Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PricewaterhouseCoopers d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Člankom 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 121/19) propisano je dodavanje točke za) u članak 38. stavak 3. Zakona o PDV-u čime se uvodi primjena stope od 13% na „pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu“. Izmjenama stavka 4. istog članka Zakona propisano je da će ministar financija pravilnikom propisati što se smatra pripremanjem i usluživanjem jela i slastica. Međutim iz prijedloga odredbe točke za) koja se dodaje stavku 2. članka 47. Pravilnika o PDV-u proizlazi da pravilnikom nije detaljnije propisano što se, između ostalog, smatra slasticom. Smatramo da će zbog toga u praksi biti poteškoća s primjenom ove odredbe, tj. s primjenom snižene stope budući da slastice odnosno deserti, koji se pripremaju i uslužuju u ugostiteljskim objektima uključuju široku paletu proizvoda. Na primjer, mogu li se shakeovi i slični proizvodi koji se u ugostiteljskom objektu nude kao slastice, tj. deserti smatrati slasticama u smislu članka 38. stavka 3. točke za) Zakona o PDV-u. S obzirom na nejasnoće predlažemo da se odredba dopuni s preciznijom definicijom što se smatra slasticom. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća jer je iz odredbe izmijenjenog članka 47. stavka 2. točke za) Pravilnika o PDV-u razvidno da se radi o posebnom propisu o ugostiteljskoj djelatnosti. Napominje se da pojam jela i slastice ne obuhvaća bezalkoholna pića, tople i hladne napitke te alkoholna pića.
2 HGK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Udruženje računovođa HGK mišljenja je kako iz navedenog teksta nije jasno što se točno smatra jelom jer ne postoji unificirana definicija jela niti je jasno u kojem posebnom propisu bi to trebalo biti definirano. Stoga predlaže da se članak dopuni s točnom definicijom što se smatra jelom ili da se jasno naznači o kojem se posebnom propisu radi. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća jer je je iz odredbe izmijenjenog članka 47. stavka 2. točke za) Pravilnika o PDV-u razvidno da se radi o posebnom propisu o ugostiteljskoj djelatnosti. Napominje se da pojam jela i slastice ne obuhvaća bezalkoholna pića, tople i hlade napitke te alkoholna pića.
3 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5. Poštovani, smatramo da je u članku 47. stavku 2. točki c. iza teksta "te maslinovo ulje" potrebno izvršiti nadopunu i sa tekstom "te mliječni proizvodi iz KN 0405" čime bi se osigurala usklađenost ovog provedbenog propisa sa člankom 38. stavkom 3. točkom c. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19). Naime ovaj provedbeni propis o porezu na dodanu vrijednost se po premetnom poziva na posebni propis o jestivim uljima i mastima koji je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i kojim nisu obuhvaćene sve masti životinjskog porijekla, već samo masti topljene iz masnog tkiva životinja od kojih masno tkivo potječe i koje nisu obuhvaćene člankom 78. Uredbe (EU) br. 1308/2013. kao što je to za mliječne masti obuhvaćene tarifnom oznakom KN 0405. Budući da su mliječni proizvodi iz tarife oznake KN 0405 mazive masti životinjskog porijekla proizvedene od mliječne masti, smatramo da je i na ove prozvode prilikom stavljanja na tržište potrebno primjenivati stopu poreza na dodanu vrijednost od 13% kao što je to slučaj kod svinjske masti, topljene svinjske masti, goveđeg loja i ostalih masti dobivenih topljenjem masnog tkiva životinja, primjerice peradi (kokošja mast, guščja mast, pureća mast i druge), a koje su obuhvaćene posebnim propisom o jestivim uljima i mastima iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Nije prihvaćen Prijedlog da se u primjenu snižene stope PDV-a od 13% uključe i mliječni proizvodi iz KN 0405 nije moguće prihvatiti. Naime sukladno odgovoru Ministarstva poljoprivrede Pravilnik o jestivim uljima i mastima propisuje zahtjeve kvalitete za životinjske masti koje se dobivaju iz masnog tkiva životinje. Stoga, mliječni proizvodi nisu predmet tog Pravilnika te ne mogu biti oporezivi sniženom stopom PDV-a 13%. Prijedlog vezan uz oporezivanje sniženom stopom mliječnih proizvoda analizirat će se i razmotriti prilikom budućih zakonskih izmjena na području PDV-a.
4 Udruženje ugostitelja Split PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Važećim Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost člankom 26. st.2. propisano je: (2) Kod poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju se izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile. Manjkovima uslijed više sile u smislu ovoga Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadežnog tijela za procjenu šteta. Dakle, sukladno ovom stavkom manjkom na koji se ne obračunava i ne plaća PDV se smatra između ostalog samo činjenica ako dobra nestanu prilikom provalne krađe, a što predstavlja samo jedan od kvalificiranih oblika kaznenog djela krađe, što je nepovoljno, nepravedno i u suprotnosti s pravnom stečevinom EU glede obveznika PDV-a. Također ukazuje se na činjenicu da se Uredbom EU o PDV a koja je implementirana u aktualni Zakona o porezu na dodanu vrijednost ne pravi razlika između vrste krađe glede terećenja osobe koja bi trebala platiti pdv na ukradenu robu, odnosno ne pravi se razlika da li se radi o provalnoj krađi, običnoj krađi, osobito drskoj krađi i sl. Nadalje, bitno je za istaknuti da porez na dodanu vrijednost podrazumijeva isporuku dobara, dakle prijenos dobara s dosadašnjeg vlasnika na novog vlasnika. Krađom, pa bez obzira kakva ona bila ne dolazi do isporuke dobara, već osoba koja je ukrala neko dobro postaje nepošteni posjednik stvari a nikako vlasnik iste pa da se stvara obveza plaćanja PDV, ukoliko krađa nije okarakterizirana kao provalna. Takav stav je zauzeo u sud Europske unije u predmetu broj C-435/03 u kojem su stranke bile British American Tobacco International Ltd i Newman Shipping & Agency Company NV protiv Belgische Staat. Dakle, prijedlog je da se iz teksta pravilnika zakona na dodanu vrijednost u članku 26.st.2. pored riječi krađa izbaci riječ provalna. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća, obzirom da je Zakon o PDV-u, a time i Pravilnik o PDV kao provedbeni propis usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ. Sve države članice, pa tako i Republika Hrvatska primjenjuju presude Suda EU. Napominjemo da je pojedine presude Suda EU moguće primijeniti ako je činjenično stanje u određenom slučaju identično okolnostima u presudi.
5 GORDAN JAMBREK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Poštovani, Molim Vas da se razmotri nadopuna članka 51. stavak 1. u smislu da se uz navedene djelatnosti koje su oslobođene plaćanja PDV-a uvrsti i djelatnost osteopatije. Zahtjev temeljim na postojanju hrvatske norme HRN EN 16686: Zdravstvene usluge osteopatije (EN 16686:2015). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.