Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Darko Balog PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 5. Pošto veći dio radnika već ima sklopljene police dopunskog zdravstvenog osiguranja ispravno bi bilo da se omogući refundacija plaćenih troškova radniku. Radi pojednostavljenja praćenja i sklapanja poslica osiguranja propisati jedan iznos i za dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje. Prihvaćen Prihvaćen
2 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 5. Pozdravljamo zakonsko rješenje iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, kojim je propisano da su primici na koje se ne plaća porez na dohodak premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, osiguravatelju odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje, do propisanog iznosa. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak predložen je iznos premije do kojeg se ne plaća porez na dohodak i to 850,00 kn godišnje za dopunsko zdravstveno osiguranje i 1.700,00 kn godišnje za dodatno zdravstveno osiguranje. Prijedlog je društava za osiguranje i Hrvatskog ureda za osiguranje da se točka 38. i točka 39. iz članka 7. Pravilnika objedine te da se utvrdi godišnji iznos za premiju dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, a ne odvojeno za dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje. Naime, cilj je porezne reforme utvrditi pogodnosti za poslodavca odnosno radnika, ali i pojednostaviti administraciju. Obzirom da poslodavci često ugovaraju dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje istovremeno, znatno bi se olakšala procedura ukoliko bi iznos porezno priznatog izdatka bio objedinjen za premiju dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja pod nazivom dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Cilj porezne reforme je i poticanje poslodavca da ugovaranjem dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja za svoje radnike, radnicima omoguće financijsku sigurnost i brže ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu, ostvarivanje prava na usluge koje ne pokriva obvezno zdravstveno osiguranje, smanjenje negativnog učinka apsentizma, ali i rasterećenje obveznog zdravstvenog osiguranja. Pravo rasterećenje obveznog zdravstvenog osiguranja će se dogoditi ukoliko police dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja iznosom omogućavaju usluge na koje se najduže čeka, kao što su magnetska rezonanca ili kompjuterizirana tomografija. Obzirom da se radi o skupljim zdravstvenim uslugama, objedinjavanjem iznosa u Pravilniku dodatno će se potaknuti poslodavce da ugovore upravo takve police. U slučaju da se poslodavac odluči ugovoriti dopunsko zdravstveno osiguranje iznosom je ograničen na osnovno pokriće te neće biti stimuliran ugovoriti pokriće Dopunske liste lijekova na kojoj se nalazi više od 850 različitih lijekova. Objedinjavanjem iznosa, potiče se poslodavce da ugovore upravo one programe koji donose najveću vrijednost za njihove radnike. Prijedlog je da se objedinjeni iznos utvrdi u visini od 3.000,00 kn. Objedinjavanjem i utvrđivanjem iznosa u visini od 3.000,00 kn omogućit će se postizanje efekta ovog kruga porezne reforme, a to je sloboda poslodavca da ugovori program koji je njegovim radnicima uistinu potreban, ugovaranje programa koji ima optimalno pokriće s uslugama na koje se najviše čeka odnosno s uslugama koje ne pokriva obvezno zdravstveno osiguranje, stvarno rasterećenje obveznog zdravstvenog osiguranja kako financijski tako i fizički. Prihvaćen Propisano je da se premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije do 2.500,00 kuna ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.
3 FRAN KUŠETA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Predlažem u članku 32.f dodati stavak 2. koji glasi:Kriterij kontrole ponašanja nije ispunjen ako je posloprimac sukladno propisu o trgovačkim društvima član uprave ili izvršni direktor poslodavca. u članku 32. g dodati stavak 2. koji glasi: Kriterij financijske kontrole nije ispunjen ako je posloprimac sukladno propisu o trgovačkim društvima član uprave ili izvršni direktor poslodavca. u članku 32. h  dodati stavak 2. koji glasi:Kriterij odnosa stranaka nije ispunjen ako je posloprimac sukladno propisu o trgovačkim društvima član uprave ili izvršni direktor poslodavca. Naime, položaj i odnos članova organa trgovačkog društva (prvenstveno uprave) specifičan je i reguliran odredbama ZTD-a. Taj odnos (osobito kod dioničkih društava) ne može biti izjednačen s nesamostalnim radom u situacijama kada ne postoji ugovor o radu, a obzirom na odredbe navedenih članaka pravilnika moglo bi se pogrešno zaključiti kako i kada odnos nije uređen ugovorom o radu člana uprave i društva primitke iz odnosa treba oporezivati kao nesamostalni rad, iako se zapravo treba oporezivati kao drugi dohodak. Navedeno je u skladu i s odredbom Zakona o radu, člankom 4., stavkom 3. koji propisuje da "fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, MOŽE kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca." Ukoliko je dakle osoba član uprave, a nema sklopljeni ugovor o radu njegova naknada ne može se smatrati nesamostalnim radom što se ovim prijedlozima dopuna pojašnjava. Nije prihvaćen U postupku utvrđivanja obilježja nesamostalnog rada uzet će se u obzir svi elementi propisanih kriterija, a za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada u konkretnom odnosu uzimat će se u obzir cjelokupnost odnosa između isplatitelja primitka i fizičke osobe koja ostvaruje primitke (npr. Drugi dohodak)
4 Dubravko Kušeta PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. U čl. 32.i Pravilnika o porezu na dohodak dodaje se stavak koji glasi: Obilježja nesamostalnog rada neće se dokazivati u slučajevima kad isplatitelji primitaka isplaćuju primateljima drugi dohodak sukladno članku 39. Zakona. Razlog za takvu dopunu je u tome što su isplate dohotka od nesamostalnog rada, s jedne strane, i drugog dohotka, s druge strane, uvjetovane isključivo (ne)postojanjem ugovora o radu s poslodavcem pa je ispravno zaključiti da ne smije postojati bilo kakva prisila prema kojoj se primatelja drugog dohotka na bilo koji način može smatrati obveznikom plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Takva bi prisila bila izravno protivna smislu postojanja drugog dohotka kao ravnopravne vrste dohodaka fizičkih osoba te se ovom predloženom dopunom otklanja mogućnost takvog pogrešnog tumačenja i postupanja. Dubravko Kušeta, porezni savjetnik Nije prihvaćen U postupku utvrđivanja obilježja nesamostalnog rada uzet će se u obzir svi elementi propisanih kriterija, a za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada u konkretnom odnosu uzimat će se u obzir cjelokupnost odnosa između isplatitelja primitka i fizičke osobe koja ostvaruje primitke (npr. Drugi dohodak)
5 Darko Balog PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Ovo je pogrešno postavljeno i izazvat će velike probleme u primjeni. Kao prvo ispada da ako bivši poslodavac nema uvid u neiskorišteni iznos odbitka bivšeg radnika ipak ne može koristiti odbitak kod isplate plaće, a prema čl.83.st.4. Zakona PU može ali očito ne mora omogućiti uvid u iskorišteni odbitak. A šta se dešava ukoliko prvo isplaćuje plaću poslodavac za bivšeg radnika? Onda može iskoristiti cijeli odbitak, a novi poslodavac mora kontrolirati iskorištenost odbitka? Šta ako oba isplaćuju plaću isti dan onda ide po sistemu tko prvi njegov odbitak? Ovdje treba i može stajati samo da svako poslodavac ima pravo na korištenje osobnog odbitka radnika prema postotku provedenih sati ili dana rada kod tog poslodavca. Jednostavno rješenje koje se može programski riješiti bez dodatnih uvida u evidenciju PU i bez stresa koji će poslodavac prvi isplatiti plaću. Nije prihvaćen Navedena situacija je moguća. Međutim, napominje se da će poreznim obveznicima koji pravo na osobni odbitak ne iskoriste u tijeku poreznog razdoblja ili iskoriste u iznosu većem nego što im pripada Porezna uprava izvršiti godišnji obračun u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
