine predviđene Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, a prilikom visine iste bilo potrebno voditi računa i o mogućnostima državnog proračuna i financijskoj odgovornosti. Ovim putem skrećemo pozornost i na odredbe kojima se materijala prava povoljnije određuju za veći broj osoba kao što su npr. namještenici kojima je prijedlogom Zakona omogućen dodatak na plaću. Ukoliko bi s prihvatili dodatni prijedlozi koji bi imali veći financijski učinak neopravdano bi se namještenici uskratili u povećanju materijalnih prava (dodatak na plaću). Također, ukazuje se na odredbu prijedloga Zakona u kojoj se propisuje mogućnost dodjele nagrade i priznanja u zatvorskom sustavu što će se detaljno urediti pravilnikom (oblike nagrade i priznanja nije potrebno definirati zakonskom odredbom). |
| 53 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | POSEBNA PRAVA OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA i NAMJEŠTENIKA, Članak 36. | Neophodno je nakon stavka 3. Prijedloga Zakona ubaciti novi stavak 4. u kojem je propisana obveza službenika/namještenika pristupanju sistematskom kontrolnom zdravstvenom pregledu ili izvanrednom kontrolnom zdravstvenom pregledu. Prema tome sadašnji stavci 4., 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 5., 6., 7., 8. i 9. Stavke Prijedloga Zakona 9., 10. i 11. zamijeniti stavcima kako predlažemo. Navedeno je nužno izmijeniti na predloženi način jer su u suprotnosti sa Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih osoba. Naime, tim Zakonom je propisan potreban rad na posebnim poslovima da bi ovlaštena službena osoba stekla uvjete za mirovinu, a to je najmanje 15 godina na takvim poslovima. Također, predlažemo da se prihvate iznosi otpremnina kako predlažemo. Stavci 12., 13. i 14. Prijedloga Zakona postaju stavci 13., 14. i 15. Nadalje predlažemo da se u ovom članku, nakon stavka 15., dodaju novi stavci 16. i 17. kojima bi se predvidjela mogućnost dodjele spomen značke i kratkog oružja službenicima, te osnivanje zdravstvene komisije koja bi provodila kontrolne zdravstvene preglede ovlaštenih službenih osoba. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pravo na sistematske preglede za sve državne službenike propisano je Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Ovim putem upućujemo na odredbe članka 37. stavaka 10. prijedloga Zakona u svezi imenovanja zdravstvenog povjerenstva. Visina otpremnina predmetnim prijedlogom Zakona veća je od otpremnine predviđene Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, a prilikom visine iste bilo potrebno voditi računa i o mogućnostima državnog proračuna i financijskoj odgovornosti. Ovim putem skrećemo pozornost i na odredbe kojima se materijala prava povoljnije određuju za veći broj osoba kao što su npr. namještenici kojima je prijedlogom Zakona omogućen dodatak na plaću. Također, ukazuje se na odredbu prijedloga Zakona u kojoj se propisuje mogućnost dodjele nagrade i priznanja u zatvorskom sustavu što će se detaljno urediti pravilnikom (oblike nagrade i priznanja nije potrebno definirati zakonskom odredbom). |
| 54 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | POSEBNA PRAVA OVLAŠTENIH SLUŽBENIH OSOBA i NAMJEŠTENIKA, Članak 36. | (4) Ovlaštena službena osoba dužna je, u svrhu provjere njegove posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti, pristupiti sistematskom kontrolnom zdravstvenom pregledu, a na obrazloženi prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite ili nadređenog rukovoditelja i izvanrednom kontrolnom zdravstvenom pregledu. (9) Ovlaštenoj službenoj osobi kojoj prestaje državna služba radi stjecanja prava na starosnu mirovinu pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini prosječne mjesečne neto plaće isplaćene službeniku u posljednja tri mjeseca uvećane deset puta. (10) Ovlaštenoj službenoj osobi kojoj prestaje državna služba radi stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini prosječne mjesečne neto plaće isplaćene službeniku u posljednja tri mjeseca uvećane dvanaest puta. (11) Ovlaštenoj službenoj osobi kojoj prestaje državna služba radi stjecanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini prosječne mjesečne neto plaće isplaćene službeniku u posljednja tri mjeseca uvećane šest puta. (16) Ovlaštenoj službenoj osobi može se dodijeliti spomen-značka, a službenicima pravosudne policije i kratko oružje. Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o uvjetima i načinu dodjele spomen-značke i kratkog oružja. (17) Sposobnost za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe utvrđuje zdravstvena komisija osnovana odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Ovlaštenoj službenoj osobi koja odbije postupiti po rješenju o upućivanju na ocjenu sposobnosti za obavljanje poslova ovlaštene službene osobe prestaje služba s danom konačnosti rješenja o upućivanju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pravo na sistematske preglede za sve državne službenike propisano je Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Ovim putem upućujemo na odredbe članka 37. stavaka 10. prijedloga Zakona u svezi imenovanja zdravstvenog povjerenstva. Visina otpremnina predmetnim prijedlogom Zakona veća je od otpremnine predviđene Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, a prilikom visine iste bilo potrebno voditi računa i o mogućnostima državnog proračuna i financijskoj odgovornosti. Ovim putem skrećemo pozornost i na odredbe kojima se materijala prava povoljnije određuju za veći broj osoba kao što su npr. namještenici kojima je prijedlogom Zakona omogućen dodatak na plaću. Također, ukazuje se na odredbu prijedloga Zakona u kojoj se propisuje mogućnost dodjele nagrade i priznanja u zatvorskom sustavu što će se detaljno urediti pravilnikom (oblike nagrade i priznanja nije potrebno definirati zakonskom odredbom). |
| 55 | Boris Videc, struč.spec.crim. | OBVEZE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA i NAMJEŠTENIKA, Članak 37. | Prijedlog nadopune članka 37. novim stavkom U slučaju da postoji osnovana sumnja, državnog službenika i namještenika kaznionice, odnosno zatvora za vrijeme obavljanja službe može se testirati na prisutnost alkohola, droge i drugih psihoaktivnih tvari u organizmu. Testiranje se obavlja u zasebnoj prostoriji bez prisutnosti nenadležnih osoba, pazeći pritom na dostojanstvo državnog službenika i namještenika koji je podvrgnut testiranju, te da se ne ugrozi njegov autoritet neophodan za obavljanje službe. Testiranje prisutnosti alkohola u izdahnutom zraku iz organizma mogu obaviti osposobljeni službenici pravosudne policije i službenici medicinske struke. Testiranje prisutnosti alkohola, droge i drugih psihoaktivnih tvari u organizmu uzimanjem tjelesnih izlučevina i krvi, mogu obaviti samo službenici medicinske struke. O provedbi testiranja sastavlja se zapisnik, čiji jedan primjerak ide službeniku ili namješteniku koji je podvrgnut testiranju. Nisu dozvoljena bezrazložna testiranja službenika i namještenika kojima se bez postojanja osnovane sumnje da je službenik ili namještenik pod utjecajem alkohola, droga ili drugih psihoaktivnih tvari, narušava njegovo dostojanstvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se predloženo, budući su odredbe nacrta prijedloga Zakona usklađene su s odredbama Zakona o državnim službenicima. Također, skrećemo pozornost na obvezu transparentnog postupanja, a predloženim propisivanjem bi se moglo dovesti u sumnju da navedeni postupak proveo pravilno i prema svim službenicima i namještenicima pojedine ustrojstvene jedinice. |
| 56 | Boris Videc, struč.spec.crim. | OBVEZE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA i NAMJEŠTENIKA, Članak 37. | Članak 37. stavak 4. Državnog službenika i namještenika može se pretražiti prilikom svakog ulaska u kaznionicu, odnosno zatvor, kao i prilikom izlaska iz iste ustanove. Upravitelj kaznionice, odnosno zatvora može nalogom narediti da se državnog službenika, odnosno namještenika pretraži i za vrijeme obavljanja službe u kaznionici, odnosno zatvoru, ako postoji osnovana sumnja da državni službenik ili namještenik kod sebe posjeduje nedopuštenu ili drugu stvar s kojom čini povredu službene i radne dužnosti ili kazneno djelo. Nalog mora sadržavati svrhu provođenja pretrage kao i određenje tko će istu pretragu provesti. O pretrazi za vrijeme obavljanja službe sastavlja se zapisnik, čiji jedan primjerak se uručuje državnom službeniku ili namješteniku koji se pretražuje. Pretraga za vrijeme službe će se provesti u zasebnoj prostoriji bez prisutnosti drugih osoba, od strane dva službenika pravosudne policije istog spola, pazeći pritom da se tijekom pretrage ili samim provođenjem iste ne naruši dostojanstvo državnog službenika ili namještenika, ili ne umanji njegov autoritet neophodan za obavljanje službenih poslova i zadaća. O pretrazi po nalogu za vrijeme obavljanja službe, upravitelj kaznionice, odnosno zatvora će izvijestiti ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav. U slučaju pronalaska nedopuštenih stvari s kojima je službenik počinio kazneno djelo, o navedenoj pretrazi i rezultatima iste će se obavijestiti nadležna policijska postaja prema sjedištu kaznionice, odnosno zatvora, a pronađene nedopuštene stvari kao i državni službenik ili namještenik će se zadržati do dolaska službenika policije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno postupanje se ne propisuje odredbama zakona, već se može propisati podzakonskim aktom. Ukazujemo da je u prijedlogu Zakona propisana mogućnost pretrage službenika u svako vrijeme za vrijeme obavljanja službe. |
| 57 | Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske | OBVEZE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA i NAMJEŠTENIKA, Članak 37. | (8) Radi potrebe službe ravnatelj nadležan za Zatvorski sustav može državnog službenika i namještenika kaznionica,zatvora,odnosno Centra privremeno premjestiti na rad u drugu kaznionicu,zatvor,odnosno centar do 3 mjeseca,a uz njegovu suglasnost do 6 mjeseci tijekom kalendarske godine.Privreme premještaj na rad u drugu kaznionicu ,zatvor odnosno centar,smatra će se privremenim premještajem na radno mjesto.Žalba protiv rješenja o privremenom premještaju na rad ne zadržava izvršenje rješenja. (9) Državni službenik koji je privremeno premješten u drugo mjesto rada,udaljeno više od 100 km,od mjesta stanovanja ima pravo na: (9.a.)jednokratnu novčanu naknadu u visini jedne njegove prosječne plaće isplaćene u posljednja 3 mjeseca prije premještaja (9.b.)Sedmodnevni plaćeni dopust za posjet obitelji svaka dva mjeseca i naknadu troškova prijevoza za takve posjete (9.c.)Mjesečnu naknadu za odvojeni život,ako uzdržava obitelj (9.d.) Odgovarajući smještaj i prehranu 10. Državni službenik ne može se privremeno premjestiti ako ima više od 20 godina efektivnog radnog staža,osim uz pisani pristanak. Točke 9. i 10. predloženog Nacrta Zakona prelaze u točke 11. i 12. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Privremeni premještaj na rad je poseban institut zatvorskog sustava i kao takav ne može se tretirati kao institut privremenog premještaja propisan Zakonom o državnim službenicima kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike. Kako bi približili navedenu problematiku iznosimo sljedeće: u kaznenom tijelu postoji ustrojeno i popunjeno samo određeni broj službeničkih radnih mjesta te u slučaju određene izvanredne situacije (npr. povećanje broja zatvorenika, incidentne situacije, i sl.) mora se omogućiti privremeni premještaj na rad dovoljnog broja službenika pravosudne policije u navedeno kazneno tijelo bez obzira na ustrojeni i popunjeni broj radnih mjesta. U svezi prijedloga za povećanje materijalnih prava službenika prilikom premještaja na rad ovim putem skrećemo pozornost i na odredbe kojima se materijala prava povoljnije određuju za veći broj osoba kao što su npr. namještenici kojima je prijedlogom Zakona omogućen dodatak na plaću ili povećanje iznosa otpremnina. Ukoliko bi s prihvatili dodatni prijedlozi koji bi imali veći financijski učinak neopravdano bi se namještenici uskratili u povećanju materijalnih prava (dodatak na plaću) odnosno službenici za povećanje otpremnine. |
| 58 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | OBVEZE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA i NAMJEŠTENIKA, Članak 37. | U stavku 3. nakon točke dodati još rečenicu: „Državni službenik dužan je i izvan službe ponašati se tako da ne šteti ugledu službe.“ tako da bi stavak glasio: „(3) Državni službenici i namještenici obvezni su svojim ponašanjem pozitivno utjecati na zatvorenike. Državni službenik dužan je i izvan službe ponašati se tako da ne šteti ugledu službe.“ Stavak 8. Prijedloga potrebno je brisati jer je isti sadržan u članku 31. stavku 5 koji smo predložili, kao i stavak 10. nalazi se u članku 36. stavku 17. koji smo predložili. Smatramo da po svom logičkom slijedu pripadaju upravo u članke kako smo predložili. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zbog posebnih ovlaštenja i dužnosti ovlaštenih službenih osoba, ali i pripadajućih prava za iste su propisane i veće obveze pa tako i dužnost da se izvan službe ponašaju na način koji ne šteti ugledu službe. Ovim putem skrećemo pozornost da je osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike Zakon o državnim službenicima |
| 59 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | usavršavanje SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA, Članak 38. | Smatramo da je članak 38. Prijedloga Zakon potrebno u potpunosti izmijeniti upravo na način kako predlažemo. Naime, u predloženom članku samo se okvirno određuje mogućnost izobrazbe, odnosno usavršavanja službenika i namještenika, dok bi prihvaćanjem našeg prijedloga ovo područje bilo u potpunosti regulirano i u svim segmentima. Također, propisala bi se prava i obveze kako službenika tako i Uprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlogom Zakona predviđa se donošenje pravilnika o stručnom usavršavanja u zatvorskom sustav kojim će se detaljnije propisati postupak usavršavanja službenika i namještenika kao i njihove odgovornosti, slijedom čega isto nije potrebno propisivati Zakonom. Skrećemo pozornost da je osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike Zakon o državnim službenicima. |
| 60 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | usavršavanje SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA, Članak 38. | (1) Svi službenici zatvorskog sustava obvezni su, bez obzira na stručnu osposobljenost, osposobiti se i položiti ispit za obavljanje poslova zatvorskog sustava u Centru. (2) Izobrazba službenika zatvorskog sustava temelji se na načelu cjeloživotnog obrazovanja. (3) Obrazovanje službenika obuhvaća: – temeljno obrazovanje službenika zatvorskog sustava, – specijalizaciju, stručno osposobljavanje, usavršavanje i trening, – visokoškolsko obrazovanje. (4) Temeljnim obrazovanjem smatra se pohađanje temeljnog tečaja za službenike zatvorskog sustava radi osposobljavanja za samostalno obavljanje poslova u zatvorskom sustavu. (5) Specijalizacija, stručno osposobljavanje, usavršavanje i trening organizira se za službenike zatvorskog sustava radi stjecanja dodatnih ili specijalističkih znanja koja su potrebna za obavljanje stručnih poslova iz djelokruga rada. (6) Visokoškolsko obrazovanje provodi se kroz stručne i sveučilišne studijske programe sukladno Statutu i propisima o visokom obrazovanju. (7) Programe specijalizacije, stručnog osposobljavanja, usavršavanja i treninga, na prijedlog Centra, donosi ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. (8) Izobrazba se provodi u Centru koji je ustrojstvena jedinica Uprave za zatvorski sustav. Izobrazba se može provoditi u suradnji sa zatvorskim sustavima drugih država, Policijskom akademijom, sveučilištima i drugim državnim tijelima i ustanovama. (9) Izobrazba se provodi u skladu s potrebama zatvorskog sustava, općim propisima iz područja obrazovanja i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. (10) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o načinu provedbe izobrazbe službenika zatvorskog sustava, pravima i obvezama polaznika izobrazbe, predavača i mentora, te uvjetima i kriterijima za odabir predavača i mentora. (11) Uprava za zatvorski sustav može službenika uputiti na obrazovanje ili usavršavanje u drugo državno tijelo ili ustanovu u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, sukladno potrebama Uprave i osiguranim sredstvima u državnom proračunu. Prava i obveze Uprave i službenika uređuju se ugovorom. (12) Službenik koji se obrazovao na trošak Uprave dužan je nakon uspješno završenog obrazovanja ostati na radu u Upravi dvostruko duže od dužine trajanja obrazovanja. (13) Službenik koji na radu u Upravi ne ostane propisano vrijeme iz stavka 12. ovoga članka i službenik koji iz neopravdanih razloga ne završi obrazovanje dužan je naknaditi troškove obrazovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlogom Zakona predviđa se donošenje pravilnika o stručnom usavršavanja u zatvorskom sustav kojim će se detaljnije propisati postupak usavršavanja službenika i namještenika kao i njihove odgovornosti, slijedom čega isto nije potrebno propisivati Zakonom. Skrećemo pozornost da je osnovi zakon kojim se reguliraju prava i obveze iz državne službe za sve državne službenike te namještenike Zakon o državnim službenicima. |
