Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu Pravilnika o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica V. REVIZIJA PRIZNATIH PRAVA SAMOSTALNIH UMJETNIKA NA UPLATU DOPRINOSA, Članak 31. čl. 30 te čl. 31. St 1 t. 2 – također se predlaže izmijeniti 5 godina u 6 godina Primljeno na znanje Člankom 8. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva („Narodne novine“ broj: 43/96, 44/96 i 177/04 – Zakon o porezu na dohodak) propisano je da će Stručno povjerenstvo najmanje jednom u pet godina po službenoj dužnosti izvršiti reviziju priznatih prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske.
2 Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica V. REVIZIJA PRIZNATIH PRAVA SAMOSTALNIH UMJETNIKA NA UPLATU DOPRINOSA, Članak 30. čl. 30 te čl. 31. St 1 t. 2 – također se predlaže izmijeniti 5 godina u 6 godina Primljeno na znanje Člankom 8. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva („Narodne novine“ broj: 43/96, 44/96 i 177/04 – Zakon o porezu na dohodak) propisano je da će Stručno povjerenstvo najmanje jednom u pet godina po službenoj dužnosti izvršiti reviziju priznatih prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske.
3 Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica III. PRIZNAVANJE PRAVA SAMOSTALNIH UMJETNIKA NA UPLATU DOPRINOSA, Članak 15. Čl. 15 – također u st. 1 I 2 – razdoblje 5 godina u razdoblje 6 godina Primljeno na znanje Razdoblje razmatranja umjetničkog stvaralaštva i javnog djelovanja podnositelja zahtjeva, člankom 10. stavkom 1. Pravilnika koji je na snazi također je propisano da će Stručno povjerenstvo razmatrati umjetničko stvaralaštvo i djelovanje podnositelja zahtjeva tijekom posljednjih 5 (pet) godina, što je većina umjetničkih strukovnih udruga prihvatila.
4 Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica III. PRIZNAVANJE PRAVA SAMOSTALNIH UMJETNIKA NA UPLATU DOPRINOSA, Članak 14. Čl. 14 st. 1 t. 3 Predlažemo da se razdoblje 5 godina zamijeni sa razdobljem od 6 godina Primljeno na znanje Razdoblje razmatranja umjetničkog stvaralaštva i javnog djelovanja podnositelja zahtjeva, člankom 10. stavkom 1. Pravilnika koji je na snazi propisano je da će Stručno povjerenstvo razmatrati umjetničko stvaralaštvo i djelovanje podnositelja zahtjeva tijekom posljednjih 5 (pet) godina, što je većina umjetničkih strukovnih udruga prihvatila.
5 Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica II. STRUČNO POVJERENSTVO, Članak 9. Čl. 9 st. 4 Članu I zamjeniku člana Stručnog povjerenstva mandat može prestati na osobni zahtjev, odlukom udruge koja je člana predložila i/ili prestanka članstva u udruzi koja je predložila člana Stručnog povjerenstva. Primljeno na znanje U članku 9. stavcima 3. i 4. Nacrta prijedloga Pravilnika navedeni su razlozi prestanka mandata članu i zamjeniku člana Stručnog povjerenstva, kako slijedi: Članovi i zamjenici članova Stručnih povjerenstava mogu biti opozvani tijekom mandata zbog nesavjesnog i neurednog obavljanja dužnosti. Članu i zamjeniku člana Stručnog povjerenstva mandat može prestati na osobni zahtjev. Mogućnost da mandat prestaje odlukom udruge koja ga je predložila i/ili prestanak članstva u udruzi koja je predložila člana Stručnog povjerenstva, nije unesena u Nacrt prijedloga Pravilnika zato što se želi izbjeći da članu ili zamjeniku člana Stručnog povjerenstva prestane mandat u Stručnom povjerenstvu jer nije npr. platio članarinu udruzi koja ga je imenovala te mu je zbog toga prestalo članstvo u toj udruzi, što je irelevantno za sastav i kvalitetan rad Stručnog povjerenstva.
6 Krešimira Gojanović VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 38. Sva pitanja koja nisu uređena ovim pravilnikom trebaju se PREISPITATI u našim strukovnim udrugama, u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika, i to sve dok se ne riješe sva sporna pitanja. Pravilnik treba donijeti, ali ne na brzinu i ne tako da sami umjetnici o njegovom donošenju uopće nisu informirani, jer mi ipak živimo u europskoj demokraciji i tako se treba ponašati i kad se donose važni zakoni i pravilnici vezani uz rad umjetnika i kulturnih djelatnika u Hrvatskoj. Uz poštovanje, mr. art Krešimira Gojanović, ak. slik. graf., samostalna hrvatska umjetnica, Predsjednica HDLU Zagreb ( novoosnovana udruga likovnih umjetnika sa registarskim brojem 21011640 ) Primljeno na znanje U koordinaciji s predstavnicima svih područja umjetničkih stvaralaštava (samostalnim umjetnicima), održano je niz sastanaka radnih grupa, a s kojima je to bilo potrebno dodatno su organizirane uže radne grupe članova Upravnog odbora HZSU-a i predstavnika područja umjetničkih stvaralaštava. Nakon prijedloga kriterija predstavnika svih područja umjetničkih stvaralaštava – umjetničkih strukovnih udruga, Upravni odbor HZSU-a je razmotrio, objedinio i dodatno ujednačio prijedloge kriterija različitih područja umjetničkih stvaralaštava, na temelju čega je i sačinjen Nacrt prijedloga Pravilnika. Prijedlog općih te prijelaznih i završnih odredbi usuglasili su Upravni odbor HZSU-a, Stručna služba HZSU-a i načelnik Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Prije provođenja e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, Upravni odbor i Stručna služba HZSU-a, radi kvalitete Nacrta prijedloga Pravilnika, na zajedničkom sastanku održanom u prostorijama HZSU-a 19. svibnja 2015., u nazočnosti predsjednika umjetničkih strukovnih udruga, odnosno u odsutnosti predsjednika imenovanih predstavnika umjetničkih strukovnih udruga, napravljena je prezentacija Nacrta prijedloga Pravilnika. Na prezentaciji su posebice naglašeni izmijenjeni i dopunjeni dijelovi Nacrta prijedloga Pravilnika u odnosu na Pravilnik koji je na snazi, uz napomenu da se u Pravilniku koji je na snazi još uvijek nalaze propisi koji su prestali vrijediti ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju (npr. radna knjižica i sl.). Nakon prezentacije i provedene dosta opširne rasprave, svim nazočnima je uručen Nacrt prijedloga Pravilnika u pisanom te isporučen u elektroničkom obliku, uz zaključak da svi koji imaju eventualne prijedloge ili primjedbe na prezentirani Nacrt prijedloga Pravilnika, iste u dogovorenom roku, prije upućivanja Nacrta prijedloga Pravilnika na e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću (javnu raspravu), dostave HZSU-u, što je većina umjetničkih strukovnih udruga i učinila. Pri izradi Nacrta prijedloga Pravilnika, sudjelovali su samostalni umjetnici i radne skupine iz svih područja umjetničkih stvaralaštava i umjetničkih strukovnih udruga. Informacija o tijeku izrade Nacrta prijedloga Pravilnika te upućivanje na e-savjetovanje (javnu raspravu) istaknuta je i na internetskoj stranici HZSU-a. Slijedom navedenog, jasno je da je Nacrt prijedloga Pravilnika donesen nakon dugog i temeljitog rada te na transparentan način, u skladu s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“, broj: 140/09).
7 Krešimira Gojanović V. REVIZIJA PRIZNATIH PRAVA SAMOSTALNIH UMJETNIKA NA UPLATU DOPRINOSA, Članak 33. Za likovne umjetnike predlažem kao i za glazbeno stvaralaštvo: da NE podliježu reviziji nakon 20 godina sveukupnog profesionanog umjetničkog i javnog djelovanja. Napr. ako je netko 20 godina redovno i vrijedno izlagao - pa ne mislite ga valjda nakon 20 godina, ako se napr. slučajno razboli i ne stigne napraviti uvjete - izbaciti na cestu iz HZSU-a ?? Stavite 20 godina za SVE umjetnike, osim baletana i ovih glazbenika koji imaju zahtjevne profesije. Ne možete izbacivati umjetnike iz HZSU-a temeljem revizije u njihovim 50-im godinama, jer to nije humano - radije nađite načina da motivirate umjetnike da u državi Hrvatskoj vrijedno i plodno stvaraju čitavog svog života, te da budu zadovoljni svojim položajem na tržištu. Naime, slikar koji je slikao 20 godina i izlagao u hrvatskim uvjetima pokušavajući preživjeti - po mom mišljenju zaslužuje možda čak i beneficirani radni staž, jer su uvjeti naše profesije iznimno teški i nehumani, posebno danas u recesiji, i ne treba nam još dodatno otežavati život sa revizijama nakon 20 godina takvog mukotrpnog rada. Primljeno na znanje Pravilnikom koji je na snazi također je propisan jednak broj godina i jednake kategorije samostalnih umjetnika koji nakon isteka određenog broja godina sveukupnog profesionalnog umjetničkog javnog djelovanja ne podliježu reviziji priznatih prava, što je većina umjetničkih strukovnih udruga prihvatila, iako su neke umjetničke strukovne udruge zahtijevale da samostalni umjetnici ne podliježu reviziji priznatih prava nakon 30 godina sveukupnog profesionalnog umjetničkog javnog djelovanja.