6 Ivana Banfić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Većina članaka prijedloga Pravilnika je postavljena preširoko, odnosno, ako će ovako biti definirani - sve će biti prepušteno interpretaciji poreznih službenika od slučaja do slučaja. Redom: Čl. 32.a (4) Ako svi kriteriji, tj. obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni, nejasno je koliko njih točno će biti potrebno da Porezna uprava zaključi kako se radi o prikrivenom radnom odnosu? Treba definirati precizno koliko obilježja će biti presudno. Također, s obzirom na to da nisu svi istovrijedni, podijeliti ih po kategorijama jakih i slabih obilježja. Čl. 32.a (5) Što je točno „presudni utjecaj kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom“? Potpuno nejasno i podložno osobnim interpretacijama bez točno određenih mjerila. Također, nedefinirano je što je presudna povezanost, koja je i kolika ne-presudna povezanost? Čl. 32.b (1) Kako će Porezna uprava utvrditi što je „uobičajeno obilježje iskazanog dohotka“ ako paušalni obrtnici često nemaju uobičajena obilježja, odnosno, s jednim klijentom mogu npr. raditi pola godine, pa u drugoj polovici s nizom drugih klijenata? Koji vremenski period će obuhvatiti uspoređivanje obilježja? Čl. 32.d Nastavno na prethodni članak, koje je to točno određeno vremensko razdoblje? Dva mjeseca, pola godine, godinu dana? Nejasno je postavljena i činjenica „načina djelovanja na tržištu“ – što to točno znači? Svaku alineju u članku treba podrobno opisati. Čl. 32. f (2) Svaki poslodavac daje upute za posao posloprimcu, bio u stalnom radnom odnosu ili u povremenom angažmanu. Kako da npr. krojačica-obrtnica ne primi uputu kako popraviti hlače? Ovaj kriterij nema smisla ili ga treba preciznije definirati u smislu sprječavanja istinskih prikrivenih radnih odnosa. (5) Naravno da će bilo koji „poslodavac“ nadzirati dinamiku izvršenja posla. Tada u ovaj kriterij upadaju i soboslikarski obrtnici kojima „poslodavci“ nadziru dinamiku izvršenja posla. Što je kriterij u koji će upasti baš svaki obrtnik. (7) Što se podrazumijeva pod „obučava“? Ako neki klijent u IT sektoru koristi poseban program u svojoj redovnoj djelatnosti, naravno da će dati upute i u slučaju privremenog angažmana obrtniku paušalcu. Čl. 32. g (5) Kriterij isplata u određenim vremenskim razdobljima vrlo je problematičan jer postoje npr. ugovoreni poslovi koji svojim opsegom traju i po nekoliko mjeseci. Što ako je uzajamno dogovoreno obročno plaćanje? Tada bi, prema ovom kriteriju, i to bio prikriveni radni odnos – a ne jednokratni posao na projektu koji traje nekoliko mjeseci. Čl. 32. i Članak je potpuno podložan interpretacijama i nikako nije definiran. Otvara mogućnost za zlouporabu jer svako obilježje nekog poslovnog odnosa može biti među „kriterijima koji nisu navedeni“. Nije prihvaćen Uzimajući u obzir praksu drugih zemalja u kojima propisivanje navedenih odredbi na predloženi način nije polučilo željene rezultate prijedlog se ne prihvaća. Pri propisivanju odredbi u ovom Prijedlogu Pravilnika polazilo se od najčešćih slučajeva koji se mogu pojaviti u praksi.
7 Podravka PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Komentar i prijedlog u vezi članka 7. stavka 39. Pravilnika Komentar Sukladno odredbi u primjeni PU je dala uputu da radnik u jednom poreznom razdoblju (godini) od jednog ili više poslodavaca ne može ostvariti obje vrste primitka po osnovi prehrane. Radnik za trošak prehrane na nivou godine neoporezivo može primiti ili do 5.000,00 kn paušalne naknade ili do 12.000,00 kn na temelju vjerodostojne dokumentacije. Međusobno isključivanje dva oblika naknade za prehranu radnika (a. paušalna naknada i b. naknada po računima) tijekom jednog poreznog razdoblja (godine) u praksi dovodi do poteškoća, posebno u situaciji kada: - radnik tijekom godine mijenja poslodavca - a ti poslodavci su koristili različite pojavne oblike naknade za prehranu. Tada je u praksi često nemoguće za nove zaposlenike uvesti drugačiji pristup od onog usvojenog politikom društva ili kolektivnim ugovorom, te je vrlo vjerojatno da se novom zaposleniku ili neće moći isplaćivati naknada ili će ista biti oporeziva - poslodavac tijekom godine želi promijeniti pojavni oblik naknade (npr. novi kolektivni ugovor i slično). Predlažemo stoga nekoliko mogućih rješenja uočene poteškoće: a - da se međusobno isključivanje pojavnih oblika naknada odnosi na samo jednog poslodavca b- da poslodavac tijekom godine može jedanput izmijeniti pojavni oblik naknade c - da se poreznim razdobljem u smislu tog članka smatra jedan kalendarski mjesec d - da se utvrdi maksimalan godišnji iznos naknade za slučaj da se zaposleniku tijekom godine isplaćuju dvije vrste naknade Za svaku od gore navedenih točaka dajemo i prijedlog teksta Pravilnika Prijedlog A) U članku 7. točki 39 dodaje se tekst koji glasi: Iznimno, ako radnik tijekom poreznog razdoblja promijeni poslodavca, novi poslodavac može za tog radnika promijeniti način isplate naknade za prehranu (naknada iz stavka 2. točke 34 umjesto naknade iz stavka 2. točke 35. i obrnuto). Pri tome se maksimalni iznosi naknada za preostalo razdoblje utvrđuju proporcionalno prema broju preostalih mjeseci i maksimalno propisanih iznosa iz navedenih točki 34. i 35. stavka 2. ovog članka. B) U članku 7. točki 39 dodaje se tekst koji glasi: Iznimno, tijekom jednog poreznog razdoblja poslodavac može promijeniti način isplate naknade za prehranu (naknada iz stavka 2. točke 34 umjesto naknade iz stavka 2. točke 35. i obrnuto). Pri tome se maksimalni iznosi naknada za preostalo razdoblje utvrđuju proporcionalno prema broju preostalih mjeseci i maksimalno propisanih iznosa iz navedenih točki 34. i 35. stavka 2. ovog članka. C) U članku 2. točki 34. tekst „5.000,00 kuna godišnje“ mijenja se tekstom „416,66 kuna mjesečno“, a u točki 35. istog članka tekst „12.000,00 kuna godišnje“ mijenja se tekstom „1.000,00 kuna mjesečno“. U točki 39. iste točke tekst „za isto porezno razdoblje“ mijenja se tekstom „za isti kalendarski mjesec,“ D) Članak 7. točka 39. mijenja se i glasi Radnik u jednom poreznom razdoblju (godini) od jednog ili više poslodavaca može ostvariti obje vrste primitka po osnovi prehrane odnosno da radnik za trošak prehrane na nivou godine neoporezivo može primiti do 6.000,00 kn (ili drugi iznos od 5.000,00 do 12.000,00 kn) kumulativno paušalne naknade i ostvariti troškove prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije nastale za vrijeme radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Nije prihvaćen Mogućnost neoporezive isplate propisana je po radniku. Obzirom na navedeno, neoporeziva novčana paušalna naknada u iznosu do 5.000,00 kuna godišnje za podmirenje troškova prehrane radnika određena je u ukupnom iznosu na godišnjoj razini te navedena naknada isključuje mogućnost troškova prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kuna odnosno mogućnost neoporezive isplate propisana je po radniku.
