Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | Specifične uloge stručnih suradnika, Edukacijski rehabilitator: | Uloga edukacijskih rehabilitatora Dijelovi teksta u smjernicama koji se odnose na ulogu edukacijskih rehabilitatora su nepotpuni te ih je na ovaj način potrebno nadopuniti: • Planira, provodi, evaluira i organizira programe za poticanje socijalne uključenosti i ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda učenika (primarno učenika s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, teškoćama učenja, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama) • Provodi stručnu procjenu razine i kvalitete funkcioniranja učenika s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, teškoćama učenja, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama i njihova životnog okruženja radi utvrđivanja njihovih individualnih odgojno-obrazovnih potreba te izrađuje stručni nalaz i mišljenje • Pruža podršku učiteljima u planiranju i vrednovanju individualiziranog kurikuluma učenika s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, teškoćama učenja, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama • Provodi funkcionalnu procjenu nepoželjnih oblika ponašanja učenika s teškoćama, te izrađuje, u suradnji s učiteljem provodi i evaluira Plan podrške za sprečavanje i smanjivanje nepoželjnih oblika ponašanja Također je potrebno je doraditi terminologiju: • Ujednačiti pojam poremećaj iz spektra autizma u cjelokupnom tekstu. • Nedostaje populacija djece s teškoćama u razvoju koja ima neurorazvojne poremećaje kao što su ADHD i teškoće učenja, a za rad s kojima znanja i kompetencije stječe stručnjak edukacijski rehabilitator kroz sveučilišne studijske programe Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija (vidjivi iz ishoda predmeta i ishoda studijskih programa). Komentar se odnosi na slijedeće: Smjernice, str. 18 Edukacijski rehabilitator: ● planira, provodi, evaluira i organizira znanstveno utemeljene stručne individualne i/ili grupne intervencije, usmjerene na učenike (s intelektualnim teškoćama, spektra autizma, ADHD-a, s motoričkim poremećajima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama) te obavještava o tome njihove roditelje/skrbnike ● provodi stručnu procjenu razine i kvalitete funkcioniranja učenika s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, s motoričkim poremećajima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama i njihova životnog okruženja radi utvrđivanja njihovih individualnih odgojno-obrazovnih potreba te izrađuje stručni nalaz i mišljenje ● pruža podršku učiteljima u planiranju i vrednovanju individualiziranog kurikuluma učenika s intelektualnim teškoćama, teškoćama učenja, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, s motoričkim poremećajima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama.” | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
2 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora u suradnji i suglasju s "Prilogom Vijeća studija Rehabilitacija/Edukacijska rehabilitacija Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu" citira naznake kolega: "Prijedlozi Vijeća studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija za dokument Smjernice imaju za cilj, također, ukazati i na dijelove dokumenta kojima se propuštaju uvažiti kompetencije stručnjaka edukacijskih rehabilitatora, a koje se stječu visokoškolskim obrazovanjem kroz sveučilišne studijske programe Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (http://www.erf.unizg.hr/hr/). Nedorečenostima i neujednačenostima Smjernica u dijelu uloge učitelja i stručnih suradnika u planiranju individualnih kurikuluma (negdje piše da je suradnja prema potrebi, negdje da učitelj samostalno odrađuje, a na pojedinim mjestima učitelj sa stručnim suradnikom), otvara se prostor pogrešnom tumačenju, a što može dovesti do neujednačene prakse u radu s djecom teškoćama i dovesti u pitanje etičnost ovog dokumenta. Prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom (UN, 2007) pravo je svakog djeteta s teškoćama na istu kvalitetu pružene podrške. Pri izradi individualiziranoga kurikuluma prema principima inkluzije treba raditi tim za podršku uključivanja učenika s teškoćama dok prema Smjernicama individualizirani kurikulum izrađuje samo učitelj te se ostali stručnjaci uključuju samo prema potrebi. Specifična znanja stručnjaka donose specifične kompetencije za procjenu potreba i planiranje podrške za učenike s teškoćama. Na primjer: o razvojnim teškoćama i procjeni potreba te izradi edukacijsko-rehabilitacijskog plana podrške za učenike s teškoćama u razvoju znanja i kompetencije stječu stručnjaci edukacijski rehabilitatori kroz Sveučilišne studijske programe Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, a što je vidljivo iz ishoda učenja nastavnih predmeta i studijskih programa. Stječu li učitelji tijekom svog obrazovanja sve potrebne kompetencije za tu ulogu? Također napominjemo da bi se ovisno o vrsti teškoća i potrebama učenika s teškoćama u razvoju trebali uvijek uključivati stručni suradnici profila specijaliziranog za tu vrstu teškoće/potreba. Komentar se odnosi na slijedeće: „Za učenike s teškoćama učitelji/nastavnici trebaju izraditi individualizirani kurikulum. Individualizirani kurikulum (IK) pisani je dokument koji je sastavni dio predmetnog kurikuluma i usmjeren je na pojedinog učenika. Tijekom izrade individualiziranog kurikuluma polazi se od planiranja primjerene podrške svakom učeniku kojemu je ona potrebna u procesu učenja, poučavanja i vrednovanja postignuća iz nekih ili svih nastavnih predmeta. Planira se za svakog učenika s teškoćom. Izrađuje ga učitelj/nastavnik, prema potrebi u suradnji sa stručnim suradnicima škole.“ "provoditi procjenu sposobnosti i vještina te potrebu za prilagodbama niti dijagnostičko vrednovanje" - Navedeno zahtijeva specifične kompetencije iz područja psihologije ili srodnih struka (na primjer za učenika s poremećajem iz spektra autizma psiholog može raditi procjenu intelektualnih sposobnosti, a procjenu sposobnosti i vještina te potrebu za prilagodbama radi edukacijski rehabilitator). Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Zakonom o psihološkoj djelatnosti, Zakonom o socijalno-pedagoškoj djelatnosti regulirana su područja djelatnosti i postupci koji su u nadležnosti ovih struka; zakonima, odnosno drugim podzakonskim aktima iz područja obrazovnja regulirani su "dosezi" unutar te djelatnosti. Inicijalne procjene koji nisu samo "trijaža" - odvajanje onih koji mogu "lakše" od onih kojima ide "teže" - je PRAVO UČENIKA; nadalje, ne bude unutar utanove za osnovni odgoj i obrazovanje koje je obavezno i svima dostupno - dakle ne bude li unutar te ustanove osigurana primjerena profesionala potpora učenicima s teškoćama - veliki dio onih koji dolaze iz slabijih uvjeta odrastanja - ostat će bez potrebne podrške. „Procjena se provodi i kroz dijagnostičko vrednovanje onda kada učitelj/nastavnik uoči da učenik unatoč poduzetim strategijama podrške ne usvaja planirane odgojno-obrazovne ishode, u bilo kojem vremenskom razdoblju nastavne godine. Ključna je usmjerenost na učenikova postignuća, odnosno kompetencije koje se trebaju steći nakon određenog odgojno-obrazovnog ciklusa. Učitelji/nastavnici mogu sami, ili uz podršku stručnih suradnika u školi, izraditi instrumente koji će ih voditi kroz proces procjene. Sastavnice inicijalne procjene koju izrađuje učitelj/nastavnik: Sposobnosti i vještine ● komuniciranja (govorenje, slušanje, čitanje, pisanje) ● računanja, geometrijskog, prostornog i vremenskog predočavanja ● rukovanja sredstvima za rad ● samostalnog učenja ● koncentracije ● usmjeravanja i zadržavanja pažnje ● pamćenja ● rješavanja problema ● donošenja odluka ● surađivanja ● prilagodbe novim okolnostima ● pretraživanja, vrednovanja i obrađivanja informacija.“.. - dakle učenici sa specifičnim teškoćama učenja, primarnim jezičnim teškoćama, poremećajima socijalne komunikacije, poremećajima iz spektra autizma, afazijama dječje dobi, dječjom govornom apraksijom poremećajima tečnosti govora, poremećaji glasa, oštećenja sluha - ZAHTIJEVAJU IZRAZITO SPECIJALIZIRANU I STRUČNU PODRŠKU logopeda i edukacijskog rehabilitatora u suradnji , a to su stduiji od 5 godina Uloga edukacijskih rehabilitatora Dijelovi teksta u smjernicama koji se odnose na ulogu edukacijskih rehabilitatora su nepotpuni te ih je na ovaj način potrebno nadopuniti: • Planira, provodi, evaluira i organizira programe za poticanje socijalne uključenosti i ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda učenika (primarno učenika s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, teškoćama učenja, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama) • Provodi stručnu procjenu razine i kvalitete funkcioniranja učenika s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, teškoćama učenja, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama i njihova životnog okruženja radi utvrđivanja njihovih individualnih odgojno-obrazovnih potreba te izrađuje stručni nalaz i mišljenje • Pruža podršku učiteljima u planiranju i vrednovanju individualiziranog kurikuluma učenika s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, teškoćama učenja, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama • Provodi funkcionalnu procjenu nepoželjnih oblika ponašanja učenika s teškoćama, te izrađuje, u suradnji s učiteljem provodi i evaluira Plan podrške za sprečavanje i smanjivanje nepoželjnih oblika ponašanja Također je potrebno je doraditi terminologiju: • Ujednačiti pojam poremećaj iz spektra autizma u cjelokupnom tekstu. • Nedostaje populacija djece s teškoćama u razvoju koja ima neurorazvojne poremećaje kao što su ADHD i teškoće učenja, a za rad s kojima znanja i kompetencije stječe stručnjak edukacijski rehabilitator kroz sveučilišne studijske programe Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija (vidjivi iz ishoda predmeta i ishoda studijskih programa). Komentar se odnosi na slijedeće: Smjernice, str. 18 Edukacijski rehabilitator: ● planira, provodi, evaluira i organizira znanstveno utemeljene stručne individualne i/ili grupne intervencije, usmjerene na učenike (s intelektualnim teškoćama, spektra autizma, ADHD-a, s motoričkim poremećajima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama) te obavještava o tome njihove roditelje/skrbnike ● provodi stručnu procjenu razine i kvalitete funkcioniranja učenika s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, s motoričkim poremećajima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama i njihova životnog okruženja radi utvrđivanja njihovih individualnih odgojno-obrazovnih potreba te izrađuje stručni nalaz i mišljenje ● pruža podršku učiteljima u planiranju i vrednovanju individualiziranog kurikuluma učenika s intelektualnim teškoćama, teškoćama učenja, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, s motoričkim poremećajima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama.” | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
3 | Željka Ćaleta Car | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Mišljenja sam da je potrebno razmotriti nekoliko bitnih čimbenika - edukacija učitelja, broj učenika u razrednim odjelima, edukacija roditelja… prije uvođenja Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Dodatno opterećenje za učitelje je izrada individualiziranih materijala za učenje. Postoji stručni tim koji će to napraviti kako bi integracija bila što uspješnija. Naravno, neophodna je njihova zajednička suradnja i komunikacija. Također, svjedoci smo sve većeg broja djece s poteškoćama i vrlo je važno zapošljavati stručnu službu kako bi pomogli djeci, učiteljima i roditeljima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
4 | MARIJANA SMOLČEC | UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje | Poštovani! Slažem se s komentarima kolega. Naime, i sama podržavam inkluziju, no smatram da škole često nemaju dovoljan broj stručnih suradnika koji bi nastavnicima u redovnom radu kao i učenicima pomagali u prilagodbi sadržaja. U mnogim državama Europe i svijeta nastavniku na satu često bude medijator koji pomaže pri radu s određenim učenikom tj. pomaže u detektiranju određenih problema kako bi predmetnom nastavniku pomogli oko pripreme nastavnog sata i prilagodbe sadržaja. No, ne smijemo zaboraviti činjenicu koju navodi kolegica Valentina Pajdaković "da potpuna inkluzija ne daje najbolje moguće uvjete učenicima s redovitim program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke". Svakako treba voditi računa o broju redovnih učenika koji ne smije prelaziti brojku 20 ako u razredu ima 2 ili više učenik s primjerenim programom. Možda bi bilo dobro da se učenici koji imaju određene poteškoće u savladavnju gradiva povremeno odvoje u "posebni razredni odjel zajedno s učenicima sličnog predznanja, gdje će učitelj defektolog i sl.u suradnji s predmetnim nastavnikom svoje poučavanje u kontinuitetu, u potpunosti prilagoditi njima". Smatram da bi svaka osnovna škola s do 300 učenika trebala imati logopeda i defektologa i/ili rehabilitatora, a da ne spominjem one s više od 300 učenika. Često se predmetni nastavnici dodatno sami obučavaju kako bi što bolje i kvalitetnije radili s učenicima koji imaju neke poteškoće. Ako škola nema mogućnosti zapošljavanja nekog stručnog suradnika, možda bi se nekim predmetnim nastavnicima koji se žele dodatno usavršavati u radu s učenicima s poteškoćama trebalo omogućiti dodatno, ali i besplatno školovanje i edukacija za medijatora koji bi ostalim nastavnicima u školi onda pomagao u kreiranju sadržaja u radu s određenim učenicima s poteškoćama i sl. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
5 | TANJA SUDISKAS | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Kako prilagoditi vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedinom učeniku? | Navedeno je: promijenjeni uvjeti ispitivanja (npr. promjena mjesta sjedenja zbog ometajućih podražaja, iznimno promjena prostorije zbog emocionalnog poremećaja uslijed kojeg učenik ne može govoriti u specifičnim socijalnim situacijama / ne može iskazati svoje znanje u socijalnim situacijama). Smatram da se riječ poremećaj u prethodnoj rečenici treba zamjeniti rječju teškoća budući da se može raditi i o emocionalnoj prekapacitiranosti u jednom danu i kraćeg trajanja da bi se ostvarili promijenjeni uvjeti ispitivanja, a ne da se radi isključivo o razini koju opisujemo kao emocionalni poremećaj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
6 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Po gotovo 40 tak godina starom, zakonom reguliranom, preduvjetu uključivanju učenika s teškoćama u razvoju, svjedočili smo dugotrajnim verzijama otežne provedbe istog u "realno" stanje. Potrebna su desetljeća da zajedničke inicijative roditelja, profesionalaca - entuzijasta dosegnu razinu "sinteze" i / ili sinergije u dokument kao što su ove smjernice- koji će zasigurno olakšati rad onim pojedincima koji se u ovom sustavu snalaze "kao ribe" u vodi - to su posvećeni učitelji, kompetentni stručni suradnici i ravnatelji. I da, u samom je predgovoru naznačeno kako su smjernice "namijenjene učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima"; potom "Uređene su tako da učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima osiguravaju temeljne informacije o bitnim sastavnicama individualiziranoga kurikuluma i upućuju ih na dodatne izvore za učenje, poštujući pritom profesionalnu autonomiju svakog djelatnika koji sudjeluje u procesu odgoja i obrazovanja učenika"; I možemo zaključiti bogatstvo izvora, bliskost međunarodne prakse, odnosno dostupnost informacija i dokumenata te iste europske i svjetske prakse rezultirale su terminiloški prilično stručnim smjernicama što je dobar znak za "poruku" sustavu - od struke. Ono što brine je nastavak kompilacije inozemne prakse uz prevelik broj mogućih teškoća i neadekvatno uspostavljenih uvažavanja stvarnih profesionalaca u tom području. Studiji psihologije, logopedije, edukacijske rehabilitacije, socijalne pedagogije temelje se na znanstvenim postignućima stoljećima ili desetljećima izučavanih "filigranski definiranih" poremećaja koji zasigurno vode ili mogu voditi do deficita u učenju, a time i zahtijevati istu razinu sofisticiranih pristupa i metoda. Nužno je stoga ne dovesti se u opasnost zanemarujući / i/ili podcjenjujući obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju, a isto tako i nadarenih učenika ( od kojih neki mogu imati i specifične teškoće učenja, recimo ) - kreirajući "papirnatu" strategiju i smjernice bez prateće primjerene profesionalne potpore. Jer poslije predgovora iz kojeg je razvidno da su smjernice namijenjene manje više svim (su) dionicima obrazovnih ustanova - neposredan rad s učenicima - obvezuje ponekad samo učitelja..sve mora učitelj, ponekad može i u suradnji,.. nedovoljno često mu je "dato jamstvo" podrške profesionalca odgovarajuće specijalnosti. Učitelj tako kreira i procjenu, instrumente, metode, individualizaciju itd..- što je svakako jasna posljedica njegovih kompetencija iz ishoda učenja: poučavanja učenika tzv "tipičnih" potencijala, ali samo uočavanje odstupanja - nije i ne smije ostati jedino "pravo" učenika - to jest da se propušta daljnja analiza potreba koje zasigurno svoju etiologiju, uzroke i potencijalne posljedice za određeni broj učenika - nose iz multidimenzionalnih i ne jednostavno utvrđenih korijena. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
7 | TANJA SUDISKAS | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Prostor | U slučaju potrebe koriste se i druge prostorije sukladno potrebama djece, prostornim mogućnostima i organizaciji rada (npr. pisanje testa u uredu stručnih suradnika kod produljenog vremena pisanja testa ili nekog drugog razloga). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
8 | MARIJA BOŠNJAK | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | U predloženom Nacrtu smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama uz jasne i konkretne upute postoji prostor za poboljšanjem nekoliko važnih segmenata. U Uvodnom djelu Inkluzivni odgoj i obrazovanje stoji …Posebnu pozornost potrebno je posvetiti i prepoznavanju darovitih učenika s teškoćama (učenici s dvostrukim posebno odgojno- obrazovnim potrebama…. Tko bi osim učitelja i nastavnika trebao sudjelovati u spomenutom prepoznavanju kada škole nemaju socijalne pedagoge, logopede, edukacijske rehabilitatore ili su oni uključeni u rad s učenicima s teškoćama na pola radnog vremena čime se smanjuje vremenski okvir za detekciju darovitosti, preveliki broj učenika u razredu (23+3) od čega vrlo često ima slučajeva „prikrivenih prilagođenih“, ne doprinosi kreativnoj atmosferi u učionici. Jedno od četiri temeljna područja profila inkluzivnog učitelja/nastavnika i stručnih suradnika škola koje je utvrdila Europska agencija za razvoj obrazovanja za učenike i studente s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (2012) je vlastito stručno usavršavanje koje nije sustavno i kvalitetno, rijetko se komuniciraju stručnjaci u pripremi edukacija učitelja i nastavnika za rad s učenicima s poteškoćama. Inkluzivni sam nastavnik s certifikatom zahvaljujući uključivanju u Eu projekt „Cjeloživotnim učenjem do škole za sve“, no malo je projekata u kojima se potiče edukacija nastavnika za rad s učenicima s teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
9 | MARIJANA SMOLČEC | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Motivacija | Pohvaljujem prijedlog mogućih strategija podrške za učenike kojima fali motiviranosti za rad, posebno jedan od primjera koji se navodi, a to je "davanje zaduženja učeniku u kojima će biti uspješan" kako bi ga se potaknulo na kvalitetniji rad te rast samopuzdanja. Također se slažem s prethodnim komentarom da se dodatno uključe strategije podrške za učenike s tjelesnim oštećenjem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
10 | ORIJANA TENČIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Moje je mišljenje da su smjernice za izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama vrlo dobro opisane i razrađene. Vrlo su precizno definirane uloge ravnatelja, stručnih suradnika, nastavnika i pomoćnika u nastavi (ili stručno komunikacijskih posrednika) koji su uključeni u rad s učenicima s teškoćama. Jasne su obveze i prava roditelja odnosno skrbnika učenika. Problem je nedostatak (ili vrlo mali broj) stručnih suradnika. To naročito dolazi do izražaja u manjim sredinama. Većina centara za rad s učenicima s teškoćama radi isključivo sa učenicima osnovnih škola (centri se redovito nalaze u većim gradovima). Problem nastaje pri prelasku učenika u srednju školu. Stručni suradnici bi trebali biti osobe koje prate učenika, dobro su upoznate s njegovim teškoćama i nastavnici im se u svakom trenutku mogu obratiti za savjet i podršku. Neophodno je formiranje mobilnih timova koji bi bili zaduženi za rad s učenicima s teškoćama na određenom području. Za pripremanje prilagođenih materijala za učenike sa različitim vrstama teškoća trebali bi postojati metodički priručnici odnosno prilagođeni udžbenici i ostali materijali. Također, trebalo bi voditi računa o broju učenika u razredu. Učenici s teškoćama (ovisno o teškoći) trebaju često dodatnu pomoć nastavnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
11 | IGOR SOLDIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Što u slučaju ako učenik ne dobije ili roditelj ne prihvati Rješenje o primjerenom programu, a učitelji su mu već prilagodili kurikulum i ocjenjivali po njemu? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
12 | IGOR SOLDIĆ | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Potrebno je omogućiti unos Rješenja o primjerenom programu u sustav NISpuSŠ, koje bi bilo vidljivo srednjim školama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
13 | BARBARA HORVATIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, javljam se kao osoba zaposlena u jednom od 13 Centara za odgoj i obrazovanje koji se od ostalih škola u Republici Hrvatskoj razlikuje po načinu rada, uvjetima rada, mogućnostima rada i osnivaču. U potpunosti podržavam što veću integraciju učenika u redovni odgojno-obrazovni sustav, no isto tako smatram kako to nije uvijek najzahvalnije rješenje za sve učenike i kako centri ovog tipa mogu učenicima pružiti obrazovanje , uspješnost i ostale oblike usluga i podrške. Od početka, sami uvod započinje s pristupom dokumentu kroz pojam inkluzije i postavlja se pitanje odnosi li se ovaj dokument i na Centre? Naša misija i naš način rada oduvijek i jesu bili ti da se prilagodimo odgojno-obrazovnim potrebama svakog učenika. Svi naši učenici imaju Rješenje o primjerenom obliku školovanja što od redovitog programa uz individualizirane postupke, redovitog programa uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke, posebnog programa uz individualizirane postupke i posebnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke. Naši razredi broje do deset učenika, naši nastavnici znaju da bez dodatnih priprema i prilagodbi ne održavaju niti će održavati nastavu. Mi, zaposlenici Centara, nemamo učenika bez teškoća u razvoju. Iako nam osnivač nije MZO, svo obrazovanje provodimo pod njihovim odredbama, no imam potrebu upozoriti na neke razlike u načinu rada jer nas je ipak samo 13 u državi pa se na nas lako zaboravi. Za zaštitu smo interesa i prava svakog učenika, no izrada individualiziranih kurikuluma za svakog našeg učenika dodatni je i veoma opsežan zahtjev nastavnicima koji sve navedeno u dokumentu primjenjuju od početka rada na svojim radnim mjestima. Molim vas da se navedeni argument ne protumači kao nedostatak motivacije. Neki nastavnici u našem Centru obvezni su, bez pretjerivanja, pisati skoro pa stotinu IOOP-a, broj nezamisliv mnogima, a obzirom na uvjete rada za to ne primaju naknadu. Naši nastavnici u jesen, pri izradi svojih Izvedbenih i operativnih planova tj. Godišnjih izvedbenih kurikuluma znaju da će rad obavljati isključivo s učenicima s teškoćama u razvoju pa su moguća i puno manja odstupanja za individualizirane postupke rada s učenicimanego što je to u redovnom sustavu. Također, konkretnije stvari na koje se još imam potrebu referirati su: a) u poglavlju Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja stoji rečenica: Informacije o odgojno-obrazovnim postignućima učenika na kraju osnovne škole, karakteristikama razvoja, posebnostima učenja, funkcioniranja, korištenim i potrebnim oblicima podrške i dr., prosljeđuju se predmetnim nastavnicima srednje škole na početku prvog polugodišta. Kao stručni suradnik smatram da bi se informacije mogle predati već pri upisu u srednje škole kako bi one mogle, prije početka nastavne godine, razrednom vijeću biti prenešene na vrijeme. b) u poglavlju Uloga učitelja/nastavnika stoji velik broj odredbi koje nastavnici ostvaruju sa stručnim suradnicima. Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava broji 150 učenika s teškoćama u razvoji i dvije stručne suradnice- knjižničarku i pedagoginju koje nisu odgovarajućih kompetencija za sve zahtjeve koji se u radu postavljaju, a nisu ni nastavnici pa nas to stavlja u nepovoljni položaj. c) u drugom koraku izrade IK-a ( 2. korak: PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH POSTUPAKA, VREDNOVANJA I PRILAGODBI UČENJA I POUČ AVANJA) stoji rečenica: Ako učitelj/nastavnik procijeni da učenik tijekom prethodne godine učenja nije usvojio temeljne odgojno-obrazovne ishode, razradit će ishode i aktivnosti kojima će učeniku omogućiti usvajanje tih ishoda propisanih za prethodne godine učenja. Time se učeniku omogućava ravnopravno sudjelovanje u procesu učenja i poučavanja. Takva tvrdnja stoji na više mjesta u dokumentu. Kao osobe zaposlene u srednjoj školi, koje su dužne učenika osposobiti za obavljanje određenih zanimanja, postavlja se pitanje što je s ishodima pojedinih programa? To se nigdje ne spominje. Za razliku od osnovne škole, srednja škola nije obavezna u smislu pohađanja, ali je obavezna u redovitim programima pripremiti učenika za državnu maturu, obavezna je ‘’držati se programa’’. Do koje mjere se mogu smanjivati zahtjevi ishoda? Tko će o tome odlučivati? Smatram da je u programima potrebno definirati minimalne ishode koje je potrebno ostvariti jer se često susrećemo s izjavama kako nešto ‘’nismo dovoljno prilagodili’’ i kako ‘’zahtjevi koje postavljamo nisu ostvarivi radi teškoća’’ pa nam je potrebna podrška jer se u dokumentu nigdje ne spominje što učenik ipak ima obvezu ostvariti nego samo na koje načine olakšati učeniku. Potrebna nam je podrška sustava kako bi u četverogodišnjem zanimanju ipak od učenika mogli zatražiti obradu lektire bez slikovne prilagodbe iste, bez reduciranja sadržaja, kako bi grafičke tehničare pripreme ipak mogli učiti preračunavanje mjernih jedinica i kako bi učenike vrednovali prema ishodima koje nam postavljaju programi. Potrebna nam je podrška da, u trenutku kada procijenimo kako učenik ne može savladavati nastavne sadržaje, ne budemo napadnuti kao oni koji ‘’nisu dovoljno prilagodili’’. U dokumentu se nigdje ne spominje promjena primjerenog oblika školovanja niti gdje su granice između njih. Kao zaposlenici pozdravljamo potrebu za promjenom, no molimo da se naše situacije također zasebno razmotre kako bi mogli što uspješnije odrađivati posao. Spremni smo i otvoreni za komunikaciju i suradnju, no izrada nekoliko desetaka individualiziranih kurikuluma dovodi u pitanje čemu izrada Godišnjih izvedbenih kurikuluma jer nećemo imati učenika koji bi ga kao takvog pratio. Dovodi se u pitanje kada će nastavnik i uz čiju podršku izrađivati IK jer naš Centar unutar odjela obrazovanja nema stručnjaka edukacijsko rehabilitacijskog profila. Postavlja se zapravo veliki broj pitanja i podosta veliki strah. Oduvijek smo radili i radit ćemo u najboljem interesu djeteta, no smatramo da svaki obrazovni program ipak mora imati minimalne ishode koje je potrebno ostvariti. U nadi da se i naša mišljenja razmotre, srdačni pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
14 | Ana Lučić Runko | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Predlažem dopuniti i razjasniti procese i uloge članova Stručnih povjerenstava s obzirom na neujednačenost djelovanja ovisno o županiji, te uvesti i opisati ulogu mobilnog stručnog tima/Centra potpore u procesu. Ovo je posebno važno za ruralne sredine gdje kronično nedostaje različitih profila stručnih suradnika, te gdje se događa i da Povjerenstvo Ureda također ne okuplja sve potrebne stručnjake i gdje bi se na taj način mogla osigurati podrška. Izazov, koji je također povezan sa prethodno navedenim, je i dugotrajan proces procjene/dijagnostike zbog udaljenosti od KBC-a, OB-a, drugih dostupnih stručnjaka, što ne samo da produljuje donošenje Rješenja o primjerenom obliku školovanja, već ostavlja i roditelje i zaposlene u školi bez preporuka različitih stručnjaka o poželjnom pristupu u radu s učenikom. Svakako pozdravljam ideju primjene prilagodbi do donošenja Rješenja, koja će ipak u postupku, koji iz mog iskustva zna potrajati i godinu dana, olakšati i učitelju i učeniku. Nadalje, jasnoća oko uloga i procesa je krajnje nužna jer se događa u praksi da mišljenja i nalazi stručnjaka koji nisu zaposleni u zdravstvenom sustavu (pr. mišljenja stručnjaka iz privatne prakse) ne budu uvaženi, traži se ponavljanje nalaza stručnjaka istog profila, te se također ne uzimaju u obzir mišljenja stručnih suradnika škole zbog nedostatka "dijagnoze", što smatram nedopustivom greškom u koracima na štetu učenika koja nepotrebno produljuje cjelokupni proces. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
15 | Ana Lučić Runko | Specifične uloge stručnih suradnika, Socijalni pedagog: | U opisu poslova socijalnog pedagoga svakako bih predložila uzeti u obzir dijelove čl.3 Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti (NN 98/19): "(1) Socijalnopedagoška djelatnost je sustav stručnih postupaka, mjera, aktivnosti i programa odnosno sustav intervencija usmjerenih pojedincima, obiteljima, skupinama, institucijama i zajednicama (u daljnjem tekstu: korisnici) utemeljenih na načelima i spoznajama socijalnopedagoške znanosti i prakse. (2) Socijalnopedagoška djelatnost obuhvaća: 1. socijalnopedagošku procjenu- proces primjene diferencijalno dijagnostičkih postupaka odnosno prikupljanja, analize i interpretacije podataka o relevantnim obilježjima, rizicima, snagama i potrebama korisnika sa svrhom predlaganja i planiranja socijalnopedagoških intervencija te obuhvaća postupak procjene i izradu stručnih nalaza, mišljenja i prijedloga 2. planiranje intervencija – proces izrade plana intervencija u suradnji s korisnicima, utemeljeno na procjeni i participativnim načelima radi strukturiranog prikazivanja identificiranih potreba, rizika i potencijala, potrebnih stručnih postupaka, ciljeva, sudionika i vremenskog okvira provedbe intervencija 3. prevenciju skup stručnih intervencija usmjerenih sprečavanju nastanka i razvoja problema u ponašanju, a putem smanjivanja rizičnih i jačanja zaštitnih čimbenika korisnika odnosno njihova osnaživanja 4. promociju mentalnog zdravlja – stručno djelovanje na temelju modela jačanja snaga i kompetencija te podrazumijeva stvaranje individualnih, društvenih i okolinskih uvjeta koji su osnažujući i kao takvi omogućuju optimalno zdravlje i razvoj korisnika 5. ranu intervenciju – skup stručnih intervencija usmjerenih korisnicima koji su u pojačanom riziku za razvoj problema u ponašanju te kod kojih su utvrđeni razvojni rizici ili razvojne teškoće, a koja se pruža u ranom razvoju problema u ponašanju i/ili u ranoj dobi djece 6. tretman skup specijaliziranih socijalnopedagoških stručnih intervencija usmjerenih prema korisnicima s razvijenim problemima u ponašanju, a radi smanjivanja rizičnih čimbenika koji su pridonijeli njihovu razvoju i održavanju te osiguravanja poželjnih promjena sa svrhom odgoja, socijalizacije i/ili resocijalizacije, rehabilitacije, socijalnog uključivanja i osnaživanja korisnika intervencija 7. socijalnopedagoško i psihoterapijsko savjetovanje – skup stručnih intervencija prema pojedincima, obiteljima i skupinama usmjerenih poticanju samoprocjene, stjecanju uvida i postizanju pozitivnih promjena u psihosocijalnom funkcioniranju sa svrhom prevladavanja teškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih potencijala te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu....", te uskladiti dodavanjem izostavljene promocije mentalnog zdravlja i rane intervencije kod pojave rizika za razvoj problema u ponašanju i razvojnih rizika i teškoća. Smatram da su socijalni pedagozi educirani za rad sa učenicima koji uz probleme u ponašanju iskazuju i razvojne teškoće, te za rad sa učenicima kod kojih se problemi u ponašanju pojavljuju kao komorbiditet. Također smatram da postoji veliki broj učenika koji iskazuju potrebu za multidisciplinarnim pristupom i suradnjom, a samim time i radom različitih profila stručnjaka, s obzirom na višestruke rizike/probleme/teškoće, te da nije na dobrobit djeteta povezivati određenu dijagnozu sa jednim profilom stručnjaka, već promatrati učenika kao cjelovito i jedinstveno biće kojemu mi odrasli, nadilazeći pitanja stručno teoretskih neslaganja oko granice poslova, trebamo ponuditi odgovor i podršku na potrebe tog učenika, pa i u vidu istovremenog korištenja usluga više stručnih suradnika bilo prevencijski, kroz ranu intervenciju ili tretmanski. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
16 | Ana Lučić Runko | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Pozdravljam i podržavam ovako detaljne smjernice koje će pomoći u podršci učenicima s teškoćama u praksi. Vjerujem da je postojeći Okvir također bio kvalitetno polazište za izradu. Napominjem, kao i mnogi kolege i kolegice, da je potrebno omogućiti zapošljavanje stručnih suradnika različitih profila, uz naglasak na ulogu stručnih suradnika (socijalni pedagog, logoped, psiholog, edukacijski rehabilitator) u neposrednom radu (stručnom, tretmanskom, individualnom i grupnom...), te obavezno osigurati podršku mobilnih timova, posebno u ruralnim područjima kao sustavnu podršku u cijelom procesu; od procjene, preko primjene IK-a, do vrednovanja ostvarenih intervencija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
17 | Sanja Šipušić Komar | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smatram da su smjernice detaljno i dobro napisane i jasno razrađene. Sve veći broj učenika ima različite teškoće (kod nas u školi ih ima 90). Veliki problem je broj učenika u jednom razredu koji imaju teškoće, jer to stvara nastavnicima niz problema. Kod nas u strukovnoj školi i više od 5 učenika. Broj stručnih suradnika je premalen tako da ni učenici ni nastavnici ne mogu dobiti adekvatnu pomoć. Smatram da je potreban cijeli niz stručne edukacije za sve koji rade u školi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
18 | DINKA ŽULIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, u ime Županijskog stručnog vijeća stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila Međimurske županije, iznosim naše zaključke i prijedloge: - predložene Smjernice pružaju kvalitetnu podršku učiteljima u radu s učenicima s teškoćama - naročito velikom pomoći držimo dio koji se odnosi na uočavanje, razumijevanje i prilagodbu rada s učenicima s problemima u ponašanju - preporuke za izradu individualiziranih kurikuluma nisu u smjeru rasterećenja učitelja o kojemu se govori, naročito ukoliko se uzme u obzir činjenica da stručni timovi škola nisu u potpunosti ekipirani. Edukacijski rehabilitatori su stručnjaci koji su u veoma malom broju škola izvan grada Zagreba dio stručnog tima - zanemarena je činjenica da se u redovnoj školi provodi i posebni program uz individualizirane postupke, a u nekima, također redovnim školama, i posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života uz individualizirani pristup. O njima se ne govori u prijedlogu Smjernica. Moje kolege i ja koji radimo u školama s posebnim uvjetima obrazovanja smo razočarani što se Smjernicama ne daju prijedlozi izrade individualiziranih kurikuluma i za naše učenike. Svjesni smo da se već u uvodnom dijelu govori o inkluzivnom odgoju i obrazovanju, dakle o odgoju i obrazovanju onih učenika koji su uključeni u redovne škole. Međutim, mi odgojno-obrazovnu inkluziju smatramo tek dijelom i, na neki način, pripremom za socijalnu inkluziju, a naši učenici su u mnogo područja uključeni u život zajednice i pripremani za život u zajednici. Ukoliko se već željelo dati naputak samo za učenike koji se školuju po redovnom programu uz individualizirani pristup ili prilagodbu ishoda, trebalo je to navesti u nazivu dokumenta. S poštovanjem, Dinka Žulić, mag.rehab.educ. učiteljica edukacijska rehabilitatorica savjetnica voditeljica ŽSV Međimurske županije | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
19 | Ured UNICEF-a za Hrvatsku | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Prepoznajemo važnost Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Njihov sadržaj može značajno unaprijediti dosadašnje napore inkluzije djece s teškoćama u obrazovni proces. Smjernice su prvenstveno usmjerene na nastavnike i na stručne suradnike te im nude različite alate za procjenu, poučavanje i vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda učenika s teškoćama. Međutim, nije razrađeno kako će se osigurati sustav podrške nastavnicima i stručnim suradnicima kako bi mogli što kvalitetnije provoditi Smjernice. Treba posebno imati na umu motivaciju nastavnika za provedbu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama, te prepoznati i nagraditi uloženi trud nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja koji će kvalitetno provoditi Smjernice. Uz očekivanja da će Smjernice biti vrlo koristan alat jednom dijelu nastavnog osoblja, postavlja se pitanje osiguravanja sustavnih mehanizama koji bi potaknuli i motivirali školu u cjelini da ih u svakodnevnom radu konzistentno koristi (npr. uz stručna usavršavanja organizirati mentoriranje, zajednice učenja i slično). Također bitno je istaknuti važnost praćenja provedbe Smjernica, ne u smislu inspekcije, nego podrške. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