8 Krešimira Gojanović III. PRIZNAVANJE PRAVA SAMOSTALNIH UMJETNIKA NA UPLATU DOPRINOSA, Članak 14. Ovdje je u prošlosti bilo nekih nepravilnosti, barem kad su u pitanju likovni umjetnici: naime, neki Predsjednici strukovnih udruga nisu htjeli svome članu dati preporuku za upis u Hrvatsku zajednicu samostalnih umjetnika, iako je član imao sve uvjete ispunjene po tada važećem pravilniku. O tome se priča među umjetnicima. Mislim da stoga je bolje smanjiti utjecaj strukovnih umjetničkih udruga, jer onda umjetnici još moraju plaćati i članarinu na dva mjesta - recimo, likovni umjetnici moraju plaćati 200 kuna u HDLU, plus još 300 kuna kad se upišu u HZSU, pa je to onda 500 kuna godišnje !! Šta će nam dvije udruge ?? Neka postoji samo Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika i neka formira komisije za prijem novih članova, koje će odluku o prijemu donijeti na osnovu brojčanih uvjeta propisanih pravilnikom, i sl. Znači - bez potvrde ovlaštene strukovne udruge - treba formirati stručne komisije u Ministarstvu kulture ili u HZSU, i to je sasvim dovoljno, a umjetnici onda neće više morati plaćati cca 500 kuna godišnjih članarina, niti ovisiti o dobroj volji ili simpatijama / nesimpatijama nekog Predsjednika iz umjetničkih udruga. Možda će vas začuditi da toliko insistiram na smanjenju utjecaja strukovnih umjetničkih udruga, no vidjela sam da neke udruge jako loše rade svoj posao i u njima nema nikakve kontrole nad njihovom upravom, njihovi članovi se mobinguju i diskriminiraju, i takve udruge jednostavno ne bi trebale NI O ČEMU odlučivati. Ima naravno dobrih strukovnih umjetničkih udruga, ali zbog ovih loših - mora biti neki veći nadzor i kontrola resornog Ministarstva nad svim strukovnim udrugama. Pa će dobre udruge bez problema dokazati da kvalitetno rade, a one loše će polako i sa vremenom izgubiti svoj utjecaj u struci, što je potpuno u redu i prirodan je proces selekcije. Primljeno na znanje Člankom 9. točkom d) Pravilnika koji je na snazi propisano je da uz zahtjev za priznavanje prava na uplatu doprinosa samostalni umjetnik treba priložiti izvješće umjetničke strukovne udruge primarnog umjetničkog stvaralaštva podnositelja zahtjeva o ispunjavanju brojčanih kriterija, što je većina umjetničkih strukovnih udruga prihvatila i na čemu inzistira.
9 Krešimira Gojanović II. STRUČNO POVJERENSTVO, Članak 7. Vezano uz strukovne umjetničke udruge koje verificira HZSU - broj članova i nije toliko bitan, nego je bitna kvaliteta rada udruge, njeni programi, odnos prema umjetnicima, javnosti, struci, itd. Na prmjer, krovno Hrvatsko društvo likovnih umjetnika smješteno u Zagrebu ima navodno 1 600 članova, pa već 5 - 6 godina uprkos velikom broju njihovih članova, na njihovim godišnjim skupštinama jedva se može skupiti 50-ak ljudi. Velika većina njihovih članova potpuno je neaktivna, ili su već odavno prestali plaćati članarinu, a ipak se i dalje vode kao '' članovi u mirovanju '' - da bi na osnovu njihove brojnosti HDLU mogao dobijati veće dotacije od Grada i Države. Dakle, broj članova nije bitan, to izbaciti - neke udruge mogu i manipulirati s tim brojem članova, i to su neke u prošlosti već i radile. Primljeno na znanje U članku 7. stavku 2. točki f) propisuje se broj i popis članova udruge koji su članovi HZSU-a. Taj podatak je bitan zato što Upravni odbor HZSU-a i Ministarstvo kulture, pri donošenju odluke o eventualnom uvrštavanju nove udruge na popis udruga koje imenuju članove i zamjenike članova Stručnih povjerenstava, trebaju imati podatak koliko članova nove udruge su samostalni umjetnici, odnosno samostalni umjetnici kojima se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje uplaćuju iz sredstava proračuna Republike Hrvatske, budući da će članovi i zamjenici članova te udruge u Stručnom povjerenstvu odlučivati o zahtjevima za priznavanje i reviziju priznatih prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa. Većina umjetničkih strukovnih udruga suglasna je s prijedlogom da točka f) članka 7. stavka 2. bude sadržana u Pravilniku.
10 Krešimira Gojanović II. STRUČNO POVJERENSTVO, Članak 6. Vezano uz Sastav stručnog povjerenstva, moj je prijedlog da ono ipak ima veći broj DEMOKRATSKI izabranih članova Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, da to dakle budu samostalni umjetnici sa dugim stažem iza sebe, iskustvom, znanjem, sposobnostima, i sl. U stručnom povjerenstvu trebaju biti oni samostalni umjetnici koji su se već dokazali sa svojim radom u Hrvatskoj, a s druge strane treba smanjiti broj predstavnika iz strukovnih udruga - strukovnih udruga naime danas ima svakakvih. Neke su i potpuno '' privatizirane '' od strane njihovih Predsjednika. Više povjerenja imam u komisije Ministarstva kulture, u instituciju Ministra kulture, u svoje kolege samostalne umjetnike, dok s druge strane uopće nemam povjerenje u neke strukovne likovne udruge kakve danas postoje u Hrvatskoj. Stoga predlažem da u stručnom povjerenstvu za svaku djelatnost budu po TRI člana Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, da oni budu TRANSPARENTNO i DEMOKRATSKI izabrani prema svojim sposobnostima, također neka bude i predstavnika Ministarstva kulture koliko treba, no broj članova iz strukovnih udruga u povjerenstvu treba smanjiti na JEDNOG člana, plus jedan zamjenski. Jer zaista mi danas imamo neke vrlo nekvalitetne tzv. umjetničke strukovne udruge, a nije onda u redu da se tim nekim lošim udrugama prepusti odlučivanje o sudbini samostalnih hrvatskih umjetnika. Primljeno na znanje Sastav Stručnog povjerenstva za priznavanje prava samostalnih umjetnika propisan je člankom 6. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva („Narodne novine“ broj: 43/96, 44/96 i 177/04 – Zakon o porezu na dohodak), kako slijedi: Članove Stručnih povjerenstava i zamjenike članova, prema područjima umjetničkog stvaralaštva iz članka 5. Pravilnika, imenuju: 1. Ministarstvo kulture: 1 (jednog) predstavnika-člana i 1 (jednog) zamjenika člana, 2. Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika (u daljnjem tekstu: HZSU): 1 (jednog) predstavnika-člana i 1 (jednog) zamjenika člana, 3. Umjetničke strukovne udruge: 3 (tri) predstavnika-člana i 3 (tri) zamjenika člana, od kojih je najmanje 1 (jedan) samostalni umjetnik što ga kao predstavnika iz reda svojih članova umjetnika imenuje umjetnička strukovna udruga iz čijeg je područja djelovanja podnositelj zahtjeva. Pravilnikom ne postoji mogućnost mijenjanja sastava Stručnog povjerenstva.