| 61 | Boris Videc, struč.spec.crim. | Glava V. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI, SLUŽBENICI PRAVOSUDNE POLICIJE | Prijedlog novog članka sukladno sličnosti sa zakonskim propisima iz područja izvršavanja kazne zatvora u Republici Sloveniji, Bosni i Hercegovini i dr. "Članak __ (1) Službenici pravosudne policije su po pravima iz mirovinskog, zdravstvenog i invalidskog osiguranja izjednačeni s pravima policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, odredbe nacrta prijedloga ovog Zakona usklađen je s odredbama Zakona o državnim službenicima, budući da se istim reguliraju prava i obveze svih državnih službenika u Republici Hrvatskoj. Ovim putem skrećemo pozornost na odredbe Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih osoba kojima se propisuju povoljnija prava iz mirovinskog osiguranja za službenike pravosudne policije. |
| 62 | Boris Videc, struč.spec.crim. | Glava V. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI, SLUŽBENICI PRAVOSUDNE POLICIJE | Pod dijelom SLUŽBENICI PRAVOSUDNE POLICIJE prijedlog je dodatno navesti ovlasti koje isti službenici imaju u obavljanju službe naspram ostalih državnih službenika i namještenika: OVLASTI Članak __ (1) Ovlasti službenika pravosudnih policajaca ovim zakonom su određene kao radnje koje pravosudni policajac, pod uvjetima predviđenim zakonskim propisima, obavlja tijekom vršenja službenih i radnih zadaća u kaznionici ili zatvoru, te tijekom sprovođenja. (2) Ovlasti službenika pravosudne policije su: 1. nadziranje i osiguranje osoba lišenih slobode, te održavanje unutarnjeg reda i stege u kaznionici, odnosno zatvoru 2. nadziranje i osiguranje prostorija, te unutarnjih i vanjskih prostora kaznionica, odnosno zatvora 3. izdavanje naredbi osobama lišenim slobode i drugim osobama koji se nalaze u prostoru ili prostorijama koje osigurava 4. uporaba sredstava prisile prema osobama lišenim slobode kao i prema osobama koje pokušavaju osloboditi ili ugroziti osobe lišene slobode 5. vezivanje ruku a po potrebi i nogu osoba lišenih slobode 6. utvrđivanje istovjetnosti i provjera identiteta osoba lišenih slobode i drugih osoba koje ulaze ili se nalaze u prostoru ili prostorijama koje osigurava 7. utvrđivanje prisutnosti alkohola u organizmu u izdahnutom zraku kod osoba lišenih slobode i državnih službenika i namještenika u kaznionici, odnosno zatvoru 8. prikupljanje, obrada i korištenje operativnih podataka o osobama lišenim slobode i drugim osobama koji ulaze ili se nalaze u kaznenim ustanovama 9. pretraga državnih službenika i namještenika, osoba lišenih slobode, posjetitelja, kao i njihovih osobnih stvari, te vozila, a koje osobe i vozila ulaze ili izlaze iz kaznionice, odnosno zatvora, ili se nalaze u istima. 10. pretraga prostorija kaznionica, odnosno zatvora 11. pretraga paketa i pregled drugih poštanskih pošiljaka koji ulaze ili izlaze iz kaznionice, odnosno zatvora, 12. oduzimanje tijekom pretrage pronađenih nedopuštenih ili sigurnosno opasnih stvari 13. sprovođenje osoba lišenih slobode 14. pronalazak i hvatanje neposredno odbjegle osobe lišene slobode iz kaznene ustanove ili tijekom sprovođenja 15. ulazak u tuđi stan i druge prostorije bez naloga radi pronalaska i hvatanja neposredno odbjegle osobe lišene slobode u slučaju znanja ili osnovane sumnje da se je odbjegla osoba lišena slobode sklonila u navedeni stan ili druge prostorije, a da pritom postoji opravdana opasnost da bi predmetna odbjegla osoba mogla ugroziti živote i zdravlje drugih ljudi. 16. uporaba tuđeg sredstva za komuniciranje kao i tuđeg prijevoznog sredstva radi hvatanja neposredno odbjegle osobe lišene slobode ili radi zaštite ugroženog života osobe lišene slobode ili državnih službenika. (3) Ovlasti iz stavka drugog ovoga članka, primjenjuju se na odgovarajući način i tijekom vršenja poslova i zadataka koje obavljaju pravosudni policajci i u drugim objektima izvan kaznionice, odnosno zatvora gdje osiguravaju osobe lišene slobode. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, predloženo nije nužno propisati zakonskom odredbom, već se može propisati podzakonskim aktom. Također, skrećemo pozornost da ulazak u tuđi stan i druge prostorije bez naloga radi pronalaska i hvatanja odbjegle osobe lišene slobode je u nadležnosti policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova s kojima Ministarstvo pravosuđa ima sklopljene sporazume o suradnji i odgovarajuće protokole. |
| 63 | Boris Videc, struč.spec.crim. | SLUŽBENICI PRAVOSUDNE POLICIJE, Članak 41. | Članak 41. U stavku 8. potrebno je nadodati točku 2. koja glasi: " Službenici pravosudne policije tijekom izvršavanja određenih poslova i zadaća tijekom obavljanja službe, mogu iste poslove i zadaće sukladno nalogu obaviti odjeveni u prikladnoj vlastitoj civilnoj odjeći, te u skladu s naloženim poslom ili zadaćom biti i naoružani." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, predloženo se ne propisuje zakonskom odredbom, već se može propisati podzakonskim aktom. |
| 64 | Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske | SLUŽBENICI PRAVOSUDNE POLICIJE, Članak 41. | (5) Radi posebnog razloga sigurnosti,zaštite osoba i imovine te održavanja i uspostavljanja narušenog reda i mira u kaznionicama i zatvorima,ravnatelj Uprave za Zatvorski sustav, na prijedlog upravitelja kaznionice,zatvora u kojoj postoji potreba zbog gore navedenih razloga, može formirati zasebnu postrojbu pravosudne policije. (5.a.) Odluka o formiranju zasebne postrojbe pravosudne policije sadrži: zatvorsku ustanovu u kojoj se formira,način i vrijeme djelovanja,način uporabe postrojbe,način rukovođenja postrojbom,te broj i način određivanja posebno uvježbanih pravosudnih policajaca. (6) Vanjski i unutarnji prostori i prostorije,koje koriste zatvorenici,osim spavaonica,kupaonica i sanitarnih čvorova,kao i službenih prostorija koje koriste zaposlenici kaznionica,zatvora,te unutrašnjost specijalnog vozila za prijevoz zatvorenika mogu biti nadzirani i snimani putem sustava video nadzora ili drugih tehničkih sredstava. Stavke 6.,7.8.9,10.11.predloženog Nacrta Zakona prelaze u stavke 7.8.9.10.11. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, budući se isto može propisati podzakonskim aktom. |
| 65 | Ured pučke pravobraniteljice | SLUŽBENICI PRAVOSUDNE POLICIJE, Članak 41. | U članku 41. stavku 3., koji se odnosi na sprovođenje osoba lišenih slobode, na kraju druge rečenice, iza riječi „patnji“, predlaže se dodati riječi „ili poniženju“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, obzirom da je u prvoj rečenici predmetnog stavka navedeno da se sprovođenje zatvorenika obavlja na način kojim se štiti zdravlje, sigurnost i dostojanstvo osobe. |
| 66 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | SLUŽBENICI PRAVOSUDNE POLICIJE, Članak 41. | U stavku 1. ovog članka Prijedloga nužno je riječ „odnosno“ brisati, a iza riječi „zatvor“ staviti zarez i dodati riječi „odgojni zavod, odnosno Centar,“ Predloženu izmjenu nužno je uvažiti iz razloga što to predstavlja realnu situaciju i popis svih ustanova u kojima službenici osiguranja obavljaju propisane poslove. Prema tome, prihvaćanjem našeg prijedloga navedeni stavak bi glasio: „(1) Službenici pravosudne policije osiguravaju kaznionicu, zatvor, odgojni zavod, odnosno Centar, osobe i imovinu, nadziru zatvorenike, sudjeluju u provedbi pojedinačnih programa izvršavanja kazne zatvora uz održavanje unutarnjeg reda i stege, sprovode zatvorenike, te obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i provedbenim propisima.“ Obrazloženje: U stavku 8., na kraju stavka nužno je dodati još jednu rečenicu i to: „U kaznionici otvorenog tipa, službenici osiguranja službu obavljaju u civilnoj odjeći.“ Na ovaj način u potpunosti bi se riješio status službenika koji na taj način obavljaju službu, njihova prava i obveze kao službenika osiguranja, kao i što bi se ozakonilo njihovo postupanje koje do sada nije bilo riješeno na kvalitetan način. Cijeli stavak bi potom glasio: „(8) Službenici pravosudne policije za vrijeme službe jednako su odjeveni, a u skladu s poslovima i zadaćama svojeg službeničkog mjesta i naoružani. Ravnatelj nadležan za zatvorski sustav i ovlaštene službene osobe Središnjeg ureda nadležne za poslove osiguranja mogu nositi službenu odoru. U kaznionici otvorenog tipa, službenici osiguranja službu obavljaju u civilnoj odjeći.“ Obrazloženje: U Prijedlogu Zakona, članci 9., 10. i 11 predlažemo da se izmijene, kao i da se dodaju novi stavci, nakon čega bi članak u tom dijelu glasio: „(9) Zbog razloga sigurnosti, zaštite osoba i imovine te održavanja i uspostavljanja narušenog reda i sigurnosti u većem opsegu, ravnatelj nadležan za zatvorski sustav može osnovati posebnu postrojbu za postupanje u izvanrednim situacijama. (10) Odluka o formiranju posebne postrojbe iz stavka 6. ovoga članka sadrži područje, način i vrijeme djelovanja, način uporabe postrojbe, razine i način rukovođenja postrojbom, te broj i način određivanja posebno uvježbanih službenika zatvorskog sustava. (11) Jedna posebna postrojba iz stavka 6. ovog članka može biti osnovana za više područja djelovanja (regionalno) sukladno odluci ravnatelja nadležnog za zatvorski sustav. (12) Državni službenici osiguranja postavljaju se u posebna zvanja obilježena odgovarajućim znakovljem. Zvanja službenika pravosudne policije su: - mlađi pravosudni policajac, - pravosudni policajac, - stariji pravosudni policajac, - samostalni pravosudni policajac, - narednik pravosudne policije, - viši narednik pravosudne policije, - nadzornik pravosudne policije, - viši nadzornik pravosudne policije, - samostalni nadzornik pravosudne policije, - glavni nadzornik pravosudne policije - zapovjednik pravosudne policije (položaj Voditelja službe/odjela u kaznenom tijelu). (13) Vlada Republike Hrvatske donosi Uredbu o zvanjima, znakovlju i uvjetima stjecanja zvanja, promicanju i napredovanju državnih službenika osiguranja, te Uredbu o odorama i opremi službenika osiguranja, te službenim vozilima. (14) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o načinu obavljanja poslova osiguranja.“ Obrazloženje: Smatramo da je neophodno na ovakav način regulirati ovu problematiku, tim prije što to zahtijevaju sigurnosni pokazatelji. Nužno je da se ustroje posebne postrojbe koje bi postupale u izvanrednim situacijama. Ti službenici bi bili osposobljeni za rješavanje upravo takvih izvanrednih situacija kad se redovnim snagama službenika nije u mogućnosti izvršiti službene zadaće. Određivanjem u Zakonu zvanja službenika osiguranja, smatramo da bi se dobila pravna sigurnost. Nadalje, do sada je pitanje zvanja bilo uređeno Uredbom a isto nije nikada usklađeno sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12), iako je od stupanja na snagu navedenog Zakona prošlo više od 13 godina, što smatramo da je bila obveza napraviti. Ostala pitanja vezana za zvanja, uvjete stjecanja, znakovlje za zvanja, promicanje i napredovanje službenika, potrebno je urediti Uredbom. Pitanja vezana za odoru, opremu i službena vozila također je nužno propisati Uredbom a ne kako je u Prijedlogu predviđeno Pravilnikom. Pravilnikom je potrebno urediti samo način obavljanja poslova osiguranja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno se ne propisuje zakonskim odredbama, već podzakonskim propisima, kao npr. zvanja pravosudne policije se uređuju uredbom budući ista mora imati istu pravnu snagu kao i Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi. Također, odredbe o postupanju službenika dežurstva u otvorenoj Kaznionici u Valturi mogu se propisati pravilnikom. |
| 67 | Boris Videc, struč.spec.crim. | POSEBNI UVJETI ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU U PRAVOSUDNU POLICIJU, Članak 42. | Članak 42. stavak 5. "(5) Nije dostojna za obavljanje poslova pravosudnog policajca ona osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti ili koja je kažnjena za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obilježjima nasilja, koja je navela neistinite podatke prilikom prijave za prijam u službu, koja je ovisna o alkoholu, psihoaktivnim tvarima i drugim oblicima ovisnosti koji ugrožavaju uspješno i sigurno izvršavanje radnih zadaća, kod koje osobe postoji bolest ili mentalni poremećaj koji može ugroziti uspješno i sigurno izvršavanje radnih zadaća, koja je lišena poslovne sposobnosti, te ona osoba kod koje postoji prigovor savjesti u odnosu na izvršavanje pojedinih poslova i zadataka pravosudne policije." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, obzirom da je predmetna odredba usklađena s odredbama Zakona o državnim službenicima. Ovim putem skrećemo pozornost da službenici primljeni na poslove osiguranja – pravosudne policije u svojstvu vježbenika dužni su pohađati i završiti temeljni tečaj, što predstavlja dodatni faktor provjere. |
| 68 | Ured pučke pravobraniteljice | POSEBNI UVJETI ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU U PRAVOSUDNU POLICIJU, Članak 42. | Posebni uvjeti za prijam u državnu službu u pravosudnu policiju propisani su u članku 42., u vezi s kojim smatramo potrebnim napomenuti da bi sve ovlaštene službene osobe koje rade u posebnim uvjetima rada trebale imati posebnu psihičku zdravstvenu sposobnost. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se obzirom da su ovlaštene službene osobe službenici s različitim ovlaštenjima i pravima kao i složenosti radnih mjesta, te isto nije moguće propisati za službenike pravosudne policije i npr. službenika strukovnog učitelja, te nije moguće propisati istu razinu posebne zdravstvene sposobnosti. |
| 69 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | POSEBNI UVJETI ZA PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU U PRAVOSUDNU POLICIJU, Članak 42. | U stavku 1. Prijedloga ovog članka u točki 3. smatramo da je dobnu granicu potrebno odrediti na 30 godina jer se radi o poslovima koji su izuzetno zahtjevni kako tjelesno tako i psihički. Nadalje iza točke 4 dodati nove točke 5. i 6. tako da bi stavak 1. prihvaćanjem našeg prijedloga glasio: (1) Uz opće uvjete za prijam u državnu službu državni službenik osiguranja mora: 1) imati završenu srednju školu 2) imati posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost 3) imati do 30 godina života ako je uvjet za prijam srednja stručna sprema 4) biti osobno dostojan za obavljanje službe 5) imati položen vozački ispit za vozača vozila B kategorije. 6) ispunjavati posebno propisanu razinu tjelesne motoričke sposobnost, Obrazloženje: S obzirom na ovakav prijedlog stavka 1. smatramo da je potrebno stavke 5. i 6. regulirati na drugačiji način tako da se dodaju još dva nova stavka 7. i 8. koji glase: „(5) Nije dostojna za obavljanje poslova osiguranja osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja ili nečasnih pobuda, koja je kažnjena za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obilježjima nasilja ili za drugo prekršajno djelo koje ju čini nedostojnom za obavljanje službe ili osoba čije dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti ukazuju na nepouzdanost za obavljanje službe. Dostojnost za obavljanje službe provjerava policijska postaja prema mjestu prebivališta/boravišta osobe na način koji propisuje ministar pravilnikom. (6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva donosi Pravilnik o posebnoj psihičkoj i tjelesnoj zdravstvenoj sposobnosti službenika osiguranja. (7) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o potrebnoj razini tjelesne motoričke sposobnosti službenika osiguranja i načinu utvrđivanja. (8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o načinu utvrđivanja dostojnosti za obavljanje službe.