20 | ŽELJKA TRAVAŠ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Uloga je učitelja izrađivati i primjenjivati individualizirane materijale za učenje, za učenike s teškoćama. Vrijedilo bi sustavno planirati doprinos pojedinih zainteresiranih iskusnih nastavnika u izrađivanju materijala za učenje za učenike sa specifičnim teškoćama te takve nastavnike potaknuti da u suradnji s ostalim stručnjacima pripreme priručnike s materijalima za rad za pojedini predmet. Naravno, to uz adekvatno vrednovanje i nagrađivanje nastavnika. Takvi priručnici s puno raznovrsnog materijala prilagođenog za učenje bi uvelike olakšali rad nastavnicima jer bi naprosto birali ono što im je potrebno za pojedinog učenika, uz manje dodatne prilagodbe. Ima zainteresiranih nastavnika, ali sustav to treba riješiti. Ovako, nastavnik treba iznimno puno vremena za pripremu, osobito kada su razredi veliki, a u njima više učenika s različitim teškoćama. Jedno je autonomija nastavnika (hvalevrijedna), ali kurikulumi predviđaju određene standarde u ostvarivanju ishoda poučavanja pa ako iskreno želimo da učenici s teškoćama budu osposobljeni, onda to zahtjeva adekvatan suport i nastavnicima. Osobito kod onih nastavnih predmeta koji su zastupljeni s jednim satom nastave tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
21 | Tanja Lilić | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Kako prilagoditi vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedinom učeniku? | Poštovani, izrađene Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama vrlo se detaljne, sadržajne i konkretne te su doista velika pomoć nastavnicima za usustavljenu izradu IK. Također, smatram da bi se u poglavlju dokumenta koji se odnosi na Prilagodbe vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda posebice dio koji se odnosi na prilagodbe metoda vrednovanja u praktičnom radu koje predviđaju mogućnost opisa načina obavljanja zadatka umjesto izvođenja zadatka trebao revidirati. Samo opisivanje radnih zadataka bez "činjenja" odnosno stvarnog izvođenja vježbi u srednjim strukovnim školama, pogotovo u strukovnim predmetima i praktičnoj nastavi ne može zadovoljiti stjecanje kompetencija potrebnih za pristup tržištu rada kao ni zadovoljiti zahtjevima struke. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
22 | Dubravka Držaić-Taourirt | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, pozorno sam proučila nacrt Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama, s obzirom na rad u razrednom odjelu u čijem je sastavu jedan takav učenik. Iako imam dugogodišnje iskustvo rada u nastavi, u rad s učenikom s teškoćama uključena sam tek prije dvije godine. U toj, za mene novoj situaciji, nedostajalo mi je konkretne podrške u vidu primjera dobre prakse. Zbog toga sam vrlo zadovoljna što je u smjernicama detaljno opisana individualizacija postupaka učenja i poučavanja, s konkretnim prijedlozima primjene u radu s učenicima, iako mi se čini da se većina navedenog odnosi na osnovnoškolsko obrazovanje. Barem što se tiče matematike, u kojoj je teško nadograđivati sadržaje u situaciji kad je niska razina ranije usvojenih ishoda. U svakom slučaju, pozitivno je što su u smjernicama navedeni i postupci prilagodbe vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog učenika. Svemu bih dodala važnost konkretne stručne edukacije nastavnika kao dodatne, vrlo važne podrške temeljene na primjerima iz prakse. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
23 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK), Tko i kada izrađuje individualizirani kurikulum? | U poglavlju vezano uz izradu IK navedeno je da se za učenike koji se školuju prema redovitom programu / kurikulumu uz individualizirane postupke izrađuje godišnji izvedbeni kurikulum, koji učitelji/nastavnici izrađuju za cijeli razredni odjel, a to je ujedno je kurikulum za toga učenika. Navedeno smatramo nazadovanjem u smislu inkluzivne podrške učenicima koji spadaju u vrlo rizičnu skupinu djece ukoliko se njihove specifične individualne potrebe zanemare. Smatramo da je IK za ove učenike potrebno planirati na mjesečnoj razini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
24 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Suradnja s roditeljima/skrbnicima | U području „Suradnja s roditeljima/skrbnicima“ u duhu poticanja obostrano partnerskog odnosa smatramo da je roditelju potrebno omogućiti sudjelovanje ne samo u smislu dobivanja na uvid izrađenog IK, nego i pravo davanja prijedloga i u procesu izrade IK. Roditelj može doprinijeti percipiranju učenikovih teškoća i potreba. U dokumentu je navedena obaveza roditelja razmotriti na koje načine može pružiti podršku djetetu/učeniku kako bi mu se olakšalo uključivanje u svakodnevne školske aktivnosti, ali isto tako smatramo da treba biti i pravo roditelja da predloži načine na koje škola može pružiti podršku djetetu u školskom okruženju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
25 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi | U području „Uloga stručnih suradnika u školi“ zabrinjava svojevrsno relativiziranje ostvarivanja uloge stručnih suradnika ovisno o „stvarnim mogućnostima koje su određene trenutnim specifičnim potrebama odgojno-obrazovne ustanove, brojem i specifičnim potrebama njezinih učenika i ekipiranošću stručne službe škole“. Nije definirano što su to „stvarne mogućnosti“ kao i na koji način „određene specifične potrebe“ učenika i odgojno-obrazovne ustanove mogu prihvatljivo utjecati na opseg, intenzitet i dinamiku izvršavanja obaveza i aktivnosti stručnog suradnika. Predlažemo da redoslijedom nabrojanih aktivnosti treba naglasiti značaj obaveze sudjelovanja u procjeni, izradi i praćenju provedbe dogovorenih individualiziranih postupaka u nastavnom procesu. Potrebno je naglasiti obavezu pružanja stručne podrške učenicima u neposrednom radu, a onda i nastavnicima u realizaciji IK. Isto tako, treba istaknuti rad na planiranju i organiziranju aktivnosti usmjerenih na jačanje stručnih kompetencija nastavnika za provedbu inkluzivnog obrazovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
26 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK) | Predlažemo da se u područje „Koraci izrade i primjene IK“ definira obaveza osiguravanja konkretne stručne podrške obrazovnoj ustanovi (predavanje, radionica, seminar i sl.) o specifičnostima razvojne teškoće za učenika za kojega se IK izrađuje, te da to bude standardni postupak u planiranju i izradi individualnog kurikuluma za učenika. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom i sada uočava da neke obrazovne ustanove prvi puta traže stručnu podršku savjetnika AZOO ili mobilnog tima tek kada dođe do ekscesnih situacija i pritužbi roditelja na inkluzivnu podršku. Ponovo ističemo da je za kvalitetnu inkluzivnu podršku ključan nastavnik koji je nositelj procesa inkluzije, ali obzirom da kroz bazično obrazovanje ne dobiva dovoljno znanja o osobitostima i specifičnim potrebama učenika s različitim razvojnim teškoćama treba dobiti podršku i profesionalno osnaživanje. Upravo iz tog razloga smatramo nužnim i prije izrade individualnog kurikuluma na razini obrazovne ustanove osigurati po potrebi dodatnu stručnu podršku nastavnicima i stručnim suradnicima (liječnik školske medicine; mobilni tim; centar inkluzivne potpore; liječnik specijalist za zdravstvene teškoće; Agencija za odgoj i obrazovanje; ostali stručnjaci izvan školskog sustava). Smatramo potrebnim definirati i obavezu ravnatelja obrazovne ustanove da osigura kontinuirano profesionalno usavršavanje u području inkluzivnog obrazovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
27 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Kako bi se naglasila obaveza suradnje i timsko i multidisciplinarno djelovanje predlažemo da se i u poglavlju „Uloga stručnih suradnika u školi“ u definiranju zajedničkih obaveza na prvom mjestu navede ne samo podrška, nego i sudjelovanje u izradi IK zajedno s nastavnikom. Tako i u poglavlju „Početna procjena odgojno obrazovnih potreba učenika“ treba navesti da je provode učitelj/nastavnik i stručni suradnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
28 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | U Predgovoru Smjernica navedeno je da je u okviru pripreme kurikularne reforme izrađen Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama (2016) koji je bio poticaj i putokaz za izradu ovih Smjernica. Smatramo da navedeni Okvir nudi neka cjelovitija i kvalitetnija rješenja u ostvarivanju inkluzivnog obrazovanja djece i učenika s teškoćama u razvoju, npr. obuhvaća i smjernice za predškolski odgoj koji je također dio odgojno-obrazovnog sustava. U cijelom dokumentu istakli bismo značaj timskog rada i potrebu formiranja Tima za podršku/Stručnog tima za podršku na razini obrazovne ustanove koji bi pratio provedbu individualiziranog kurikuluma za pojedinog učenika s teškoćama u razvoju. Timski rad se u ovom Nacrtu Smjernica nekoliko puta spominje kao načelo, ali ne i kao organizacijski oblik rada na stvaranju cjelovitog inkluzivnog okruženja i djelovanja svih bitnih dionika na razini obrazovne ustanove. Učitelj/nastavnik teško će sam provesti kvalitetnu procjenu odgojnih i obrazovnih potreba učenika s teškoćama u razvoju, te provoditi i evaluirati individualizirani kurikulum uz sve druge obaveze prema svim učenicima u razrednom odjeljenju. Smatramo da dobra procjena i planiranje podrške te evaluacija cjelokupnog procesa nije moguća bez zajedničkog rada i suradnje djelatnika obrazovne ustanove (nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja), liječnika školske medicine i po potrebi vanjskih suradnika (stručnjaka iz sustava socijalne skrbi, centara inkluzivne potpore, mobilnih timova i sl.), ali koja ovim dokumentom nije dovoljno naglašena. Različiti stručnjaci imaju i različita znanja i iskustva, te samo u međusobnoj interakciji i suradnji mogu pronaći najučinkovitije oblike rada sa pojedinim učenikom s teškoćama u razvoju. Članovi tima za podršku svojim specifičnim ulogama i stručnim znanjima te podjelom odgovornosti značajno bi podignuli kvalitetu inkluzivne podrške. Predlažemo da se Smjernicama predvidi formiranje stručnog tima/tima za podršku koji će biti nositelj planiranja, podrške, evaluacije i suradnje i svih drugih aktivnosti u osiguravanju inkluzivne podrške učeniku s teškoćama u razvoju. Procjena, izrada individualiziranog kurikuluma, praćenje i vrednovanje, cjelokupna inkluzivna kultura u jednoj obrazovnoj ustanovi treba biti timski posao. Takav stručni tim treba imati koordinatora - prvenstveno stručnog suradnika, koji je na neki način i mentor učeniku s teškoćama u razvoju i prati realizaciju individualiziranog kurikuluma. Uz ostale iznesene primjedbe po poglavljima, zaključno preporučujemo Ministarstvu nadležnom za obrazovanje poraditi na osiguravanju svih drugih pretpostavki potrebnih za provedbu ovih Smjernica, kao što je smanjivanje broja učenika u razrednom odjelu i osiguravanje potrebnog broja stručnih suradnika u obrazovnim ustanovama, kao i formiranje centara inkluzivne podrške, osnivanje centara potpore i formiranje mobilnih stručnih timova radi stvaranja cjelovitog inkluzivnog okruženja i ispunjenja obaveza čl. 24. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, a to nije moguće osigurati samo predmetnim dokumentom unatoč njegovoj kvaliteti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
29 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, ZAKONSKE OSNOVE INKLUZIVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA | Zakonske osnove inkluzivnog obrazovanja - smatramo potrebnim u ovom dokumentu naglasiti da su zakonske osnove inkluzivnog obrazovanja definirane svim navedenim aktima, ali da je uključivo obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom i sve obaveze države u njegovoj provedbi detaljno definirano Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom ("NN - Međunarodni ugovori“, br. 06/07, 03/08 i 05/08). Konvencija o pravima osoba s invaliditetom obvezujući je dokument i po svojoj je snazi iznad zakona, a države potpisnice obavezne su poduzeti sve odgovarajuće mjere za izmjenu ili ukidanje postojećih zakona, propisa, običaja i prakse koji predstavljaju diskriminaciju osoba s invaliditetom ili koji nisu u skladu s ovom Konvencijom. Nužno je ovdje naglasiti da se Konvencija o pravima osoba s invaliditetom temelji na modelu ljudskih prava, poštivanju razlika i prihvaćanju invaliditeta kao dijela ljudske raznolikosti i čovječnosti, iz čega proizlazi prvenstvena odgovornost društva za uklanjanje prepreka iz okoline koje stvaraju (ili uklanjaju) invaliditet. Članak 24. detaljno definira sve obaveze u odnosu na ostvarivanje prava na obrazovanje, odnosno da učenici s teškoćama u razvoju dobiju potrebnu pomoć unutar općeg obrazovnog sustava, da mjere potpore budu učinkovite, da se osigura razumna prilagodba individualnim potrebama, a podrška uključuje osiguranje dostatno educiranih i umreženih učitelja/nastavnika, školskih savjetnika, psihologa i ostalih zdravstvenih i socijalnih stručnjaka. Podrška učeniku treba biti kontinuirana i personalizirana. Učinkovitost planova rada s učenikom treba redovito nadzirati i evaluirati u suradnji s učenikom. Učenik mora imati pristup žalbenim mehanizmima ako podrška nije raspoloživa ili nije adekvatna. Iz normativnog sadržaja članka 24. i obaveza država potpisnica jasno proizlazi da je na ministarstvu nadležnom za obrazovanje odgovornost za stvaranje dodatnih financijskih, organizacijskih, stručnih i drugih uvjeta koji su pretpostavka za oživotvorenje navedenih Smjernica. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
30 | BOŽICA RAJKOVIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, UVOD | Poštovani, Suočeni s uključivanjem sve većeg broja učenika s teškoćama u redovan sustav školovanja u škole koje nemaju edukacijske rehabilitatore, niti psihologe (odnosi se na srednjoškolske ustanove). Postoji li mogućnost da se Pravilnikom propiše obveza zapošljavanja tih profila - razmjerno broju učenika s poteškoćama (nepuno radno vrijeme) koji bi uz pedagoga bio velika pomoć pri izradi IOOP-a. Zanima me uvažava li se preporuka nastavnika koju pišemo u IOOP za učenika da je potreban pomoćnik u nastavi ? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
31 | TANJA SUDISKAS | Specifične uloge stručnih suradnika, Pedagog: | U prilagodbama postupaka vrednovanja veliku ulogu osim stručnog suradnika eduk.rehabilitatora ima pedagog škole. Eduk. rehabilitator kao stručni suradnik pomaže učitelju, no za ocjenjivanje, bodovanje, izrada skale i dr.-važan je angažman i doprinos pedagoga. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
32 | TANJA SUDISKAS | KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK), Što učitelj/nastavnik priprema za primjenu individualiziranog kurikuluma? | Da bi učitelj kvalitetno pripremio sve navedeno treba dnevno utrošiti samo za jednog učenika barem sat vremena. Stoga treba voditi računa o tome da na tržištu ima mali broj prilagođenih udžbenika za pojedino dijete i da je 3 učenika s teškoćama u jednom razrednom odjelu (sadržajna prilagodba) i bezbroj sa ind. pristupom nepošten način razmišljanja o djeci. Da bi se nastavnik prilagodio svojim učenicima njihov broj mora biti manji u razrednom odjelu ukoliko govorimo o kvalitetnoj inkluziji, a ne integraciji. Uz svu administraciju koja je sastavni dio ovih smjernica.To se dakako tiče i e savjetovanja o broju učenika u razrednom odjelu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
33 | TANJA SUDISKAS | Koraci planiranja individualiziranog kurikuluma, 3. korak: VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA | u e-dnevniku za učenike s redovitim programom uz sadržajnu prilagodbu kao i samo ind. pristupom treba biti rubrika vidljiva svim članovima razrednog vijeća zbog plana pisanja pisanih provjera znanja i dogovaranja usmenih provjera Isto bi trebalo omogućiti i za sve ostale učenike s teškoćama. To je praktično i omogućava se brži protok informacija između nastavnika međusobno i roditelja (da se lakše i dogovori i prati realizacija-npr. učenik koji ima psihosomatske smetnje uslijed ispita udružene s nekom teškoćom). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
34 | TANJA SUDISKAS | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Stručno povjerenstvo za utvrđivanje primjerenog oblika školovanja u praksi funkcionira od škole do škole odnosno grada kao i u Uredu državne uprave koja izdaje rješenje. Konkretno-neka stručna povjerenstva ne predlažu stručnu podršku eduk. rehabilitacijskog stručnjaka ukoliko nije zaposlen u školi. Stručni suradnici se upravo zapošljavaju u školi temeljem broja rješenja o primjerenom obliku školovanja pa je to važno uskladiti te voditi računa pri zapošljavanju stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
35 | Marija Halaček | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | „Prema ovim Smjernicama predviđena je informatička podrška u planiranju individualiziranoga kurikuluma za učenike s teškoćama u okviru e-Dnevnika kako bi se učiteljima i nastavnicima olakšalo planiranje individualiziranoga kurikuluma u skladu s predmetnim kurikulumima.“ Ima li ovo smisla? Je li potrebno naglašavati „informatičku podršku“ na e-Dnevniku, ako je ta kartica vidljiva samo učiteljima i stručnim suradnicima? Zašto nije vidljiva i roditeljima? Predlažem da se omogući roditeljima uvid u taj dio dnevnika, kako bi mogli aktivnije sudjelovati i pomagati učenicima te učiteljima/nastavnicima. Nastavno na „problem“ dokumentacije, svima je jasno da nema nikakve koristi ako se razrednike i stručne suradnike zatrpava obvezama ispunjavanja različite dokumentacije, a smanjuje mogući broj sati neposrednog rada s učenikom. „ … neodgovarajući odgojni stil roditelja/skrbnika“ - predlažem da u Smjernicama bude zapisano da je roditelj/skrbnik obavezan pohađati „Malu školu roditeljstva“ kako bi mu se pomoglo. Takva se edukacija treba organizirati u školi, a voditelji bi joj mogli biti stručni suradnici – pedagozi, socijalni pedagozi.. i/ili razrednici. Metakognicija je u ovome dokumentu dobro razrađena, kao i razlozi nemotiviranosti za rad i strategije koje ju mogu poboljšati. Uz termin „aktivno slušanje“ predlažem da se uvrsti i „pažljivo slušanje“. Vrlo konkretno se spominje partnerski odnos. No, što s roditeljima koji odbijaju suradnju s razrednicima, sa stručnim suradnicima ili nadležnim institucijama koje preporučaju nastavak školovanja u posebnom programu? Postoji li preporuka za postupanje prema roditeljima koji odbijaju suradnju, premještaj, „dijagnozu“? Bilo bi potrebno osmisliti poticajna i pozitivna rješenja koja bi odgovarala i roditeljima i djeci, u kojima bi im bio omogućen prijevoz do ustanove koja ima posebni program za osnovne škole i u kojima bi se djeca osjećala sigurnima i uspješnima. Vezano uz pomagače u nastavi – sredstva za ovaj oblik pomoći učeniku nikada, baš nikada ne bi trebala nedostajati, a kamoli biti predmet novinskih stupaca u kojima se proziva osnivače škola (najčešće su to županije). Uvijek treba pronaći načina da se učeniku pomogne i da mu je pružena maksimalna pomoć, a ne da je izložen, katkad i javno, upravo radi neodobravanja novčanih sredstava za njegova pomoćnika u nastavi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
36 | Banek | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Pretpostavljam da će predloženi nacrt smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama biti koristan učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima u pružanju podrške učenicima s teškoćama. Jasan je i za svaku pohvalu. Detaljno je razrađeni dobro koncipiran, ali usprkos dobroj razradi ovaj nacrt nije dovoljan da bi se učitelji, nastavnici i stručni suradnici u uvjetima koji su trenutno u našim školama osposobili i pripremili za rad s učenicima s "jače izraženim" teškoćama (poremećaj iz spektra autizma, umjerene intelektualne teškoće… , višestruke teškoće…..). Pri tom u prvom redu mislim na učenike koji se trenutno školuju po Posebnom programu uz individualizirane postupke (članak 8.4. Pravilnika) i one koji se školuju po Posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke (članak 9. Pravilnika). Mišljenja sam da se usprkos velike želje za inkluzivnim odgojem i obrazovanjem takav način rada ne može primijeniti na sve učenike (specifičnost samog oštećenja, višestruka oštećenja sa svojim međudjelovanjem i opće funkcioniranje …..). Učenici s "izraženijim" teškoćama trebaju kontinuiranu stručnu potporu stručnaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila, male skupine u kojima će se s njima raditi, njima primjerene uvjete (nekoj djeci ne odgovara "bučno" okruženje, velik broj stimulacija s različitih područja ...) i primjereno radno okruženje….. Mišljenja sam da inkluzivan oblik obrazovanja pri redovitoj školi (u redovitom razredu - prevelik broj učenika), a i za one koji se školuju po članku 8.5. Pravilnika, za velik broj takve djece nije primjeren. Nema te stručne službe i učitelja koji će moći osigurati učeniku s takvim teškoćama adekvatnu potporu – možda u prvom ili drugom razredu da, ali nakon toga više ne. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
37 | Blaženka Maltar | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su u priloženom dokumentu jasno i precizno definirane i vjerujem da će biti velika pomoć u realizaciji planiranih odgojno obrazovnih ishoda. Sviđa mi se naglašavanje timskog rada stručnjaka različitih profila i pomoć stručnih sliužbi. Situacija na terenu je ipak drugačija i u praksi vrlo malo učitelja ima pomoć stručnih timova kao što propisuje ovaj dokument i učenici s teškoćama, roditelji i učitelji ne dobivaju dovoljno podrške kako bi provođenje inkluzivnog odgoja i obrazovanja bilo uspješno. Ujedno je i broj djece u razrednim odjelima prevelik te se učitelj ne može u potpunosti posvetiti učeniku/učenicima s teškoćama odnosno ako se posvećuje učeniku/učenicima s teškoćama nema dovoljno vremena za darovite i učenike bez teškoća. Tek kad se osnuju mobilni stručni timovi, zaposle stručni suradnici edukacijsko-rehabilitacijskog profila u školama u koje su uključeni učenici s teškoćama, poboljša timski rad i smanji broj djece u razrednim odjelima inkluzija će biti uspješna i smjernice ovog dokumenta će se moći primjenjivati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
38 | Tamara Banović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, prijedlog nacrta Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma je konkretan, jasan i sadržajno dobro razrađen. Radim u školi koju pohađa oko 900 učenika i broj učenika s poteškoćama se iz godine u godinu povećava. Iako u školi rade tri stručna suradnika (pedagog, psiholog i defektolog/logoped), koji su pomagali u izradi IOOP-a, izostaje njihova podrška učiteljima u radu tijekom godine. Predlažem da se ovisno o broju učenika s poteškoćama u školama dodatno zaposle stručnjaci koji bi radili samo s učenicima koji imaju poteškoće, a uključeni su u redovni oblik školovanja. Također, broj učenika u razrednim odjelima bi trebao biti manji ukoliko razred pohađa/pohađaju učenici s poteškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
39 | Mirjana Putar | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smatram da su upute i smjernice dobro razrađene. Radim već 30 godina i primjećujem da je u školi sve više učenika koji imaju teškoće. Mislim da je potrebna veća suradnja predškolskih ustanova i škole kako bi se uočile moguće teškoće kod učenika i takvi učenici ravnomjerno rasporedili u više razreda. Također treba stvoriti bolje uvjete za kvalitetan inkluzivni odgoj i obrazovanje. Učitelji nemaju dovoljnu potporu i cijeli posao pripreme nastavnih materijala te svega što rad s takvom djecom nosi ide preko učitelja. Učitelj se ne može dovoljno posvetiti svim učenicima, a ako u razredu ima i darovitih onda je uvijek netko zakinut. Potrebno je smanjiti broj učenika u razrednom odjelu gdje su učenici sa poteškoćama. Treba dodatno platiti i rad s učenicima po individualiziranom programu jer učitelj mora i za njega izrađivati posebne materijale i raditi različite prilagodbe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
40 | Alta Pavin Banović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su izvrsno napisane, detaljno opisani svi segmenti odgoja i obrazovanja učenika, razrađene i opisane tablice kao pomoć i smjernice nastavnicima u planiranju, radu i realizaciji, vrednovanju učenika. Izvrsno su opisani svi oblici sudjelovanja važnih sudionika kao moguća podrška u odgojno-obrazovnom procesu, posebno za stručne suradnike knjižničare koji mogu doprinijeti kvaliteti nastave i rada s učenicima. Izuzetno je kvalitetno opisano poticanje i razvoj samoregulacije emocija i ponašanja, motivacije kako bi nastavnici imali uvid na što je potrebno staviti naglasak u radu s učenicima. Pomagala nastavnih materijala su neophodna i bilo bi potrebno na nacionalnoj razini nastavna pomagala detaljno pripremiti za nastavnike koji bi imali potpunu autonomiju prilagoditi ih svojim učenicima jer rad sa svakim učenikom je specifičan. Potrebno je ponuditi edukacije nastavnicima za ovakav oblik rada ako su učenici uključeni u redovne škole, a učenici svakako i neizostavno moraju imati svoga asistenta svatko za sebe. Stručni suradnici u školama nisu dovoljni za sve učenike uključene u redovne škole...asistenti prate učenike i tada je moguće sve realizirati iz ovih Smjernica. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
41 | Adrijana Rajić | UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje | Poštovani! Slažem sa kolegicom Valentinom Pajdaković. Nemaju sve škole sve potrebne stručne suradnike, ili ih nemaju u dovoljnom broju. Nemaju svi učenici s poteškoćama asistente u nastavi. Nisu svi nastavnici obučeni za rad s učenicima s teškoćama, niti su sve teškoće iste, a uistinu je teško udovoljiti svima na baš svakom nastavnom satu te omogućiti svim učenicama ostvarenje ishoda. Inkluzija je hvalevrijedna, ali ne uvijek i pod svaku cijenu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
42 | Adrijana Rajić | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Kako prilagoditi vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedinom učeniku? | Smatram kako je, bez obzira na oblik vrednovanja, nužno učenicima dati primjer kako bi znali što se točno od njih očekuje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
43 | Mirjana Rajić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE | Pozdravljam prijedlog nacrta smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikulama za učenike s teškoćama. U školi u kojoj radim je svake školske godine sve više učenika s teškoćama. Ove smjernice će nam pomoći pri izradi inividualiziranih programa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
44 | Đenifer Perhat | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK) | Poštovani, s obzirom da iz godine u godinu postoji sve veća potreba za individualiziranim pristupom učenicima bilo kroz prilagodbu sadržaja, bilo prilagodbu metoda i postupaka postavlja se pitanje jesu li nastavnici educirani za to? U školama nema dovoljno članova stručne pedagoške službe koji bi nastavnicima davali smjenice i upute za bolji pristup učenicima s teškoćama. Prilikom svakog pisanja prilagodbe sadržaja nailazi se na problem što prilagoditi, kako i koliko. Smatram kako se u školama treba pojačati stručna pedagoška služba s educiranim članovima koji će biti nastavnicima od velike pomoći. Također vrijeme izgubljeno za popunjavanje tablica, obrazaca trebalo bi usmjeriti za izradu potrebnih nastavnih sadržaja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
45 | Marina Rajh | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma detaljno su opisane, jasne i veoma kvalitetne. U našem sustavu obrazovanja sve više imamo učenika s poteškoćama u redovnim programima i sigurno će nam ove smjernice biti od velike koristi. No same smjernice, bez pomoći stručnih suradnika (logopeda, psihologa…) koje u školama kronično nedostaje ponekad je teško ostvariti. Većima učenika s poteškoćama treba gotovo stalno vođenje i pomoć u izvršavanju bilo kakvih zadataka. Kao učiteljicu matematike ne bi mi smetalo da imam povremenu/stalnu pomoć logopeda, psihologa na satu. Tako bi cijela stručna služba imala realniji uvid u učenikove poteškoće, potrebe i ne bi sva odgovornost trebala biti samo na učitelju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
46 | Ivana Milić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Predloženi nacrt smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama je koristan dokument koji je detaljno razrađen. Pretpostavka je da će biti od velike pomoći učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima, kao i svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa u pružanju podrške učenicima s teškoćama. Budući da radim u školi u kojoj se školuju učenici po Posebnom programu uz individualizirane postupke, te po Posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke, voljela bi saznati zašto su ti isti učenici izostavljeni iz ovog nacrta, a dio su školskog sustava u kojem svi radimo. Kako se u zadnje vrijeme sve vise naglašava inkluzivan oblik obrazovanja i za ove učenike, trebamo biti svjesni da se oni sve više obrazuju u školama koje primarno provode redovne programe. Također, pitanje je u kojoj mjeri je ovaj nacrt dovoljan kako bi se učitelji, nastavnici i stručni suradnici osposobili i pripremili za rad s učenicima s teškoćama, budući da je potrebna kontinuirana stručna pomoć i podrška stručnjaka edukacijsko rehabilitacijskog profila, kojih je počesto nedovoljno, obzirom na broj učenika s teškoćama u pojedinoj školi. Zato je važno osigurati stalnu i sveobuhvatnu stručnu podršku učiteljima, nastavnicima, kao i roditeljima, kako bi ovakvi prijedlozi u potpunosti saživjeli. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
47 | JASMINA STOŠIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Komentar ispred Vijeća studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Pojedini dijelovi teksta predloženog dokumenta Smjernice u potpunosti su preuzeti iz dokumenta „Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama“ (2016). Na primjer: Okvir, str.16 „3.3. Prepoznavanje darovitih učenika s teškoćama Posebnu pozornost potrebno je posvetiti prepoznavanju darovitih učenika s teškoćama. Ovi učenici često ostanu neprepoznati jer darovitost može „zamaskirati” teškoću koju učenik ima. S druge strane, moguće je da se zbog opaženih teškoća ne prepozna učenikova darovitost.“ http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/02/Okvir-djeca-i-ucenici-s-teskocama.pdf Smjernice, str.8 „Posebnu pozornost potrebno je posvetiti i prepoznavanju darovitih učenika s teškoćama (učenici s dvostrukim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama ). Ovi učenici često ostanu neprepoznati jer darovitost može „zamaskirati” teškoću koju učenik ima. S druge strane, moguće je da se zbog opaženih teškoća ne prepozna učenikova darovitost i/ili da učenik ne može realizirati svoju darovitost u procesu usvajanja odgovarajućih odgojno- obrazovnih ishoda.“ Temeljem navedenoga nije transparentno koja je razlika između ova dva dokumenta, odnosno zašto je bila potrebno izraditi dokument Smjernice koji doslovno preuzima dijelove teksta iz dokumenta Okvir, a ne referencira se na prethodni izvor niti autore. Što je s pitanjem autorskih prava? Na početku teksta dokumenta Smjernice autori se pozivaju na spomenuti Okvir, u smislu kako je isti bio „poticaj i putokaz za izradu Smjernica“. S druge strane, neki ključni sadržaji dokumenta Smjernice u potpunoj su suprotnosti sa sadržajem dokumenta na koji se pozivaju. Prema suvremenim principima obrazovne politike nema više usmjerenosti na sadržaje nego na ishode poučavanja. Pomak bi trebao biti da se svaki kurikulum veže na ishode učenja. Dokument Okvir upravo donosi pojam odgojno–obrazovnih ishoda u prilagodbama kurikuluma, dok dokument Smjernice još uvijek spominje prilagodbu sadržaja. Na primjer: Smjernice, str. 24 „Oblici podrške definirani Rješenjem o primjerenom kurikulumu za učenike s teškoćama u redovnim osnovnim i srednjim školama (u redovitom razrednom odjelu; dijelom u redovitom, a dijelom u posebnom razrednom odjelu; u posebnom razrednom odjelu i skupini) su sljedeći: ● redoviti program / kurikulum uz individualizirane postupke ● redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke ● posebni program / kurikulum uz individualizirane postupke.“ Okvir, str. 24 A PRILAGODBA KURIKULUMA OK-A1 prilagodba pristupa učenja i poučavanja bez prilagodba odgojno-obrazovnih ishoda. OK-A2 prilagodba odgojno-obrazovnih ishoda i pristupa učenja i poučavanja. B PRILAGODBA KURIKULUMA OK-B znatna prilagodba odgojno-obrazovnih ishoda i pristupa učenja i poučavanja. C PRILAGODBA KURIKULUMA OK-C znatna prilagodba i zamjena odgojno-obrazovnih ishoda i pristupa učenja i poučavanja.“ http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/02/Okvir-djeca-i-ucenici-s-teskocama.pdf Također napominjemo da su ishodi učenja navedeni u već odobrenim predmetnim kurikulumima. Na primjer u predmetnom kurikulumu za Hrvatski jezik, koji potpisuje ministrica prof.dr.sc. Blaženka Divjak navedeni su odgojno – obrazovni ishodi (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_215.html). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
48 | JASMINA STOŠIĆ | PRILAGODBA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA I SADRŽAJA UČENJA I POUČAVANJA, Prilagodbe odgojno-obrazovnih ishoda učenja | Komentar ispred Vijeća studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Jedna od mogućih prilagodbi djeci s problemima u vizualnom funkcioniranju, za pregledavanje video sadržaja, je i osigurati djetetu gledanje video sadržaja s ekrana računala na stolu, s manje udaljenosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
49 | Vlado Mišković | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani ! Ovdje se većim dijelom govori o posebnim odjelima u redovnim školama.Radim u Centru za odgoj i obrazovanje djece sa teškoćama. Ukratko 1.Jasan kriterij upisa djece u redovnu školu sa posebnim odjelima (Kod nas često dolaze djeca iz redovnih škola u višim razredima,kasno) 2.Matematika,Hrvatski,Priroda i društvo su osnova 3.Što više sati za predmete gdje je moguće provoditi i pronaći odgovarajuće odgojno-obrazovne sadržaje primjerene za svakog učenika.(Tehnički,glazbeni,Likovni,Tjelesni) 4.U Centru se svakom pojedincu,svake godine, prilagodi program prema njegovim mogućnostima i sposobnostima,te se isti provodi individualno sa svakim učenikom.Ovakav način rada učitelji u redovnim školama teško postižu,potrebna je opremljenost škola,defektolozi,logopedi,psiholozi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
50 | JASMINA STOŠIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, POJMOVNIK | Komentar ispred Vijeća studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Pozdravljamo inicijativu da se u dokumentu Smjernice pozornost usmjerava na funkcioniranje i poteškoće u funkcioniranju, umjesto na oštećenje, odnosno teškoću. Stoga bi u pojmovniku (stranica 142.) oštećenje vida trebalo biti definirano prema poteškoćama u funkcioniranju, a ne prema medicinskom modelu. Stoga predlažemo da se definira kroz utjecaj na edukaciju (kao u mnogim drugim zemljama, npr. Sjedinjenim Američkim Državama kroz Individuals with Disabilities Education Act (IDEA), odnosno kao i oštećenje sluha u predloženom dokumentu Smjernice, na istoj, 142. stranici). Tako predlažemo da se oštećenje vida definira kao nemogućnost ili smanjena mogućnost primanja, provođenja i tumačenja vidnih podražaja zbog urođenih ili stečenih oštećenja, nerazvijenosti ili umanjene funkcionalnosti oka, vidnog živca ili vidnih centara u mozgu, uz pravilnu korekciju refrakcijskih grešaka. Uključuje slabovidnost i sljepoću. Također ukazujemo na vrlo oskudno te djelomično i netočno objašnjenje termina „teškoće vizualne percepcije“ u pojmovniku („teškoće vizualne percepcije – teškoće u koje se ubrajaju nemogućnost fiksacije, usmjeravanja vida i teškoće praćenja teksta.“ Dokument Smjernice str. 147.) Teškoće vizualne percepcije se odnose na probleme u vizualnom procesiranju, odnosno prepoznavanju vizualnog podražaja (više vidne funkcije), dok se „nemogućnost fiksacije, usmjeravanja vida i teškoće praćenja teksta“ odnosi na oštećenja bazičnih vidnih funkcija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
51 | JASMINA STOŠIĆ | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika u nastavi | Komentar ispred Vijeća studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu U dijelu smjernica koji se odnosi na pomoćnike u nastavi navodi se da ravnatelj određuje stručnog suradnika koji izrađuje program rada pomoćnika te je potrebno dodatno naglasiti da svoj izbor ravnatelj treba temeljiti na kompetencijama stručnog suradnika i u skladu s potrebama djeteta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