8 HOK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 14. I ovdje se propisuje dvostruko oporezivanje istog dohotka jer je propisano da je obveznik plaćanja poreza i po rješenju Porezne uprave i u paušalnom iznosu. Nije prihvaćen Ako porezni obveznik ostvaruje dohodak od imovine po dvije različite osnove podliježe plaćanju poreza na dohodak po obje osnove obzirom da se radi o različitoj gospodarskoj biti.
9 HOK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 11. Pitanje prelaska sa paušalnog oporezivanja na utvrđivanje dohotka temeljem poslovnih knjiga ovakvim „polurješenjem“ je protivno svim dosadašnjim praksama. Predlažemo jasno propisati da se nakon prelaska na utvrđivanje dohotka temeljem poslovnih knjiga u primitke i izdatke priznaju sva plaćanja proizašla iz dotadašnjeg poslovanja. Npr. konačna naplata računa iz veljače u srpnju je ta koja je utjecala na promjenu načina obračuna poreza na dohodak. Vašim prijedlogom niti plaća za srpanj ne bi bila priznati trošak u kolovozu? Ovo je potrebno iz razloga što primici koji uslijede nakon premašenog ukupnog iznosa primitaka od 300.000,00 kuna mogu biti posljedica izdataka nastalih prije ispunjenja tog uvjeta za obvezan prijelaz na poslovne knjige, pa onda i te troškove obveznik mora biti u mogućnosti iskazati kroz knjige kao iznose koji umanjuju ostvareni dohodak. Nije prihvaćen Uzimajući u obzir praksu drugih zemalja u kojima propisivanje navedenih odredbi na predloženi način nije polučilo željene rezultate prijedlog se ne prihvaća. Pri propisivanju odredbi u ovom Prijedlogu Pravilnika polazilo se od najčešćih slučajeva koji se mogu pojaviti u praksi.
10 HOK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Ovim se člankom u Pravilnik dodaju novi članci 32.a do 32. k, kojima se uređuju kriteriji za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada. U potpunosti podržavajući poslovanje u skladu s propisima i potrebu da se spriječi izbjegavanje plaćanja poreza, ukazujemo da predložene odredbe sadrže puno nejasnoća i praznina koje će zahtijevati daljnja tumačenja, a time se utvrđivanje postojanja obilježja nesamostalnosti prepušta subjektivnoj ocjeni osobe u nadzoru i stvara pravna nesigurnost jer neće biti moguće unaprijed znati da li je neko postupanje zakonito ili nije. Posebno ističemo kako se u čl. 32.a navodi da se postupak obračuna provodi „neovisno od činjenica“, a takav postupak u kojem se u obzir uzimanju samo jedne vrste činjenica a druge se ne uzimaju o obzir, ne može omogućiti pravu procjenu tj. utvrđivanje stvarnog stanja stvari. To je u suprotnosti s navedenim u st. 3. istoga članka da će se „sagledavati cjelovitost“, uzimajući u obzir sve činjenice i sve elemente. Nadalje, „presudna povezanost“ nije definirana kao ni „presudni utjecaj kontrole“ što također u velikoj mjeri stvara pravnu nesigurnost i prostor za različita tumačenje i odluke. Pokretanje postupka prema čl. 32.b ovisit će o usporedbi i o procjeni odstupanja od uobičajenog što upućuje na zaključak da će se kažnjavati inovativnost u poslu i svaki odmak od „uobičajenog“ koji bi zapravo trebalo poticati jer se samo na taj način može ostvariti konkurentska prednost na tržištu koja se sastoji u ponudi nečeg novog i originalnog, pa time i različitog od uobičajenog. Brojanje partnera također ne bi smjelo biti temelj da se nekoga proglasi „prikrivenim radnikom“ jer je činjenica da veliki gospodarski subjekti surađuju s mnoštvom malih i mikro subjekata, uključivo i samozaposlene osobe, koje su na njih vezane poslovnom suradnjom kao jedini partner, iako pri tome nisu ograničeni i slobodno mogu ugovarati i druge poslovne suradnje, ali za to nemaju kapaciteta. Kriterij kontrole ponašanja u članku 32.f također nije jasno i nedvosmisleno definiran kako bi svatko mogao znati što je dopušteno, a što nije. Primjerice, ugovori o djelu koji su osnova ugovaranja samostalnih poslova ne mogu u potpunosti isključiti obvezu poštivanja uputa naručitelja, bez obzira o kakvom se poslu radilo i bez obzira na samostalnost i poštivanje pravila struke, a isto se odnosi i na definiranje prostora u kojem se posao obavlja, što stranke međusobno i slobodno uređuju ugovorom, kao što je npr. u građevinarstvu uobičajeno ispostavljanje situacija koje su izvještaji o obavljenom poslu i podloga za plaćanje, pa ni to ne može biti kriterij za utvrđivanje prikrivene nesamostalnosti. Isto je i kod ugovaranja cijene prema članku 32.g, jer ugovorna sloboda omogućuje strankama da u cijenu uključe i troškove, kao što su npr. troškovi puta. Pitanje odlučivanja o proizvodima koji će se koristiti kod izvođenja posla kao kriterij nesamostalnosti također je upitno jer se usporedbom s postupcima javne nabave može uočiti da se kod tih postupaka nerijetko vrlo detaljno definira koji i kakvi proizvodi moraju biti dio ponude i to čak do te mjere da se smije navesti tržišni naziv i oznaka nekog proizvoda, ako se uz to doda da mogu biti i svi jednakovrijedni ili slični. Kod usluga o održavanju, posve je uobičajeno plaćanje u jednakim razmacima, pa ni to ne može biti razlog da se utvrdi kako je ugovoreni posao nesamostalni rad. Posebno ističemo da je prijedlog stavka 4. u članku 32.k predstavlja propisivanje dvostrukog oporezivanja. Naime, predviđa se da uplata poreza u paušalu ne umanjuje obvezu za slučaj da se utvrdi postojanje obilježja nesamostalnog rada. Prema takvoj odredbi će izvršitelj posla imati obvezu dodatno platiti porez i doprinose na nesamostalni rad, iako je već za isti primitak platio porez u paušalnom iznosu. Dvostruko oporezivanje nikako nije u skladu s Ustavnim načelom jednakosti i pravednosti oporezivanja., Predlažemo izmijeniti početnu riječ u čl. 32.f do 32.h , s obzirom da termin „polazeći od“ nije uobičajeno koristiti u izvornom hrvatskom zakonodavstvu. Nije prihvaćen Uzimajući u obzir praksu drugih zemalja u kojima propisivanje navedenih odredbi na predloženi način nije polučilo željene rezultate prijedlog se ne prihvaća. Pri propisivanju odredbi u ovom Prijedlogu Pravilnika polazilo se od najčešćih slučajeva koji se mogu pojaviti u praksi.