“ Obrazloženje: Predlažemo i novi članak koji bi se odnosio na nagrade i priznanja, a imajući u vidu da se radi o Zakonu lex specijalis. Novi članak bi glasio: Nagrade i priznanja Članak 42. a (1) Radi iznimnih radnih rezultata, poticanja uspješnosti rada te priznanja za istaknuto djelovanje u promicanju ugleda službe, službeniku zatvorskog sustava dodjeljuju se: – godišnja nagrada, – prigodna nagrada, – medalja, – priznanje i – zahvalnica. (2) Uprava za zatvorski sustav može dodijeliti priznanje i zahvalnicu drugim državnim službenicima, državnim i drugim tijelima, jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave, organizacijama, zajednicama, građanima, udrugama građana i stranim državljanima, za suradnju, sudjelovanje ili pružanje pomoći u obavljanju poslova zatvorskog sustava. (3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o vrsti nagrada i priznanja, uvjetima i postupku njihove dodjele. Obrazloženje: Također, nakon članka koji govori o povredama službene dužnosti, smatramo da je potrebno dodati novi članak koji govori o odgovornosti za štetu počinjenu u obavljanju poslova osiguranja. Predloženi članak je potrebno prihvatiti jer se može dogoditi prilikom obavljanja poslova (u praksi se i događa) da službenik uzrokuje štetu, a u tom slučaju nužno je propisati tko je odgovoran za štetu uzimajući sve okolnosti u obzir. Novi članak bi glasio: Odgovornost za štetu počinjenu u obavljanju poslova osiguranja Članak 42. b (1) Za štetu koju službenik pravosudne policije počini trećim osobama u službi ili u svezi sa službom odgovara Republika Hrvatska, osim ako se dokaže da je šteta posljedica zakonite primjene ovlasti iz ovog Zakona. (2) Republika Hrvatska odgovara za štetu koja potječe od opasne stvari, ako je opasna stvar bila u vlasništvu Republike Hrvatske i ako je štetu počinio službenik pravosudne policije u službi ili u svezi s obavljanjem službe. (3) Službenici pravosudne policije dužni su nadoknaditi štetu koju u službi ili u svezi s obavljanjem službe namjerno ili krajnjom nepažnjom nanesu Republici Hrvatskoj. U disciplinskom postupku zbog teže povrede službene dužnosti može se odlučiti o naknadi štete nastale Ministarstvu. (4) Službenik pravosudne policije može se u cijelosti ili dijelom osloboditi odgovornosti za nastalu štetu ako je do nje došlo postupanjem po nalogu nadređenog rukovoditelja, pod uvjetom da ga je službenik pravosudne policije prethodno pisano ili usmeno, ako to okolnosti dopuštaju, upozorio da će provedbom naloga nastati ili da bi mogla nastati šteta. Službenika pravosudne policije koji je odgovoran za štetu počinjenu krajnjom nepažnjom može se iz opravdanih razloga djelomično ili u cijelosti osloboditi obveze naknade štete. Smatrat će se da postoje opravdani razlozi u smislu ovog stavka ako je šteta nastala obavljanjem poslova osiguranja, zbog znatnih napora u obavljanju poslova osiguranja ili pod okolnostima kada je štetu bilo teško izbjeći. (5) Utvrđivanje postojanja razloga iz stavka 4. ovoga članka provodi povjerenstvo od 3 člana koje imenuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. Povjerenstvo nakon provedenog postupka, predlaže odluku koju donosi ravnatelj nadležan za zatvorski sustav. Obrazloženje: Da bi se ubrzao postupak upućivanja na izdržavanje kazne zatvora, a također i smanjila mogućnost manipulacije institutom odgode izvršenja podnošenjem zahtjeva, smatramo da je u članku 57. stavku 2. Prijedloga Zakona, potrebno dodati rečenicu „Zahtjev za odgodom izvršenja kazne zatvora ne odlaže izvršenje rješenja“, tako da bi navedeni stavak trebao glasiti: (2) Prilikom uručenja rješenja o upućivanju sudac izvršenja upoznaje osuđenika s odredbama ovoga Zakona o odgodi izvršavanja kazne zatvora. Odgodu izvršavanja kazne zatvora osuđenik koji je na slobodi može zatražiti u roku od tri dana od uručenja rješenja o upućivanju. Zahtjev za odgodom izvršenja kazne zatvora ne odlaže izvršenje rješenja.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetna odredba je usklađena s odredbama Zakona o državnim službenicima koji propisuje stegovnu odgovornost službenika, naknadu štete, odbijanje naloga službenika itd. U svezi mogućnosti dodjele priznanja, zahvalnice te nagrade upućujemo na odredbu o pravilniku iz članka 36. stavak 14. prijedloga Zakona. U svezi prijama u državnu službu mora se voditi računa o odredbama Zakona o državnim službenicima, te Uredbi o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi, a formalni kriteriji propisani za prijam u državnu službu moraju biti jasni, precizni i mjerljivi. Godine života, kao uvjet za prijam u državnu službu u pravosudnu policiju usklađene su s odredba ma Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih osoba, te se posebno vodilo računa o pravima iz Zakona iz mirovinskog osiguranja i stanju na tržištu rada. Također, ovim putem skrećemo pozornost na odredbe članka 42. stavak 6. prijedloga Zakona koji se odnosi na donošenje odgovarajućeg pravilnika. U odnosu na komentar o odgodi izvršavanja kazne zatvora smatramo da je isti dan uz pogrešan članak, ali radi punog informiranja upućujemo na odredbu članak 53. stavak 1. prijedloga Zakona. |
| 70 | Sindikat Pravosudne Policije Hrvatske | TEŠKE POVREDE SLUŽBENE i RADNE DUŽNOSTI, Članak 44. | (12) Nasilje u obitelji. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, te upućujemo na točku 9. istog stavka i članka prijedloga Zakona koje obuhvaća ponašanje službenika u širem smislu od danog prijedloga. |
| 71 | Boris Videc, struč.spec.crim. | Dio drugi NADLEŽNOST U IZVRŠAVANJU KAZNE ZATVORA, Glava VII. SUDAC IZVRŠENJA | Glavu VII. SUDAC IZVRŠENJA (članci 48.-54.) premjestiti iz "Dio drugi" ovog zakona u "Dio treći POSTUPAK IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA", gdje će se tematikom vezano nastaviti na Glavu VIII. i dalje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, budući prijedlog Zakona slijedi logičan slijed uzimajući u obzir potrebu što boljeg odvajanja odredbi koje određuju ustrojstvo, radno pravne odnose službenika i namještenika, od odredbi koje se odnose na zatvorenike kao i odredbe koje se odnose na suca izvršenja. |
| 72 | Petar Lalić | STVARNA NADLEŽNOST I DJELOKRUG SUCA IZVRŠENJA, Članak 49. | Predlažem da se uzme u obzir da suci izvršenja odlučuju i postupku izvršavanje odgojne mjere i to upućivanja maloljetnika na izvršavanje odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod sukladno Zakonu o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje pa bi i tu nadležnost trebalo unijeti u članak 49. stavak 2. točka 1. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se komentar, obzirom da se Zakon o izvršavanju kazne zatvora primjenjuje supsidijarno na izvršavanje odgojne mjere upućivanje u odgojni zavod. |
| 73 | Petar Lalić | STVARNA NADLEŽNOST I DJELOKRUG SUCA IZVRŠENJA, Članak 49. | U članku 69. stavak 4. i 5. KZ-a propisana je nadležnost suca izvršenja za preispitivanje odnosno donošenja odluke o obustavi izvršavanja sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti. Iako je naprijed navedenom zakonskom odredbom propisana i uređena još jedna od radnji koju treba provoditi sudac izvršenja smatram da bi se unutar članka 49. stavak 2. prijedlog nacrta trebalo barem navesti da sudac izvršenja ima u nadležnosti i postupanje iz članka 69. stavak 4. i 5. KZ-a na način da se za postupanje suca izvršenja sukladno odredbama članka 69. stavak 4. i 5. KZ-a dodaju nove točke u stavak 2. pa da se predložena točka 9. promijeni na način da glasi:" u postupku preispitivanja sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti". Zatim ukoliko se uvaži moj prijedlog da se doda nova točka i to točka 10. koja bi glasila: " u postupku izvršavanja odgojne mjere upućivanja maloljetnika u odgojni zavod" te da dosadašnja točka 9. istoga sadržaja (u ostalim slučajevima propisanim zakonom) postane točka 11. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se komentar, obzirom da se isto propisano odredbama Kaznenog zakona. |
| 74 | Petar Lalić | STVARNA NADLEŽNOST I DJELOKRUG SUCA IZVRŠENJA, Članak 49. | U članku 42. stavak 2. točki 8. važećeg Zakona o izvršavanju kazne zatvora propisano je da sudac izvršenja poduzima radnje i odlučuje i o obustavi izvršavanja kazne zatvora zbog zastare, smrti osuđenika ili zatvorenika i izdržane kazne zatvora boravkom u pritvoru ili istražnom zatvoru, ako odgovarajuću odluku nije donio nadležni sud. U ovome nacrtu prijedloga Zakona o izvršavanju kazne zatvora u članku 49. stavak 2. točki 7. nema više mogućnosti donošenja rješenja o obustavi radi izdržane kazne zatvora boravkom u pritvoru ili istražnom zatvoru. Smatram da bi trebalo ostaviti trenutno važeće zakonsko rješenje jer se zna događati u praksi da sudovi dostave na izvršenje presude u kojima je kazna zapravo već izdržana (primjerice boravkom u istražnom zatvoru za vrijeme vođenje kaznenog postupka) i na taj način se takvi predmeti mogu rješavati donošenjem rješenja o obustavi. Ispuštanjem takve mogućnosti stvara se pravna nesigurnost i postavlja pitanje tko treba odlučiti o postupku izvršenje kazne koja se zapravo ne može niti smije izvršiti jer je već izdržana kazna. Također predlažem da se kao razlog za donošenje rješenja o obustavi doda i obnova postupka jer se često u praksi događa da sudovi odluče o obnovi postupka i odrede istražni zatvor no ne donesu odluku o obustavi postupka izvršavanja kazne i stoga bi bilo dobro da se uvede taj razlog kao razlog za obustavu postupka izvršavanja kazne zatvora. Iako je u članku 507. stavak 5. ZKP-a navedeno da kad rješenje kojim se dopušta obnova kaznenog postupka postane pravomoćno, obustavit će se izvršenje kazne i sud će, na prijedlog državnog odvjetnika, odrediti istražni zatvor ako postoje uvjeti iz članka 123. ZKP-a sama formulacija u praksi dovodi do prebacivanja nadležnosti tko bi trebao obustaviti izvršenje kazne, sudac izvršenja ili izvanraspravno vijeće toga suda. Kada takva rješenje o obustavi i donose izvanraspravna vijeća nerijetko zaborave i ne dostave ista sucu izvršenja koji i dalje vodi postupak izvršavanja kazne bez saznanja o obustavi postupka. Radi izbjegavanja takvih situacija predlažem da se unese promjena. Zaključno predlažem da točka 7. glasi:" obustavi izvršavanja kazne zatvora zbog zastare, smrti osuđenika ili zatvorenika, dopuštene obnove kaznenog postupka i izdržane kazne zatvora boravkom u pritvoru ili istražnom zatvoru, ako odgovarajuću odluku nije donio nadležni sud". | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća komentar. Prihvaća se u pogledu da sudac izvršenja poduzima radnje i odlučuje o obustavi izvršavanja kazne zatvora i zbog izdržane kazne zatvora boravkom u pritvoru ili istražnom zatvoru, ako odgovarajuću odluku nije donio nadležni sud. U odnosu na dio komentara da se obnova postupka doda kao razlog za donošenje rješenja o obustavi, isto se ne prihvaća obzirom da odredbe Zakona o kaznenom postupku izrijekom obavezuju raspravni sud kada dopušta obnovu, nakon pravomoćnosti rješenja da donese odluku o obustavi izvršenja kazne zatvora. Pitanje postupanja sudaca odnosno da li oni takvo rješenje dostavljaju sucima izvršenja nije potrebno rješavati odredbom Zakona. |
| 75 | Ured pučke pravobraniteljice | POSTUPAK PO ŽALBI PROTIV ODLUKE UPRAVITELJA, Članak 52. | Člankom 52. propisano je da zatvorenik, kada je ZIKZ-om dopuštena posebna žalba protiv odluke upravitelja, žalbu može podnijeti sucu izvršenja u roku od osam dana od dana dostave odluke, ako drukčije nije propisano. Smatramo da bi odredbu trebalo proširiti na način da uz zatvorenika, žalbu, uz njegovu suglasnost, mogu podnijeti i članovi njegove obitelji, jednako kao što je to, primjerice, učinjeno u člancima 17. i 19., kojima se uređuje pritužba, odnosno zahtjev za sudsku zaštitu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, budući da je koncept odredbe zadržan iz važećeg Zakona te u dosadašnjoj praksi nismo zabilježili primjedbe na navedeno od strane zatvorenika kao i članova njihove obitelji. |
| 76 | Ured pučke pravobraniteljice | UPUĆIVANJE U PRAVA ZATVORENIKA, Članak 54. | Obveza sudaca izvršenja da najmanje jednom godišnje obilaze zatvorenike, razgovaraju s njima te ih upućuju u prava iz ZIKZ-a i načine ostvarivanja tih prava, još uvijek se u praksi ne provodi dosljedno. Naime, prema podatcima kojima raspolažemo, u neka kaznena tijela, suci izvršenja ne dolaze jednom godišnje, a u nekima se dolasci svode na obilazak jednog odjela ili dijela zatvorenika. Stoga smatramo da bi predloženim člankom 54. trebalo propisati da sudac izvršenja najmanje jednom godišnje obilazi sve zatvorenike za područje njegove mjesne nadležnosti, razgovara s njima te ih upućuje u prava iz ZIKZ-a i načine ostvarivanja tih prava | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, obzirom da predloženo nije moguće provesti iz organizacijskih razloga, kao što su prekid kazne, korištenje pogodnosti zatvorenika, sprovođenje i sl., a samo propisivanje norme za koju je iz navedenih razloga razvidno da se ne može provesti nije svrsishodna niti predstavlja oblik zaštite zatvorenika. |
| 77 | Petar Lalić | SUDAC IZVRŠENJA NADLEŽAN ZA UPUĆIVANJE NA , Članak 55. | Nakon predloženih izmjena predlažem da se izmijeni članka 55. stavak 1. na način da glasi: 1. Prvostupanjski sud koji je sudio u predmetu u kojem je pravomoćno izrečena bezuvjetna kazna zatvora, dostavit će bez odgode, a najduže u roku od tri dana od izvršnosti presude, uz nalog za izvršenje, prijepise: presude, nalaza vještaka, socijalne ankete odnosno dokaz o zatraženoj socijalnoj anketi od nadležnog Centra za socijalnu skrb, a prema potrebi i druge podatke sucu izvršenja nadležnom za upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne zatvora. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaća se u odnosu na duljinu roka u kojem je prvostupanjski sud dužan dostaviti presudu. Nije prihvaćen u odnosu na predloženu dokumentaciju koja se dostavlja uz presudu, budući je popis dokumentacije usuglašen sa sucima izvršenja na Radnoj skupini za izradu Zakona. |
| 78 | Petar Lalić | SUDAC IZVRŠENJA NADLEŽAN ZA UPUĆIVANJE NA , Članak 55. | Predlažem da se u stavku 1. doda ispred riječi "... prijepise:" tekst "uz nalog za izvršenje kazne". Naime u praksi izvršavanja kazne zatvora ustaljena je praksa da sudovi odluke s popratnom dokumentacijom dostavljaju na izvršenje sucima izvršenja uz nalog za izvršenje u kojem se navode osobni podaci o osuđeniku, podaci o kazni te podaci o najnovijoj adresi prebivališta ili boravišta koje je u međuvremenu prikupio sud. Takav nalog za izvršenje predstavlja izvor podataka sucu izvršenja, ima svoju kroz sudsku praksu ustanovljenu formu i primarni je dokument za formiranje spisa izvršenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, obzirom da je navedena odredba usuglašena sa sucima izvršenja i sucem Vrhovnog suda Republike Hrvatske na Radnoj skupini za izradu Zakona, te je ionako dovoljno ustaljena praksa među sudovima u odnosu na međusobno postupanje prilikom dostavljanja presude i ostale dokumentacije. |
| 79 | Petar Lalić | SUDAC IZVRŠENJA NADLEŽAN ZA UPUĆIVANJE NA , Članak 55. | Predlažem da se u članku 55. stavak 1. doda iza riječi izvadak iz kaznene evidencije "i socijalna anketa odnosno dokaz o zatraženoj socijalnoj anketi od nadležnog Centra za socijalnu skrb". Naime u praksi se pokazalo da se na izradu socijalnih anketa čeka predugo i shodno tome ako se izrada socijalne ankete zatraži ranije prije slanja naloga za izvršenje automatski ostaje sucu izvršenja više vremena za vođenje postupka i dovoljno vremena da može zatvoru ili kaznionici na vrijeme dostaviti svu potrebnu dokumentaciju, a socijalna anketa je jako dobar izvor informacija temeljem kojih je odjelima za tretman olakšan rad i donošenje programa pojedinačnog postupanja prema zatvoreniku. Također predlažem brisanje riječi "izvadak iz kaznene evidencije" jer se često takvi izvatci dostavljaju stari i nemaju ažurirane podatke (u međuvremenu nije primjerice unesena kazna radi koje se osoba upućuje na izvršavanje kazne), a s druge strane radi mogućnost uvida u kaznenu evidenciju službenici koji rade na poslovima izvršavanja kazne zatvora mogu ažurirane i najnovije podatke iz kaznene evidencije sami zatražiti elektronskim putem te ih dobiti relativno brzo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, dostava socijalne ankete brisana je iz razloga što se želi ubrzati postupak donošenja rješenja o upućivanju, a ujedno i upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne zatvora. Ističemo da Centar za dijagnostiku u Zagrebu pribavlja potrebne ankete za dijagnostičku obradu zatvorenika. |