52 | JASMINA STOŠIĆ | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Komentar ispred Vijeća studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu U opisu uloge stručnjaka socijalnih pedagoga navodi se da socijalni pedagozi provode odgojne aktivnosti „u neposrednom radu s učenicima kod kojih su dominantno prisutni problemi u ponašanju bez obzira na etiologiju“. Smatramo da je važno jasnije odrediti populaciju na koju se ovo odnosi s obzirom da i učenici s teškoćama (s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, teškoćama učenja, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama) također mogu izražavati nepoželjne oblike ponašanja pa se u rad s njima treba uključiti edukacijski rehabilitator, a ne socijalni pedagog. Stoga smatramo da nije primjereno staviti sintagmu „bez obzira na etiologiju“. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR U RAZREDU U dijelu smjernica koji se odnosi na ulogu učitelj/nastavnika nedostaje učitelj u produženom stručnom postupku – edukacijski rehabilitator. Naime, produženi stručni postupak za učenike s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, motoričkim poremećajima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama može provoditi isključivo edukacijski rehabilitator. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
53 | JASMINA STOŠIĆ | Specifične uloge stručnih suradnika, Edukacijski rehabilitator: | Komentar ispred Vijeća studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Uloga edukacijskih rehabilitatora Dijelovi teksta u smjernicama koji se odnose na ulogu edukacijskih rehabilitatora su nepotpuni te ih je na ovaj način potrebno nadopuniti: • Planira, provodi, evaluira i organizira programe za poticanje socijalne uključenosti i ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda učenika (primarno učenika s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, teškoćama učenja, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama) • Provodi stručnu procjenu razine i kvalitete funkcioniranja učenika s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, teškoćama učenja, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama i njihova životnog okruženja radi utvrđivanja njihovih individualnih odgojno-obrazovnih potreba te izrađuje stručni nalaz i mišljenje • Pruža podršku učiteljima u planiranju i vrednovanju individualiziranog kurikuluma učenika s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, ADHD-om, teškoćama učenja, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, oštećenjem vida i višestrukim teškoćama • Provodi funkcionalnu procjenu nepoželjnih oblika ponašanja učenika s teškoćama, te izrađuje, u suradnji s učiteljem provodi i evaluira Plan podrške za sprečavanje i smanjivanje nepoželjnih oblika ponašanja Također je potrebno je doraditi terminologiju: • Ujednačiti pojam poremećaj iz spektra autizma u cjelokupnom tekstu. • Nedostaje populacija djece s teškoćama u razvoju koja ima neurorazvojne poremećaje kao što su ADHD i teškoće učenja, a za rad s kojima znanja i kompetencije stječe stručnjak edukacijski rehabilitator kroz sveučilišne studijske programe Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija (vidljivi iz ishoda predmeta i ishoda studijskih programa). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
54 | JASMINA STOŠIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK) | Komentar ispred Vijeća studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Pri izradi individualiziranoga kurikuluma prema principima inkluzije treba raditi tim za podršku uključivanja učenika s teškoćama dok prema Smjernicama individualizirani kurikulum izrađuje samo učitelj te se ostali stručnjaci uključuju samo prema potrebi. Specifična znanja stručnjaka donose specifične kompetencije za procjenu potreba i planiranje podrške za učenike s teškoćama. Na primjer: o razvojnim teškoćama i procjeni potreba te izradi edukacijsko-rehabilitacijskog plana podrške za učenike s teškoćama u razvoju znanja i kompetencije stječu stručnjaci edukacijski rehabilitatori kroz Sveučilišne studijske programe Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, a što je vidljivo iz ishoda učenja nastavnih predmeta i studijskih programa. Stječu li učitelji tijekom svog obrazovanja sve potrebne kompetencije za tu ulogu? Također napominjemo da bi se ovisno o vrsti teškoća i potrebama učenika s teškoćama u razvoju trebali uvijek uključivati stručni suradnici profila specijaliziranog za tu vrstu teškoće/potreba. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
55 | JASMINA STOŠIĆ | Koraci planiranja individualiziranog kurikuluma, 1. korak: POČETNA PROCJENA ODGOJNO-OBRAZOVNIH POTREBA UČENIKA | Komentar ispred Vijeća studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija Edukacijsko - rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Učitelj/nastavnik ne može samostalno provoditi procjenu sposobnosti i vještina te procjenu potreba za prilagodbama niti dijagnostičko vrednovanje. Navedeno zahtijeva specifične kompetencije iz područja psihologije ili edukacijske rehabilitacije (na primjer za učenika s poremećajem iz spektra autizma psiholog može raditi procjenu intelektualnih sposobnosti, a procjenu sposobnosti i vještina te potrebu za prilagodbama provodi edukacijski rehabilitator). Temeljem kojih kompetencija učitelji/nastavnici mogu sami, a samo uz opcionalnu podršku stručnih suradnika u školi, provoditi proces procjene? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
56 | JASMINA STOŠIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Komentar ispred Vijeća studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija Edukacijsko - rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu U komentarima Vijeća studija Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija se nalaze prijedlozi za pojašnjenja i unapređenja teksta dokumenta Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama u dijelovima koji se odnose na definicije učenika s teškoćama, učenika s teškoćama u razvoju te te na ulogu stručnjaka edukacijskog rehabilitatora. Prijedlozi Vijeća studija na Smjernice imaju za cilj, također, ukazati i na dijelove dokumenta kojima se propuštaju uvažiti kompetencije stručnjaka edukacijskih rehabilitatora, a koje se stječu visokoškolskim obrazovanjem kroz sveučilišne studijske programe Rehabilitacija i Edukacijska rehabilitacija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (http://www.erf.unizg.hr/hr/). Nedorečenosti i neujednačenosti Smjernica u dijelu uloge učitelja i stručnih suradnika u planiranju individualnih kurikuluma (negdje piše da je suradnja prema potrebi, negdje da učitelj samostalno odrađuje, a na pojedinim mjestima učitelj sa stručnim suradnikom) otvara se prostor krivom tumačenju što može dovesti do neujednačene prakse u radu s djecom teškoćama što u pitanje dovodi etičnost ovog dokumenta. Prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom (UN, 2007) pravo je svakog djeteta s teškoćama na istu kvalitetu pružene podrške. Nadalje primjećujemo da se na početku teksta dokumenta Smjernice autori pozivaju na „Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama“ (2016). Kroz cijeli dokument nalaze se dijelovi teksta koji su u potpunosti preuzeti iz navedenog Okvira, dok su neki dijelovi u potpunoj suprotnosti s njegovim sadržajem. Stoga, nije u potpunosti jasna uloga ovog dokumenta niti njegova povezanost s dokumentom na koji se poziva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
57 | Ivana Torjanac Matas | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smatram da je predloženi dokument dobar i koristan izvor informacija. Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su konkretne i jasne, s dobro razrađenim ishodima i jasnim uputama za pojedinu vrstu teškoće. Predloženi dokument nam daje smjernice kako izraditi IK, no da li će on osposobiti učitelje i profesore u redovnom sustavu da bude i kvalitetno proveden? Mislim da je izuzetno važno da u središtu izrade IK bude osigurana podrška stručnjaka edukacijsko – rehabilitacijskog profila kako u izradi tako i u provedbi IK. Svakako bi trebalo osigurati dodatne edukacije s konkretnim primjerima, bez puno teorije. Osiguranje stručne potpore roditeljima učenika s teškoćama, koja danas izostaje svakako je neophodna. Nadam se kako će se i to napokon sustavno organizirati. I pitam se zašto su izostavljeni učenici koji se obrazuju po posebnom programu uz individualizirane postupke i po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
58 | Marina Perica | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Nacrt smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama je jasan i detaljno razrađen. Nadam se da će pomoći pri planiranju aktivnosti i rada s učenicima s teškoćama a ne da će biti dodatno administrativno opterećenj učitelja. Stoga je važno da škole imaju kompletnu stručnu službu koja bi pomagala učenici s teškoćama, njihovim roditeljima ali i nama učiteljima. Smatram da bi bilo veoma korisno učiteljima omogućiti edukacije koje bi pomogle u radu s učenicima s teškoćama | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
59 | ZDRAVKA GUNJEVIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Iz svoga tridesetogodišnjeg iskustva rada u struci, gdje sam u svakoj generaciji učenika imala djecu s posebnim potrebama, zaključujem kako u školi još uvijek nisu stvoreni dostatni uvjeti i okruženje za kvalitetan inkluzivni odgoj i obrazovanje. Podrška stručne službe svedena je uglavnom na upute o tome kako napisati IOOP, učitelji nemaju dostatnu potporu i cijeli posao pripreme nastavnih materijala te svega što rad s takvom djecom nosi ide preko naših leđa. Uza sav trud i neprestano bavljenje djecom s posebnim potrebama, stalno je prisutan osjećaj neuspjeha i to kako nisi dala dovoljno. S druge pak strane, u djecu s posebnim potrebama spadaju i darovita djeca, a njima se u sustavu ne posvećuje dovoljno pažnje. Mislim kako bi se naglasak trebao znatno više prebaciti na darovitu djecu. Da bi se inkluzivni odgoj i obrazovanje provodili kvalitetno, važno je voditi računa i o broju djece u odjeljenjima te i o opterećenju odjela s djecom s teškoćama – nikako ih ne bi smjelo biti više od dvoje u razrednom odjelu "kako bi ostvarili najbolje moguće razvojne ishode i socijalnu uključenost." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
60 | ADRIJANA ROŽDIJEVAC | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Evaluacija individualiziranih kurikuluma | Poštovani, Trebalo bi preciznije definirati opseg uloge roditelja/skrbnika i u kojim situacijama se oni uključuju u proces, jer inače se ovaj dio može tumačiti na razne načine koji mogu i štetiti samom učeniku zbog subjektivnosti roditelja/skrbnika. Smatram da roditelji/skrbnici nisu stručni da bi mogli konstruktivno sudjelovati u evaluaciji individualiziranog kurikuluma, a kao takvi ne bi trebali ni biti podnositelji zahtjeva, jer to je pitanje koje se tiče odgojno-obrazovnih stručnjaka. Stoga, predlažem da se rečenica „U proces evaluacije može se uključiti i roditelj/skrbnik učenika, na vlastiti zahtjev ili na prijedlog nekog od stručnih suradnika škole, u opsegu primjerenom ulozi roditelja/skrbnika.” S poštovanjem, Adrijana Roždijevac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
61 | Melita Šimić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Iz svog iskustva mogu reći da je strašno teško raditi u razredu gdje imate nekoliko učenika s poteškoćama, s različitim dijagnozama i svatko od njih traži puno truda, različitih pristupa i metoda, a imate nedostatak stručnih suradnika i nemate potrebna znanja za rad s njima, jer nismo mi educirani za to, a još se ne smiju zanemariti i ostali učenici u tom razredu. Sve je ovdje lijepo razrađeno, ali u praksi je situacija drugačija. Trebaju nam stručni suradnici koji će nam više pomoći u radu i adekvatni pomoćnici. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
62 | Katica Vareševac | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani , smatram da su Smjernice detaljno i jasno razrađene , naročito uloga svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa . Navedene su vrste podrške i primjereni oblici školovanja učenika s teškoćama te individualizacija postupaka učenja i poučavanja. No, postoje poteškoće u praksi ;najčešće u školama kao stučnog suradnika imamo samo padagoge, a nažalost imamo sve više učenika kojima je potrebna podršaka stručnjaka različitog profila. Već trideset godina radim u razrednoj nastavi i u svakoj generaciji sam imala učenike s različitim poteškoćama .U početku sam bila prepuštena sama sebi i prema nekoj intuiciji i empatiji pokušavala pomoći takvim učenicima bilo u socijalizaciji ili u svladavanju gradiva. Pojavom IOOP-a koji mi je u početku bio opterećenje , shvatila sam da iz njega mogu sagledati napredak učenika ili nazadovanje u pojedinom gradivu. Stoga smatram da je obrazac za planiranje individualiziranih kurikuluma nužan za nastavu. Predložene tablice jasno određuju što učitelj treba provoditi i na koji način evidentirati. Iz ovog dokumenta dobili smo smjernice za rad ,ali i popis zakonske regulative koje trebamo poštivati i pojmovnik koji nam je ponekad potreban . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
63 | Ivana Čarapina | KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK), Tko i kada izrađuje individualizirani kurikulum? | Smatram da u tekstu treba uključiti i stručnog suradnika knjižničara za planiranja u jezično-komunikacijskom području. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
64 | Ivana Čarapina | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Pomagala i prilagodba materijala | Pohvaljujem uvrštavanje prijedloga Smjernica za izradu građe lagane za čitanje kao preporuke za korištenje u knjižnici | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
65 | Ivana Čarapina | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga ravnatelja | U rečenici "davati podršku učiteljima/nastavnicima i stručnim suradnicima škole u pronalaženju primjerenih programskih, organizacijskih i pedagoških modela rada" nadodati: i osigurati materijalne uvjete za njihovo izvođenje | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
66 | Ivana Čarapina | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi | Smatram da bi u rečenici "Dodatnu podršku uključivanju učenika s teškoćama u odgojno-obrazovni proces pružaju stručni suradnici škole: edukacijski rehabilitator, logoped, socijalni pedagog, pedagog i/ili psiholog." trebalo dodati i stručnog suradnika knjižničara. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
67 | Ivana Čarapina | Specifične uloge stručnih suradnika, Knjižničar: | Knjižničari su uvijek imale važnu ulogu u pogledu korelacije nastavnih predmeta i područja te povezivanja nastavnih sadržaja s knjižnicom. S obzirom da učenicima s teškoćama treba posebno pristupiti u pogledu razvijanja čitalačkih sposobnosti mišljenja sam da Pravilnik u opisu specifične uloge stručnih suradnika treba naznačiti da je knjižničar osoba koja skrbi o nabavi i izgradnji posebne zbirke građe tj. građe lagane za čitanje što podrazumijeva jezičnu prilagodbu teksta koja će olakšati čitanje i /ili razumijevanje.Građa lagana za čitanje i razumijevanje ne bi trebala biti ograničena na tiskanu građu, već treba uključiti i upotrebu IKT-a koja je od velike koristi za učenike s teškoćama.Svakome učeniku s teškoćama neophodno je u školskoj knjižnici na primjeren način osigurati pravo na: 1. informaciju (funkcionalnu, vizualnu, digitalnu i medijsku pismenost) 2. kulturni razvoj 3. razvoj vještina i navika čitanja 4. cjeloživotno učenje 5. kreativne programe u slobodno vrijeme | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
68 | Nives Petričević | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | .Imala sam u razredu dijete s Dawnovim sindromom gdje s am 4 godine eksperimentirala, a sada imam dijete iz spektra koje pohađa odgoje u redovnom razredu. Dijete je socijalizirano, ali ne komunicira verbalnokKako ostvariti ishode u području glazbene kulture? To je pitanje koje me već drugu godinu muči. Smatram da je potrebno organizirati edukacije za učitelje i nastavnike za konkretne poteškoće kao i za oblike rada.Netko kompetentan bi trebao procijeniti koji su sadržaji potrebni takvom djetetu. Mišljenja sam da bi okvirne kurikulume trebao izrađivati stručni tim škole koji kontinuirano prati učenika, a isti bi stručni tim trebao biti podrška učitelju tijekom njegovog rada s učenikom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
69 | Miroslav Klarica | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, dokument je vrlo jasan, pregledan i detaljan. Pozdravljam propisivanje obrazaca za izradu individualizirnih kurikuluma. Trebao bi se smanjiti broj učenika u razrednim odjelima kako bi se pružio kvalitetniji pristup učenicima s teškoćama. U školama je sve više učenika s teškoćama, a broj stručnih suradnika ostaje isti. Mislim da je važno i povećati broj stručnik suradnika koji bi davali podršku učiteljima, učenicima s teškoća i roditeljima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
70 | Monika Mužar-Kos | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Poštovani, smatram kako učitelji koji u razredu rade s učenicima koji nastavu pohađaju po bilo kojem obliku školovanja koji je drugačiji od redovitog, nisu dovoljno educirani za rad s takvom djecom. Učitelji najčešće ulaze u razrede s takvim učenicima, a bez toga da su prethodno upoznati s trenutnim stanjem (poteškoćom) učenika koji nastavu pohađa po nekom primjerenom obliku školovanja. Učitelji nisu dovoljno educirani i upoznati s određenim teškoćama te je iznimno teško napraviti plan poučavanja. Učitelji su najčešće u razredu prepušteni osobnoj intuiciji i sposobnostima da samostalno kreiraju načine i postupke kojima će educirati i takve učenike, a bez prethodnog osposobljavanja za rad s takvim učenicima. U svakoj školi bi nužno trebao postojati tim stručnih ljudi (logoped, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog itd.) koji su educirani za izradu materijala i programa za učenike s poteškoćama. Učitelji nisu dovoljno educirani da bi se s mogli nositi s problemima koji im se nadmeću prisutnošću učenika u razredu s određenim teškoćama. Smatram da je prije samog ulaska u razred za rad s takvom djecom nužno educirati učitelje, ali svakako i same roditelje učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
71 | Javorka Marija Samaržija | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika u nastavi | Za ovo https://www.glas-slavonije.hr/424783/1/Jos-nije-rijeseno-pitanje-radnih-prava-i-edukacija?fbclid=IwAR3t4XZSfYWuKfzVzfhCbLU3G2FwQjFlKHbZuwYIEaGkOLEp8PAnTC49mk8 osjećam potrebu iskomentirati jer prof.dr.sc.koja je ujedno bila i u Vijeću Europe kao i u Unicefu te potpredsjednica Kluba dekana u malim minutama van predavanja je ovo pričala i s onima koji su završili veliku edukaciju u Idemu.... Također i oni su za daljnje edukacije kako profesora tako pomoćnika u nastavi. Nije običan novinarski tekst nego uistinu njezin stav, a k tome smatra da zaposlenici odnosno pomoćnici u nastavi prisustvuju i sjednicama u školi tj.vijećima koji put. Ljiljana Igrić: Pomoćnike u nastavi trebalo bi učiniti zaposlenicima škole Proteklog je tjedna Ministarstvo znanosti i obrazovanja u e-savjetovanje uputilo prijedlog izmjena Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima kojim se nastoji detaljnije urediti procedura priznavanja prava učenika na potporu. Novosti se odnose na jasnije definirane obveze i rokove njihova izvršenja, a razdoblje na koje se priznaje pravo može biti najduže do četiri godine, nakon čega je potrebno ponoviti postupak. Teško do pomoćnika Najviše prijepora kada su u pitanju pomoćnici u nastavi odnosi se na potvrde Ministarstva koje se nerijetko čekaju predugo, a mnogi ih učenici i ne dočekaju. Naime, prema podacima nadležnog ministarstva vidljivo je da raste broj odobrenja, pa je tako za školsku godinu 2019./2020. odobreno 4400 pomoćnika u nastavi, što je 1336 pomoćnika više u odnosu prema školskoj godini 2018./2019., kada ih je bilo 3064. Međutim, stručnjaci se slažu da je to i nadalje premalo. Ono što roditelji učenika ili škola mogu učiniti u slučaju da im se ne prizna pravo na potporu je da u roku od 15 dana od primitka odluke o odbijanju podnesu Ministarstvu primjedbe na odluku, zajedno s cjelovitom dokumentacijom, uključujući mišljenje stručnog povjerenstva. O opravdanosti primjedbi u roku od 30 dana odlučuje Povjerenstvo koje imenuje ministrica, a Ministarstvo odluku dostavlja osnivaču, školi i roditelju. Pitanjem pomoćnika u nastavi godinama se bavi i Ljiljana Igrić, predsjednica Centra inkluzivne potpore IDEM, koja ističe da je jedan od najvećih problema pomoćnika u nastavi sklapanje ugovora o djelu što je potrebno izmijeniti i učiniti ih zaposlenicima škole. "Na taj bi se način osiguralo da učenici imaju stalnog pomoćnika u nastavi, čime bi se izbjegle ozbiljne teškoće s privikavanjem na novu osobu, a i sami pomoćnici bi se lakše odlučivali za ovaj posao kad on ne bi bio samo privremen. Također, štetno je za učenike s teškoćama da s njima rade osobe koje nisu prošle potrebno osposobljavanje, zbog čega nisu ni u potrebnoj mjeri korisni učiteljima. Nažalost, Pravilnik o pomoćnicima iz 2018., a ni ovaj izmijenjeni ne daju dobru zakonsku podlogu koja će osigurati inkluzivno obrazovanje", smatra Igrić i upozorava da je sve dodatno otežano uvođenjem pojma "veće teškoće", koji nije zakonski definiran. "Posljedica takve odluke je da će tamo gdje dijete doista treba pomoćnika, primjerice kod ADHD-a (da bi se spriječio razvoj neprilagođenog ponašanja i na kraju napuštanje školovanja), a to se često događa, roditelj pristati da se napiše u dijagnozi djeteta i ono što nije prisutno (primjerice da je agresivan, odnosno opasan za okolinu), samo kako bi dobio pomoćnika. Takva će dijagnoza pratiti dijete iz osnovne u srednju školu, koju neće moći ni odabrati zbog takve dijagnoze", objašnjava Igrić, ističući kako se time krše prava djece u Hrvatskoj. Radno vrijeme "U sklopu ovih promjena otvaraju se i posebni razredi u školama, što olakšava rad nastavnika, jer ne moraju prilagođavati svoj rad potrebama pojedinog djeteta (što je nužno u suvremenom obrazovanju za svu djecu), međutim to označava trend vraćanja na diskriminaciju, koja se postupno smanjivala ukidanjem posebnih razreda nakon 1980. godine", istaknula je Igrić. Na probleme pomoćnika u nastavi upozoravali su i u Sindikatu hrvatskih učitelja, objašnjava Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata, i dodaje da pitanja na koja su tražili odgovore još uvijek nisu riješena. "Jedno od njih je svakako osporavanje prava iz važećih kolektivnih ugovora kojim se tim zaposlenicima nastoji uskratiti potraživanje ‘prigodne nagrade‘ (osobni primitci poput božićnice i regresa), što je kršenje kolektivnih ugovora te uskrata materijalnih prava ugovorenih za zaposlenike osnovnoškolskih ustanova. Također, smatramo da bi ti zaposlenicima trebali imati ugovore o radu na neodređeno radno vrijeme, te bi im se morale plaćati dodatne kontinuirane edukacije", kaže Tuškan. "U posljednje vrijeme vidi se da građani postaju sve aktivniji jer su počeli shvaćati da bez pritiska nema ni rješenja, pa je potrebno uključiti se u sva javna savjetovanja, organizirati radionice, konzultacije s roditeljima, stvarati osvještenije lokalne zajednice koje će međusobno dijeliti dobra rješenja i praksu te javno govoriti o problemima, a sve kako bi se oni što prije riješili. Ovi problemi tiču se svakog od nas jer pitanja koja se odnose na mlade, odnose se na budućnost Hrvatske", zaključuje Tuškan. Ema Nenadić Ana Tuškan glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja BROJNI ORGANIZACIJSKI PROBLEMI Potrebno je skratiti rokove za ostvarivanje prava na pomoćnike u nastavi i stručne komunikacijske posrednike jer se na mišljenja čeka predugo, a neizvjesnost i neučinkovitost su svima na štetu. S terena nam često javljaju da pomoćnika nema dovoljno, da se za mnoge učenike i ne odobravaju, iako su u praksi prijeko potrebni, da su i roditelji i učitelji (a da ne govorim o samim učenicima) vrlo nezadovoljni što se ne odobrava veći broj pomoćnika i što mnogi roditelji imaju organizacijskih problema s dolaskom i odlaskom tih učenika u školu. Naime, iako neke županije imaju organiziran prijevoz za učenike s većim teškoćama koje ih sprečavaju u samostalnom funkcioniranju, većina to ipak nema, pa tako roditelji moraju nerijetko sami voditi učenike u školu i dolaziti po njih, što ih sprečava i diskriminira u mogućnosti rada. To je sramota za ovu državu jer bi prijevoz za te učenike morao biti uređen i osiguran na razini svih županija. Dakle, problemi postoje već od same organizacije prijevoza, nedovoljno vremena provođenja s učenicima u nastavi, broju pomoćnika, valorizaciji njihova rada i nedovoljno kontinuiranoj edukaciji, kako za pomoćnike u nastavi tako i za stručno-komunikacijske posrednike”, objašnjava Tuškan. RIJETKO OSTAJU U TOM ZANIMANJU Kvalitativnim istraživanjem u projektu “Uloga pomoćnika u nastavi iz perspektive učitelja i pomoćnika”, koje su proveli Centar inkluzivne potpore IDEM i Učilište za obrazovanje odraslih IDEM, uz vodstvo prof. dr. sc. Ljiljane Igrić, između ostalog je zaključeno da su pomoćnici u nastavi pretežno mlađe osobe s visokom ili višom stručnom spremom za koje nije izvjesno očekivati da će ostati u tom zanimanju. S druge strane, pomoćnici stariji od 35 godina sa završenim osposobljavanjem za pomoćnika u nastavi žele ostati raditi kao pomoćnici. Inače, istraživanje je provedeno preko fokus grupnih intervjua sa 70 učitelja i pomoćnika iz sedam osnovnih škola te s oko 5000 učenika u tri grada u Hrvatskoj. 4400 pomoćnika u nastavi odobrilo je Ministarstvo obrazovanja u 2019./2020. školskoj godini | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
72 | SANDA ŠOIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Budući da su smjernice opširne osvrnut ću se na pojedine dijelove. Smatram da tablice individualnog kurikuluma treba maksimalno pojednostaviti te da strategije podrške treba upisati u inicijalnu procjenu i da ih nije potrebno stalno prepisivati u mjesečne kurikulume. …Učenici s teškoćama su oni koji zahtijevaju dodatnu odgojno-obrazovnu podršku za učenje i razvoj kako bi ostvarili najbolje moguće razvojne ishode i socijalnu uključenost. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2008) učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti učenici i učenici s teškoćama… Kao socijalni pedagog slažem se da svatko treba maksimalno razvijati svoje potencijale. Ove smjernice se uglavnom odnose na učenike s teškoćama ali predlažem da se obrati pozornost i da se u smjernice uključe i potencijalno daroviti učenici. Potencijalno daroviti učenici često dobiju potporu samo ako imaju teškoće („twice exceptional“). Poznato je da daroviti učenici bez teškoća nemaju individualizaciju u nastavi, osim iznimno. Nekoliko sati tjedno ili mjesečno priprema za natjecanja nije prava individualizacija. Učenici s intelektualnim teškoćama ostvaruju prava na individualizaciju i posebne programe i škole iz čega su daroviti učenici isključeni. Poznato je da samo 3 od 20 darovitih ostvari svoje potencijale a kod ostalih potencijali nestanu. Predrasuda je da će se oni „već nekako snaći“ i nekorektno je pomagati samo jednoj kategoriji učenika s posebnim potrebama. Daroviti učenici često kao odgovor na nepoticajnu školsku sredinu ispoljavaju poremećaje u ponašanju i ostale poremećaje te dobiju etiketu ADHD i sl. iako je to normalan odgovor na neodgovarajuću sredinu. U potpunosti se slažem što je u smjernicama navedeno da …darovitost može „zamaskirati” teškoću koju učenik ima. S druge strane, moguće je da se zbog opaženih teškoća ne prepozna učenikova darovitost i/ili da učenik ne može realizirati svoju darovitost u procesu usvajanja odgovarajućih odgojno-obrazovnih ishoda… Smatram da u sljedećoj rečenici …Bez obzira na to kojoj skupini pripada, učenik s teškoćama ostvaruje pravo na primjerene oblike odgojno-obrazovne podrške… umjesto „učenici s teškoćama“ trebalo stajati „učenici s posebnim potrebama“ inače se radi o diskriminaciji. Prema profilu inkluzivnog učitelja/nastavnika Europske agencije za razvoj obrazovanja za učenike i studente s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (2012) jedna od temeljnih kompetencija je pružanje podrške svim učenicima što uključuje i potencijalno darovite učenike. Izuzetno je važan prijedlog da… individualizacija i prilagodba treba početi od odgojno-obrazovne procjene učitelja/nastavnika kako bi se u svakom predmetu utvrdila kvaliteta i razina učeničkog predznanja i usvojenih vještina prije početka procesa poučavanja. To je preduvjet kako učitelji/nastavnici ne bi poučavali na temelju onoga što pretpostavljaju da bi njihovi učenici trebali znati, ili trebali moći naučiti, već na temelju onoga što učenici doista znaju i što pokažu da mogu. Tek tada je moguće odrediti i prilagoditi razinu od koje učitelj polazi u poučavanju, a učenici u učenju… Uvažavajući ovaj prijedlog primjereno obrazovanje mogu dobiti kako učenici s teškoćama tako i potencijalno daroviti učenici. Pa se ne bi dešavalo da učenik u prvom razredu koji zna računati do 1000 i s negativnim brojevima, cijelu godinu u školi računa do 10. Prijedlog da … se učenike uputi da onaj tko je uspješniji pomaže manje uspješnima… je uredu s odgojnog gledišta ali u obrazovnom smislu od toga imaju koristi samo učenici koji dobivaju pomoć ali ne i oni koji pomažu. Oni na taj način stagniraju. Postavlja se pitanje tko zadovoljava njihove obrazovne zahtjeve. Predlažem da se statistički provjeri koliko učenika s teškoćama ima individualizaciju odnosno primjereno školovanje u odnosu na potencijalno darovite učenike. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
73 | IVANA KUJUNDŽIĆ | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Strategije podrške za usvajanje primjerenih ponašanja | Molim pojašnjenje, kako će stručni suradnik "diskretno" pratiti ponašanje učenika? Znači li to da će biti prisutan na satu ( što nije diskretno ) ili će se oslanjati na razgovor s učiteljima i/ili učenicima. Isto tako smatram da bi trebalo dodati da je pod *obvezno* razgovarati s roditeljima, a ne po potrebi. Jedino na taj način će se već na samom početku detektirati stanje i stav obitelji pa će se prema tome lakše provoditi i modifikacija ponašanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
74 | IVANA KUJUNDŽIĆ | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Suradnja s roditeljima/skrbnicima | *podijeliti sve relevantne informacije koje će doprinijeti osobnoj dobrobiti djeteta/učenika i njegovu uspjehu u odgoju i obrazovanju, uključujući podatke o dosadašnjem razvoju i napredovanju te svu postojeću dokumentaciju Ovdje bih obvezno dodala: "Odmah po nastanku promjene...ili odmah pri testiranju za upis u školu podijeliti sve relevantne informacije..." Naime, često se događa da roditelj krije određene informacije koje bi učitelju i stručnoj službi olakšale posao, a djetetu školovanje učinile manje stresnim. Nama je jasno da dijete ima problem, ali roditelj kaže da ga nigdje nije vodio, ili da jest ali da mu nije ništa i sl. Sav taj proces "pregovaranja" s roditeljem ponekad zna dugo potrajati. Roditelja se mora na svaki način osvijestiti da je dužan i da MORA raditi za dobrobit vlastitog djeteta. Tek tada škola može učiniti maksimum. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
75 | Snježana Kovač | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Evaluacija individualiziranih kurikuluma | Slažem se s kolegicama da roditelji ne bi trebali zadirati u područje za koje nisu stručni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
76 | Snježana Kovač | Koraci planiranja individualiziranog kurikuluma, 2. korak: PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH POSTUPAKA, VREDNOVANJA I PRILAGODBI UČENJA I POUČAVANJA | "Ako učitelj/nastavnik procijeni da učenik tijekom prethodne godine učenja nije usvojio temeljne odgojno-obrazovne ishode, razradit će ishode i aktivnosti kojima će učeniku omogućiti usvajanje tih ishoda propisanih za prethodne godine učenja. Time se učeniku omogućava ravnopravno sudjelovanje u procesu učenja i poučavanja." Ovaj uvjet teško je realizirati u strukovnom obrazovanju jer učenik tijekom svog obrazovanja treba steći kompetencije koje ga osposobljavaju za rad u određenom zanimanju. Vodeći se ovim načelom, moguće je da učenik do zadnje godine nije usvojio temeljne ishode učenja prethodnih, što dovodi u pitanje njegovu osposobljenost za rad u određenom zanimanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
77 | Davorka Strmečki-Stakor | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, nakon detaljnog iščitavanja dokumenta smatram da su Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama vrlo detaljno razrađene i da će mi pomoći u radu s učenicima s teškoćama. Vjerojatno, kao i mnogi dokumenti ovakvog sadržaja, mora imati dosta uopćenih stvari koje onda u praksi, mi učitelji moramo sami prilagođavati. Već na samom početku dokumenta spominje se "kvalitetno obrazovanje svih učenika podjednako što znači da omogućuje djeci s teškoćama da, prema svojim sposobnostima i mogućnostima te interesima, sudjeluju i surađuju s drugom djecom". Iz moje prakse se pokazalo da je određeni broj učenika stavljen u razred s učenicima koji nemaju teškoće, ali da ti učenici neće imati nakakve pogodnosti u budućem životu s obzirom na takav način obrazovanja. Neki učenici imaju tolike teškoće da, smatram, da bi trebali ići u posebne razrede i da bi ih se na taj način bolje pripremilo za život (u dokumentu se spominje da bi učenici trebali stjecati kompetencije koje će im koristiti u svakodnevnom životu). U dokumentu se spominje: "Inkluzivnim pristupom procjenama teškoća ne smije se pristupiti isključivo s gledišta medicinskog stanja, već ih je važno temeljiti i na procjenama odgojno-obrazovnih djelatnika škole te prema potrebma dopuniti mišljenjima stručnjak izvan škole". Upravo ovo u praksi je drugačije. Više puta mi smo kao Razredno vijeće zaključili da bi određeni učenik trebao umjesto obrazovanja prema članku 5. trebao se obrazovati prema članku 6. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, a onda bi nam došao odgovor od stručnjaka izvan školske ustanove da smo odbijeni u našem zahtjevu. Znači, naše se mišljenje o učeniku s kojim radimo u razredu i konkretno vidimo teškoće s kojima se susreće te mu maksimalno želimo izaći u susret da bi postigao optimalne rezultate negira te se uzima mišljenje osobe koja s učenikom provede manji broj sati u uvjetima koji ne odgovaraju praksi (mislim na razgovor te stručne osobe s djetetom - jedan na jedan). Ako bi se, u budućnosti, gledalo prema ovom dokumentu onda bi praksa trebala biti drugačija tako da "pozdravljam" i ovaj dio dokumenta. Dobro je razređena uloga svih dionika koji sudjeluju u radu s učenicima s teškoćama. Osobno, najveći su mi problem pomoćnici u nastavi budući da sam se tijekom zadnjih godina susretala s dobrim, ali i vrlo nekvalitetnim pomoćnicima. Smatram da bi tu trebala biti veća kontrola tko radi s učenicima s teškoćama od strane nadležnih osoba. Obrazac za planiranje individualiziranih kurikuluma je nužan za nastavu. To govorim iz prakse osobe koja radi u dvije škole te sam dugo bila prepuštena sama sebi u izradi obrasca, a upute o izradi od stručnih osoba su se razlikovale od škole do škole. Budući da je e-dnevnik već neko vrijeme u praksi smatram da bi se i sam e-dnevnik trebao bolje prilagoditi planiranju individualiziranih kurikuluma. Ovaj dokument smatram vrlo pozitivnim korakom naprijed u planiranju i izradi individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
78 | Dubravka Periša | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Slažem se sa sadržajem teksta: "Učenicima kod kojih su opažena odstupanja u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda te učenicima koji su u postupku utvrđivanja primjerenog programa / kurikuluma obrazovanja, potrebno je odmah pružiti odgovarajuću odgojno-obrazovnu podršku i uvesti prilagodbe kurikuluma te individualizirane postupke radi zadovoljavanja njihovih potreba i promicanja njihove dobrobiti." Takav postupak može biti u najboljem interesu učenika. No što ako po završetku postupka Povjerenstvo utvrdi da nema zadovoljenih kriterija za primjenu prilagodbe ili ako roditelj podnese žalbu na Rješenje i drugostupanjsko tijelo prihvati žalbu roditelja? Je li zakonski dozvoljeno primijeniti prilagodbe prije pravovaljanog Rješenja? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