11 HOK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 5. U stavku 43. članka 7. Pravilnika iza riječi „pričuvniku“ dodaju se riječi niti obrtniku-pričuvniku“. Nije prihvaćen Odredba je usklađena s nadležnim Ministarstvom obrane.
12 HGK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Udruženje računovođa HGK smatra da elementi kriterija za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada nisu dovoljno definirani: - Koja djelatnost i koliko dugo je u redu? - Kakav plan poslovanja i u kojem obliku? - Koji broj poslovnih partnera je prihvatljiv? Sve zajedno može se tumačiti na puno načina i ovisi o onome tko vrši nadzor pa se predlaže jasno definiranje ovih članaka te odgoda primjene dok se navedeno ne definira jer postoji velika mogućnost različitog tumačenja u nadzoru. Nije prihvaćen Uzimajući u obzir praksu drugih zemalja u kojima propisivanje navedenih odredbi na predloženi način nije polučilo željene rezultate prijedlog se ne prihvaća. Pri propisivanju odredbi u ovom Prijedlogu Pravilnika polazilo se od najčešćih slučajeva koji se mogu pojaviti u praksi.
13 SANDRA ZOVKO PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Članak 32.d. Ne shvaćam zašto je bitan "uobičajeni način pronalaska poslovnih partnera te sklapanje poslovnih odnosa". Poslovni partneri se danas nalaze pomoću različtitih platformi, na društvenim mrežama, oglašavanjem u lokalnim medijima, nacionalnim, putem otvorenih natječaja itd. Što bi značio broj poslovnih partnera u kontekstu, primjerice, prevoditelja? U praksi se zna dogoditi da se dogovori suradnja s nekom agencijom koja se nakon toga se ne ostvari ta suradnja jer joj trenutačno ne trebaju vaše usluge ili vam pošalje upit da se registrirate u njezinu bazu podataka. Ubrajaju li se takvi slučajevi u "poslovnu suradnju". 32. f. Naravno da će poslodavac dati upute posloprimcu, pogotovu ako je riječ o prevoditeljima kojima će poslodavac na raspolaganje staviti različite glosare, upute o stilu/tonu prevođenja i sl. Ako se radi o većim ili dugotrajnijim projektima, izgledno je da će se oni isporučitivati prema dinamici koju poslodavac odredi, a njima pak njihov klijent. Praksa je da se prevoditeljima stavljaju na raspolaganju različiti prevodilački alati i alati za kontrolu kvaltiete. Njih je poslodavac sam razvio ili je kupio licenciju. To mu omogućuje a) da nekoliko ljudi istovremeno radi na istom projketu i b) da održava svoju teminološku bazu podataka koja se nalazi na njegovom serveru ili u oblaku i koja se samo privremeno ustupa prevoditelju. U praksi poslodavci daju upute posloprimcima i u vezi s GDPR-om i zaštiti osobnih i povjerljivih podataka. 32. g. Zašto je bitno obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima? Često je slučaj da prevoditelji mjesečno prevode po nekoliko naloga (putem narudžbenice) za agencije. Kako bi se izbjegla nepotrebna papirologija i plaćanje svakog pojedinačnog računa, a i uštedjelo na bankarskim naknadama, inozemne agencije većinom imaju automatizirane sustave plaćanja kojima se jednom mjesečno doznači prevoditelju iznos/honorar za prethodni mjesec. Dinamika plaćanja je isto stvar dogovora između dvije stranke i ovisi od poslo. Neke agencije (poslodavci) imaju valutu plaćanja 15 dana, dok druge 30 dana, treće pak 45 dana i sl. Nije prihvaćen Navedene činjenice se prikupljaju sa svrhom provjere ispunjenja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada. Ukoliko poslovna suradnja nije ostvarena takav odnos se niti ne smatra poslovnom suradnjom u smislu provođenja navedenih odredbi. Uzimajući u obzir praksu drugih zemalja u kojima propisivanje navedenih odredbi na predloženi način nije polučilo željene rezultate prijedlog se ne prihvaća. Pri propisivanju odredbi u ovom Prijedlogu Pravilnika polazilo se od najčešćih slučajeva koji se mogu pojaviti u praksi.
14 Dražen Hudoletnjak PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Članak 32.a (4) - "... svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni." Ovo je previše slobodno definirano. Prema ovoj definiciji bi se moglo tumačiti da čak i ako su samo dva do tri kriterija zadovoljena ili u extremnom slučaju čak i samo jedan od kriterija da je to nesamostalan rad. Obzirom na detaljnost kriterija kako ste ih opisali, ako bi to bio slučaj, time gotovo sve poslove konzultantske prirode praktički dovodite u ilegalni odnos. Ovako kako ste kriterije definirali, ispada da je većina poslovnih odnosa zapravo prikriveni radni odnos. Potrebno je kriterije podijeliti na "jake" i "slabe". Za "jake" možda i možemo reći da već i jedan kriterij oznaćava nesamostalan rad ali za "slabe" treba definirati neki minimalni postotak broja kriterija koji moraju biti zadovoljeni da bi se nešto proglasilo nesamostalnim radom. Npr, ako je zadovoljeno, "više od polovice" ili "više od 60%" slabih i slično. Članak 32.d Ponovno nejasno definirano. Recimo u IT-u, grafičkom dizajnu, marketingu i ostalim sličnim intelektualnim djelatnostima je postalo prilično uobičajeno naći poslovnog partnera negdje van RH i započeti suradnju sa tim poslovnim partnerom. U samom startu kada naš mali poduzetnik tek počinje tu suradnju, njihov odnos po vašim parametrima bi se vrlo lako mogao proglasiti nesamostalnim radom iako on to može i ne mora biti. Često se dogodi da za godinu i pola, dvije ili tri ta suradnja toliko naraste da naš mali poduzetnik počne zapošljavati dodatne ljude za pomoć a tada kada ima dovoljno resursa, počinje tražiti i nove klijente i tek tada nakon dvije ili tri godine rada 1:1 za tu stranu kompaniju, to prestane imati obilježja nesamostalnog rada. Potrebno je ovdje uvesti i vremenski okvir u kojemu mali poduzetnik može raditi za neku kompaniju a da mu se ne gleda baš svaki kriterij jer ovako napisane kriterije nitko neće moći sve izbjeći. Ovdje prvenstveno mislim na poduzetnike koji posluju 1:1 sa kompanijama van RH jer mislim da nam je cilj privlačenje stranog kapitala i investicija kroz mikropoduzetništvo bez obzira što možda takav odnos po nekim parametrima ima elemente nesamostalnog rada. Realno, te kompanije ne žele otvarati podružnice u RH jer je njihov model rada taj da unajmljuju freelancere za svoje potrebe diljem svijeta. Spomenuo sam u prethodnom dijelu da treba razvrstati kriterije na jake i slabe. Jake gdje bi bio dovoljan jedan kriterij da se proglasi nesamostalan rad i slabe gdje bi trebalo postići neki postotak broja u odnosu na broj slabih. Ovo je moj prijedlog: Članak 32.f 1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu -> jaki kriterij; ako se posao može obaviti na drugom