| 80 | Pravobranitelj za djecu RH | MJERILA ZA UPUĆIVANJE NA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA, Članak 56. | Uz čl. 56. st 3. – u dnu stavka nakon izraza „ranjive skupine“, predlažemo da se doda izraz „roditeljima maloljetne djece“ pa bi rečenica glasila: „Prilikom odlučivanja o upućivanju posebna se pozornost posvećuje osobama iz ranjive skupine i roditeljima maloljetne djece.“ Obrazloženje: mišljenja smo da je kao mjerilo za upućivanje na izvršavanje kazne nužno voditi računa o roditeljstvu zbog udaljenosti kaznene ustanove od djetetovog mjesta stanovanja, kako bi dijete lakše ostvarilo svoje pravo na susrete s roditeljem s kojim ne živi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da izraz iz prijedloga Zakona „ranjive skupine“ obuhvaća i maloljetnu djecu, te ovim putem napominjemo da Ministarstvo pravosuđa sklopilo Sporazum s UNICEF-om za Republiku Hrvatsku za opremanje kaznionica, odnosno zatvora s informatičkom opremom, a sve kako bi se zatvorenicima omogućile video-posjete pomoću kojih mogu komunicirati sa svojom djecom. U sedam kaznenih tijela dodatno su uređene prostorije za posjetu djece koje su opremljene i didaktičkim igračkama te namještajem. Prilikom potpisivanja Sporazuma ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković naglasio je kako "boravak u zatvoru ne predstavlja teškoće i izazove samo osobama lišenim slobode već se posljedice izdržavanja zatvorskih kazni vrlo često reflektiraju u znatno većoj mjeri i na članove njihovih obitelji. Aktualiziranje zatvorenikove uloge roditelja bitno pridonosi dobrobiti djece te Ministarstvo pravosuđa sustavno podupire sve aktivnosti koje doprinose očuvanju povezanosti i kontakata djece s njihovim roditeljima zatvorenicima. Intenziviranje suradnje s UNICEF-om radi pružanja podrške zatvorskom sustavu u zaštiti i unaprjeđenju prava djece još je jedan korak za uspješno provođenje mjera inicijalno definiranih godišnjim planom aktivnosti Vlade RH i Ureda UNICEF-a za 2018. i 2019. godinu. |
| 81 | Petar Lalić | POZIV I RJEŠENJE O UPUĆIVANJU, Članak 57. | U odnosu na članak 57. stavak 1. gdje je predloženo da ako dostava poziva nije uspjela na adresu koju je osuđenik dao sudu ili se uredno pozvani osuđenik nije odazvao pozivu, sudac izvršenja će rješenje o upućivanju dostaviti osuđeniku putem oglasne ploče suda smatram da navedeno rješenje nije adekvatno i detaljno razrađeno. Naime često se zna događati u praksi da tijekom kaznenog postupka okrivljenik promijeni više adresa i da baš uvijek ne bude tako ažuran da o tome obavijesti svaki put sud. S druge strane često od okončanja postupka do slanja presude na izvršenje prođe dosta vremena u kojem osuđenik promijeni čak i više adresa. Predlažem da se u članku 57. stavak 1. uz termin "na adresu koju je osuđenik dao sudu" doda tekst "odnosno važeću prijavljenu adresu koja se nalazi u JRO MUP-a RH". Na taj način bi se ipak omogućilo osuđeniku više mogućnosti da primi poziv na adresi koju ima prijavljenu u registru MUP-a RH, jer adrese koje osuđenici daju tijekom postupka nisu nužno adrese koje su prijavljene i stoga iste lakše mijenjaju. Osim toga postavljam pitanje kako ćemo u slučaju dostave rješenja o upućivanju osuđeniku putem oglasne ploče suda (koju treba precizirati terminom e oglasna ploča suda) osuđenik biti upoznat s odredbama o odgodi izvršavanja kazne zatvora, a što se propisuje u stavku 2. istoga članka. Ne dolazimo li u situaciju da se različitim načinima uručenja rješenje o upućivanju stvara nejednakost među osuđenicima na način da se oni kojima se rješenje uručuje putem oglasne ploče zakidaju za pravo da budu upoznati sa odredbama o odgodi izvršavanja kazne zatvora i samim time mogućnosti da podnose molbe za odgodom? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se komentar. Odredba članka 53. stavka 1. prijedloga Zakona izrijekom predviđa da žalba nije suspenzivna osim kada to Zakon izrijekom propisuje. Za slučaj odlučivanja o traženju odgode Zakonom nije propisan suspenzivni karakter žalbe. Načelno, osobi protiv koje je vođen kazneni postupak izrečena su upozorenja da je sudu dužna prijaviti svaku promjenu adrese. |
| 82 | Petar Lalić | POZIV I RJEŠENJE O UPUĆIVANJU, Članak 57. | U članku 57. stavak 1. navedeno je da se osuđenika poziva žurno radi uručenja rješenje o upućivanju i sredstava za troškove javnog prijevoza do zatvora odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu u koji se osuđenik upućuje. Predlažem da se u odnosu na sredstva koja bi se trebala uručiti osuđeniku kao putni troškovi izmjeni formulacija na način da se propiše da se osuđeniku sredstava za troškove javnog prijevoza mogu uručiti odnosno isplatiti dan prije određenog javljanja na izdržavanje kazne zatvora. Naime ako osuđeniku uručujemo sredstva u trenutku kada i rješenje o upućivanju koje je nepravomoćno i koje još ne proizvodi one pravne učinke kao pravomoćno rješenje (obvezu stupanja na izdržavanje kazne) novac se isplaćuje za nešto što osuđenik još nema valjano potvrđenu i pravomoćnom odlukom utvrđenu obvezu, a to je obvezu stupanja na izdržavanje kazne zatvora. U većini slučajeva novac osuđenici potroše na druge stvari, nemaju za odlazak u zatvor, ne odlaze sami i tada se angažira policija te sve skupa stvara nepotrebne troškove. Ovako nakon što rješenje o upućivanju postane pravomoćno obveza osuđenika za stupanje na izdržavanje kazne za taj i taj dan je konačna i nema promjena te tada ima smisla osuđeniku isplatiti putne troškove. Također predlažem da se propiše i obveza uručivanja osuđeniku popisa stvari i dokumenata koje smije ponijeti i unijeti u zatvorski sustav. Zaključno predlažem da se izmijeni članka 57. stavak 1. na način da se navede da: "sudac izvršenja žurno poziva osuđenika radi uručenje rješenja o upućivanju i popisa stvari koje može ponijeti sa sobom na izdržavanje kazne. Sredstva za troškove javnog prijevoza do zatvora odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu osuđenik se mogu isplatiti nakon pravomoćnosti rješenje o upućivanju odnosno najkasnije dan prije određenog javljanja na izdržavanje kazne." Ukoliko se ne uvaži naprijed navedeni prijedlog podredno predlažem da se odredba o isplati putnih troškova stavi u stavak 8. u kojem je navedeno da troškove javnog prijevoza snosi sud upućivanja pa da se isti izmijeni na način da se briše točka i iza točke doda tekst "koja će se osuđeniku isplatiti najkasnije dan prije određenog javljanja na izdržavanje kazne". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog naknade troškova osuđeniku nakon pravomoćnosti rješenja o upućivanju iz razloga što bi se osuđeniku stvarali dodatni troškovi u vidom ponovnog dolaska na sud radi preuzimanja novaca za troškove prijevoza do zatvora odnosno Centra za dijagnostiku u Zagrebu, što je protivno načelu ekonomičnosti. Također, smatramo da kada bi se novac za troškove prijevoza uručio osuđeniku i dan prije nastupa na izdržavanja kazne zatvora isti bi dobiveni novac mogao potrošiti na druge stvari, ukoliko bi to želio. U odnosu na uručivanje popisa dopuštenih stvari osuđeniku, smatramo da se isto može osigurati i ne normativnim aktivnostima (primjerice objava na web stranicama Ministarstva pravosuđa), a za slučaj da osuđenik prilikom prijama u zatvor ima kod sebe nedopuštene stvari, odredbe predloženog Zakona predviđaju mogućnost njihova pohranjivanja, odnosno drugog postupanja s istima. |
| 83 | Petar Lalić | OBVEZE SUCA IZVRŠENJA, Članak 58. | Predlažem izmjenu članka 58. stavak 2. u dijelu koji se odnosi na troškove sprovođenja. Naime predložena odredba istovjetnog sadržaja već egzistira u postojećem Zakonu o izvršavanju kazne zatvora i ne pokriva sve situacije niti imam saznanja da je ikada bila i primijenjena pa njezina daljnja opstojnost nema smisla. Predlažem da se u odnosu na osuđenike koji se ne jave uredno na izdržavanje kazne zatvora odnosno bez opravdanog razloga i koji radi toga budu sprovedeni na izdržavanje kazne zatvora bilo po nalogu za sprovođenje bilo po tjeralici ili Europskom uhidbenom nalogu se omogući da suci izvršenja mogu donijeti u odnosu na te osobe rješenje o plaćanju tih troškova kao što je to uređeno u Glavi X ZKP/08 člancima 145-152. Naime suci izvršenja dobivaju u spise dopise sa specifikacijama troškova prouzrokovanih poduzetim radnjama radi realizacije naloga za sprovođenje, tjeralica i europskih uhidbenih naloga. Ti troškovi nisu mali pogotovo kod predaja i izručenja, a uzrokuju ih sami osuđenici svojevoljnim odnosno namjernim izbjegavanjem stupanja na izdržavanje kazne. Kao što postoje propisi i u građanskom pravu pa tako i u ZKP/08 da stranke koje prouzrokuju svojim ponašanjem troškove moraju te troškove i snositi predlažem da se sucima izvršenja (jer oni imaju uvid u sve troškove jer im to dostavlja policija uz izvješće o postupanju) omogući, stavljanjem u nadležnost, donošenje rješenja kojim bi se one osuđenike koji su prouzrokovali troškove svojeg prisilnog dovođenja na izvršenje kazne zatvora obveže na plaćanje tih troškova kao što ih se obvezuje i u kaznenom postupku, a kako se ovdje radi zapravo o kazneno izvršnom postupku smatram da se tu također mogu primijeniti odredbe glave X ZKP/08. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, te se ovim putem upućuje na odredbu članka 158. stavak 2. prijedloga Zakona kojim su izmijenjene odredbe o naknadi štete. |
| 84 | Petar Lalić | OBVEZE SUCA IZVRŠENJA, Članak 58. | Predlažem da se u stavku 2. izmjeni način snošenja troškova sprovođenja osuđenika na izdržavanje kazne i da se ti troškovi stave na teret osuđeniku jer ih je zapravo on i prouzročio svojim ponašanjem. Te troškove osuđenik može otplatiti tijekom izvršavanja kazne zatvora odvajanjem dijela sredstava koje osuđenik ostvari radom u zatvoru ili kaznionici. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se komentar, obzirom da je odredbom članka 9. prijedloga Zakona propisano da zatvorenik ne snosi troškove izdržavanja kazne zatvora (isto je preuzeto iz važećeg Zakona), a odredbom članka 87. prijedloga Zakona nije dopušten prisilan rad zatvorenika. |
| 85 | Petar Lalić | OBVEZE SUCA IZVRŠENJA, Članak 58. | Predlažem da se u stavak 1. doda i socijalna anketa za osuđenika kao vrlo važan dokument koji bi trebalo dostavljati tijelima u kojima će osuđenici izdržavati kaznu zatvora jer pomaže u sastavljanju pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se komentar, obzirom da je dostavljanje socijalne ankete brisano iz razloga što se želi ubrzati postupak donošenja rješenja o upućivanju, kao i upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne zatvora. Ističemo da Centar za dijagnostiku u Zagrebu pribavlja potrebne ankete za dijagnostičku obradu zatvorenika. |
| 86 | Petar Lalić | OBVEZE SUCA IZVRŠENJA, Članak 58. | Predlažem u stavak 1. dodati iza riječi izvatka iz kaznene evidencije riječi "i nalaz i mišljenje vještaka". Naime kod presudu u kojima je izrečena sigurnosna mjera liječenja nalazi i mišljenja su vrlo važna u postupku provođenja te mjere, a osim toga u članku 55. stavak 1. ovoga nacrta prijedloga je navedeno da sudovi moraju između ostaloga dostaviti sucu izvršenja i prijepise nalaza vještaka. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se komentar, obzirom da predloženim stavkom 1. je propisano da će sudac dostaviti „i druge podatke kojima raspolaže“ čime je obuhvaćena i dostava traženog, ali i drugih podataka potrebnih za konkretni slučaj. |
| 87 | Petar Lalić | TJERALICA, Članak 59. | Predlažem da se u stavak 1. doda iza točke slijedeći tekst "i prema potrebi Europski uhidbeni nalog." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se komentar. Postupak europskog uhidbenog naloga propisan je posebnim zakonom prema kojem u praksi i suci izvršenja izdaju europske uhidbene naloge. |
| 88 | Petar Lalić | UPUĆIVANJE PRIJE PRAVOMOĆNOSTI PRESUDE, Članak 60. | U odnosu na dostavu rješenje propisanu u stavku 3. predlažem da se za dostavu rješenja o upućivanju prije pravomoćnosti zajedno s pismenima omogući da se isto može dostaviti i sucu izvršenja prema mjestu donošenja presude odnosno mjesno nadležnom sucu izvršenja jer ima slučajeva gdje dva županijska suda dijele isti zatvor kao zatvor za izvršavanje mjere istražnog zatvora (npr. ŽS Vukovar i ŽS Osijek) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, navedeno nije potrebno zakonski uređivati obzirom da se navedeno utvrđuje sudskom praksom, kao i drugi slični slučajevi koji se pojavljuju u praksi. |
| 89 | Petar Lalić | OPOZIV RJEŠENJA O ODGODI, Članak 63. | Predlažem da kao razlog za opoziv bude navedena činjenica da je osuđeniku u međuvremenu određen istražni zatvor u nekom drugom postupku | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, jer predloženo krši pretpostavku nedužnosti optuženika i protivno je odredbama Kaznenog zakona. |
| 90 | Ured pučke pravobraniteljice | POSTUPAK S OSOBNIM STVARIMA, Članak 66. | Člankom 66. propisane su stvari koje zatvorenik može zadržati prilikom prijama. Svako kazneno tijelo trebalo bi moći organizirati mogućnost tehničkog pregleda stvari čije je zadržavanje dopušteno. Nedopustivo je da se troškovi tehničkog pregleda stvari kod vanjskog pružatelja usluga, ako kazneno tijelo ne može obaviti pregled, obavljaju na trošak zatvorenika, kako je to predloženo u čl. 66. stavku 3., jer se tako u nepovoljniji položaj dovode zatvorenici slabijeg materijalnog statusa. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se predloženo, obzirom da zbog izuzetnog napretka tehnologije nije moguće otkloniti potencijalne zloupotrebe niti osigurati tehnički pregled unutar pojedinog kaznenog tijela. |
| 91 | Boris Videc, struč.spec.crim. | PRIJAMNI ZAPISNIK, Članak 70. | Članak 70. stavak 2. "(2) U prijamni zapisnik upisuje se ime i prezime zatvorenika, nadnevak rođenja, ime roditelja, mjesto rođenja, način dolaska, adresa prebivališta, podatci o završenoj stručnoj spremi i naziv zanimanja, vjeroispovijest uz privolu, nadnevak uhićenja i/ili prijama, te bitna zapažanja o zatvoreniku." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijamni zapisnik je evidencija o prijamu zatvorenika u koju nije potrebno unositi sve navedene podatke obzirom da se navedeni podaci naknadno upisuju u maticu zatvorenika. |
| 92 | Ured pučke pravobraniteljice | ZDRAVSTVENI PREGLED, Članak 71. | U članku 71. stavku 1. propisano je da se zdravstveni pregled zatvorenika obavlja najkasnije 24 sata od upisa u maticu zatvorenika, što znači da može proći i do 96 sati do liječničkog pregleda, što držimo neprihvatljivim te može predstavljati i javno zdravstveni problem. Svaki zatvorenik bi trebao kod prijama biti liječnički pregledan što je prije moguće, a najkasnije u roku od 24 sata od dolaska u kazneno tijelo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se iz organizacijskih razloga, ukoliko to potrebe zahtijevaju za zatvorenika se odmah organizira adekvatna hitna liječnička skrb. Također, skrećemo pozornost na stavak 2. istog članka, te da je prijedlogom Zakona propisano da se zatvoreniku osigurava liječenje te mjere i aktivnosti zdravstvene zaštite kvalitetom i opsegom određenim u sustavu javnog zdravstva za osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja. |
| 93 | Ured pučke pravobraniteljice | OBAVIJEST O PRIJAMU ZATVORENIKA, Članak 73. | Člankom 73., između ostalog, je propisano da se zatvoreniku odmah po prijamu omogućuje da o tome obavijesti obitelj. Međutim, smatramo da treba predvidjeti izuzetke, kada se obavještavanje obitelji neće dopustiti ili će se ograničiti. Primjerice u slučaju da je zatvorenik upućen na izdržavanje kazne zatvora zbog djela koje je počinio prema članu obitelji kojeg želi obavijestiti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U praksi se u pravilu pokazalo da članovi obitelji žele biti obaviješteni o dolasku člana obitelji u zatvor iako je kazneno djelo počinjeno prema njima, dolaze redovito u posjete i sudjeluju u postupku resocijalizacije zatvorenika. Također, ističemo na odredbe prijedloga Zakona koje propisuju da se telefonski razgovori zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora u zatvorenim uvjetima nadziru, te da se razgovor u slučaju da zatvorenik počini obilježje težeg stegovnog prijestupa može prekinuti. |
| 94 | Ured pučke pravobraniteljice | POJEDINAČNI PROGRAM IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA, Članak 75. | Predlažemo da se u članku 75. stavku 5. propiše da zatvorenik potpisuje da je upoznat s pojedinačnim programom izvršavanja, njegovim izmjenama, procjenom uspješnosti te odobrenom vrstom i opsegom pogodnosti. Na taj način zatvoreniku se daje aktivnija uloga u donošenju i provođenju programa te se naglašava njegova uloga subjekta, a ne objekta u njegovoj resocijalizaciji. Također, upoznavanje s programom izvršavanja trebalo bi provesti na zatvoreniku razumljiv način, jer u kontaktu sa zatvorenicima nerijetko dobivamo informacije da ni ne znaju što je to pojedinačni program izvršavanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, te se ukazuje na stavke 4. i 6. istog članka kojima se zatvorenika aktivno potiče u donošenju i provođenju programa izvršavanja, te ga se upoznaje sa sadržajem istog. Zatvorenika o navedenome najčešće obavještavaju službenici Odjela tretmana koji posjeduju adekvatna stručna znanja i vještine potrebne za tretmanski rad sa zatvorenicima. |
