Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Planu i programu mjera zdravstvene zaštite 2020.-2022.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Antonija Vukelić IV. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA ZNAČAJNE ZDRAVSTVENE PROBLEME STANOVNIŠTVA, 4.3. ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA Poštovani, predlažemo da se u rehabilitacijske postupke vezane za zaštitu mentalnog zdravlja uključi muzikoterapija kroz psihosocijalnu podršku sustava socijalne skrbi. Muzikoterapeuti su stručnjaci koji, zajedno s drugim zdravstvenim djelatnicima i stručnjacima sudjeluju u promicanju mentalnog zdravlja i prevenciji mentalnih bolesti i stanja. Muzikoterapeuti kao obučeni stručnjaci posjeduju znanja iz područja razvojne psihologije, psihopatologije, medicine, motivacije i ponašanja te druga specifična pomagačka znanja i vještine. No, za razliku od drugih stručnjaka, muzikoterapeuti posjeduju i potrebna znanja iz područja glazbe, psihologije glazbe, povijesti glazbe, glazbene pedagogije, glazbenog odgoja kao i određene muzičke vještine koje su potrebne za provođenje muzikoterapije. Muzikoterapijske intervencije mogu smanjiti socijalnu izoliranost i osjećaj usamljenosti, motivirati korisnika, poboljšati motoriku, potaknuti pozitivne uspomene i pozitivne obrasce razmišljanja, pozitivno utjecati na govorno-jezični razvoj i komunikaciju, potaknuti poželjne oblike ponašanja i ugasiti nepoželjne, izazvati sretne misli, potaknuti socijalnu interakciju s okolinom, smiriti osobu te pozitivno utjecati na blagostanje i osjećaj zadovoljstva. Istraživanja pokazuju niz prednosti muzikoterapije za različita stanja mentalnog zdravlja, uključujući depresiju, traumu i shizofreniju. Glazba djeluje kao medij za obradu emocija, traume i tuge te se može koristiti kao sredstvo za regulaciju emocionalnih stanja i smanjenje tjeskobe. Muzikoterapija ima za cilj razviti potencijale i/ili obnoviti funkcije pojedinca s ciljem postizanja bolje intra- i interpersonalne integracije i, posljedično, bolju kvalitetu života. U muzikoterapiji je naglasak na pojedincu i njegovim potrebama, na pozitivnim promjenama i pomoći u poboljšanju zdravlja te povećanju blagostanja i kvalitete života. Prema američkom centru za ovisnosti jedna od prednosti upotrebe muzikoterapije u tretmanima ovisnika je ta što se može koristiti u gotovo bilo kojem kontekstu. Može se primijeniti u programima intenzivnog bolničkog liječenja, ambulantno, u grupnoj situaciji i gotovo u bilo kojem drugom obliku formalne intervencije. Muzikoterapija se može primijeniti u liječenju poremećaja upotrebe psihoaktivnih tvari za ublažavanje stresa, pomoći ljudima da se opuste, povećati fokus na oporavak i pomoći osobama koje se teško prilagođavaju zahtjevima oporavka. Glazba se može koristiti kao pozadina odnosno uz rehabilitacijske terapije, poput fizikalne terapije i radne terapije, ili se može koristiti u formalnom tretmanu osoba s poremećajima ovisnosti kako bi im se pomoglo da dublje pogledaju sebe i razumiju vlastitu motivaciju i stanja raspoloženja. Međutim kada glazbu koristi osoblje koje nije obučeni muzikoterapeut, onda ne možemo govoriti o muzikoterapiji iako ona može svejedno imati korisne ili terapijske učinke. Razlika između nečega što je terapeutsko i formalne terapije vrlo je specifična. Sve vrste osobnih iskustava mogu biti „terapeutske“ i rezultirati time da ljudi nauče o sebi ili riješe emocionalna pitanja, dok je formalna terapija strukturirani oblik intervencije koju provodi licencirani, obučeni stručnjak. Također, treba biti jako pažljiv u odabiru glazbe koja će se koristiti i upoznat sa specifičnostima svakog korisnika jer se neka glazba može vezivati uz određena sjećanja korisnika koja se odnose na razdoblja intenzivne upotrebe sredstava ovisnosti npr. ovisnik o drogi koji je tijekom intenzivnog uzimanja izlazio u klubove u kojima se puštala određena vrsta glazbe, ili ovisnik o alkoholu koji je u razdobljima intenzivnog pijenja volio slušati neku drugu vrstu glazbe, ili određene pjesme koje osobu podsjećaju na traumatske događaje, gubitke, potiču negativna sjećanja. To ne znači da u terapiji tu glazbu moramo izbjegavati, odnosno da u muzikoterapiji moramo izbjegavati neugodne emocije, ali da terapeut mora znati što učiniti s tim emocijama, kako podržati ovisnika u tom razdoblju liječenja i kako iskoristiti glazbu za proradu tih neugodnih emocija u sigurnom, terapijskom okruženju. S poštovanjem, Studenti muzikoterapije i sveučilišni specijalisti kreativne terapije – muzikoterapeuti Dajana Miloš, mag.psych., univ.spec.art.therap. Dipl.mag.art Neda Perdija, prof. Mirta Romštajn, dipl.theol. Marina Hojsak, prof.glazbene kulture, univ.spec.art.therap. Martina Pustički, mag.mus. Antonija Vukelić, mag.mus Dragomila Mateljan, prof. logoped Tena Duran, mag.pri.educ., Montessori pedagog Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022., IV. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA ZNAČAJNE ZDRAVSTVENE PROBLEME STANOVNIŠTVA 4.8.22.Prevencija i suzbijanje bolničkih infekcija Smatramo kako su osnovni izvršitelji Bolnička povjerenstva za hospitalne infekcije, a zavodi su suradnici. Sanitarna inspekcija nije izvršitelj, već eventualno sudionik. Prihvaćen Prihvaćen.
3 Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije III. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE KOJE PROVODI HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO I ZAVODI ZA JAVNO ZDRAVSTVO, 3.2. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U NADLEŽNOSTI ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO I HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U timove za javnozdravstvenu medicinu među suradnike treba nadodati dipl. medicinska sestra, a za određene postupke još i nutricionist, kineziolog, PR stručnjak. Nedostaje čitav niz postupaka u dijelu zdravstvene ekologije, posebice kad se usporedi s epidemiologijom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.30. TRANSFUZIJSKA MEDICINA U točci 2.2.30. TRANSFUZIJSKA MEDICINA u dijelu Molekularna dijagnostika i HLA ispitivanje trebalo bi, za sve postupke iz područja genetike uključujući i BRCA1 i BRCA2 postupke, u stupcu „IZVRŠITELJ - nositelj tima, specijalista određene medicinske grane“, kao nositelja tima navesti i „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Slijedom toga bi u stupcu „SURADNICI - svi ostali djelatnici koji sudjeluju u direktnom (neposrednom) provođenju postupka“ onda trebalo brisati „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ . OBRAZLOŽENJE: Radi se o postupku/mjerama koje obavlja specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Prihvaćen Prihvaćen.
5 Antonija Vukelić II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.28. PSIHIJATRIJA Poštovani, temeljem Vašeg prijedloga u Planu i programu zdravstvene zaštite 2020. -2022. navodite da se u psihijatriji kod grupnih postupaka mogu provoditi kreativne terapije te da bi ih trebali provoditi medicinske sestre/tehničari. Molim Vas da napravite izmjenu: u kreativne terapije ubrajaju se muzikoterapija, art terapija, terapija pokretom i plesom i drama terapija. Kreativne terapije provode sveučilišni specijalisti kreativne terapije ovisno o smjeru kojeg su završili. Studij kreativne terapije provodi se u sklopu Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku na postdiplomskoj razini na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Molim Vas da izmijenite glazbena terapija u muzikoterapija. S poštovanjem, Antonija Vukelić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Antonija Vukelić II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.28. PSIHIJATRIJA Poštovani, u ime studenata muzikoterapije i sveučilišnih specijalista kreativne terapije, smjer muzikoterapija, u daljnjem tekstu navodim zbog čega je važno da kvalificirani i školovani muzikoterapeuti provode seanse muzikoterapije te zašto je važno da muzikoterapija bude dio rehabilitacijskih programa u psihijatriji. Navodi se odnose na dječju i adolescentnu psihijatriju i na odraslu psihijatrijsku populaciju. Muzikoterapija je znanstvena disciplina utemeljena na dokazima koja se razvija posljednjih 50-ak godina. Dio je sustava zdravstvene zaštite država Europe, uključujući i susjedne nam države. Muzikoterapija je korištenje glazbe u kliničkim, obrazovnim i socijalnim situacijama za liječenje klijenata ili pacijenata s medicinskim, obrazovnim, socijalnim i psihološkim potrebama (Wigram, 2000). Muzikoterapija može biti rehabilitacijske naravi, a uključuje procese obnove vještina ili sposobnosti i poboljšanja funkcionalnih sposobnosti klijenta. U radu s kroničnim populacijama muzikoterapija se više fokusira na postizanje potencijala kod klijenata za rješavanje njegovih fizičkih, emocionalnih i psiholoških poteškoća. (Bruscia, 1998). Ciljevi muzikoterapije u radu sa psihijatrijskom populacijom mogu se odnositi na poboljšanje interpersonalnih odnosa, komunikacijskih vještina, emocionalnosti, kognicije, poboljšanja u svakodnevnom funkcioniranju pacijenata, što različita istraživanja i potvrđuju. Muzikoterapeuti pomno planiraju muzička iskustva u koja će klijenti biti uključeni, bilo da se to odnosi na ukljičenost klijenata u slušanje glazbe (receptivna muzikoterapija) ili aktivno stvaranje glazbe (aktivna muzikoterapija). Muzikoterapeuti provode muzikoterapijski program prema Standardima djelovanja muzikoterapeuta i Kodeksa etike muzikoterapeuta. Muzikoterapeuti su osobe s izgrađenim muzičkim vještinama, sa znanjima iz područja glazbene umjetnosti, terapije i mnogih drugih disciplina koje se preklapaju s ovim područjima (umjetnost, zdravlje, medicina, edukacija, psihologija, humanistička područja i dr.). Muzikoterapijsko obrazovanje u Hrvatskoj provodi se na postdiplomskoj razini. Medicinske sestre/tehničari (SSS), prvostupnici sestrinstva i radne terapije (VŠS) stoga ne mogu upisati studij muzikoterapije, kao ni provoditi muzikoterapiju. Stručnjaci drugih područja (VSS) mogu upisati studij muzikoterapije, ali ju prije stečenih kvalifikacija ne mogu provoditi. Zbog gore navedenih razloga molimo da se izmjeni prijedlog: Muzikoterapiju, kao dio kreativnih terapija, provode sveučilišni specijalisti kreativne terapije, smjer muzikoterapija. Molimo da se isključe svi drugi stručnjaci za koje je navedeno da mogu provoditi muzikoterapiju. S poštovanjem, Muzikoterapeuti Dajana Miloš, mag.psych., univ.spec.art.therap. Dipl.mag.art Neda Perdija, prof. Mirta Romštajn, dipl.theol. Marina Hojsak, prof.glazbene kulture, univ.spec.art.therap. Martina Pustički, mag.mus. Antonija Vukelić, mag.mus Dragomila Mateljan, prof. logoped Tena Duran, mag.pri.educ., Montessori pedagog Napomena – ostali prijedlozi o uključivanju muzikoterapije u plan i program zdravstvene zaštite nastavljaju se na ovaj prijedlog Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.27. PEDIJATRIJA U točci 2.2.27. PEDIJATRIJA: 1. PEDIJATRIJSKA REUMATOLOGIJA I AUTOIMUNE BOLESTI, Grupa postupaka/mjera – Dijagnostičke mjere i postupci u dijelu koji se odnosi na Dijagnostičke testove – laboratorijska obrada u rubriku „IZVRŠITELJ - nositelj tima, specijalista određene medicinske grane“ kao nositelja tima trebao bi biti naveden i „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ iza „doktor medicine specijalist“. OBRAZLOŽENJE: Radi se o postupku/mjerama koje obavlja specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine. 2. KLINIČKA GENETIKA u dijelu Citogenetička dijagnostika, Molekularna dijagnostika i Ostali dijagnostički postupci stupac „IZVRŠITELJ - nositelj tima, specijalista određene medicinske grane“ treba za sve dijagnostičke postupke, kao nositelja tima navesti i „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Radi se o postupku/mjerama koje obavlja specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Prihvaćen Prihvaćen.
8 Antonija Vukelić II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.27. PEDIJATRIJA Poštovani, predlažemo da se u sklopu terapijskih mjera i postupaka uvede muzikoterapija kao dio rane intervencije. Interakcija u odnosu roditelj – dijete prepuna je glazbenih elemenata. Prema tome muzikoterapeut ima snažnu osnovu za terapijsku intervenciju koja će pomoći sigurnom povezivanju između ranjivog djeteta i njegovog skrbnika (Edwards, 2011:16). Stern (1985) također u svojoj interakcijskoj teoriji objašnjava da su interakcija, komunikacija i glazba fundamentalno načinjene od istih elemenata. Nadalje tvrdi da su elementi komunikacije kao tempo, ritam, ton, fraza, oblik i glasnoća neophodni djetetu kako bi moglo dekodirati i organizirati iskustva interakcije. U kontekstu rada s djetetom i roditeljem, muzikoterapija se može opisati kao proces razvijanja odnosa sa skrbnikom/dijadom kako bi se podržale, razvile i proširile njihove vještine korištenja glazbenih interakcija i interakcija sličnih glazbi uključujući vokalne improvizacije, pjevušenje, uspavanke, pjesme i stihove. Time bi unaprijedili i poboljšali senzibilnost i međusobnu koregulaciju između dojenčeta i majke kako bi se stvorili optimalni uvjeti za poticanje sigurne privrženosti (Edwards, 2011). Dijete starosti samo dva mjeseca može zapamtiti kratku melodiju i onda je razlikovati od poznate i nepoznate melodijske fraze (Platinga i Trainor, 2009). S obzirom da dojenčad posjeduje neurološku i auditivnu zrelost za razlikovanje visine tona te sve bolje prepoznaje emocionalnu namjeru kroz boju glasa (Bergeson i Trehub,1999), razumljivo je da skrbnici diljem svijeta brzo shvate da će dojenče najbolje reagirati na zahtjev za zaigranom interakcijom kada mu se ponudi stereotipno vokaliziranje jednostavnih melodijskih obrazaca. Način na koji dijete reagira na ovu interakciju lako potiče osjećaje intimnosti i ljubavi prema skrbniku što je ključno za stvaranje privrženosti (Gerhardt, 2004). Vrlo korisno je muzikoterapiju provoditi s majkom i prije rođenja djeteta. Uspostavljanje odnosa privrženosti između majke i njezinog djeteta pomoću muzikoterapije je blagodat od koje će i jedno i drugo imati velike koristi nakon djetetova rođenja. S poštovanjem, Studenti muzikoterapije i sveučilišni specijalisti kreativne terapije – muzikoterapeuti Dajana Miloš, mag.psych., univ.spec.art.therap. Dipl.mag.art Neda Perdija, prof. Mirta Romštajn, dipl.theol. Marina Hojsak, prof.glazbene kulture, univ.spec.art.therap. Martina Pustički, mag.mus. Antonija Vukelić, mag.mus Dragomila Mateljan, prof. logoped Tena Duran, mag.pri.educ., Montessori pedagog Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam, Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju, KB Sveti Duh, Zagreb II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.27. PEDIJATRIJA U dio NEONATOLOGIJA; odsječak: terapijske mjere i postupci preporuča se nadopuniti uvođenjem novog postupka (ispod "Probir sluha sve novorođenčadi otoakustičkom emisijom"): PROBIR VIDA SVE NOVOROĐENČADI TESTIRANJEM CRVENOG REFLEKSA IZ OČNOG DNA DIREKTNIM OFTALMOSKOPOM; procjena broja provedenih postupaka godišnje u RH: 5 IZVRŠITELJ-nositelj tima: doktor medicine, specijalist pedijatrije, subspecijalist neonatolog/uži specijalist pedijatrijske hitne i intenzivne medicine SURADNICI: prvostupnica medicinska sestra/prvostupnik medicinski tehničar POTREBNO VRIJEME izvršitelja (u minutama): 5 POTREBNO VRIJEME suradnika (u minutama): 10 SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI: I OBRAZLOŽENJE: Provodi se rutinski kod živorođene novorođenčadi (Z37.0, Z37.2, Z37.5) BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA U MJESEC DANA PO TIMU: 224 Reference: • Brücknerov test: jedna minuta za prevenciju sljepoće Mladen Bušić, Mirjana Bjeloš, Ana Križanović, Benedict Rak, Biljana Kuzmanović Elabjer, Daliborka Miletić, Senad Ramić Paediatr Croat. 2019;63 (suppl 2) • BRÜCKNEROV TEST – ISPITIVANJE CRVENOG REFLEKSA IZ OČNOG DNA Mirjana Bjeloš, Mladen Bušić, Ana Križanović, Benedict Rak, Leon Marković Neonatologija 2019. XXXI tečaj stalnog medicinskog usavršavanja. XXIII. Simpozij hrvatskih neonatologa. Medicinska naklada – Zagreb, Biblioteka stalnog medicinskog usavršavanja, Zagreb 2019. • BRÜCKNEROV TEST – ISPITIVANJE CRVENOG REFLEKSA IZ OČNOG DNA Mirjana Bjeloš, Mladen Bušić, Ana Križanović, Benedict Rak, Leon Marković Tečaj stalnog medicinskog usavršavanja – Neonatologija 2019., KBC Zagreb, Zagreb, 17. svibnja 2019. • „Otkrijte Brücknera!” Mirjana Bjeloš, Mladen Bušić, Ana Križanović Kongres dječjeg zdravlja s međunarodnim sudjelovanjem, Plitivice, 5. listopada 2019. Prihvaćen Prihvaćen.