79 | Dubravka Periša | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Proces tranzicije iz osnovne u srednju školu za učenike s teškoćama nedovoljno je transparentan što učeniku može značajno otežati cjelokupan proces te kako se već i u drugim komentarima navodi tu često dolazi do izražaja želja učenika i roditelja da učenici upisuju određenu srednju školu a da nedovoljno uvažavaju savjetodavno mišljenje stručnjaka. Bilo bi važno, također, više naglasiti ulogu osnovne škole (tijekom trajanja osmog razreda učenika s teškoćama a ne pri završetku osmog razreda osnovne škole) u savjetovanju i podršci pri izboru srednjoškolskog usmjerenja (timski susreti razrednika, psihologa, pedagoga, roditelja i učenika radi analize jakih strana i potreba učenika s teškoćama). Na početku prijelaza u prvi razred srednje škole, nakon uvida u dokumentaciju o praćenju i svladavanju individualiziranog kurikuluma u osnovnoj školi od strane predmetnih nastavnika srednje škole (za učenike s Rješenjem o primjerenom programu/kurikulumu školovanja), te nakon inicijalnih procjena od strane predmetnih nastavnika potrebno je utvrditi eventualnu potrebu izmjene Rješenja ukoliko se procijeni da je potrebna prilagodba za pojedine predmete koji prethodnim Rješenjem nisu obuhvaćena (primjerice neki stručni predmeti, navesti koji). Dakle, bilo bi nužno navesti to kao obvezan postupak tijekom prvih mjeseci učenikova polaženja srednje škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
80 | VLATKA VUKIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, vjerujem da svi učitelji podržavaju i pozdravljaju donošenje Smjernica za planiranje i izradu IK za učenike s teškoćama. Ponuđene su Smjernice dobro razrađene i koncipirane, no svaki se učitelj u svakodnevnom radu s učenicima s teškoćama susreće s mnogobrojnim problemima. To je prije svega, već više puta ovdje navedeno, broj učenika u odjelima, nedovoljna edukacija učitelja koja se često svodi na teorijska predavanja, nedovoljno uključivanje roditelja i slabija suradnja s njima, nedostatak odgovarajuće stručne službe ili njihova nedovoljna angažiranost, neopremljenost učionica adekvatnom opremom itd. A to su sve problemi koji nisu pokriveni ovim Smjernicama, te ostaje i dalje na učitelju da se sam snalazi. Predlažem da se svakom učeniku s teškoćama odredi mentor ( stručni suradnik ) koji će kontinuirano pratiti napredovanje određenoga učenika u suradnji s učiteljem. Sastanak povjerenstva i evaluacija trebala bi se provoditi na kraju svake nastavne godine, te na osnovu evaluacije planirati i razraditi plan rada za sljedeću školsku godinu. Učitelji koji imaju u odjelu učenika s teškoćama nikako ne bi trebali sami biti preopterećeni ispunjavanjem mnoštva tablica i obrazaca, to bi trebali odraditi uz pomoć stručne službe. Više vremena trebaju za planiranje i pripremu različitih aktivnosti i metoda rada,vrednovanja te za prilagodbu materijala. Pozdravljam i podržavam uključivanje knjižničara koji bi itekako mogli biti od pomoći, naročito za djecu s disleksijom, te se svakako trebaju aktivirati u radu s djecom s teškoćama. I na kraju, nadoknada učiteljima za rad s djecom s teškoćama trebala bi uistinu biti primjerenija. Svi oni koji su radili s djecom s teškoćama znaju koliko vremena i truda iziskuje takav rad, uz sve ostale poslove za sve druge učenike, a nije dovoljno cijenjen niti vrednovan. Vjerujem da će donošenje Smjernica ipak olakšati rad učitelja i pružiti mogućnost adekvatnog napredovanja učenicima s teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
81 | VLATKA VUKIĆ | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Pomagala i prilagodba materijala | Predložila bih na ovu listu uvrstiti razna taktilna pomagala, kao što su glinamol, kinetički pijesak, pjenaste gumene loptice, pjene za modeliranje i sl. Kroz dugogodišnje iskustvo zaključila sam kako su ova pomagala itekako korisna te ih stalno koristim. Djeca s poteškoćama u senzornoj integraciji, sa slabijom motorikom i koncentracijom, poremećajima pažnje, slabovidna djeca, a i sva druga djeca s različitim poteškoćama izvrsno reagiraju kada im se u radu ponude taktilna pomagala. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
82 | VLASTA ŽIVKOVIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma su detaljno opisane i nadam se će pomoći u kvalitetnom provođenju istih, a ne dodatnom administrativnom opterećenju učitelja. Svake godine se upisuje sve više djece s raznim poteškoćama, ali se sve češće događa da se neke poteškoće, bilo u ponašanju i/ili učenju otkriju tek kad učenik krene u školu. Sam proces dijagnosticiranja i izdavanja dokumentacije traje predugo čime se šteti učeniku koji ne može pratiti gradivo te je zbog toga taj proces potrebno doraditi i ubrzati. Potrebno je izmijeniti mnoštvo stvari koje bi pomogle učenicima s poteškoćama – prije svega općenito smanjiti broj učenika u razrednom odjelu kako bi se učitelj uopće kvalitetno mogao posvetiti samom učeniku, ali i cijelom razredu; ovisno o poteškoći osigurati asistenta; imati stalnu pomoć i savjetovanje od strane stručne službe i redovitu suradnju s roditeljima. Nažalost, u stvarnosti i dalje postoji niz prepreka za njihovo ostvarenje. Prije svega, razredni odjeli su preveliki, a učenik/učenici s prilagođenim i indvidualiziranim programom zahtijevaju dodatnu pažnju i posvećenost. Nadalje, svaka škola nije potpuno ekipirana sa stručnom službom (defektolog, psiholog i pedagog), a kad je ima, učenika s raznim poteškoćama, bilo u učenju i/ili ponašanju, je previše za kontinuirano i kvalitetno praćenje na tjednoj bazi kojoj bi se mogli postići neki vidljivi rezultati i napredak. Proces dobivanja asistenta ili pomoćnika u nastavi je kompleksan i daje se samo učenicima koji imaju izrazite poteškoće ili ponašanja, motorike ili učenja. Oni jesu pomoć učeniku u radu, ali učitelj uz sve ostale aktivnosti na satu i dalje sam prati i nadgleda rad i napredak učenika s poteškoćom, osmišlja prilagođene zadatke i metode, provjere i provodi formativno i sumativno vrednovanje koje je specifično za svakog učenika s poteškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
83 | Mirjana Šutalo Vulić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Nacrt smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama je jasan, detaljno razrađen i uvelike će pomoći pri planiranju aktivnosti i rada s učenicima s teškoćama. U cijelom procesu nužna je suradnja roditelja, učitelja i stručnih suradnika s zajedničkim ciljem, te što ranija identifikacija učenika kojima je potrebna individualizacija nastavnog procesa kako bi oni mogli što bolje napredovati. Vrlo je važno da škole imaju kompletnu stručnu službu. Smatram da bi bilo veoma korisno nastavnicima omogućiti edukacije koje bi pomogle u radu s učenicima s teškoćama. Roditeljima učenika s teškoćama trebalo bi osigurati stalnu stručnu podršku. Tablica 4. na kraju dokumenta za individualizirane postupke će mi pomoći u mom daljnjem radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
84 | Sanja Zrilić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, VRSTE PODRŠKE I PRIMJERENIH OBLIKA ŠKOLOVANJA | Orijentacijska lista teškoća u Pravilniku treba biti usuglašena s orijentacijskom listom teškoća u padajućem izborniku e-matice, jer se Rješenje o primjerenom obliku obrazovanja trenutno ne može ispravno evidentirati u e-matici . Za djecu koja se školuju po individualiziranom ili prilagođenom kurikulumu trebalo bi u e matici i e dnevniku omogućiti evidenciju istog, tj evidenciju predmeta koji su po istom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
85 | Draženka Jančić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Sviđa mi se detaljnost i preciznost u smjernicama za planiranje i izradu kurikuluma. Dobro je što na jednom mjestu imamo navedene sve sudionike odgojno - obrazovnog procesa sa objašnjenjem njihovih uloga. Iza sebe imam dugi niz godina rada sa učenicima s teškoćama a jako malo podrške od ostalih sudionika zbog nedostatnosti zaposlenih stručnjaka koji često ni vremenski a ni iskustveno ne mogu puno pomoći. Smatram da bi nam svima jako dobro došla praktična edukacija gdje bi mogli vidjeti uživo kako to neki učitelji/nastavnici/stručni suradnici rade jer najteže se snaći u situaciji planiranja i provođenja individualiziranih kurikuluma kad nemaš uopće ili imaš jako malo iskustva u takvom radu. Koristilo bi nam i povremeno sudjelovanje stručnih suradnika s nama u nastavi radi dobivanja pravovremene povratne informacije o našem radu s učenikom s poteškoćama. Jako dobro bi nam došao i mobilni tim stručnjaka koji bi mogli možda obilaziti više škola i pružati pomoć učitelju/nastavniku ako je to potrebno. Smatram i da su jako dobro i precizno navedene prilagodbe učenja i poučavanja kao i vrednovanja ostvarenosti odgojno - obrazovnih ishoda gdje ne treba previše razmišljati već se koristiti i voditi ponuđenim smjernicama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
86 | TANJA GREGUR | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Radim u srednjoj školi i događa se da osnovna škola ne informira Školu o činjenici da neko dijete ima Rješenje o primjerenom programu jer navodno roditelj to ne želi. Zanima me može li se to "narediti" roditelju. U strukovnoj školi nastaje problem kako takvom učeniku prilagoditi stručne sadržaje. Imam učenicu koja je s prilagodbom upisala četverogodišnje zanimanje i ima rješenje za prilagodbu samo nekih, općeobrazovnih predmeta, a o struci ništa. Iako joj u praksi itekako prilagođavamo nastavni sadržaj. Ako ima prilagodbu za matematiku ne vidim zašto ju nema i za računovodstvo, statistiku, poduzetništvo i slične predmete gdje se također traži rješavanje problemskih zadataka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
87 | Snježana Mervcich | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi | U današnjim školama bilo osnovnim ili srednjim, premalo je stručnih suradnika, osobito psihologa, socijalnih pedagoga, logopeda i edukacijskih rehabilitatora. Prvo bi to trebalo riješiti na nivou države jer je danas sve više djece s poteškoćama u razvoju, mentalnih ili tjelesnih. Unutar programa studentima bi trebalo omogućiti održavanje prakse s takvom djecom unutar kolegija "Poučavanje djece s poteškoćama". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
88 | Nataša Major | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice su vrlo detaljne i olakšavaju planiranje rada s učenicima s teškoćama u razvoju. U praksi nemaju svi učenici jednake mogućnosti jer nemaju sve škole zaposlene sve profile stručnih suradnika. Isto tako, nije svejedno ima li škola 150, 650 ili 950 učenika, jer je proporcionalno i različit broj učenika s teškoćama u razvoju. Stručni suradnici sudjeluju u različitim poslovima u školi i ne mogu veći dio svog radnog vremena biti uključeni u školovanje učenika s teškoćama u razvoju. Moj prijedlog je da ako je u školi više od 20 učenika koji zbog teškoća u razvoju imaju primjereni oblik školovanja, onda bi u školi trebao biti zaposlen i edukacijski rehabilitator. Pogotovo što su učenici sa sve težim teškoćama sada uključena u redovne škole a ne mogu svi dobiti osobnog pomoćnika. Još jedan problem je kada se u posebnom razrednom odjelu zaposli učitelj razredne nastave onda je stvarno neophodna pomoć i podrška edukacijskog rehabilitatora i mobilnih timova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
89 | DAVORKA GOREK | Specifične uloge stručnih suradnika, Logoped: | Logoped se zapošljava na puno radno vrijeme ukoliko ima 20 i više učenika s primjerenim oblikom školovanja. Broj učenika s kojim radimo je daleko iznad te brojke. Svaka škola ima pedagoga i knjižničara, pa bi bilo dobro da se broj stručnih suradnika poveća, ne prema ukupnom broju učenika, nego poštujući i broj rješenja. Potrebno je dozvoliti zapošljavanje stručnih suradnika, konkretno škola s 100 učenika 1 str. suradnik, s 200 2, s 300 3, s 400 učenika 4, s 500 5. Logoped pruža logopedsku podršku učenicima koji ima rješenje o primjerenom obliku školovanja, te sudjeluje kao koordinator u radu pomoćnika u nastavi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
90 | Višnja Šuperba | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma su jasne, sadržajne, detaljno razrađene i uvelike će pomoći pri planiranju aktivnosti i rada s učenicima s teškoćama. U cijelom procesu nužna je suradnja roditelja, učitelja i stručnih suradnika s zajedničkim ciljem, te što ranija identifikacija učenika kojima je potrebna individualizacija nastavnog procesa kako bi oni mogli što bolje napredovati. U svakodnevnom radu nailazimo na sljedeće probleme: stručnih suradnika je malo (rijetke su škole koje imaju cijeli tim stručnjaka), brojnost učenika po razrednom odjeljenju (nemogućnost dovoljne posvete učenicima kojima je potrebna pomoć), nužnost asistenta-pomoćnika u nastavi (koji često nije odobren). S nadom u bolje... | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
91 | EDITA POSZER | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani... Ako individualizacija i prilagodba aktivnosti mora biti planirana istovremeno s planiranjem ishoda, vrednovanja i strategijama učenja, onda bismo trebali imati maksimalno 20 učenika u razrednom odjelu, a taj bi se broj trebao umanjiti s obzirom na broj učenika s individualiziranim kurikulumom. Tome u prilog ide i jasno navedeni cilj „osigurati da svaki učenik ima okruženje s ravnopravnim uvjetima za učenje kako bi se smanjile prepreke i prevladale individualne razlike“. Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama velika su pomoć u provedbi nastave i individualiziranom pristupu. Komentirala bih točku 7 u kojoj se od roditelja/skrbnika očekuje suradnja. Više sam puta imala situaciju u kojoj roditelji/skrbnici odbijaju suradnju i ne mogu objektivno sagledati situaciju. Predlažem da se prioritet da prijedlogu stručnog povjerenstva škole ili nastavničkog vijeća za srednje škole o primjerenom individualiziranom kurikulumu. Naravno da roditeljima treba dati vremena i zatražiti njihove evaluaciju nakon određenog perioda provedbe individualiziranog kurikuluma. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
92 | Karmen Soldo | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, radim u školi 33 godine i u praksi sam zaista nailazila na različite tipove poteškoća kod učenika. Mišljenja sam da bi postupak identifikacije trebalo ubrzati te osigurati potrebnu pomoć i suradnju (pomoćnik u nastavi, psiholog,pedagog,logoped,itd). Npr. imam učenika s autizmom koji nema pomoćnika. Učitelji preuzimaju uloge za koje nisu dovoljno educirani i sami se snalaze u tome. Rade inicijalne procjene, pišu programe, pripremaju materijale.Pomoćnici u nastavi često nemaju adekvatnu naobrazbu te često samo "čuvaju" učenike. Mišljenja sam da bi pomoćnik trebao biti iz struke. Nastavnika bi trebalo dodatno novčano motivirati za obim posla koji mu se vrlo povećava. Podržavam predložene smjernice, mislim da su dobro razrađene. Nadam se da će i u praksi biti tako. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
93 | Ivana Vujčić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su, po meni, dobro i detaljno razrađene. Pomoći će mi u izradi kurikuluma koju radim svake godine imam barem jednog učenika s teškoćama. Naroč Svidjele su mi se prilagodbe teksta, prikaza vizualnih sadržaja, zapisa brojki, IKT-a te u primjeni metoda i oblika rada. Tablica 4. na kraju dokumenta za individualizirane postupke će mi sigurno poslužiti u mom daljnjem radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
94 | SOFIJA ŠTEFANAC KLOBUČAR | UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su razrađene detaljno i jasno. Iako već godinama u sustavu imamo inkluzivni pristup učenicima s teškoćama on je u većini slučajeva samo deklarativan kada se spominju stručnjaci okupljeni oko jednog učenika s teškoćama. Mi, učitelji/ice „u bazi“, „na terenu“ znamo kako se „borimo“ u odjelu, bez pomoći stručnjaka jer ih nema zaposlenih u školama, a ako i jesu zaposleni, određeni učenici („lakši“) ne dođu cijelo polugodište na red od onih s kojima se treba kontinuirano raditi. Zapažanja kolegica i kolega o nedostatku vremena za darovite učenike ističem i osobno. Sustavno već godinama nemamo vremena za njih, a satovi dodatne nastave u tjednom zaduženju nisu dovoljni za rad s tim učenicima (za koje bi se trebao također okupiti tim stručnjaka i pružiti odgovarajući „vjetar u leđa“). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
95 | TANJA SUDISKAS | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Važno je omogućiti primjenu individualiziranih kurikuluma u srednjoj školi. U osnovnoj školi je usmjerenost na učenike s teškoćama velika. Svaki roditelj djeteta koje nema utjecajnije teškoće će se na kraju osnovnoškolskog obrazovanja pitati - kako će biti u srednjoj školi? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
96 | ĐURĐA GUŠTIN | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Prijedlog nacrta Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama je konkretan i popisuje postupke koji se moraju provoditi kako bi se učenicima s teškoćama olakšalo sudjelovanje u procesu odgoja i obrazovanja. Uz sve to osobito je važno da svi subjekti koji se bave djecom s teškoćama ozbiljno pristupe toj problematici. Važno je dobro procijeniti koji je oblik školovanja potreban i odgovara kojem učeniku. Profesionalna orijentacija u suradnji sa stručnom službom škole treba temeljito proučiti sposobnosti koje učenik posjeduje i dobro procijeniti koje zanimanje i koju srednju školu će mu preporučiti. Često se događa da učenik uz preporuku PO-a upiše srednjoškolski program koji nije u skladu s njegovim mogućnostima te na samom početku dolazi do osjećaja nemoći i odustajanja. Također, OŠ mora poslati dokumentaciju koja govori o učeniku i njegovim osobitostima srednjoškolskoj ustanovi u koju se on upisao, i tada SŠ mora uzeti u obzir preporuke dane u ovom dokumentu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
97 | Sandra Botunac | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani! Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikula za učenike s teškoćama su jasne, detaljne i korisne. S obzirom na dugogodišnje iskustvo u radu s učenicima s različitim vrstama individualizacije, mislim da je najveći problem broj učenika u razredu, odnosno da bi manji broj učenika u razredu svakako omogućio mnogo kvalitetniji pristup, kao i podršku učenicima. Također, smatram da bi bilo veoma korisno nastavnicima omogućiti edukacije koje bi pomogle u radu s učenicima s teškoćama. Roditeljima učenika s teškoćama trebalo bi osigurati stalnu stručnu podršku. Veliki problem vidim i u nedostatku stručne službe koja pruža dodatnu podršku uključivanja učenika s teškoćama u odgojno-obrazovni proces. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
98 | TANJA SUDISKAS | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke | Strategije podrške za učenike s problemima u ponašanju se ponavljaju iz teme u temu- planiraju se koristiti sve moguće, npr. i strategije podrške za usvajanje primjerenih ponašanja, emocije, motivacija; za učenike sa smetnjom pažnje i koncentracije koristit će se strategije vezanje uz pažnju i koncentraciju cijelo vrijeme, budući se odnose na jedan aspekt u cjelokupnom funkcioniranju učenika i da se sukladno situaciji primjenjuju na određenom nastavnom satu. Praktično nema mjesta za navođenje tih strategija i ostalih koje uključuju druge potrebe. Stoga treba omogućiti da se na jednom mjestu navedu strategije koje se planiraju koristiti za svaku temu, a u tablici navesti specifičnosti za pojedinu temu. Valja naglasiti da administriranje treba u svakom slučaju pojednostaviti ako želimo realizirati smjernice, a ne samo pisati smjernice za rad. Priprema za rad s učenicima s teškoćama iziskuje barem dva sata dnevno budući da učitelji, nastavnici specifičan nastavni materijal osmišljavaju za pojedino dijete svaki radni dan. E dnevnik treba slijediti ove smjernice kad budu u primjeni što znači da bi trebalo omogućiti jednostavno u e dnevniku popunjavanje tablice/ili već koja forma će biti određena, ali da bude identično svim odgojno obrazovnim djelatnicima u RH. Kad govorimo o redovitom programu uz sadržajnu prilagodbu jedino planiranje bi trebalo biti tematsko s obzirom da se IOOP prilagođava potrebama učenika koje se mijenjaju kroz vrijeme. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
99 | Marina Crvelin | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su konkretne i detaljno razrađene, napokon da mi olakšaju izradu kurikuluma koju radim svake godine jer u skoro svakom razredu imam barem jednog učenika s teškoćama. Naročito su mi se svidjele prilagodbe teksta, prikaza vizualnih sadržaja, zapisa brojki, IKT-a te u primjeni metoda i oblika rada. Tablica 4. na kraju dokumenta za individualizirane postupke će mi sigurno poslužiti u mom daljnjem radu. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
100 | Melita Adany | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, podržavam nacrt smjernica za izradu kurikuluma. Sadržajno je bogat definicijama. Dobro su navedene prilagodbe obzirom na teškoće. Sigurno će predstavljati veliku pomoć učitelju u kreiranju individualiziranog pristupa za učenike. Svjedoci smo sve većeg broja učenika sa poteškoćama a situacija "na terenu" je malo drukčija; često nema kompletne stručne službe koja bi učitelju bila na pomoć pa mu je uza svu dobru volju i ljubav prema pozivu cijeli postupak otežan. Podržavam svaku ponuđenu edukaciju za učitelje unutar ove teme. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
101 | TOMISLAV LEČEK | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, ovaj dokument od iznimne je važnosti kao suplement pri izradi kurikuluma za pojedini razred pogotovo u onom u kojem postoji ili postoje učenici/učenice s teškoćama. Od velike su i iznimne pomoći svi dodatni sadržaji koji predmetnom nastavniku poboljšavaju uvid u mogućnost prilagodbe sadržaja učeniku budući da do sada takav dokument nije postojao. Jasno su dane upute i smjernice, vrlo detaljno opisane i propisane s obzirom na teškoće. Međutim, ono što u praksi nedostjae je provođenje ne kod predmetnog učitelja, već kod pedagoških službi. Vrlo često nedostaje kvalitetna pomoć stručnjaka koji iz nepoznatih razloga svoj posao ostavljaju predmetnom učitelju da sam procijeni na temelju teškoća učenika što i kako s jedne strane, a s druge strane kada se pojavi takav učenik/učenica u prenapučenom razredu vrlo rijetko, gotovo nikad se ne vrši diferencijacija razreda zbog raznih razloga pa takav učenik zapravo zbog tehničkih razloga stagnira i ne dobiva dovoljno potrebne pažnje. Kao zaključak: smjernice su kvalitetne, precizne, uloge definirane, no, praksa pokazuje da u izradi vrlo često učitelj ostaje sam. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
102 | Marijana Bastić | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke | Poštovani, s obzirom na Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, u kojem se navodi da je potrebno pripremanje za nastavu, tada u okviru pripremanja za nastavu će svaki odgovorni učitelj/nastavnik pripremati materijale potrebne za provedbu nastave i za učenike s teškoćama te promišljati o optimalnim načinima diferenciranja nastave. Stoga je bolje vrijeme pripreme za nastavu utrošiti na to, nego na popunjavanje obrazaca koji neće biti od koristi učeniku ni učitelju. U tom kontekstu, predloženi obrasci su zaista opterećujući, pogotovo jer je potrebno velikim dijelom prepisivati ono što se nalazi u godišnjem izvedbenom kurikulumu za redovne učenike. Sastavnica obrasca „Osobitosti školskog učenja“ proizlazi iz ishoda i razrade ishoda na razini aktivnosti te ju je nepotrebno ponavljati. Također, sastavnica obrasca „Odgojno-obrazovne potrebe učenika“ navode se i razrađene su dijelu „Strategije podrške“ jer proizlaze iz odgojno-obrazovnih potreba konkretnog učenika. Dio teksta gdje su Upute za popunjavanje obrasca, nalazi se rečenica „Podatci koje učitelj/nastavnik planira, u suradnji sa stručnim suradnikom, unose se za pojedini mjesec tekuće školske godine.“, što je u suprotnosti s kurikulumskim smjernicama o tematskom planiranju. Osim toga, iz vlastitog iskustva, navest ću primjer gdje tijekom jedne školske godine imam i do 25 učenika koji se školuju po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke uz još između 6 do 10 učenika koji se školuju po redovnom programu uz individualizirane postupke, pa za svakog od njih to treba izraditi kako bi se u pravilu zadovoljila neka forma. Stoga predlažem da se za učenike s teškoćama ne izrađuju posebni kurikulumi, već da učitelji i nastavnici u skladu s danim smjernicama i postojećim kurikulumom za redoviti program, u okviru svoje tematske pripreme prilagođavaju sadržaje, aktivnosti i vrednovanje za učenika s teškoćama u skladu s njegovim Rješenjem. Vezano uz vrednovanje učenika s teškoćama, mišljenja sam da bilješke u eDnevniku koje učitelj/nastavnik vodi za sve učenike nekog razrednog odjela, pa tako i za učenike s teškoćama pružaju pravovremenu i kvalitetnu informaciju svim dionicima obrazovnog procesa te su kao takve optimalne i u skladu s preporukom administrativnog rasterećenja učitelja i nastavnika. Za vrednovanje trebalo bi biti dovoljno formativno i sumativno vrednovanje upisano u e-imenik vezano uz pojedini predmet, bez posebnih „mjesečnih“ izvješća. Što se tiče inicijalnih provjera, one ne bi smjele biti obvezujuće za predmete koji se prvi puta pojavljuju na nekoj razini školovanja, npr. Priroda i Geografija u 5. r., te Kemija, Biologija i Fizika u 7. razredu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
103 | NATAŠA PAĆELAT | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, pozitivno je što se uvidjela potreba za detaljnijim pravilnikom ovoga tipa. Iako je prijedlog pravilnika razrađen i detaljan, ostaje neriješeno zapošljavanje stručnih suradnika kojih nedostaje po školama. Psihologa i pedagoga trebala bi imati svaka škola, neovisno o broju učenika. Potrebna je dodatna edukacija za sve nastavnike jednako te podrška nastavnicima. Pomoćnik u nastavi trebao bi biti osoba koja je educirana dodatno za taj posao i koji će pružiti kvalitetnu pomoć učeniku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
104 | Marijana Bastić | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Evaluacija individualiziranih kurikuluma | Poštovani, mišljenja sam da bi trebalo konkretizirati kada i na koji će se način evaluirati individualizirani kurikulumi – kontinuirano, po potrebi ili npr. dva puta godišnje? Također u dijelu teksta "U proces evaluacije može se uključiti i roditelj/skrbnik učenika.....u opsegu primjerenom ulozi roditelja/skrbnika.", svakako bi trebalo preciznije definirati što znači "u opsegu primjerenom ulozi roditelja/skrbnika." Mišljenja sam da roditelji ne bi trebali imati utjecaj na eventualno revidiranje individualiziranog kurikuluma jer su zasigurno subjektivni u procjeni, a i u pravilu nisu odgojno-obrazovni stručnjaci za pojedino područje te stoga ne bi trebali biti ni podnositelji zahtjeva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
105 | Marijana Bastić | KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK), Što učitelj/nastavnik priprema za primjenu individualiziranog kurikuluma? | Poštovani, u dijelu teksta „Što učitelj/nastavnik priprema za primjenu individualiziranog kurikuluma?“, pod drugom točkom navodi se „priprema tematsko planiranje , a u dodatku za učenike za koje izrađuje individualizirani kurikulum navodi i opisuje sve aktivnosti te strategije podrške koje planira provoditi tijekom nastavnog procesa“, predlažem izbaciti riječ „sve“ jer će se one mijenjati tijekom godine i tijekom provedbe ovisno o razini usvojenosti pojedinih ishoda, a koji su temelj za daljnju izgradnju nekog koncepta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
106 | Marijana Bastić | Koraci planiranja individualiziranog kurikuluma, 2. korak: PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH POSTUPAKA, VREDNOVANJA I PRILAGODBI UČENJA I POUČAVANJA | Poštovani, u koraku 2. pri planiranju individualiziranih postupaka, vrednovanja i prilagodbi učenja i poučavanja, u dijelu teksta „Ako učitelj/nastavnik procijeni da učenik tijekom prethodne godine učenja nije usvojio temeljne odgojno-obrazovne ishode, razradit će ishode i aktivnosti kojima će učeniku omogućiti usvajanje tih ishoda propisanih za prethodne godine učenja. Time se učeniku omogućava ravnopravno sudjelovanje u procesu učenja i poučavanja.“, nisam sigurna koliko se učeniku omogućava ravnopravno sudjelovanje u procesu učenja i poučavanja, ako učenik nema potrebna predznanja, odnosno nije usvojio odgovarajući ishod ni na najnižoj razini, a koji je nužan za daljnje učenje. Slažem se s daljnjim tekstom da prilagodba odgojno-obrazovnih ishoda treba omogućiti postupan razvoj kompetencija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
107 | Marijana Bastić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Poštovani, Na kraju ovog dijela teksta se navodi „Učenicima kod kojih su opažena odstupanja u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda te učenicima koji su u postupku utvrđivanja primjerenog programa / kurikuluma obrazovanja, potrebno je odmah pružiti odgovarajuću odgojno-obrazovnu podršku i uvesti prilagodbe kurikuluma te individualizirane postupke radi zadovoljavanja njihovih potreba i promicanja njihove dobrobiti“ ne slažem se da učenicima koji su u postupku utvrđivanja primjerenog programa odmah pruži odgovarajuća odgojno-obrazovna podrška jer što u slučaju ako to roditelji odbiju na kraju? Tijekom tog vremena učenik će biti i vrednovan prema njemu prilagođenim kriterijima, a kako to opravdati pred ostalim učenicima i roditeljima u RO? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
108 | Marijana Bastić | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Suradnja s roditeljima/skrbnicima | Poštovani, uz dio teksta o pravima roditelja/skrbnika vezano uz točku „mogu podnijeti žalbu mjerodavnom tijelu ako se ne slažu s mišljenjem stručnog povjerenstva škole“, mišljenja sam da bi trebalo specificirati koje je to „mjerodavno tijelo“ i hoće li se pri tom poštivati hijerarhija od nižeg prema višem mjerodavnom tijelu? Nastavno iskustvo mi pokazuje da svima koji radimo s djecom u školi je u interesu da učenici uspješno prolaze školovanje, a ovime roditelji mogu stopirati naše individualizirane kurikulume, nesvjesni da upravo svojem djetetu čine štetu. Također, slažem se s kolegicom Marić Zerdun, vezano uz dio teksta o odgovornosti roditelja/skrbnika i točku "pružati dogovorenu podršku i pomoć kod kuće prema preporuci učitelja/nastavnika i stručnog povjerenstva škole" jer sam i sama imala sličnih iskustava, odnosno da upravo zbog nebrige i nemara roditelja, učenik bude upućen na timsku obradu, a nakon dobivenog rješenja sve prepušta školi, odnosno krivnju za slab napredak ili neočekivane ocjene prebacuje na učitelje, tj. školu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
109 | Marijana Bastić | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi | Poštovani, u dijelu teksta „Zajedničke su uloge stručnih suradnika:“ pod točkom „osmišljavati, provoditi ili sudjelovati u provođenju intervencija na razini razrednog odjela i škole, sa svrhom prihvaćanja učenika s teškoćama“, mišljenja sam da bi to trebalo biti preventivno provođeno, a ne samo interventno, odnosno kada dođe do nekog nerazumijevanja ili sukoba. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
110 | Marijana Bastić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Prijedlog nacrta Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama je jasan i razrađen te djeluje primjenjivo i kao takav dobra je polazna točka za daljnje djelovanje. Pritom je nužno planirati i osigurati kontinuirano stručno usavršavanje (predmetnih) učitelja i nastavnika kako bi oni mogli učenicima s teškoćama pružiti pravovremenu i kvalitetnu pomoć. To usavršavanje trebalo bi biti provođeno kontinuirano u okviru pojedinog predmetnog, odnosno kurikulumskog područja, jer svako od njih ima svoje specifičnosti poučavanja i učenja. Budući da smo svjedoci stalnog porasta broja učenika s nekim oblikom teškoća, potrebno je osigurati smanjeni broj učenika u razrednom odjelu te konkretnu (živu) podršku stručnih suradnika. Također pohvaljujem ujednačavanje ovakvog tipa dokumentacije na razini države. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
111 | TATJANA PRANJIĆ-PETROVIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani! Pozdravljam donošenje Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama te smatram da će uvelike pomoći učiteljima i nastavnicima u radu s učenicima s teškoćama. U našim realnim situacijama školama nedostaju stručni suradnici, zato smatram da je nužno omogućiti njihovo zapošljavanje kako bi se smjernice mogle čim bolje provoditi te osigurati svim učenicima najbolje napredovanje, a nastavnicima pomoći u radu i edukaciji. Veliki broj srednjih škola nema psihologa stoga mislim da je u današnje vrijeme nužno u svakoj školi zaposliti psihologa i pedagoga kako bi pomogli u radu učenicima i nastavnicima. Zbog velikog broja učenika u razredima (25 učenika) smatram da bi rad s učenicima s teškoćama bio kvalitetniji ako bi svaki učenik imao pomoćnika u nastavi koji je prošao edukaciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
112 | Jasminka Dubravica | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, dokument sa smjernicama za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama je detaljan i konkretan, a posebno korisnim smatram informacije o vrstama podrške odnosno o individualizaciji postupaka učenja i poučavanja tijekom rada s učenicima s teškoćama. Smatram da bi trebalo biti više edukacija za učitelje koji imaju učenike s teškoćama, kao i smanjenje broja učenika u razrednim odjeljenjima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
113 | Martina Filipovic Tretinjak | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Nastavnica sam strukovnih predmeta te razrednica (7 godina). U svom radu susrela sam se s učenicima gdje sam svoje nastavne metode morala prilagođavati sposobnostima učenika kako bi ostvarili ishode učenja. Smatram da su Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama neophodne za provođenje kvalitetnog odgojno-obrazovnog procesa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
114 | Roberta Barić | KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK), Tko i kada izrađuje individualizirani kurikulum? | Kod izrade Godišnjeg plana za redovne učenike često se dogodi da ih prilagođavamo , jer nešto se dogodi ( gripa , IUN , varičele , štrajk , crijevna viroza ,...) , a kamoli kod učenika koji imaju zdravstvenih poteškoća . Tko može znati za cijelu školsku godinu kako će se takvo dijete ponašati obzirom na svoje poteškoće , na svladavanje nastavnih sadržaja(neke će lakše usvojiti , a neke vrlo teško) . Smatram da je za takve učenike potrebno napraviti okvirni godišnji plan , a izrađivati mjesečne prilagođene planove . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
115 | LAHORKA HAVRANEK BIJUKOVIĆ | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Doista je nejasno kako je moguće očekivati od učitelja /nastavnika da , pored svoje struke, obavlja posao stručnih suradnika? Pored nastave i održavanja njezine kvalitete, pokušaji da se od npr. predmetnog učitelja stvori defektolog/logoped/rehabilitator govore o potpunom nepoznavanju i nepoštivanju rada navedenih učitelja. Očekivati analize, rasprave s roditeljima o poteškoćama, upućivanje stručnih suradnika u navedeno na npr. tjednoj razini, smatram nedopustivim multitaskingom , gotovo opasnim. Što bi onda trebao biti posao stručnog suradnika? Ne bi li komunikacija trebala ići u suprotnom smjeru?Naravno da je komunikacija učitelj-roditelj.stručni suradnik bitna, ali ne način da je prosudba prepuštena učitelju. Učitelji se već godina osjećaju prepušteni sami sebi u radu s učenicima s individualizacijom i prilagođenim programom. Svako dijete s poteškoćama ima specifičan problem, a od nas se traži da detektiramo problem i nudimo rješenja. Ovim smjernicama čini mi se da se taj rascjep između suradnika i učitelja još proširuje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
116 | Miranda Barac | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Pozdravljam detaljno izrađene i jasne smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Kako bi se planirani ishodi mogli ostvariti u praksi i kako bi se učenicima s teškoćama mogla pružiti kvalitetna podrška treba smanjiti broj učenika s poteškoćama u razrednom odjeljenju i općenito smanjiti razredna odjeljenja te pružati podršku nastavnicima u radu s djecom s poteškoćama kroz kvalitetne i ciljane edukacije i stručna usavršavanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
117 | Andrea Braovac | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Priloženi dokument na jednom mjestu sadrži smjernice za izradu individualiziranih kurikuluma. Očekujem da će na nacionalnoj razini to rezultirati ujednačenim pristupom prema učenicima s teškoćama. Kao nastavnica u strukovnoj školi često uočavam problem nepotune dokumentacije učenika pri prijelazu iz osnovnoškolske u srednjoškolsku ustanovu. To rezultira nejasnom slikom o statusu učenika koji onda nemože biti kvalitetno uključen u odgojno obrazovni proces. Ovdje je vrijeme najveći neprijatelj jer se i sastavnice inicijalne procjene u tom slučaju ne tumače pravovaljano. Apeliram na osnaživanje suradnje između osnovnih i srednjoškolskih ustanova, jačanje stručnih timova u školama (predagog, psiholog, defektolog) i nadasve edukaciju nastavnog osoblja koje će se onda moći nositi s izazovima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