| 95 | Pravobranitelj za djecu RH | OSOBNIK ZATVORENIKA, Članak 78. | Uz čl. 78. st. 2. – predlažemo da se u nabrojanim podacima koje sadrži osobnik dodaju i „podaci o maloljetnoj djeci.“ Obrazloženje: mišljenja smo da su detaljniji podaci o djeci u osobniku (broj djece, spol, dob, informacija tko skrbi o djetetu, pogotovo ako osoba lišena slobode ima potpunu roditeljsku skrb) potrebni kako bi se kvalitetnije mogla voditi evidencija i statistika te razvijati programi i aktivnosti za unaprjeđivanje roditeljstva i međusobnih kontakata te zajedničke aktivnosti djece i roditelja koji su lišeni slobode. Za ovu svrhu potrebno je podatke i redovito ažurirati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, podaci o maloljetnoj djeci nalaze se u obradama zatvorenika koje se ulažu u osobnik zatvorenika te smo mišljenja da isto nije potrebno posebno propisivati u zakonskoj odredbi. |
| 96 | Ured pučke pravobraniteljice | OSOBNIK ZATVORENIKA, Članak 78. | Nadalje, predlažemo da u članku 78., kojim je propisan sadržaj osobnika, stavak 2. točka 3. glasi: „nalaze i mišljenja službenika koji obavljaju poslove tretmana i službenika koji pružaju zdravstvenu zaštitu, te podatke o zapažanjima osoba uključenih u provedbu programa izvršavanja“. Naime, iz odredbe Nacrta prijedloga može se zaključiti da službenici tretmana pružaju zdravstvenu zaštitu, što nije istina. Nadalje, u stavku 3. istog članka predlaže se iza riječi „dokumentacije osobnika“ dodati zarez i riječi „medicinska je dokumentacija.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se iz razloga što smatramo da je navedena odredba dovoljno jasna, te skrećemo pozornost na odredbe članka 27. ovog prijedloga Zakona kojim su propisani poslovi koji se obavljaju u zatvorskom sustavu. |
| 97 | Ured pučke pravobraniteljice | zaštita TAJNOSTi PODATAKA, Članak 79. | U članku 79., kojim je propisana zaštita tajnosti podataka, predlaže se propisati da se upravitelj, odnosno službenici koji sudjeluju u provođenju programa izvršavanja, obavještavaju samo o mišljenjima i nalazima zdravstvenih radnika, koja su relevantna za izvršavanje kazne zatvora. To se predlaže iz razloga da se u što manjoj mogućoj mjeri naruši pacijentovo pravo na povjerljivost podataka koje se odnose na njegovo zdravstveno stanje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, obzirom da je odredbom članka 78. prijedloga Zakona propisano da se zdravstveni karton zatvorenika, kao dio osobnika, vodi odvojeno od ostale dokumentacije osobnika. |
| 98 | Ured pučke pravobraniteljice | SMJEŠTAJ ZATVORENIKA, Članak 81. | Prije 20 godina, ZIKZ-om je propisan prostorni standard od 4 m2 i 10 m3 za svakog zatvorenika, koji se zadržao i u godinama najveće napučenosti zatvorskog sustava, ali i tijekom izmjena i dopuna ZIKZ-a 2013., kada je predlagano njegovo brisanje. Međutim, članak 81. Nacrta prijedloga, više ga ne predviđa, što zasigurno predstavlja korak unatrag. Stoga smatramo da je standard od 4 m2 , potrebno zadržati, posebice imajući na umu Europska zatvorska pravila (pravilo 18.), na koja se poziva i CDPC (European Committee on Crime problems) naglašavajući važnost prostornih standarda budući da su oni „pokazatelj prenapučenost i njenih učinaka“ (PC-CP (2010)17). Pri tome želimo napomenuti kako je stav Europskog suda za ljudska prava u predmetu Muršić protiv Hrvatske, koji je pretpostavljamo bio odlučujući za brisanje 4 m2, relevantan u kontekstu moguće povrede članka 3. Konvencije, te ga ne treba uzimati kao standard smještaja. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Kako je i podnositelj komentara naveo, radi se o standardima koji su propisani prije 20 godina. Uzimajući u obzir presude Europskog suda za ljudska prava želimo ukazati da se ponižavanje zatvorenika ne može dokazati samo na osovi nedostataka površine osobnog prostora već je potrebno utvrditi ukupnu kvalitetu života za zatvorenika u konkretnom kaznenom tijelu. Također, budući da je broj zatvorenika daleko manji od 2011. – 2013. godine teži se postizanju puno većeg prostornog standarda za pojedinog zatvorenika od 4m2 i 10 m3. Uprava za zatvorski sustav i probaciju Ministarstvo pravosuđa kontinuirano radi na povećanju smještajnih kapaciteta zatvorenika u zatvorenim uvjetima, te se u 2019. godine isti povećao za 59 a planira se i daljnje povećanje za cca 70 mjesta. Također, ukoliko bi se u europskom zakonodavnom okviru povećala površina osobnog prostora za svakog zatvorenika, iziskivalo bi mijenjanje Zakona o izvršavanju kazne zatvora, odnosno zatvorenici u hrvatskog zatvorskom sustavu bi bili nepravedno zakinuti. |
| 99 | Ured pučke pravobraniteljice | NABAVLJANJE POTREPŠTINA, Članak 86. | Članak 86. stavak 3., kojim je propisano da upravitelj može zatvoreniku uskratiti nabavljanje potrepština iz sigurnosnih razloga, a na temelju mišljenja liječnika i iz zdravstveno-higijenskih razloga, potrebno je razmatrati u kontekstu činjenice da je ograničenje, odnosno uskrata raspolaganja novcem stegovna mjera, koja može trajati do tri mjeseca i koja se izriče u Zakonom propisanom postupku. Dodatno zabrinjava što se uskrata, na temelju članka 86. stavka 3., može odnositi na sve potrepštine u neodređenom, odnosno neograničenom trajanju, bez donošenja ikakve odluke. Stoga smatramo da je nužno, na jednak način kao što je to primjerice u članku 131. stavku. 3., propisati da će se o uskrati obavijestiti zatvorenik i donijeti odluka protiv koje zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Na svaki postupak zaposlenika, te na postupak i odluku upravitelja zatvorenik ima pravo podnijeti pritužbu, zahtjev za sudskom zaštitom. Navedena uskrata primjenjuje se u iznimnim situacijama kao npr. zdravstveno stanje zatvorenika, pojava zaraznih bolesti i sl., ista ne predstavlja stegovnu mjeru, odnosno ne predstavlja uskratu raspolaganja novcem (zatvorenik i dalje može raspolagati novcem u druge svrhe propisane zakonom). |
| 100 | Ured pučke pravobraniteljice | ORGANIZIRANJE OBRAZOVANJA, Članak 99. | Uz članak 99., koji se odnosi na organiziranje obrazovanja, smatramo nužnim napomenuti kako je važećim ZIKZ-om propisano da se opismenjavanje nepismenih zatvorenika organizira neovisno o životnoj dobi te je ispuštanje ove odredbe nedopustivo. Također, zatvorenicima koji nemaju završeno osnovno školovanje trebalo bi to omogućiti za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, a ne vezati uz mogućnosti kaznenog tijela. Nadalje, u mnogim penalnim ustanovama općenito nedostaju aktivnosti kojima je cilj razvoj vještina koje će zatvorenicima biti od koristi nakon otpusta, koji će im olakšati reintegraciju u društvo. Članak 10. stavak 3. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima jasno navodi da bi osnovni cilj postupanja sa zatvorenicima trebala biti njihova socijalna rehabilitacija. Reintegracija zatvorenika u društvo po njegovom otpustu u velikoj mjeri ovisi o mogućnosti pronalaska načina zarade za život. Za jedan dio zatvorenika vrijeme provedeno na izdržavanju kazne može predstavljati njihovu prvu mogućnost za razvoj profesionalnih vještina koje omogućavaju obavljanje nekog posla (priprema za normalni radni život). Ujedno, Rezolucija 1990/20 Ekonomskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih Naroda o izobrazbi u zatvorima ističe potrebu omogućavanja pristupa izobrazbi svim zatvorenicima, dok Mandelina pravila (104.) ističu značajnu ulogu izobrazbe u sprječavanju recidivizma, naglašavaju potrebu da programi izobrazbe budu dostupni svim zatvorenicima, dok obrazovanje nepismenih te mlađih zatvorenika treba biti obvezno. Prema podatcima Ministarstva pravosuđa iz 2017. godine, približno 13% zatvorenika koji se nalaze na izvršavanju kazne zatvora niske je razine obrazovanja (nezavršena OŠ), a dio njih ne posjeduje ni osnovne vještine čitanja i pisanja. Svim zatvorenicima koji se nalaze na izvršavanju kazne zatvora, bez obzira na njihovu dob, trebalo ponuditi mogućnost besplatne izobrazbe odnosno završetka osnovnog školovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetnim zakonskim rješenjem obuhvaća se puno šiti pojam od „opismenjavanja“, te isti omogućava zatvorenicima stjecanje osnovnoškolskog obrazovanja čime se doprinosi povećanju udjela pismenih osoba u Republici Hrvatskoj. Dobar primjer prakse ističemo Kaznionicu u Glini koja ima uspješnu suradnju s Pučkim otvorenim učilištem u svezi navedenog. Također, prijedlogom Zakona se zatvorenicima, sukladno mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora, organizira stjecanje strukovnog obrazovanja i dodatnih radnih vještina koje zatvorenicima olakšavaju pronalaženje i obavljanje poslova na slobodi. |
| 101 | Ured pučke pravobraniteljice | ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, Članak 110. | Nejasna je odredba članka 110. stavka 5., koja se odnosi na izbor liječnika obiteljske (opće) medicine i dentalne medicine za zatvorenika tijekom izvršavanja kazne zatvora. Stoga se predlaže da se u prvoj rečenici stavka, iza riječi „ovlasti“ stavi točka, a preostali dio stavka 5. se briše. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, budući da je prilikom izbora liječnika potrebno voditi računa o organizacijskim mogućnostima zatvorskog sustava u cjelini, kao i pojedine kaznionice, odnosno zatvora, a kao alternativa kada kaznionica, odnosno zatvor nema liječnika isti se upućuje u ustanovu javnog zdravstva. Navedenom odredbom želi se osigurati da se zatvoreniku bez obzira na organizacijske zapreke omogući adekvatna zdravstvena zaštita. |
| 102 | Ured pučke pravobraniteljice | OBVEZAN LIJEČNIČKI PREGLED, Članak 111. | Zatvorenici trebaju imati mogućnost zatražiti liječnički pregled i taj pregled im treba biti dostupan. Iz predložene odredbe članka 111. stavka 2. proizlazi da bi liječnik bio obvezan pregledati samo one zatvorenike kod kojih je utvrđena bolest ili su ozlijeđeni te one kod kojih se na temelju njihova izgleda ili ponašanja može zaključiti da su tjelesno ili duševno bolesni, dok ostale, koji se javljaju na pregled, ne bi bio obvezan. Napominjemo da je ovaj stavak suvišan, imajući u vidu odredbe članka 110. stavka 1. kojom se propisuje da se zatvoreniku osigurava liječenje te mjere i aktivnosti zdravstvene zaštite kvalitetom i opsegom određenim u sustavu javnog zdravstva za osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Stoga se predlaže da se stavak 2. članka 111. briše. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedenu odredbu stavka 2. potrebno je promatrati kao nastavak odredbe stavka 1. istog članaka koja propisuje da je liječnički pregled zatvorenika obvezan prilikom prijama i otpusta zatvorenika. |
| 103 | Ured pučke pravobraniteljice | ORTOPEDSKA I DRUGA POMAGALA, Članak 112. | Nejasan je i članak 112., koji se odnosi na nabavku ortopedskih i drugih pomagala. Ako se potreba nabavljanja ortopedskog i drugog pomagala utvrđuje sukladno općim propisima iz zdravstva i zdravstvenog osiguranja, nisu jasni navedeni kriteriji kod odlučivanja o troškovima (zatvorenikovo zdravstveno osiguranje, njegove imovinske mogućnosti i duljina izrečene kazne) te je nužno taj dio pojasniti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prilikom odlučivanja nužno je uzeti u obzir sve aspekte izvršavanja kazne zatvora, pa tako i organizacijske, npr. ukoliko je zatvoreniku do isteka kazne preostalo izuzetno malo vremena nije moguće provesti postupak nabave ortopedskog pomagala. |
| 104 | Pravobranitelj za djecu RH | SMJEŠTAJ RADI LIJEČENJA, Članak 113. | Uz čl. 113. st. 2. - predlažemo dodati rečenicu na kraju stavka: „Za vrijeme stacionarnog liječenja u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu maloljetnici će biti smješteni i liječeni odvojeno od odraslih bolesnika.“ Obrazloženje: uvidom u način liječenja maloljetnika lišenih slobode u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu saznali smo da djeca leže i borave u sobama zajedno s punoljetnim bolesnicima lišenim slobode čime se krši više djetetovih prava, nacionalnih propisa i međunarodnih standarda po kojima maloljetnici lišeni slobode moraju biti odvojeni od odraslih. Također, prema zdravstvenim propisima na stacionarnom liječenju ne mogu zajedno biti smještena djeca i odrasli. Situacija je posebno zabrinjavajuća na odjelu psihijatrije gdje djeca s teškoćama mentalnog zdravlja trpe razne oblike uznemiravanja i neprimjerenog ponašanja od strane odraslih psihičkih bolesnika. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nastavno na vaš komentar cit: „da djeca leže i borave u sobama zajedno s punoljetnim bolesnicima lišenim slobode“ ovim putem skrećemo pozornost na odredbe hrvatskog kaznenog zakonodavstva prema kojem se podrazumijeva da je dijete osoba do 14 godina života, koje nije kazneno odgovorno te se ne može nalaziti u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu na liječenju. Sukladno prijedlogu ovog Zakona, različite kategorije osoba lišenih slobode u zatvorskom sustavu iznimno mogu biti smješteni zajedno i sudjelovati u dnevnim aktivnostima kada je takav smještaj nužan radi zaštite zdravlja i pružanja nužne zdravstvene zašite. |
| 105 | Ured pučke pravobraniteljice | DARIVANJE STANICA, TKIVA ILI ORGANA, Članak 117. | U članku 117. predlaže se iza riječi „propisima“ staviti točku, a ostali dio članka, iza toga, se briše. Doniranje organa članovima obitelji humani je čin i trebalo bi moći iznaći načina da ga se provede. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedena odredba je predložena iz organizacijskih razloga kako bi se spriječila zlouporaba tog instituta od strane zatvorenika, kao i zaštitilo njihovo zdravlje, budući odredba ima puno širi opseg od „darivanja organa“ kao npr. darivanje stanica (npr.: traženje svakodnevnog odlaska na darivanje krvi i sl.). |
| 106 | Roditelji u akciji - Roda | ZAŠTITA MAJČINSTVA, Članak 119. | Predlažemo da se u članku 119. razmotre sljedeće mogućnosti - da mogućnost boravka s majkom u kaznionici/zatvoru ima i dijete osuđenice, mlađe od dvije godine, a koje je rođeno prije nego što je majka upućena na izvršavanje kazne zatvora, onda kad je to u djetetovom najboljem interesu. - da se zakonom uredi da dijete koje s majkom živi u zatvoru ili kaznionici, za vrijeme kada majka ne može biti s njim, ima pravo na skrb odgajateljice, medicinske sestre ili druge stručne osobe, a ne druge zatvorenice (sada u takvim situacijama dijete čuva druga zatvorenica, npr. kad majka treba na saslušanje ili na pregled i sl., a dijete nije u jaslicama) - da dobna granica od tri godine, kada dijete treba napustiti kaznionicu, nije striktna, već da u iznimnim situacijama, kada je to u najboljem interesu djeteta i kada majka u skoro vrijeme napušta kaznionicu (maksimalno 6-12 mjeseci) dijete može ostati uz majku - dodati mogućnost da tijekom poroda uz rodilju zatvorenicu može biti prisutna njoj bliska osoba (doula, članica obitelji, partner/ica itd...) - dodati članak kojim se osigurava djetetov slobodan izlazak iz kaznionice/zatvora koji nije ograničen isključivo na boravak u jaslicama/vrtiću ili posjet zdravstvenoj ustanovi, na način kako je predložio Ured pravobraniteljice za djecu. Prema Europskim zatvorskim pravilima djeca koja žive s roditeljem u zatvoru ne smiju se tretirati kao zatvorenici, a posebno je ova mogućnost važna za resocijalizaciju i uspostavljanje kontakata povjerenja za onu djecu koja će iz kaznionice izaći prije izlaska majke. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća komentar u dijelu mogućnosti produženja boravka djeteta s majkom u slučaju, kada je do isteka kazne preostalo manje od 6 mjeseci računajući od dana kada dijete navršava treću godinu života. Ne prihvaća se u dijelu koje se odnosi na boravak djeteta mlađeg od dvije godine s majkom koje je rođeno prije no što je majka upućena na izvršavanje kazne zatvora budući osuđenica sukladno prijedlogu Zakona može tražiti odgodu izvršavanja kazne zatvora zbog skrbi o djetetu mlađem od godinu dana te odgodu zbog potrebe osiguranja skrbi za odgoj i čuvanje maloljetnih osoba. U odnosu na preostali dio komentara upućujemo da isto može biti uređeno podzakonskim, a ne zakonskim aktom. |