11 Krešimira Gojanović  O NAČINU I UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE PRAVA  Poštovani, ovaj Pravilnik prije svega se donosi u potpunoj TAJNOSTI, na način da samostalni umjetnici o tome uopće nisu bili obavješteni - barem kad su u pitanju samostalni likovni umjetnici - ni naše strukovne udruge, niti Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika nije nam ništa rekla o tome da će donošenje novog pravilnika ponovo biti aktualno. Jasno je da Država nema novaca i pokušava se uštedjeti na samostalnim umjetnicima - svaka vlast u ovih posljednjih 20 godina to je pokušavala, kao da su samostalni umjetnici najveći problem u ovoj državi ! S druge strane, nitko ne pita samostalne umjetnike - pogotovo nas likovne - kako uopće preživljavamo ? Stječe se dojam da Država hoće skresati broj samostalnih umjetnika, to se već pokušavalo i to nije u redu. Ako to već radi Ministarstvo kulture, onda treba o tome biti JAVNA, ali zaista javna rasprava u medijima i našim strukovnim udrugam, gdje brojni samostalni umjetnici plaćaju svoje članarine. Problem samostalnih umjetnika treba se riješavati sustavnije i ne gašenjem požara onda kad se već nakupio preveliki broj umjetnika, nego puno ranije i u dogovoru sa Ministarstvom obrazovanja: treba uvesti neke smanjene kvote na brojne umjetničke akademije po Hrvatskoj, jer to je zaista licemjerno: na primjer, likovne akademije po Hrvatskoj svake godine proizvedu brojne nove umjetnike, koji se danas primaju u većem broju na akademije nego prije - i onda ti umjetnici nemaju kamo. Smanjite broj upisnih kvota na umjetničkim akademijama i već onda će se problem polako početi rješavati sam od sebe ! Neka i HZSU da svoj prijedlog umjetničkim akademijama koliko bi svake godine mogao primiti umjetnika iz različitih struka, i neka se onda te kvote poštuju - da ne proizvodimo više školovanih umjetnika, nego što ih Država realno može zbrinuti. Primljeno na znanje Nakon neuspješnih i višegodišnjih dugotrajnih pokušaja da se donese Pravilnik o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske, na proširenoj sjednici Upravnog odbora HZSU-a, održanoj 10. ožujka 2015., na kojoj je bio nazočan pomoćnik ministra kulture Republike Hrvatske, zaključeno je da se doradi dosadašnji Pravilnik temeljen na brojčanim umjetničkim kriterijima (s javne rasprave iz 2014. godine), koji su se u praksi pokazali jednostavniji i kvalitetniji. Upravni odbor HZSU-a je upoznao umjetničke strukovne udruge iz svih područja umjetničkih stvaralaštava s prethodno navedenim zaključkom te ih zamolio za pomoć i angažiranost isključivo samostalnih umjetnika u izradi Nacrta prijedloga Pravilnika. U koordinaciji s predstavnicima svih područja umjetničkih stvaralaštava (samostalnim umjetnicima), održano je niz sastanaka radnih grupa, a s kojima je to bilo potrebno dodatno su organizirane uže radne grupe članova Upravnog odbora HZSU-a i predstavnika svih područja umjetničkih stvaralaštava. U većini umjetničkih strukovnih udruga dodatno su angažirali samostalne umjetnike za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika. Nakon prijedloga kriterija predstavnika svih područja umjetničkih stvaralaštava – umjetničkih strukovnih udruga, Upravni odbor HZSU-a je razmotrio, objedinio i dodatno ujednačio prijedloge kriterija različitih područja umjetničkih stvaralaštava, na temelju čega je i sačinjen Nacrt prijedloga Pravilnika. Prijedlog općih te prijelaznih i završnih odredbi usuglasili su Upravni odbor HZSU-a, Stručna služba HZSU-a i načelnik Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Prije provođenja e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, Upravni odbor i Stručna služba HZSU-a, radi kvalitete Nacrta prijedloga Pravilnika, na zajedničkom sastanku održanom u prostorijama HZSU-a 19. svibnja 2015., u nazočnosti predsjednika umjetničkih strukovnih udruga, odnosno u odsutnosti predsjednika imenovanih predstavnika umjetničkih strukovnih udruga, napravljena je prezentacija Nacrta prijedloga Pravilnika. Na prezentaciji su posebice naglašeni izmijenjeni i dopunjeni dijelovi Nacrta prijedloga Pravilnika u odnosu na Pravilnik koji je na snazi, uz napomenu da se u Pravilniku koji je na snazi još uvijek nalaze propisi koji su prestali vrijediti ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju (npr. radna knjižica i sl.). Nakon prezentacije i provedene dosta opširne rasprave, svim nazočnima uručen je Nacrt prijedloga Pravilnika u pisanom te isporučen u elektroničkom obliku, uz zaključak da svi koji imaju eventualne prijedloge ili primjedbe na prezentirani Nacrt prijedloga Pravilnika, iste u dogovorenom roku, prije upućivanja Nacrta prijedloga Pravilnika na e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću (javnu raspravu), dostave HZSU-u, što je većina udruga i dostavila. Nakon zaprimljenih prijedloga i primjedbi umjetničkih strukovnih udruga, Upravni odbor HZSU-a (u kojem su predstavnici svih područja umjetničkih stvaralaštava) razmotrio je i prihvatio sve konstruktivne prijedloge i primjedbe, uz napomenu da se vodila briga o ujednačenosti kriterija za sva područja umjetničkih stvaralaštava, odnosno 71 umjetničku djelatnost. Nacrt prijedloga Pravilnika je upućen na e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću Ministarstva kulture Republike Hrvatske, odnosno Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, nakon objedinjavanja zaprimljenih prijedloga i primjedbi umjetničkih strukovnih udruga i potpisa suglasnosti većine umjetničkih strukovnih udruga.
12 Stanko Šarić  O NAČINU I UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE PRAVA  Kao samostalni umjetnik i član Upravnog odbora HUIG (prije HGU/I) zahtijevam da se u cijelosti prihvate brojčani kriteriji koje je autonomno donijela naša nadležna strukovna udruga, dakle HUIG (prije HGU/I). Mi smo kao udruga proveli puno vremena promišljajući i raspravljajući o kriterijima koje treba ispuniti prije podnošenja zahtjeva za priznavanje navedenih prava uvažavajući naše specifične okolnosti i mislim da smo to napravili iskreno, pošteno i kvalitetno. Nije nam jasno zbog čega se taj prijedlog ignorira te još jednom zahtijevam da ministarstvo prihvati naše sugestije i ugradi ih u pravilnik. Konkretni prijedlozi su dostavljeni od strane tajništva HUIG-a. Djelomično prihvaćen U koordinaciji s predstavnicima svih područja umjetničkih stvaralaštava (samostalnim umjetnicima), održano je niz sastanaka radnih grupa, a s kojima je to bilo potrebno dodatno su organizirane uže radne grupe članova Upravnog odbora Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (u daljnjem tekstu: HZSU) i predstavnika svih područja umjetničkih stvaralaštava. Nakon prijedloga kriterija predstavnika svih područja umjetničkih stvaralaštava – umjetničkih strukovnih udruga, Upravni odbor HZSU-a je objedinio, razmotrio i dodatno ujednačio prijedloge kriterija različitih područja umjetničkih stvaralaštava, na temelju čega je i sačinjen Nacrt prijedloga Pravilnika. Prijedlog da umjetnički brojčani kriteriji za izvođače popularne i/ili narodne glazbe sadrže uz minutažu i dodatne kriterije, uzet je u obzir te će podnositelj zahtjeva osim minutaže trebati imati samostalne koncerte izvedene u relevantnom prostoru, odnosno nastupe u istaknutom orkestru na relevantnoj glazbenoj priredbi ili televizijskoj emisiji.
13 Zoran Prodanović  O NAČINU I UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE PRAVA  Podrav svima, Teško je naći idealni model,ali u svakom slućaju mislim da bi o kriterijima,kako brojčanim tako i drugim bilo neophodno uvažiti mišljenje strukovne udruge koja okuplja potencijalne članove. Kao samostalni umjetnik I član Upravnog odbora HUIG (prije HGU/I) preporučam da se u cijelosti prihvate brojačni kriteriji koje je autonomno donijela naša nadležna strukovna udruga, dakle HUIG (prije HGU/I). Zoran Prodanović Prlja Djelomično prihvaćen U koordinaciji s predstavnicima svih područja umjetničkih stvaralaštava (samostalnim umjetnicima), održano je niz sastanaka radnih grupa, a s kojima je to bilo potrebno dodatno su organizirane uže radne grupe članova Upravnog odbora Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (u daljnjem tekstu: HZSU) i predstavnika svih područja umjetničkih stvaralaštava. Nakon prijedloga kriterija predstavnika svih područja umjetničkih stvaralaštava – umjetničkih strukovnih udruga, Upravni odbor HZSU-a je objedinio, razmotrio i dodatno ujednačio prijedloge kriterija različitih područja umjetničkih stvaralaštava, na temelju čega je i sačinjen Nacrt prijedloga Pravilnika. Prijedlog da umjetnički brojčani kriteriji za izvođače popularne i/ili narodne glazbe sadrže uz minutažu i dodatne kriterije, uzet je u obzir te će podnositelj zahtjeva osim minutaže trebati imati samostalne koncerte izvedene u relevantnom prostoru, odnosno nastupe u istaknutom orkestru na relevantnoj glazbenoj priredbi ili televizijskoj emisiji.