mjestu (ovo pogotovo vrijedi za IT, nijedan posloprimac ne treba sjediti kod poslodavca) a poslodavac definira mjesto izvođenja rada, to je nedvojbeno znak prikrivenog radno odnosa 2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao -> slabi kriterij; određene upute kako obaviti posao poslodavac mora dati. recimo ja unajmim nekoga da mi oboji zidove u kući. normalno je da dajem upute koju sobu prvo da boji, koja boja ide na koji zid, u kojem vremenu u danu može doći to raditi. Ovaj kriterij bih čak i brisao jer na ovome po mom mišljenju "padaju" gotovo sve uslužne djelatnosti 3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla -> jaki kriterij; definiranje radnog vremena uz izuzetak povremenih poslovnih sastanaka je očiti znak prikrivenog radnog odnosa 4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca -> jaki kriterij 5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla -> slabi kriterij; ponovno, ako unajmin nekoga da mi oboja zidove u kući i dogovorimo se da će on to završiti za 3 dana, ja kao nalogodavac posla imam pravo nadzirati dinamiku i požurivati izvođaća ako vidim da kasni. ovo nikako nije kriterij koji pokazuje da je nešto nesamostalan rad. 6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca -> jaki kriterij 7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla -> slabi kriterij; upitna je definicija "obučava". ovo je prililčno dvojbeno u IT-u. ako tek krećem sa poslovnom suradnjom sa novim klijentom na njegov postojeći projekt, uobičajeno je da klijent prvih tjedan, dva kroz sastanke objasni način rada, pokaže detalje projekta i slično. Članak 32.g 1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca -> jaki kriterij 2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca -> jaki kriterij 3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla -> slabi kriterij; naravno da poslodavac može i mora do određene točke uvjetovati kojim alatima (proizvodima) i uslugama posloprimac treba obaviti svoj posao. recimo primjer iz IT svijeta, klijent ima projekt koji radi na windowsima i njihov kod je pisan u Visual Studiju. Ne može izvršitelj posla koji je unajmljen da napiše novu komponentu za taj projekt to napisati da radi na Linuxu unutar Eclipse razvojnog okruženja. to što klijent uvjetuje da to bude pod Windows 10 i unutar Visual Studia je legitiman zahtjev i nije oznaka nesamostalnog rada. 4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu -> jaki kriterij 5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima -> slabi kriterij; ovaj kriterij ako bude relevantan će ubiti svaku konzultantsku uslugu a naročito usluge koje naši poduzetnici pružaju firmama van RH. Naravno da kada se ugovara neki posao na projektu koji traje neko duže vrijeme da će doći do toga da će poslodavac redovno mjesećno uplačivati naknadu za suradnju. Često to bude i u istim ili sličnim iznosima. No tu se uopće ne mora raditi o prikrivenom radnom odnosu. Članak 32.h 1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu -> definirajte ovdje točno što to znaći "ima obilježja ugovora o radu". pretpostavljam da ima definirano radno vrijeme, pravo na slobodne dane i pravo na bolovanje te slično? 2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad) -> jaki kriterij 3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu -> slabi kriterij; projekti mogu trajati duže ili kraće. u Americi postoje projekti koji traju godinama i gdje se kontributori priključuju u projekt, rade nekoliko mjeseci ili par godina, odlaze, vraćaju se nakon par godina. osim toga, ako projekt traje i kraće a poslodavac je bio zadovoljan sa onime što mu je posloprimac isporučio, ne vidim zašto bi ugovaranja novog projekta sa istim izvođaćem bio problem. i ja kada uređujem kuću ako sam bio zadovoljan sa građevinarom koji mi je to radio, unajmit ću ga opet za garažu, pa za krovište pa za nešto drugo. 4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca -> slabi kriterij; što ovo uopće znaći? ako programer ima ugovor sa kompanijom koja proizvodi sofver, znaći li to da je to automatski prikriveni radni odnos? ako građevinska firma vidi da ne može odraditi posao na vrijeme i unajmi na osam mjeseci do završetka posla drugu građevinsku firmu ili obrtnika da li je to prikriveni radni odnos? po meni nijedno nije i zato je ovo slabi kriterij. 5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica -> slabi kriterij; ovo ovisi o ugovoru koji je sklopljen. 6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu. -> ovo je upitan kriterij; da li je uobičajeno na tržištu RH ili na tržištu od kuda isplatitelj primitaka dolazi? recimo u Americi je uobičajeno da IT programeri rade kao freelanceri i vanjski suradnici za jednu kompaniju duže vrijeme i to je u redu dok kod nas to nije ispravno. Možda da definirate ovaj kriterij na način "da li je uobičajeno u državi poslodavca/isplatitelja primitka...". Time bi se filtriralo da li tvrtka koja unajmljuje izvršitelje to radi u najboljoj namjeri ili u namjeri prikrivanja nesamostalnog rada. Članak 32.i Ovo je totalno nedefinirano i otvara mogučnost zloupotrebe. Članci 32.j i 32.k Što ovo znaći za nekoga tko ima poslovnu suradnju sa stranom firmom a kojemu se zbog nekog razloga utvrdi nesamostalan rad. Recimo da ta strana firma nema nikakvu namjeru otvarati podružnicu u RH i nema nikakvu namjeru svom posloprimcu dati prava koja proizlaze iz zasnivanja radnog odnosa. Taj posloprimac će u RH biti kažnjen dodatnim porezom i doprinosima dok će istovremeno biti zakinut za prava koja bi imao da je stvarno zaposlen što on realno nije. Da li ćete ga svake godine posebnim riješenjima "kažnjavati" i dodatno se naplaćivati od njega? To mi uopće nema smisla. Dajte prvo definirajte nekakav oblik i zakonski okvir u kom bi takve osobe mogle raditi, nebitno sad koliko i kako će biti oporezovane. Postavke su, radi za stranu kompaniju, strana kompanija nikada neće otvarati podružnicu u RH niti ga želi zaposliti, nego će ga uvijek tretirati kao freelancera. Takvom nekom proglasiti nesamostalan rad je nepošteno jer on nema kako drugačije definirati svoj odnos sa poslodavcem osim kroz obrt ili firmu. To nije autorski rad, mogao bi biti ugovor o djelu ali i ugovor o djelu ima svoje vremensko ograničenje tako da niti to ne prolazi. Nije prihvaćen Uzimajući u obzir praksu drugih zemalja u kojima propisivanje navedenih odredbi na predloženi način nije polučilo željene rezultate prijedlog se ne prihvaća. Pri propisivanju odredbi u ovom Prijedlogu Pravilnika polazilo se od najčešćih slučajeva koji se mogu pojaviti u praksi.