| 107 | Pravobranitelj za djecu RH | ZAŠTITA MAJČINSTVA, Članak 119. | Uz čl. 119. st. 1. – predlažemo da se u zaštitu majčinstva doda i kategorija „osuđenica koje su upućene na izvršavanje kazne zatvora, a imaju dijete mlađe od godinu dana“ Obrazloženje: Prijedlog za moguće upućivanje majke osuđenice s malim djetetom na izvršavanje kazne je u skladu sa saznanjima iz područja razvojne psihologije o potrebama i razvoju bliskosti majke i djeteta, posebice ako je dijete dojeno. Razvojne potrebe svakog djeteta su jednake, kao i njihova prava bez obzira na pravni temelj lišenja slobode majke. Nadalje, odvajanje malog djeteta koje je rođeno na slobodi od majke zbog upućivanja u zatvor predstavlja nejednakost male djece s obzirom na status njihovih roditelja, u ovom slučaju je to pravni status. S obzirom na načelo Konvencije o pravima djeteta i nužno poštivanje jednakosti djece te činjenicu da je riječ o zapravo malom broju djece u ovoj poziciji ( majke osuđenice uglavnom koriste mogućnost odgode upućivanja na izvršavanje), mišljenja smo da ovakvo rješenje treba postojati kao mogućnost, jer sadržajno je u pogledu djece isto kao i kad je dijete rođeno za vrijeme izvršavanja kazne majke. st. 5. – u prvoj rečenici dodati „ili do kraja kazne ako preostala kazna nije dulja od 6 mjeseci“ te bi rečenica glasila: „Dijete ostaje uz majku na njezin zahtjev na temelju odluke nadležnog tijela do navršene treće godine života ili do kraja kazne ako preostala kazna nije dulja od 6 mjeseci, a nakon toga centar za socijalnu skrb poduzima potrebne mjere za smještaj djeteta.“ Obrazloženje: mišljenja smo da djetetu treba omogućiti ostanak s majkom do kraja kazne, ako preostali dio nije dulji od 6 mjeseci budući da odvajanje sa sobom nosi emocionalne rizike za dijete i treba ih ublažiti ili izbjeći gdje god je to moguće. - Iza stavka 6. dodati novi stavak 7. koji glasi: „ Članovi obitelji mogu uz dozvolu majke izvesti dijete u grad ili u posjetu u skladu s mišljenjem i procjenom nadležnog centra za socijalnu skrb.“ Obrazloženje: Mišljenja smo da dijete koje je s majkom u zatvoru nije i ne treba biti i samo zatvorenik te da mu treba omogućiti povremene izlaske izvan zatvora i aktivnosti s članovima obitelji u normalnom i svakodnevnom okruženju. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na produženje boravka djeteta s majkom u slučaju kada je do isteka kazne preostalo manje od 6 mjeseci računajući od dana kada dijete navršava treću godinu života. Ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na upućivanje na izdržavanje kazne zatvora osuđenice koja ima dijete mlađe od godinu dana, budući osuđenica sukladno prijedlogu Zakona može tražiti odgodu izvršavanja kazne zatvora zbog skrbi o djetetu mlađem od godinu dana. Ne prihvaća se u dijelu da članovi obitelji mogu, uz dozvolu majke, izvoditi dijete u grad sukladno mišljenju nadležnog centra za socijalnu skrb, budući npr. u situaciji u kojoj se radi o ocu koji ima pravo jednake roditeljske skrbi o djetetu. |
| 108 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAŠTITA MAJČINSTVA, Članak 119. | Predlaže se u članku 119. razmotriti mogućnost da dijete mlađe od dvije godine, koje je rođeno prije upućivanja majke na izdržavanje kazne zatvora, ako je to u njegovom najboljem interesu, može biti smješteno uz majku na odjelu za majku s djetetom, gdje bi u pravilu moglo ostati do navršene treće godine života. Naime, majci koja je rodila dijete za vrijeme izdržavanja kazne zatvora omogućava se smještaj s djetetom na tom odjelu, ali ne i ženi koja je dijete rodila prije upućivanja na izdržavanje zatvorske kazne. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, budući osuđenica sukladno prijedlogu Zakona može tražiti odgodu izvršavanja kazne zatvora zbog skrbi o djetetu mlađem od godinu dana te odgodu zbog potrebe osiguranja skrbi za odgoj i čuvanje maloljetnih osoba. |
| 109 | Ured pučke pravobraniteljice | POSTUPAK S DUŠEVNO OBOLJELIMA, Članak 120. | Budući da je članku 4. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama nedovoljno precizan, nerijetko dovodi do različitog tumačenja na terenu. Stoga se predlaže u članku 120. detaljnije razraditi postupanje u slučajevima kada zatvorenik za vrijeme izdržavanja kazne zatvora duševno oboli ili pokaže teške duševne poremećaje (primjerice, upućuje li se u ustanovu javnog zdravstva i sl.). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno ne može biti predmet uređenja ovog Zakona već je potrebno bolje normirati Zakon o osobama s duševnim smetnjama. |
| 110 | Roditelji u akciji - Roda | POSJETI ZATVORENIKU, Članak 124. | Slažemo se s komentarima Ureda pravobraniteljice za djecu na Članak 124. Posebno nas brine mogućnost da se kroz interpretaciju stavka 3. smanji mogućnost neposrednih posjeta djeteta roditelju, ako koristi audio/video poziv. Zato predlažemo stavak 3. preformulirati tako da se doda sljedeća rečenica: "Audio-video konferencija ne ulazi u kvotu posjeta iz stavka 2. ovoga članka." U stavak 2. dodati mogućnost da i druga osoba, koja nije član obitelji ili skrbnik, može dovesti maloljetno dijete u posjet, te da odluku o tome donosi sudac izvršenja. Naime, imali smo nedavno prigovor zatvorenika kojem nije dopušten posjet djeteta u zatvor jer je osoba koja bi dovela dijete njegova bivša tazbina (roditelji bivše supruge, djetetovi djed i baka). U stavak 11. dodati "i trajanje posjeta maloljetnog djeteta zatvoreniku" | Djelomično prihvaćen | Djelomično je već prihvaćen komentar na temelju komentara Pravobraniteljice za djecu proširen je krug osoba koje osim članova obitelji sudjeluju u posjeti maloljetne djece zatvoreniku, na druge osobe koje su ovlaštene za skrb o djetetu, kao što su: udomitelji, odgajatelji u ustanovi u kojoj se nalazi dijete, članovi organizacija koji pružaju podršku djeci zatvorenika. Također, ne prihvaća se komentar u odnosu na audio-video posjetu zatvorenika, jer ista nije zamjena za neposrednu posjetu niti se na navedeni način prilikom provođenja projekta ista nije tretirala kao zamjena za neposrednu posjetu već kao mogućnost uvođenja audio-video posjeta. |
| 111 | Pravobranitelj za djecu RH | POSJETI ZATVORENIKU, Članak 124. | čl. 124. st. 2. – uz roditelje i skrbnike treba dodati „ili neke druge osobe koje su ovlaštene za skrb o djetetu (udomitelji, odgajatelji u ustanovi u kojoj se nalazi dijete, članovi organizacija koji pružaju podršku djeci zatvorenika)“ pa rečenica glasi: „Maloljetna djeca mogu posjećivati roditelja zatvorenika jednom svaki tjedan i blagdanom. Maloljetna djeca do četrnaest godina posjećuju zatvorenika u pratnji odrasle osobe iz stavka 1. ovog članka, skrbnika ili druge osobe koja je ovlaštena za skrb o djetetu ( udomitelji, odgajatelji u ustanovi u kojoj se nalazi dijete, članovi organizacija koji pružaju podršku djeci zatvorenika).“ Obrazloženje: udomitelji i odgajatelji djeteta koje je u ustanovi nisu djetetovi skrbnici pa zbog sprječavanja nesporazuma treba biti jasniji i precizniji. Također, u praksi razvijenih europskih zatvorskih sustava djeluju organizacije koje se bave neposrednom zaštitom prava djece na način da organiziraju dolazak i aktivnosti te podršku djetetu za vrijeme posjeta roditeljima koji su lišeni slobode te ovakvu praksu očekujemo i kod nas. st. 3. – na početak stavka dodati „U slučaju kada se neposredna posjeta ne može ostvariti“ pa stavak glasi: „ U slučaju kada se neposredna posjeta ne može ostvariti, posjet iz stavka 1. i 2. može se osigurati putem audio-video konferencije, uz suglasnost zatvorenika.“ Obrazloženje: Mišljenja smo da se neposredna posjeta mora ostati primarni način kontakta kad god je to moguće te da se može zamijeniti audio-video konferencijom jedino ako neposredan kontakt nije moguć iz nekog razloga. st. 4. – predlažemo izbaciti frazu „u skladu s mogućnostima“ i dodati „prostore za čekanje na posjetu“ pa tekst glasi: „ Kaznionica, odnosno zatvor će posebno opremiti prostore za posjet djece i prostore za čekanje na posjetu iz stavka 2. ovog članka. Obrazloženje: Mišljenja smo da ograničene mogućnosti ne bi smjele biti opravdanje za nepoduzimanje svih potrebnih mjera i aktivnosti već naprotiv trebaju biti izazov u podizanju svih standarda, kao što jer to vidljivo po značajnom unaprjeđenju prakse u nekim kaznenim tijelima. Nadalje, prijave koje zaprimamo ukazuju da djeca nerijetko čekaju na posjete u neprimjerenim uvjetima na vrućini, hladnoći i vlazi. predlažemo dodati st. 5. na način: „Kaznena ustanova imenovat će barem jednu osobu osposobljenu i zaduženu za podršku djetetu za vrijeme dječjih i obiteljskih posjeta. Ova osoba može biti i vanjski suradnik kaznene ustanove“. Obrazloženje: prijedlog je utemeljen na potrebama djece za podrškom prije i tijekom odvijanja posjete, pokazalo se da je riječ o dobroj praksi u razvijenim europskim zatvorskim sustavima koja je skladu je s Preporukom CM/Rec (2018)5 Odbora ministra VE državama članicama o djeci roditelja zatvorenika. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća komentar. Prihvaća se u dijelu posjete maloljetne djece zatvoreniku u pratnji, osim članova obitelji i drugih osoba koje su ovlaštene za skrb o djetetu, kao što su: udomitelji, odgajatelji u ustanovi u kojoj se nalazi dijete, članovi organizacija koji pružaju podršku djeci zatvorenika. Ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na dužnost osiguravanja adekvatnog prostora za posjetu već se isto mora ograničiti sukladno organizacijskim i sigurnosnim mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora. Posebno ističemo da je Ministarstvo pravosuđa sklopilo sporazum s UNICEF-om za Republiku Hrvatsku za opremanje kaznionica, odnosno zatvora s informatičkom opremom, a sve kako bi se zatvorenicima omogućile video-posjete pomoću kojih mogu komunicirati sa svojom djecom, dok je u sedam kaznenih tijela dodatno uređene prostorije za posjetu djece koje su opremljene i didaktičkim igračkama te namještajem. Također, ne prihvaća se prijedlog u odnosu na audio-video posjetu zatvorenika, jer ista nije zamjena za neposrednu posjetu niti se na navedeni način prilikom provođenja projekta ista nije tretirala kao zamjena za neposrednu posjetu već kao mogućnost uvođenja audio-video posjeta. |
| 112 | Pravobranitelj za djecu RH | USKRATA POSJETA, Članak 125. | čl. 125. st. 1. – predlažemo dodati frazu „ osim posjete djeteta ako ti nije u suprotnosti s interesom djeteta“ na način da stavak glasi: „Upravitelj može uskratiti posjet iz razloga sigurnosti, osim posjete djeteta, ako to nije u suprotnosti s interesom djeteta“. Obrazloženje: posjeta djeteta je primarno djetetovo pravo na susrete s roditeljem s kojim ne živi i nužno ga je osigurati, osim ako nije u suprotnosti s njegovim interesom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, budući uskrata posjeta iz sigurnosnih razlog uvijek podrazumijeva i između ostalog zaštitu posjetitelja i djeteta, te sigurnost kaznionice, odnosno zatvora u cijelosti (npr.: u slučajevima incidentnih situacija većih razmjera – pobuna, talačke krize i sl.). |
| 113 | Ured pučke pravobraniteljice | POSJET KAZNIONICI, ODNOSNO ZATVORU, Članak 128. | Odredbom članka 128. stavka 3., između ostaloga je propisano da se zatvoreniku za vrijeme izdržavanja kazne neće dopustiti istupanje u sredstvima javnog priopćavanja. Budući da se radi o ustavnom i konvencijskom pravu, smatramo da generalna zabrana istupanja u sredstvima javnog priopćavanja nije ispravna te da je potrebno zatvoreniku omogućiti istupanje, uz prethodnu suglasnost Središnjeg ureda. Naime, Europski sud za ljudska prava kreće od teze da postoje tri preduvjeta za intervenciju u slobodu izražavanja, od kojih je prvi propisanost zakonom, pri čemu je zauzeto stajalište da norma ne predstavlja zakon ako nije propisana s dostatnom preciznošću koja omogućava građaninu da prilagodi svoje postupanje (Feldek protiv Slovačke), odnosno da se moraju predvidjeti jasne indikacije o okolnostima kada je ograničenje dopušteno. Sljedeći preduvjet jest da ograničavanje mora biti radi razloga navedenih u članku 10. stavku 2. (interes državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, sprječavanja nereda ili zločina, zaštita zdravlja ili morala, zaštita ugleda ili prava drugih i sl.). Naposljetku, treći preduvjet je nužnost u demokratskom društvu. Također, predlažemo da se navedena odredba u članku 128. stavak 3. uskladi sa člankom 10. stavak 1. točka 4., na način da se brišu riječi „za vrijeme izdržavanja kazne zatvora“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedena odredba je određena s dostatnom preciznošću koja omogućava građaninu da prilagodi svoje postupanje (odnosi se na građanina tijekom izdržavanja kazne zatvora) te nema trajni karakter, odnosno vremenski je ograničenog trajanja (za vrijeme izdržavanja kazne). Također, ovim putem skrećemo pozornost na nužnost zaštite žrtava te zaštitu samih zatvorenika (zaštitu njihove osobnosti i sigurnosti) pa se snimanje ili fotografiranje zatvorenika može dopustiti samo na način koji onemogućava identifikaciju zatvorenika. Isto tako ukazujemo da je predmetni komentar kontradiktoran s Vašim traženjem u komentaru uz članak 73. |
| 114 | Jelena Radić Đozić | POSJET KAZNIONICI, ODNOSNO ZATVORU, Članak 128. | Komentar na čl. 128. Prijedloga Zakona: st. 3. uz rečenicu "Za vrijeme izdržavanja kazne zatvoreniku se neće dopustiti istupanje u sredstvima javnog priopćavanja." dodati da je pravomoćno osuđenima do odlaska na izvršenje zatvorske kazne zabranjeno istupati u sredstvima javnog priopćavanja barem u vezi s počinjenim kaznenim djelom. Naime, na stranicama Ministarstva pravosuđa RH je navedeno „Jedan od razloga zabrane istupanja zatvorenika u medijima tijekom izvršavanja kazne zatvora je i zbog negativne konotacije koje se mogu pojaviti kod žrtva njihovih kaznenih djela“ (https://pravosudje.gov.hr/pristup-informacijama-6341/najcesca-pitanja-i-odgovori/zatvorski-sustav-7140/7140 - pristup izvršen 15.09.2019.), a držim da situacija u interregnumu od pravomoćne presude do odlaska na izvršenje zatvorske kazne nije drugačija. Ovako se pravomoćno osuđenima ostavlja prostor da u interregnumu javno optužuju druge za ono za što su pravomoćno osuđeni dovodeći time u pitanje valjanost odluka svih sudskih instanci u RH, uključujući Vrhovni sud RH. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se komentar. Naime, odredbama prijedloga Zakona uređuje se izvršavanje kazne zatvora koje se odnosi na osobe koje se već nalaze na izdržavanju kazne zatvora u zatvorskom sustavu (zatvorenike), koje se u traženoj tematici ne primjenjuju na osobe koje su osuđene, a još se ne nalaze na izdržavanju kazne zatvora u zatvorskom sustavu. |
| 115 | Pravobranitelj za djecu RH | ZAŠTITA OSOBNOSTI, Članak 129. | čl. 129. st. 2. – predlažemo dodati rečenicu koja glasi: „Pretraga djeteta posjetitelja izvršit će se samo iznimno, na pažljiv i obziran način koji neće narušiti djetetovo dostojanstvo.“ Obrazloženje: zbog pritužbi koje su nam ukazale na neosjetljivo ponašanje djelatnika prilikom pretrage djeteta, kojim su ugrozili njegovo dostojanstvo, smatramo da navedeno treba dodatno naglasiti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća, obzirom da je izmjena prihvaćena na način da je izmijenjen članak 127. stavak 1. prijedloga Zakona koji se odnosi na pretragu i pregled posjetitelja i stvari. |
| 116 | Ured pučke pravobraniteljice | DOPISIVANJE, Članak 131. | Predlažemo da se članak 131. stavak 2., kojim je propisano da se u zatvoru, kaznionici zatvorenog tipa i zatvorenom odjelu kaznionice sadržaj dopisivanja nadzire, izmijeni na način da se sadržaj pismena može nadzirati. Naime, člankom 36. Ustava Republike Hrvatske jamči se sloboda i tajnost dopisivanja, a ograničenja nužna za zaštitu sigurnosti države ili provedbe kaznenog postupka, mogu se propisati samo zakonom. Jednako tako, članak 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života i dopisivanje, pri čemu se javna vlast može miješati u ostvarivanje tog prava i ograničiti ga samo ako je to nužno u demokratskom društvu radi ostvarivanja zakonom propisanog cilja. Dodatno, Europski sud za ljudska prava u brojnim je odlukama zauzeo stav da ograničenje, uz ispunjavanje uvjeta propisanih čl. 8. st. 2. Konvencije, mora biti i proporcionalno kako bi bilo legitimno. Uporište za izmjenu predložene odredbe proizlazi i iz komparativnih zakonodavstva u kojima je nadzor pismena propisan kao mogućnosti (primjerice u Republici Sloveniji i Republici Srbiji). Jednako tako, s obzirom da se radi o ograničavanju ustavnog i konvencijskog prava, potrebno je propisati da se o nadzoru donosi odluka, protiv koje zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetnom odredbom ne ograničava se mogućnost dopisivanja zatvorenika već se samo propisuje kontrola sadržaja. Navedeno je nužno radi sigurnosnih razloga, ali i radi zaštite prava žrtava kaznenih dijela ili građana na slobodi. Također, napominjemo da zatvorenik ima pravo, bez ograničenja i nadzora sadržaja dopisivanja, dopisivati se s odvjetnikom, tijelima državne vlasti i međunarodnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava kojih je Republika Hrvatska članica. Isto tako ukazujemo da je predmetni komentar kontradiktoran s Vašim traženjem u komentaru uz članak 73. |
| 117 | Ured pučke pravobraniteljice | TELEFONSKI RAZGOVOR, Članak 132. | Jednako kao i u mišljenju uz članak 131. stavak 2., predlažemo da se nadzor telefonskih razgovora u zatvoru, zatvorenoj kaznionici i zatvorenom odjelu iz članka 132. stavak 2., predvidi kao mogućnost, te da se propišu razlozi zbog kojih ga je moguće odrediti, kao i njegovo trajanje. Također smatramo potrebnim propisati da se o nadzoru donosi odluka, protiv koje zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Isto kao i odgovor uz komentar iz prethodnog članka 131. Ovim putem napominjemo da je trajanje telefonskih razgovora određeno podzakonskim aktom, odnosno kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora. |