10 Antonija Vukelić II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.25. PALIJATIVNA SKRB Poštovani, predlažemo da muzikoterapeuti postanu dio bolničkog tima za palijativnu skrb. Vezano uz prijedlog izvršitelja sljedećih postupaka u palijativnoj skrbi: Osnovna psihološka potpora palijativnom pacijentu, Osnovna psihološka potpora obitelji palijativnog pacijenta te Psihosocijalna i duhovna skrb za palijativnog pacijenta, molim da se uz prvostupnika sestrinstva uvede i muzikoterapeut. Muzikoterapija primijenjuje glazbu i njezine elemente za dosizanje potreba klijenta (fizičkih, emocionalnih, komunikacijskih, socijalnih i duhovnih) od prvih do zadnjih udisaja njegova života. Provode je educirani stručnjaci i temelji se na terapijskom odnosu terapeuta i klijenta. Muzikoterapijska praksa na globalnoj razini leži na temeljima psihoterapijskih modela od kojih možemo izdvojiti 6 vodećih: „psihodinamski, kognitivni, bihevioralni, biomedicinski, humanističko-egzistancijalni i holistički“ (Scovel i Gardstrom, 2012). U Hrvatskoj poslijediplomski specijalistički studij kreativne terapije educira stručnjake, buduće muzikoterapeute, edukacijsko-humanističkog pristupa: terapija usmjerena osobi, bazirana na empatiji i bezuvjetnom prihvaćanju klijenta sa puno poštovanja, suosjećanja, razumijevanja i brižnosti. „Humanističko-egzistencijalno orijentirani muzikoterapeuti koriste glazbu kao sredstvo za otkrivanje i prepoznavanje potreba kao i stimulaciju i podršku procesa aktualizacije […] Uspjeh i dostignuće kroz iskustva glazbene smjernice i izvedbe može doprinijeti klijentovom osjećaju zrelosti i moći te zbog toga povećati samopouzdanje i samopoštovanje“ (Scovel i Gardstrom, 2012). U palijativnoj skrbi muzikoterapeuti najčešće od aktivnih metoda primjenjuju metode improvizacijskog stvaranja glazbe, terapijskog pisanje pjesme, izvođenje pjesama te slušanje glazbe kao receptivnu metodu, što ovisi o pacijentovoj sklonosti i potrebi. Učinci muzikoterapije u palijativnosj skrbi kod pacijenata su: fizički - olakšavanje nošenja s boli (Curtis, 1986), smanjenje poteškoća disanja (Burns et al. 2015); emocionalni - smanjenje tjeskobe (Whittal,1991), poboljšanje raspoloženja (Longfield, 1995) te komunikacijski - neverbalni i/ili verbalni izraz emocija (O'Kelly, 2002). Muzikoterapeut u palijativnoj skrbi olakšava komunikaciju između pacijenta i njegove obitelji ili najbližih osoba. S poštovanjem, Studenti muzikoterapije i sveučilišni specijalisti kreativne terapije – muzikoterapeuti Dajana Miloš, mag.psych., univ.spec.art.therap. Dipl.mag.art Neda Perdija, prof. Mirta Romštajn, dipl.theol. Marina Hojsak, prof.glazbene kulture, univ.spec.art.therap. Martina Pustički, mag.mus. Antonija Vukelić, mag.mus Dragomila Mateljan, prof. logoped Tena Duran, mag.pri.educ., Montessori pedagog Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Ivan Zečević II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.25. PALIJATIVNA SKRB Poštovani, navodi se "psihološka potpora" pacijentu ili obitelji pacijenta. Naime, Zakonom o psihološkoj djelatnosti samo psiholozi pružaju psihološke usluge. Shodno tome, ili navesti samo psihologa kao stručnjaka koji to može obavljati, ili preimenovati to u "stručna potpora" pošto različiti stručnjaci djeluju iz različitih djelatnosti, perspektivna i ekspertiza. Prihvaćen Prihvaćen.
12 Antonija Vukelić II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.22. ONKOLOGIJA I RADIOTERAPIJA Poštovani, Predlažemo da se u sklopu dnevne bolnice za onkološke pacijente (djecu i odrasle) uvede muzikoterapija. U Hrvatskoj se muzikoterapeuti školuju na poslijediplomskom studiju Kreativne terapije-Muzikoterapije na integrativnom studiju Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku i Medicinskog fakulteta u Osijeku. Unutar svog studija usvajaju povezana znanja iz područja umjetnosti-glazbe i medicine. Sa svojim znanjima kreativni terapeuti-muzikoterapeuti mogu prepoznati i povezati fizičke (kliničke ) i psihološke potrebe svojih klijenata (pacijenata). Unutar multidisciplinarnih timova na odjelu onkologije, muzikoterapeuti bi trebali biti dostupni pacijentima. Muzikoterapija je komplementarna medicinskim postupcima te upotpunjuje brigu i potrebu onkoloških pacijenata za većom životnom kvalitetom (M.M.Stanczyk, 2011). Svojim planiranim, terapijskim djelovanjem, mogu pripomoći pacijentima u različitim stadijima bolesti u nošenju sa stresom, nošenju s kroničnim bolovima, biti psihološka podrška pacijentima i njihovim obiteljima te raditi s pacijentima u terminalnoj fazi bolesti. S poštovanjem, Studenti muzikoterapije i sveučilišni specijalisti kreativne terapije – muzikoterapeuti Dajana Miloš, mag.psych., univ.spec.art.therap. Dipl.mag.art Neda Perdija, prof. Mirta Romštajn, dipl.theol. Marina Hojsak, prof.glazbene kulture, univ.spec.art.therap. Martina Pustički, mag.mus. Antonija Vukelić, mag.mus Dragomila Mateljan, prof. logoped Tena Duran, mag.pri.educ., Montessori pedagog M.M.Stanczyk (2011): Music therapy in supportive cancer care, Reports of practical oncology and radiotherapy 16(2011) 170-172 J Allen (2013): Guidelies for Music Therapy practice in Adult Medical Care, Barcelona Publishers Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam, Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju, KB Sveti Duh, Zagreb II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA U odsječak 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA pod funkcionalni testovi: vidna oštrina predlažemo navedenu promjenu: SNELLEN, BAILEY-LOVIE, LEA, LogMar zamijeniti sa STANDARDIZIRANI OPTOTIPOVI. Tako da bi taj dio izgledao kao u nastavku navedeno. funkcionalni testovi: vidna oštrina (standardizirani optotipovi), test kontrastne osjetljivosti (CSV-1000, Pelli-Robson, Mars-tablice), Amslerov test, fotostres-test, adaptometrija, testovi kolornog vida (Ishihara, Hardy-Rand-Ritter, City University, Farnsworth-test) Navedeno je nužno zbog upotrebe samo standardnih optotipova zbog mogućnosti komparacije rezultata. Prihvaćen Prihvaćen.
14 Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam, Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju, KB Sveti Duh, Zagreb II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA U odsječak 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA predlažemo uvođenje novog postupka: NAZIV POSTUPKA/MJERE: Analiza prednjeg segmenta oka prije ugradnje torične leće Procjena broja provedenih postupaka godišnje u RH: 2 IZVRŠITELJ: doktor medicine, specijalist oftalmologije i optometrije, supspecijalist prednjeg segmenta oka SURADNICI: medicinska sestra/medicinski tehničar Potrebno VRIJEME izvršitelja da se PROVEDE POSTUPAK (u minutama): 30 Potrebno VRIJEME suradnika da se PROVEDE POSTUPAK (u minutama): 35 Specifikacija nivoa nužnosti provođenja postupka: 1 Obrazloženje nivoa nužnosti: 1 - neophodno: Kod katarakte (H25-H28) kod koje postoji refraktivna greška koja se ne može ispraviti konvencionalnom ugradnjom intraokularne leće (H52) Broj optimalno provedenih postupaka u danu po timu: 1 Nužnost uvođenja ovog postupka je što kod visoke refraktivne greške ne postoji mogućnost optimalnog ishoda operacije samo ugradnjom intraokularne leće. Zbog specifičnosti refrakcije navedenog oka nužno je provesti analizu prednjeg segmenta oka kako bi se što preciznije mogla ispraviti refraktivna greška. Prihvaćen Prihvaćen.
15 Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam, Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju, KB Sveti Duh, Zagreb II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA U odsječak 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA pod operacije rožnice i dijela prednjeg segmenta oka predlažemo uvođenje novih postupaka: TRANSPLANTACIJA LAMELE ROŽNICE, ENDOTELNA KERATOPLASTIKA DESCEMETOVE MEMBRANE, LIMBALNA RELAKSIRAJUĆA INCIZIJA. Tako da bi taj dio izgledao kao u nastavku navedeno. operacije rožnice i dijela prednjeg segmenta oka (transplantacija rožnice, transplantacija lamele rožnice, endotelna keratoplastika Descemetove membrane, transplantacija amnijske membrane i limbalnih stanica, pterigij, cross-linking, astigmatska keratotomija, limbalna relaksirajuća incizija, keratoplastika, keratoprotetika, dijagnostička i terapeutska aspiracija očne vodice, ispiranje prednje očne sobice) Navedeno je nužno iz razloga jer lamelarne keratoplastike smanjuju postoperativni oporavak pacijenta, uz veću stopu uspješnosti kao i endotelne keratoplastike Descemetove membrane što u konačnici rezultira zadovoljstvom pacijenta i operatera kao i smanjenje troškova za zdravstveni sustav u vidu liječenja komplikacija nakon operacije. Limbalna relaksirajuća incizija omogućava korekciju astigmatizma za vrijeme operacije katarakte što uvelike poboljšava postoperativni rezultat operacije. Prihvaćen Prihvaćen.
16 Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam, Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju, KB Sveti Duh, Zagreb II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA U odsječak 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA pod laserska terapija u liječenju glaukoma i bolesti retine predlažemo uvođenje novih postupaka: MIKROPULSNI LASER, ISPODPRAŽNI MIKROPULSNI LASER. Tako da bi taj dio izgledao kao u nastavku navedeno. laserska terapija u liječenju glaukoma (laserska trabekuloplastika i iridotomija, selektivna laserska trabekuloplastika i iridotomija, Nd:YAG-laserska iridotomija); laserska terapija u liječenju bolesti retine (diodni laser, Argon laser, mikropulsni laser, mikropulsni ispodpražni laser...); Nd:YAG-laserska kapsulotomija, Navedeno je nužno radi uvođenja novih tehnologija te njihove implementacije u sustav kako bismo omogućili što poštednije tretmane za pacijente sa što boljim ishodima liječenja. Mikropulsni laser kao takav nudi mogućnost liječenja do sada teško liječivih bolesti žute pjege upravo ciljanjem te iste jer se njegovo djelovanje ne temelji na koagulaciji tkiva već na remodeliranju metaboličke aktivnosti stanica. Prihvaćen Prihvaćen.
17 Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam, Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju, KB Sveti Duh, Zagreb II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA U odsječak 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA pod pregled s prepisivanjem kontaktnih leća predlažemo uvođenje novog postupka: EDUKACIJA. Tako da bi taj dio izgledao kao u nastavku navedeno. pregled s prepisivanjem kontaktnih leća, upućivanje I EDUKACIJA za nošenje kontaktnih leća i modeliranje leća, Navedeno je nužno zbog sve većeg broja nosioca kontaktnih leća što ujedno povećava i rizik za nestručnim rukovanjem kontaktni lećama što bi se edukacijom za nošenje svelo na najniži mogući minimum. Prihvaćen Prihvaćen.
18 Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam, Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju, KB Sveti Duh, Zagreb II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA U odsječak 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA pod slikovna snimanja periokularne regije vjeđa i rožnice predlažemo uvođenje novih postupaka: KORNEALNA TOMOGRAFIJA, ŠIROKOKUTNA FLUORESCEINSKA ANGIOGRAFIJA, ŠIROKOKUTNA INDOCIJANINSKA ANGIOGRAFIJA, SIMULTANA ŠIROKOKUTNA FLUORESCEINSKA/INDOCIJANINSKA ANGIOGRAFIJA, OCT- angiografija. Tako da bi taj dio izgledao kao u nastavku navedeno. slikovna snimanja periokularne regije i vjeđa, rožnice: spekularna mikroskopija, kornealna topografija, kornealna tomografija; angiografija oka: fluoresceinska angiografija/iridografija, indocijaninska angiografija; širokokutna fluoresceinska angiografija, širokokutna indocijaninska angiografija, simultana širokokutna fluoresceinska/indocijaninska angiografija, OCT-angiografija, ultrasonografija/UBM: pregled oka i orbite dvodimenzionalnim (A i B) prikazom i trodimenzionalnim ultrazvukom; optička koherentna tomografija (vidnog živca i retine); snimanja u glaukomu (konfokalna laserska tomografija, laserska polarimetrija) Navedeno je nužno zbog olakšavanja te skraćivanja vremena dijagnosticiranja pojedini stanja paletom pretraga koje se mogu izvesti simultano, kao i korištenja mogućnosti novih tehnologija koje uvelike skraćuju te smanjuju broj posjeta pacijenata što u konačnici rezultira povećanom efikasnošću zdravstvenog sustava. OCT-angiografija kao neinvazivna metoda predstavlja revoluciju u vidu dijagnosticiranja poremećaja retine bez aplikacije intravenskog kontrastnog sredstva. Prihvaćen Prihvaćen.
19 Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam, Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju, KB Sveti Duh, Zagreb II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA U odsječak 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA pod pregled očne pozadine predlažemo uvođenje novih postupaka: FOTOGRAFIJA OČNE POZADINE, ŠIROKOKUTNA FOTOGRAFIJA OČNE POZADINE, ŠIROKOKUTNA AUTOFLOURESCENCIJA OKA (PLAVA, ZELENA, INFRACRVENA) . Tako da bi taj dio izgledao kao u nastavku navedeno. pregled očne pozadine direktnom ili indirektnom oftalmoskopijom, te direktnom ili indirektnom biomikroskopijom asistiranom kontaktnim ili nekontaktnim lupama (pregled kontaktnom trozrcalnom Goldmannovom prizmom, panfundoskopom i nekontaktnim prizmama 78-90 dioptrija, fotografija očne pozadine, širokokutna fotografija očne pozadine, širokokutna autofluorescencija oka (plava, zelena, infracrvena)) Navedeno je dodano iz razloga objektivizacije, simplifikacije i olakšanog praćenja pacijenata najnaprednijim dostignućima novih tehnologija u vidu fotodokumentacije, te dostignuća na poljima autofluoresciranja struktura unutar oka bez invazivnih postupaka aplikacija različiti sredstava što u konačnici rezultira ugodnijim pretragama za pacijente te veće koherencije u odnosu pacijent liječnik. Prihvaćen Prihvaćen.
20 Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam, Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju, KB Sveti Duh, Zagreb II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA U odsječak 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA pod perimetrija predlažemo uvođenje novog postupka: MIKROPERIMETRIJA. Tako da bi taj dio izgledao kao u nastavku navedeno. Perimetrija: kinetička, statička, kompjutorizirana, suprathreshold, threshold, Humphreyeva perimetrija, frequency doubling contrast test (FDT), mikroperimetrija Navedeno je dodano iz razloga proširenih mogućnosti koje se nude pretragom mikroperimetrije. Zbog konstrukcije i dizajna uređaja omogućeno je praćenje pojedinih ispada u vidnom polju točnom lokalizacijom navedenog ispada na pozadini oka, što u konačnici dovodi do olakšavanja i jasnije vizije daljnjeg postupanja te specifičnije terapije. Prihvaćen Prihvaćen.
21 Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam, Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju, KB Sveti Duh, Zagreb II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA U odsječak 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA pod ispitivanje funkcionalosti suzni puteva i suznog filma predlažemo uvođenje novih postupaka: NEINVAZIVNI TEST PUKNUĆA SUZNOG FILMA KOMPJUTORIZIRANOM AUTOMATIZIRANOM TEHNOLOGIJOM , KVALITATIVNA I KVANTITATIVNA ANALIZA LIPIDNOG SLOJA KOMPJUTORIZIRANOM AUTOMATIZIRANOM TEHNOLOGIJOM , KVALITATIVNA ANALIZA I DETEKCIJA MEIBOMOVIH ŽLIJEZDA KOMPJUTORIZIRANOM I AUTOMATIZIRANOM TEHNOLOGIJOM . Tako da bi taj dio izgledao kao u nastavku navedeno. ispitivanje funkcionalnosti suznih puteva i suznog filma (test puknuća suznog filma, Schirmerov test, mjerenje debljine lipidnog sloja suza (LLT), neinvazivni test puknuća suznog filma kompjutoriziranom automatiziranom tehnologijom , kvalitativna i kvantitativna analiza lipidnog sloja kompjutoriziranom automatiziranom tehnologijom , kvalitativna analiza i detekcija Meibomovih žlijezda kompjutoriziranom automatiziranom tehnologijom , bojanje površine oka (fluoresceinski test, Rose-Bengal test, Lissamine-green test), testiranje prohodnosti suznih kanala, ispitivanje labavosti donje vjeđe utvrđivanjem povrata vjeđe u prvobitni položaj nakon odmicanja od oka, trakcijski test) Navedeno je dodano iz razloga korištenja najnovijih tehnologija u vidu koji omogućava brzu, jednostavnu, neinvazivnu, za pacijente ugodnu pretragu kojom se po prvi put objektiviziraju parametri suznog filma, uz zapis snimljenog materijala koji je trajno pohranjen. Prihvaćen Prihvaćen.
22 Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam, Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju, KB Sveti Duh, Zagreb II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA U odsječak 2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA pod pregled prednjeg očnog segmenta predlažemo uvođenje novog postupka: FOTOGRAFIJU PREDNJEG SEGMENTA OKA. Tako da bi taj dio izgledao kao u nastavku navedeno. pregled prednjeg očnog segmenta (orijentacijski pregled vida, konzultacijski pregled, kompletan pregled, bris oka, fotografija prednjeg segmenta oka) Navedeno je dodano iz razloga objektivizacije, simplifikacije i olakšanog praćenja pacijenata najnaprednijim dostignućima novih tehnologija u vidu fotodokumentacije. Prihvaćen Prihvaćen.