14 Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica IV. UMJETNIČKI BROJČANI KRITERIJI ZA PRIZNAVANJE PRAVA I REVIZIJU PRIZNATIH PRAVA SAMOSTALNIH UMJETNIKA NA UPLATU DOPRINOSA, Članak 23. Čl. 23 t. 11 Predlaže se da glasi: 11) Izvodilastvo popularne I/ili narodne glazbe a) Sudjelovanje solista (vokalnih ili instrumentalnih) ili članova stalnih postava istaknutih glazbenih sastava u najmanje 200 minuta umjetnički relevantne novosnimljene glazbe , time da najviše 50 minuta može biti snimljeno za potrebe radijskih ili televizijskih postaja koje su dostupne na području RH, alt. prijedlog – ako se ne odluči povećati razdoblje na 6 godina, predlažem da se umjesto 200 minuta traži 150 minuta u 5 godina b) Osim brojčanih kriterija navedenih u a) koji se odnose na minutažu u posljednjih 5 godina, podnositelj zahtjeva u cjelokupnom umjetničkom djelovanju, u trenutku podnošenja zahtjeva za stjecanje prava, mora ostvariti I sljedeće uvjete: - vokalni solisti i članovi stalnih postava istaknutih glazbenih sastava • nominacije za glazbenu strukovnu nagradu PORIN u kategorijama albuma i/ili izvođačkim kategorijama i/ili • najmanje tri samostalna koncerta u klupskim i koncertnim prostorima ili na priredbama na otvorenom,kapaciteta iznad 500 ljudi - instrumentalni solisti • nominacije za glazbenu strukovnu nagradu PORIN u kategorijama albuma i/ili izvođačkim kategorijama i/ili • nominacije za glazbenu strukovnu nagradu STATUS , i • najmanje tri nastupa izvođača – instrumentalnog solista u većem orkestru na relevantnoj glazbenoj priredbi ili u relevantnoj glazbenoj tv emisiji (isključivo ukoliko se radi o nastupima uživo) na televizijama nacionalne pokrivenosti c) Članom stalne postave istaknutog glazbenog sastava smatra se izvođač koji kontinuirano dokumentirano djeluje u istom glazbenom sastavu dulje od 5 godina. d) Pod novosnimljenom glazbom smatra se ono izdanje novih snimki koje se nalazilo u redovnoj fizičkoj ili digitalnoj distribuciji (putem ovlaštenih distribucijskih kanala) odnosno bilo kojeg budućeg relevantnog oblika distribucije, kao i nove skladbe i snimke objavljene na radiju i televiziji. e) Ako se radi o izvođačima koji su ujedno i autori glazbe, brojčani kriterij minutaže iz stavka 1. se može kombinirati s brojčanim kriterijem minutaže za autore glazbe izvan klasične glazbe i jazza, na način da i jedan i drugi kriterij budu zadovoljeni s najmanje 60 %. (adekvatnu rečenicu predlažemo i za skladatelje popularne glazbe) NAGLAŠAVAM - OVO SU AUTONOMNO DONEŠENI KRITERIJI NADLEŽNE STRUKOVEN UDRUGE I SVAKO ZADIRANJE U NJIH JE DISKRIMINACIJA JEDNE UDRUGE U ODNOSU NA UDRUGE U ČIJE SE KRITERIJE NIJE INTERVENIRALO. OVO JE USUGLAŠENI STAV HGU/I (sada HUIG) i HGU. UJEDNO IZBAČEN JE UPRAVO ONAJ DIO KOJI UPUĆUJE NA RAZLIKOVANJE KVALITETE OD KVANTITETE ŠTO NIJE I NE MOŽE BITI CILJ PRAVILNIKA. Djelomično prihvaćen Prijedlog da umjetnički brojčani kriteriji za izvođače popularne i/ili narodne glazbe sadrže uz minutažu i dodatne kriterije, uzet je u obzir te će podnositelj zahtjeva osim minutaže trebati imati i samostalne koncerte izvedene u relevantnom prostoru, odnosno nastupe u istaknutom orkestru na relevantnoj glazbenoj priredbi ili televizijskoj emisiji. U članku 31. Nacrta prijedloga Pravilnika navedeno je da se umjetnički brojčani kriteriji iz IV. dijela Pravilnika, u postupku revizije priznatih prava, mogu kombinirati tako da se međusobno kombiniraju najviše 2 (dva) propisana kriterija istog područja umjetničkog stvaralaštva, uz uvjet da je svaki realiziran najmanje 50% u odnosu na propisane umjetničke brojčane kriterije. Navedena odredba primjenjuje se samo pri provođenju postupka revizije priznatih prava zato što su Stručna povjerenstva za priznavanje prava samostalnih umjetnika zaključila da uvjeti za priznavanje prava na uplatu doprinosa trebaju biti nešto teži u odnosu na uvjete za reviziju priznatih prava, jer su sredstva u državnom proračunu namijenjena za uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ograničena i svake godine sve manja i manja. Cilj je priznati pravo na uplatu doprinosa iz sredstava proračuna Republike Hrvatske samostalnim umjetnicima koji udovoljavaju propisanim kriterijima te čije umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje predstavlja zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. U koordinaciji s predstavnicima svih područja umjetničkih stvaralaštava (samostalnim umjetnicima), održano je niz sastanaka radnih grupa, a s kojima je to bilo potrebno dodatno su organizirane uže radne grupe članova Upravnog odbora HZSU-a i predstavnika područja umjetničkih stvaralaštava. Nakon prijedloga kriterija predstavnika svih područja umjetničkih stvaralaštava – umjetničkih strukovnih udruga, Upravni odbor HZSU-a je razmotrio, objedinio i dodatno ujednačio prijedloge kriterija različitih područja umjetničkih stvaralaštava, na temelju čega je i sačinjen Nacrt prijedloga Pravilnika.
15 Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica III. PRIZNAVANJE PRAVA SAMOSTALNIH UMJETNIKA NA UPLATU DOPRINOSA, Članak 12. Čl. 12 – dodati st. 2 Umjetničko stvaralaštvo I djelovanje primatno u Republici Hrvatskoj uključuje I umjetničko djelovanje izvan Republike Hrvatske pod uvjetom da je samostalni umjetnik porezni obveznik u Republici Hrvatskog. (ovime se osigurava da se kriteriji mogu računati I u odnosu na umjetnički rad u inozemstvu za SVA PODRUČJA DJELOVANJA, a ne samo neka). Djelomično prihvaćen Prijedlog da Pravilnik sadrži odredbu koja bi se zajednički odnosila na sva područja umjetničkog stvaralaštva vezano za umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje samostalnog umjetnika u inozemstvu uzet je u obzir te će se u člancima 12. i 31. dodati stavak koji će glasiti: Umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje samostalnog umjetnika u inozemstvu priznaje se ako predstavlja doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti.
16 Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica II. STRUČNO POVJERENSTVO, Članak 6. Čl. 6 st. 2 t.3 Umjetničke strukovne udruge imenuju ukupno najmanje tri predstavnika člana I tri zamjenika člana. Svaka udruga ima pravo imenovanja barem po jednog člana na način da u radu povjerenstva bude osigurano sudjelovanje predstavnika udruge iz čijeg je područja djelovanja podnositelj zahtjeva. Djelomično prihvaćen Sastav Stručnog povjerenstva za priznavanje prava samostalnih umjetnika propisan je člankom 6. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva („Narodne novine“ broj: 43/96, 44/96 i 177/04 – Zakon o porezu na dohodak), te će kao takav biti i unesen u Konačan prijedlog Pravilnika, odnosno dopunit će se treća točka u odnosu na tekst Nacrta prijedloga Pravilnika te će isto glasiti kako slijedi: Članove Stručnih povjerenstava i zamjenike članova, prema područjima umjetničkog stvaralaštva iz članka 5. Pravilnika, imenuju: 1. Ministarstvo kulture: 1 (jednog) predstavnika-člana i 1 (jednog) zamjenika člana, 2. Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika (u daljnjem tekstu: HZSU): 1 (jednog) predstavnika-člana i 1 (jednog) zamjenika člana, 3. Umjetničke strukovne udruge: 3 (tri) predstavnika-člana i 3 (tri) zamjenika člana, od kojih je najmanje 1 (jedan) samostalni umjetnik što ga kao predstavnika iz reda svojih članova umjetnika imenuje umjetnička strukovna udruga iz čijeg je područja djelovanja podnositelj zahtjeva.
17 Kristina Delfin Kanceljak, odvjetnica  O NAČINU I UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE PRAVA , I. OPĆE ODREDBE Kristina Delfin Kanceljak- odvjetnica, u zastupanju umjetničkih strukovnih udruga, HGU/I (sada Hrvatska udruga istaknutih glazbenika) i HGU, te savjetnica raznih drugih udruga, članica Radne skupine za područje Obrazovanja I KULTURE u postupku pregovora o pristupanju RH EU, članica raznih radnih skupina pri Ministarstvu kulture prilikom donošenja zakona koji se odnose na umjetničku djelatnost (posebice teksta novog Zakona o pravima samostalnih umjetnika), imenovana predstavnica u ad hoc radnoj skupini za donošenje ovog Pravilnika (u srpnju 2014.) od strane glazbeničkih strukovnih udruga, a koja radna skupina nije dovršila posao i utvdila konačan tekst nacrta Pravilnika. Opće primjedbe: 1. Čl. 7. Zakona o pravima samostalnih umjetnika I poticanju kulturnog I umjetničkog stvaralaštva propisuje da Pravilnik donosi Ministar kulture na prijedlog većine postojećih umjetničkih strukovnih udruga uključujući I udrugu samostalnih umjetnika. Prijedlog koji je u raspravi rezultat je zapravo samostalnih intervencija udruge samostalnih umjetnika, posebno u dijelu koji se odnosi na brojčane kriterije, barem u odnosu na dio udruga, a posebice udrugu koja predstavlja umjetnike izvođače populrane i/ili narodne glazbe. Brojčani kriteriji bili su dostavljeni u nekoliko navrata, u nekoliko traženih verzija HZSU-u, no konačna verzija prijedloga Pravilnika nije identična niti jednoj od tih verzija, dakle radilo se o potpuno samostalnoj intervenciji u kojoj nisu sudjelovale udruge, već samo HZSU I njegov Upravni odbor, a tekst je nedavno prezentiran udrugama I istovremeno zatraženo da ga iste prihvate bez mogućnosti dodatnih primjedbi. Tek na inzistiranje udruga cjelokupni tekst dostavljen je udrugama kojom prilikom je dio njih vidio da je u tekst brojčanih kriterija intervenirano bez komunikacije s nadležnim tijelima udruga, bez ikakvog traga kada, tko I na koji način je utvrdio konačan tekst prijedloga, a u tekstu koji je sada predmet rasprave nisu uključene primjedbe jedne od udruga u pogledu brojčanih kriterija koji se odnose na područje umjetničkog stvarlaštva koje je u djelokrugu te udruge. Kako, zašto I zbog čega. Cjelokupni postupak proveden je uz nevjerojatan manjak transparentnosti, a sastanci koji su održavani u okviru Ministarstva kulture u srpnju 2014. (nakon kojih je pitanje donošenja novog Pravilnika odgođeno bez obrazloženja) pokazali su se gubitkom vremena obzirom da značajni broj zaključaka I dijelova rasprave u utvrđivanju ovog teksta nije uzet u obzir. 