| 118 | Boris Videc, struč.spec.crim. | PAKETI, Članak 134. | Članak 134. (3) 1. Paket dostavljen osobno od strane pošiljatelja pregledava službenik pravosudne policije u njegovoj nazočnosti. 2. Paket dostavljen putem poštanske dostavne službe otvara i pregledava službenik pravosudne policije u nazočnosti zatvorenika. Potrebno je nadopuniti ovaj stavak jer većinu paketa pošiljatelji osobno donose u kaznionicu, odnosno zatvor, a isti nazovimo ih paketi su već otvoreni, pa je potreban pregled istih u osobnoj nazočnosti donosioca. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, iz razloga što je odredbom članka 124. stavak 9. prijedloga Zakona kojim je propisano da se preuzete stvari prilikom posjete zatvoreniku ne smatraju paketom. |
| 119 | Pravobranitelj za djecu RH | POJAM I SADRŽAJ POGODNOSTI, Članak 137. | uz čl. 137. – načelno smo mišljenja da posjete djece i drugi oblici kontakta s djecom trebaju biti široko omogućeni, maksimalno koliko god je moguće za funkcioniranje kaznene ustanove, te da ne bi trebale biti vezane uz pogodnosti koje su uvjetovane dobrim ili lošim ponašanjem roditelja koji izvršava zatvorsku kaznu; mišljenja smo da je povećanje broja i obima posjeta djece već sada nužnost u zatvorskom sustavu te da ih ne treba osiguravati kroz pogodnosti niti ih uskratiti zbog neprimjerenog ponašanja roditelja na način kako se uskraćuju ostale pogodnosti. Naime, ovdje je riječ o pravu djeteta na susrete i viđanja koje je iznad prava roditelja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Posjeta maloljetnog djeteta predstavlja pravo koje je već sada visoko postavljeno u pogledu broja i trajanja istih, a ne predstavlja pogodnost. Institut pogodnosti omogućuje samo dodatne mogućnosti ostvarivanja navedenog prava na način da se omogućuje češće i duže posjete s ciljem poticanja na uspješnost provođenja pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora i ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora. |
| 120 | Pravobranitelj za djecu RH | VRSTE POGODNOSTI, Članak 138. | uz čl. 138. – načelno smo mišljenja da posjete djece i drugi oblici kontakta s djecom trebaju biti široko omogućeni, maksimalno koliko god je moguće za funkcioniranje kaznene ustanove, te da ne bi trebale biti vezane uz pogodnosti koje su uvjetovane dobrim ili lošim ponašanjem roditelja koji izvršava zatvorsku kaznu; mišljenja smo da je povećanje broja i obima posjeta djece već sada nužnost u zatvorskom sustavu te da ih ne treba osiguravati kroz pogodnosti niti ih uskratiti zbog neprimjerenog ponašanja roditelja na način kako se uskraćuju ostale pogodnosti. Naime, ovdje je riječ o pravu djeteta na susrete i viđanja koje je iznad prava roditelja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ostajmo pri odgovoru uz komentar na članak 137., budući je komentar isti. |
| 121 | Ured pučke pravobraniteljice | VRSTE POGODNOSTI, Članak 138. | U članku 138. predlaže se propisati nova vrsta pogodnosti – obiteljski posjet bez nadzora, u kaznionici, odnosno zatvoru, do najduže 48 sati. Svi zatvorenici bi trebali imati mogućnost održavati veze s obitelji i jačati ih, jer činjenica lišenja slobode ne znači i da su lišeni ostalih prava (pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života i sl.). Razna istraživanja ukazala su na značajan pozitivni utjecaj stabilnih obiteljskih odnosa i društvenih veza na smanjivanje rizika od ponovnog počinjenja kaznenog djela te na smanjivanje rizika od pokušaja samoubojstva te samoozlijeđivanja za vrijeme boravka u zatvoru. Stoga bi kaznena tijela trebala poticati održavanje veza s obitelji. Također, u stavku 3. predlaže se umjesto riječi „priopćava“ staviti riječ „dostavlja“, a umjesto riječi „bilježi“ staviti riječ „ulaže“. Iako pogodnost nije pravo, već mogućnost, odluka o njoj trebala bi biti pisana. Na nju zatvorenik ne bi imao pravo žalbe, jer se ne odlučuje o pravu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Obiteljski posjet bez nadzora u kaznionici, odnosno zatvoru do najduže 48 sati trenutno nije moguće osigurati, obzirom da se u tako dugom roku ne bi mogla osigurati adekvatna zaštita posjeta posjetitelja i maloljetne djece, kao i održavanje reda i sigurnosti u kaznionici, odnosno zatvoru. Ističemo, da prijedlogom Zakona je predviđena pogodnost izlaska s posjetiteljem u mjesto gdje se nalazi kaznionica, odnosno zatvor kao i izlazak u mjesto prebivališta, odnosno boravišta radi posjeta članovima obitelji. |
| 122 | Ured pučke pravobraniteljice | PRETRAGA I PREGLED TIJELA, Članak 142. | Članak 142. stavak 3., kojim je propisano da pregled tijela koji uključuje razodijevanje obavljaju najmanje dvije ovlaštene službene osobe u zatvorenoj prostoriji bez nazočnosti drugih osoba je nejasan. Naime, Pravilnik o načinu obavljanja poslova osiguranja u kaznionicama i zatvorima ne propisuje pregled tijela, već samo pregled tjelesnih otvora. Jednako tako, u obrazloženju uz ovu odredbu detaljno se pojašnjava djelomična odnosno temeljita pretraga i pregled tjelesnih otvora, koji može obaviti samo liječnik radi zaštite povrede tjelesnog integriteta, ponižavajućeg postupanja ili zlostavljanja zatvorenika, no ne navodi se pregled tijela. Stoga smatramo da je potrebno jasnije definirati što obuhvaća pregled tijela i svakako propisati da ga obavljaju dvije ovlaštene osobe istoga spola jer obuhvaća razodijevanje. Nadalje, spomenuta odredba nije usklađena sa Standardnim minimalnim pravilima UN-a za postupanje sa zatvorenicima (Mandelina pravila), koja propisuju da se temeljite pretrage, uključujući svlačenja i pretrage tjelesnih šupljina, trebaju obavljati samo ako je to apsolutno nužno, kao ni s preporukama CPT-a koji preporučuje da pretrage koje uključuju razodijevanje trebaju biti utemeljene na individualnoj sigurnosnoj procjeni (CPT/Inf/(2017)1, paragraf 110.). Na problem neusklađenosti odredbe s međunarodnim standardima ukazali smo i u izvješću o NPM obilasku jednog kaznenog tijela, u kojem smo utvrdili da su neke osobe, zbog nedostatka propisanih kriterija, temeljno pretraživane svakodnevno, ponekad i više puta. Ujedno smatramo da je člankom 142. potrebno obuhvatiti sve osobe lišene slobode, a ne samo zatvorenike. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Budući da i podnositelj komentara spominje podzakonski akt, navedeno nije potrebno propisati ovim Zakonom već se može propisati podzakonskim aktom. |
| 123 | Boris Videc, struč.spec.crim. | POSEBNE MJERE ODRŽAVANJA REDA I SIGURNOSTI, Članak 143. | Članak 143. Posebne mjere održavanja reda i sigurnosti provode se prema zatvoreniku koji neposredno ugrožava red i sigurnost (tjelesno napada na druge zatvorenike ili službenike, samoozljeđuje se ili uništava imovinu) ili ozbiljno prijeti ugrožavanju reda i sigurnosti, a da pritom isto ugrožavanje ili ozbiljna prijetnja ne prestaje, potrebno je razmotriti u odnosu na stavak 2. točku 5. ovog članka "smještaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari", da se sukladno identičnoj odredbi iz Zakona o izvrševanju kazenskih sankcij Republike Slovenije, propiše da istu mjeru može odmah odrediti, zbog neposredne izrazite agresivnosti zatvorenika i opasnosti uslijed njegova ugrožavanja reda i sigurnosti, u trajanju do 3 sata službenik pravosudne policije koji rukovodi smjenom, gdje će tek ukoliko zatvorenik u navedenom vremenu i dalje ne prestane s ugrožavanjem reda i sigurnosti, službenik pravosudne policije koji rukovodi smjenom zatražiti od upravitelja odnosno osobe koju je on ovlastio, odobrenje za daljnje provođenje predmetne mjere sukladno propisima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, obzirom da provedbu posebne mjere održavanja reda i sigurnosti „smještaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari“ može odrediti upravitelj ili osoba koju on ovlasti. |
| 124 | Ured pučke pravobraniteljice | POSEBNE MJERE ODRŽAVANJA REDA I SIGURNOSTI, Članak 143. | Već niz godina, u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru i u onima o NPM obilascima kaznenih tijela, ukazujemo na neujednačena postupanja u primjeni posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti, koja mogu rezultirati povredama ljudskih prava. U cilju ujednačavanja prakse, u brojnim smo prilikama, uključujući i u radu Radne skupine za analizu ZIKZ-a, naglašavali potrebu detaljnijeg propisivanja njihove primjene ZIKZ-om ili pravilnikom, kao što je to primjerice za sredstva prisile. Nažalost, iz Nacrta prijedloga proizlazi da su odredbe koje se odnose na posebne mjere (članci 143. do 147.), suštinski gotovo neizmijenjene, a pojedini standardi su smanjeni u odnosu na važeći ZIKZ. U cilju ujednačavanja postupanja, a samim time i snažnije zaštite prava zatvorenika, ostajemo pri ranije danim prijedlozima, da se svaka posebna mjera propiše u zasebnom članku, kao što je primjerice smještaj na odjel pojačanog nadzora, vezanje i osamljenje, da se definiraju razlozi i svrha primjene, posebice za mjeru smještaja u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari, da se propišu uvjeti u prostoriji u kojoj se mjera izvršava, kao što je to učinjeno za mjeru osamljenja, te može li se i u kojem vremenskom razdoblju mjera ponovo izvršavati, kao što je to primjerice propisano za osamljenje i izvršavanje stegovne mjere upućivanja u samicu. Također smatramo neprihvatljivim predloženo rješenje da se pojedine mjere, uključujući smještaj u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari, uz nadzor liječnika, mogu izvršavati i uz nadzor medicinske sestre odnosno tehničara. Nadalje, predloženi je tekst u suprotnosti s međunarodnim standardima, kao što su primjerice preporuke CPT-a i Mandelina pravila, sukladno kojima zatvorski liječnik, čiji zadatak je briga o zdravlju zatvorenika, ne bi trebao, ni na koji način, biti uključen u discipliniranje zatvorenika, uključujući preglede prije upućivanja u posebno osiguranu prostoriju bez opasnih stvari ili izvršavanja stegovne mjere samice. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Budući da i podnositelj komentara spominje podzakonski akt, navedeno nije potrebno propisati ovim Zakonom već se može propisati podzakonskim aktom. Uvažavajući međunarodne standarde predmetnim nacrtom prijedloga Zakona ne zadužuje se liječnik ili medicinska sestra, odnosno tehničar u smislu davanja mišljenja u svezi „discipliniranja“ zatvorenika, već samo utvrđuje da li je zatvorenik zdravstveno sposoban ili nije. Također, radi što bolje zaštite zatvorenika skrećemo pozornost na odredbu kojem je nadzor liječnika ili medicinske sestre, odnosno tehničara obvezan prilikom provođenja mjere. Ističemo, da je Europskim zatvorskim pravilima propisano da liječnik ili osposobljena medicinska sestra odgovorna takvom liječniku posebnu pozornost pridaje zdravlju zatvorenika koji su smješteni u samice. |
| 125 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | POSEBNE MJERE ODRŽAVANJA REDA I SIGURNOSTI, Članak 143. | Prema odredbama trenutno važećeg Zakona o izvršavanju kazne zatvora, kao i ovog Prijedloga Zakona, stegovni postupak protiv osoba lišenih slobode vodi se prema odredbama Zakona o kaznenom postupku. Imajući u vidu složenost takvih postupaka, njihov veliki broj, smatramo da je potrebno na jednom mjestu i to u ovom Zakonu propisati cjelokupni stegovni postupak. Na taj način bi se izbjegla zasebna tumačenja zakonskih odredbi, ubrzao se postupak, koji bi bio svrsishodniji, te bi u potpunosti doveo do toga da se provođenjem stegovnog postupka i izricanjem adekvatne sankcije postigne generalna i specijalna prevencija. Također, treba uzeti u obzir da službenici koji provode ove postupke, iako su pravne struke, nemaju položene pravosudne ispite (u najvećem broju slučajeva) kao što to imaju suci sudova, a iako ne u istoj mjeri, stegovni postupak je jedan oblik postupka nalik na kazneni postupak. Prema tome, članak 156. Prijedloga Zakona je potrebno izmijeniti novim člankom kako predlažemo, te dodati nove članke i to 156.a, 156.b i 156.c | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetni komentar je naveden uz pogrešan članak. Napominjemo, da posebne mjere održavanja reda i sigurnosti ne predstavljaju stegovne prijestupe niti se za provedbu istih vodi stegovni postupak. U svezi komentara ističemo da je navedeni prijedlog Zakona detaljnije uredio postupak provođenja stegovnog postupka, dok se odredbe Zakona o kaznenom postupku primjenjuju samo podredno. Napominjemo, ukoliko bi se izostavila podredna primjena Zakona o kaznenom postupku, isto bi znatno otežalo vođenje postupka i dovelo do pravnih praznina. |
| 126 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | POSEBNE MJERE ODRŽAVANJA REDA I SIGURNOSTI, Članak 143. | Stavak 10. bi glasio: „(10) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Pravilnik o načinu izvršavanja posebnih mjera održavanja reda i sigurnosti.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovim putem upućujemo na odredbu članka 41. stavak 11. prijedloga Zakona kojim je propisano donošenje pravilnika o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu. |
| 127 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | POSEBNE MJERE ODRŽAVANJA REDA I SIGURNOSTI, Članak 143. | U članku 143. potrebno je dodati novi stavak, stavak 10. Iz tog razloga, iz Zakona je potrebno brisati članke 144., 145., 146., i 147. iz razloga što nije potrebno da se Zakon „opterećuje“ ovim odredbama jer bi se iste propisale podzakonskim aktom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovim putem upućujemo na odredbu članka 41. stavak 11. prijedloga Zakona kojim je propisano donošenje pravilnika o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu. |
| 128 | Ured pučke pravobraniteljice | VEZANJE, Članak 145. | U članku 145. stavak 3., kojim je propisano da se u slučaju ugrožavanja reda i sigurnosti u većem opsegu, te nedostatka ili nedostupnosti redovnih sredstava vezivanja, mogu privremeno primijeniti i druga priručna sredstva za vezanje, potrebno je, prije riječi „priručna“ dodati riječ „odgovarajuća“. Jednako tako, potrebno je, jednako kao i u važećem ZIKZ-u, propisati da se ova mjera izvršava pod nadzorom liječnika, posebice ako se uzme u obzir da se ona može primijeniti radi sprečavanja samoozljeđivanja. Također se predlaže odredbu terminološki ujednačiti jer se koriste termini sredstva za vezanje (st. 3.) i sredstva vezivanja (st. 5.). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovim putem upućujemo na odredbe članka 41. stavak 11. prijedloga Zakona kojim je propisano donošenje pravilnika o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu. |
| 129 | Ured pučke pravobraniteljice | SMJEŠTAJ NA ODJEL POJAČANOG NADZORA, Članak 146. | Članak 146. st. 2. propisuje pravo žalbe protiv rješenja o smještaju na odjel pojačanog nadzora. Budući da se u praksi nerijetko događa da sudac izvršenja odluku o žalbi donese nakon isteka roka na koji je mjera određena, o čemu smo obavijestili Vrhovni sud Republike Hrvatske, potrebno je propisati rok u kojem će sudac izvršenja odlučiti o žalbi, kao što je to primjerice u čl. 156. st. 8., koji se odnosi na žalbu protiv rješenja o izrečenoj stegovnoj mjeri. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da je dovoljna zaštita određena odredbom članka 146. stavak 4. prijedloga Zakona kojim se odluka o smještaju preispituje svaka tri mjeseca. |
| 130 | Boris Videc, struč.spec.crim. | TESTIRANJE NA PSIHOAKTIVNE TVARI I ZARAZNE BOLESTI, Članak 148. | Članak 148. potrebno je dodati novi stavak unutar ovog članka koji bi se odnosio na to da zatvorenika može testirati na prisutnost alkohola u izdisaju zraka uporabom alkometra osposobljeni za to službenik pravosudne policije kao i osposobljeni službenik medicinske struke, dok bi testiranje na prisutnost alkohola, droge i drugih psihoaktivnih tvari u organizmu iz uzoraka tjelesnih izlučevina i krvi zatvorenika, kao i uzimanje istih mogao obaviti za to osposobljeni službenik medicinske struke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, budući se zatvorenik može sprovesti i u ustanovu javnog zdravstva radi testiranja. |
| 131 | Ured pučke pravobraniteljice | TESTIRANJE NA PSIHOAKTIVNE TVARI I ZARAZNE BOLESTI, Članak 148. | Testiranje na psihoaktivne tvari i zarazne bolesti propisano je člankom 148. i odnosi se samo na zatvorenike. Stoga predlažemo razmatranje potrebe da se ovom odredbom obuhvate sve kategorije osoba lišenih slobode, posebice stoga što testiranje istražnih zatvorenika nije propisano Zakonom o kaznenom postupku ni Pravilnikom o kućnom redu u zatvorima za izvršavanje istražnog zatvora. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Skrećemo pozornost da se podnositeljica komentara pozvala na podzakonski akt, slijedom čega isto nije potrebno normirati zakonom. |