23 Antonija Vukelić II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.19. NEUROLOGIJA Poštovani, U sklopu studija Kreativne terapije, smjer muzikoterapija na Sveučilištu J.J.Strossmayera u Osijeku, studenti su dužni odraditi 400 sati prakse pod supervizijom. Klinika za dječje bolesti Zagreb (KDBZ) je omogućila provođenje prakse studentima na neurološkom odjelu. Muzikoterapeut provodi praksu s pacijentima kojima je dijagnosticirana hemipareza ili mišična distrofija. Radi se na osvještavanju liječnika i drugog medicinskog osoblja o prednostima uvrštavanja muzikoterapeuta u neurorehabilitacijski tim. Neurološka muzikoterapija (NMT) je terapijska primjena glazbe na kognitivne, afektivne, senzorne, jezične i motoričke disfunkcije nastale uslijed bolesti ili ozljeda živčanog sustava (Thaut & Hoemberg, 2014, p. 2). Nadalje, neurorološka muzikoterapija koristi se kao poseban pristup liječenju u neurorehabilitaciji. Neurološku muzikoterapiju podržali su Svjetska federacija neurološke rehabilitacije (WFNR), Europska federacija društava za neurorehabilitaciju (EFNS) i Međunarodno društvo za kliničku neuromuzikologiju (CNM). Za razvoj Neurološke muzikoterapije (NMT) zaslužna su translacijska biomedicinska istraživanja u glazbi koja su dovela do razvoja znanstvenih dokaza, a koji pokazuju učinkovitost specifičnih muzičkih intervencija. Krajem 1990-ih klinička istraživanja i biomedicinski istraživači u području muzikoterapije, neurologije i znanosti o mozgu počeli su klasificirati dokaze o stvaranju i percepciji glazbe u sustav terapijskih tehnika koje su danas poznata kao Neurološka muzikoterapija. Ovaj sustav rezultirao je razvojem standardiziranih kliničkih tehnika poduprtih znanstvenim dokazima. Neurološka muzikoterapija sastoji se od senzomotoričke, govorno-jezične i kognitivne rehabilitacije. U ovom prijedlogu baziramo se na senzomotoričkoj rehabilitaciji koja se sastoji od tri tehnike: Ritmička auditivna stimulacija ( Rhythmic Auditory Stimulation) koristi se za rehabilitaciju, razvoj i održavanje pokreta koji su intrizično, biološki ritmični. U ovoj tehnici koristi se fiziološki efekt ritma na motorički sustav radi poboljšanja kontrole pokreta kod rehabilitacije na funkcionalan, stabilan i prilagodljiv hod kod osoba koje imaju teškoća s obrascima hoda uslijed neuroloških poremećaja. Ova tehnika se koristi s pacijentima s Parkinsonovom bolesti, nakon moždanog udara, ozlijede mozga, multiple skleroze, cerebralne paralize i dr. Terapijska instrumentalna muzička izvedba (Therapeutical Instrumental Music Performance) je tehnika u kojoj se koristi sviranje instrumenata kako bi omogućili pacijentu vježbanje i stimuliranje funkcionalnih obrazaca pokreta. Biraju se odgovarajući instrumenti na terapeutski značajan način kako bi se istaknuo raspon pokreta, izdržljivost, snaga, funkcionalni pokreti ruku, spretnosti prsta i koordinacije udova. Tijekom TIMP-a, instrumenti se obično ne sviraju na tradicionalan način, već se postavljaju na različita mjesta kako bi se potaknula praksa željenih funkcionalnih pokreta. Senzoričko obogaćenje prema obrascu (Petterned Sensory Enhanchment) je tehnika koja koristi ritam, melodiju, harmoniju i dinamičko-akustične elemente glazbe kako bi omogućili poticaje za pokrete koji reflektiraju funkcionalne pokrete aktivnosti iz svakodnevnog života ili osnovne motoričke obrasce koji su temelji za različite aktivnosti. Ovu tehniku koristimo za povećanje snage i izdržljivosti, poboljšanje ravnoteže i držanja, povećanje funkcionalnih motoričkih vještina gornjih udova. Važno je reći da Neurološku muzikoterapiju provodi stručnjak koji je primarno muzikoterapeut (u Hrvatskoj sveučilišni specijalist Kreativne terapije – muzikoterapeut) te je certificirani neurološki muzikoterapeut. Certifikacija se ostvaruje na razdoblje od tri godine. Jedna od institucija koja omogućuje edukaciju i certifikaciju je Robert F. Unkefer Academy for Neurologic Music Therapy. Predlažemo da se muzikoterapija uvede pod rehabilitacijske postupke neuroloških bolesnika zbog gore navedenih razloga. Također predlažemo da bude dio rehabilitacijskih postupaka u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji. S poštovanjem, Studenti muzikoterapije i sveučilišni specijalisti kreativne terapije – muzikoterapeuti Dajana Miloš, mag.psych., univ.spec.art.therap. Dipl.mag.art Neda Perdija, prof. Mirta Romštajn, dipl.theol. Marina Hojsak, prof.glazbene kulture, univ.spec.art.therap. Martina Pustički, mag.mus. Antonija Vukelić, mag.mus Dragomila Mateljan, prof. logoped Tena Duran, mag.pri.educ., Montessori pedagog Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 Ivan Zečević II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.19. NEUROLOGIJA U području "Neurologija" u dijagnostičkim i terapijskim procedurama nije naveden psiholog. Naime, poznato je da neurolozi često surađuju sa psiholozima jer traže njihove psihodijagnostičke ili neuropsihološke procjene pacijenata (neophodno za demencije, neurodegenrativna stanja, tumore mozga itd). Shodno tome, treba navesti psihologa kao osobu koja sudjeluje u dijagnostičkim procedurama, naročito kognitivnih disfunkcija (jer je to psiholozima u opisu posla), kao i rehabilitaciji istih (što je ujedno i navedeno u djelu 2.2.28 "Psihijatrija"). HZZO navodi metakognitivni tretning, kognitivnu remedijaciju, i rehabilitaciju kognitivnih i izvršnih funkcija kao jednu od specifičnosti rada kliničkih psihologa u bolnicam i drugim zdrvastveim ustanovama, pa bi u skladu s tim trebalo psihologa ubaciti u već postojeće kategorije ili puno adekvatnije, napraviti nove kategorije "neuropsihološke dijagnostike" i "neuropsihološke rehabilitacije". Prihvaćen Prihvaćen.
25 DAVID OZRETIĆ II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.19. NEUROLOGIJA Predlažem uklanjanje postupaka "Primjena tehnike stentiranja i angioplastike u bolesnika sa suženjima ekstra- ili intrakranijskih krvnih žila" iz Grupe postupaka "Zbrinjavanje i liječenje bolesnika s moždanim udarom u Jedinicama za liječenje moždanog udara (JLMU)", te postupaka "Intraarterijska primjena trombolitičkog sredstva", "Intraarterijska mehanička trombektomija" i "Endovaskularno liječenje intrakranijskih krvožilnih malformacija (embolizacija)" iz Grupe postupaka "Zbrinjavanje i liječenje hitnih i intenzivnih neuroloških bolesnika u neurološkim jedinicama intenzivnog liječenja (NJIL)", jer specijalist neurologije-supspecijalist intenzivne medicine ne može biti Izvršitelj. Te postupke obavljaju specijalisti radiologije s užom specijalizacijom iz neuroradiologije ili intervencijske radiologije, te su već ispravno uvršteni u popis postupaka u stavku 2.2.16. Klinička radiologija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
26 Ivan Zečević II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.15. KLINIČKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM U području "klinička farmakologija" jasno i direktno krišite Zakon o psihološkoj djelatnosti navodeći da psihološko testiranje provode doktori medicine. Naime, izričito je zabranjeno tvrditi da netko osim psihologa provodi psihološka testiranja i preglede. Uz sve kompetencije kliničkih farmakologa, i povremeno korištenje vjerojatno nekih prognostičkih instrumenata za depresiju i slično, oni nisu sposobni (po zakonu ni kopmetencijama) provoditi psihološka testiranja. Shodno tome, molim vas da ovo POD HITNO promijenite i uvedete neki drugih naziv (samo testiranje?), ili uključite psihologa kao osobu koja provodi psihološka testiranja i preglede. Prihvaćen Prihvaćen.
27 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.14. KLINIČKA MIKROBIOLOGIJA U točci 2.2.14. KLINIČKA MIKROBIOLOGIJA pod Grupa postupaka/mjera „Ostali poslovi i zadatci u mikrobiologiji“, Naziv postupka „AST-O: antistreptolizinski titar O, iz različitih vrsta uzoraka*“ i „ASTA - antistafilolizinski titar, iz različitih vrsta kliničkih uzoraka“ trebalo bi u rubrici „IZVRŠITELJ - nositelj tima, specijalista određene medicinske grane“ kao nositelja tima navesti i „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Radi se o postupku/mjerama koje obavlja specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Djelomično prihvaćen Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni su kao suradnici pošto su specijalisti kliničke mikrobiologije voditelji tima za sve postupke.
28 Samir Rizk II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.13. KLINIČKA FARMACIJA – BOLNIČKO LJEKARNIŠTVO Apsolutno se slažem Slavenom Falamićem! Pozdravljam uvođenje i priznavanje kliničke farmacije kao mjeru zaštite u bolnicama, no valja i priznati u svim pa i javnim razinama. Pacijent izlaskom iz bolnice nije više pod nadzorom zdravstvenih djelatnika bolnice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 Slaven Falamić II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.13. KLINIČKA FARMACIJA – BOLNIČKO LJEKARNIŠTVO Poštovani!Podupirem sve prijedloge uz upozorenje kao u primarnoj zdravstvenoj zaštiti također postoje specijalisti kliničke farmacije kompetentni za pružanje velikog broja ovih mjera na razini primarne zdravstvene zaštite koji ovim planom nisu predviđeni. Klinička farmacija ne veže se samo uz bolničku skrb već se prakticira na svim razinama zdravstvene zaštite. Potrebno je adekvatno implementirati ovakve mjere i za specijaliste kliničke farmacije u javnom ljekarništvu. S poštovanjem, Slaven Falamić, mag.phar., spec.klin.pharm. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.11. INTERNA MEDICINA U točci 2. 2. 11. 1. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA, u dijelu Dijabetologija, Dijagnostičke mjere koji se odnosi na Grupu postupaka/mjera „Specifična laboratorijska obrada“ potrebno je u rubriku „IZVRŠITELJ - nositelj tima, specijalista određene medicinske grane“ upisati „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine“, a u rubrici „SURADNICI - svi ostali djelatnici koji sudjeluju u direktnom (neposrednom) provođenju postupka“ istovremeno brisati „specijalist medicinske biokemije ili inženjer medicinske biokemije“. OBRAZLOŽENJE: Radi se o postupku/mjerama koje obavlja specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Prihvaćen Prihvaćen.
31 Ivan Zečević II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.11. INTERNA MEDICINA Poštovani, u području o dijagnostičko-terapijskim uslugama "Hematologija" navodi se "psihološka pomoć bolesniku" čiji je nositelj dr.med i suradnik medicinska sestra srednje ili visoke stručne spreme. Zakonom o psihološkoj djelatnosti samo psiholozi se mogu baviti psihološkom djelatnošću, a psihološko sajvetovanje je upravo glavni oslonac djelovanja psihologa. Kada kažete psihološka pomoć vjeorjatno mislite na neku utješnu riječ, ili stručni savjet dr.med ili medicinske sestre, pa bi shodno tome taj dio trebalo formulirati u "stručni savjet bolesniku", jer tako ne kršite Zakon o psihološkoj djelatnosti. Druga opcija je da ostavite to navedeno, ali navedete psihologa kao stručnjaka koji je nositelj te usluge, ili bar sudjeluje u timu. Kolege hematolozi i sestre, su vrlo vrijedni, ali nemaju kompetencije ni obrazovanje za područje psihološke djelatnosti, pa je apsurdno tvrditi da mogu provoditi "psihološku pomoć". U području "Kardiologija" navodi se da rehabilitacijske postrupke kardioloških bolesnika provodite fizioterapeutski tehničari. Naime, realnost je takva da se ovim pacijentima često moraju pružati usluge psihoterapije, psihološkog savjetovanja, i drugih psiholoških tretmana, kako bi se radilo na sekundarnoj anksioznosti, depresivnosti, strahu od umiranja, itd. Stoga, uz fizioterapeutskog tehničara, bilo bi dobro navesti i psihologa kao stručnjaka koji sudjeluje u rehabilitaciji. U području "Pulomologije" bilo bi dobro uključiti područje djelovanja psihologa u plućnoj rehabilitaciji, jer je zabilježena neophodnost psihološkog rada sa razlitčiim pulomološkim pacijentima (npr astme, kronična opstruktivna bolest pluća itd). Na ovaj način obznanilo bi se ono što se u realnosti već događa, a to je da psiholozi često dobivaju na tretman pulmološke pacijente. Prihvaćen Prihvaćen.
32 Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama, Zagreb, Goljak 2 II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.7. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA UPITI ZA KREIRANJE DTP POSTUPKA ZA NEUROREHABILITACIJSKE POSTUPKE KORIŠTENJEM ROBOTIKE U ime Specijalne bolnice za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama molimo potvrdu sljedećeg : 1. Da li se za VRIJEME izvršitelja provođenja postupka u minutama misli na prisustvo liječnika prilikom izvođenja terapije u trajanju 45 minuta? 2. Pod rubrikom „obrazloženje nivoa nužnosti: I neophodno: navod „1x u 6 mjeseci u slučajevima kada klinička slika uvjetuje ovaj postupak“ smatra se 1 ciklus u 6 mjesci, pri čemu 1 ciklus traje 8 tjedana, a ne 1 dolazak? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
33 Jelena Kovačević II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.5. DJEČJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA Poštovani, u ime specijalizanata poslijediplomskog sveučilišnog specijalističkog studija Kreativnih terapija (smjer art terapija), Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku u izvođenju Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Medicinskog fakulteta u Osijeku i KBC-a Osijek, molila bih da obratite pažnju na djelatnosti koje bi mogli vršiti budući sveučilišni specijalisti art terapije. U nastavku teksta izdvojene su djelatnosti u koje se sveučilišni specijalist art terapije (univ. spec. art. therap.) može uključiti kao izvršitelj ili suradnik, a na temelju znanja koje stječemo bogatim studijskim programom. Studijski program sadrži obvezne medicinske predmete poput Razvoj ličnosti 1. i 2., Psihopatologija 1. i 2., Psihoterapijske tehnike (relevantne teorije) 1. i 2. te art terapijske predmete Povijest i teorija art terapije 1. i 2., Studio tehnike u art terapije, Terapeutski procesi rada u art terapiji, Tehnike art terapije 1., 2. i 3., Metode procjene u art terapiji, Art psihoterapija i trauma i Art terapija u socijalnim i kulturnim različitostima. Tijekom trajanja studija studenti su obvezni proći 400 sati kliničke prakse s različitim kliničkim populacijama, tijekom kojih stječu neprocjenjivo iskustvo koje stvara podlogu za budući art terapijski rad. Praktičan rad specijalizanti, između ostaloga, provode primjerice u Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek, u Centru za autizam ili pak u Psihološkom savjetovalištu za studente Osijek. Praktičan rad pod supervizijom supervizora s George Washington University iz Washington D.C.-a koji je partner u izvođenju studija, i uz značajnu podršku djelatnika svih ustanova koje smo do sada pohodili, pružio je korisnicima tih ustanova novi oblik aktivnosti koje su vođene od strane osoba školovanih za profesionalno provođenje art terapije, kao oblika suportivne psihoterapije prikladne za rad sa svim populacijama, neovisno o dobi i dijagnozi. U nastavku teksta izdvajam aktivnosti koje možemo vršiti. S poštovanjem, Specijalizanti art terapije: doc. art. mr. Jelena Kovačević izv. prof. dr. art. Jasmina Pacek dr. med. spec. obit. med., mag. art. Jasminka Bukvić Magdalena Rubeša, mag. prim. educ. Mia Janković Shentser, mag. educ. art. Krunislav Stojanovski, mag. art. Romana Ban, mag. educ. art. Leonilda Conti, mag. art. Marija Knežević, mag. educ. philol. croat. i mag. paed. Livia Markovina, mag. art. Venesa Šimić, mag. educ. philol. croat. i mag. paed. Ana Pšihistal, mag. prim. educ. 2.2.5 DJEČJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA Dječja i adolescentna psihijatrija Dijagnostičke, terapijske i (re-)habilitacijske mjere i postupci: timsko konzultiranje u dječjoj psihijatriji, timska konzultacija proširena djeteta, ekspertiza djeteta, ekspertiza tima (suradnici) Psihoterapija Individualna psihoterapija djeteta: Individualna suportivna psihoterapija (izvršitelj ili suradnici) Grupna psihoterapija djece: Grupna suportivna psihoterapija, grupna suportivna psihoterapija s koterapeutom (izvršitelj ili suradnik) Socioterapija i (re-)habilitacija Individualni postupci: Individualni trening socijalnih vještina (suradnici) Grupni postupci: Grupni trening socijalnih vještina, socioterapija, biblioterapija, kreativna terapija, radna terapija i muzikoterapija, Grupni trening socijalnih vještina, socioterapija, biblioterapija, kreativna terapija, radna terapija i muzikoterapija – kompleksna (izvršitelj ili suradnik) Posebne usluge socijalnog radnika za djecu i adolescente (suradnik) 3.2.5. ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA I PREVENCIJA OVISNOSTI Mentalno zdravlje Rad na očuvanju mentalnog zdravlja djece i adolescenata s rizičnim ponašanjem, Zaštita mentalnog zdravlja opće populacije (uključujući stariju dob) s ciljem povećanja sposobnosti za suočavanje sa svakodnevnim poteškoćama i krizama te sprečavanja razvoja mentalnog poremećaja (izvršitelj ili suradnik) Rano otkrivanje, dijagnostika i liječenje u osoba s problemima mentalnog zdravlja uključujući rehabilitaciju: osobe s problemima mentalnog zdravlja - Kućni posjet: trening životnih i socijalnih vještina na terenu (suradnik) Prevencija i suzbijanje ovisnosti Savjetovališni rad s povećanim rizikom za razvoj ovisnosti, Rad s osobama koje koriste sredstva ovisnosti i osobama s problemom ovisnosti, uključujući nadzor nad provođenjem specifične medikamentozne terapije te rehabilitaciju i resocijalizaciju (suradnik) 2.2.28. PSIHIJATRIJA Psihijatrija Dijagnostičke, terapijske i rehabilitacijske mjere i postupci: Timska obrada, Timska obrada proširena, Timski sastanak, Timski sastanak prošireni, Ekspertno mišljenje tima (suradnici) Psihoterapija Individualna psihoterapija: Individualna suportivna psihoterapija (izvršitelj ili suradnik); molim dodati: Kreativne terapije (art terapiju, terapiju pokretom i plesom, muzikoterapiju i dramaterapiju) Grupna psihoterapija: Grupna suportivna psihoterapija (izvršitelj ili suradnik); molim dodati: Kreativne terapije (art terapiju, terapiju pokretom i plesom, muzikoterapiju i dramaterapiju) Individualni postupci: Kreativne terapije (uključuje art terapiju, glazbenu terapiju, dramaterapiju i terapiju pokretom i plesom) (izvršitelj ili suradnik) Ostali postupci na terenu: Case management: procjena/intervencija na terenu, Psihosocijalni postupci na terenu (suradnik) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 Ivan Zečević II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.5. DJEČJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA Poštovani, u ovom poglavlju u području individualne i grupne psihoterapije navode se samo specijalisti psihijatrije, subspecijalisti dječje i adolescentske psihijatrije i specijalisti dječje i adolescentske psihijatrije kao stručnjaci nositelji koji pružaju ove usluge, bez obzira o kojem terapijskom modalitetu se radi (psihodinamski, kognitivno-bihevioralni-suportivni itd.). Vrlo je važno napomenuti da psiholozi u našem zdravstvenom sustavu spadaju u jedine stručnjake koji uz psihijatrije mogu provoditi psihoterapiju, pod uvjetom da su kao i psihijatri naknadno obrazovani za dani modalitet. Molim vas da uz titulu psihijatra (koji isto nakon specijalizacije iz psihijatrije moraju proći edukaciju iz psihoterapije), stavite i titulu psihologa jer nema razloga da se psiholozi na ovaj način diskriminiraju u području psihološkog liječenje djece i adolescenata. Ovo je naročito važno, zato što psiholozi mogu provoditi dijagnostičke i terapijske procedure u skladu sa drugim specijalistima (npr neurolog, fizijatar, opća praksa itd.), a van znanja psihijatra, odnosno nije potrebno nikakvo odobrenje psihijatra za djelovanje i rad psihologa u području psihološkog liječenjea djece, i ponekad je psiholog JEDINI stručnjak iz mentalnog zdravlja koji obrađuje djecu i adolescente. Način na koji ste vi ovo naveli, ispada da SAMO psihijatar tretira djecu i adolescente, a POVREMENO u timsku obradu i tretman uključi psihologa kao dodatnog stručnjaka uz socijalne radnike, defektologe, logopede itd. Prihvaćen Prihvaćen.