2. PITANJE BROJČANIH KRITERIJA Brojčani kriteriji koji su navedeni procjenuju se za razdoblje od 5 godina stvaralaštva, prije podnošenja zakona, I isto je definirano tek ovim tekstom, dok je u prethodnom razdoblju pokušaja donošenja novog Pravilnika UVIJEK bilo govora o 6-godišnjem razdoblju. Utvrđivanje brojčanih kriterija koji se razmatraju u određenom razdoblju, uvelike ovisi o trajanju tog razdoblja jer ispuniti određeni kriterij apsolutno nije isto ukoliko ga se mora ispuniti tijekom 5, odnosno tijekom 6 godina. Svi dostavljeni kriteriji, barem dok je svako područje umjetničkog djelovanja imalo po 1 predstavnika koji je sudjelovao u radu Radne grupe formirane pri Ministarstvu kulture (a koja je radila na tekstu koji se razlikuje od sada predloženog), kreirali su se prema razdoblju od 6 godina. Dapače, kada prilikom jednog sastanka održanog u srpnju 2014. upozoreno da se isti brojčani kriteriji za primitak računaju kroz razdoblje od 5 godina, a za reviziju kroz razdoblje od 6 godina, usuglašeno je da se u oba slučaja računa razdoblje od 6 godina. U ovom prijedlogu ponovno se vraća na 5 godina, što ima utjecaj na brojčane kriterije onih udruga koje su se rukovodile razdobljem od 6 godina. Ovo je vidljivo I iz priloga u javnim raspravama I savjetovanjima, koji su dostavljeni 21.6.2013. te potom 11.4.2014. Kako niti na jedan od dokumenata koji su svi dostavljeni I u HZSU I u Ministarstvo kulture nije bilo nikakvih odgovora niti komentara niti objašenjenja zašto se određene primjedbe ne prihvaćaju, to ovime upućujemo na sve ono što je u tim dokumentima iskazano od strane HGU I HGU/I, te molimo da se iste primjedbe inkorporiraju I u ovaj prilog kako se zbog opsežnosti ne bi ponavljali, te tražimo da se na svaki prijedlog precizno odgovori ako nije – zašto nije prihvaćen. 3. HZSU, čije su službe definirale konačni tekst prijedloga a posebice brojčane kriterije NE MOŽE iste definirati bez sudjelovanja onih udruga na koje se ti kriteriji odnose , jer naprosto stručna služba I administrativno osoblje HZSU-a nema niti stručnosti niti znanja definirati umjetničke kriterije. 4. Posljedica gore navedenog je da je, potpuno samoinicijativno I bez sudjelovanja strukovne udruge koja okuplja izvođače popularne I narodne glazbe, jednostavno izbačen zajednički usuglašeni stav oko mogućnosti “kombiniranja” kriterija koji se odnose na glazbena skladatelje I glazbena izvođače, o čemu postoji višestruka korespondencija, a što su supotpisali udruga autora I udruga izvođača. 5. Uglavnom, ono što je općenito vidljivo jest da postoji ZNATNA NEUSKLAĐENOST oko količine I kvalitete kriterija koji se moraju zadovoljiti u raznim područjima djelatnosti. Mogućnost kombiniranja raznih formi omogućena je primjerice u književnom stvaralaštvu. U filmskom stvaralaštvu pak, npr, kod djelatnosti scenarist stavljeni su kao kriterij – scenariji za otvorenje sportskih natjecanja?!?!, pa se pri tome govori o režiji?!?. Nadalje, kod scenarija animiranog filma, očekuje se samo 30 minuta, odnosno prosječno 6 minuta godišnje, a kod glazbenika se očekuje 200 snimljenih minuta, dakle 40 minuta godišnje (što bi svakome tko prati stanje u glazbi moralo biti očito da je gotovo nemoguće, ukoliko nema kombiniranja sa skladateljskim kriterijem, obzirom da su, barem u popularnoj , pa I jazz glazbi, najznačajniji umjetnici upravo umjetnici koji I skladaju I izvode svoje skladbe ). Istovremeno, kod skladatelja glazbe, dovoljno je 60 minuta (kroz 5 godina) skladbi na vlastiti tekst, odnosno 100 minuta skladbi na tuđi tekst. Vidljivo je da se implicite ovdje smanjuje minutaža ako se radi o autoru glazbe koji je ujedno I autor teksta….što je pak isto jedan vid kombinacije I smanjenja kriterija, dok istovremeno pjevač koji je ujedno I skladatelj nema takvu mogućnost. Ovakav rez doveo do značajno neravnopravnih pozicija raznih struka. Primijenjeno pak likovno stvaralaštvo, posebice u području dizajna ima pak veliki dio teksta koji pobliže definira kriterije, dok je dio teksta koji je predstavljao DODATNE KRITERIJE za izvođače popularne i/ili narodne glazbe osim minutaže, a koji su postrožili te kriterije odnosno omogućili da se minutaža promatra korz prizmu umjetničke minutaže I umjetničkog doprinosa – običnim rezom izbačen BEZ IKAKVOG PITANJA ILI OBRAZLOŽENJA. 6. Djelovanje u inozemstvu kao djelovanje koje bi se trebalo priznati, umjesto da bude generalna odredba prije SVIH područja umjetničkog djelovanja (dakle u čl. 12 ), sada se može računati samo u onim područjima koje su navedeno izričito navele u posebnim kriterijima, pa je tako “ostalo” u književnom prevodilaštvu te likovnom stvaralštvu I dizajnu, a nije definirano što je s ostalim područjima (npr. Dirigenti, operni pjevači I sl.) 7. REVIZIJA Nelogično je u potpunosti, da se prilikom revizije mogu kombinirati kriteriji ,a da se oni ne mogu kombinirati prilikom zahtjeva za stjecanje prava. Djelomično prihvaćen U koordinaciji s predstavnicima svih područja umjetničkih stvaralaštava (samostalnim umjetnicima), održano je niz sastanaka radnih grupa, a s kojima je to bilo potrebno dodatno su organizirane uže radne grupe članova Upravnog odbora HZSU-a i predstavnika područja umjetničkih stvaralaštava. Nakon prijedloga kriterija predstavnika svih područja umjetničkih stvaralaštava – umjetničkih strukovnih udruga, Upravni odbor HZSU-a je objedinio, razmotrio i dodatno ujednačio prijedloge kriterija različitih područja umjetničkih stvaralaštava, na temelju čega je i sačinjen Nacrt prijedloga Pravilnika. Prijedlog općih te prijelaznih i završnih odredbi usuglasili su Upravni odbor HZSU-a, Stručna služba HZSU-a i načelnik Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Prije provođenja e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, Upravni odbor i Stručna služba HZSU-a, radi kvalitete Nacrta prijedloga Pravilnika, na zajedničkom sastanku održanom u prostorijama HZSU-a 19. svibnja 2015., u nazočnosti predsjednika umjetničkih strukovnih udruga, odnosno u odsutnosti predsjednika imenovanih predstavnika umjetničkih strukovnih udruga, napravljena je prezentacija Nacrta prijedloga Pravilnika. Na prezentaciji su posebice naglašeni izmijenjeni i dopunjeni dijelovi Nacrta prijedloga Pravilnika u odnosu na Pravilnik koji je na snazi, uz napomenu da se u Pravilniku koji je na snazi još uvijek nalaze propisi koji su prestali vrijediti ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju (npr. radna knjižica i sl.). Nakon prezentacije i provedene dosta opširne rasprave, svim nazočnima je uručen Nacrt prijedloga Pravilnika u pisanom te isporučen u elektroničkom obliku, uz zaključak da svi koji imaju eventualne prijedloge ili primjedbe na prezentirani Nacrt prijedloga Pravilnika, iste u dogovorenom roku, prije upućivanja Nacrta prijedloga Pravilnika na e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću (javnu raspravu), dostave HZSU-u, što je većina udruga i dostavila. Slijedom navedenog, jasno je da je Nacrt prijedloga Pravilnika donesen nakon dugog i temeljitog rada te na transparentan način, u skladu s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“, broj: 140/09). Nadalje, razdoblje razmatranja umjetničkog stvaralaštva i javnog djelovanja podnositelja zahtjeva za priznavanje prava na uplatu doprinosa, člankom 10. stavkom 1. Pravilnika koji je na snazi također je propisano da će Stručno povjerenstvo razmatrati umjetničko stvaralaštvo i djelovanje podnositelja zahtjeva tijekom posljednjih 5 (pet) godina, a ne posljednjih 6 (šest) godina. Člankom 8. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva („Narodne novine“ broj: 43/96, 44/96 i 177/04 – Zakon o porezu na dohodak) propisano je da će Stručno povjerenstvo najmanje jednom u pet godina po službenoj dužnosti izvršiti reviziju priznatih prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske (posebice kada se provodi isključivo jedna revizija – umjetnička revizija). Prijedlog da Pravilnik sadrži odredbu koja bi se zajednički odnosila na sva područja umjetničkog stvaralaštva vezano za umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje samostalnog umjetnika u inozemstvu uzet je u obzir te će se u člancima 12. i 31. dodati stavak koji će glasiti: Umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje samostalnog umjetnika u inozemstvu priznaje se ako predstavlja doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. U članku 31. Nacrta prijedloga Pravilnika navedeno je da se umjetnički brojčani kriteriji iz IV. dijela Pravilnika, u postupku revizije priznatih prava, mogu kombinirati tako da se međusobno kombiniraju najviše 2 (dva) propisana kriterija istog područja umjetničkog stvaralaštva, uz uvjet da je svaki realiziran najmanje 50% u odnosu na propisane umjetničke brojčane kriterije. Navedena odredba primjenjuje se samo pri provođenju postupka revizije priznatih prava zato što su Stručna povjerenstva zaključila da uvjeti za priznavanje prava na uplatu doprinosa trebaju biti nešto teži u odnosu na uvjete za reviziju priznatih prava, jer su sredstva u državnom proračunu namijenjena za uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ograničena i svake godine sve manja i manja. Cilj je priznati pravo na uplatu doprinosa iz sredstava proračuna Republike Hrvatske samostalnim umjetnicima koji udovoljavaju propisanim kriterijima te čije umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje predstavlja zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Prijedlog da umjetnički brojčani kriteriji za izvođače popularne i/ili narodne glazbe sadrže uz minutažu i dodatne kriterije, uzet je u obzir te će podnositelj zahtjeva osim minutaže trebati imati i samostalne koncerte izvedene u relevantnom prostoru, odnosno nastupe u istaknutom orkestru na relevantnoj glazbenoj priredbi ili televizijskoj emisiji.