| 132 | Ured pučke pravobraniteljice | SREDSTVA PRISILE, Članak 151. | Člankom 151. propisana su sredstva prisile, među kojima je i raspršivač s dopuštenim neškodljivim tvarima, no nije propisan izuzetak od njegove primjene prema osobama s duševnim smetnjama, što nije u skladu s međunarodnim standardima. Naime, sukladno stavu UN Odbora za sprečavanje mučenja (CAT), države članice trebaju poduzeti mjere kako bi se ograničila primjena raspršivača te zabraniti njegovu primjenu, između ostaloga, prema osobama s duševnim smetnjama (Concluding observations on the combined sixth and seventh periodic reports of Denmark (CAT/C/DNK/6-7), veljača 2016.). Jednako tako, CPT je u više navrata ukazivao na moguće štetne posljedice raspršivača s dopuštenim neškodljivim tvarima i potrebi jasnog definiranja kriterija njegove primjene (primjerice, u CPT izvješću za Republiku Češku CPT/Inf (2009) 8), što je prihvatio je i Europski sud za ljudska prava (Tali protiv Estonije). Budući da je, postupajući po našem upozorenju, Središnji ured svim kaznenim tijelima dao uputu, sukladno kojoj se zabranjuje primjena raspršivača prema osobama s duševnim smetnjama, to je potrebno izričito propisati ZIKZ-om (KLASA: 730-02/16-10/344, URBROJ: 514-08-01-05-01-18-18, od 20. studenoga 2018.). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Isto nije potrebno normirati zakonom, te skrećemo pozornost na odredbe članka 41. stavak 11. prijedloga Zakona kojim je propisano donošenje pravilnika o poslovima osiguranja u zatvorskom sustavu. |
| 133 | Ured pučke pravobraniteljice | STEGOVNA MJERA UPUĆIVANJA U SAMICU, Članak 155. | Članak 155. stavak 6. propisuje da je tijekom izvršavanja stegovne mjere upućivanja u samicu obvezan nadzor liječnika dva puta tjedno. Budući da se radi o smanjenju standarda u odnosu na postojeće stanje, predlaže se, jednako kao što je to u članku 147. stavak. 6. važećeg ZIKZ-a, propisati da je nadzor liječnika obvezan najmanje jedanput u 24 sata. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nadzor liječnika kod izvršavanja stegovne mjere upućivanja u samicu usklađen je s odredbama o nadzoru liječnika kod provedbe posebne mjere održavanja reda i sigurnosti „osamljenje“. Kao dodatna zaštita, skrećemo pozornost da je prije provođenja stegovne mjere upućivanja u samicu obvezan liječnički pregled, a kao još jedna dodatna zaštita propisano je da se nalazi i zapažanja liječnika te drugih ovlaštenih službenih osoba unose u knjigu izvršavanja stegovne mjere upućivanja u samicu. |
| 134 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | POSTUPAK ZA IZRICANJE I IZVRŠAVANJE STEGOVNE MJERE, Članak 156. | Treba uzeti u obzir da službenici koji provode ove postupke, iako su pravne struke, nemaju položene pravosudne ispite (u najvećem broju slučajeva) kao što to imaju suci sudova, a iako ne u istoj mjeri, stegovni postupak je jedan oblik postupka nalik na kazneni postupak. Prema tome, članak 156. Prijedloga Zakona je potrebno izmijeniti novim člankom kako predlažemo, te dodati nove članke i to 156.a, 156.b i 156.c. Predloženi članci bi glasili: Sadržaj prijedloga za pokretanje stegovnog postupka Članak 156. a (1) Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka sadrži: zaglavlje, osobne podatke o zatvoreniku, opis stegovnog prijestupa koji se stavlja na teret zatvoreniku uz pravnu kvalifikaciju, prijedlog dokaza, prijedlog odluke o stegovnoj odgovornosti i vrsti stegovne mjere. (2) Zaglavlje sadrži: grb Republike Hrvatske, naziv kaznenog tijela, klasifikacijsku oznaku, mjesto i datum. Sadržaj zapisnika o vođenju stegovnog postupka Članak 156. b (1) Zapisnik sadrži zaglavlje, imena nazočnih osoba uz naznaku njihovog statusa u postupku, opis tijeka i sadržaja u postupku provedenih radnji i danih izjava, te isprava koje su korištene. Na kraju zapisnika navodi se da nisu stavljene primjedbe ili se ako su stavljene, ukratko navesti njihov sadržaj. Zapisnik potpisuju voditelj postupka, zatvorenik i zapisničar. (2) Ako zatvorenik odbije potpisati zapisnik, isto će se navesti u dodatku zapisniku koji potpisuje voditelj postupka i zapisničar. Sadržaj odluke o stegovnoj odgovornosti Članak 156. c (1) Odluka o stegovnoj odgovornosti sadrži: zaglavlje, uvod, izreku, obrazloženje, pouku o pravnom lijeku, potpis voditelja postupka, otisak službenog pečata i dostavnu naredbu. (2) Uvod sadrži propis o nadležnosti i kratku oznaku predmeta postupka. (3) Izreka sadrži odluku o stegovnoj odgovornosti izraženu na kratak i određen način. Ako je potrebno izreka se može podijeliti na više točaka. Kad odluka sadrži određenje o roku, uvjetu ili pridržaju opoziva, to treba biti sadržano u izreci. Okolnost da žalba ne odgađa izvršenje odluke utvrđuje se u posebnoj točki izreke. (4) Obrazloženje sadrži: navode iz prijedloga za pokretanje stegovnog postupka, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih su određeni dokazni prijedlozi odbijeni, te odredbe propisa na kojima se odluka temelji. (5) Uputa o pravnom lijeku sadrži obavijest o mogućnosti i roku podnošenja žalbe uz naziv i adresu tijela nadležnog za odlučivanje o žalbi. (6) Dostavna naredba sadrži nazive osoba i ustrojstvenih jedinica kaznenog tijela kojima se odluka dostavlja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Upućujemo na odgovor uz komentar na članak 143. budući je sadržajno isti. |
| 135 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | POSTUPAK ZA IZRICANJE I IZVRŠAVANJE STEGOVNE MJERE, Članak 156. | (1) Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka podnosi voditelj ustrojstvene jedinice kaznionice, odnosno zatvora u čijem je djelokrugu prijestup počinjen. Prijedlog za pokretanje postupka s prijedlogom stegovne mjere dostavlja se zatvoreniku čime započinje stegovni postupak. Stegovni postupak pokreće se u roku od tri radna dana od saznanja za počinjenje. Stegovni postupak je žuran. (2) Stegovni postupak na prijedlog voditelja ustrojstvene jedinice ili na vlastiti poticaj pokreće, vodi i odluku donosi upravitelj ili osoba koju on odredi. Odluka o pokretanju stegovnog postupka zbog počinjenja težeg stegovnog prijestupa sadrži upozorenje o pravu zatvorenika na branitelja pod uvjetima propisanima ovim Zakonom. (3) Vođenje postupka zbog lakšega stegovnog prijestupa zastarijeva u roku od četiri mjeseca od dana počinjenja prijestupa. Vođenje postupka zbog težega stegovnog prijestupa zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana počinjenja prijestupa. (4) Tijekom stegovnog postupka zbog lakšeg stegovnog prijestupa od zatvorenika se uzima pisana izjava, a po potrebi se pribavljaju službene bilješke, izvješća ili mišljenja ovlaštenih službenih osoba, na temelju čega voditelj stegovnog postupka donosi odluku o stegovnoj odgovornosti. (5) Tijekom stegovnog postupka zbog težeg stegovnog prijestupa provodi se usmena rasprava o kojoj se vodi zapisnik. Zatvorenika protiv kojeg se vodi stegovni postupak će se saslušati. Dokazni postupak se provodi saslušanjem svjedoka, pribavljanjem službenih bilježaka, izvješća ili mišljenja ovlaštenih službenih osoba, kao i drugih materijalnih dokaza, te se prema potrebi obavlja očevid. Zapisnik sadrži odluku o stegovnoj odgovornosti zatvorenika i izrečenoj stegovnoj mjeri. (6) Tijekom stegovnog postupka zbog težega stegovnog prijestupa zatvorenik ima pravo na pomoć branitelja, o čemu će ga upravitelj upozoriti prigodom donošenja odluke o pokretanju stegovnog postupka. Ako zatvorenik u roku od dvadeset četiri sata od upozorenja ne osigura nazočnost branitelja, postupak će se voditi bez njegove nazočnosti. (7) Odluka o stegovnoj odgovornosti i izrečenoj stegovnoj mjeri dostavlja se zatvoreniku, branitelju ako ga ima, ustrojstvenim jedinicama kaznionice, dnosno zatvora u čijem je djelokrugu rada izvršavanje izrečene stegovne mjere i ulaže se u osobnik zatvorenika. Zatvorenik ima pravo žalbe sucu izvršenja u roku tri dana od dana primitka odluke. Žalba ne zadržava izvršavanje odluke. Sudac izvršenja o žalbi će odlučiti u roku od četrdeset osam sati. Ako sudac izvršenja preinači odluku upravitelja, upravitelj može podnijeti žalbu u roku od četrdeset osam sati. O žalbi odlučuje sudsko vijeće. Žalba upravitelja zadržava izvršavanje odluke suca izvršenja. Po pravomoćnosti odluke, stegovne mjere upisuju se u posebni obrazac osobnika i evidenciju stegovnih mjera. (8) Tijekom stegovnog postupka iz sigurnosnih razloga zatvorenik se može odvojiti od ostalih zatvorenika u skladu sa člankom 143. ovoga Zakona. (9) Od pokrenutoga stegovnog postupka može se odustati ako je zatvorenika dovoljno samo opomenuti. Kod lakših stegovnih prijestupa zatvorenika će se oglasiti odgovornim, ali se može osloboditi izricanja stegovne mjere. (10) Izvršavanje izrečene mjere iz članka 154. stavka 2. točke 2., 3. i 4. ovoga Zakona može se odgoditi za vrijeme do tri mjeseca. Mjera se neće izvršiti ako zatvorenik u tom razdoblju ne počini drugi stegovni prijestup. (11) Upravitelj može, ako nastupe nove okolnosti ili to ocijeni svrhovitijim, izrečenu mjeru ublažiti ili odustati od njezina izvršavanja. (12) U slučaju stegovnog prijestupa počinjenog protiv upravitelja, stegovni postupak pokreće, vodi i mjeru izriče sudac izvršenja. (13) Ako se zatvorenika tijekom izdržavanja kazne premjesti u drugu kaznionicu, odnosno zatvor ovlast za vođenje postupka i odlučivanja o stegovnoj mjeri može prijeći na upravitelja kaznionice, odnosno zatvora u koji je premješten ili se stegovni postupak može dovršiti u kaznionici odnosno zatvoru iz kojeg je zatvorenik premješten. Odluku o kaznenom tijelu nadležnom za vođenje stegovnog postupka donosi Središnji ured Uprave za zatvorski sustav u rješenju o premještaju zatvorenika. (14) Izvršavanje izrečene stegovne mjere nastavlja se i nakon premještaja zatvorenika u drugu kaznionicu, odnosno zatvor. (15) Izvršavanje izrečene stegovne mjere zastarijeva u roku od trideset dana od pravomoćnosti, osim mjere upućivanja u samicu čije izvršavanje zastarijeva u roku od tri mjeseca. (16) Način izvršavanja izrečenih stegovnih mjera pobliže se uređuje kućnim redom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Upućujemo na odgovor uz komentar na članak 143. budući je sadržajno isti. |
| 136 | Pravobranitelj za djecu RH | PRIJEDLOG ZA PREMJEŠTAJ, Članak 160. | čl. 160. st. 1. – mišljenja smo da kao razlog premještaja treba dodati točku 4): 4. – blizine mjesta stanovanja djeteta ( djece) Obrazloženje: velik broj pritužbi zatvorenika koje zaprimamo odnosi se na nemogućnost ostvarivanje redovitih posjeta djece zbog udaljenosti kaznene ustanove od mjesta djetetovog stanovanja (potrebno je dulje vrijeme za put što ometa djetetove dnevne aktivnosti i školovanje, nerijetko članovi obitelji nemaju novaca za putne troškove). Onemogućavanjem redovitih posjeta zbog udaljenosti kaznene ustanove koje su nerijetko i na drugom kraju države, krši se djetetovo pravo na redovit kontakt s roditeljem s kojim ne živi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Upućujemo na odgovore na komentare uz članke 13., 56,., 160. prijedloga Zakona. |
| 137 | Ured pučke pravobraniteljice | RAZLOZI ZA PREKID IZDRŽAVANJA KAZNE ZATVORA, Članak 163. | Člankom 163. stavak 2. propisani su razlozi zbog kojih je moguće odobriti prekid kazne, odnosno privremeno otpuštanje iz kaznionice ili zatvora. Kao novi razlog, u točci 5., predlaže se postojanje pravomoćnog rješenja o određivanju istražnog zatvora. Uvažavajući svrhu instituta prekida kazne, za koji se u obrazloženju, između ostaloga, navodi da se prekid može odobriti samo u iznimnim životnim slučajevima u kojima se zatvorenik i njegova obitelj mogu naći tijekom izvršavanja kazne zatvora zatvorenika, nije jasno koja je intencija propisivanja razloga iz stavka 5., odnosno privremenog otpuštanja iz kaznionice odnosno zatvora radi određivanja istražnog zatvora. Tim više ima li se na umu da je istražni zatvor mjera osiguranja prisutnosti okrivljenika u kaznenom postupku te da se, sukladno članku 54. Kaznenog zakona, vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru, kao i svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom, uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora i novčanu kaznu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U predmetnom slučaju ne radi se o prijevremenom otpuštanju iz kaznionice, odnosno zatvoru na slobodu već se radi o formalnoj promjeni statusa osobe koja time postaje istražni zatvorenik te se premješta na odjel za izvršavanje istražnog zatvora. Napominjemo, da je prekid izvršavanja kazne zatvora samo mogućnost o kojoj odlučuje sud u konkretnom slučaju. Navedenim prijedlogom rješavaju se procesne dileme koje su imale kaznionice i zatvori prilikom određivanja istražnog zatvora od strane suda u drugom postupku. |
| 138 | Petar Lalić | RAZLOZI ZA PREKID IZDRŽAVANJA KAZNE ZATVORA, Članak 163. | Predlažem jasne formulacije koji je sudac izvršenja nadležan za svaki pojedinačni razlog za prekid izdržavanja kazne. Kako su dodani novi razlozi za prekid koji nisu bili predviđeni u dosadašnjem Zakonu o izvršavanju kazne zatvora smatram da bi za točke 5., 6. i 7. kao nadležan mogao biti i sudac izvršenja prema prebivalištu odnosno boravištu osuđenika jer je prema članku 50. stavak 2. ovoga nacrta kao nadležan za odlučivanje o prekidu nadležan sudac izvršenja prema mjestu izdržavanja kazne. Međutim sudac izvršenja nadležan prema mjestu prebivališta odnosno boravišta osuđenika u pravilu dobiva nove naloge za izvršenje u odnosu na osuđenika sa njegova područja, a koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u nekoj kaznionici ili zatvoru koji su u nadležnosti drugog suca izvršenja. Stoga taj sudac prema mjestu prebivališta ima bolja saznanja o novim presudama odnosno rješenjima o određivanju istražnog zatvora od suca koji je nadležan prema mjestu izdržavanja kazne i on će u konačnici poslati tome osuđeniku novo rješenje o upućivanju koje će uključivati uz kaznu i neku od sigurnosnih mjera ili maloljetnički zatvor radih kojih bi trebalo donijeti rješenje o prekidu. Stavljanjem u dvostruku nadležnost prekid izdržavanja kazne postiglo bi se to da se izbjegnu situacije kada bi propuštanjem jednog tijela da donese odluku došlo do nemogućnosti postupanja, ovako sa dva tijela koja mogu postupati povećava se pravna sigurnost i smanjuje mogućnost takvih situacija. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se komentar, obzirom da u predmetnim slučajevima nije potrebno određivati dvostruku nadležnost. |
| 139 | Ured pučke pravobraniteljice | PREKID IZDRŽAVANJA KAZNE, Članak 185. | U vezi članka 185., kojim je propisan je prekid izdržavanja kazne izrečene u prekršajnom postupku i kazne zatvora kojom je zamijenjena novčana kazna izrečena u prekršajnom postupku, dajemo isti komentar kao i uz članak. 163. stavak 2.. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, te upućujemo na odgovor dan uz komentar predlagatelja na članak 163. stavak 2. ovog prijedloga Zakona. |
| 140 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | VAŽENJE DOSADAŠNJIH PROVEDBENIH PROPISA, Članak 196. | Imajući u vidu potrebu pripremanja zatvorskog sustava na nove odredbe koje su propisane Zakonom, smatramo da je potrebno određeno vrijeme kako bi se sustav pripremio za navedeno. Priprema je potrebna kako radi osiguravanja uvjeta primjene Zakona, tako i radi edukacije službenika. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da je ostavljeno dovoljno vremena od stupanja prijedloga Zakona na snagu do primjene istog u zatvorskom sustavu, budući da za potpunu primjenu je potrebno donijeti i podzakonske akte koji također zahtijevaju određeno vremensko razdoblje. Napominjemo da bi neopravdanim daljnjim odgađanjem stupanja prijedloga Zakona na snagu doveli u nepovoljniji položaj pojedine službenike i namještenike (otpremnine, dodaci na plaću). |
| 141 | SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE | VAŽENJE DOSADAŠNJIH PROVEDBENIH PROPISA, Članak 196. | Ovaj Zakon objavit će se u "Narodnim novinama", a stupa na snagu 01. siječnja 2021. godine. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da je ostavljeno dovoljno vremena od stupanja prijedloga Zakona na snagu do primjene istog u zatvorskom sustavu, budući da za potpunu primjenu je potrebno donijeti i podzakonske akte koji također zahtijevaju određeno vremensko razdoblje. Napominjemo da bi neopravdanim daljnjim odgađanjem stupanja prijedloga Zakona na snagu doveli u nepovoljniji položaj pojedine službenike i namještenike (otpremnine, dodaci na plaću). |