35 Antonija Vukelić II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, 2.2.5. DJEČJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA Poštovani, temeljem Vašeg prijedloga u Planu i programu zdravstvene zaštite 2020. -2022. navodite da se u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji kod grupnih postupaka može provoditi kreativna terapija i muzikoterapija te da je provode stručnjaci različitih profila. Molim Vas da napravite izmjenu: u kreativne terapije ubrajaju se muzikoterapija, art terapija, terapija pokretom i plesom i drama terapija. Kreativne terapije provode sveučilišni specijalisti kreativne terapije ovisno o smjeru kojeg su završili.  Studij kreativne terapije  provodi se u sklopu Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku na postdiplomskoj razini na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. S obzirom na to da postoje stručnjaci iz područja kreativnih terapija molim da isključite stručnjake drugih profila iz provedbe kreativnih terapija. Također molim da uvrstite da se kreativne terapije mogu provoditi individualno i u grupi. S poštovanjem,Antonija Vukelić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
36 Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA , 1.13. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA EPIDEMIOLOŠKU DJELATNOST Djelatnosti koje provode zavodi za javno zdravstvo navedeni su i pod toč. I PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA i pod toč. III MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE KOJE PROVODI HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO I ZAVODI ZA JAVNO ZDRAVSTVO te se može steći dojam da netko drugi provodi mjere primarne zdravstvene zaštite navedene u toč. 1., a ne zavodi za javno zdravstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
37 Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA , 1.13. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA EPIDEMIOLOŠKU DJELATNOST Predlaže se u toč.1.13., pod "Mjere higijensko-epidemiološke (HE) zaštite, u SURADNIKE navesti i "prvostupnik sanitarnog inženjerstva". Prvostupnici sanitarnog inženjerstva redovito se uključuju i sudjeluju u pružanju higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite, te smatramo da isti trebaju biti i navedeni kao suradnici. Prihvaćen Prihvaćen.
38 Alen Friščić I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA , 1.11. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA LJEKARNIČKU DJELATNOST Poštovani, prije svega htio bi podržati prijedloge dane od strane HLJK i kolega. Želim naglasiti da je, kao što se može vidjeti u nekim zapadnim zemljama, klinički farmaceut ključna, a u Republici Hrvatskoj u potpunosti neiskorištena karika zdravstvenog sustava. Naime, pošto stanovništvo Hrvatske kontinuirano stari, broj propisanih lijekova svake godine raste a troškovi liječenja još i više, te vrlo niske suradljivosti i educiranosti naših pacijenata, ulaganjem u razvoj kliničke farmacije i dodatnih usluga u ljekarništvu općenito mogle bi se ostvariti značajne dugoročne uštede. Te uštede nisu samo smanjenje broja propisanih lijekova kroz racionalizaciju farmakoterapije i povećanjem suradljivosti, nego još značajnije poboljšanjem ishoda liječenja i smanjenjem neželjenih učinaka i interakcija te, posljedično, i manjeg broja hospitalizacija. Alen Friščić, mag.pharm.spec. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
39 Martina Prusac I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA , 1.11. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA LJEKARNIČKU DJELATNOST Poštovani, Svakako podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Iznimno mi je drago da su se specijalisti kliničke farmacije, ako ništa u bolničkom sustavu, prepoznali kao vrijedan kadar za ostvarivanje bolje skrbi za pacijenta te da su definirane usluge koje oni mogu provoditi. Upravo iz tog razloga podržavam komentare kolege Falamića i kolege Perkovića koji u nekoliko crta navode važnost definiranja usluga i za specijaliste kliničke farmacije koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a dodala bih sljedeće. Smatram kako je samo zvanje magistra farmacije koje se postiže petogodišnjim integriranim studijem nedovoljno za kvalitetno i sveobuhvatno provođenje svih Zakonom definiranih usluga koje se podrazumijevaju pod ljekarničku skrb, bar nije bilo dovoljno do prije šest godina kada sam osobno vrlo uspješno dovršila studij farmacije (a najveći broj trenutno radno aktivnih ljekarnika je studij dovršio po starim programima), a dodatni stručni studij kliničke farmacije koji se odvija kroz 2 semestra i obuhvaća različite vrlo bitne kolegije je samo početak u smjeru stjecanja kompetencija za kvalitetno i sveobuhvatno skrbljenje o pacijentima. Ono što je neophodno svakako je praktični rad pod nadzorom mentora i na taj način stjecanje iskustva što u ovom trenutku nudi samo program specijalizacije. Zbog prethodno navedenog smatram da je neophodno definirati usluge za kliničke farmaceute u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a sve to kako bi poslodavci u zdravstvu bili motivirani na slanje ljekarnika na programe specijalizacije te najbitnije kako bi naši pacijenti dobili najbolju moguću ljekarničku skrb. Martina Prusac, mag.pharm. specijalizantica kliničke farmacije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
40 Goran Perković I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA , 1.11. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA LJEKARNIČKU DJELATNOST Poštovani Svakako podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Moram reći da mi je osobito drago mi je da su se definirale usluge koje bi kolege specijalisti kliničke farmacije (KF) u bolnicama trebali obavljati. No uputio bih jednu veliku kritiku ovom nacrtu programa. Naime, obzirom da se praktički sve ili gotovo sve usluge bolničkog specijaliste KF po mom mišljenju mogu obavljati i na razini primarne zdravstvene zaštite, smatram da je specijalistima KF u javnom ljekarništvu po ovom nacrtu to također trebalo biti omogućeno. Na ovaj načn bi se pružila i nužna ekonomska osnova za razvoj kliničke farmacije u javnom ljekarništvu što mislim da je osnovni razlog radi kojeg je broj specijalista KF u javnom ljekarništvu relativno mali. Tražiti od magistara farmacije i ustanova da ulažu u specijalizaciju bez jasno definirane ekonomske koristi koje bi trebale ostvariti od specijalista nakon završetka specijalizacije je nerelano i na kraju krajeva nekorektno. Razvoj specijalističke usluge u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bi dovelo do pružanja kvalitetnije usluge od strane ljekarnika od čega bi cjelokupni zdravstveni sustav imao koristi, ugled struke bi se podigao na višu razinu te bi ljeakrnici imali priliku se dodatno ostvariti u profesionalnom smislu. Osim toga, pružanje specijalističke usluge bi naravno imalo i ekonomsku korist po ustanove za koje specijalisti rade kao i za same specijaliste što je, kao što je već spomenuto, nužno za realno funkcioniranje svakog zdravstvenog sustava. Goran Perković, mag. pharm. spec. klin. farm. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
41 Slaven Falamić I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA , 1.11. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA LJEKARNIČKU DJELATNOST Poštovani! Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. ! Primjećuje se da u prijedlogu mjera nije obuhvaćeno sve što definira Zakon o ljekarništvu člankom 6. kao ljekarničku skrb. Izostavljeno je : racionalizacija troškova za određene terapijske protokole unapređivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje terapijskih ciljeva poboljšanje učinka kliničkog liječenja U javnom ljekarništvu postoje specijalisti kliničke farmacije za javno ljekarništvo koji u mjerama nisu navedeni, te ih nužno navesti uz sve predložene mjere u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za ljekarništvo. Osim toga na ovoj razini nisu predviđene mjere koje bi ovi specijalisti provodili, a za bolničku razinu jesu. Specijalisti kliničke farmacije za javno ljekarništvo najkompetentniji su ljekarnici za provođenje ljekarničke skrbi u segmentima definiranim Zakonom o ljekarništvu kao naprimjer: unapređivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje terapijskih ciljeva poboljšanje učinka kliničkog liječenja. Također veliki broj mjera predviđenih za bolničko ljekarništvo nužno je i moguće hitno provoditi u javnom ljekarništvu u kojem postoje specijalisti kliničke farmacije. Te mjere jesu naprimjer usklađivanje terapije nakon otpusta iz bolnice – transfer skrbi, praćenje farmakoterapije u svrhu optimiranja (provjera indiciranosti, učinkovitosti,sigurnosti, adherencije) te prijedlog optimiranja terapije nadležnom liječniku u obliku pismenog mišljenja kliničkog farmaceuta te brojne druge mjere koje su predviđene za bolničku djelatnost. Klinički farmaceuti u javnom ljekarništvu neiskorišten su potencijal zdravstva, koji svojim znanjem mogu utjecati na kliničke, farmakoekonomske i kliničke ishode. Apsurdno je da ova kategorija zdravstvenih stručnjaka nije prepoznata kroz ove mjere. Slaven Falamić, mag.pharm., spec.klin.pharm. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
42 Hrvatska ljekarnička komora I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA , 1.11. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA LJEKARNIČKU DJELATNOST Predlaže se u točki 1.11. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA LJEKARNIČKU DJELATNOST: MJERA: Davanje uputa, informiranje i savjetovanje o ispravnoj uporabi lijekova i medicinskih proizvoda te racionalnoj farmakoterapiji NAZIV POSTUPKA: pružanje ljekarničke skrbi / upute o: pravilnoj uporabi lijekova, ustrajnosti u terapiji, interakciji lijekova, zdravom načinu života, kontraindikacijama U RUBRICI SURADNICI: izmijeniti „farmaceutski tehničar isključivo u poslovima davanja uputa o ispravnoj terapiji“ u: „farmaceutski tehničar isključivo u poslovima davanja uputa o ispravnoj upotrebi medicinskih proizvoda“ OBRAZLOŽENJE: Sukladno članku 19. Zakona o ljekarništvu, farmaceutski tehničar može raditi u ljekarničkoj djelatnosti samo uz prisustvo magistra farmacije, u skladu s opsegom rada za farmaceutske tehničare (ne smije izdavati lijekove na recept, lijekove koji sadrže opojne droge niti izrađivati magistralne pripravke koji sadrže tvari jakog ili vrlo jakog djelovanja). Sukladno navedenom, farmaceutski tehničar ovlašten je davati upute o ispravnoj upotrebi ISKLJUČIVO medicinskih proizvoda, a ne i lijekova. Prihvaćen Prihvaćen.
43 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA , 1.10. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJELATNOST MEDICINSKE BIOKEMIJE U točci 1. 10. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJELATNOST MEDICINSKE BIOKEMIJE u stupcu „IZVRŠITELJ - nositelj tima, specijalista određene medicinske grane“ bi kao nositelji tima trebali biti navedeni „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine i specijalist analitičke toksikologije“. OBRAZLOŽENJE: Prema važećem Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03 i 117/08) medicinsko-biokemijski laboratorij mora imati voditelja koji je odgovoran za zakonit i stručni rad medicinsko-biokemijskog laboratorija. Voditelj, tj. nositelj tima, mora biti magistar medicinske biokemije ili specijalist medicinske biokemije. Obzirom da je Senat Sveučilišta u Zagrebu, na svojoj 16. redovitoj sjednici održanoj dana 08. srpnja 2014. godine, jednoglasno prihvatio prijedlog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za promjenu akademskog naziva „magistar/magistra medicinske biokemije“ u „magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine“, to bi, sukladno tome, u Planu i programu mjera zdravstvene zaštite 2020.-2022. trebalo koristiti važeći akademski naziv „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ umjesto „magistar medicinske biokemije“. Nadalje, prema Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08), magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine mogu se stručno usavršavati u obliku specijalizacije s nazivom: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina ili Analitička toksikologija. Sukladno tome bi u Planu i programu mjera zdravstvene zaštite 2020.-2022. trebale biti obuhvaćen obje ove specijalizacije („specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine i specijalist analitičke toksikologije“), a ne samo specijalisti analitičke toksikologije. U rubrici „SURADNICI - svi ostali djelatnici koji sudjeluju u direktnom (neposrednom) provođenju postupka“ potrebno je, prema važećim propisima, upisati ispravan naziv zanimanja pa bi umjesto „laboratorijski tehničar“ pisalo „zdravstveno-laboratorijski tehničar“. Prihvaćen Prihvaćen.
44 Dina Šincek I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA , 1.9. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U SPECIFIČNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI RADNIKA Poštovani, u Programu mjera zdravstvene zastite u specifičnoj zaštiti radnika u dijelu “poslovi kod kojih je radnik izložen I radi s citostaticima”, kao sudionici IZOSTAVLJENI su farmaceutski tehničari I magistri farmacije koji rade u centralnoj pripremi citostatika u bolnicama. Nije prihvaćen U tekstu su opisani obavezni preventivni pregled radnika koji rade u posebnim uvjetima rada, a ne procesi koji uključuju uporabu citostatika.
45 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA , 1.9. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U SPECIFIČNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI RADNIKA U točci 1.9. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U SPECIFIČNOJ ZAŠTITI RADNIKA u dijelu „Prethodni, periodični i izvanredni pregledi sportaša natjecatelja, rekreativaca i polaznika programa zdravstveno usmjerenoga vježbanja“ potrebni je mjeru „Laboratorijska analiza krvi i urina“ brisati jer prema važećem Zakonu o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03 i 117/08) navedene analize smiju raditi samo u medicinsko-biokemijskom laboratoriju u kojem voditelj tima mora biti magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Prihvaćen Prihvaćen.
46 Ivan Zečević I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA , 1.9. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U SPECIFIČNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI RADNIKA Poštovani, u 1.9. Program mjera zdravstvene zaštite u specifičnoj zdravstvenoj zaštiti radnika postoje nejasnoće. Naime, nije jasno, kako kao sekundarna opcija medicinskoj sestri sa srednjom stručnom spremom ide psiholog? Štoviše, apsurdno je tvrditi da psihologa i medicinska sestra sa srednjom (ili fakultetskom) stručnom spremom imaju iste kompetencije. Psihološki pregledi regulirani su Zakonom o psihološkoj djelatnosti, a psihološki pregledi radnika posebna su specijalnost psihologa u medicini rada za koju se nakon 5 godina psihologije, stručnjaci moraju naknadno još obrazovati. Shodno tome, mislim da "eventualno" treba biti uklonjeno, kao i medicinska sestra. Specijalisti medicine rada nikada ne traže sestre sa srednjom ili viskom stručnom spremom da se izješnjavaju o psihofizičkim sposobnostima pacijenata (niti bi takav potez bio zakonski opravdan), već to rade isključivo psiholozi na osnovu psihološkog insturmentarija. Nije prihvaćen Iz tabličnog prikaza Plana I programa mjera zdravstvene zaštite u specifičnoj zdravstvenoj zaštiti radnika razvidno je da su navedeni suradnici-tj. svi ostali djelatnici koji sudjeluju u direktnom (neposrednom) provođenju postupka. Svaki navedeni suradnik sudjeluje sa svojim kompetencijama u okvirima struke, a nikako se ne može prihvatiti, kao što se u komentaru imputira, sekundarna - opcionalna zamjena jednog suradnika drugim, u ovom slučaju zamjena medicinske sestre/tehničara psihologom.