118 | Tatjana Antičević | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, podržavam nacrt smjernica za izradu kurikuluma. Smjernice su napisane s dobro razrađenim ishodima i dobra su osnova za razumijevanje rada s učenicima koji imaju poteškoće. Vidljivo je da iz godine u godinu sve više učenika dolazi s teškoćama i traže prilagođenu nastavu te iz tog razloga proizlazi potreba za dodatnim stručnim suradnicima koji bi bili podrška učenicima, roditeljima i naravno nastavnicima, što Ministarstvo nažalost ne odobrava. Vrlo je važna kontinuirano dodatno stručno usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika s jasno određenim ciljevima. Nastavnik je taj koji sve potrebe mora uskladiti i prilagoditi nastavi na način da ne zapostavi djecu po redovitom programu. Nadam se da će nam kroz godine smjernice utjecati na kvalitetu nastave i biti pomoć pri planiranju i izradi individualiziranih kurikuluma. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
119 | Blaženka Maltar | UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje | Poštovani, smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su u priloženom dokumentu jasno i precizno definirane i bit će velika pomoć u realizaciji planiranih odgojno obrazovnih ishoda. Sviđa mi se naglašavanje timskog rada stručnjaka različitih profila i pomoć stručnih službi. Situacija na terenu je ipak drugačija i u praksi vrlo malo učitelja ima pomoć stručnih timova kao što propisuje ovaj dokument i učenici s teškoćama, roditelji i učitelji ne dobivaju dovoljno podrške kako bi provođenje inkluzivnog odgoja i obrazovanja bilo uspješno. Ujedno je i broj djece u razrednim odjelima prevelik te se učitelj ne može u potpunosti posvetiti učeniku/učenicima s teškoćama odnosno ako se posvećuje učeniku/učenicima s teškoćama nema dovoljno vremena za darovite i redovne učenike. Tek kad se osnuju mobilni stručni timovi, zaposle stručni suradnici edukacijsko-rehabilitacijskog profila u školama u koje su uključeni učenici s teškoćama, poboljša timski rad i smanji broj djece u razrednim odjelima inkluzija će biti uspješna i smjernice ovog dokumenta će se moći primjenjivati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
120 | Miranda Jovanović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, do sada nismo imali na ovaj način postavljene i razrađene smjernice pa iz tog razloga pohvaljujem promjene. Iz navedenog dokumenta nastavnik jasnije može uvidjeti što je to što dobro primjenjuje u nastavi u radu s učenicima s teškoćama, a u kojem dijelu treba napraviti promjene. Smatram da je potrebno puno više pažnje posvetiti edukaciji samih nastavnika, dosadašnje edukacije nisu dovoljne. Potrebno je osigurati edukaciju za svih, a ne ograničiti broj osoba koje žele sudjelovati, paziti i na kvalitetu edukacija koje se nude. Nužno je kvalitetnije izraditi potrebne materijale za rad, udžbenike, radne bilježnice ili listiće te interaktivne sadržaje. U većini škola su u stručnim službama samo pedagog i logoped. Stručna povjerenstva nisu kompletna. Škole su primorane upućivati učenike na dodatne preglede adekvatnim stručnjacima izvan ustanove što rezultira produljenim vremenom u provođenju dijagnostike , a to nije u interesu niti učenika, niti nastavnika, niti roditelja. Razredni odjeli imaju sve više učenika s teškoćama pa dosadašnj način provođenja nastave ne može biti učinkovit, kako za učenike s teškoćama tako i za učenike koji se školuju po redovnom programu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
121 | JASENKA RAŠETINA | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Dokument sa smjernicama za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama je detaljan i konkretan, a posebno korisnim smatram informacije o vrstama podrške odnosno o individualizaciji postupaka učenja i poučavanja tijekom rada s učenicima s teškoćama. Dobro su opisane uloge sudionika odgojno-obrazovnog procesa i istaknuta je važnost njihove suradnje. U razredima sve češće ima učenika kojima je potreban individualni pristup i prilagodba. Ured za profesionalnu orijentaciju ponekad upućuje učenika u zanimanje koje nije primjereno njegovim mogućnostima što stvara poteškoće u odgojno-obrazovnom radu, a često se događa da roditelji negiraju problem nastojeći svom djetetu omogućiti redovno školovanje. Prilikom upisa učenika s teškoćama u srednju školu treba postojati izvješće iz osnovne škole i suradnja roditelja inače se gubi dragocjeno vrijeme na utvrđivanje stvarnih mogućnosti učenika što otežava pravovremenu inkluziju u razredno okruženje. U školama često nema dovoljno stručnih suradnika obzirom na broj učenika (sa i bez teškoća) kojima je potrebna njihova pomoć, a pomoć i edukacija je potrebna i nastavnicima i roditeljima. Slažem se da roditelju/skrbniku treba obrazložiti prijedlog stručnog povjerenstva škole ili nastavničkog vijeća o primjerenom individualiziranom kurikulumu ali ne bi trebalo tražiti suglasnost roditelja/skrbnika jer je stručni suradnik ipak kompetentniji procijeniti primjereni odgojno-obrazovni rad za inkluziju učenika s teškoćama. Primjenu ovog dokumenta u svakodnevnom odgojno-obrazovnom radu treba pratiti redovita edukacija svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa te izrada odgovarajućih nastavnih materijala. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
122 | Kristijan Ovčarić | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Pomagala i prilagodba materijala | Pozdravljam sve nabrojene točke, međutim, ne spominje se drvo kao materijal. Šperploča, balza i slični materijali lako se obrađuju i sastavljaju lijepljenjem. Alati za obradu drva poput rašpi/turpija sa ergonomski prilagođenim drškama, brusni papiri omogućuju u učenicima osloboditi njihovu kreativnost pri obradi drva. Nepotrebno je govoriti o prednostima. Bilo bi dobro razmisliti o tome i pokušati „konkretizirati“ popis „Pomagala i prilagodba materijala“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
123 | Višnja Pranjić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Pozdravljam donošenje smjernica. Dokument je detaljno razrađen. Uloga svih sudionika nastavnog procesa je dobro opisana, ali do sada smo učili i prilagođavali rad "u hodu", a ne sustavno i organizirano bez obzira na dostupnu i propisanu dokumentaciju. Predlažem ciljane edukacije nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja kako bi svoje uloge što uspješnije ispunili. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
124 | Dragana Rakonca | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Dragana Rakonca Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama vrlo su detaljno razrađene i svakako će pomoći svim odgojno obrazovnim djelatnicima pri izradi individualiziranih kurikuluma. Učitelj je taj kojemu je izrada individualiziranog kurikuluma od iznimne važnosti i zahtjeva detaljno promišljanje o odgojno-obrazovnim ishodima, vremenu za njihovo usvajanje, postupcima individualizacije ili prilagodbe razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, strategijama podrške prilagođenih potrebama učenika kao i o prilagodbi postupaka vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. U razredima često ima po nekoliko učenika za koje treba napisati individualizaciju i prilagodbe. S toga želim izdvojiti i pohvaliti naglašenost individualne uloge svakog sudionika odgojno-obrazovnog procesa i mogućnosti podrške učiteljima. „Inkluzivni odgoj i obrazovanje podrazumijeva intenzivnu međusobnu suradnju interdisciplinarnog tima učitelja/nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja, školskih liječnika te njihovu suradnju i partnerstvo s roditeljima/skrbnicima, a po potrebi i s vanjskim suradnicima. Timski rad, etičnost, profesionalnost i interdisciplinarnost struka u odgojno-obrazovnim ustanovama temeljna su načela odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama.“ Uglavnom učitelj je jedini koji radi na izradi individualiziranih kurikuluma jer se smatra najkompetentniji. Apsolutno podržavam i naglašavam „timski rad“. Prije 33 godine diplomirala sam na Fakultetu za defektologiju i tada se uveliko govorilo o inkluziji i inkluzivnom odgoj i obrazovanje. U razrednoj nastavi radim 35 godina i ono što mogu reći je da još uvijek nismo spremni za takav vid rada. Učitelji nisu educirani za rad s učenicima s teškoćama. Trude se, ulažu svoj maksimum, eksperimentiraju s metodama da bi došli do minimuma kod nekih učenika ili da bi dobili što više od nekih drugih. Sve je na učitelju. U mojoj školi učitelji su dosta empatični prema učenicima. Negdje je i to problem. Najvažnije da Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama ne ostanu samo odlično napisane bez primjene. U prošloj generaciji imala sam 30 učenika, jedan učenik na individualiziranom i tri učenika koja su trebala svakodnevnu pomoć. Veći dio vremena na satu provodila sam s njima. Smanjenje broja učenika u razrednim odjelima osobito bi doprinijelo boljem razvoju kompetencija za sve učenike. Pohvaljujem naglašenost važnosti uloge roditelja/skrbnika u inkluzivnom odgoji i obrazovanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
125 | Anita Žugaj | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke | Mislim da Obrazac IK-a ne bi trebalo razrađivati po mjesecima jer je teško predvidjeti za cijelu školsku godinu koliko će učenik napredovati i kojim tempom. Teme su iste kao za učenike koji se školuju po redovnom programu; ishodi se protežu kroz cijelu godinu, nisu vezani uz mjesec, a ne smiju se mijenjati, nego se samo prilagođava razina usvojenosti; strategije podrške su manje-više konstantne kroz cijelu godinu; ostvarenost ishoda bilježi se u e-dnevnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
126 | Tamara Dubrović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | U točki 10. treba dodati da se postupak pokreće i kada učeniku treba omogućiti nastavak obrazovanja u primjerenom programu jer mu je trenutni program obrazovanja prezahtjevan. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
127 | Tamara Dubrović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, VRSTE PODRŠKE I PRIMJERENIH OBLIKA ŠKOLOVANJA | Kao oblik podrške učenicima s teškoćama nije naveden Posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke koji se navodi u spomenutom Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
128 | Tamara Dubrović | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Učitelj u produženom stručnom postupku - socijalni pedagog nije jedini stručnjak koji radi u produženom stručnom postupku...npr edukacijski rehabilitator | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
129 | Tamara Dubrović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama kvalitetno je i detaljno izrađen dokument koji će biti kvalitetna pomoć učiteljima i stručnim suradnicima, potreba u trenutku reforme školstva. No, situacija na terenu vrlo je raznolika što se tiče broja stručnih suradnika, s posebnim naglaskom na broj stručnih suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Svakako treba napomenuti da je ovaj dokument objedinjen izvor informacija, no nikako nije dostatan za kvalitetan i primjeren rad s učenicima s teškoćama. Neophodno je organizirati kontinuiranu i sveobuhvatnu stručnu podršku stručnjaka edukacijsko – rehabilitacijskog profila u inkluzivnim uvjetima. Dugo spominjani Centri podrške i mobilni stručni timovi još nisu zaživjeli i tek kad se oni oforme kao i kad se više pažnje omogući zapošljavanju adekvatnog kadra ovaj dokument će naći svoju punu primjenu u svakodnevnom radu s učenicima s teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
130 | Valerija Begić | UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje | Podržavam inkluziju, ali želim iskoristiti priliku i skrenuti pozornost na važnost osiguravanja uvjeta za njenu provedbu, a što podrazumijeva ograničeni broj učenika u razrednom odjelu, edukaciju učitelja te osiguravanje dodatne satnice za individualizirani rad s učenicima s posebnim potrebama, jer se nerijetko inkluzija svodi samo i isključivo na slovo na papiru (u ovom slučaju to bi bila izrada individualiziranog kurikuluma). Svatko onaj tko radi u razredu svjestan je da je nemoguće provesti kvalitetno inkluziju kada u razrednom odjelu imamo nerijetko i po pet učenika s različitim teškoćama uz ostalih 20ak i više učenika, kojima je također važno u određenoj mjeri individualizirati pristup. Naravno, tu su još i daroviti učenici koji su nažalost dosta zanemareni u našim školama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
131 | Lidija Osman | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Predloženi dokument daje detaljan i iscrpan prikaz zadane teme u kojem su popisane uloge svih dionika odgojno-obrazovnog procesa s prilično jasnim smjernicama za planiranje i izradu kurikuluma. Slažem se s mišljenjima kolega koji su isticali kako dio dokumenta koji govori o suradnji s roditeljima/skrbnicima opisuje poželjnu suradnju, prava i obveze roditelja, no dokumentom nije dovoljno istaknuta važnost stručnog mišljenja tima stručnjaka koji sudjeluju u odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama koje bi obvezalo roditelje na primjerenu suradnju tijekom inkluzivnog odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama. Ne slažem se prijedlogom dijela dokumenta koji predviđa razgovor s roditeljima/skrbnicima u kojem se očekuje da roditelji/skrbnici daju suglasnost prijedlogu stručnog povjerenstva škole ili učiteljskog vijeća o primjerenom individualiziranom kurikulumu jer smatram da je nužno prednost pred prosudbom roditelja/skrbnika dati prosudbi stručnjaka jer se time propituje kvaliteta rada stručnog tima. Smatram da je potrebno organizirati edukacije za učitelje i nastavnike te roditelje gdje bi se upoznali s poteškoćama koje mogu imati učenici. Također ističem da su službe u školama dosta opterećene s obzirom na sve veći broj učenika kojima je potrebna pomoć te nedovoljno ekipirane (nedostaje psiholog ili socijalni pedagog ili logoped te učenici s roditeljima moraju putovati i do 50 km od mjesta stanovanja kako bi dobili potrebno mišljenje i adekvatnu pomoć) i zato bi valjalo razmisliti i o proširenju školske stručne službe kako bi se moglo kvalitetno planirati sa svim relevantnim stručnjacima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
132 | Maja Vuka | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za izradu kurikula za učenike s poteškoćama su dobro razrađene, na papiru, dok je provođenje planova često veći izazov kako za učitelja tako i za dijete. Trebalo bi se učiteljima dati više vremena za procjenu učenika jer često trebamo napisati procjenu učenika već nakon mjesec dana nastave što je popriličan problem učiteljima koji recimo imaju učenike petih razreda te ih tek upoznaju, kao i njihove interese i mogućnosti. Trebali bismo imati uvid u rezultate postignuća učenika u ranijim razredima, jesu li učenici imali poteškoće s određenim predmetom, usvajanjem sadržaja, koncentracijom, radnim navikama i slično. Učitelji bi trebali razmjenjivati informacije, ne samo sa stručnom službom, već i s roditeljima kako bi dobili što bolji uvid u djetetove sposobnosti i eventualne poteškoće. Mislim da rješenje stručnjaka treba biti više uvaženo jer nerijetko roditelji ne prihvaćaju prijedloge, tj. odluku stručnog povjerenstva te pripremna izvješća, radovi, planovi i razgovori sa stručnom službom i stručnjacima budu odrađeni, a ukoliko roditelji ne prihvaćaju savjet o primjerenom obliku školovanja, učiteljima se stavlja na teret da učenika trebaju vrednovati prema redovnom programu te upravo takav pristup kod učenika stvara osjećaj manje vrijednosti te se dijete osjeća diskriminirano na neki način jer nikad nije uspješno ni u čemu ukoliko se uspoređuje sa svojim vršnjacima. Također bi trebali postojati timovi vanjskih suradnika koji bi opsežnije radili s djecom te pratili njihov napredak koji bi također bio dostupan i predmetnom učitelju i razredniku. Mislim da odlazak logopedu ( i ostalim stručnjacima) dvaput mjesečno nije dovoljno, a roditelji znaju i ne odvesti dijete stručnjaku te se to također treba regulirati, treba postojati odluka o obvezama roditelja u osiguravanju pomoći djetetu. Stručna podrška treba biti mnogo ozbiljnija, redovitija te bi se trebali osnovati timovi stručnjaka koji bi zaduženi za rad s djecom s poteškoćama jer učitelji zaista nisu dovoljno educirani za svaki pojedinu teškoću koliko god se samostalno trudili proučavati literaturu i pohađati seminare. Učenike s poteškoćama svakako treba integrirati u redovnu nastavu, ali bi se u svakoj školi mogla organizirati i podrška u učenju određenog predmeta prema sposobnostima svakog učenika. Učenici ne mogu pratiti redovnu nastavu složenijih predmeta poput hrvatskog jezika, matematike i stranih jezika te smatram da bi se na takvim satima učitelji mogli više i kvalitetnije posvetiti svakom učeniku ukoliko bi se oformilo takvo odjeljenje. Nažalost u redovnoj nastavi, ukoliko se učitelj jednako posvećuje svima na jednoj prosječnoj razini, daroviti učenici također ne dobiju dovoljnu pozornost te ih time zakidamo. Razredi su preveliki te učitelj nema mogućnosti posvetiti se svakom učeniku individualno, a što je nužno za kvalitetan razvoj vještina i sposobnosti. Bilo bi dobro više uključiti roditelje u sam postupak izrade planova i praćenja načina rada, ali i omogućiti roditeljima davanje povratnih informacija o određenom sadržaju, metodi, postupku koje učitelj provodi s njihovim djetetom kako bi učitelj znao koje su metode i postupci bili uspješni, a koje bi se metode i pristupi mogli mijenjati s obzirom na sposobnosti djeteta. Mogla bi se organizirati i podrška roditeljima recimo jednom mjesečno gdje bi roditelji mogli razmjenjivati iskustva, biti podrška jedni drugima te dobiti kvalitetne smjernice stručnjaka kako bi dijete što uspješnije svladali planirane ishode. Samo dobro organiziranom suradnjom gdje će svi sudionici sudjelovati u primjeni kurikula , može se ostvariti određeni napredak u školovanju djece s teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
133 | Nataša Ostojić | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Potrebno je definirati maksimalan broj učenika u razredu prema broju učenika s poteškoćama. Većina njih je prilično nesamostalna pa predlažem sljedeće: 1 učenik po redovnom programu s individualnim pristupom - maksimalno 22 učenika 2 učenika po redovnom programu s individualnim pristupom - maksimalno 20 učenika 3 učenika po redovnom programu s individualnim pristupom - maksimalno 18 učenika više od 3 učenika po po redovnom programu s individualnim pristupom ne bi trebalo smjestiti u isti razred 1 učenik po redovitom programu uz prilagodbu - maksimalno 20 učenika 2 učenika po redovitom programu uz prilagodbu - maksimalno 18 učenika više od 2 učenika po po redovnom programu uz prilagodbu ne bi trebalo smjestiti u isti razred. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
134 | Nataša Ostojić | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Smatram da bi trebalo propisati koliko najviše dijete s poteškoćama zaostaje u usvojenosti ishoda tekućeg razreda. Predlažem da se oformi komisija, odvojena od komisije za procjenu psihofizičkog stanja djeteta, sastavljena od predmetnih učitelja, nastavnika ili profesora, koja će procijenjivati na kojem je dijete obrazovnom nivou. Često se u radu susrećem s učenicima koji jedva čitaju, ne znaju računati ni do 10, a pohađaju nastavu u osmom razredu. Bitno je regulirati taj problem, jer dijete ishode ne može usvojiti niti na najnižoj razini. Nadalje, predlažem određivanje pohađanja razreda prema obrazovnoj dobi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
135 | Dubravka Kocanjer | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Iz odlomka koji opisuje ulogu učitelja edukacijskog rehabilitatora smatram da iz formulacije učenici s većim teškoćama u razvoju treba ukloniti riječ većim i ostaviti samo učenici s teškoćama u razvoju. Ovi stručnjaci rade s učenicima različitih vrsta i stupnjeva teškoća u razvoju. U zadnjoj rečenici ovog odlomka netočna je informacija “ izrađuje i provodi posebne programe”. Edukacijski rehabilitator izrađuje individualne odgojno-obrazovne programe (IOOP), a posebne programe donosi MZO. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
136 | Ester Bakotić- šepić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za izradu IOOP-a kvalitetno je i detaljno izrađen dokument koji će biti kvalitetna pomoć učiteljima i stručnim suradnicima, potreba u trenutku reforme školstva. Dobro je i definirana uloga stručnih suradnika prema osnovnoj profesiji, no bojim se da je na "terenu" situacija vrlo raznolika. Postoje sredine u kojima ima manje stručnih suradnika, čiji su zadaci na školi kompleksni. Na primjer, radim kao jedini stručni suradnik u dvije osnovne škole sa po pola radnog vremena. Nastojim biti efikasna i od pomoći kao psiholog svima, no kao jedini stručni suradnik obavljam i ostale poslove stručnog suradnika u školi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
137 | IVANA BUKVIĆ BELAC | Specifične uloge stručnih suradnika, Logoped: | Poštovani, ovakav primjer Smjernica uz navedene primjere zasigurno su pozitivan pomak u poboljšavanju uvjeta školovanja učenika s teškoćama. Ono što je bitno naglasiti da svi stručni suradnici ne rade u istim uvjetima (npr. broj učenika), a od svih se naravno očekuje ispunjenje svega napisanog. Vjerujem da se svi kolege trude u okviru svog područja, ali s obzirom na veličinu škola i broj učenika s poteškoćama trebalo bi i omogućiti dostatno stručnog kadra, svakako nije isto treba li dijete logopeda, psihologa, edukacijskoig rehabilitatora, socijalnog pedagoga, a ukoliko ima jednog od njih očekuje se da isti riješi svu tekuću problematiku, naravno da obim poslova u u školi koja ima 120, 300, 600 ili 1000 učenika nije isti. Najveći problem jest svakako u manjim sredinama gdje zapravo škole nemaju mogućnost uputiti dijete stručnjaku radi dobivanja odgovarajuće pomoći. Sa svim poslovima stručnog suradnika logopeda sam suglasna,ali je problem nedostatka standardiziranih logopedskih testova, za nešto što je standard rada logopeda i/ili drugih stručnjaka u školi treba dodatno osigurati sredstva time bi procjena bila svakako brža i učinkovitija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
138 | Nikolina Nikolić | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Učenike kojima treba individualiziran pristup treba što prije prepoznati jer po redovnom programu/kurikulu znantno zaostaju za prosječnim učenikom. Naime, vrlo često testovi kojima se procjenjuje učenikova sposobnost, nisu pokazatelji onoga što učenik stvarno može i postiže. Najčešći uzrok je socijalna zapuštenost i nepoticajna sredina, neobrazovanost roditelja i sl., što takvog učenika stavlja u nepovoljan položaj prema ostalima. Najveći je problem dolazak u 5. razred kada takav učenik ne može pratiti redovnu nastavu jer nije savladao čitanje, često ni pisanje u potpunosti. Mislim da je potrebno sagledati sve okolnosti kako bi se takvom učeniku pomoglo i olakšalo, a ne se samo držati testova kao pokazatelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
139 | Jelena Sisko | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke | Obrazac je nepotreban i, kao i većina adiministracije koju obavljamo, ni na koji način ne pridonosi kvaliteti odgojno-obrazovnog procesa. E-dnevnik postoji kako bismo bilježili ishode, praćenje i sl. kako za učenika s teškoćama tako i za djecu tipičnog razvoja. Te 'potvrde potvrda o potvrdama' nisu mjerilo kvalitete rada niti pokazatelj da je rad kvalitetno odrađen. Iznenađuje me da se i nakon toliko sugestija struke i stručnjaka u neposrednom radu s djecom pomalo bezidejno razrađuju integracija i inkluzija kao takve. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
140 | Ivana Čolak | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu kurikuluma razrađene su opširno, detaljno i s konkretnim smjernicama rad s djecom s teškoćama. To je odlično jer to dugo čeka. Inkluzija u našim školama je sad otežana jer nedovoljan broj stručnih suradnika i pomoćnika u nastavi, a broj nadarene djece i djece s poteškoćama velik u razrednim odjelima. Učiteljima koji su u svakodnevnom radu s djecom s teškoćama su potrebu kontinuirane stručne edukacije o samim teškoćama. Svaki učenik je različit i kao pomoć u radu školama bilo bi dobro organizirati stručne timove kao vanjske suradnike, koji bi mogli dodatno educirati učetelje prema individualnim potrebama svakog djeteta. Predlažem edukaciju i za roditelje. Broj nastavnih sati prilagoditi svakom učeniku. Posebno usmjeravati rad na razvijanje socijalne inteligencije i vještina koje su prijeko potrebne za dobru inkluziju.. Razredni odjeli trebaju biti mali, a uvjeti u školi i oko škole prilagođeni djeci. Povećati broj pomoćnika u nastavi i stručno ih osposobiti. Redovito, obvezno održavati sastanke (kao što piše u smjernicama) učitelja, stručnih suradnika, asistenata i roditelja. Uvažavati mišljenje pomoćnika u nastavi. Suradnja je najvažnija. Vjerujem u dobro i znam da idemo prema boljem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
141 | ŽELJKA JAMBROVIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, predloženi dokument će pomoći nastavnicima u radu s učenicima s poteškoćama. Završila sam edukaciju za inkluzivnog nastavnika i radim u strukovnoj školi u koju, kao i u ostale strukovne škole, dolazi velik broj učenika s poteškoćama te želim reći slijedeće. Profesionalna orijentacija učenika pred upis u srednju školu često upućuje učenike u zanimanja koja su neprimjerena mogućnostima tih učenika što tim učeniima kasnije stvara još poteškoća, u školi i poslije završenog školovanja, kao i nama nastavnicima. Prijelaz učenika iz osnovne u srednju školu treba obavezno pratiti izvješće o poteškoćama i mogućnostima učenika (do sada smo imali primjere da srednja škola mora moliti osnovne škole za dostavljanje ti zapisa). Događalo se da roditelji učenika s poteškoćama "ne prijave" da dijete ima poteškoću kako bi "pomogli djetetu". Također mi se čini i da rješenja dobivaju i učnici koji bi dobre rezultate mogli postići i bez toga, ali taj bod im je koristan pri upisu u srednju školu. Mnoge srednje škole imaju zaposlene samo pedagoge ili socijalne pedagoge, potrebni su nam i psiholozi. Pomoćnici u nastavi su potrebni učenicima s određenim poteškoćama. Njihov status je potrebno posebno regulirati jer rade odgovoran posao i uvelike pomažu i olakšavaju rad svom učeniku, ostaloj djeci u razredu i školi, roditeljima i nastavnicima. Nužno je da svim nastavnicima strukovnih predmeta u srednjoj školi bude obavezna, omogućena i organizirana edukacija o radu s učenicima s poteškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
142 | aleksandra radunic | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Velik je broj djece s poteškoćama, a mali je broj članova stručne službe s kojima bi nastavnici imali potrebu surađivati pri izradi IOOP-a. Naročito je teško napraviti procjenu učenika, nastavnicima koji predaju odgoje i praktički, vide djecu dva puta mjesečno.Unatoč svemu, snalazimo se, stoga je svaki ovakav dokument, konkretan i jasan,dobro došao i pomaže nam u radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
143 | Danijela Vrtiprah | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Predloženi dokument detaljan je i iscrpni prikaz zadane teme. Uz definiranje inkluzivnog pristupa u dokumentu su iscrpno popisane uloge svih dionika odgojno-obrazovnog procesa, osim uloge učenika s teškoćama. Dio dokumenta koji govori o suradnji s roditeljima/skrbnicima opisuje poželjnu suradnju, prava i obveze roditelja, no dokumentom nije dovoljno istaknuta važnost stručnog mišljenja tima stručnjaka koji sudjeluju u odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama koje bi obvezalo roditelje na primjerenu suradnju tijekom inkluzivnog odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama. Navedene su vrste podrške i primjereni oblici školovanja učenika s teškoćama te individualizacija postupaka učenja i poučavanja. Ovaj dio dokumenta detaljno obrađuje sve spomenuto. Proces određivanja primjerenog oblika školovanja donosi opis pojedinih koraka. Pozdravljam ovaj tijek postupka, no ne slažem se prijedlogom 7. točke koji predviđa razgovor s roditeljima/skrbnicima u kojem se očekuje da roditelji/skrbnici daju „blagoslov“ prijedlogu stručnog povjerenstva škole ili nastavničkog vijeća za srednje škole o primjerenom individualiziranom kurikulumu. Smatram da je nužno prednost pred prosudbom roditelja/skrbnika dati prosudbi stručnjaka. Roditelje/skrbnike potrebno je obavijestiti o radu i prijedlogu stručnog povjerenstva škole ili nastavničkog vijeća za srednje škole, ali ne nužno tražiti od njih suglasnost kojom se zapravo propituje kvaliteta rada stručnog tima. Dio dokumenta „Koraci izrade i primjene individualiziranog kurikuluma (IK)“ navodi dva programa školovanja koji su namijenjeni učenicima s teškoćama: redoviti program / kurikulum uz individualizirane postupke i redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. Postavlja se pitanje zašto je izostavljen posebni program, a navode se samo redoviti programi. Učenici koji se školuju po posebnom programu također trebaju individualizirani kurikulum. Uočeno je da dokument ne predviđa usklađivanje naziva primjerenog oblika školovanja s promjenama u obrazovnom sustavu koje su predviđene reformskim procesima. Naime, cjelokupni obrazovni sustav od sadržaja okreće se ishodima, a naziv programa prema kojem se školuju učenici s teškoćama glasi – redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. Postavlja se pitanje koji se to sadržaji prilagođavaju kad je jasno da učitelj/nastavnik autonomijom bira primjerene sadržaje učenja za sve učenike pa tako i za učenike s teškoćama. Dakle, ova opaska u nazivu programa je suvišna ukoliko se na umu imaju još uvijek sadržaji. Ukoliko se očekuje prilagodba očekivane razine usvojenosti ishoda, o čemu dokument u nastavku donosi iscrpni opis, tada je za očekivati promjenu naziva ovog programa. Dokumentom je predviđena obveza učitelja/nastavnika provoditi dijagnostičko vrednovanje, što pozdravljam jer je nužno utvrditi znanja, sposobnosti i vještine koje je učenik usvojio. Navodi se i obveza učitelja/nastavnika ako tijekom dijagnostičkog vrednovanja procijeni da određeno znanje, stav, vrijednosti ili automatizirane vještine nisu na zadanoj razini, da dalje nastaviti planirati ishode aktivnosti kojima će učenicima omogućiti ovladavanje odgojno-obrazovnim ishodima koji su propisani i za prethodne godine učenja jer su oni preduvjet za nadogradnju propisanu za tu godinu. Slična konstatacija navedena je još jednom u poglavlju „2. korak: Planiranje individualiziranih postupaka, vrednovanja i prilagodbi učenja i poučavanja“. Dokument ne navodi do kad je učitelj/nastavnik dužan poučavati učenika na način da usvoji ishode prethodnih godina učenja. Podrazumijeva li se to da će učenik biti upisan u 1. razred srednje škole, a da nije usvojio predviđene ishode iz prvoga razreda osnovne škole ni na najnižoj razini? Ne bi li ipak umjesto tolikog ponavljanja i pokušaja usvajanja ishoda iz prethodnih godina učenja za učenika bila veća dobrobit ponovljeni postupak procjene uz mogućnost određivanja primjerenog oblika školovanja koji je u skladu sa sposobnostima učenika? Dio dokumenta „Prilagodbe odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja učenja i poučavanja“ detaljno donosi opise različitih vrsta prilagodbi i bit će od velike pomoći učitelju/nastavniku prilikom izrade IK. Dio dokumenta „Prilagodbe metoda vrednovanja podrazumijevaju: -prilagodbe u praktičnom radu, donosi novi naziv IK redoviti program / kurikulum uz prilagodbu postupaka. Je li to greška ili se radi o novom programu budući da se do sad u dokumentu rabio naziv redoviti program / kurikulum uz individualizirane postupke? Obrazac IK je primjeren, no u njegovoj izradi umanjena je uloga stručnih suradnika. Nekoliko je puta naglašeno da stručni suradnik može sudjelovati u izradi IK, a da IK izrađuje učitelj/nastavnik. Smatram da je ovim prijedlogom rad stručnih suradnika umanjen / zapostavljen. Naime, u obrascu se traže podaci o učeniku koje mogu znati baš stručni suradnici. Ne očekuje se valja od učitelja/nastavnika da analizira i zdravstveni karton učenika kako bi precizno naveo vrstu lijeka koju učenik treba uzimati. Stručni suradnik brine i o tom aspektu djetetova razvoja i od velike je pomoći učitelju/nastavniku te bi trebalo iskaz preoblikovati na način da se daje ravnopravna uloga učiteljima/nastavnicima i stručnim suradnicima u izradi IK (popunjavanju obrasca). U obrascu je oblikovana rubrika Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda. Primjer njezina popunjavanja je neprimjeren. Navode se primjeri usvojenosti sadržaja, a ne primjeri razine usvojenosti ishoda ili razine usvojenosti ishoda pojedinih aktivnosti (izuzev popunjenog primjera IK za Hrvatski jezik). Predlažem uskladiti prema primjeru za Hrvatski jezik. Primjer IK za Hrvatski jezik vrlo je precizno oblikovan, jasan i pregledan te usklađen s terminologijom reformskih dokumenata, dok je primjer IK za Matematiku nejasan i nepregledan, teško je uočiti koje se aktivnosti odnose na koji ishod, primjer ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda je općenit i usmjeren na sadržaje, a ne usvojenost ishoda. Strategije podrške u oba IK (Matematika, Hrvatski jezik) navedene su općenito za cijelu temu. Vjerujem da se razlikuju od aktivnosti do aktivnosti koje su predviđene u određenoj temi pa bi bilo uputno oblikovati ih preciznije u odnosu na aktivnosti učenika. Popis zakonske regulative i pojmovnik su primjereni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
144 | Marija Andrić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Slažem se da je bilo nužno donošenje spomenutih smjernica. Dokument je vrlo informativan i dobro razrađen. Smatram da je potrebno organizirati edukacije za nastavnike, a posebno i za roditelje gdje bi se upoznali s raznim problemima koje mogu imati učenici, doznati kako reagirati u tim situacijama, te kako prilagoditi sadržaje. Ono što me smeta je svjedodžba koja ne pokazuje razlike u postignućima, odnosno ostvarenjima ishoda između učenika koji rade po redovnom programu i onih kojima je program prilagođen. Mislim da bi to trebalo nekako biti vidljivo na svjedodžbi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
145 | Anica Samaržija | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Ima pomoćnika s preko 230 sati edukacije koja uključuje i metodiku i didaktiku i psihologiju i mnoge druge stručne predmete, a predavanja su držali vrhunski predavači s edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta koji rade u Britanskoj školi u Zagrebu. Oni su spremni i dalje se educirati. Imam kontakta s tim pomoćnicima i kao osoba koja je i sama bila profesor rehabilitator i koja je sad u mirovini mogu reći da sam vrlo pozitivno iznenađena s njima. Takve pomoćnike treba tražiti. Pozitivno sam iznenađena koliko je struka uznapredovala i sretna sam da se za djecu s kojom sam ja radila u malim odjeljenima sad može raditi u redovnoj nastavi. Djeca trebaju prijatelje koji će ih se sjećati, a ne ubrzo zaboraviti. Samo da se povisi plaća pomoćnicima u nastavi i da im se sredi status i omogući ugovor o radu na neodređeno vrijeme kako bi mogli u konačnici biti zaštićeni i sindikatom. Taj posao nije ni malo lagan i treba ga cijeniti, a ja ga posebno cijenim kao rehabilitatorica. Pozdravljam svoje kolege rehabilitatore i pomoćnike u nastavi. Samo hrabro naprijed i borite se! To jako puno znači djeci kojima bih sad mogla biti i baka. Izgrađeni pomoćnik pod dobrom rukom i vodstvom koordinatora tj.mojih kolega lakše i brže ostvaruje kontakt s učenikom ukoliko ga on ne odbacuje no sigurno će mu se prije približiti, vidi prije kako mu pomoći i kako postupiti u kompleksnim situacijama. Ono što mi je zaista izuzetno lijepo je da ti pomoćnici iako u ovakvim kaotičnim uvjetima i neredu žele daljnje edukacije i ne odustaju. Zbog toga potrebno je njihov status posve zakonito urediti i na taj način ih i nagraditi. Oni s učenicima pod vodstvom nastavnika rade i didaktiku i metodiku primjenjujući i psihologiju jer su pripremljeni takvom vrstom edukacije. Dajmo edukatorima, koordinatorima, mentorima i pomoćnicima u nastavi podršku za dobrobit budućnosti naše Domovine. Pravilnik na neki način je najveća kočnica njihovom radu, a svojim znanjem s velike edukacije bi daleko više mogli pomoći i samim rehabilitatorima, profesorima i djeci nego što im je sad omogućeno. Predlažem da se uvede i prizna ono na što su se edukacijom pripremali, a to je za bitnu ulogu tj. suradnju s profesorima za svaki sat proveden u školi i udio u odgojno-obrazovnom programu. Predlažem da ih se pripustiti stručnim usavršavanjima unutar škole i vijećima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
146 | Blanka Runtić | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Evaluacija individualiziranih kurikuluma | Predlažem izbaciti: "U proces evaluacije može se uključiti i roditelj/skrbnik učenika, na vlastiti zahtjev ili na prijedlog nekog od stručnih suradnika škole, u opsegu primjerenom ulozi roditelja/skrbnika." Opseg primjeren ulozi roditelja/skrbnika je neprecizna i općenita formulacija koja ostavlja prostor kojekakvim manipulacijama. Roditelji ne bi trebali imati utjecaj na eventualno revidiranje individualiziranog kurikuluma, a naročito ne bi trebali biti podnositelji zahtjeva jer je to pitanje koje se tiče stručnjaka u odgoju i obrazovanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