15 MLADEN SKYPALA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Članak 32.a stavak 4. Potrebno je precizirati koji kriteriji obavezno moraju biti zadovoljeni i koliko minimalno preostalih kriterija treba biti zadovoljeno za proglašavanje nesamostalnog rada. Ovako je moguće zbog samo jednog kriterija zadovoljiti formu zakona. Članak 32.a stavak 5. Definirati presudni utjecaj odnosno presudnu povezanost. U kojem zakonu je to definirano? Kako se utvrđuje? Članak 32.d: Potrebno je definirati minimalno i maksimalno vremensko razdoblje jer je ovako veoma arbitrarno može li se promatrati vremenski period od jednog dana! Potrebno je definirati koje se to djelatnosti promatraju i koliki vremenski period obavljanja djelatnosti je sporan ili nije sporan. U svakom slučaju ovo je jako nejasno definirano! Tko utvrđuje uobičajeni način pronalaska poslovnih partnera te sklapanja poslovnih odnosa? Porezna uprava po pojedinim županijama? Koliko poslovnih partnera je potrebno da se ne proglašava nesamostalan rad? Na osnovi kojih je to pokazatelja utvrđeno? Koje su to ostale činjenice koje se ne mogu popisati u pravilniku? Hoće li se po pojedinim slučajevima nekima progledati kroz prste a drugima utvrditi ostale činjenice bitne za oporezivanje. Članak 32.f stavak 1. Ponekad je izvoditelj posla dio većeg tima i zbog potreba projekta efikasnije je da se tim okupi na istom mjestu radi efikasnije suradnje. To što se posao može obavljati na drugom mjestu a zadano je da se obavlja na točno određenoj lokaciji ne može utvrđivati porezna uprava već je to stvar procjene menadžmenta naručitelja posla i projekta. Članak 32.f stavak 2. Davanje uputa kako obaviti određeni posao je često dio standarda kojega treba posao zadovoljiti. Također, pod temom kako obaviti posao često je propisan i način komunikacije koji se također može podrazumijevati pod uputama. Članak 32.f stavak 3 U održavanju često postoje kriteriji zvani SLA kojima je propisano kada partner mora biti dostupan, u kojem roku će reagirati na podneseni zahtjev te koje će alate koristiti u komunikaciji kao i vezano uz rezultate isporuka (na primjer gdje će odlagati produciranu dokumentaciju i slično). Također, ponekada se traži da se dođe na lokaciju ukoliko postoje tehničke poteškoće u udaljenom pristupu kada je isti potreban za obavljanje posla. Članak 32.f stavak 4. Tvrtke (pogotovo u korporacijskom okruženju) žele znati koliko je dio posla realiziran iako nije fakturiran kako bi rasporedili troškove posla na mjesece i godine u kojima su ti troškovi zaista nastupili a ne na kraju perioda. Zbog toga često traže izvještaje o napredovanju posla kako bi ispravno knjižili troškove unutar pojedinog kvartala odnosno godine. Ovo nema veze s utvrđivanjem nesamostalnog posla. članak 32.g stavak 1. Naknade za troškove putovanja su uobičajene klauzule gotovo svakog ugovora kada se zahtjeva prisutnost dobavljača na lokaciji naručitelja (na primjer sastanci, radionice i slično). S obzirom da često nije moguće unaprijed definirati koliko putovanja će biti a vrijednost posla se iskazuje u cijeni čovjek sata ili čovjek dana svi se dodatni troškovi koji mogu biti značajni (poput troškova putovanja i smještaja) ugovaraju kao naplative stavke ugovora iako to ne znači da se radi o nesamostalnom poslu. Članak 32.g stavak 3. Radi kompatibilnosti isporuka koje dobavljač mora isporučiti kao rezultat svojih usluga su često u elektroničkom obliku poput dokumentacije i slično a kako bi naručitelj mogao iskoristiti isporučeno bitno je da se koriste adekvatni alati i formati. Od Microsoft Office-a određene verzije do sustava za korisničku podršku (service desk) i slično a što se sve može podvesti pod ovaj stavak. Je li zahtijevanje isporuke u formatu AutoCad-a za strojare ili arhitekte ili nekog specifičnog alata za građevinske inženjere ili grafičke dizajnere zaista karakteristika nesamostalnog rada? Članak 32.h stavak 1. Koja su to bitna obilježja? Ako ih se ne može definirati pravilnikom kako će ih se moći definirati od strane poreznika na terenu? Ako su to neki skriveni kriteriji tko garantira da su ispravni i da se neće selektivno primjenjivati i da neće svi nadzirani dobavljači biti u istim uvjetima vrednovani po ovom pravilniku. Članak 32.h stavak 2. Koja su to druga prava vezana uz nesamostalan rad? Već sam u jednom prijašnjem stavku komentirao da naknade za troškove putovanja i smještaja ne moraju biti karakteristike samo nesamostalnog rada već su uobičajeni u poslovnim odnosima naručitelja i dobavljača. Članak 32.h stavak 3. Nije jasno smatra li se karakteristikom nesamostalnog posla vezanje uz pojedini projekt ili projekte u nizu ili nevezanost uz projekte i nije jasno koliki vremenski period se smatra nesamostalnim poslom. Potrebno je precizno napisati kriterije a ne ovako nejasno. Na primjer ovdje bi kriterij trebao glasiti da se radi o karakteristici nesamostalnog posla: 'kada je trajanje posla nevezano za projekt ili projekte u nizu koji se odnose na isti trip isporuka' ili nešto slično. Članak 32.h stavak 4. Nije jasno kriterij mjerenja odnosno je li to nekakav postotak. Kako se dolazi do tog postotka odnosno na temelju kojih informacija? Ovo je arbitraran kriterij i podložan je subjektivnom tumačenju pa kao takav predstavlja podlogu za selektivnu primjenu u različitim postupcima unutar pojedine porezne uprave ili u postupanju različitih poreznih uprava. Ako se ne može pravilnikom propisati koje su to djelatnosti (po NKD-u trebalo bi ga drugačije formulirati da ne ostavlja mogućnost selektivnog postupanja ili jednostavno izbaciti. Članak 32.h stavak 5. Nije jasno iz navedenog je li za utvrđivanje nesamostalnog rada bitno da posloprimac može ili ne može raskinuti poslovanje bez materijalnih i financijskih posljedica. Ovo bi trebalo formulirati poput: 'kada posloprimac može raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica' ili 'kada posloprimac ne može raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica' Članak 32.h stavak 6. Tko određuje što je uobičajeno na tržištu? Porezna uprava? Ministarstvo gospodarstva i malog i srednjeg poduzetništva? Ili možda da to utvrđuje HGK? Da bis e izbjegla selektivna primjena ovdje je potrebno jasno utvrditi koje su to djelatnosti kod kojih je uobičajeno angažirati dobavljača na način koji ima određene karakteristike nesamostalnog rada. Na primjer konzultantske usluge, provođenje edukacija, računovodstvene usluge i slično. U svakom slučaju ovdje bi bilo dobro definirati nekoga tko može precizno definirati koji su to 'određeni poslovi' kako bi se izbjegla selektivna primjena zakona i pravilnika u ovom segmentu a koja će se zasigurno pojaviti u praksi i mogla bi biti podloga za zakonsku zabranu primjene ovog pravilnika. Nije prihvaćen Uzimajući u obzir praksu drugih zemalja u kojima propisivanje navedenih odredbi na predloženi način nije polučilo željene rezultate prijedlog se ne prihvaća. Pri propisivanju odredbi u ovom Prijedlogu Pravilnika polazilo se od najčešćih slučajeva koji se mogu pojaviti u praksi.