47 UDDaH - Udruga dentalnih doktora Hrvatske I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA , 1.3. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DENTALNU MEDICINU Udruga dentalnih doktora Hrvatske je izvršila cjelovitu analizu tablice mjera zdravstvene zaštite za dentalnu medicinu te u nastavku dostavlja popis postupaka koji se svakodnevno obavljaju u ordinacijama dentalne medicine, a iz nekog nama nepoznatog razloga su izostavljeni iz predmetne tablice. Isto tako,uvidjeli smo da vrijednosti u koloni OPTIMALNI BROJ PROVEDENIH POSTUPAKA U MJESEC DANA PO TIMU apsolutmo ne odgovara realnosti a vrijednosti u kolonama POTREBNO VRIJEME IZVRŠITELJA  I SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA U MINUTAMA treba revidirati LISTA DTPova KOJI SU UGOVORENI S HZZOom a NISU UVRŠTENI U TABLICE KVN DM001 Ispričnica DM027 Prijava ozljede na radu DM029 Kratki pregled u posebnom dežurstvu s provođenjem nužne dijagnostike DM108 Za svakih daljnjih 50 osoba DM109 Preventivni zahvati – kontrola plaka s bojom i određivanje indeksa, oba luka DM110 Profesionalno čišćenje profilaktičkom pastom DM111 Dentocult testovi osjetljivosti na karijes, uključuju\: SM, LB, puferski kapacitet sline DM112 Jetkanje cakline i nanošenje smole DM113 Priprema dentina i nanošenje dentinskog veziva DM114 Preventivni ispun ili ART ispun – po zubu DM115 Profilaksa s fluorom – topikalna fluoridacija, tekućina ili gel DM116 Topikalna fluoridacija lakom (obje čeljusti) DM117 Nanošenje otopine, želea NaF, oba luka DM118 Nanošenje F-laka, do tri zuba DM119 Motiviranje djece za higijenu usta DM120 Demonstracija čišćenja zuba (po osobi) DM200 Ispitivanje vitaliteta jednog ili više zuba uz kontrolni test DM201 Desenzibilacija osjetljivih zubnih vratova, po zubu DM202 Manji brusni ispravci po zubu DM203 Provjera higijena usta, motiviranje i davanje uputa za održavanje higijene usta (5 min). Savjetovanje, motiviranje bolesnika, uz obvezno pokazivanje i vježbanje tehnike pravilna čišćenja zuba DM204 Odstranjivanje mekih i tvrdih zubnih naslaga (po kvadrantu) strojem ili ručno) DM205 Odstranjivanje odstojećih ispuna po površini zuba DM206 Savjetovanje stomatologa sa specijalistima po utrošenom vremenu DM207 Uklanjanje plaka sa zuba DM208 Sustavno subgingivalno skidanje zubnog kamenca i poliranje korijena (po sekstantu – ručno) DM209 Skidanje previsokih ispuna, po površini zuba DM319 Cementni ispun jednoplošni, do 6 godina starosti DM320 Cementni ispun višeplošni, do 6 godina starosti DM321 Amalgamski ispun – jedna ploha do 6. godine starosti DM322 Amalgamski ispun – na dvjema plohama do 6. godine starosti DM323 Amalgamski ispun – na trima plohama do 6. godine starosti DM324 Amalgamski ispun – svaka dodatna ploha u istom posjetu do 6. godine starosti DM325 Ispun kompositni na jednoj površini (prekutnjaci i kutnjaci) DM326 Ispun kompositni dvoplošni (prekutnjaci i kutnjaci) DM327 Ispun kompositni troplošni (prekutnjaci i kutnjaci) DM328 Ispun kompositni – svaka dodatna površina u istom posjetu (prekutnjaci i kutnjaci) DM329 Ispun kompositni-dogradnja incizijskog kuta zuba – IV razred po BLACKU – do 6. godine starosti DM330 Cementni ispun jednoplošni, stariji od 6 godina DM331 Cementni ispun višeplošni, stariji od 6 godina DM332 Amalgamski ispun jednoplošni DM333 Amalgamski ispun dvoplošni DM334 Amalgamski ispun troplošni DM335 Amalgamski ispun – svaka dodatna ploha u istom posjetu DM336 Ispun kompozitni jednoplošni (sjekutići i očnjaci) DM337 Ispun kompozitni dvoplošni (sjekutići i očnjaci) DM338 Ispun kompozitni troplošni (sjekutići i očnjaci) DM339 Ispun kompozitni – svaka dodatna površina u istom posjetu (sjekutići i očnjaci) DM340 Ispun kompozitni – dogradnja incizijskog kuta zuba – IV razred po BLACKU DM400 Liječenje parodontnog apscesa (obuhvaća lijek, ispiranje rane i drenažu) DM401 Incizija apscesa u ustima s drenažom DM402 Trepanacija apikalnog djela (ispiranje i drenaža nisu uključeni) DM403 Kontrola rane DM404 Ispiranje rane apscesa, uključivši kontrolu rane DM405 Postavljanje promjena drenaže ili tampona, uključivo sa kontrolom rane DM406 Zaustavljanje naknadnog krvarenja. Uključuje šave i/ili postavljanje tampona DM407 Skidanje šavova DM408 Higijena rane DM409 Neizravno prekrivanje DM410 Izravno prekrivanje DM411 Vitalna ekstripacija pulpe DM412 Devitalizacija pastom DM413 Čišćenje korijenskog kanala i primjena lijeka u kanalu. Jedan (1) kanal DM414 Čišćenje korijenskog kanala i primjena lijeka u kanalu. Dva (2) kanala DM415 Čišćenje korijenskog kanala i primjena lijeka u kanalu. Tri (3) kanala DM416 Čišćenje korijenskog kanala i primjena lijeka u kanalu. Četiri (4) kanala i više DM417 Priprema i punjenje korijenskog kanala -1 kanal DM418 Priprema i punjenje korijenskog kanala 2 kanala DM419 Priprema i punjenje korijenskog kanala Tri (3) kanala DM420 Priprema i punjenje korijenskog kanala 4 i više kanala DM421 Trepanacija, ekstirpacija pulpe i prva priprema korijenskih kanala DM457 Mortalna amputacija (trajni zub) DM458 Liječenje desni ili bolesti usne šupljine po posjeti DM461 Prijava tjelesnog oštećenja DM462 Prijava ozljede na radu DM463 Kratki pregled u posebnom dežurstvu s provođenjem nužne dijagnostike DM464 Sudjelovanje u radu peer grupe DM617 Pojedina faza u izradi protetskog pomagala  -- LISTA DTP POSTUPAKA KOJI NISU REGISTRIRANI A OBAVLJAMO IH SVAKODNEVNO U ORDINACIJAMA 1. Nabava materijala za dentalnu ordinaciju 2. Pakiranje instrumenata u autoklav 3. Priprema radnog mjesta 4. Dezinfekcija radnog mjesta nakon svakog pacijenta 5. Priprema pacijenta za rad 6. Ispunjavanje zubne putovnice 7. Čišćenje karijesa 8. Kontrola kaviteta karies detektorom 9. Skidanje starog ispuna 10. Postavljanje matrice 11. Postavljanje interdentalnog kolčića 12. Stavljanje retrakcijskog konca 13. Stavljanje adstrigentne tekućine 14. Stavljanje adstrigentne paste 15. Fina obrada gingive s keramičkim svrdlom 16. Zaštitni lak na SIC 17. Određivanje boje zuba 18. Infiltracijska anestezija kod djece do 15. Godina 19. Provodna anestezija kod djece do 15. Godina 20. Vađenje stalnih zuba kod djece do 18. Godina 21. Rad s osobama s posebnim potrebama do 18. godina 22. Rad s osobama s posebnim potrebama preko 18. Godina 23. Rad s odraslim anksioznim osobama 24. Termokauterizacija 25. Kontrola rane kod produljenog krvarenja 26. Terapija rane kod produljenog krvarenja 27. Konzultacija sa zubnim tehničarom 28. Ubrušavanje dentalne proteze 29. Ubrušavanje ranijih kontakata zubi zbog prevencije ortodontskih anomalija 30. Aplikacija lijeka u parodontalne džepove 31. Aplikacija lijeka u ranu nakon vadenja zuba 32. Pregled ležećeg/nepokretnog bolesnika na terenu 33. Podizanje zagriza 34. Konzultacije u nazočnosti doktora stomatologije koji bolesnika liječi sa specijalistom 35. Ubilježba međučeljusnih odnosa i prijenos modela u artikulator 36. Kontrola vitaliteta 37. Kontrola osjetljivosti zuba 38. Parodontološki pregled 39. Funkcijski nalaz, pregled stanja žvačnih mišića, palpaciju i auskultaciju čeljusnih zglobova 40. Dodatna kontrola nakon liječenja 41. Očitavanje laboratorijskh dijagnostičkih nalaza 42. Očitavanje CT- ili CBCT-radioloških snimki 43. Planiranje endodontskog zahvata 44. Intrapulpna anestezija 45. Intraligamentalna anestezija 46. Instrumentacija (ručna) korijenskog kanala (po kanalu) 47. Određivanje radne duljine rtg snimkom 48. Određivanje radne duljine elektroničkom napravom 49. Dezinfekcija korijenskog kanala (po kanalu) 50. Primjena intrakanalnih medikamenata (po kanalu)51. Odstranjivanje intrakanalnih medikamenata po kanalu 52. Uklanjanje zaostatnog sloja sa stijenke kanala53. Uklanjanje viška gutaperke  54. Priprema i punjenje korijenskog kanala (po kanalu) – hladna lateralna kondenzacija 55. Rendgenografska kontrola tijekom endodontskog zahvata 56. Rendgenografska kontrola nakon endodontskog zahvata 57. Uklanjanje punjenja iz korijenskog kanala (po kanalu) 58. Replantacija zuba kod avulzije 59. Repozicija zuba u alveoli 60. Incizija submukoznih apscesa (parulisa) u usnoj šupljini i drenaža 61. Hemisekcija zuba 62. Amputacija korijena 63. Uklanjanje polipa gingive 64. Postavljanje šavova 65. Postavljanje ili promjena drenaže 66. Dodatni zahvati sa smetnjama zgrušavanja krvi 67. Uklanjanje šavova 68. Pregled pacijenata za upućivanje na ortodontsku terapiju 69. Liječenje mliječnih zubi 70. Rano otkrivanje karcinoma usne šupljine - redoviti kontrolni pregledi rizične populacije 2x godišnje 71. Izbrusci zuba i protetskih radova u pripremi liječenja oralne sluznice 72. Kiretaža sluznice jezika 73. Primjena lokalnih medilamenata na oralnoj sluznici 74. Topikalna aplikacija lijeka 75. Procjena onkolooškog bolesnika i priprema usne šupljine za onkološko liječenje 76. Timska konzultacija u obradi medicinski kompleksnog bolesnika 77. Ekstrakcija zuba u medicinski kompleksnog bolesnika 78. Sanacija zuba u medicinski kompleksnog bolesnika 79. Pregled i dijagnostika pacijenta s orofacijalnom boli 80. Edukacija skrbnika nepokretnog bolesnika 81. Topikalna fluoridacija u medicinski kompleksnog bolesnika 82. Izrada udlage za topikalnu floridaciju u medicinski kompleksnog bolesnika Djelomično prihvaćen Prihvaća se u odnosu na dostavljanje popis postupaka koji se svakodnevno obavljaju u ordinacijama dentalne medicine. Prima se na znanje preostali dio primjedbe.
48 Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za dječju oftalmologiju i strabizam, Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije za dječju oftalmologiju, KB Sveti Duh, Zagreb I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA , 1.2. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DJECE Preporuča se za dio: 1.2. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DJECE PROMICANJE ZDRAVLJA I PREVENCIJA BOLESTI Sistematski pregled dojenčeta s navršenih 1 mjesec pregled u skladu s doktrinom* nadopuna (obilježeno velikim tiskanim slovima) Napomene: * sistematski pregled dojenčeta u dobi 1. mjeseca, u skladu s doktrinom: Otvaranje osobnog zapisa u informatičkom obliku: uzimanje anamneze - socijalna, obiteljska ,trudnička, perinatalna, uz ciljanu oftalmološku hetetoanamnezu; antropometrijska mjerenja: težina, duljina, opseg glave, po potrebi prsnog koša; mjerenje tjelesne temperature; opći pregled po sustavima (koža i sluznice, glava, vrat, prsni koš, pluća, srce, abdomen, spolovilo, ekstremiteti, kukovi); psihomotorni status; neurološki status; pregled kukova i upućivanje na UZV prema indikaciji, upućivanje nedonoščadi (rođene prije 35 tjedana trudnoće) na UZV mozga, upućivanje na pretragu urina, ultrazvučni pregled bubrega i mokraćnih puteva po indikaciji suspektne anomalije pri fetalnom ultrazvučnom pregledu; upućivanje na II. pregled sluha po planu provjera sluha u dojenčadi pozitivne na prvom stupnju probira; PREGLED VIDA TESTIRANJEM CRVENOG REFLEKSA IZ OČNOG DNA DIREKTNIM OFTALMOSKOPOM; BCG u slučaju kada nije provedeno u rodilištu; uzimanje kapilarne krvi za novorođenački probir u slučajevima u kojima nisu provedeni u rodilištu; savjetovanje o njezi i prehrani; profilaksa rahitisa; profilaksa anemije prema indikaciji REFERENCE: • Brücknerov test: jedna minuta za prevenciju sljepoće Mladen Bušić, Mirjana Bjeloš, Ana Križanović, Benedict Rak, Biljana Kuzmanović Elabjer, Daliborka Miletić, Senad Ramić Paediatr Croat. 2019;63 (suppl 2) • BRÜCKNEROV TEST – ISPITIVANJE CRVENOG REFLEKSA IZ OČNOG DNA Mirjana Bjeloš, Mladen Bušić, Ana Križanović, Benedict Rak, Leon Marković Neonatologija 2019. XXXI tečaj stalnog medicinskog usavršavanja. XXIII. Simpozij hrvatskih neonatologa. Medicinska naklada – Zagreb, Biblioteka stalnog medicinskog usavršavanja, Zagreb 2019. • BRÜCKNEROV TEST – ISPITIVANJE CRVENOG REFLEKSA IZ OČNOG DNA Mirjana Bjeloš, Mladen Bušić, Ana Križanović, Benedict Rak, Leon Marković Tečaj stalnog medicinskog usavršavanja – Neonatologija 2019., KBC Zagreb, Zagreb, 17. svibnja 2019. • „Otkrijte Brücknera!” Mirjana Bjeloš, Mladen Bušić, Ana Križanović Kongres dječjeg zdravlja s međunarodnim sudjelovanjem, Plitivice, 5. listopada 2019. Prihvaćen Prihvaćen.
49 Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA , 1. 1. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U OBITELJSKOJ (OPĆOJ) MEDICINI IV mjera - Cijepljenje - pojedinačna aplikacija vakcine prema kalendaru cijepljenja za osobe u skrbi, obuhvat 90 %. Ovako napisano znači da obiteljski liječnici cijepe i školsku djecu, odnosno ako žele mogu je cijepiti jer to stoji u njihovom programu mjera. Trebalo bi umjesto za osobe u skrbi napisati za osobe u skrbi osim populacije školske djece, kao što je u pedijatriji definirano da se cijepe djeca do dobi od 7 godina iako u skrbi imaju djecu do 15 g.. Prihvaćen Prihvaćen.
50 IVONA GLAVAŠ PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022., I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA  Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju zdravstvene zaštite na pojedinim razinama usmjerenih postizanju gore navedenih ciljeva cilja. S obzirom na osnovne ciljeve plana i programa mjera zdravstvene zaštite (unaprjeđenje zdravlja stanovništva u cjelini, povećanje očekivanog trajanja života i smanjenje smrtnosti, povećanje broja godina života bez bolesti i/ili invalidnosti, osiguranje najviše moguće razine fizičkog i psihičkog zdravlja uz brigu za poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalnog kapaciteta te jačanje odgovornosti svakog građanina za svoje zdravlje), smatramo da imamo pravo predložiti određene preinake. Edukacijski rehabilitatori (defektolozi) jedini su stručnjaci koji su osposobljeni za rad s osobama s različitim teškoćama i vrstama invaliditeta, a sami ciljevi plana i programa mjera zdravstvene zaštite opisuju upravo područje rada kojim se bavimo i usluge koje pružamo. Navodite u uvodnom dijelu i da se po broju korištenih dana bolničkog liječenja na prvom mjestu nalaze mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, a na taj broj se može utjecati pravovremenim uključivanjem u potrebne tretmane. U skupini djece navodite da se kao problemi, između ostaloga, izdvajaju i neurorazvojne i druge kronične degenerativne bolesti koje uzrokuju smetnje u razvoju i invalidnost djeteta. Nadalje, i sami zaključujete da se dugo potiskavani problemi vezano uz duševno zdravlje djece i ostali rizici za zdravlje kao problemi današnjice od javnozdravstvenog značaja mogu riješiti samo intersektorskim pristupom. Edukacijski rehabilitator samostalno obavlja dijagnostiku u području edukacijske rehabilitacije. Određuje vrstu tretmana i provodi ga. Edukacijski rehabilitator obavlja suportivni i savjetodavni rad s obitelji i vrši edukaciju za rad kod kuće; izdaje nalaz i mišljenje o funkcioniranju na nivou grube i fine motorike; spoznaje i razumijevanja, komunikacije, socijalizacije, igre, sposobnosti usmjeravanja pažnje, perceptivno-motoričkih sposobnosti, razvojnih odstupanja i dr.; Edukacijski rehabilitator sudjeluje u radu tima, vodi svu propisanu med. dok., izdaje nalaz i mišljenje. Korisnike na edukacijsko rehabilitacijsku procjenu najčešće upućuju neuropedijatar, pedijatar, obiteljski liječnik, pedopsihijatar, psiholog, logoped, pedagog, učitelj, odgajatelj, CSS ili samoinicijativno roditelji djeteta zbog uočenih odstupanja u razvoju koje ih brine. Radi se o djeci s faktorima rizika za neurološki razvoj, usporenim psihomotornim razvojem, teškoćama s održavanjem pažnje, teškoćama učenja,komunikacijskim teškoćama, adaptacijskim teškoćama, djeci neprimjereno poticanoj u socijalnom razvoju, osobama s kromosomskim aberacijama, metaboličkim bolestima, oštećenjima vida, s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima, poremećajima iz autističnog spektra, poremećajima senzoričke integracije i sl. Upućuju se verbalna i neverbalna djeca te djeca s višestrukim teškoćama. Iz ovoga se može vidjeti da se radi o velikoj dobnoj raznolikosti djece, odraslih osoba i velikoj raznolikosti u pogledu razloga upućivanja korisnika na procjenu i tretman. Naš rad usmjeren je na preveniranje težih oštećenja kod korisnika i poticanje cjelokupnog psihomotornog razvoja u ranoj dobi, a radimo s većinom istom populacijom kao i kolege zdravstveni djelatnici, sudjelujemo u radu tima, radimo ranu intervenciju i radimo rehabilitaciju i habilitaciju osoba svih dobi (stečenih i razvojnih invaliditeta). Poboljšavanjem razine funkcioniranja osobe direktno utječemo svojim radom na kvalitetu života, samostalnost i neovisnost što posljedično povećava funkcionalni kapacitet i doprinosi cjelokupnoj zajednici. Edukacijski rehabilitator je stručnjak koji je završio diplomski studij edukacijske rehabilitacije/defektologije i kao takav jedini ima pravo provoditi prevenciju, dijagnostiku, terapiju, rehabilitaciju, edukaciju, savjetovanje i istraživanje koje se odnosi na osobe s invaliditetom svih vrsta u okviru kompetencija koje su opisane programom obrazovanja. Samim time posjedujemo kompetencije za provođenje velikog broja tih istih mjera zdravstvene zaštite.Samo Ministarstvo zdravstva navodi da će raditi na unaprjeđenju vlastitih kapaciteta za preoblikovanje kako bi se odgovorilo na nove zdravstvene izazove i potrebe stanovništva. S obzirom da se ti novi izazovi i potrebe velikim dijelom odnose i na povećanje broja osoba s invaliditetom u društvu, vjerujemo da svojim kompetencijama doprinosimo djelotvornom i racionalnom provođenju mjera zaštite i unapređenju zdravlja te liječenju i rehabilitaciji bolesnika, te želimo to raditi na ravnopravnoj i nediskriminirajućoj razini. Slijedom navedenog predlažemo: Pod točku I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA dodavanje podtočke 1.15. EDUKACIJSKA REHABILITACIJA MJERA: Mjere promicanja zdravlja i prevencije invaliditeta NAZIV POSTUPKA: Preventivne aktivnosti usmjerene na jačanje kapaciteta roditelja/skrbnika, uže i šire zajednice POPULACIJA: sve dobne skupine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 1 IZVRŠITELJ: Edukacijski rehabilitator/defektolog SURADNICI: Pedijatar, liječnik obiteljske medicine, patronažna sestra, stručni suradnici unutar drugih resora POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 60 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 30 SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA: 1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 1 MJERA: Primjena dijagnostičkih postupaka u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA: Jednostavni edukacijsko-rehabilitacijski pregled POPULACIJA: sve dobne skupine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 3 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator SURADNICI: POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 60 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA: 1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 10 MJERA: Primjena dijagnostičkih postupaka u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA: Edukacijsko-rehabilitacijska obrada dojenčeta i malog djeteta POPULACIJA: 0-5 godina OBUHVAT (%): 100% PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH:2 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator/defektolog SURADNICI POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 90 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA: 1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 3 MJERA:Primjena dijagnostičkih postupaka u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA:Složeni edukacijsko-rehabilitacijski pregled POPULACIJA: od 6.godine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 2 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator/defektolog SURADNICI POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 150 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA: 1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 3 MJERA: Primjena dijagnostičkih postupaka u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA: Primjena specifičnih dijagnostičkih testova i instrumenata POPULACIJA: sve dobne skupine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 2 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator SURADNICI POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 60 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA: 1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 3 MJERA: Primjena terapijskih postupaka u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA: Edukacijsko-rehabilitacijska terapija POPULACIJA: sve dobne skupine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 3 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator/defektolog SURADNICI POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 60 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA:1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 45 MJERA: Primjena terapijskih postupaka u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA: Rana intervencija POPULACIJA: do 3.godine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 2 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator SURADNICI POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 75 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA: 1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 15 MJERA: Terapijski postupci u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA: Grupna terapija POPULACIJA: od 4.godine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 2 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator SURADNICI POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 10-20 min po osiguranoj osobi POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA:1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 3 MJERA: Terapijski postupci u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA: Specifični edukacijsko-reahbilitacijski postupci POPULACIJA: sve dobne skupine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 2 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator/defektolog SURADNICI POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 75 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA: 1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 5 S poštovanjem, Ivona Glavaš Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
51 Mateja Klarić PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022., I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA  Smatram da je izostavljena djelatnost javnih ljekarnika specijalista kliničke farmacije koji mozu uvelike pridonijeti poboljšanju i provoditi zdravstvenu zaštitu, spriječiti pojavu medikacijskih pogrešaka prije nego ijedan drugi zdravstveni djelatnik u primarsnoj zdr praksi a da ne govorimo o dostupnosti zdr zastiteu ljekarnama kao najdostupnijim zdravstvenim ustanovama. Smatram da novim generacijama educiranih stručnjaka se razina profesionalnosti i brige za zdravlje pacijenata u Hrvatskoj revolucionarizirala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
52 Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022., UVOD Nakon teksta "Program cijepljenja je učinkovita preventivna mjera koja je zajedno s drugim preventivnim mjerama dovela do smanjenja pobola od zaraznih bolesti pa je i u budućnosti važno nastaviti njihovo provođenje." trebalo bi dodati tekst vezan uz pad procijepljenosti uzrokovan antivakcinacijskim pokretom te potrebu većeg ulaganja u istraživanje i promidžbu vezanu uz cijepljenje. U tekstu se navodi: "Plan i Program mjera zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj ima četiri osnovna cilja", dok je navedeno pet ciljeva. Također, zbog čega je izdvojeno baš oralno zdravlje? Od svih aspekata zdravlja, samo je izdvojeno oralno u osnovnim ciljevima, što nema smisla. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se dijelu vezano za procjepljenost. U dokumentu nije potrebno navoditi obrazloženja pada procjepljenosti. Prihvaća se u dijelu vezano uz broj ciljeva. Prima se na znanje u odnosu na oralno zdravlje.