147 | Blanka Runtić | KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK), Tko i kada izrađuje individualizirani kurikulum? | "Ako učenik ne usvoji odgojno-obrazovne ishode predviđene individualiziranim kurikulumom, učitelj/nastavnik će produljiti vrijeme za usvajanje ishoda, po potrebi smanjiti razinu odgojno-obrazovnih ishoda, prilagoditi sadržaje i aktivnosti za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, fleksibilno odabirati strategije". Produljenje vremena za usvajanje ishoda i smanjenje razine odgojno-obrazovnih ishoda su vrlo općenite formulacije. Maksimum produljenja vremena i minimum razine odgojno-obrazovnih ishoda moraju biti preciznije određeni jer upravo zbog takvih formulacija nije rijetkost u našem sustavu da učenici završe četvrti razred osnovne škole, a da nisu ovladali minimumom predviđenim za primjerice 2. razred osnovne škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
148 | Ivana Marić Zerdun | KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK), Tko i kada izrađuje individualizirani kurikulum? | "Ako učenik ne usvoji odgojno-obrazovne ishode predviđene individualiziranim kurikulumom, učitelj/nastavnik će produljiti vrijeme za usvajanje ishoda, po potrebi smanjiti razinu odgojno-obrazovnih ishoda, prilagoditi sadržaje i aktivnosti za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, fleksibilno odabirati strategije". Suglasna sam za produljenje vremena za usvajanje ishoda, ali nisam sa smanjenjem razina OOI. Do koje razine se mogu prilagođavati ishodi, pretpostavljam do zadovoljavajuće razine. Kroz proces obrazovanja može se dogoditi da učitelji u razrednoj nastavi (kroz 4 godine) postepeno smanjuju razinu OOI, zatim se takva praksa nastavi i u predmetnoj nastavi, a smatram da bi to imalo negativnu posljedicu za samog učenika. Učenik tijekom školovanja treba napredovati i nadograđivati znanja, vještine i kompetencije, što mi se čini da ovakav pristup to ne omogućuje. Predlažem da se u individualne kurikulume uvedu tzv: granični ishodi, koji bi značili - obavezni OOI usvojeni na zadovoljavajućoj razini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
149 | Ivana Marić Zerdun | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Strategije podrške za usvajanje primjerenih ponašanja | "Potrebno je kontinuirano i diskretno pratiti: ● u kojim se situacijama najčešće javlja neprimjereno ponašanje ● što prethodi neprimjerenom ponašanju (što je poticaj za to ponašanje) ● koja je funkcija neprimjerenog ponašanja (koju potrebu učenik zadovoljava tim ponašanjem, što dobiva tim ponašanjem, odnosno što ga potkrepljuje)." Gdje i kako će se voditi evidencija o diskretnom praćenju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
150 | Ivana Marić Zerdun | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Suradnja s roditeljima/skrbnicima | Odgovornost i obaveze roditelja/skrbnika... Točka "pružati dogovorenu podršku i pomoć kod kuće prema preporuci učitelja/nastavnika i stručnog povjerenstva škole" je vrlo složena u praksi. Naime često su učenici upravo zbog disfunkcionalnih odnosa u obitelji i pedagoške zapuštenosti upućeni na individualni plan i program. Pa se pitam kako će u takvoj obitelji učenik biti pedagoški zbrinut i kome podnijeti žalbu/prigovor kada roditelj/skrbnik ne izvršava svoje obveze prema djetetu. Ako se uključi Centar za socijalnu skrb uglavnom nema napretka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
151 | Irena Ritterman | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Evaluacija individualiziranih kurikuluma | Slažem se s kolegicom da roditelji ne bi trebali zadirati u područje za koje nisu stručni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
152 | Irena Ritterman | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Pomagala i prilagodba materijala | Pohvalno je što je sve navedeno, no škole često nemaju ta pomagala zbog financijskih okolnosti pa se nerijetko može čuti kako se učitelji sami snalaze, osobito u razrednoj nastavi. Nadam se da će se to promijeniti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
153 | Viktorija Alagić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice koje su navedene na papiru doista dobro zvuče. Stvarnost je često nešto sasvim drugo. U školi već godinama obrazujemo i učenike s poteškoćama te mogu reći da imam puno iskustva u radu s njima. Iako sam završila edukaciju za inkluzivnog nastavnika to je izuzetno zahtjevan posao i ponekad ne uspije. Radimo IOOPe, prilagođavamo i većina učenika s poteškoćama uspješno završi školovanje.Neki i ne, što zbog neadekvatnog izbora zanimanja, nerazumijevanja roditelja, nedovoljne stručnosti nastavnika za rad s takvim učenicima, nedostatka uvjeta. Želim naglasiti da pojedine vrste poteškoća iziskuju izuzetan napor, veliku stručnost i mnogo vremena što često dovodi do toga da nastavnik nema vremena za ostale učenike. Cijelo vrijeme se pitam jeli to uredu prema njima? U poglavlju „Zajedničke uloge stručnih suradnika“ navode se: „planirati i provoditi akcijska istraživanja na razini škole te sudjelovati u procesu samovrednovanja škole sa svrhom unapređenja inkluzije učenika s teškoćama“. Pitanje je zar samo stručni suradnici u inkluzivnim uvjetima provode ove ciljeve? Što je s posebnim ustanovama? Gdje su u cijeloj toj priči rehabilitatori. Nastavnici se redovito educiraju ali oni su prije svega nastavnici, a u strukovnim školama gdje je najviše učenika s poteškoćama su zapravo inženjeri, ekonomisti, različiti strukovni nastavnici koji na svojim matičnim fakultetima nisu imali dodira s pedagogijom.Najprije moraju savladati nastavnički posao,a nakon toga rad s učenicima s poteškoćama. Strukovne škole bi morale imati rehabilitatora kao pomoć strukovnim nastavnicima te obavezne edukacije za nastavnike ali i za roditelje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
154 | Ivana Marić Zerdun | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Načelo univerzalnog dizajna za učenje u planiranju i realizaciji nastave | "Kad god je moguće, priprema zadatke različite razine složenosti i različite nastavne aktivnosti te učenicima nudi mogućnost izbora." Pohvaljujem mogućnost izbora učenika na odabir zadataka, jer povremeno/ponekad ne žele rješavati individualizirane materijale namjenjene njima, nego žele biti dio tima zbog osjećaja pripadnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
155 | Lana Matijaković | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Pomagala i prilagodba materijala | Drago mi je što su u Nacrtu Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama navedeni i ovako konkretni materijali te se nadam da će svakom učeniku biti dostupan materijal koji mu je potreban za lakše usvajanje gradiva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
156 | Lana Matijaković | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu | Najveći problem ili prepreka koji bi se mogao javiti kako bi se sve navedene pretpostavke mogle ostvariti je nedovoljna edukacija nastavnika koji rade s učenicima s teškoćama. Prije početka svake školske godine potrebno je napraviti edukaciju kako bi se nastavnici upoznali sa specifičnostima problema nekog djeteta. Smatram da je nerealno da nastavnik, unatoč suradnji s roditeljima i stručnom službom, može uvijek ispuniti sva očekivanja. Veliki je problem i vođenje dokumentacije jer sama priprema sadržaja, aktivnosti, prilagodbe metoda i oblika rada iziskuju puno vremena. Svakom je učeniku potrebno omogućiti asistenta, a nastavnici i asistenti bi trebali biti u stalnom kontaktu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
157 | Marijana Šapina | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, pozdravljam donošenje Smjernica. Čini mi se da je dokument vrlo informativan i dobro razrađen. Smatram je da je potrebna kontinuirana edukacija nastavnika i stručnih suradnika kako bismo svi mogli pratiti trendove i kvalitetno odgovarati na svakodnevne izazove i potrebe učenika. Također bih voljela da se malo više pozornosti obrati strukovnim školama jer su to srednje škole sa najvećim brojem učenika u inkluziji. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
158 | Tatjana Brescanski | Koraci planiranja individualiziranog kurikuluma, 2. korak: PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH POSTUPAKA, VREDNOVANJA I PRILAGODBI UČENJA I POUČAVANJA | Za planiranje individualiziranih postupaka, vrednovanja i prilagodbi učenja i poučavanja nužno je pronaći model vrednovanja rada učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
159 | Tatjana Brescanski | Koraci planiranja individualiziranog kurikuluma, 1. korak: POČETNA PROCJENA ODGOJNO-OBRAZOVNIH POTREBA UČENIKA | "Procjena se provodi i kroz dijagnostičko vrednovanje onda kada učitelj uoči da učenik unatoč poduzetim strategijama podrške ne usvaja..." . Potrebno je pojasniti i dati smjernice na tko i na koji način provodi dijagnostičko vrednovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
160 | Tatjana Brescanski | Individualizirani pristup učenju i poučavanju s pogledom na vještine i sposobnosti učenika, Asistivna tehnologija | Smatram da posljednja rečenica "Tek onda kada se te prilagodbe ... pokreće se postupak određivanja primjerenog oblika školovanja" otvara brojna pitanja. Koliko dugo se predviđa sustavno provoditi prilagodbe? Za vrijeme provođenja prilagodbi, a bez rješenja o primjerenom obliku, kako vrednovati učenika? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
161 | Sanja Galic | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi | Napokon se u nekom pravilniku izrijekom spominje knjižničar koji promovira "vrijednosti i načela koja omogućuju cjelovit razvoj učenika s teškoćama". Napominjem da u Zakonu o odgoju i obrazovanju piše da svaka škola mora imati knjižnicu, ali ne piše da mora imati knjižničara, nego pedagoga. To dovodi u pitanje opstojnost radnog mjesta knjižničara po ugledu na neke europske zemlje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
162 | ZVJEZDANA FARKAŠ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Pravilnik je detaljno razrađen i s većinom se slažem. Smatram da je potrebno organizirati edukacije za nastavnike a posebno i za roditelje gdje bi se upoznali s raznim problemima koje mogu imati učenici i kako reagirati u tim situacijama, te kako prilagoditi sadržaje. Možda pri izradi novih udžbenika dodati dodatak bar za nekoliko prilagodbi vezanih za pojedini predmet. U dijelu u kojem se piše o odgovornostima i obvezama roditelja potrebno je dodati obvezu odvođenja djeteta na stručnu procjenu u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja. Odnosno ako se stanje popravilo po savjetu razrednika ili predmetnih profesora da se izvrši procjena i ukidanje prilagođenog ili individualiziranog programa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
163 | ĐANA BAFTIRI | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Predloženi dokument predstavlja koristan i objedinjen izvor informacija. Međutim, nije moguće razabrati je li isti obvezujući ili informativan, što je svakako potrebno naknadno pojasniti. Potrebno je prilikom njegovog donošenja usuglasiti smjernice po pitanju vođenja Individualiziranog kurikuluma i njihovog usklađivanja s e-dnevnicima, kako bi se sve potrebno o učeniku nalazilo objedinjeno na jednom mjestu. U ovom dokumentu prepoznajem dio sadržaja iz “Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama“. Za razliku od teksta Okvira u ovom dokumentu su izostavljeni učenici koji se školuju po posebnom programu uz individualizirane postupke i po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke. Time stječem dojam da se zaboravilo na učenike iz posebnih škola koji su također dio redovnog sustava. Također, određeni dosezi koji se predviđaju u području motivacije i samoreguliranog učenja su teško ostvarivi (iako istima neprekidno treba težiti) kod učenika koji se školuju u oba posebna programa jer su to učenici s većim teškoćama. Ne treba zaboraviti da se dio tih učenika školuju u redovitim školama, pa ostaje nejasno na koji će način planirati rad nastavnici koji rade u istima. Individualizirani kurikulum (IK) i Rješenja o primjerenom kurikulumu se u predloženom dokumentu spominju pod izmijenjenim nazivima. Smatram da se termin Individualiziranog odgojno-obrazovnog programa (IOOP) odlično primjenjivao u radu nastavnika. Hoće li promjene navedenog zbuniti roditelje i nastavnike? U poglavlju „Zajedničke uloge stručnih suradnika“ navode se: „planirati i provoditi akcijska istraživanja na razini škole te sudjelovati u procesu samovrednovanja škole sa svrhom unapređenja inkluzije učenika s teškoćama“. Zar samo stručni suradnici u inkluzivnim uvjetima provode ove ciljeve? Što je s posebnim ustanovama? U istom poglavlju pod edukacijskim rehabilitatorom je ispušten rad s učenicima s oštećenjem sluha, pa molimo da se isto dopuni. U poglavlju „Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu“ je potrebno dodati: • Učitelj u produženom stručnom postupku – socijalni pedagog – treba dodati da na tom radnom mjestu može raditi i edukacijski rehabilitator (dakle, socijalni pedagog ili edukacijski rehabilitator) • Učitelj edukacijski rehabilitator – potrebno je dodati i nastavnik edukacijski rehabilitator, obzirom da postoje i srednjoškolski posebni programi (TES) za pomoćna zanimanja u kojima nastavu održavaju i edukacijski rehabilitatori (dakle, učitelj/nastavnik edukacijski rehabilitator) • U odlomku koji pojašnjava ulogu učitelja/nastavnika edukacijskog rehabilitatora stoji kako on „izrađuje i provodi posebne programe“ - Posebni programi su propisani, ne izrađuje ih učitelj/nastavnik edukacijski rehabilitator, nego određuje potrebne prilagodbe za pojedinog učenika – individualizirane postupke, kako i stoji u samom nazivu primjerenog program odgoja i obrazovanja učenika, te ih provodi. Svakako je pohvalno što je naglašeno osiguranje stručne potpore roditeljima učenika s teškoćama. Međutim, u dijelu u kojem se navode odgovornosti i obveze roditelja/skrbnika je potrebno dodati obvezu odvođenja djeteta na stručnu procjenu u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga u suradnji sa stručnim timom škole. Često se događa da roditelji ne upoznaju pravovremeno stručnjake na specifičnosti u razvoju učenika s teškoćama, a u slučaju pogoršanja ili oštećenja mentalnog zdravlja ne poduzimaju pravovremene korake koje od njih traže škole. U poglavlju koje se odnosi na ulogu ravnatelja navodi se suradnja s lokalnom zajednicom s ciljem nabave potrebnih resursa za kvalitetan odgoj i obrazovanje svih učenika. Svakako to ravnatelji i sada čine, no u praksi je uvijek otvoreno pitanje realizacije navedenog zbog nedostatnih financijskih sredstava. I opet se u tekstu naglašavaju samo inkluzivni uvjeti, kao da se ove uloge ne trebaju ostvarivati i u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama. Inkluzija se provodi u svim oblicima školovanja na odgojno-obrazovnom kontinuumu, neovisno o obliku školovanja ili vrsti primjerenog programa i to je cilj kojem svi trebamo težiti. Možemo mi nešto nazvati jako inkluzivnim, a u praksi ne provoditi navedene ciljeve. Inkluzija nije isključivo vezana uz redovne škole! U poglavlju „Koraci planiranja individualiziranog kurikuluma“ , odlomak „Sastavnice inicijalne procjene koju izrađuje učitelj/nastavnik“ je potrebno naglasiti važnost timskog pristupa inicijalnoj procjeni u predmetnoj nastavi i srednjoj školi. Navedeno bi trebao koordinirati edukacijski rehabilitator - stručni suradnik na razini škole ili stručnjak ovog profila iz Centra potpore. U poglavlju „Kako prilagoditi vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedinom učeniku?“, u odlomku koji navodi Prilagodbe metoda vrednovanja u praktičnom radu navedena je mogućnost opisa načina obavljanja zadatka umjesto izvođenja zadatka. Je li mogućnost opisa načina obavljanja zadatka umjesto izvođenja zadatka u praktičnom radu odgovarajuća metoda vrednovanja praktičnog rada ukoliko se ne provede i samo izvođenje zadatka? Je li to primjerena metoda vrednovanja stečenosti vještina i kompetencija, ako nije vrednovano samo izvođenje zadataka? Predlažem da se odustane od ovog prijedloga, obzirom da se u strukovnom obrazovanju praktično izvođenje radnih operacija vrednuje, ne samo tijekom školovanja, nego i na završnom radu. Učenici s teškoćama otežano opisuju i one zadatke koje su izvodili, a kamoli one koje nisu nikada ili nedovoljno izvodili. Na kraju, najbitnije da se učenici kvalitetno osposobe za zanimanje u kojem se školuju kako bi se mogli uključiti na tržište rada, a to svakako obuhvaća praktično izvođenje zadatka, a nikako ne opisivanje istog. Zaključno, iako je ovaj dokument objedinjen izvor informacija isti nije dovoljan kako bi se odgojno-obrazovni djelatnici osposobili za kvalitetan i primjeren rad s učenicima s teškoćama. U tome smislu je neophodno organizirati kontinuiranu i sveobuhvatnu stručnu podršku stručnjaka edukacijsko – rehabilitacijskog profila u inkluzivnim uvjetima. Tek kada zažive Centri potpore i mobilni stručni timovi, ponajprije kroz zapošljavanje stručnih suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila pri školama u koje su uključeni učenici s teškoćama, ovaj dokument će naći svoju punu primjenu u svakodnevnom radu nastavnika i stručnih suradnika s učenicima s teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
164 | Srednja škola - Centar za odgoj i obrazovanje | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Predloženi dokument predstavlja koristan i objedinjen izvor informacija. Međutim, nije moguće razabrati je li isti obvezujući ili informativan, što je svakako potrebno naknadno pojasniti. U ovom dokumentu prepoznajemo dio sadržaja iz “Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama“. Za razliku od teksta Okvira u ovom dokumentu su izostavljeni učenici koji se školuju po posebnom programu uz individualizirane postupke i po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke. Time se stječe dojam da se zaboravilo na učenike iz posebnih škola koji su također dio redovnog sustava. Također, određeni dosezi koji se predviđaju u području motivacije i samoreguliranog učenja su teško ostvarivi (iako istima neprekidno treba težiti) kod učenika koji se školuju u oba posebna programa jer su to učenici s većim teškoćama. Ne treba zaboraviti da se dio tih učenika školuju u redovitim školama. Također, je u poglavlju „Vrste podrške i primjerenih oblika školovanja“ je izostavljen posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada u individualizirane postupke. Individualizirani kurikulum (IK) se u predloženom dokumentu spominje kao novi naziv dokumenta. Do sada se termin Individualiziranog odgojno-obrazovnog programa (IOOP) odlično primjenjivao u radu nastavnika. Također, novi naziv Rješenja o primjerenom kurikulumu će dodatno zbuniti roditelje, pa ostaje nejasno zbog čega se učestalo mijenjaju nazivi. U poglavlju „Zajedničke uloge stručnih suradnika“ navode se: „planirati i provoditi akcijska istraživanja na razini škole te sudjelovati u procesu samovrednovanja škole sa svrhom unapređenja inkluzije učenika s teškoćama“. Zar samo stručni suradnici u inkluzivnim uvjetima provode ove ciljeve? Što je s posebnim ustanovama? U istom poglavlju pod edukacijskim rehabilitatorom je ispušten rad s učenicima s oštećenjem sluha, pa molimo da se isto dopuni. U poglavlju „Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu“ je potrebno dodati: • Učitelj u produženom stručnom postupku – socijalni pedagog – treba dodati da na tom radnom mjestu može raditi i edukacijski rehabilitator (dakle, socijalni pedagog ili edukacijski rehabilitator) • Učitelj edukacijski rehabilitator – potrebno je dodati i nastavnik edukacijski rehabilitator, obzirom da postoje i srednjoškolski posebni programi (TES) za pomoćna zanimanja u kojima nastavu održavaju i edukacijski rehabilitatori (dakle, učitelj/nastavnik edukacijski rehabilitator) • U odlomku koji pojašnjava ulogu učitelja/nastavnika edukacijskog rehabilitatora stoji kako on „izrađuje i provodi posebne programe“ - Posebni programi su propisani, ne izrađuje ih učitelj/nastavnik edukacijski rehabilitator, nego određuje potrebne prilagodbe za pojedinog učenika – individualizirane postupke, kako i stoji u samom nazivu primjerenog program odgoja i obrazovanja učenika, te ih provodi. Svakako je pohvalno što je naglašeno osiguranje stručne potpore roditeljima učenika s teškoćama. Međutim, u dijelu u kojem se navode odgovornosti i obveze roditelja/skrbnika je potrebno dodati obvezu odvođenja djeteta na stručnu procjenu u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga u suradnji sa stručnim timom škole. U poglavlju „Koraci planiranja individualiziranog kurikuluma“ , odlomak „Sastavnice inicijalne procjene koju izrađuje učitelj/nastavnik“ je potrebno naglasiti važnost timskog pristupa inicijalnoj procjeni u predmetnoj nastavi i srednjoj školi, a istom bi trebao koordinirati edukacijski rehabilitator - stručni suradnik na razini škole ili stručnjak ovog profila iz Centra potpore. U poglavlju „Kako prilagoditi vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedinom učeniku?“, u odlomku koji navodi Prilagodbe metoda vrednovanja u praktičnom radu navedena je mogućnost opisa načina obavljanja zadatka umjesto izvođenja zadatka. Je li mogućnost opisa načina obavljanja zadatka umjesto izvođenja zadatka u praktičnom radu odgovarajuća metoda vrednovanja praktičnog rada ukoliko se ne provede i samo izvođenje zadatka? Je li to primjerena metoda vrednovanja stečenosti vještina i kompetencija, ako nije vrednovano samo izvođenje zadataka? Predlažemo da se odustane od ovog prijedloga, obzirom da se u strukovnom obrazovanju praktično izvođenje radnih operacija vrednuje, ne samo tijekom školovanja, nego i na završnom radu. Učenici s teškoćama otežano opisuju i one zadatke koje su izvodili, a kamoli one koje nisu nikada ili nedovoljno izvodili. Na kraju, najbitnije da se učenici kvalitetno osposobe za zanimanje u kojem se školuju kako bi se mogli uključiti na tržište rada, a to svakako obuhvaća praktično izvođenje zadatka, a nikako ne opisivanje istog. Zaključno, iako je ovaj dokument objedinjen izvor informacija isti nije dovoljan kako bi se odgojno-obrazovni djelatnici osposobili za kvalitetan i primjeren rad s učenicima s teškoćama. U tome smislu je neophodno organizirati kontinuiranu i sveobuhvatnu stručnu podršku stručnjaka edukacijsko – rehabilitacijskog profila u inkluzivnim uvjetima. Tek kada zažive Centri potpore i mobilni stručni timovi, ponajprije kroz zapošljavanje stručnih suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila pri školama u koje su uključeni učenici s teškoćama, ovaj dokument će naći svoju punu primjenu u svakodnevnom radu nastavnika i stručnih suradnika s učenicima s teškoćama. Potrebno je, također usuglasiti smjernice po pitanju vođenja Individualiziranog kurikuluma i njihovog usklađivanja s e-dnevnicima, kako bi se sve potrebno o učeniku nalazilo objedinjeno na jednom mjestu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
165 | VANJA PRAZNIK | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu kurikuluma razrađene su opširno, detaljno i s konkretnim smjernicama za rad s populacijom djece s teškoćama. Praksa na takav dokument čeka već dulje vrijeme. Škole su na različite načine pristupale izradi programa rada s djecom s teškoćama. Ovaj dokument usmjerava prema razradi kurikuluma na ujednačen pristup, s naglaskom na način rada ovisno o teškoći. Sam dokument daje smjernice za izradu kurikuluma i bez obzira o broju i profilu stručnih suradnika, učitelji koji su u svakodnevnom radu s djecom s teškoćama, izražavaju potrebu kontinuirane edukacije o samim teškoćama. Stoga smatram kako bi bilo potrebno i poželjno organizirati punktove za edukaciju na školama koje su se profilirale u radu s određenim teškoćama, stručnim djelovanjem dokazale kvalitetu rada s određenom populacijom djece. Smatram da bi i u tom području djelovanja rad škola trebalo verificirati kroz licence i na taj način omogućiti edukacije s prikazom primjera iz prakse. Kao pomoć u radu školama bilo bi dobro organizirati stručne timove kao vanjske suradnike, koji bi mogli dodatno educirati već prema individualnim potrebama svakog djeteta. Stručna edukacija u radu s populacijom djece s teškoćama je kontinuirana potreba prakse i svih njenih djelatnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
166 | ZRINKA RACIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Kada govorimo o primjerenim oblicima školovanja trebalo bi donijeti i članak o obvezi prihvaćanja istog od strane roditelja ili pisanog navođenja razloga zašto ne želi prihvatiti primjereni oblik školovanja za savoje dijete. Prema dosadašnjem iskustvu znalo se dogoditi da se obave razgovori s roditeljem, školskim psihologom, predagogom, školskim lliječnikom te se utvrdi da je učeniku potreban primjereni oblik školovanja, ali su roditelji na kraju takav prijedlog odbili. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
167 | Marija Roth | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Okruženje | Pohvaljujem konkretne moguće prilagodbe okruženja koje mogu pomoći pri osvještavanju s čime se sve učenik s teškoćama susreće što je učeniku s određenim poteškoćama uopće potrebno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
168 | Marija Roth | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Emocije | Ovo područje smatram izuzetno važnim i drago mi je da je predviđeno u smjernicama za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Predložila bih da se izbaci vremenski okvir "od 5 do 15 minuta" jer je ograničavajuće. Korisnijim mi se čini da se vrijeme uopće ne navodi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
169 | Maja Jurić-Babaja | UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje | Podržavam inkluziju do određene granice do koje učenicima koristi obrazovanje u redovnom razrednom odjelu. Učenici sa većim teškoćama u inkluziji nemaju neke koristi već čak i štete jer im se uskraćuje stručna pomoć koju bi dobili u posebnim školama. Isto tako mislim da bi se na službenim dokumentima (svjedodžba) moralo vidjeti da je učenik redovni program pohađao po prilagodbi ili individualizaciji zbog daljnjeg školovanja gdje se događa da niti roditelj niti učenik zbog dobrih ocjena nisu svjesni razine znanja koju nosi program te se učenici sve češće upisuju u zahtjevnije škole u kojima onda ne mogu ostvarivati očekivane ishode. Čak možda i onemogućiti prijavu u srednje škole koje nemaju prilagodbe (gimnazije). Trenutno učenici s prilagodbom idu na upis preko Ureda državne uprave, ali to mogu odbiti te se upisivati po redovnim kriterijima gdje se rangiraju sa svojim ocjenama stečenim po prilagodbi (gdje za ocjenu odličan može biti vrlo niska razina ishoda zbog prilagodbe) zajedno s učenicima koji su išli po redovitom programu. Isto tako HZZO bi trebao prilikom profesionalne orijentacije voditi više računa o željama i mogućnostima učenika. Ured vrlo često učenicima nudi zanimanja koja niti su u skladu s mogućnostima niti sa željama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
170 | Lidija Šaravanja | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Učenici s prilagodbama različitih su intelektualnih sposobnosti i program im se prilagođava svakome na specifičan način i s određenim smanjivanjem obujma gradiva. Unatoč tome, svjedodžba ne pokazuje razlike u postignućima, odnosno ostvarenjima ishoda između učenika koji rade po redovnom programu i onih kojima je program prilagođen. Takva situacija, osim što je zbunjujuća samim učenicima, ometa prosudbu prilikom tranzicije tih učenika. Tako se primjerice učenici s prilagodbom mogu upisati u srednju školu koja nije u skladu s njihovim mogućim i željenim profesinalnim razvojem. Smatram da bi trebalo razraditi razine prilagodbe ishoda učenicima s teškoćama i takve razine jednoobrazno zabilježiti u službenom dokumentu s učenikovim ocjenama (svjedodžbi). Također smatram da se u odabir srednje škole, odnosno profesionalnu orjentaciju, zajedno s roditeljima i učiteljima, obavezno trebaju uključiti nadležne institucije (Ured državne uprave). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
171 | Monika Pavić | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Učitelji/nastavnici predmetne nastave trebaju svoj rad temeljiti na iskustvima do kojih su tijekom obrazovanja došli učitelji razredne nastave u radu sa učenicima U nastavi prirodoslovnih predmeta koji se uglavnom odvijaju u blok satovima izvode se brojni pokusi u čija izvođenja treba uključiti učenika s teškoćama, bilo prilikom pripreme pokusa ili izvođenje samih pokusa na taj način pobuditi njihovu znatiželju za predmet . Naravno prilagoditi rad prema njihovim sposobnostima . Smatram da pripremu materijala i prijedloge oblika prilagođavanja metodičkih postupaka treba raditi surađujući sa stručnom službom. Naravno u rad moraju biti uključeni asistenti i da bi bilo dobro da taj asistent prati dijete cijelo vrijeme njegova školovanja ako je to moguće. Važna je suradnja sa roditeljima koji trebaju priložiti svu potrebnu dokumentaciju o poteškoćama koje učenici imaju , kako bi se učenicima pružila adekvatna pomoć. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
172 | Marija Roth | Specifične uloge stručnih suradnika, Psiholog: | Kako je važno da psiholog koristi psihodijagnostička sredstva i tehnike bilo bi dobro voditi računa da ta psihodijagnostička sredstva budu i osigurana te predvidjeti u kom obliku ona mogu biti dostupna psiholozima stručnim suradnicima u školama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
173 | Mirena Buljan Bašić | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Evaluacija individualiziranih kurikuluma | Poštovani, u dijelu "U proces evaluacije može se uključiti i roditelj/skrbnik učenika, na vlastiti zahtjev ili na prijedlog nekog od stručnih suradnika škole, u opsegu primjerenom ulozi roditelja/skrbnika" treba preciznije definirati opseg uloge roditelja/skrbnika kao i tko utvrđuje istu te koje su situacije u kojima se roditelja/skrbnika uključuje u proces. Ovako općenito navedena uloga roditelja može se tumačiti na različite načine. Hvala. Mirena Buljan Bašić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
174 | Ana Jaman | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, inkluzija kao ideja jako je dobra i nadasve poželjna. Međutim, ukoliko se ona ne provodi kvalitetno, donosi puno više štete nego koristi svim sudionicima odgojno-obrazovnog sustava. Učitelji se nerijetko nalaze u situaciji u kojoj su rastrgani između želje i potrebe da pruže učenicima koji rade prema primjerenim oblicima školovanja sve što im je potrebno za napredak i, s druge strane, potrebe da se posvete svakom drugom učeniku u razredu koji radi prema redovnom programu, ali također u razred ulazi kao individua sa svim svojim osobitostima. Ovaj dokument je vrlo jasan i detaljno razrađen te će svakako pomoći nastavnicima u izradi individualiziranih kurikuluma. Naglasak treba staviti na konkretnu provedbu onoga što je napisano. Za kvalitetan rad učiteljima je potrebno više edukacija i konkretna pomoć stručnih suradnika. Zbog toga je potrebno jasnije definirati njihovu ulogu u procjeni učenika te izradi i provedbi IK-a i osigurati dovoljan broj istih u školama. Treba povećati i broj pomoćnika u nastavi koji moraju biti iz nastavničkih i učiteljskih zvanja. Roditelji trebaju postati puno aktivniji sudionici u obrazovanju njihovog djeteta te im treba omogućiti edukacije i jasno definirati njihovu ulogu. Potrebna je češća komunikacija i razmjena informacija o napretku učenika između roditelja i učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
175 | IVANA KOZIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, mišljenja sam da smjernice trebaju biti date u kraćem obliku tako da ih svakodnevno možemo proučiti i imati kao pomoć i podršku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
176 | TANJA JOVANOVIĆ | UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje | Podržavam inkluzivni odgoj i obrazovanje, smatram da učenici s teškoćama imaju pravo sudjelovati i surađivati s drugom djecom prema svojim sposobnostima i mogućnostima. Kod učenika s teškoćama treba vrednovati njihov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima. Iz osobnog iskustva i dobre prakse učenicima s teškoćama potrebna je dodatna podrška za učenje i razvoj kako bi ostvarili najbolje moguće ishode.Smatram da veliku ulogu u njihovom obrazovanju ima nastavnik koji se educirao za takav način rada tj. postupci prilagođavanja kroz oblik rada, metode rada i sredstva rada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
177 | SILVANA VULAS | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smatram da su Smjernice sadržajno i iscrpno napisane. Stalna edukacija učitelja je neophodna s nadom u "timski rad, etičnost, profesionalnost i interdisciplinarnost struka" | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
178 | Biljana Manin | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama držim znatnim unapređivanjem profesionalnoga rada s učenicima s teškoćama. Smjernice su dobro koncipirane i detaljno razrađene te će unaprijediti izradu individualiziranog kurikuluma za svakog učenika primjereno njegovim specifičnim potrebama. Istaknula bih suradnju stručnih suradnika, učitelja, pomoćnika u nastavi i roditelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
179 | Snježana Šulentić | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Zaista se posljednjih godina sve češće dešava ne uvažavanje mišljenja stručne službe škole ( iako su uključeni svi profili) i liječnika školske medicine pa se učenici s rješenjima o primjerenom programu upisuju u programe srednje škole koje ne mogu savladati ni uz prilagodbu. Roditelji nažalost na štetu djece slijede svoje želje i ne uvažavaju poteškoću koje dijete objektivno ima. To rezultira nesretnim djetetom i u konačnici često prekidom školovanja ili uključivanja u proces rada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
180 | Irina Gomaz | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama je dobro i detaljno razrađena. Prema osobnom iskustvu rada sa učenicima sa teškoćama ne mogu se oteti dojmu da roditelji nisu dovoljno uključeni u taj cijeli proces. Nakon uvođenja e-dnevnika roditelji sve manje (gotovo) nikako ne dolaze na informacije što kod razrednika, što kod predmetnog nastavnika. Voljela bi iz prve ruke saznati nešto o poteškoćama određenog učenika od strane roditelja, a isto tako mislim da uspjeh takvih učenika ovisi i o dodatnom i intenzivnom radu sa njima kod kuće prema uputama koje bi roditelji dobili od nastavnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
181 | Nenad Pavlinić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Pozdravljam odluku izrade individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Smatram da bi bilo korisno uključiti nastavnike u edukacije koje bi im pomogle u radu s učenicima s teškoćama. Isto tako staviti naglasak na praktičan dio nastave gdje suradnici u nastavi imaju veliki utjecaj na razvoj strukovnih vještina temeljenih na radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
182 | Srednja škola - Centar za odgoj i obrazovanje | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | AKTIV HRVATSKOG JEZIKA Zajednički stav je da je cijeli dokument, s posebnim osvrtom na individualizirani pristup, napisan vrlo opširno, detaljno i stručno. Navedene vještine i individualizirani pristup raščlanjeni su na 15-25 stavki koje su obuhvatile širok spektar prilagodbi i koje su slijedile potrebe i specifičnosti učenika. Članice aktiva su istaknule da u osobnim izradama individualiziranih kurikuluma za učenike koriste iste smjernice s obzirom na sadržaj i cilj, a koje su možda samo drukčije formulirane. Iz tog razloga nema primjedbi na predložene Smjernice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
183 | Edita Jurjević | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu | Učenicima je potrebno pružiti svaku pomoć,no mnogeškole nemaju dovoljanbroj stručnih suradnika. Slažemse daj je kurikularni plan poučavanja omogućio bolju uključenost učenika s teškoćama, no potrebno je riješiti i gore navedeni problem. Moždabi trebalo omogućiti studentima završne godine fakulteta ( budućim učiteljima, edukatorima-rehabilitatorima, pedagozima, socijalnim pedagozima, psiholozima i sl.) da dio prakse obavljaju i na način da pomažu učenicima. Naravno, u dogovoru s učiteljima i stručnim suradnicima u školi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
184 | Edita Jurjević | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Načelo univerzalnog dizajna za učenje u planiranju i realizaciji nastave | Pozdrqavljam donošenje ovih smjernica, a kao dugogodišnji učitelj-praktičar imam nekoliko prijedlogaUčiteljima je vrlo često teško na pravi način kreirati univerzalni sizaj na učenje. Velika većina, možda samo po unutrašnjoj motivaciji, empatiji i predanosti poslu, čini to spontano, pokušavajući pronaći najoptimalnija rješenja. Kao što je tu i navedeno, učenici često imaju i vidljivih i nevidljivih teškoća. Učitelji uz pomoćstručnih suradnika uvijek rade inicijalne procjene učenikovih mogućnosti. No, svakako je to teško činiti uz diskretnu individualizaciju. Iako to svi činimo. Uspješno, uglavnom. No u razredima u kojima često ima preko 20 učwnika, s nekoliko učenika kojima je potrebna individualizacija i/ili prilagodba, teško da će ostati nezamjećeno kako to činimo. Uvijek ostaje, naročito pri usmenim provjerama znanja/ razgovorima/ izražavanjima mišljenja koje nm daju učenici-ono nešto- zašto no/ona dobije bolju ocjenu,a učiteljica mu stalno pomaže potpitanjima? Načelo "univerzalnog dizajna za učenje" je takogotovo mitska kategorija koju bi trebalo zamijeniti nekim prikladnijim terminom, jer "univerzalno" u radu s učenicima s teškoćama-ne postoji. Možda bi trebalo potaknuti učitelje praktičarena izradu /dijeljenje različitih materijala javno dodtupnih svima. Pozdravila bih takav repozitorij po predmetnim područjima i u njegm rado podijelila vlastite materijale. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