16 Josip Bernat PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Svakako treba definirati kako se utvrđuje nesamostalan rad, a ne omogućiti proizvoljne odluke kao što to prijedlog zakona omogućuje. Bilo to kroz postotke ili bodovanje pojedinih stavki. Nije prihvaćen Uzimajući u obzir praksu drugih zemalja u kojima propisivanje navedenih odredbi na predloženi način nije polučilo željene rezultate prijedlog se ne prihvaća. Pri propisivanju odredbi u ovom Prijedlogu Pravilnika polazilo se od najčešćih slučajeva koji se mogu pojaviti u praksi.
17 Josip Vinković PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Vrlo je bitno definirati koliko minimalnih obilježja nesamostalnog rada je potrebno da bi se rad proglasio nesamostalnim. Navođenjem da ne moraju svi elementi kriterija biti zadovoljeni istovremeno, bez definiranja koliko minimalno mora biti, stvara se pravna nesigurnost, i mogućnost različitog, proizvoljnog tumačenja propisa te se otvara put za razne malverzacije. Također, dio navedenih kriterija je dio normalne poslovne prakse između dvije pravne osobe - konkretan primjer - razdoblje trajanja posla i naknade u određenim vremenskim razdobljima. Paušalno mjesečno plaćanje, kao i dugogodišnja suradnja nisu karakteristika samo nesamostalnog rada. Primjerice, kao jedan od kriterija naveden je broj poslovnih partnera, to znači da netko može proglasiti nesamostalnim radom ako samostalni poduzetnik radi samo s jednim klijentom, a što je vrlo čest slučaj u IT sektoru, pogotovo kod početnika koji tek kreću u poduzetničke vode. U svim EU zemljama, a i šire na stranicama Poreznih uprava navedeni su jasni primjeri, jasne razlike između samostalnog i nesamostalnog rada, kako bi porezni obveznici mogli sami procijeniti o kakvoj vrsti posla se radi. Potrebno je navesti minimalni postotak kriterija koji se mora ispuniti da bi se rad proglasio nesamostalnim kao što je to nedavno učinjeno i u Srbiji i Rumunjskoj. Apsolutno je neprihvatljivo da nije točno definirano što je to stamostalan, a što nesamostalan rad. Apsolutno je nuzno definirati koliko kriterija mora biti zadovoljeno/pozitivno kako bi se rad proglasio nesamostalnim, kako je to definirano u svim europskim zemljama. Takoder Porezna uprava bi trebala navesti nekoliko primjera sto jest, sto nije nesamostalni rad. Nije prihvaćen Uzimajući u obzir praksu drugih zemalja u kojima propisivanje navedenih odredbi na predloženi način nije polučilo željene rezultate prijedlog se ne prihvaća. Pri propisivanju odredbi u ovom Prijedlogu Pravilnika polazilo se od najčešćih slučajeva koji se mogu primijeniti u praksi.
18 VELIMIR GAJSKI PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Potrebno je navesti minimalni postotak kriterija koji se mora ispuniti da bi se rad proglasio nesamostalnim kao što je to nedavno učinjeno u Srbiji i Rumunjskoj. Također, bilo bi dobro navesti konkretne primjere. Osim toga, dio navedenih kriterija je dio normalne poslovne prakse između dvije pravne osobe - konkretno - razdoblje trajanja posla i naknade u određenim vremenskim razdobljima. Paušalno mjesečno plaćanje, kao i dugogodišnja suradnja nisu karakteristika samo nesamostalnog rada. Također, dopuniti članak 32.i na način da je poduzetniku također dozvoljeno dokazivanje samostalnosti prema kriterijima koji nisu navedeni. Primjerice, u IT industriji - ako programski kod koji je napisan ne pripada kao intelektualno vlasništvo isplatitelju primitka, već izvršitelju posla - onda bi tu valjda trebalo biti jasno da se radi o samostalnom radu. Nije prihvaćen Uzimajući u obzir praksu drugih zemalja u kojima propisivanje navedenih odredbi na predloženi način nije polučilo željene rezultate prijedlog se ne prihvaća. Pri propisivanju odredbi u ovom Prijedlogu Pravilnika polazilo se od najčešćih slučajeva koji se mogu pojaviti u praksi.
19 Vesna Varšava PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Vrlo je bitno definirati koliko minimalno obilježja nesamostalnog rada je potrebno da bi se rad proglasio nesamostalnim. Navođenjem da ne moraju svi elementi kriterija biti zadovoljeni istovremeno, bez definiranja koliko minimalno mora biti, stvara se pravna nesigurnost, i mogućnost različitog, proizvoljnog tumačenja propisa. Primjerice, kao jedan od kriterija naveden je broj poslovnih partnera, to znači da netko može proglasiti nesamostalnim radom ako samostalni poduzetnik radi samo s jednim klijentom, a što je vrlo čest slučaj u IT sektoru, pogotovo kod početnika koji tek kreću u poduzetničke vode. U svim EU zemljama, a i šire na stranicama Poreznih uprava navedeni su jasni primjeri, jasne razlike između samostalnog i nesamostalnog rada, kako bi porezni obveznici mogli sami procijeniti o kakvoj vrsti posla se radi, štoviše ako nisu sigurni mogu se obratiti poreznim tijelima sa konkretnim upitom i odgovor poreznika je onda amen. Nije prihvaćen Uzimajući u obzir praksu drugih zemalja u kojima propisivanje navedenih odredbi na predloženi način nije polučilo željene rezultate prijedlog se ne prihvaća. Pri propisivanju odredbi u ovom Prijedlogu Pravilnika polazilo se od najčešćih slučajeva koji se mogu pojaviti u praksi.
20 Damir Reić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Apsolutno je neprihvatljivo da nije definirano što je to stamostalan, a što nesamostalan rad jer svaka porezna uprava odnosno svaki referent može tumačiti zakon kako on misli da bi trebao glasiti što može za posljedicu imati nedosljednost odluka poreznih uprava oko istih pitanja pri analizi nečijeg poslovanja. Njemačka ima točno definirano ovo tako da nema nesporazuma i pogrešnog tumačenja zakona od strane poreznika. Zašto sve u ovoj državi mora bit nedorečeno? Nije prihvaćen Uzimajući u obzir praksu drugih zemalja u kojima propisivanje navedenih odredbi na predloženi način nije polučilo željene rezultate prijedlog se ne prihvaća. Pri propisivanju odredbi u ovom Prijedlogu Pravilnika polazilo se od najčešćih slučajeva koji se mogu pojaviti u praksi.
21 Saša Tokić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. "(4) U utvrđenju obilježja nesamostalnog rada prema stavku 3. ovoga članka, svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni." Apsolutno je nuzno definirati koliko kriterija mora biti zadovoljeno/pozitivno kako bi se rad proglasio nesamostalnim, kako je to definirano u svim europskim zemljama pa cak i Srbiji. Takoder Porezna uprava bi mogla navesti nekoliko primjera sto jest, sto nije nesamostalni rad iz prakticnih primjera... Nije prihvaćen Uzimajući u obzir praksu drugih zemalja u kojima propisivanje navedenih odredbi na predloženi način nije polučilo željene rezultate prijedlog se ne prihvaća. Pri propisivanju odredbi u ovom Prijedlogu Pravilnika polazilo se od najčešćih slučajeva koji se mogu pojaviti u praksi.