53 Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022., UVOD Potrebno je dodati problem pada procijepljenosti i prijetnje ospica, hripavca, ali i nekih drugih bolesti protiv kojih se cijepimo. Ospice nisu eliminirane, kao što piše. Nije prihvaćen U dokumentu nije potrebno navoditi obrazloženja pada procjepljenosti.
54 Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022., UVOD Poštovani, kao voditeljica Poslijediplomskog specijalističkog studija Kreativne terapije na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku u izvođenju Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Medicinskog fakulteta u Osijeku i KBC-a Osijek molim Vas nekoliko dopuna Plana i programa mjera zdravstvene zaštite od 2020. do 2022. na mjestima gdje se spominje ''Kreativna terapija'' a u rubrikama stručnjaka suradnika koji je mogu provoditi kao i u eventualno novim rubrikama u kojima bi se kreativne terapije mogle provoditi, a još nisu navedene. Studijski program Poslijediplomskog specijalističkog studija Kreativne terapije nastao je u suradnji Medicinskog fakulteta i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku po uzoru i pod mentorstvom srodnih studijskih programa iz inozemstva te je odobren od strane Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja 14.7.2016.godine, kao dvogodišnji specijalistički studijski program nakon kojega po završetku specijalizanti stječu naziv sveučilišni specijalist kreativne terapije (univ.spec.art.therap.) s naznakom jednog od četiri smjera (art terapija, terapija pokretom i plesom, muzikoterapija ili dramaterapija). Studijski program bilo kojeg od navedena četiri smjera kreativnih terapija ima obvezne medicinske kolegije poput Razvoj ličnosti 1. i 2., Psihopatologija 1. i 2., Psihoterapijske tehnike (relevantne teorije) 1. i 2., Grupnu analiza 1. i 2., Trening grupe 1.-4. te umjetničku i umjetničko-terapeutsku grupu kolegija koje se odnose na specifičan smjer. Studenti također imaju obveznih od 200 do 400 sati direktnog kliničkog rada pod supervizijom s različitim populacijama u grupnom ili individualnom formatu, a također su i u individualnoj psihoterapiji tijekom studija što odgovara edukacijskim standardima priznatih psihoterapijskih pravaca, kao i standardima koji propisuju krovna međunarodna profesionalna udruženja u Europi i SAD-u. Kliničku praksu naši specijalizanti, između ostaloga, provode u Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek, Zavodu za dječju i adolescentnu psihijatriju u Osijeku, Centru za autizam te u 30-ak drugih udruga i institucija koje obuhvaćaju primjenu kreativnih terapija kao psihosocijalne potpore u radu s različitim populacijama djece i odraslih. U nastavku teksta izdvojene su djelatnosti u koje se sveučilišni specijalist kreativne terapije (univ. spec. art. therap.) može uključiti kao izvršitelj ili suradnik, a na temelju znanja koje stječu bogatim studijskim programom i kliničkom praksom za vrijeme studije, te molim i dopunu vrsta kreativnih terapija kojih ima četiri (art terapija, terapija pokretom i plesom, muzikoterapija i dramaterapija), a u tekstu su navedene samo dvije. S poštovanjem, Doc. art. Sanela Janković Marušić, MA, RDMP Voditeljica studija Poslijediplomski specijalistički studij Kreativne terapije u izvođenju Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku i Medicinskog fakulteta u Osijeku, Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku sjankovicmarusic@aukos.hr sanelajmarusic@gmail.com 2.2.5 DJEČJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA Dječja i adolescentna psihijatrija Dijagnostičke, terapijske i (re-)habilitacijske mjere i postupci: timsko konzultiranje u dječjoj psihijatriji, timska konzultacija proširena djeteta, ekspertiza djeteta, ekspertiza tima (suradnici) Psihoterapija Individualna psihoterapija djeteta: Individualna suportivna psihoterapija (izvršitelj ili suradnici) Grupna psihoterapija djece: Grupna suportivna psihoterapija, grupna suportivna psihoterapija s koterapeutom (izvršitelj ili suradnik) Socioterapija i (re-)habilitacija Individualni postupci: Individualni trening socijalnih vještina (suradnici) Grupni postupci: Grupni trening socijalnih vještina (socioterapija, biblioterapija, kreativna terapija (dodati art terapija, terapija pokretom i plesom, muzikoterapija i dramaterapija) i radna terapija; Grupni trening socijalnih vještina, socioterapija, biblioterapija, kreativna terapija (dodati art terapija, terapija pokretom i plesom, muzikoterapija i dramaterapija) i radna terapija – kompleksna (izvršitelj ili suradnik) Posebne usluge socijalnog radnika za djecu i adolescente (suradnik) 2.2.28. PSIHIJATRIJA Psihijatrija Dijagnostičke, terapijske i rehabilitacijske mjere i postupci: Timska obrada, Timska obrada proširena, Timski sastanak, Timski sastanak prošireni, Ekspertno mišljenje tima (suradnici) Psihoterapija Individualna psihoterapija: Individualna suportivna psihoterapija (izvršitelj ili suradnik) Individualna psihoterapija: Druge metode (izvršitelj ili suradnik) Grupna psihoterapija: Grupna suportivna psihoterapija (izvršitelj ili suradnik) Grupna psihoterapija: Grupna suportivna psihoterapija s koterapeutom (izvršitelj ili suradnik) Individualni postupci: dodati: Kreativne terapije (uključuje art-terapiju, terapiju pokretom i plesom, muzikoterapiju i dramaterapiju) (izvršitelj ili suradnik) Grupni postupci: Kreativne terapije (uključuje art-terapiju, terapiju pokretom i plesom, muzikoterapiju i dramaterapiju) (izvršitelj ili suradnik) Ostali postupci na terenu: Case management: procjena/intervencija na terenu, Psihosocijalni postupci na terenu (suradnik) 3.2.5. ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA I PREVENCIJA OVISNOSTI Mentalno zdravlje Rad na očuvanju mentalnog zdravlja djece i adolescenata s rizičnim ponašanjem, Zaštita mentalnog zdravlja opće populacije (uključujući stariju dob) s ciljem povećanja sposobnosti za suočavanje sa svakodnevnim poteškoćama i krizama te sprečavanja razvoja mentalnog poremećaja (izvršitelj ili suradnik) Rano otkrivanje, dijagnostika i liječenje u osoba s problemima mentalnog zdravlja uključujući rehabilitaciju: osobe s problemima mentalnog zdravlja - Kućni posjet: trening životnih i socijalnih vještina na terenu (suradnik) Prevencija i suzbijanje ovisnosti Savjetovališni rad s povećanim rizikom za razvoj ovisnosti, Rad s osobama koje koriste sredstva ovisnosti i osobama s problemom ovisnosti, uključujući nadzor nad provođenjem specifične medikamentozne terapije te rehabilitaciju i resocijalizaciju (suradnik) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
55 Žarko Ljubić PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022., UVOD Nigdje u tom cijelom materijalu nema niti spomena o modernoj "pošasti" a to je gluhoća! Razvojem novih tehnologija i akustičke opreme omogućeno je izživljavanje prekomjernom razinom glazbene buke u gotovo svim segmentima društva ( priredbe, adventi, caffe barovi, disko klubovi, automobili , stanovi , poslovni prostori ,...itd). Cijeli napredni svijet je postavio rigorozne uvjete glazbene reprodukcije na javnim mjestima i prostorima , a vi ovdje to niti ne spominjete kao : PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE MLADIH I OSTALIH GRAĐANA U SVEZI OGRANIČAVANJA GLAZBENE I OSTALE BUKE NA JAVNIM PROSTORIMA I OBJEKTIMA. Naguhost i gluhoća postaju , naročito kod mladih, postaju sve veći problem jer se dobiva sve veći broj mladih invalida sa kojima društvi ne zna što bi. Da ne spominjem pošasti kao svakodnevni i cijelodnevni boravak u zarvorenim prostorima ( caffe barovi, noćni klubovi, diskači itd.) gdje stalno trešti glazba iznad 65 dD(A) snage. Mislim da tomu trebate posvetiti daleko većeću pažnju u Planu i programu mjera zdravstvene zaštite kao i u donošenju novih daleko rigoroznijih Pravilnika i Zakona u pogledu ograničavanja razine glazbene i ostale buke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
56 IVONA GLAVAŠ PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022. Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju zdravstvene zaštite na pojedinim razinama usmjerenih postizanju gore navedenih ciljeva cilja. S obzirom na osnovne ciljeve plana i programa mjera zdravstvene zaštite (unaprjeđenje zdravlja stanovništva u cjelini, povećanje očekivanog trajanja života i smanjenje smrtnosti, povećanje broja godina života bez bolesti i/ili invalidnosti, osiguranje najviše moguće razine fizičkog i psihičkog zdravlja uz brigu za poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalnog kapaciteta te jačanje odgovornosti svakog građanina za svoje zdravlje), smatramo da imamo pravo predložiti određene preinake. Edukacijski rehabilitatori (defektolozi) jedini su stručnjaci koji su osposobljeni za rad s osobama s različitim teškoćama i vrstama invaliditeta, a sami ciljevi plana i programa mjera zdravstvene zaštite opisuju upravo područje rada kojim se bavimo i usluge koje pružamo. Navodite u uvodnom dijelu i da se po broju korištenih dana bolničkog liječenja na prvom mjestu nalaze mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja, a na taj broj se može utjecati pravovremenim uključivanjem u potrebne tretmane. U skupini djece navodite da se kao problemi, između ostaloga, izdvajaju i neurorazvojne i druge kronične degenerativne bolesti koje uzrokuju smetnje u razvoju i invalidnost djeteta. Nadalje, i sami zaključujete da se dugo potiskavani problemi vezano uz duševno zdravlje djece i ostali rizici za zdravlje kao problemi današnjice od javnozdravstvenog značaja mogu riješiti samo intersektorskim pristupom. Edukacijski rehabilitator samostalno obavlja dijagnostiku u području edukacijske rehabilitacije. Određuje vrstu tretmana i provodi ga. Edukacijski rehabilitator obavlja suportivni i savjetodavni rad s obitelji i vrši edukaciju za rad kod kuće; izdaje nalaz i mišljenje o funkcioniranju na nivou grube i fine motorike; spoznaje i razumijevanja, komunikacije, socijalizacije, igre, sposobnosti usmjeravanja pažnje, perceptivno-motoričkih sposobnosti, razvojnih odstupanja i dr.; Edukacijski rehabilitator sudjeluje u radu tima, vodi svu propisanu med. dok., izdaje nalaz i mišljenje. Korisnike na edukacijsko rehabilitacijsku procjenu najčešće upućuju neuropedijatar, pedijatar, obiteljski liječnik, pedopsihijatar, psiholog, logoped, pedagog, učitelj, odgajatelj, CSS ili samoinicijativno roditelji djeteta zbog uočenih odstupanja u razvoju koje ih brine. Radi se o djeci s faktorima rizika za neurološki razvoj, usporenim psihomotornim razvojem, teškoćama s održavanjem pažnje, teškoćama učenja,komunikacijskim teškoćama, adaptacijskim teškoćama, djeci neprimjereno poticanoj u socijalnom razvoju, osobama s kromosomskim aberacijama, metaboličkim bolestima, oštećenjima vida, s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima, poremećajima iz autističnog spektra, poremećajima senzoričke integracije i sl. Upućuju se verbalna i neverbalna djeca te djeca s višestrukim teškoćama. Iz ovoga se može vidjeti da se radi o velikoj dobnoj raznolikosti djece, odraslih osoba i velikoj raznolikosti u pogledu razloga upućivanja korisnika na procjenu i tretman. Naš rad usmjeren je na preveniranje težih oštećenja kod korisnika i poticanje cjelokupnog psihomotornog razvoja u ranoj dobi, a radimo s većinom istom populacijom kao i kolege zdravstveni djelatnici, sudjelujemo u radu tima, radimo ranu intervenciju i radimo rehabilitaciju i habilitaciju osoba svih dobi (stečenih i razvojnih invaliditeta). Poboljšavanjem razine funkcioniranja osobe direktno utječemo svojim radom na kvalitetu života, samostalnost i neovisnost što posljedično povećava funkcionalni kapacitet i doprinosi cjelokupnoj zajednici. Edukacijski rehabilitator je stručnjak koji je završio diplomski studij edukacijske rehabilitacije/defektologije i kao takav jedini ima pravo provoditi prevenciju, dijagnostiku, terapiju, rehabilitaciju, edukaciju, savjetovanje i istraživanje koje se odnosi na osobe s invaliditetom svih vrsta u okviru kompetencija koje su opisane programom obrazovanja. Samim time posjedujemo kompetencije za provođenje velikog broja tih istih mjera zdravstvene zaštite.Samo Ministarstvo zdravstva navodi da će raditi na unaprjeđenju vlastitih kapaciteta za preoblikovanje kako bi se odgovorilo na nove zdravstvene izazove i potrebe stanovništva. S obzirom da se ti novi izazovi i potrebe velikim dijelom odnose i na povećanje broja osoba s invaliditetom u društvu, vjerujemo da svojim kompetencijama doprinosimo djelotvornom i racionalnom provođenju mjera zaštite i unapređenju zdravlja te liječenju i rehabilitaciji bolesnika, te želimo to raditi na ravnopravnoj i nediskriminirajućoj razini. Slijedom navedenog predlažemo: Pod točku I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA dodavanje podtočke 1.15. EDUKACIJSKA REHABILITACIJA MJERA: Mjere promicanja zdravlja i prevencije invaliditeta NAZIV POSTUPKA: Preventivne aktivnosti usmjerene na jačanje kapaciteta roditelja/skrbnika, uže i šire zajednice POPULACIJA: sve dobne skupine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 1 IZVRŠITELJ: Edukacijski rehabilitator/defektolog SURADNICI: Pedijatar, liječnik obiteljske medicine, patronažna sestra, stručni suradnici unutar drugih resora POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 60 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 30 SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA: 1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 1 MJERA: Primjena dijagnostičkih postupaka u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA: Jednostavni edukacijsko-rehabilitacijski pregled POPULACIJA: sve dobne skupine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 3 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator SURADNICI: POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 60 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA: 1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 10 MJERA: Primjena dijagnostičkih postupaka u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA: Edukacijsko-rehabilitacijska obrada dojenčeta i malog djeteta POPULACIJA: 0-5 godina OBUHVAT (%): 100% PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH:2 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator/defektolog SURADNICI POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 90 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA: 1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 3 MJERA:Primjena dijagnostičkih postupaka u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA:Složeni edukacijsko-rehabilitacijski pregled POPULACIJA: od 6.godine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 2 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator/defektolog SURADNICI POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 150 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA: 1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 3 MJERA: Primjena dijagnostičkih postupaka u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA: Primjena specifičnih dijagnostičkih testova i instrumenata POPULACIJA: sve dobne skupine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 2 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator SURADNICI POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 60 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA: 1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 3 MJERA: Primjena terapijskih postupaka u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA: Edukacijsko-rehabilitacijska terapija POPULACIJA: sve dobne skupine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 3 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator/defektolog SURADNICI POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 60 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA:1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 45 MJERA: Primjena terapijskih postupaka u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA: Rana intervencija POPULACIJA: do 3.godine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 2 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator SURADNICI POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 75 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA: 1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 15 MJERA: Terapijski postupci u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA: Grupna terapija POPULACIJA: od 4.godine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 2 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator SURADNICI POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 10-20 min po osiguranoj osobi POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA:1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 3 MJERA: Terapijski postupci u edukacijskoj rehabilitaciji NAZIV POSTUPKA: Specifični edukacijsko-reahbilitacijski postupci POPULACIJA: sve dobne skupine OBUHVAT (%): 100 PROCJENA BROJA PROVEDENIH POSTUPAKA GODIŠNJE U RH: 2 IZVRŠITELJ: edukacijski rehabilitator/defektolog SURADNICI POTREBNO VRIJEME ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: 75 POTREBNO VRIJEME SURADNIKA ZA PROVOĐENJE POSTUPKA: SPECIFIKACIJA NIVOA NUŽNOSTI PROVOĐENJA POSTUPKA: 1 OBRAZLOŽENJE NIVOA NUŽNOSTI: Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom BROJ OPTIMALNO PROVEDENIH POSTUPAKA PO TIMU U MJESEC DANA: 5 Pod točku 1.2. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DJECE ZDRAVSTVENA ZAŠTITA PREDŠKOLSKE DJECE- PROMICANJE ZDRAVLJA I PREVENCIJA BOLESTI: u mjeru “Kontinuirano praćenje djece sa specifičnim rizicima po zdravlje i kronično bolesne djece” pod suradnike dodati i “edukacijski rehabilitator/defektolog”. OSTALE MJERE: u mjere “Suradnja i koordinacija s drugim djelatnostima primarne zdravstvene zaštite”, “Suradnja s drugim stručnjacima izvan primarne zdravstvene zaštite”, “Suradnja sa specijalističko-konzilijarnim i bolničkim djelatnostima” pod suradnike dodati i “edukacijski rehabilitator/defektolog”) Pod točku 1.6. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA PATRONAŽNU DJELATNOST U mjere “2.5. Patronažna zaštita djece u maloj i predškolskoj dobi”, “2.6. Patronažna zaštita školske djece i adolescenata”, “3.4. Patronažna zaštita kronično bolesne i rizično ugrožene djece”, “3.6. Patronažna zaštita osoba s invaliditetom” pod suradnike dodati i “edukacijski rehabilitator/defektolog”. Pod točku 1.8. SPECIFIČNE I PREVENTIVNE MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJECU I MLADEŽ ŠKOLSKE DOBI TE REDOVITE STUDENTE PROBIRI U TIJEKU OSNOVNOG I SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA (SKRININZI), u mjeru “Skrininzi koji se preporučuju u učenika i studenata s rizikom” pod suradnike dodati “edukacijski rehabilitator/defektolog). ZAŠTITA I UNAPRJEĐENJE ŠKOLSKOG OKRUŽENJA, u mjeru “Kontrola uvjeta obrazovanja za djecu i studente s teškoćama u razvoju” pod suradnike dodati “edukacijski rehabilitator/defektolog”. SAVJETOVALIŠNI RAD, pod mjere “Savjetovanje učenika i studenata s problemima učenja”, “Savjetovanje učenika i studenata s kroničnim poremećajima zdravlja”, “Savjetovanje i konzultacije s stručnim suradnicima škole i nastavnicima”, “Savjetovanje roditelja/staratelja” i “Savjetovanje obitelji” pod suradnike dodati “edukacijski rehabilitator/defektolog”. AKTIVNA SKRB, pod mjeru “Aktivna skrb o učenicima s teškoćama u psihičkom ili fizičkom razvoju” pod suradnike dodati “edukacijski rehabilitator/defektolog”. UTVRĐIVANJE PSIHOFIZIČKE SPOSOBNOSTI UČENIKA I PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA, pod mjere “Timska sinteza”, “Prilagodba ispitne tehnologije na državnoj maturi”, “Ekspertiza vezana uz uvođenje pomoćnika u nastavi ili stručno-komunikacijskih posrednika Pod točkom 2.2.5. DJEČJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA u mjerama “timsko konzultiranje u dječjoj psihijatriji”, “timska konzultacija proširena djeteta”, “ekspertiza djeteta”, “ekspertiza tima”, “individualna psihodrama”, “individualna psihodinamska psihodrama”, “grupna suportivna psihoterapija s koterapeutom”, “grupna psihodinamska psihoterapija s koterapeutom”, “grupna psihodrama”, “grupna psihodinamska psihodrama”, “tehnike opuštanja u grupi (autogeni trening, progresivna mišićna relaksacija, neurofeedback)”, “obiteljska i bračna psihodinamska psihoterapija”, “obiteljska i bračna psihodinamska psihoterapijsa s koterapeutom”, “Individualni trening socijalnih vještina”, “Terapijska zajednica- velika grupa”, “Grupni trening socijalnih vještina, socioterapija, biblioterapija, kreativna terapija, radna terapija i muzikoterapija- kompleksa” i pod mjere “Ispitivanje razvojnih i drugih poremećaja”; “Individualna terapija razvojnih i drugih poremećaja” i “Posebni individualni terapijski postupci za razvojne i druge poremećaje”, kao i u opisima tima da se umjesto “defektolog i/ili edukator rehabilitator” navodi “edukacijski rehabilitator/defektolog. Radi se o istom profilu stručnjaka koji se sada vodi pod nazivom edukacijski rehabilitator. Pod mjeru “Dijagnostičke mjere i postupci koje obavljaju klinički psiholozi u psihijatriji, postupak “Timski sastanak” da se u suradnike navede i edukacijski rehabilitator/defektolog. S poštovanjem, Ivona Glavaš Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
57 Hrvatsko društvo za biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022. Sekcija za kliničko inženjerstvo PRIJEDLOG U Plan i program mjera zdravstvene zaštite 2020.-2022. 1) uvrstiti i opisati ulogu i značaj zdravstvenih tehnologija te resurse i upravljanje zdravstvenim tehnologijama u ostvarivanju suvremenih mjera zdravstvene zaštite na svim razinama, i 2) navesti biomedicinske inženjere i medicinske fizičare kao zdravstvene radnike koji sudjeluju u neposrednom provođenju različitih postupaka zdravstvene zaštite, u svim postupcima gdje su trenutno izostavljeni. OBRAZLOŽENJE Biomedicinsko inženjerstvo je inženjerstvo u biologiji i medicini, a kao takvo je krovni pojam inženjerstva i u hrvatskoj biomedicini i zdravstvu. Kliničko inženjerstvo je pak biomedicinsko inženjerstvo u kliničkom okružju. Biomedicinsko inženjerstvo nije samo dio suvremene medicine, već suvremena medicina ponajviše i napreduje upravo temeljem i pomoću biomedicinskog inženjerstva, pričem je kliničko inženjerstvo u zdravstvenim ustanovama jedna od glavnih djelatnosti koja zahtijeva specijaliste biomedicinskog inženjerstva [Službeni list Europske unije (2015.)]. Usprkos tome, u hrvatskom Planu i programu mjera zdravstvene zaštite 2020.-2022. ne spominju se ni (zdravstvene) tehnologije ni (biomedicinsko) inženjerstvo, iako u Republici Hrvatskoj ne postoje, primjerice, službeni sustav nomenklature medicinskih uređaja, popisivanja i održavanja medicinskih uređaja, ustroj upravljanja zdravstvenim tehnologijama/medicinskim uređajima, pripadajuća programska podrška, optimiziran poslijetržišni nadzor i dr. [Svjetski atlas medicinskih uređaja Svjetske zdravstvene organizacije (2017.)]. Posljedično se točno ne zna niti broj niti stanje niti načini upravljanja i uporabe medicinskih uređaja u javnom i privatnom sektoru zdravstva, pa se u Hrvatskoj trenutno, između ostalog, godišnje evidentira 50-ak tisuća slučajeva morbiditeta zbog vanjskih uzroka tj. slučajeva bolničkog pobola u stacionarnom dijelu bolnica [Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2018.)]. Nadalje, medicinska pogreška treći je najčešći uzrok smrti u SAD-u, odnosno uzrok 1 od 10 smrti u SAD-u [British Medical Journal (2016.)]. Uz to, postoje na tisuće stručnih i znanstvenih radova u kojima se spominje pojam medicinska pogreška uz pojmove zdravstvena tehnologija ili medicinski uređaj [PubMed, itd. (2020.)]. Nedvojbeno je stoga kako su zdravstvene tehnologije, ključne suvremene sastavnice dobrobiti bolesnika, ujedno i značajne odrednice narušavanja zdravlja i gubitaka života bolesnika kroz neočekivane i neželjene događaje, a upravo je biomedicinsko inženjerstvo imanentno svakoj fazi životnog ciklusa tih i takvih tehnologija, osobito medicinskih uređaja (primjerice anestezioloških, kirurških ili ultrazvučnih uređaja, elektrokardiografa, defibrilatora, dijalizatora, inkubatora, respiratora, infuzora, oslikavajućih sustava i mnogih drugih važnih medicinskih uređaja). Biomedicinski inženjeri su zdravstveni radnici [Zakon o zdravstvenoj zaštiti (2018.), Nacionalna klasifikacija zanimanja (2010.)], a djelatnosti svih hrvatskih zdravstvenih radnika moraju biti regulirane zdravstvenim strukovnim zakonima. Biomedicinski inženjeri su stručnjaci 7. i 8. razine sveučilišnog obrazovanja iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih ili interdisciplinarnih znanost djelatni već desetljećima u području biomedicine i zdravstva kao klinički stručnjaci u najrazličitijim granama kliničke medicine te u poljima javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, veterinarske medicine, dentalne medicine i farmacije, izravno i aktivno sudjelujući u prevencijskim, dijagnostičkim, terapijskim, rehabilitacijskim i palijacijskim postupcima. Osim unaprjeđenja zakonskog mjeriteljstva u zdravstvu, zakonski valja propisati kako bolnice i neovisni ovlašteni stručni tehnički servisi moraju zapošljavati biomedicinske inženjere, kako klinički bolnički centri i kliničke bolnice moraju ustrojavati i odjele biomedicinskog inženjerstva te kako mora postojati specijalizacija iz biomedicinskog inženjerstva, analogno drugim zdravstvenim radnicima iste visokoškolske razine obrazovanja. Istovremeno se sudjelovanje biomedicinskih inženjera u provođenju niza postupaka zdravstvene zaštite mora regulirati, a njihov se rad stručno i vjerodostojno vrjednovati sukladno važnosti i stvarnoj složenosti njihovih poslova. Samo na gore obrazloženi bi se način postigla sigurnost, sljedivost, učinkovitost, djelotvornost te menadžment, osiguranje i kontrola kvalitete zdravstvene zaštite pučanstva primjerene 21. stoljeću te na najveću moguću dobrobit bolesnika i njihovih obitelji, bolničkog osoblja, kliničkih ustanova, zdravstvenog sustava i hrvatskog društva u cjelini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
58 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022. U cijelom tekstu Plana i programa mjera zdravstvene zaštite 2020.-2022. treba izvršiti izmjene na način da se: 1. „Magistar medicinske biokemije“ i „mag. med. biochem.“ zamijeni s „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Senat Sveučilišta u Zagrebu je, na svojoj 16. redovitoj sjednici održanoj dana 08. srpnja 2014. godine, jednoglasno prihvatio prijedlog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za promjenu akademskog naziva „magistar/magistra medicinske biokemije“ u „magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine“, pa bi, sukladno tome, u Planu i programu mjera zdravstvene zaštite 2020.-2022. trebalo koristiti važeći akademski naziv „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ umjesto „magistar medicinske biokemije“, odnosno „mag. med. biochem.“. 2. „Specijalist medicinske biokemije“ zamijeni s „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08), magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine mogu se stručno usavršavati u obliku specijalizacije s nazivom Medicinska biokemija i laboratorijska medicina. Prema tome bi, u Planu i programu mjera zdravstvene zaštite 2020.-2022., trebalo koristiti točan naziv specijalizacije, tj. „specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine“, a ne „specijalist medicinske biokemije“. 3. Brisati „inženjer medicinske biokemije“ budući se radi o nazivu koji nije nikad egzistirao. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija je bila i ostala integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, tako da su, ranijih godina, po završetku istog, studenti stjecali akademski naziv „diplomirani inženjer medicinske biokemije“, a koji naziv je izjednačen s akademskim nazivom „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ 4. Brisati „dipl. ing. med. lab. dijagnostike“, odnosno „diplomirani inženjer medicinske laboratorijske dijagnostike“, kao i „magistar medicinske laboratorijske dijagnostike“. OBRAZLOŽENJE: Navedene profesije nisu priznate, niti Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09), niti Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18 i 125/19), a niti Popisom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj. Prihvaćen Prihvaćen.
59 Hrvatska komora dentalne medicine PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022. KLASA: 030-08/20-01/01 URBROJ: 497-03/8-20-01 U Zagrebu, 07.01.2020. godine PREDMET: Plan i program mjera zdravstvene zaštite 2020. – 2022. – e-savjetovanje Poštovani, ovim putem Vam dostavljamo mišljenje Hrvatske komore dentalne medicine na Plan i program mjera zdravstvene zaštite 2020. – 2022. objavljen na sljedećoj poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=12908. Komora je mišljenja da je na odgovarajući način zastupljeno oralno zdravlje u samom Uvodu Plana i programa zdravstvene zaštite, posebice u poglavlju 4.14. Oralno zdravlje, u kojem su dobro strukturirane mjere za unaprjeđenje oralnog zdravlja najranjivijih skupina stanovništva. Nadalje, na sadržaj tablica pod naslovima 1.3. Program mjera zdravstvene zaštite za dentalnu medicinu i 2.2.3. Dentalna medicina Komora ima niže navedene primjedbe: 1. Navedene tablice u načelu treba u potpunosti doraditi, jer su neodgovarajuće i neprimjenjive u svakodnevnom radu dentalne ordinacije. Kako bismo prikazali apsolutno neodgovarajući broj optimalno provedenih postupaka po timu u mjesec dana koji su propisani u zadnjem stupcu tablica, u nastavku dopisa navodimo nekoliko primjera: - u tablici 1.3., pod stavkom mjere promicanja dentalnog zdravlja i prevencije bolesti, navedeno je 672 dentalnih pregleda trudnica kao broj optimalno provedenih postupaka, što bi značilo da svaki tim treba obaviti 34 pregleda trudnica dnevno, što je potpuno neostvarivo; - pod mjerom dijagnostika i liječenje za postupak propisivanja lijekova na recept propisano je 3360 kao broj optimalno provedenih postupaka po timu u mjesec dana, što je nemoguće, budući da je prosječan broj pacijenata po timu 1800, a da u praksi prosječna ordinacija propiše između 10 i 20 recepata mjesečno; - za postupak izdavanja liječničke ispričnice u dentalnoj zdravstvenoj zaštiti (polivalentna) propisano je 6720 postupaka za broj optimalno provedenih postupaka mjesečno, što bi značilo da svaki tim koji ima prosječno 1800 pacijenata treba mjesečno svakom pacijentu izdati 3 ispričnice mjesečno; - da bi se ostvario broj optimalno provedenog postupka vađenja mliječnog zuba u iznosu od 960, dentalni tim bi mjesečno trebao izvaditi sve mliječne zube od 48 djece; - za obavljanje postupaka navedenih u tablici 2.2.3. Dentalna medicina pod stavkom ortodoncija, u slučaju ispunjenja broja optimalno provedenih postupaka u mjesec dana, bilo bi potrebno 445.75 sati rada mjesečno, odnosno 111 sati tjedno, što je vremenska norma za gotovo tri ortodontska tima. Zaključno, Hrvatska komora dentalne medicine smatra da je posljednji stupac u tablicama, „Broj optimalno provedenih postupaka po timu u mjesec dana“ suvišan te ga je potrebno ukloniti. 2. Glede stavki „Potrebno vrijeme izvršitelja da se provede postupak (u minutama)“ i „Potrebno vrijeme suradnika da se provede postupak (u minutama)“, navodimo kako su iste također nerealne, budući da su navedeni vremenski normativi samo aproksimativne procjene. U realnim uvjetima, rad u ustima odnosno stvarni vremenski normativi potrebni za izvršavanje određenih postupaka se mogu uvelike razlikovati od pacijenta do pacijenta. Zato smatramo kako potrebno vrijeme treba definirati na način da se odredi vremenski period unutar kojega je moguće izvršiti postupak (od – do), po uzoru na slične odredbe u Programu mjera zdravstvene zaštite u obiteljskoj (općoj) medicini. 3. Kao izvršitelj – nositelj tima je naveden doktor dentalne medicine, dok su kao suradnici navedeni medicinska sestra/ medicinski tehničar ili dentalni asistent/ dentalni tehničar. Međutim, broj bodova je određen za doktora dentalne medicine i medicinsku sestru/ dentalnog asistenta, dok nisu određeni bodovi za dentalnog tehničara te iste treba predvidjeti i za dentalnog tehničara. 4. Jednako tako, na popisu postupaka nedostaju određeni postupci iz svih područja specijalnosti i polivalentne dentalne medicine. S obzirom na sve navedeno Hrvatska komora dentalne medicine se obvezuje izraditi precizne tablice, odnosno detaljan pregled cjelokupnog materijala sa korekcijama te isti dostaviti Ministarstvu zdravstva. Stoga Vas molimo za produljenje roka u vremenu od mjesec dana kako bismo mogli dostaviti detaljno razrađene primjedbe. S poštovanjem, PREDSJEDNIK KOMORE Mr. sc. Hrvoje Pezo, dr. med. dent. Prihvaćen Prihvaćen.