185 | Maja Husar | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani! Detaljno sam pročitala Smjernice. Smatram da su vrlo jasne, detaljne i više nego korisne. Posebno pohvaljujem definiranje procesa određivanja primjerenog oblika školovanja. Ipak, napomenula bih da je nužna kvalitetnija priprema pomoćnika u nastavi te više edukacija za učitelje. Problem vidim i u nedostatku stručne službe. Poneke škole imaju zaposlene samo pedagoge, i to na pola radnog vremena, koji su preopterećeni administracijom. Nadalje, smatram da ne postoji dobra poveznica u sustavu između stručnjaka u procesu razvoja učenika (npr. učitelj-psiholog-logoped-defektolog). Mišljenja sam da je roditeljima učenika s teškoćama potrebna kontinuirana, stručna podrška, te predlažem osnivanje mobilnih timova za podršku roditeljima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
186 | Ljiljana Vidmar | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani!! Detaljno sam se upoznala sa sadržajem Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama te utvrdila da su jako dobro koncipirane i razrađene. Ono što smatram da je teško planirati to je predviđeni broj učenika s poteškoćama u jednom razrednom odjelu jer vrlo često kolege nemaju adekvatnih uvjeta za rad. Vrlo bitnim smatram uvažavanje potreba za pomoćnicima u nastavi te brže i ekspeditivnije rješavanje zahtjeva roditelja za istim jer sam svjedočila nezadovoljstvu većeg broja roditelja koji su jako dugo čekali i prikupljali potrebnu dokumentaciju. Smatram da se posebna briga treba voditi pri individualnom savjetodavnom radu stručnjaka s roditeljima i skrbnicima, a u taj rad obvezno uključiti pedagoge. Roditeljske grupe podrške smatram jako dobrim zbog povezivanja, suradnje i druženja roditelja djece s teškoćama u razvoju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
187 | Jelena Dimec | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Odlično napisane smjernice samo postoji problem u provedivosti. Danas su razredi često brojni, ponekad u razredu imamo četiri učenika individualizirana i još učenika s prilagodbom. Pa vas pitam kako se posvetiti prosječnim učenicima koji ne malo puta ostaju zapostavljeni uz sav trud nas učitelja. Potrebno bi bilo u ovim uvjetima zaposliti asistenta kako bi se moglo koordinirati prema svim učenicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
188 | Kristina Čičak | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Smjernice za izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su nam vrlo korisne. Detaljno su razrađene i dobro planirane. Mišljenja sam da bi učitelji trebali imati više edukacija vezanih za istu temu. Nama u školama najveći problem predstavlja nedostatak stručne službe. Na učitelju ostaje najveći teret, svakodnevna priprema koja zahtjeva vrijeme i dodatan rad , za koji su učitelji jako malo plaćeni. Kristina Čičak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
189 | Jelena Barbarić - Gaćina | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Evaluacija individualiziranih kurikuluma | Poštovani, sviđa mi se ideja uključivanja knjižničara u rad na razvijanju čitalačkih sposobnosti i razvoju komunikacije učenika. U dijelu Evaluacija individualiziranih kurikuluma piše: "Provodi je prvenstveno predmetni učitelj/nastavnik, a u slučaju potrebe u proces se uključuju i stručni suradnici." Smatram da je potrebno definirati kada se i koji stručni suradnik treba uključiti, barem okvirno. U dijelu: "U proces evaluacije može se uključiti i roditelj/skrbnik učenika.....u opsegu primjerenom ulozi roditelja/skrbnika." , smatram da bi preciznije trebalo definirati dio "u opsegu primjerenom ulozi roditelja/skrbnika." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
190 | Julijana Kolundžić | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu | Stvaranjem inkluzivne odgojno-obrazovne prakse puno će se pomoći učenicima s teškoćama jer se neće izdvajati iz svojih razrednih odjeljenja, odvajati od prijatelja i poznate okoline.Isto tako, smatram da je svakom učeniku s teškoćama potreban stručni suradnik koji će biti educiran i koji će pomagati učenicima na nastavi jer je nekim učenicima potreban stalni nadzor i pomoć u radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
191 | Lukrecija Pavlović Ujdur | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Smatram kako se za prijelaz učenika s poteškoćom iz jedne ustanove, kao što je vrtić u školu valja pomno razraditi i priremiti . Roditelji učenika s poteškoćom koje je u vrtiću imalo asistenta nerijetko žele da dijete pohađa nastavu po redovitom programu ne sagledavši objektivno novonastalu situaciju. Nerijetko svi postajemo svjedoci mučne situacije u kojoj bivamo glavni krivci za neuspjeh djeteta. Na koji način pregovarati s roditeljima koji po dolasku u školu imaju sasvim nove kriterije i sve veća očekivanja? Na umu bi svi trebali imati dobrobit djeteta jer po meni nije sramota ako dijete s poteškoćom ima prilagođeni nastavni program i prođe s vrlo dobrim uspjehom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
192 | SVJETLANA CARIĆ | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Smatram kako se ovom dijelu problematike treba temeljito posvetiti i razraditi ga. Problemi u mojoj praksi javljaju se prilikom prijelaza iz predškolskog odgoja u prvi razred osnovne škole, kao pri upisima u srednje škole. U dječjim vrtićima u malim sredinama, u kojima ne postoji stručni tim (psiholog, pedagog, logoped, medicinska sestra), detekcija teškoća kod djece ostaje na „rekla-kazala“ te pri upisu u prvi razred osnovne škole dijete je već u velikom zaostatku, jer njegova teškoća nije prepoznata na vrijeme i dijete ostaje bez pravodobnog i adekvatnog tretmana. Posebno su problem roditelji koji su nedokazivi u prihvaćanju teškoće kod djeteta te isti problem negiraju i zapostavljaju. Tada se pri upisima u 1.razred škola suočava s problemom djeteta i roditelja. Pri upisu u srednje škole također nema zakonske posljedice za roditelje, već roditelji upisuju dijete po vlastitim željama i ne sa stvarnim stanjem. Mnogi odbiju mišljenje stručne službe i redovno upišu dijete u neki smjer. Nakon kratkog vremena zovu se osnovne škole u čuđenju na funkcioniranje djeteta. Učenik pohađa nastavu koju ne može pratiti i opet je u zaostatku. Ovdje treba biti jasan protok informacija i dužnost roditelja, pošto su roditelju i dana prava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
193 | LJILJANA ILLE | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Pozdravljam donošenje smjernica jer će to pomoći nama nastavnicima pri individualnoj prosudbi učenika a onda i pri planiranju, izradi i samoj provedbi kurikuluma. Smjernice su jasno i detaljno napisane pa je lako prema njima raditi no uz njih bi trebalo i redovito educirati nastavnike. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
194 | Gabrijela Šitum | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice koje su napisane odlično podnose papir, ali ne i uvjete rada u razredu. Naša želja da integriramo u redovna razredna odjeljenja većinu djece s određenim poteškoćama je hvale vrijedna, ali uvjeti rada u razredu nisu prilagođeni takvoj djeci. U konačnici uvijek imam dojam da nisam dala maksimum toj djeci i da nisu napredovali koliko su mogli. U uvjetima gdje uz takvu djecu imate još 25 djece, a svi su oni mali individualci, ne možemo se kvalitetno posvetiti djeci s poteškoćama, a da to ne bude na „uštrb“ ostale djece. Također sam mišljenja da nismo dovoljno educirani za rad s djecom s posebnim potrebama te da nam izostaje podrška u tom radu i u školi i na višim instancama. Godinama se snalazim kako umijem i nisam zadovoljna ni svojim postignućima s tom djecom, ni odnosom cijelog sustava koji samo papirnato pokriva to područje. Smatram da takvoj djeci i učiteljima treba osigurati individualne sate u nastavi, adekvatnu edukaciju učitelja za rad s njima i konstantnu podršku svih faktora odgojno obrazovnog procesa . Također smatram da bi se asistenti u nastavi trebali kvalitetnije birati, kvalitetan asistent može puno pomoći učitelju, a svjedoci smo zapošljavanja asistenata sa završenim srednjim školama raznih profila, a koji nisu u stanju adekvatno pristupiti takvom djetetu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
195 | TANJA SUDISKAS | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu | U okviru svih svojih zaduženja da bi nastavnik imao kurikularni plan poučavanja otrebno je SMANJITI BROJ UČENIKA u razrednom odjelu. Da bi učitelj pripremio adekvatan materijal za učenika s teškoćom u razvoju treba dnevno utrošiti najmanje 60-90 minuta ili više. A ostali učenici? Želimo da se CKR ogleda u svakom nastavnom satu. Nastavnik ne uzima gotovi materijal već osmišljava nastavu sukladno učenikovim potrebama. To je mali segment posla učitelja u moru svih ostalih zaduženja na dnevnoj bazi. Jednostavno se obim posla učitelja povećava, kao i administracija s obzirom na sve tekuće promjene koje svi pratimo. Kako se može osigurati kvalitetan plan podrške u razrednom odjelu od 27 učenika? A naveli ste ispod naslova Načelo unuverzalnog dizajna ua učenje u planiranju i realizaiji nastave" Cilj je osigurati da svaki učenik ima okruženje s ravnopravnim uvjetima za učenje kako bi se smanjile prepreke i prevladale individualne razlike.". To je aposlutno nemoguće u velikim razrednim odjelima što se osobito vidi u predmetnoj nastavi. Posljedično su učenici frustrirani, nesretni, a roditelji se pitaju koju podršku konkretnu u razrednoj sredini dobivaju njihova djeca. Sudionici odgojno-obrazovnog procesa žele raditi kvalitetnije i na drugačiji način no to će se manjkavo realizirati ako se ubuduće neće mijenjati maksimalan broj učenika u razrednom odjelu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
196 | JADRANKA DOREŠIĆ | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Kod upisa u 1. razred srednje škole moguće je po razredu upisati do 3 učenika s Rješenjem o primjerenom programu obrazovanja. Međutim, događa se da se upisuju i učenici koji nemaju takvo Rješenje, već se takvi učenici "otkriju" nedugo nakon upisa, ili tijekom školovanja se prebacuju iz drugih škola i zanimanja. Kako raditi u strukovnom trogodišnjem razredu s više od 20 učenika, a od toga je 50% ili više učenika s teškoćama? Što je s učenicima koji nemaju teškoće u tom razredu? - oni stagniraju i nemaju motivacije za napredovanje. Nastavnik uz sve pripreme, kreativnost, prilagođeni program ili individualizirani program sa svojim znanjem, iskustvom u takvom razredu jako teško provodi proces poučavanja koji je najučinkovitiji za svakog učenika. Nepotpuni stručni tim po školama nije dovoljan (svi se izuzetno trude) za broj učenika s teškoćama koje danas imamo po razredu i po školi.Smatram da je edukacija važna i obavezna svake godine. Poneki učenici četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja koji su tijekom svog redovnog srednjoškolskog obrazovanja imali prilagođeni program iz predmeta koji je obavezan na državnoj maturi (učenik je uz prilagodbu savladavao osnove), učenik se prijavljuje na državnu maturu, ne položi je uspješno, a nastavnik je odgovoran - zašto učenik nije uspio položiti državnu maturu (je li ovdje "nesposoban" nastavnik ili gdje je ta granica prilagodbe koja je uvjet za polaganje osnovne razine državne mature kod učenika s teškoćama?) Smatram da bi trebalo na nivou države sastaviti prilagođeni izvedbeni plan i program za predmete koji su na državnoj maturi, koji bi se odnosio na učenike s teškoćama, da nastavnici znaju gdje je ta granica koju učenici trebaju svojim znanjem dostići. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
197 | IRENA POSAVEC | UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje | U ovim smjernicama, i u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi spominju se učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima kao zasebna skupina učenika s teškoćama. S druge strane, ta skupina ne nalazi se u Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, te učenici s takvim teškoćama nisu na listi. Oni na osnovu tako uvjetovane teškoće koja se navodi u Zakonu i ovim smjernicma ne mogu dobiti primjeni oblik obrazovanja koji će imati obzira na njihove teškoće uvjetovane socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima. Uglavnom se radi o učenicima pripadnicima manjina, koji zbog nedovoljnog poznavanja kulture škole i samog hrvatskog jezika, ponekad ne nailaze na razumijevanje pojedinih učitelja koji imaju iste kriterije za sve učenike. Njima treba omogućiti pripremnu nastavu hrvatskog jezika kao obaveznu, i upoznati ravnatelje s takvom mogućnosti. Smatram da bi uvođenje rečenice o mogućnostima organiziranja pripremne nastave učenicima s nedovoljnim poznavanjem hrvatskog jezika uvjetovanom socijalnim i kulturnim uvjetima možda mogla pomoći i smanjenju broja ponavljača prvih razreda o kojem se pisalo u medijima, te smatram da bi pomogla boljoj integraciji učenika pripadnika manjina u sustav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
198 | PETRA OGNJENOVIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, pozdravljam smjernice koje su detaljne i vrlo opširno razrađene. Smatram da je nužno da se s navedenim upoznaju svi nastavnici koji rade s učenicima s individualiziranim programima. Čini mi se da kolege nisu dovoljno upoznate s navedenim. Također, voljela bih se više educirati na temu individualiziranog rada s učenicima s individualiziranim programima te smatram da je nužno da češće imamo organizirane savjetničke posjete na ovu temu. Moje iskustvo je da mi i kao psihologu uijek nedostaje kompetencije za rad s učenicima s poteškoćama. Smatram da je nužna konstantna edukacija na navedenu temu (svake nastavne godine jednom obavezno). Stručno pedagoška služba nije ni kompetentna za pojedine oblike rada niti ima vremena za individualne razgovore s nastavnicima u čiji programe se također ne mora razumijeti. Također smatram da je potrebno uključiti i roditelje u rad. Osobno bih voljela da roditelj dođe kod mene na individualni razgovor kako bi mi dao povratnu informaciju o učeniku te savladavanju njegovih obaveza u određenom periodu. Osobno mi se čini da dajem prelagane zadatke učenicima s poteškoćama te im na taj način činim "medvjeđu uslugu". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
199 | Anica Samaržija | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika u nastavi | Radila sam u školi kao rehabilitator i stoga se javljam za glas pomoćnika u nastavi koji su od velike bitnosti za profesore. Jednostavno bez njih nastava ne bi bila moguća jer kako da radi profesorica jednako s preko 20 učenika i još jednim učenikom iz spektra autizma ukoliko nema pomoćnika? Zalažem se za to da se regulira njihov status, plaća, stalni radni odnos kao i drugim djelatnicima jer su pripremljeni velikom edukacijom koja uključuje metodiku, psihologiju i drugo potrebno za rad s djecom s poteškoćama. To treba cijeniti. Uvelike olakšavaju posao profesorima i ne zaslužuju "divlji zapad" već pravnu, potpunu i adekvatnu regulaciju svoga posla s puno većom plaćom nego što imaju. Njihova plaća je 25 kn po 60 min. Kakva je to plaća? Nezamislivo jadna! Podajte im plaću koju zaslužuju, 3/4 od nastavničke. Istina, ima svakakvih pomoćnika i nisu svi isti no nisu ni stručne službe sve iste tako da oni koji su dobri pomoćnici ne trebaju trpjeti zbog onih koji to nisu jer to je nepravda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
200 | Verica Jukić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice koje ste nam dali su izvrsne .Dugo smo ih priželjkivali u svom radu. Sve je to lijepo i transparentno napisano, ali kod nas u učionici je drugčija situacija.Imamo velik broj djece u odjelima, nekoliko učenika ima koji imaju problem ili u učenju ili vladanju. .Znači nemamo samo jedno dijete s nekom poteškoćom. Prije početka sata,učitelji se moraju itekako dobro pripremiti za to dijete da može balansirati između redovnih učenika i djeteta s poteškoćama.Bez obzira koliko imam iskustva u radu,osjećam se nedovoljno kompetentna za dijete s poteškoćama. Potrebna je edukacija učitelja,sastanci sa stručnjacima, da možemo postavljati pitanja za ono gdje vidimo problem.Nije dovoljna samo stručna služba koja je nepotpuna i koja nam ne može uvijek pomoći.Svako takvo dijete mora imati asistenta i to studenta sa Učiteljskog fakulteta,a ne sa nekih fakulteta koji nisu srodni.Voljela bih da ta djeca jednom tjedno imaju susrete s rehabilitatorima koji bi radili s tom djecom ,dali nam savjete kako što bolje odraditi svoj posao. Roditelji moraju slušati savjete učitelja i donekle raditi s djecom po uputama. Tu djecu je potrebno formativno vrednovati, dačesto imaju povratnu informaciju o svom napretku u radu.To im je poticaj za daljni rad.Učitelji tjekom studija nisu imali puno edukacije na temu rada sa djecom s poteškoćama.Pogotovo s današnjom djecom kojima je pažnja i koncentracija minimalna. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
201 | TANJA SUDISKAS | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | U točki 8. je napisana procedura dobivanja rješenja o primjerenom obliku školovanja. Obrazloženje Rješenja o primjerenom programu / kurikulumu treba sadržavati oznaku skupine i podskupine vrste teškoće iz Orijentacijske liste vrsta teškoća te prijedlog potrebne didaktičko-metodičke prilagodbe. Orijentacijska lista vrsta teškoća odnosi se na dio učenika s teškoćama.Što je s učenicima kojima je potrebno privremeno pružiti neki od oblika podrške? Na koji će način ti učenici ostvariti primjerenu podršku? Temeljem kojeg pravilnika? Koji je obrazac prikladan za takav vid podrške? Ovaj dokument to ne definira na razumljiv način. Na učenike s teškoćama opisani u uvodu pod točkom 2., 3. ne može se primijeniti Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učeniku s teškoćama u razvoju koji je važeći (24/15). Što se tiče darovitih učenika s teškoćom na snazi je Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika iz 1991. godine i potrebno ga je mijenjati, osobito po pitanju elemenata praćenja, sadržaj dokumentacije i načina vođenja evidencije o darovitim učenicima te pružanju potpore koju mogu ostvariti u okviru osnovnoškolskog obrazovanja. Pojedine lokalne zajednice itekako ulažu u unapređenje rada s darovitim učenicima (primjer Rijeka i Zagreb). Ovdje spominjem darovite učenike jer su spomenuti u uvodu. Učenici s kroničnim bolestima-nisu spomenuti na konkretnoj razini, a imamo učenike oboljele od šećerne bolesti ili epilepsije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
202 | Vlasta Tibljaš | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, cijenim neprestano traženje rješenja vezano uz ovu temu, što objašnjavam priznavanju poteškoća i neujednačenosti između teorije i prakse. Smatram da bi se trebalo konačno priznati da je u razredu svako dijete jedinka za sebe koja iziskuje individualizirani pristup, a ovo o čemu se nastoji poboljšati pristup učenju kod učenika s teškoćama uvelike ovisi o kreativnosti učitelja, što u konačnici ne može propisati ni jedan Pravilnik. Stručna pomoć, kao što je prethodno navela kolegica je neophodna radi svih sudionika u procesu učenja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
203 | TANJA SUDISKAS | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, VRSTE PODRŠKE I PRIMJERENIH OBLIKA ŠKOLOVANJA | Komentar na rečenicu: „ Prema Pravilniku, primjerena podrška i oblici odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama ostvaruju se uz pedagoško-didaktičku prilagodbu.“ Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15) odnosi se na djecu s teškoćama U RAZVOJU što implicira da se ne može govoriti kao o pravilniku za djecu s teškoćama jer njime NISU obuhvaćeni učenici pod točkom 2. i 3. u uvodu ovih smjernica. Stoji u uvodu: Bez obzira na to kojoj skupini pripada, učenik s teškoćama ostvaruje pravo na primjerene oblike odgojno-obrazovne podrške. Nije jasno kako će se planirati i izraditi individualizirani kurikulum za učenike pod točkom 2., 3. iz uvoda. Još se navodi i skrb o djeci s kroničnim bolestima no to nije razrađeno (a zahvaća niz segmenata odgojno-obrazovnog procesa-izleti, ekskurzije, umor tijekom dana, loše zdravstveno stanje, mjerenje šuk-tijekom dana, promjene u dnevnom funkcioniranju kao posljedica djelovanja lijekova ...). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
204 | TANJA SUDISKAS | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga ravnatelja | Smatram važnim definiranje uloga svih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu, horizontalno i vertikalno. Uloga ravnatelja je također iznimna po pitanju ostvarivanja dječjih prava. Navodi se da je između ostalog : uloga ravnatelja na temelju potrebe za podrškom učenicima s teškoćama, s učiteljima/nastavnicima i roditeljima/skrbnicima poduzimati korake za osiguravanje profesionalne, programske i didaktičko-metodičke podrške te zatražiti osiguravanje profesionalne podrške za učenike s teškoćama. Odlično napisano. To će se i dogoditi u realitetu kad prestane zabrana zapošljavanja stručnih suradnika i svaka škola ih i zaposli. Tome u prilog ide i elaborat o stručnim suradnicima u osnovnoškolskom sustavu RH i baza podataka o stručnim suradnicima zaposlenima u 880 osnovnih škola. Inkluzija je ostvariva timskom suradnjom stručnjaka različitog profila. Ostalo je integracija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
205 | TANJA SUDISKAS | Specifične uloge stručnih suradnika, Socijalni pedagog: | Socijalni pedagog:" razvija, provodi i vrednuje s procjenom potreba usklađene i na dokazima učinkovitosti utemeljene individualne i grupne intervencije s učenicima". Prijedlog nadopune: razvija ,, provodi i vrednuje ...intervencije s učenicima-od preventivnih za cijelu populaciju učenika, do stručnih intervencija za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenike s problemima u ponašanju (kontinuum intervencija od prevencije do rane intervencije i tretmana). Osim navedenih poslova soc.pedagoga u četiri točke potrebno je dodati i točku socijalni pedagog u redovitoj školi savjetuje i pomaže u radu učiteljima i stručnim suradnicima te ostalim zaposlenicima škole u svezi s postupcima u radu s djecom s posebnim potrebama (iz Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi). To znači da soc.pedagog pruža profesionalnu potporu djeci s teškoćama i DAROVITIM učenicima. Nadalje važno je uvrstiti i točku: promocija i zaštita mentalnog zdravlja djece, rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja i intervencija u školskoj sredini ( stvaranje individualnih, društvenih i okolinskih uvjeta koji su osnažujući i kao takvi omogućuju optimalno zdravlje i razvoj učenika odnosno osiguravanje dobrobiti i mentalnog zdravlja djece i učenika s teškoćama). Socijalni pedagog u okviru Pravilnika (24/15) usmjerava svoje djelovanje na učenike s rješenjem o primjerenom obliku školovanja u kojem je navedena skupina 6. orijentacijske liste vrste teškoća. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
206 | Anči Ritossa Blažević | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, svakako podržavam uključivanje učenika s teškoćama u redovitu nastavu, ali smatram da bi učitelji morali dobiti kontinuiranu stručnu podršku timova stručnjaka u smislu procjene, sastavljanja i izrade individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama jer su teškoće s kojima se susreću različite. Mišljenja sam da bi okvirne kurikulume trebao izrađivati stručni tim socijalne službe koji kontinuirano prati učenika, a isti bi stručni tim trebao biti podrška učitelju tijekom njegovoga rada s učenikom. Nažalost, u praksi svakodnevice, učitelj je prepušten samom sebi i svojoj nestručnoj, individualnoj prosudbi, dok stručna i svrsishodna potpora vrlo često izostaje i ovisi o samostalnom angažmanu koji se ne cijeni dovoljno, niti je za taj angažman učitelj primjereno plaćen. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
207 | Snježana Prusec-Kovačić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, dokument je vrlo jasno i precizno razrađen. Moje je mišljenje i prijedlog da se omogući učiteljima češća i kvalitetna edukacija o određenim vrstama teškoća na koja nailazimo u školi kod učenika. Također, stručna služba škole svakako bi trebala imati i psihologa . Suradnja stručne službe škole, razrednika, predmetnih učitelja i roditelja/staratelja učenika, od velike je važnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
208 | Ivana Bašić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Pri upisu učenika u 1.razred OŠ jako je važno dobiti informaciju iz dječjeg vrtića kojeg je dijete pohađalo kako bismo na vrijeme bili upoznati s eventualnim teškoćama. Prilikom izbora primjerenog oblika školovanja završnu riječ bi trebalo biti stručno povjerenstvo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
209 | Ivana Bašić | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Mišljenja sam da učenici koji imaju Rješenje o primjerenom programu školovanja iz osnovne škole prilikom upisa u srednju školu su dužni priložiti taj dokument jer roditelji često misle da njihova djeca mogu bez problema nastaviti po redovnom programu i nakon nekoga vremena dolazi do problema jer srednja škola nije na vrijeme upoznata s problemima. Rješenje bi trebalo biti vidljivo u sustavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
210 | Vera Ćuže-Abramović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, čini mi se da ste sve obuhvatili. Ali osobno smatram da bi bilo korisno organizirati seminare u školama gdje postoje učenici s poteškoćama. Prilično je zahtijevno ako će svaki nastavnik proučavati dokument pa ga onda primjenjivati u praksi. Teorija je jedno a praksa drugo, toga smo svi svjesni. Bilo bi dobro kada bi se konkretiziralo po predmetima i prema tipovima poteškoća s kojima se susrećemo. Mi konkretno imamo u školi gluhu djevojčicu. Izuzetno teško prati nastavu. Najviše poteškoća ima s jezicima, a prof. glazbenog ne zna što bi s njom radila niti kako bi je vrednovala. Ja konkretno u svom predmetu (likovna umjetnost) primijećujem da teško prati nastavu iako na svakom satu pripremam za nju posebne materijale. Bilo bi zgodno da u školama gdje postoje djeca s posebnim potrebama organiziraju se radionice za nastavnike. Isto tako mi koji imamo jedan sat tjedno nemamo previše prostora posvećivati se jednom učeniku na štetu ostatka razreda. Za takvu djecu trebalo bi organizirati dodatne individualizirane sate, ali i osloboditi ih onih sadržaja koji su im beskorisrni. I to bi trebao netko kompetetan procijeniti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
211 | Meri Matušan | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, dokument je vrlo detaljan i obrađuje gotovo sve aspekte u radu s učenicima s poteškoćama. Smatram da je, zbog specifičnosti i važnosti predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura potrebno pojedine dijelove dokumenta nadopuniti. Odnosi se to na: obavezu osiguravanja prostora za vježbanje, rekvizita prilagođenih bojom i težinom, načinima praćenja i vrednovanja rada učenika. Iako se iz mnogih dijelova predloženih Smjernica može izvući poveznica na tjelesnu i zdravstvenu kulturu vidim i da je dokument prvenstveno usmjeren na teoretske predmete. Mišljenja sam da mnogim učenicima s poteškoćama upravo ovaj predmet može povećati kvalitetu života i šanse za samostalno obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Stoga bi i veći naglasak u dokumentu smanjio broj učenika s poteškoćama koji su oslobođeni nastave tjelesne i zdravstvene kulture, a predmetni nastavnici bi imali konkretne upute u izradi kurikuluma i hrabrije bi se upuštali u rad s učenicima s poteškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
212 | Ana Marinić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smatram da bi se učitelji trebali dodatno educirati o poteškoćama učenika, a velikim problemom smatram i nepotpune stručne službe u školama; na primjer, u našoj je školi popriličan broj djece s rješenjem o poteškoći, a od stručne službe imamo samo pedagoga, iako nam nasušno trebaju i psiholog i defektolog. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
213 | HELGA DUKARIĆ DANGUBIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, dokument je dobro razrađen i pozitivno je da potiče dodatnu suradnju učitelja i stručne službe. Ipak u našem radu često nemamo dovoljno informacija o učenicima i njihovim specifičnostima jer nam ih stručna služba ne može dati radi povjerljivosti podataka učenika te onda izostaju i konkretne upute. Mišljenja sam da bi nam ti podaci trebali biti dostupni kako bi adekvatno planirali kurikulume za učenike s teškoćama. O ovim problemom se posebno susrećem u radu s učenicima u Dječjoj bolnici Kantrida (područna škola OŠ Kantrida). Samo planiranje ne bi trebalo biti ograničeno na mjesece . Mišljenja sam da bi trebalo planirati po temama. S obzirom na sve veći broj djece s poteškoćama izrada kurikuluma predstavlja i dodatno opterećenje za učitelje,a traži i obaveznu dodatnu i permenentnu edukaciju. Ovaj zahtjevan i odgovoran posao bi trebao biti i dodatno plaćen. U svakom slučaju napravljen je iskorak koji pozdravljam. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
214 | JELENA ČEKO | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smatram da dokument daje prilično jasne smjernice za planiranje i izradu kurikuluma. Također smatram da uz ovakav pisani dokument učitelji trebaju i dodatne edukacije te pomoć stručne službe u školama s obzirom na specifične poteškoće pojedinih učenika. Te su službe u školama dosta opterećene s obzirom na sve veći broj učenika kojima je pomoć potrebna pa bi valjalo razmisliti i o proširenju školske stručne službe kako bi se moglo kvalitetno planirati sa svim relevantnim stručnjacima. Osim planiranja, smatram da je potrebno ostvarivati kontinuiranu suradnji i održavati redovite sastanke kako bi se uskladilo i prilagodilo poučavanje svih učitelja koji predaju određenom učeniku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
215 | Sandra Podrug | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, dokument je vrlo jasno i precizno razrađen. Slažem se s kolegama koji smatraju da je učiteljima potrebna dodatna edukacija za određene vrste teškoća te cjelovitiji stručni timovi kao potpora u radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
216 | Branka Marcelić Panjak | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su detaljno opisane. S obzirom na sve veći broj učenika s raznim teškoćama , smatram da bi se učitelji trebali što bolje educirati o toj temi i surađivati redovito s edukacijskim rehabilitatorima u školi. Prije izrade samog kurikuluma za učenika s poteškoćama svaki bi učitelj trebao biti detaljno upoznat sa svakom teškoćom koju pojedino dijete ima. Još uvijek postoji problem u pojedinim školama što nedostaje logopeda, defektologa i psihologa, a oni su ipak najvažnija karika koja povezuje učitelje, djecu i njihove roditelje. Nadalje mislim da bi planiranje kurikuluma bilo bolje na mjesečnoj, a ne na polugodišnjoj i godišnjoj bazi s jasno razrađenim ishodima koje dijete treba usvojiti za taj mjesec. Na taj način će i roditelji imati bolji uvid u rad s njihovim djetetom, a i učitelj će se moći bolje i uspješnije nositi sa svakim izazovom u odgojno-obrazovnom procesu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
217 | Tatjana Kovačić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Pohvalila bih kako su razrađene smjernice za rad s učenicima s teškoćama u razvoju u inkluzivnom obrazovanju. Što je sa posebnim programima i školovanjem učenika s većim teškoćama u razvoju u školama koje rade isključivo po posebnom programu . Vrijede li ove smjernice i za njih? Nije li ih u tom kontekstu trebalo navesti? Nije li trebalo navesti mogućnost da učenik koji se školuje u inkluzivnom obrazovanju promjeni oblik školovanja i nastavi školovanje u školi koja radi po posebnom programu? U vezi s time, čitajući tekst u savjetovanju našla sam posebne programe samo na str 7. u obrazloženju što radi učitelj edukacijski rehabilitator....“izrađuje i provodi posebne programe uz individualizirane postupke i posebne programe za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke.“ No iz teksta se da zaključiti da se govori o učiteljima edukacijskim rehabilitatorima koji rade u redovnim školama po posebnom programu. Također na str 32. pod naslovom „Tko i kada izrađuje IK?“...uopće nema navedenog posebnog programa već samo redovni/kurikulum uz individualizirane postupke i redovan/kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. To je sve. Moje pitanje je da li se onda u posebnom programu treba izrađivati IK? Mišljenja sam da je potrebno uskladiti terminologiju vezanu uz stručnjake edukacijske rehabilitatore prema Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi gdje stoji u čl.2,st.2: „učitelji-stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila“ zamjenjuju se riječima:“učitelji edukatori rehabilitatori“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
218 | Željka Čikeš | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Programi se trebaju temeljiti na sposobnostima, vještinama, interesima i na jakim stranama učenika. Svrha učiteljeve kreativnosti je u samom procesu poučavanja kroz koji pruža podršku učenicima u učenju kako bi postigli rezultate. Učenici s teškoćama u razvoju se uključuju u redovan sustav ali primjereno njihovim sposobnostima iako dobar dio učenika nije u mogućnosti pratiti redovite školske programe te se u konačnici javljaju problemi, do koje mjere ide prilagodba redovite nastave? Kao što znamo cilj obrazovanja je osposobljavanje za samostalan život. Inkluzivnim pristupom u nastavi u škole je potrebno uključiti veći broj edukacijsko rehabilitacijskih stručnjaka. U sedmoj točki bi izbacila riječ optimalno (visoka) očekivanja primjerena njihovim sposobnostima, sklonostima i predznanjima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
219 | GORDANA MATOLEK VESELIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, priloženi dokument je koristan jer na jednom mjestu obuhvaća gotovo sve ključne smjernice za učitelje, stručne suradnike i ravnatelje za izradu individualiziranih kurikuluma. Do sada nismo imali ovako objedinjeni nacrt, nego se postupanje ili protokol određivao na razini škole ili eventualno na razini županijskih vijeća. Ovakvim bismo nacrtom na nacionalnoj razini postigli uujednačeno postupanje. Nažalost svaki prijedlog postupanja uvijek je ugrožen ljudskim faktorom. Bez obzira na to koliko škola ima stručnih suradnika, najvažnija je suradnja. Potrebno je dodatno naglasiti važnost timskog rada pri određivanju Sastavnica incijalne procjene odnosno određivanja obrazovnog statusa učenika. Bez obzira na to što učitelj prouči dokumentaciju djeteta i upoznat je s teškoćom, nemoguće je očekivati da samostalno izradi smjernice za procjenu. Suradnja se u manjim školama provodi jednostavnije, no u velikim školama s preko 1000 učenika i preko 80 učitelja, to je vrlo komplicirano. Pojedini učitelji imaju u odjeljenjima u kojima rade i do 50 učenika s redovitim programom uz individualizaciju postupaka ili s redovitim programom uz prilagodbu sadržaja i individualizaciju postupaka kao i učenika iz posebnih odgojno-obrazovnih skupina, primjerice na nastavi "odgojnih" predmeta. Predloženi obrasci su izvrsni, no ukoliko imate tako mnogo učenika, dokumentacija je preopsežna i zahtijeva previše vremena koje se može uložiti u konkretnu pripremu za neposredni rad s djecom. Također predlažem da se uvedu polugodišnji sastanci na kojima učitelji mogu dobiti povratnu informaciju od stručnih suradnika, na kojim područjima u neposrednom radu s učenicima s teškoćama uočavaju promjene, napredak ili stagnaciju, na osnovu kojih se može provesti reprogramiranje sadržaja ili oblika rada. Često učitelji nemaju povratnu informaciju, što se s učenicima radi i kako napreduju. Pritom su u pitanju ljudski faktor odnosno način suradnje. Možda bi se moglo ukazati nacrtom i na ovaj problem. Učitelji najčešće daju informacije o učenicima na razrednim vijećima, ali stručni suradnici, često zbog povjerljivosti podataka, ne daju konkretne smjernice učiteljima. Na taj način učenik može stagnirati u razvoju te mu individualizacija ne pomaže na najbolji mogući način. Stoga je potrebno naglasiti koliko sati neposrednoga rada stručni suradnici tjedno ili mjesečno trebaju provoditi s učenicima, kako bi se olakšala organizacija takvih sureta prema čemu bi se postigla ravnomjerna raspodjela vremena za sve učenike, naravo u skladu s teškoćom, jer za neke učenike individualni rad nije potreban osim s predmetnim učiteljem. Također bi bilo dobro dati preporuke ili smjernice kada se individualni rad s djecom s teškoćama provodi. Često se događa da učenici izostaju s prevelikog broja sati redovite nastave, jer su u stručnoj službi. Pouzdano znam da neke škole imaju fantastične rasporede individualnoga rada s djecom, pri čemu učenici ne gube redovite sate, što često može ometati kvalitetan napredak učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