18 HUOKU-Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika  O NAČINU I UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE PRAVA  Vezano uz javnu raspravu o nacrtu prijedloga Pravilnika opće primjedbe bi se odnosile na sljedeće i to: Čl. 7. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva propisuje da Pravilnik donosi Ministar kulture na prijedlog većine postojećih umjetničkih strukovnih udruga uključujući i udrugu samostalnih umjetnika. Taj prijedlog koji je u raspravi, rezultat je samostalnih intervencija udruge samostalnih umjetnika, posebno u dijelu koji se odnosi na brojčane kriterije. Brojčani kriteriji bili su dostavljeni u nekoliko navrata, u nekoliko traženih verzija HZSU-u, no konačna verzija prijedloga Pravilnika nije identična niti jednoj od tih verzija. Radi se o samostalnoj intervenciji u kojoj nisu sudjelovale udruge, već samo HZSU i njegov Upravni odbor, a tekst je nedavno prezentiran udrugama i istovremeno zatraženo da ga iste prihvate bez mogućnosti dodatnih primjedbi. Tek na inzistiranje udruga cjelokupni tekst dostavljen je udrugama kojom prilikom je dio tih udruga vidio da je u tekst brojčanih kriterija intervenirano bez komunikacije s nadležnim tijelima udruga, bez ikakvog uvida tko je i na koji način je utvrdio konačan tekst prijedloga. Navedeni brojčani kriteriji procjenuju se za razdoblje od 5 godina stvaralaštva, prije podnošenja zakona, i isto je definirano tek ovim tekstom, dok je u prethodnom razdoblju pokušaja donošenja novog Pravilnika uvijek bilo govora o 6-godišnjem razdoblju. Utvrđivanje brojčanih kriterija koji se razmatraju u određenom razdoblju, uvelike ovisi o trajanju tog razdoblja. Nije ista stvar da li se kriteriji moraju ispuniti kroz razdoblje od 5 ili 6 godina. Službe HZSU koje su definirale konačni tekst prijedloga, a posebice brojčane kriterije ne može iste definirati bez sudjelovanja onih udruga na koje se ti kriteriji odnose, jer naprosto stručna služba i administrativno osoblje HZSU-a nema niti stručnosti niti znanja definirati umjetničke kriterije. Dakle, općenito je vidljivo postojanje neusklađenosti oko količine i kvalitete kriterija, koji se u raznim područjima djelatnosti moraju zadovoljiti. Umjesto da bude generalna odredba prije svih područja umjetničkog djelovanja (dakle u čl. 12 ), djelovanje u inozemstvu kao djelovanje koje bi se trebalo priznati, sada se može računati samo u onim područjima koje su navedeno izričito navele u posebnim kriterijima, pa to tako ostaje u književnom prevodilaštvu te likovnom stvaralštvu i dizajnu, a nije definirano što je s ostalim područjima (npr. dirigenti, operni pjevači i sl.) Kod REVIZIJE nelogično je u potpunosti, da se tom prilikom mogu kombinirati kriteriji, a da se oni ne mogu kombinirati prilikom zahtjeva za stjecanje prava. Neki prijedlozi izmjena i dopuna pojedinih članaka i to kako slijedi : Čl. 6 st. 2 t. 3 Umjetničke strukovne udruge imenuju ukupno najmanje tri predstavnika člana i tri zamjenika člana. Svaka udruga ima pravo imenovanja barem po jednog člana na način da u radu povjerenstva bude osigurano sudjelovanje predstvnika udruge iz čijeg je područja djelovanja podnositelj zahtjeva. Čl. 9 st. 4 Članu i zamjeniku člana Stručnog povjerenstva mandat može prestati na osobni zahtjev, odlukom Udruge koja je člana predložila i/ili prestanak članstva u udruzi koja je predložila člana Stručnog povjerenstva. Čl. 12 – dodati st. 2 Umjetničko stvaralaštvo i djelovanje primarno u Republici Hrvatskoj uključuje i umjetničko djelovanje izvan Republike Hrvatske pod uvjetom da je samostalni umjetnik porezni obveznik u Republici Hrvatskog. (ovime se osigurava da se kriteriji mogu računati i u odnosu na umjetnički rad u inozemstvu za sva područja djelovanja, a ne samo neka). Djelomično prihvaćen Upravni odbor HZSU-a čine predstavnici svih područja umjetničkih stvaralaštava, tim više što je član Upravnog odbora HZSU-a predstavnik glazbenog područja umjetničkog stvaralaštva gospodin Mario Igrec, koji je ujedno i član upravnog odbora HUOKU-a. U koordinaciji s predstavnicima svih područja umjetničkih stvaralaštava (samostalnim umjetnicima), održano je niz sastanaka radnih grupa, a s kojima je to bilo potrebno dodatno su organizirane uže radne grupe članova Upravnog odbora Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (u daljnjem tekstu: HZSU) i predstavnika svih područja umjetničkih stvaralaštava. Nakon prijedloga kriterija predstavnika svih područja umjetničkih stvaralaštava – umjetničkih strukovnih udruga, Upravni odbor HZSU-a je objedinio, razmotrio i dodatno ujednačio prijedloge kriterija različitih područja umjetničkih stvaralaštava, na temelju čega je i sačinjen Nacrt prijedloga Pravilnika. Prijedlog općih te prijelaznih i završnih odredbi usuglasili su Upravni odbor HZSU-a, Stručna služba HZSU-a i načelnik Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Radi uključivanja što većeg broja predstavnika umjetničkih strukovnih udruga iz svih područja umjetničkih stvaralaštava i kvalitete izrade Nacrta prijedloga Pravilnika, prije provođenja e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, Upravni odbor i Stručna služba HZSU-a, na zajedničkom sastanku održanom u prostorijama HZSU-a 19. svibnja 2015., u nazočnosti predsjednika umjetničkih strukovnih udruga, odnosno u odsutnosti predsjednika imenovanih predstavnika umjetničkih strukovnih udruga, održana je prezentacija Nacrta prijedloga Pravilnika. Cilj prezentacije je bio upoznati sve predstavnike s ujednačenim prijedlogom Pravilnika te omogućiti svim predstavnicima da ako žele, u dogovorenom roku izmjene i dopune Nacrt prijedloga Pravilnika prije upućivanja istog na e-savjetovanje (javnu raspravu). Na prezentaciji su posebice naglašeni izmijenjeni i dopunjeni dijelovi Nacrta prijedloga Pravilnika u odnosu na Pravilnik koji je na snazi, uz napomenu da se u Pravilniku koji je na snazi još uvijek nalaze propisi koji su prestali vrijediti ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju (npr. radna knjižica i sl.). Nakon prezentacije i provedene dosta opširne rasprave, svim nazočnima je uručen Nacrt prijedloga Pravilnika u pisanom te isporučen u elektroničkom obliku, uz ponovnu napomenu da svi koji imaju eventualne prijedloge ili primjedbe na prezentirani Nacrt prijedloga Pravilnika, iste u dogovorenom roku, prije upućivanja Nacrta prijedloga Pravilnika na e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću (javnu raspravu), dostave HZSU-u. Nadalje, što se tiče razdoblja razmatranja umjetničkog stvaralaštva i javnog djelovanja podnositelja zahtjeva za priznavanje prava na uplatu doprinosa, člankom 10. stavkom 1. Pravilnika koji je na snazi propisano je da će Stručno povjerenstvo razmatrati umjetničko stvaralaštvo i djelovanje podnositelja zahtjeva tijekom posljednjih 5 (pet) godina, a ne posljednjih 6 (šest) godina. Člankom 8. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva („Narodne novine“ broj: 43/96, 44/96 i 177/04 – Zakon o porezu na dohodak) propisano je da će Stručno povjerenstvo najmanje jednom u pet godina po službenoj dužnosti izvršiti reviziju priznatih prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske (posebice kada se provodi isključivo jedna revizija – umjetnička revizija). Prijedlog da Pravilnik sadrži odredbu koja bi se zajednički odnosila na sva područja umjetničkog stvaralaštva vezano za umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje samostalnog umjetnika u inozemstvu uzet je u obzir te će se u člancima 12. i 31. dodati stavak koji će glasiti: Umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje samostalnog umjetnika u inozemstvu priznaje se ako predstavlja doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. U članku 31. Nacrta prijedloga Pravilnika navedeno je da se umjetnički brojčani kriteriji iz IV. dijela Pravilnika, u postupku revizije priznatih prava, mogu kombinirati tako da se međusobno kombiniraju najviše 2 (dva) propisana kriterija istog područja umjetničkog stvaralaštva, uz uvjet da je svaki realiziran najmanje 50% u odnosu na propisane umjetničke brojčane kriterije. Navedena odredba primjenjuje se samo pri provođenju postupka revizije priznatih prava zato što su Stručna povjerenstva zaključila da uvjeti za priznavanje prava na uplatu doprinosa trebaju biti nešto teži u odnosu na uvjete za reviziju priznatih prava, jer su sredstva u državnom proračunu namijenjena za uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ograničena i svake godine sve manja i manja. Cilj je priznati pravo na uplatu doprinosa iz sredstava proračuna Republike Hrvatske samostalnim umjetnicima koji udovoljavaju propisanim kriterijima te čije umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje predstavlja zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Sastav Stručnog povjerenstva za priznavanje prava samostalnih umjetnika propisan je člankom 6. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva („Narodne novine“ broj: 43/96, 44/96 i 177/04 – Zakon o porezu na dohodak), te će kao takav biti i unesen u Konačan prijedlog Pravilnika, odnosno dopunit će se treća točka u odnosu na tekst Nacrta prijedloga Pravilnika te će isto glasiti kako slijedi: Članove Stručnih povjerenstava i zamjenike članova, prema područjima umjetničkog stvaralaštva iz članka 5. Pravilnika, imenuju: 1. Ministarstvo kulture: 1 (jednog) predstavnika-člana i 1 (jednog) zamjenika člana, 2. Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika (u daljnjem tekstu: HZSU): 1 (jednog) predstavnika-člana i 1 (jednog) zamjenika člana, 3. Umjetničke strukovne udruge: 3 (tri) predstavnika-člana i 3 (tri) zamjenika člana, od kojih je najmanje 1 (jedan) samostalni umjetnik što ga kao predstavnika iz reda svojih članova umjetnika imenuje umjetnička strukovna udruga iz čijeg je područja djelovanja podnositelj zahtjeva. U članku 9. stavcima 3. i 4. Nacrta prijedloga Pravilnika navedeni su razlozi prestanka mandata članu i zamjeniku člana Stručnog povjerenstva, kako slijedi: Članovi i zamjenici članova Stručnih povjerenstava mogu biti opozvani tijekom mandata zbog nesavjesnog i neurednog obavljanja dužnosti. Članu i zamjeniku člana Stručnog povjerenstva mandat može prestati na osobni zahtjev. Mogućnost da mandat prestaje odlukom udruge koja ga je predložila i/ili prestanak članstva u udruzi koja je predložila člana Stručnog povjerenstva, nije unesena u Nacrt prijedloga Pravilnika zato što se želi izbjeći da članu ili zamjeniku člana Stručnog povjerenstva prestane mandat u Stručnom povjerenstvu jer nije npr. platio članarinu udruzi koja ga je imenovala te mu je zbog toga prestalo članstvo u toj udruzi, što je irelevantno za sastav i kvalitetan rad Stručnog povjerenstva.
19 Jadranka Čubrić  O NAČINU I UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE PRAVA , III. PRIZNAVANJE PRAVA SAMOSTALNIH UMJETNIKA NA UPLATU DOPRINOSA Prijedlozi izmjena pojedinih članaka : Čl. 6 st. 2 t.3 Umjetničke strukovne udruge imenuju ukupno najmanje tri predstavnika člana I tri zamjenika člana. Svaka udruga ima pravo imenovanja barem po jednog člana na način da u radu povjerenstva bude osigurano sudjelovanje predstvnika udruge iz čijeg je područja djelovanja podnositelj zahtjeva. Čl. 9 st. 4 Članu I zamjeniku člana Stručnog povjerenstva mandate može prestati na osobni zahtjev, odlukom Udruge koja je člana predložila i/ili prestanog članstva u udruzi koja je predložila člana Stručnog povjerenstva. Čl. 12 – dodati st. 2 Umjetničko stvaralaštvo I djelovanje primatno u Republici Hrvatskoj uključuje I umjetničko djelovanje izvan Republike Hrvatske pod uvjetom da je samostalni umjetnik porezni obveznik u Republici Hrvatskog. (ovime se osigurava da se kriteriji mogu računati I u odnosu na umjetnički rad u inozemstvu za SVA PODRUČJA DJELOVANJA, a ne samo neka). Čl. 14 st. 1 t. 3 Predlažemo da se razdoblje 5 godina zamijeni sa razdobljem od 6 godina Čl. 15 – također u st. 1 I 2 – razdoblje 5 godina u razdoblje 6 godina __________________________________________________________ Čl. 23 t. 11 Predlaže se da glasi: 11) Izvodilastvo popularne I/ili narodne glazbe a) Sudjelovanje solista (vokalnih ili instrumentalnih) ili članova stalnih postava istaknutih glazbenih sastava u najmanje 200 minuta umjetnički relevantne novosnimljene glazbe , time da najviše 50 minuta može biti snimljeno za potrebe radijskih ili televizijskih postaja koje su dostupne na području RH, alt. prijedlog – ako se ne odluči povećati razdoblje na 6 godina, predlažem da se umjesto 200 minuta traži 150 minuta u 5 godina b) Osim brojčanih kriterija navedenih u a) koji se odnose na minutažu u posljednjih 5 godina, podnositelj zahtjeva u cjelokupnom umjetničkom djelovanju, u trenutku podnošenja zahtjeva za stjecanje prava, mora ostvariti I sljedeće uvjete: - vokalni solisti i članovi stalnih postava istaknutih glazbenih sastava • nominacije za glazbenu strukovnu nagradu PORIN u kategorijama albuma i/ili izvođačkim kategorijama i/ili • najmanje tri samostalna koncerta u klupskim i koncertnim prostorima ili na priredbama na otvorenom,kapaciteta iznad 500 ljudi - instrumentalni solisti • nominacije za glazbenu strukovnu nagradu PORIN u kategorijama albuma i/ili izvođačkim kategorijama i/ili • nominacije za glazbenu strukovnu nagradu STATUS , i • najmanje tri nastupa izvođača – instrumentalnog solista u većem orkestru na relevantnoj glazbenoj priredbi ili u relevantnoj glazbenoj tv emisiji (isključivo ukoliko se radi o nastupima uživo) na televizijama nacionalne pokrivenosti c) Članom stalne postave istaknutog glazbenog sastava smatra se izvođač koji kontinuirano dokumentirano djeluje u istom glazbenom sastavu dulje od 5 godina. d) Pod novosnimljenom glazbom smatra se ono izdanje novih snimki koje se nalazilo u redovnoj fizičkoj ili digitalnoj distribuciji (putem ovlaštenih distribucijskih kanala) odnosno bilo kojeg budućeg relevantnog oblika distribucije, kao i nove skladbe i snimke objavljene na radiju i televiziji. e) Ako se radi o izvođačima koji su ujedno i autori glazbe, brojčani kriterij minutaže iz stavka 1. se može kombinirati s brojčanim kriterijem minutaže za autore glazbe izvan klasične glazbe i jazza, na način da i jedan i drugi kriterij budu zadovoljeni s najmanje 60 %. (adekvatnu rečenicu predlažemo i za skladatelje popularne glazbe) čl. 30 te čl. 31. St 1 t. 2 – također se predlaže izmijeniti 5 godina u 6 godina Djelomično prihvaćen Sastav Stručnog povjerenstva za priznavanje prava samostalnih umjetnika propisan je člankom 6. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva („Narodne novine“ broj: 43/96, 44/96 i 177/04 – Zakon o porezu na dohodak), te će kao takav biti i unesen u Konačan prijedlog Pravilnika, odnosno dopunit će se treća točka u odnosu na tekst Nacrta prijedloga Pravilnika te će isto glasiti kako slijedi: Članove Stručnih povjerenstava i zamjenike članova, prema područjima umjetničkog stvaralaštva iz članka 5. Pravilnika, imenuju: 1. Ministarstvo kulture: 1 (jednog) predstavnika-člana i 1 (jednog) zamjenika člana, 2. Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika (u daljnjem tekstu: HZSU): 1 (jednog) predstavnika-člana i 1 (jednog) zamjenika člana, 3. Umjetničke strukovne udruge: 3 (tri) predstavnika-člana i 3 (tri) zamjenika člana, od kojih je najmanje 1 (jedan) samostalni umjetnik što ga kao predstavnika iz reda svojih članova umjetnika imenuje umjetnička strukovna udruga iz čijeg je područja djelovanja podnositelj zahtjeva. U članku 9. stavcima 3. i 4. Nacrta prijedloga Pravilnika navedeni su razlozi prestanka mandata članu i zamjeniku člana Stručnog povjerenstva, kako slijedi: Članovi i zamjenici članova Stručnih povjerenstava mogu biti opozvani tijekom mandata zbog nesavjesnog i neurednog obavljanja dužnosti. Članu i zamjeniku člana Stručnog povjerenstva mandat može prestati na osobni zahtjev. Mogućnost da mandat prestaje odlukom udruge koja ga je predložila i/ili prestanak članstva u udruzi koja je predložila člana Stručnog povjerenstva, nije unesena u Nacrt prijedloga Pravilnika zato što se želi izbjeći da članu ili zamjeniku člana Stručnog povjerenstva prestane mandat u Stručnom povjerenstvu jer nije npr. platio članarinu udruzi koja ga je imenovala te mu je zbog toga prestalo članstvo u toj udruzi, što je irelevantno za sastav i kvalitetan rad Stručnog povjerenstva. Prijedlog da Pravilnik sadrži odredbu koja bi se zajednički odnosila na sva područja umjetničkog stvaralaštva vezano za umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje samostalnog umjetnika u inozemstvu uzet je u obzir te će se u člancima 12. i 31. dodati stavak koji će glasiti: Umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje samostalnog umjetnika u inozemstvu priznaje se ako predstavlja doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Nadalje, razdoblje razmatranja umjetničkog stvaralaštva i javnog djelovanja podnositelja zahtjeva za priznavanje prava samostalnih umjetnika, člankom 10. stavkom 1. Pravilnika koji je na snazi također je propisano da će Stručno povjerenstvo razmatrati umjetničko stvaralaštvo i djelovanje podnositelja zahtjeva tijekom posljednjih 5 (pet) godina, a ne posljednjih 6 (šest) godina. Člankom 8. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva („Narodne novine“ broj: 43/96, 44/96 i 177/04 – Zakon o porezu na dohodak) propisano je da će Stručno povjerenstvo najmanje jednom u pet godina po službenoj dužnosti izvršiti reviziju priznatih prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske. Prijedlog da umjetnički brojčani kriteriji za izvođače popularne i/ili narodne glazbe sadrže uz minutažu i dodatne kriterije, uzet je u obzir te će podnositelj zahtjeva osim minutaže trebati imati i samostalne koncerte izvedene u relevantnom prostoru, odnosno nastupe u istaknutom orkestru na relevantnoj glazbenoj priredbi ili televizijskoj emisiji. U članku 31. Nacrta prijedloga Pravilnika navedeno je da se umjetnički brojčani kriteriji iz IV. dijela Pravilnika, u postupku revizije priznatih prava, mogu kombinirati tako da se međusobno kombiniraju najviše 2 (dva) propisana kriterija istog područja umjetničkog stvaralaštva, uz uvjet da je svaki realiziran najmanje 50% u odnosu na propisane umjetničke brojčane kriterije. Navedena odredba primjenjuje se samo pri provođenju postupka revizije priznatih prava zato što su Stručna povjerenstva za priznavanje prava samostalnih umjetnika zaključila da uvjeti za priznavanje prava na uplatu doprinosa trebaju biti nešto teži u odnosu na uvjete za reviziju priznatih prava, jer su sredstva u državnom proračunu namijenjena za uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ograničena i svake godine sve manja i manja. Cilj je priznati pravo na uplatu doprinosa iz sredstava proračuna Republike Hrvatske samostalnim umjetnicima koji udovoljavaju propisanim kriterijima te čije umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje predstavlja zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti.
20 Jadranka Čubrić  O NAČINU I UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE PRAVA , I. OPĆE ODREDBE Kao članica HUIG-a(prije HGU/I) predlažem da se u cijelosti private brojčani kriteriji koje je autonomno donijela naša nadležna strukovna udruga, dakle HUIG (prije HGU/I). Djelomično prihvaćen Prijedlog da umjetnički brojčani kriteriji za izvođače popularne i/ili narodne glazbe sadrže uz minutažu i dodatne kriterije, uzet je u obzir te će podnositelj zahtjeva osim minutaže trebati imati i samostalne koncerte izvedene u relevantnom prostoru, odnosno nastupe u istaknutom orkestru na relevantnoj glazbenoj priredbi ili televizijskoj emisiji.
21 Krešimira Gojanović IV. UMJETNIČKI BROJČANI KRITERIJI ZA PRIZNAVANJE PRAVA I REVIZIJU PRIZNATIH PRAVA SAMOSTALNIH UMJETNIKA NA UPLATU DOPRINOSA, Članak 25. Treba priznati izložbe realizirane u inozemstvu, pogotovu ako su to neke kvalitetne galerije ! Treba poticati hrvatske likovne umjetnike da izlažu po EU, i to treba i nagrađivati, jer time hrvatski likovni umjetnici podižu ugled vlastite države u drugim članicama EU. Također, osim izložbi bi trebalo razmatrati i druge umjetničke projekte povezane sa likovnom umjetnošću i vizualnom kulturom - ako umjetnik piše stručne radove, članke, uređuje umjetnički internetski portal, izdaje knjige, publikacije i sl. - sve su to isto načini da likovni umjetnik izloži svoj rad, i uz ove tradicionalne oblike izlaganja svog rada po izložbama. Još nešto - SVI likovni umjetnici trebaju imati iste brojčane uvjete - zašto je samo kiparina stavljena ta kombinacija - 1 samostalna i 4 žirirane skupne ?? Tako kako ste stavili kiparima treba staviti i slikarima i multimedijalnim umjetnicima - uz ostale popisane uvjete da se svima prizna i ta kombinacija: 1 samostalna izložba i 4 skupne. Kipari ni po čemu bitnom nisu drugačiji od slikara - danas je teško i jednima i drugima, a slikarstvo također može biti zahtjevan fizički posao kao i kiparstvo. Djelomično prihvaćen Prijedlog da Pravilnik sadrži odredbu koja bi se zajednički odnosila na sva područja umjetničkog stvaralaštva vezano za umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje samostalnog umjetnika u inozemstvu uzet je u obzir te će se u člancima 12. i 31. dodati stavak koji će glasiti: Umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje samostalnog umjetnika u inozemstvu priznaje se ako predstavlja doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti. U koordinaciji s predstavnicima svih područja umjetničkih stvaralaštava (samostalnim umjetnicima), održano je niz sastanaka radnih grupa, a s kojima je to bilo potrebno dodatno su organizirane uže radne grupe članova Upravnog odbora HZSU-a i predstavnika područja umjetničkih stvaralaštava. Nakon prijedloga kriterija predstavnika svih područja umjetničkih stvaralaštava – umjetničkih strukovnih udruga, Upravni odbor HZSU-a je objedinio, razmotrio i dodatno ujednačio prijedloge kriterija različitih područja umjetničkih stvaralaštava, na temelju čega je i sačinjen Nacrt prijedloga Pravilnika.
22 Krešimira Gojanović II. STRUČNO POVJERENSTVO, Članak 8. Za člana i zamjenika stručnog povjerenstva treba izabrati isključivo samostalnog umjetnika. Nije u redu da to budu osobe napr. zaposlene na fakultetima sa sigurnom državnom plaćom i da oni onda odlučuju o sudbini samostalnih profesionalnih umjetnika. Također, samostalni umjetnici već dobro poznaju probleme svojih struka, pa zašto ih se stalno gura u drugi plan da u svojim strukovnim udrugama ne smiju ni o čemu odlučivati, nego u slučaju napr. likovnih umjetnika - o sudbini samostalnih umjetnika odlučuju profesori zaposleni na akademijama i ostalim srodnim fakultetima ? Umjetnik zaposlen na fakultetu bavi se pedagoškim radom u većoj mjeri nego umjetničkim, i on ne treba da se miješa u posao samostalnih umjetnika. Djelomično prihvaćen Sastav Stručnog povjerenstva za priznavanje prava samostalnih umjetnika propisan je člankom 6. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva („Narodne novine“ broj: 43/96, 44/96 i 177/04 – Zakon o porezu na dohodak), te će kao takav biti i unesen u Konačan prijedlog Pravilnika, odnosno dopunit će se treća točka u odnosu na tekst Nacrta prijedloga Pravilnika te će isto glasiti kako slijedi: Članove Stručnih povjerenstava i zamjenike članova, prema područjima umjetničkog stvaralaštva iz članka 5. Pravilnika, imenuju: 1. Ministarstvo kulture: 1 (jednog) predstavnika-člana i 1 (jednog) zamjenika člana, 2. Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika (u daljnjem tekstu: HZSU): 1 (jednog) predstavnika-člana i 1 (jednog) zamjenika člana, 3. Umjetničke strukovne udruge: 3 (tri) predstavnika-člana i 3 (tri) zamjenika člana, od kojih je najmanje 1 (jedan) samostalni umjetnik što ga kao predstavnika iz reda svojih članova umjetnika imenuje umjetnička strukovna udruga iz čijeg je područja djelovanja podnositelj zahtjeva.
23 Vedran Križan IV. UMJETNIČKI BROJČANI KRITERIJI ZA PRIZNAVANJE PRAVA I REVIZIJU PRIZNATIH PRAVA SAMOSTALNIH UMJETNIKA NA UPLATU DOPRINOSA, Glazbeno stvaralaštvo Kao samostalni umjetnik I član Upravnog odbora HUIG (prije HGU/I) smatram da je važno da se u cijelosti prihvate brojačni kriteriji koje je autonomno donijela naša nadležna strukovna udruga, dakle HUIG (prije HGU/I),tj da se osim brojcanih kriterija uzmu u obzir nagrade i nastupi. Djelomično prihvaćen Prijedlog da umjetnički brojčani kriteriji za izvođače popularne i/ili narodne glazbe sadrže uz minutažu i dodatne kriterije, uzet je u obzir te će podnositelj zahtjeva osim minutaže trebati imati i samostalne koncerte izvedene u relevantnom prostoru, odnosno nastupe u istaknutom orkestru na relevantnoj glazbenoj priredbi ili televizijskoj emisiji.