22 Podravka PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Opći komentar • povećanje iznosa neoporezivih prigodnih nagrada (božićnica, regres …) s 2.500,00 na 4.500,00 kuna. Dio poslodavaca kolektivnim ugovorom ima utvrđeno pravo radnika na regres i božićnicu u većem iznosu od 2.500,00 kuna te je navedeno pravo poslodavac povećavao kroz godine, a zakonodavac više od 12 godina nije povećavao neoporezivi iznos odnosno zadnji put je povećan 27.6.2007. s 2.000,00 na 2.500,00 kn. • povećanje iznosa dara u naravi s 600,00 na 1.000,00 kuna Djelomično prihvaćen Neoporeziv iznos prigodnih nagrada povećan je s 2.500,00 na 3.000,00 kuna. Daljnje povećanje neoporezivog iznosa nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira četvrtog kruga poreznog rasterećenja.
23 HGK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 11. Ovim člankom propisuje se mogućnost priznavanja izdataka pri prelasku s utvrđivanja dohotka u paušalnom iznosu na utvrđivanje dohotka temeljem poslovnih knjiga. Udruženje računovođa HGK smatra kako je teško u praksi izračunati koji dio iznosa izdataka pripada primljenoj uplati. Ako je primljena uplata po računu npr. 100.000 kn, a iz te uplate obveznik prelazi s 20.000 kn iznos od 300.000 kn, kako i koliko povezati iznos izdatka? Stoga predlaže da se nastali izdaci plaćeni nakon datuma probijanja praga priznaju u izdatke od sljedećeg mjeseca, a do visine primitaka iz čl. 34. st.9. Djelomično prihvaćen Propisano je da se poreznim obveznicima koji prelaze s utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnosti u paušalnom iznosu na utvrđivanje dohotka na temelju poslovnih knjiga te u poslovne primitke iskazuju razliku primitaka ostvarenu iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, u trenutku iskazivanja tih primitaka u izdacima iskazuju one izdatke koji su izravno vezani uz ostvarivanje tih primitaka poštujući načelo međuzavisnosti primitaka i izdataka te da se izdaci koji će biti plaćeni nakon promjene načina oporezivanja, a zavisni su od primitaka koji su nastali prije promjene načina oporezivanja, neće iskazivati u poslovnim knjigama, već će se kao podatak o plaćanju zabilježiti u popisu primljenih, a neplaćenih računa sukladno pravilniku kojim je uređeno paušalno oporezivanje samostalnih djelatnosti i pravilniku kojim je uređeno paušalno oporezivanje djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova.
24 HGK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 5. Ovim člankom propisuje se visina neoporezivih naknada za premije osiguranje. Udruženje računovođa HGK smatra kako bi osim toga bilo potrebno definirati i način plaćanja premija osiguranja, između ostalog da se naknada može isplatiti i radniku na osnovu potvrde ili ugovora. U suprotnom, mogli bi nastati problemi s ostvarivanjem prava na osiguranje kod poslodavaca koji neredovito isplaćuju plaće. Djelomično prihvaćen Propisana je mogućnost neoporezive uplate premija dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije podmirenih bezgotovinskim putem.
25 Josip Vinković PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 11. Neprovedivo u praksi ! Primjerice, ako obveznik probije prag ulaska u PDV računom u iznosu od 50.000 kn, kojim su ukupni primici 330.000 kn, to znači da će sukladno čl.34.st.9 Pravilnika iznos od 30.000 kn (iznos iznad praga) ulaziti u primitke poslovnih knjiga od narednog mjeseca, istovremeno ovaj stavak kaže da se priznaju izdaci povezani sa tim iznosom od 30.000 kn. Na koji način bi se trebalo utvrditi koji iznos izdataka je vezan za dio izlaznog računa od 50.000 kn ? Predlažem da se definira da su priznati izdaci plaćeni nakon datuma probijanja praga a koji se odnose na nastale izdatke u toku mjeseca probijanja limita u maksimalnom iznosu do visine primitaka iz čl.34 st.9, te da ulaze u izdatke od 1.narednog mjeseca Djelomično prihvaćen Propisano je da se poreznim obveznicima koji prelaze s utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnosti u paušalnom iznosu na utvrđivanje dohotka na temelju poslovnih knjiga te u poslovne primitke iskazuju razliku primitaka ostvarenu iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, u trenutku iskazivanja tih primitaka u izdacima iskazuju one izdatke koji su izravno vezani uz ostvarivanje tih primitaka poštujući načelo međuzavisnosti primitaka i izdataka te da se izdaci koji će biti plaćeni nakon promjene načina oporezivanja, a zavisni su od primitaka koji su nastali prije promjene načina oporezivanja, neće iskazivati u poslovnim knjigama, već će se kao podatak o plaćanju zabilježiti u popisu primljenih, a neplaćenih računa sukladno pravilniku kojim je uređeno paušalno oporezivanje samostalnih djelatnosti i pravilniku kojim je uređeno paušalno oporezivanje djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova.
26 Vesna Varšava PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 11. Neprovedivo u praksi ! Primjerice, ako obveznik probije prag ulaska u PDV računom u iznosu od 50.000 kn, kojim su ukupni primici 330.000 kn, to znači da će sukladno čl.34.st.9 Pravilnika iznos od 30.000 kn (iznos iznad praga) ulaziti u primitke poslovnih knjiga od narednog mjeseca, istovremeno ovaj stavak kaže da se priznaju izdaci povezani sa tim iznosom od 30.000 kn. Na koji način bi se trebalo utvrditi koji iznos izdataka je vezan za dio izlaznog računa od 50.000 kn ? Predlažem da se definira da su priznati izdaci plaćeni nakon datuma probijanja praga a koji se odnose na nastale izdatke u toku mjeseca probijanja limita u maksimalnom iznosu do visine primitaka iz čl.34 st.9, te da ulaze u izdatke od 1.narednog mjeseca. Djelomično prihvaćen Propisano je da se poreznim obveznicima koji prelaze s utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnosti u paušalnom iznosu na utvrđivanje dohotka na temelju poslovnih knjiga te u poslovne primitke iskazuju razliku primitaka ostvarenu iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, u trenutku iskazivanja tih primitaka u izdacima iskazuju one izdatke koji su izravno vezani uz ostvarivanje tih primitaka poštujući načelo međuzavisnosti primitaka i izdataka te da se izdaci koji će biti plaćeni nakon promjene načina oporezivanja, a zavisni su od primitaka koji su nastali prije promjene načina oporezivanja, neće iskazivati u poslovnim knjigama, već će se kao podatak o plaćanju zabilježiti u popisu primljenih, a neplaćenih računa sukladno pravilniku kojim je uređeno paušalno oporezivanje samostalnih djelatnosti i pravilniku kojim je uređeno paušalno oporezivanje djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova.
27 HOK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 5. Promjena kojom je prihvaćen prijedlog te se poslodavcu omogućuje uvid u podatke radi obračuna plaće i korištenje osobnog odbitka za bivšeg radnika olakšat će postupanje poslodavca, radniku omogućiti da u potpunosti iskoristi osobni odbitak te pojednostavniti postupanje same Porezne uprave, odnosno smanjiti potrebu za ispravni postupak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.