60 Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022. U čitavom tekstu naišli smo na niz gramatičkih grešaka i tipfelera. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
61 Hrvatsko društvo za sportsku medicinu, Hrvatski liječnički zbor PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022. Prijedlozi Hrvatskog društva za sportsku medicinu za javnu raspravu: 1. str. 8, umetnuti novu točku 12. Osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite sportaša natjecatelja i rekreativaca te propisivanje zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti obrazloženje: Obzirom na važnost tjelesne aktivnosti i brojnost sudionika u svim oblicima (natjecatelji i rekreativci), osobito djece i mladeži, nužno je osigurati sustav zdravstvene skrbi. Sustav bi se zasnivao na pružanju cjelovite skrbi, kako organizacijski na primarnoj i sekundarnoj razini, tako i uspostavom sustava financiranja potreba. Uzimajući u obzir brojnost sudionika, važnost sporta i tjelesne aktivnosti za zdravlje s jedne strane, a specifičnosti takvih aktivnost s povećanim zahtjevima i rizicima s druge, nameće se potreba sustavnog praćenja i zdravstvene skrbi sportaša. Specijalisti medicine rada i sporta na razini primarne zdravstvene zaštite, temeljem kompetencija proizašlih iz kurikuluma specijalizcije i opremljenošću ordinacija predviđene ''Pravilnikom o minimalnim tehničkim uvjetima'' predstavljaju temelj ovoga sustava u suradnji s obiteljskom i školskom medicinom. 2. str. 11, stavak 5: djelatnost medicine rada i športa ne sadrži posebno istaknute mjere i postupke športske medicine obrazloženje: Hrvatsko društvo za sportsku medicinu je na poziv Hrvatskog liječničkog zbora dostavilo prijedlog Programa zdravstvene zaštite sportaša (popratni tekst s obrazloženjem i tablica Programa i mjera), no u posljednjoj verziji Programa mjera zdravstvene zaštite prije javne rasprave isti se nije uvrstio iz nama nepoznatih razloga. 3. nova točka 1.10. ''Program mjera zdravstvene zaštite u specifičnoj zdravstvenoj zaštiti sportaša-natjecatelja, rekreativaca i sudionika u zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti'' (u prilogu je tablični prikaz prijedloga Programa mjera zdravstvene zaštite svih sudionika u organiziranom sportu, rekreaciji i zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti) Obrazloženje navedenih prijedloga: Sportska medicina kao specijalizacija postoji u okviru specijalizacije Medicine rada i sporta već četrnaest godina te je trenutno u Republici Hrvatskoj radno aktivno više od 140 specijalista. Sportska medicina u okviru primarne, preventivne zdravstvene zaštite zauzima posebnu ulogu u provođenju preventivnih zdravstvenih pregleda sportaša (prethodni, periodični i izvanredni) te obuhvaća mjere zaštite i unaprjeđenja fizičkog i mentalnoga zdravlja sportaša natjecatelja i rekreativaca s ciljem utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za natjecateljsko ili rekreativno bavljenje sportskom aktivnosti. Također, ima vrlo bitnu ulogu u propisivanju i praćenju učinaka zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti. Hrvatsko društvo za sportsku medicinu, Hrvatskog liječničkog zbora (HDSM) slijedom dobre dosadašnje suradnje s Ministarstvom zdravstva, Središnjim državnim uredom za šport, Hrvatskom liječničkom komorom, Nacionalnim sportskim savezima, Društvom sportaša veterana i rekreativaca... daje doprinos unaprjeđenju zdravstvene skrbi sportaša kroz transparentan, održiv i cjelovit sustav razvoja sporta i zdravlja sportaša temeljem prikladnog zakonodavnog okvira. Uloga sporta u ostvarivanju zdravije nacije jedno je od temeljnih načela koje promovira Nacionalno vijeće za sport s ciljem smanjenja pojavnosti prekomjerne tjelesne težine i niza kroničnih bolesti koje smanjuju kvalitetu života, ugrožavaju živote pojedinaca te predstavljaju opterećenje za njihove obitelji, zajednicu te za proračune zdravstva i gospodarstva. Unatoč dobrobitima tjelesne aktivnosti, karakteristike i zahtjevi pojedinih sportskih i tjelesnih aktivnosti nose povećani zdravstveni rizik u zdravih odraslih osoba, a osobito u onih najmlađih u fazi rasta i razvoja – djece, koja predstavljaju najbrojniju i najosjetljiviju sportski aktivnu populaciju. Iz navedenog se nameće potreba za neizostavnom, stalnom i sustavnom zdravstvenom skrbi svih sudionika u sustavu sporta, rekreacije i zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti. Zakonom o sportu (NN 71/06 čl.75 i čl.76) te novim Nacrtom prijedloga Zakona o sportu propisani su redoviti pregledi sportaša-natjecatelja u vremenskom periodu od 6 mjeseci. Ove preglede provode specijalisti medicine rada i sporta i u njima se utvrđuje zdravstvena sposobnost sudjelovanja u sportskoj pripremi-treningu kao i sportskim natjecanjima. Djelomično prihvaćen Pod naslovom MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE SU: iza točke 14. dodaje se točka 15. koja glasi: “15. Mjere vezane uz zaštitu i unapređenje zdravlja sportaša”. U skladu s novo predloženom mjerom pod točkom 1. Naslov PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA dodaje se točka 1.15. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE SPORTAŠA. Iz tablice 1.9. pod naslovom “Program mjera zdravstvene zaštite u specifičnoj zdravstvenoj zaštiti radnika TABLIČNI PRIKAZ pod naslovom “Prethodni, periodični i izvanredni pregledi sportaša natjecatelja,rekreativaca i polaznika programa zdravstveno umjerenog vježbanja” izdvojen je kao zasebna tablica s pripadajućim brojem 1.15.
62 HRVATSKO DRUŠTVO ZA MEDICINU RADA HRVATSKOG LIJEČNIČKOG ZBORA PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022. Poštovani, Hrvatsko društvo za medicinu rada očituje se na prijedlog Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu u ovom savjetovanju: "Namjenski pregledi za izdavanje potvrda i stručnih mišljenja (ekspertize)" U Postupku promijeniti u: "Pregled se provodi u ambulanti, u svrhu utvrđivanja zdravstvenog stanja, sposobnosti ili kontraindikacija zbog određenih okolnosti, situacije ili promjene. Uključuje ciljano i namjensko: uzimanje anamneze, prikupljanje medicinske dokumentacije i ciljani somatski pregled - pregledi za izdavanje potvrde za upis u srednju, višu, visoku školu ili fakultet ako to zahtijeva odabir školovanja" Navedeni prijedlog je u suprotnosti s odredbama Jedinstvenog popisa zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovnih programa u svrhu upisa u 1. razred srednje škole https://www.upisi.hr/docs/Jedinstveni%20popis%20zdravstvenih%20kontraindikacija.pdf Citirani prijedlog je nedostatan i u opsegu pregleda i u opsegu funkcionalnih testiranja predviđenih zdravstvenih zahtjeva za upis u pojedine visokoškolske ustanove odnosno zdravstvenih zahtjeva za zapošljavanje u zvanju koje se stječe završetkom školovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
63 Marija Posavec PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022. Poštovani, Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu HLZ predlaže izmjene u vidu jasnije definiranih postupaka unutar mjera i usklađivanje s nazivljem srodnih struka. Dostavljamo konkretne prijedloge izmjena u objavljenom tekstu. S poštovanjem, Prim. Marija Posavec, dr.med., spec. školske med. Predsjednica Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu HLZ Promijeniti naziv: 1.8. PROGRAM MJERA SPECIFIČNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJECU I MLADEŽ ŠKOLSKE DOBI TE REDOVITE STUDENTE Specifična zdravstvena zaštita za djecu i mladež školske dobi i redovite studente koja se provodi na primarnoj razini zdravstvene zaštite Uz naziv kolone Postupci dodati oznaku **** Dodati naziv prvoj skupini mjera: SISTEMATSKI I PREVENTIVNI PREGLEDI U mjerama Sveobuhvatnih sistematskih pregleda u Postupcima izbrisati sadržaj jer je isti naveden u objašnjenju oznake na kraju tablice. U mjeru Kontrolni pregledi nakon preventivnih pregleda: Pod Populacija dodati "i studenti" Pod Postupci dodati "ili nevezano uz preventivni pregled" Pod mjeru Namjenski pregledi za izdavanje potvrda Novi naziv mjere "Namjenski pregledi za izdavanje potvrda i stručnih mišljenja (ekspertize)" U Postupku promijeniti u: "Pregled se provodi u ambulanti, u svrhu utvrđivanja zdravstvenog stanja, sposobnosti ili kontraindikacija zbog određenih okolnosti, situacije ili promjene. Uključuje ciljano i namjensko: uzimanje anamneze, prikupljanje medicinske dokumentacije i ciljani somatski pregled - pregledi za izdavanje potvrde za upis u srednju, višu, visoku školu ili fakultet ako to zahtijeva odabir školovanja - pregled prije prijema u đački ili studentski dom - pregledi za potrebe vještačenja (koji ne uključuju primjerene oblike školovanja) o: potrebi za pomoćnikom u nastavi/stručno komunikacijskim posrednikom; utemeljenosti mirovanja studentskih obveza zbog zdravstvenih razloga; potrebi prilagodbe državne mature; profesionalnom usmjeravanju; i sl. - pregledi za potrebe utvrđivanja privremenih prilagodbi uvjeta školovanja kod akutnih promjena zdravstvenog stanja - ostali pregledi u svrhu utvrđivanja sposobnosti i kontraindikacija u vezi odlaska na organizirani odmor, izvanučioničku nastavu, sudjelovanje u specifičnim segmentima nastave i sl. - ostali namjenski pregledi i izdavanja potvrda na zahtjev****" U Obuhvatu promijeniti u "25%" Nakon mjere Namjenski pregledi za izdavanje potvrda i stručnih mišljenja (ekspertize) dodati novu mjeru "Stručna mišljenja (ekspertize)" Tekst za ostale predviđene opise dodati ovim redom: "Učenici sa psihofizičkim poteškoćama i poremećajima"/ "Sinteza nalaza i postupaka te konačna ekspertna procjena nakon provedenog namjenskog pregleda: Ekspertiza o potrebi za pomoćnikom u nastavi/stručno komunikacijskim posrednikom Ekspertiza o potrebi mirovanja studentskih obveza zbog zdravstvenih razloga Ekspertiza o potrebi prilagodbe državne mature Ekspertiza o profesionalnom usmjeravanju Ostale ekspertize na zahtjev"/ "3"/ "15% populacije u skrbi"/ "doktor medicine, specijalist školske i adolescentne medicine** prvostupnica/prvostupnik sestrinstva"/ "120" / "1" / "Za učenike s teškoćama u razvoju i/ili zdravstvenim teškoćama "/ / / "150" Nakon mjere Stručna mišljenja (ekspertize) dodati novu mjeru "Potvrde" Tekst za ostale predviđene opise dodati ovim redom: "Izdavanje potvrde nakon provedenog namjenskog pregleda: Potvrda za upis u srednju, višu, visoku školu ili fakultet ako to zahtijeva odabir školovanja - Potvrda o pregledu prije prijema u đački ili studentski dom - Potvrda o privremenoj prilagodbi uvjeta školovanja kod akutnih promjena zdravstvenog stanja - Potvrda o sposobnosti i kontraindikacijama u vezi odlaska na organizirani odmor, izvanučioničku nastavu, sudjelovanje u specifičnim segmentima nastave i sl. - Potvrda o provedenim ostalim namjenski pregledi na zahtjev"/ "3"/ "15% populacije u skrbi"/ "doktor medicine, specijalist školske i adolescentne medicine**"/ "prvostupnica/prvostupnik sestrinstva"/ "120"/ "1"/ "Za učenike s teškoćama u razvoju"/ / / "150" Promijeniti naziv sljedeće skupine mjere u "PROBIRI (SKRININZI)" U mjeri Poremećaji u spolnom sazrijevanju pod Obuhvat dodati "i jedna generacija studenata" Odmah nakon prethodno navedene mjere dodati novu mjeru "Varikokela" Tekst za ostale predviđene opise dodati ovim redom: "Učenici i studenti pri sveobuhvatnom sistematskom pregledu u osnovnoj školi, srednjoj školi te na studiju"/ "Pregled testisa"/ "6"/ "45% (dječaci u 4 generacije učenika i mladići u 1 generacija studenata)"/ "doktor medicine, specijalist školske i adolescentne medicine**"/ "prvostupnica/prvostupnik sestrinstva" / "8"/ "1" / "svi učenici u predviđenoj generaciji" / / /"420" Pod mjeru Procjena KEP- indeksa (zubna putovnica) u Obuhvat dodati "2 generacije učenika" Promijeniti naziv skupine mjera Tjelesna i zdravstvena kultura u "UTVRĐIVANJE ZDRAVSTVENO STANJA I SPOSOBNOSTI ZA SUDJELOVANJE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE" U mjeri Cijepljenje i docijepljivanje: U Postupku promijeniti tekst u "Prema propisanom programu cijepljenja". Mjere Mo-Pa-Ru, IPV, Di-Te-IPV izbaciti U mjeru Edukacija i informiranje učenika i roditelja koji odbijaju/odgađaju cijepljenje obveznim cjepivima dodati "i studenata" U mjeru Sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti dodati "i studenti" U skupinu mjera Savjetovališni rad dodati mjeru "Savjetovanje učenika i studenata s teškoćama u psihofizičkom razvoju" Tekst za ostale predviđene opise dodati ovim redom: "učenici osnovnih i srednjih škola, redoviti studenti" / "Savjetovanje učenika ili studenata o mogućnostima individualizirane prilagodbe uvjeta školskog okruženja i obrazovnog programa obzirom na specifičnosti teškoća" / "4" / "10% (sve generacije učenika i studenata, cca. 612.000 osoba)" /"doktor medicine, specijalist školske i adolescentne medicine**"/ "prvostupnica/prvostupnik sestrinstva"/ "60" / "1"/ "3 sata/tjedan"/ "7,5 sati na tjedan"/ "13 sati/tjedan"/ "112" Pod mjeru Savjetovanje učenika i studenata po odabiru budućeg zanimanja u Obuhvat promijeniti u "20%" Pod naziv mjere Savjetovanje i konzultacije sa stručnim suradnicima škole i nastavnicima dodati "/visokoškolske ustanove" Pod mjeru Aktivna skrb i savjetovanje učenika i studenata s akutnim poremećajima zdravlja, a posebno onih koji se školuju izvan mjesta prebivališta u Vremenski normativ promijeniti u "60" Pod skupinu mjera Aktivna skrb dodati dvije nove mjere nazivom i opisima kako slijedi: "Dijagnostička obrada upućivanjem u primarni laboratorij" / " Učenici i studenti u skrbi"/ "Propisivanje uputnice sukladno propisanim skrininzima i prema indikaciji"/ "1"/ "doktor medicine, specijalist školske i adolescentne medicine**"/ "prvostupnica/prvostupnik sestrinstva"/"2"/" 1"/ "Učenici i studenti u skrbi / / / / i "Dijagnostička obrada upućivanjem na sekundarnu razinu zdravstvene zaštite"/ "Učenici i studenti u skrbi"/"Propisivanje uputnice za SKZZ prema indikaciji"/ "1"/ "doktor medicine, specijalist školske i adolescentne medicine** "/ "prvostupnica/prvostupnik sestrinstva"/ "2"/"1"/ " Učenici i studenti u skrbi"/ / / / Mjeru Zdravstveni odgoj za učenike prema Nastavnom planu i programu zdravstvenog odgoja propisanom od nadležnog ministarstva kao zasebna aktivnost, promijeniti u "Zdravstveni odgoj za učenike i studente prema definiranim temama: Pravilno pranje zuba po modelu– 1. razred osnovne škole Skrivene kalorije – III. razred osnovne škole Promjene vezane uz pubertet i higijena- V. razred osnovne škole Utjecaj spolno prenosivih bolesti na reproduktivno zdravlje- 1. razred srednje škole Zaštita reproduktivnog zdravlja – II. razred srednje škole" U mjeru Prema zahtjevima i indikacijama kao zasebna aktivnost i/ili integrirana u sistematske preglede i cijepljenja u Populacija dodati "i studenti" Promijeniti naziv skupine mjera u UTVRĐIVANJE PSIHOFIZIČKE SPOSOBNOSTI RADI PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA U sve mjere navedene skupine pod Polulacija dodati "i studenti", pod obuhvat promijeniti u "10%", pod Obrazloženje nivoa nužnosti staviti opis "Za učenike i studente s teškoćama u razvoju i utjecajnim zdravstvenim teškoćama" osim pod Ekspertiza opis "Prema potrebi" Mjeru Ekspertiza preformulirati u Ekspertiza o primjerenom programu školovanja Izbaciti mjere "Državna matura" i "Ekspertiza vezana uz uvođenje pomoćnika u nastavi ili stručno-komunikacijskih posrednika" jer su definirane u skupini Sistematski i preventivni pregledi Objašnjenja uz oznake u tekstu promijeniti: "*. Pregled uključuje: uzimanje i nadopunu općih podataka, osobnu, socijalnu i obiteljsku anamnezu, prikupljanje i uvid u medicinsku dokumentaciju, intervju s razrednikom o prilagodbi na predmetnu nastavu, cjeloviti somatski pregled. Uvid u dosadašnju medicinsku dokumentaciju i osobna anamneza: kronične bolesti, preboljele bolesti, preosjetljivosti, operacije, prehrana, izvanškolske aktivnosti, dob menarhe/polucije, menstruacijski ciklus. Razgovor s razrednikom o prilagodbi na predmetnu nastavu: uzimanje podataka o školskom uspjehu, svladavanju školskog gradiva, smetnjama ponašanja i socijalizaciji; Cjeloviti somatski pregled: mjerenje TM/TV/ITM, krvni tlak/puls; ispitivanje oštrine vida Snellenovim tablicama, inspekcija kože, Cover-test, vanjski pregled nosa, pregled usne šupljine i zuba, utvrđivanje odstupanja u glasu i govoru, palpacija štitne žlijezde, auskultacija srca, pregled spolovila i utvrđivanje spolnog razvoja prema Tanneru i Praderu, pregled periferne cirkulacije, tjelesnog držanja i strukturnih deformacija kralježnice, ostali ciljani pregledi prema indikaciji. **doktor medicine, specijalist školske i adolescentne medicine: specijalist školske medicine - prethodni naziv specijalizacije ***Nivo nužnosti: 1 - obvezno se provode na primarnoj razini zdravstvene zaštite (djelatnost preventivno - odgojnih mjera školske djece i studenata); nivo nužnosti 2 - provodi se na primarnoj razini zdravstvene zaštite u slučaju dostatnih ljudskih kapaciteta; nivo nužnosti 3 - provodi se u slučaju osiguranih dodatnih izvora financiranja odnosno ljudskih i materijalnih resursa koji uz potpunu provedbu 1. i 2. nivoa nužnosti ostavlja prostora i za ove mjere. ****Specifičnost različitih postupaka definirana je šifrarnikom postupaka" Oznake u tekstu je potrebno promijeniti da odgovaraju izmjenama u tekstu. Pod IV. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA ZNAČAJNE ZDRAVSTVENE PROBLEME STANOVNIŠTVA 5.1.3.1. Otkrivanje povišenog krvnog tlaka i verifikacija dijagnoze, 5.2.1.1. a) Edukacija stanovništva od školske dobi nadalje kako spriječiti rak (Europski kodeks protiv raka 2003), pravodobno prepoznati znakove suspektne na maligne bolesti i javiti se svom liječniku i 5.6.6.3. Zdravstveni odgoj osoba koje se susreću u radu s djecom i adolescentima sa šećernom bolešću (odgajatelji u vrtićima, učitelji, profesori, treneri) u Izvršitelje dodati i Nadležni tim školske i adolescentne medicine" Prihvaćen Prihvaćen.
64 Branko Kolarić PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2020. – 2022. Poštovani, imam sugestije za promjenu suradnika u dvije mjere zdravstvene zaštite starijih osoba (3.2.4.) Mjera Cijepljenje osoba starijih od 65 godina Suradnici promijeniti u: dipl. med. sestra doeducirana iz gerijatrijske zdravstvene njege/ /bacc. med. techn./ diplomirani sanitarni inženjer doeduciran iz gerontologije, uz neposredne izvršitelje timove obiteljske medicine Mjera: Prevencija infekcija i epidemija u ustanovama koje zdravstveno skrbe o starijim osobama Suradnici promijeniti u: dipl. med. sestra doeducirana iz gerijatrijske zdravstvene njege/ bacc. med. techn./, diplomirani sanitarni inženjer doeduciran iz gerontologije, uz neposredne izvršitelje timove obiteljske medicine, epidemiološke i mikrobiološke timove ZZJZ na razini primarne zdravstvene zaštite kao i bolnička povjerenstva za sprječavanje i suzbijanje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi u zdravstvenim ustanovama. S poštovanjem, prof.dr.sc. Branko Kolarić, dr.med. Voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" Nije prihvaćen Cjepitelji se utvrđuju sukladno programima cijepljenja, a nazivi suradnika moraju biti u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštitu i podzakonskim aktima.