220 | MIRJANA CAR STOJKOVIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Želim pohvaliti tim za izradu ovih Smjernica koje će nam olakšati snalaženje u radu s učenicima s teškoćama i usmjeriti nas na pravi put. Želim napomenuti da i ja imam učenika s autizmom i čitajući ove smjernice uvidjela sam detalje koje dobro radim , a i neke koje sam propustila. Učenik je inkluziran u redovnu razrednu nastavu. Osigurali smo mu okruženje s ravnopravnim uvjetima za učenje kako bi se smanjile prepreke i prevladale individualne razlike što se pokazalo dobrom odlukom jer do četvrtog razreda (kojeg trenutno pohađa) njegovi rezultati odgojno-obrazovnog procesa su vrlo uspješni. U njegovoj uspješnoj inkluziji je bila presudna uloga asistentice i ovdje želim naglasiti važnost i potrebu što više asistenata u nastavi. U ovim Smjernicama pohvaljujem ponuđeni konkretni primjer individualiziranog kurikuluma u kojem je zadani obrazac s potrebnim rubrikama te navedene konkretne prijedloge za prilagodbu u tim rubrikama. Za kraj, moj prijedlog je izrada i objava većeg broja nastavnih materijala na npr. Edutoriju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
221 | Jasmina Alilović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, ono što je najveći problem obrazovanja djece s poteškoćama je postupak stavljanja djeteta na program koji ponekad traje i cijelo polugodište. Potrebno ga je ubrzati, osigurati timove defektologa i psihologa koji će testirati djecu u kratkom roku, a ne da zbog odugovlačenja djeca bez programa padaju godinu. Također u cijeloj priči treba ograničiti ovlasti roditelja koji se teško mire s činjenicom da im dijete treba program i čija riječ je iznad riječi učitelja i stručnjaka te smatram da na taj način samo odmažu djeci još i više. Slično navedenom, nedavno smo imali slučaj da zbog odlaska defektologa iz SUVAG-a roditelj mora plaćati defektologa zbog ostvarivanja prava na pomoćnika u nastavi, pa kako nisu bili u mogućnosti, njihovo dijete će iduće godine biti uskraćeno pomoćnika. Ako ništa u školama treba osigurati materijalne stavke za navedeno, što nije velik novac. Izrada kurikuluma i rad s djecom s poteškoćama treba biti adekvatnije plaćen, učitelje stalno treba educirati, administrativno rasteretiti, a poraditi na izradi većeg broja nastavnih materijala, nešto slično Edutoriju. I jednako važno, mi smo škola s pedagogom na pola radnog vremena, što je nedovoljno. Potrebno je zaposliti više psihologa i defektologa po školama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
222 | Sonja Banić | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke | Smatram da je ovakav obrazac mjesečnog planiranja i praćenja rada s učenicima s teškoćama preopširan i nepotreban. Sadrži cijeli niz podataka koji se ionako upisuju negdje drugdje. Planirani ishodi pišu se u godišnjem izvedbenom kurikulumu. Aktivnosti učenika treba planirati u svakodnevnom radu. Znači, nije dovoljno da pripremim posebne aktivnosti, prilagodim zadatke, nastavne listiće i slično, nego to još moram i dodatno zapisati. Strategije podrške također mogu planirati u godišnjem kurikulumu. Ostvarenost ishoda piše se u e-dnevnik. Znači i to moram dodatno prepisivati u obrazac. Time se ovaj obrazac pretvara u dodatnu administraciju i nepotrebno uzima učitelju vrijeme i energiju, koju bi mogao puno bolje iskoristiti u za pripremu rada s učenicima. Također, predmeti uglavnom nemaju mjesečno planiranje, već se planira na razini teme ili nastavne cjeline, pa je ovakav zahtjev za mjesečnim planom neusklađen sa stvarnim potrebama i predstavlja dodatno opterećenje. Obrazac nikako ne bi smio biti mjesečni, već vezan na cjeline planirane u nastavi. Ovakav obrazac ni na koji način ne potiče kvalitetu rada s učenicima, već samo opterećuje nastavnike s dodatnom administracijom. Predlažem ukinuti obrazac. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
223 | Sonja Banić | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz individualizirane postupke | Nema potrebe da se u tablici navode svi zamišljeni postupci, pa onda označavaju kvačicom. Predlažem dodati tekst: Učitelj/nastavnik u ovaj obrazac navodi samo one (predložene ili dodane) individualizirane postupke koje će provoditi s učenikom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
224 | Sonja Banić | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Evaluacija individualiziranih kurikuluma | Smatram da roditelji/skrbnici nisu stručni da bi mogli sudjelovati u evaluaciji individualiziranog kurikuluma. Roditelji/skrbnici imaju subjektivnu sliku o učenicima i stoga ne mogu odlučivati o evaluaciji. Predlažem da se rečenica "U proces evaluacije može se uključiti i roditelj/skrbnik učenika, na vlastiti zahtjev ili na prijedlog nekog od stručnih suradnika škole, u opsegu primjerenom ulozi roditelja/skrbnika." izbaci . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
225 | Sonja Banić | KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK), Što učitelj/nastavnik priprema za primjenu individualiziranog kurikuluma? | U individualiziranom kurikulumu navedene su strategije podrške planirane za pojedinog učenika. Nemaju svi predmeti tematsko planiranje, i ne mogu se unaprijed isplanirati sve aktivnosti i strategije podrške. One se prilagođavaju i mijenjaju, zavisno o napretku pojedinog učenika. Predlažem izbaciti točku: "- priprema tematsko planiranje , a u dodatku za učenike za koje izrađuje individualizirani kurikulum navodi i opisuje sve aktivnosti te strategije podrške koje planira provoditi tijekom nastavnog procesa" | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
226 | MARIJANA ZAROŽINSKI | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, mislim da izrada na mjesečnoj bazi nije primjenjiva svima jednako. Ako su predmeti 1 sat tjedno ili 2 sata tjedno, u jednom mjesecu ne završi jedna tema. Mislim da bi trebali bazirati planiranje po temama, a ne po vremenu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
227 | Anita Medica | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Prijedlog je da Profesionalno usmjeravanje učenika koji imaju Rješenje o primjerenom programu školovanja u skladu s Pravilnikom (NN 67/14) bude obvezno, da učenici upisuju one programe obrazovanja za koje posjeduju stručno mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje. Unos Rješenja o primjerenom programu ubaciti u sustav NISpuSŠ. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
228 | PETRA MEĐIMOREC GRGURIĆ | Specifične uloge stručnih suradnika, Edukacijski rehabilitator: | Izostavljeni su učenici s oštećenjem sluha. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
229 | PETRA MEĐIMOREC GRGURIĆ | Koraci planiranja individualiziranog kurikuluma, 1. korak: POČETNA PROCJENA ODGOJNO-OBRAZOVNIH POTREBA UČENIKA | U odlomku „Sastavnice inicijalne procjene koju izrađuje učitelj/nastavnik“ – potrebno je naglasiti važnost timskog pristupa inicijalnoj procjeni u predmetnoj nastavi i srednjoj školi. Nema smisla niti realne mogućnosti u praksi da svaki učitelj / nastavnik procjenjuje sve navedene sastavnice. Timskom inicijalnom procjenom trebao bi koordinirati edukacijski rehabitator - stručni suradnik na razini škole ili stručnjak navedenog profila iz centra potpore. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
230 | PETRA MEĐIMOREC GRGURIĆ | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Kako prilagoditi vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedinom učeniku? | U odlomku koji navodi Prilagodbe metoda vrednovanja u praktičnom radu navedena je mogućnost opisa načina obavljanja zadatka umjesto izvođenja zadatka. Smatram, kako je ovo u potpunosti neprimjerena prilagodba. Koje su moguće posljedice navedenog? U krajnjem, karikiranom primjeru, učenik koji se obrazuje za strukovno zanimanje može završiti školu samo usmenim/pisanim opisivanjem praktične izvedbe radnih operacija svog zanimanja. U konačnici, kakve kompetencije takav učenik ima, kako bi zaista bio konkurentan u svijetu rada? Obzirom da radim u srednjoj strukovnoj školi, po ovom pitanju savjetovala sam se s članovima aktiva strukovnih nastavnika te su svi suglasni s prijedlogom da se ova prilagodba izbaci iz Smjernica. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
231 | PETRA MEĐIMOREC GRGURIĆ | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | - Učitelj u produženom stručnom postupku – socijalni pedagog – treba dodati da na tom radnom mjestu može raditi i edukacijski rehabilitator (dakle, socijalni pedagog ili edukacijski rehabilitator) - Učitelj edukacijski rehabilitator – potrebno je dodati i nastavnik edukacijski rehabilitator, obzirom da postoje i srednjoškolski posebni programi (TES) za pomoćna zanimanja u kojima nastavu održavaju i edukacijski rehabilitatori (dakle, učitelj/nastavnik edukacijski rehabilitator) - U odlomku koji pojašnjava ulogu učitelja/nastavnika edukacijskog rehabilitatora stoji kako on „izrađuje i provodi posebne programe“ - Posebni programi su propisani, ne izrađuje ih učitelj/nastavnik edukacijski rehabilitator, nego određuje potrebne prilagodbe za pojedinog učenika – individualizirane postupke, kako i stoji u samom nazivu primjerenog program odgoja i obrazovanja učenika, te ih provodi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
232 | PETRA MEĐIMOREC GRGURIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Predloženi dokument je koristan izvor informacija. Međutim, nije dovoljan kako bi se odgojno-obrazovni djelatnici osposobili za kvalitetan i primjeren rad s učenicima s teškoćama. S tim ciljem, neophodno je organizirati kontinuiranu stručnu podršku stručnjaka edukacijsko – rehabilitacijskog profila (kroz centre potpore, uz zapošljavanje stručnih suradnika pri školama u koje su uključeni učenici s teškoćama te sustavnu provedbu edukacije svih učitelja i nastavnika o specifičnostima odgojno-obrazovnog rada s učenicima s teškoćama). Smjernice previđaju stručnu potporu tima na razini škole i lokalne zajednice, kao uostalom i Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15), no u praksi to nije dovoljno zastupljeno, osobito u srednjem školstvu. Nejasno je je li predloženi dokument obvezujući ili informativan, što je radi daljnjih nedoumica u praksi, svakako potrebno naglasiti. Također, potrebno je usuglasiti ono što sadrže smjernice po pitanju vođenja IK-a s postojećim e-dnevnicima, kako bi se zaista i osiguralo administrativno rasterećenje po tom pitanju i sve potrebno o jednom učeniku nalazilo na jednom mjestu. Svakako je pohvalno što je naglašeno osiguranje stručne potpore roditeljima učenika s teškoćama, koja je danas zapostavljena, a svakako je neophodna. Nadam se kako će se i to sustavno organizirati. Osim navedenog, predloženi dokument je nepotpun i/ili nejasan u nekim djelovima: 1. Gotovo u cijelom dokumentu izostavljeni su učenici koji se obrazuju po posebnom programu uz individualizirane postupke i po posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke, dakle učenici s većim teškoćama u razvoju. Također nije pojašnjeno u kojem obliku je potrebno voditi individualizirani kurikulum u posebnim programima. 2. U poglavlju „Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu“: - Učitelj u produženom stručnom postupku – socijalni pedagog – treba dodati da na tom radnom mjestu može raditi i edukacijski rehabilitator (dakle, socijalni pedagog ili edukacijski rehabilitator) - Učitelj edukacijski rehabilitator – potrebno je dodati i nastavnik edukacijski rehabilitator, obzirom da postoje i srednjoškolski posebni programi (TES) za pomoćna zanimanja u kojima nastavu održavaju i edukacijski rehabilitatori (dakle, učitelj/nastavnik edukacijski rehabilitator) - U odlomku koji pojašnjava ulogu učitelja/nastavnika edukacijskog rehabilitatora stoji kako on „izrađuje i provodi posebne programe“ - Posebni programi su propisani, ne izrađuje ih učitelj/nastavnik edukacijski rehabilitator, nego određuje potrebne prilagodbe za pojedinog učenika – individualizirane postupke, kako i stoji u samom nazivu primjerenog program odgoja i obrazovanja učenika, te ih provodi. 3. U poglavlju „Vrste podrške i primjerenih oblika školovanja“ izostavljen je, kod mogućih primjerenih programa, posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada u individualizirane postupke. 4. Poglavlje „Koraci planiranja individualiziranog kurikuluma“ , odlomak „Sastavnice inicijalne procjene koju izrađuje učitelj/nastavnik“ – potrebno je naglasiti važnost timskog pristupa inicijalnoj procjeni u predmetnoj nastavi i srednjoj školi. Nema smisla niti realne mogućnosti u praksi da svaki učitelj / nastavnik procjenjuje sve navedene sastavnice. Timskom inicijalnom procjenom trebao bi koordinirati edukacijski rehabitator - stručni suradnik na razini škole ili stručnjak navedenog profila iz centra potpore. 5. U poglavlju „Kako prilagoditi vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedinom učeniku?“, u odlomku koji navodi Prilagodbe metoda vrednovanja u praktičnom radu navedena je mogućnost opisa načina obavljanja zadatka umjesto izvođenja zadatka. Smatram, kako je ovo u potpunosti neprimjerena prilagodba. Koje su moguće posljedice navedenog? U krajnjem, karikiranom primjeru, učenik koji se obrazuje za strukovno zanimanje može završiti školu samo usmenim/pisanim opisivanjem praktične izvedbe radnih operacija svog zanimanja. U konačnici, kakve kompetencije takav učenik ima, kako bi zaista bio konkurentan u svijetu rada? Obzirom da radim u srednjoj strukovnoj školi, po ovom pitanju savjetovala sam se s članovima aktiva strukovnih nastavnika te su svi suglasni s prijedlogom da se ova prilagodba izbaci iz Smjernica. S poštovanjem, Petra Međimorec Grgurić, edukacijski rehabilitator nastavnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
233 | Nela Sikirica | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, S obzirom kako je predloženo da učitelj sudjeluje s stručnim suradnicima u izradi individualiziranih materijala za učenje smatram kako je to neprimjereno opterećenje za učitelje koji u razredima imaju sve više učenika s različitim oblicima poteškoća koji često nisu ni evidentirani.Postoje stručnjaci koji su završili adekvatno obrazovanje i puno je primjerenije da oni to naprave kako bi integracija bila što bolja .Osim toga,potrebno je što više stručnih suradnika u školama kako bi na adekvatan način uputili nas učitelje i pomogli roditeljima i djeci. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
234 | IGOR ČIZMADIJA | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke | Poštovani, stvarno je detaljno je razrađen Obrazac individualiziranog kurikuluma za redoviti program/kurikulum. Treba razmisliti i uskladiti sve stvarne mogućnosti i potrebu za ispunjavnjem ovakvog detaljnog obrasca. Također treba razmisliti prije donošenja ovakvog Pravilnika o stvarnim mogućnostima njegove provedbe. Mene svakodnevno uče da cilj/ishod treba biti jasan, precizan, realan i mjerljiv. Isto prenosim na svoje učenike. Zamislimo situaciju učenika prvog razreda srednje strukovne škole u kojoj nastavnik struke procjenjuje nešto za učenika o kojem ništa ne zna. Ili tog učenika poznaje jedan mjesec. Uz to, struka je vrlo jasna i zahtjeva točno određene kompetencije. Pitam se, a to se po mom mišljenju trebaju pitati svi koji su pisali ovaj Pravilnik i Obrazac, posjeduju li nastavnici/učitelji kompetencije da ovakve stvari procjenjuju? Treba pogledati što su to nastavnici/učitelji završili i koje s kompetencije stekli svojim obrazovanjem i radom. Trebaju li se možda procjenom baviti neki drugi stručnjaci? Treba li se igdje zabilježiti da je netko struku završio po individualiziranom programu radi zaštite same struke? Postoje li stvarne mogućnosti donošenja procjene u razumnom roku koja je primjenjiva na svakog učenika individualno ili se procjena vrši prema ustaljenoj špranci? Vjerujem da se mnogi smatraju kompetentnima za sve. No, ne znaju svi ljudi sve. Nitko ne zna sve! Treba biti realan i umjeren. Forma ovog obrasca je odlična. No, jel ona zaista potrebna? Jel ona u stvarnim uvjetima primjenjiva? Jel primjenjiva na sve predmete/kurikulume? Po mom skromnom mišljenju sve što se radi treba biti primjenjivo. Kad učenik upiše primjerice srednju školu i zanimanje koje teško da će moći raditi kada izađe iz sustava obrazovanja, smatram da je sustav zakazao upravo zbog ovakvih formulara i Pravilnika koji moraju biti doneseni. Fokus nastavnicima/učiteljima trebaju biti sva djeca, jer ta djeca bi kasnije trebala postati samostalni ljudi i u životu bi trebali moći samostalno obavljati svakodnevne zadatke i živjeti život. Nije li to bit obrazovanja ili sam u krivu? Sustav treba biti podrška nastavnicima, a ne opterećenje. Toliko od mene. Zahvaljujem se na mogućnosti sudjelovanja u e-Savjetovanju. Nadam se da će netko pročitati moje skromno mišljenje. Srdačno pozdravljam sve autore Pravilnika i sudionike ovog e-Savjetovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
235 | KRUNOSLAV KOVAČEVIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Nacrt Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama je kvalitetno i detaljno izrađen. Sa takovim smjernicama mogu se složiti, ali se bojim tumaranja u provođenju koja traju već godinama te neugodnosti koje nastaju zbog različitih očekivanja primjene individualiziranih kurikuluma.U posljednjih nekoliko godina broj učenika s prilagodbom ili individualizacijom je u porastu, a pomoć koju smo do sada imali od stručnih suradnika nije dovoljna.U praksi je najčešći slučaj deficita stručnih suradnika te je neophodno u školama zaposliti više stručnog kadra- socijalnih pedagoga i edukacijskih rehabilitatora.No, problem je što naše matično Ministarstvo najčešće nikako ne daje suglasnost za zapošljavanje novih stručnih suradnika u školama. Rad s učenicima s individualiziranim pristupom zahtjeva također pripremu učitelja, ali se financijski ne vrednuje. Rad s učenikom s prilagođenim programom vrednuje se oko 3,50kn netto po satu. Zar je to motivirajuće? Da li će nastavnici, bez obzira na ljubav prema svom poslu i silnim entuzijazmom popunjavati svu tu silnu bespotrebnu administraciju? I na kraju mi nastavnici nismo dovoljno educirani i teško nam je bez stručnjaka baš uvijek rješavati ovakve probleme.Stroga je neophodno omogućiti nastavnicima kontinuiranu i kvalitetnu stručnu edukaciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
236 | ANITA KRAJAČ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Poštovani, podržavam nacrt smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Radim u srednjoj strukovnoj školi i vidljivo je da iz godine u godinu sve više učenika dolazi sa teškoćama, a nastavnici nisu dovoljno educirani o tome, prepušteni su stručnim službama i najviše je snalaženje na njima samima. Sviđa mi se što u našoj školi imamo puno edukacija na tu temu, no u razredu je nastavnik taj koji sve to treba uskladiti. Nadam se da će nam kroz godine smjernice pomoći pri planiranju i izradi individualiziranih kurikuluma. Smatram da je uz stručnu službu (psiholog, socijalni pedagog...), potrebno uključiti vanjske suradnike... | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
237 | Anita Čupić | Specifične uloge stručnih suradnika, Knjižničar: | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su detaljno i temeljito razrađene. Podržavam aktivniju ulogu knjižničara u korelaciji nastavnih predmeta i u povezivanju nastavnih sadržaja s knjižnicom. Knjižnica bi trebala biti multimedijalno središte škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
238 | Slađana Jančić | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Strategije podrške za usvajanje primjerenih ponašanja | Poštovani, smatram da su strategije dobro razrađene, ali da iste nisu dovoljno vrednovane i plaćene za naš trud. Takve djece je sve više po razrednim odjelima i koristeći sve strategije treba nam puno vremena i ne uspijemo se u razredu dovoljno posvetiti i ostalima i bez uvrede ali u tom slučaju pate i darovita djeca kojima je predosadno na nastavi. Ukoliko bi se više vrednovao rad nastavnika u izradi kurikuluma i razradi strategija sa takvom djecom i nastavnici bi bili više motivirani. Lp Slađana Jančić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
239 | nike ljubimir | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Evaluacija individualiziranih kurikuluma | "Individualizirani kurikulum može se mijenjati ako učenik ne uspijeva usvojiti očekivane odgojno-obrazovne ishode ili ako učitelj/nastavnik uoči da učenik može usvojiti ishode više razine od planiranih." Trebalo bi glasiti: " Individualizirani kurikulum..........od planiranih, ili/pa i ukinuti Rješenje o potrebi individualiziranog pristupa ako se vrednovanjem učinkovitosti individualiziranog poučavanja temeljenog na Rješenju utvrdi da učenik može ostvariti ishode redovnog kurikuluma." Objašnjenje: Česte su situacije pri prelazu iz osnovne u srednju školu -najčešće u strukovnu trogodišnju školu - s učenicima koji "donesu" iz osnovne škole Rješenje o potrebi individualnog poučavanja , pa se jednostavno linearno nastavlja s primjenom individualizirane nastave, iako je očito - što je razvidno iz komentara svih participirajućih nastavnika koji čine razredna vijeća - da posebna individualizacija nije potrebna jer u takvim odjeljenjima nastavnici moraju u svakom slučaju maksimalno individualizirati način poučavanja kako bi ostvarili ishod na razini "dobar". Također bi bilo neophodno vremenski ograničiti , tj. propisati redovito , npr. godišnje revidiranje jednom izdatog Rješenja, budući da se u praksi susrećemo s Rješenjima starim i više godina koja nisu stvarni odraz dosegnute razine učenikovog razvoja, osobito njegovih generičkih sposobnosti ( odgovornosti, samostalnosti,samoinicijativnosti, komunikacije i suradnje). Pa bi prijedlog novog teksta mogao glasiti: "Na završetku svake slijedeće godine obrazovanja potrebno je izvršiti reviziju izdanog Rješenja i utvrditi u kojoj mjeri je još potrebna individualizirana podrška ili ju je potrebno revidirati ili pak ukinuti Rješenje i uključiti učenika u redovni kurikulum. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
240 | INES BOHAČEK | Specifične uloge stručnih suradnika, Edukacijski rehabilitator: | Mišljenja sam da među navedenim edukacijskim rehabilitatorima nedostaje kineziterapeut - stručnjak za učenike s tjelesnim oštećenjima koji bi u timu s kineziologom izrađivali kvalitetan plan i program rada - vezano za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
241 | Nataša Strugar | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice su jasne i razrađene, ali ne radimo svi u istim uvjetima. U našoj školi ne postoji adekvatna stručna služba (logoped, psiholog, defektolog) zbog određenih zakonskih odredbi. Rješavanje problema s učenicima koji imaju poteškoće ostvaruje u suradnji s pedagoginjom koja radi na pola radnog vremena i ravnateljicom. Pojedini roditelji često zanemaruju dijete i ne surađuju kao ni učenicima koji ne nose pribor i odbijaju suradnju. Isto tako mislim da su rješenja o postupanju s djecom koja imaju poteškoće zastarjela jer ih donosi u 1.razredu osnovne škole pa u tako velikom vremenskom razdoblju, kada dijete upiše srednju školu, nemamo uvid u njegov razvoj, moguće napredovanje ili ne napredovanje. Mi nastavnici nismo dovoljno educirani i teško nam je bez stručnjaka baš uvijek rješavati ovakve probleme. Srdačan pozdrav. Nataša Strugar | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
242 | Mirela Bedeniković Lež | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice su dobro i detaljno razrađene no mnoštvo je tu drugih problema. Svake godine sve je više učenika s prilagođenim i individualiziranim programima u prevelikim razrednim odjelima pa im se učitelji ne mogu kvalitetno posvetiti. Stručnih suradnika je, s obzirom na broj učenika s poteškoćama, premalo. Naravno, odluku o tome hoće li uopće i koliko stručnih suradnika biti odobreno školi zaposliti, donose službenici u MZOSu koji nemaju veze s praksom. Administracija je priča za sebe. Do ove godine smo u e dnevniku imali vrlo sličnu formu koja se predlaže u ovom dokumentu. Zatim je ove godine, iz tko zna čijih pobuda, uslijedila promjena zvana "sloboda" učitelja s obrascem koji si nismo znali objasniti niti zaključiti što bismo u njemu trebali pisati. Očito je netko uvidio da je to unijelo nered pa se vraćamo na staro. Učitelji su uglavnom prepušteni sami sebi. Trebala bi postojati suradnja učitelja sa stručnom službom no upitno je koliko ona na terenu zaista i postoji. Zatim, postoji pitanje koje mene uvijek muči. Usprkos svim edukacijama, postoji čitav spektar poteškoća o kojima nas nitko nikada nije educirao. Zašto se od učitelja traži da bude učitelj, to je ono za što se školovao, ali i pedagog, logoped, defektolog, psiholog koji će u datom trenutku pravilno prilagoditi sadržaj i pristup učeniku? Često ne znam je li dobro to što radim. Samo pretpostavljam. Puno puta povjerenstvo za upis učenika u 1. razred zaključi da dijete nije zrelo. Povjerenstvo čini nekoliko visokoobrazovanih i sustavu obrazovanja bliskih osoba. Ipak, roditelj je taj koji donosi konačnu odluku. Dakle, riječ roditelja je iznad riječi stručnjaka. Onda bi trebalo ukinuti sva ta silna povjerenstva jer bespotrebno trošimo nečije vrijeme i trud i prepustiti sve roditeljima. Oni su za sve kompetentni. Koliko samo energije izgubimo nagaovarajući roditelje da odvedu dijete na pregled i pomognu mu. I zadnje, ali ne i najmanje važno, je financijska nadoknada za rad. Rad s učenicima s individualiziranim pristupom zahtjeva također pripremu učitelja, ali se financijski ne vrednuje. Rad s učenikom s prilagođenim programom vreduje se oko 3,50kn netto po satu. Zar zaista netko misli da je to motivirajuće i da će učitelji, bez obzira na ljubav prema svom poslu i humanost, redovito i s voljom popunjavati svu tu silnu administraciju, a kamoli za te novce kvalitetno prilagođavati postupke na satu uz ostalih 20tak i više učenika u razredu od kojih mnogi imaju probleme, ali nisu stručno niti papirnato prepoznati ili dijagnosticirani? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
243 | Gabriela Dundara | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smatram da su smjernice dobro razrađene. Kao nastavnica u strukovnoj školi primjetila sam da je najveća odgovornost na samim nastavnicima koji često nisu dovoljno educirani i kompetentni za rad s učenicima s teškoćama.Smatram da je nužno omogućiti nastavnicima kontinuiranu edukaciju kao i podršku stručnih suradnika kojih u školama nema dovoljno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
244 | Danijela Klajn | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama je dokument koji je nužan i potrebit u radu s učenicima. U svom radu dosta se susrećem sa situacijama kada moram prilagoditi sadržaje učenicima te pristupiti individualizirano. Iako sam u 3. desetljeću radnoga staža često sama nailazim na upite poput „Jesam li jasna učeniku s teškoćama te je li prilagodba prema njemu smislena i kvalitetna?“. Nedostaje mi sadržajna, primjerima konkretizirana edukacija (posebice za učenike na početku školovanja). Webinari koji su trenutno dostupni na EMI ne nude primjere rada s učenicima s teškoćama (nisam naišla). Timska suradnja u kolektivu vrlo je bitna čak bih rekla i vremenski (periodično) obvezujuća za sve učitelje koji rade s učenicima s teškoćama i stručne suradnike škole. Pisana prilagodba ne bi trebala biti samo djelo razrednog ili predmetnog učitelja i kao takva ostati na papiru bez periodične timske korekcije i valorizacije. Da bi primjena pisanih Smjernica bila kvalitetna treba se u obzir uzeti veći angažman pojedinog učitelja. Otvorena i iskrena, redovita komunikacija stručnjaka škole (mogućnosti) s roditeljima učenika s teškoćama (očekivanja) osnažila bi cjelokupni odgojno-obrazovni proces, ali i društveni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
245 | IVANA LOVREK | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice su vrlo jasno i koncizno objašnjene. Međutim, problematika je u stručnom timu koji se spominje vrlo često, a njega najčešće čini sam pedagog. Ne razumijem zašto Ministarstvo uporno tako teško ili najčešće nikako ne daje odobrenje za zapošljavanje novih stručnih suradnika u školama. Primjer je škola u kojoj radim, koja uporno 5 godina za redom ima uvjete za još jednog stručnog suradnika (prema Državnom pedagoškom standardu), ali isto tako konstantno dobiva odbijenice od nadležnog Ministarstva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
246 | Ivona Trtanj Šneler | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Broj učenika s prilagodbom ili individualizacijom je u porastu, a pomoć koju smo do sada imali od stručnih suradnika nije dovoljna. Točnije, ona je preopćenita.U praksi se najčešće susrećemo s manjkom stručnih suradnika- zato smatram da je neophodno u školama zaposliti više educiranog kadra. Treba zaposliti defektologa, socijalnih pedagoga i psihologa u svakoj školi. Također, smatram da se treba smanjiti broj učenika u razredu ukoliko imaju u odjelu učenika s posebnim potrebama. Veliki dio vremena učitelj u razrednom odjelu posvećuje radu s takvim učenicima te ostali učenici ne mogu doći do izražaja. Također, treba promijeniti visinu plaćanja rada učitelja koji rade u Posebnim razrednim odjelima u redovnoj školi jer iako imaju do 8 učenika ali rade u kombiniranim odjelima i različitim teškoćama: učenicima s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, učenicima s kroničnim bolestima, učenicima s dvostrukim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, učenicima s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima, te sve više učenicima iz autističnog spektra...- rad s takvom djecom uključuje ogromne dodatne pripreme i prilagodbu materijala,metoda, aktivnosti i udio u plaći bi trebao biti veći. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
247 | Martina Sesar | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, u uvodnom dijelu navedenih smjernica kod odlomka "Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja" potrebno je na neki način definirati i uvrstiti da učenik koji nije imao nikakvo riješenje tijekom srednjoškolskog obrazovanja isto ne može tražiti za polaganje državne mature.To nam se u praksi događa i potrebno je to definirati i upoznati učenike i roditelje na početku obrazovanja.Naravno da se određene poteškoće mogu dogoditi tijekom određenog životnog razdoblja,ali ne mogu se dogoditi dva ili tri mjeseca baš prije polaganja državne mature. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
248 | Fani Vidović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su detaljno i jasno razrađene. Poglavlje Uloga sudionika odgojno-obrazovnog procesa i mogućnosti podrške je također detaljno napisana, međutim u školama kronično nedostaju logopedi, socijalni pedagozi i edukatori rehabilitatori. U dosadašnjem radu susretala sam se s s učenicima s različitim teškoćama za koje nisam dovoljno educirana. Stoga su nam potrebne edukacije kako bi bili učinkovitiji. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
249 | Nada Kegalj | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Mišljenja sam da bi se kod upisa učenika s teškoćama u srednju školu, najelegantnije riješilo kroz aplikaciju NISPUSŠ-a, (upisi.hr) u kojoj bi osnovnoškolsko povjerenstvo moglo dodati oznaku da se učenik školuje prema Rješenju o primjerenom obliku školovanja. Time bi srednjoškolsko povjerenstvo imalo uvid o učeniku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
250 | TATJANA KOVČE | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Proces određenog primjerenog oblika školovanja je dobro postavljen, ali na kraju unatoč preporukama struke i svih učitelja u učiteljskom vijeću završna riječ daje se roditelju koji može odbiti sve preporuke. Trebalo bi ipak prednost dati struci i na neki način zakonski obavezati roditelje da poslušaju struku. Naravno da im se može dati prilika da se žale na odluku stručnog povjerenstva u školi, te da konačnu odluku donese nezavisno stručno povjerenstvo. Posebno se to tiče učenika koji bi se trebali školovati u posebnim uvjetima, naročito ako uopće nemaju razvijene vještine čitanja ni pisanja niti na najnižoj razini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
251 | Mirjana Novak | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke | Kao i većina kolega, osvrćem se na Obrazac individualiziranog kurikuluma za redoviti program/kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke jer smatram da je preopširan. Smatram nepotrebnom administracijom i opterećenjem ispisivati ono što se još negdje ponovo piše, npr. aktivnost učenika i strategije podrške u dnevnoj pripremi, a ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda u rubrici bilješke u e-imeniku. Obrasce treba maksimalno pojednostaviti, bolje da učitelji vrijeme koje potroše na to, troše na stvarnu pomoć i prilagodbu. Radeći godinama u školi, vidim kako neki kolege sve to u papirnatom obliku u tablicama lijepo oblikuju, a u stvarnosti slabo mare za to i obrnuto. Ako želimo da nam učenik stvarno bude u fokusu, rasteretimo učitelje forma i formalnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
252 | Linda Jurkić | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Mislim da se posljednjih godina sve češće događa da roditelji djece s manjim poteškoćama u razvoju, ne prihvaćaju mišljenje upisnog stručnog povjerenstva škole i da unatoč njihovom prijedlogu za odgodom upisa, to ne urade ( bez obzira na svu dostupnu popratnu dokumentaciju) te na taj način stvaraju još veće poteškoće djetetu. Isto tako, tijekom osmogodišnjeg školovanja, ako je dijete savladavalo gradivo po posebnom programu, svakako bi se to trebalo nastaviti i u srednjoj školi jer takva djeca u pravilu, ako ne nastave raditi po posebnom programu, vrlo često ponavljaju prvi razred. Često roditelji ne prikažu pravo stanje niti dostave potrebnu dokumentaciju srednjoj školi pa je odabrana škola često djetetu preteška. Zato je važna komunikacija između roditelja te stručnih službi između osnovne i srednje škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
253 | LIDIJA POCRNIĆ | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Načelo univerzalnog dizajna za učenje u planiranju i realizaciji nastave | "Tek tada je moguće odrediti i prilagoditi razinu od koje učitelj polazi u poučavanju, a učenici u učenju , kao i strategije (metode, aktivnosti, okruženje, sredstva i pomagala) koje će se pritom koristiti." Nastavnici i učitelji u redovnoj nastavi nemaju kompetencije samostalno određivati metode, aktivnosti, okruženje, sredstva i pomagala za učenike s teškoćama, ovdje treba naglasiti obaveznu suradnju s defektolozima i rehabilitatorima koji će to osmisliti izvan ustanove i dati konkretne upute učiteljima. Učenici s teškoćama koji imaju prilagođeni program većinom su uključeni u još neke ustanove i prije početka redovnog školovanja kroz vježbe i specijalističke preglede, fizijatra, logopeda, neuropedijatra, otorinolaringologa, psihologa. Uključeni su u razne terapije, psihoterapije, logoterapije, radne terapije, fizikalne terapije i sl. Treba pojačati suradnju s ustanovama kaošto su Goljak, Suvag i sl. Inkluzija je prisutna, a u većini slučajeva je prisutna u inertnom redovnom sustavu. Naslov " Načelo univerzalnog dizajna za učenje u planiranju i realizaciji nastave" možda nije najprikladniji jer riječ "univerzalno" ne ide ruku pod ruku niti među učenicima istih dijagnoza, a kamoli različitih. Svako dijete s teškoćama je potpuno različito od drugog. Velike su oscilacije kod svakog pojedinog učenika s teškoćama u razvoju, zato smatram da riječ univerzalno ne može biti uvrštena. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
254 | LIDIJA POCRNIĆ | KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK), Tko i kada izrađuje individualizirani kurikulum? | Nejasno je navedeno : "Za učenike koji se školuju prema redovitom programu / kurikulumu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke , uz godišnji izvedbeni kurikulum učitelji/nastavnici izrađuju individualizirani kurikulum u skladu s praćenjem napretka učenika na temelju učenikovih „ jakih strana” i odgojno-obrazovnih potreba te drugih okolnosti iz učenikova okruženja." Radi li se o godišnjem izvedbenom kurikulumu ( prilagođenom) ? Piše, učitelji/ nastavnici izrađuju individualizirani kurikulum. Godišnji? Kod učenika koji imaju određene dijagnoze i teškoće ne može se predvidjeti niti približno njihov kognitivni, psihološki, motorički i emocionalni razvoj na tako dugi period kao što je nastavna godina. Učenici imaju nagle skokove u razvoju u određenom periodu kao i vrijeme duge stagnacije. Smatram da se tu treba ostati i koncizno navesti da se individualizirani postupci i kurikulum uz prilagodbu sadržaja rade i dalje na mjesečnoj razini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
255 | LIDIJA POCRNIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smatram da je sve to dobro razrađeno kroz sadržaj smjernica, ali da treba kontrolirati i nadzirati taj rad i smjernice na terenu u vidu češćih nadzora budući mnogi djelatnici površno odrađuju taj posao. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
256 | Nikolina Ćurković | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Iz gotovo dvadesetogodišnjeg iskustva smatram da je jako teško izraditi individualizirani kurikulum iz Engleskoga jezika za učenike s teškoćama. Jedan od razloga je što je strani jezik specifičan u načinu na koji se uči, a osim toga često je odgovornost izrade istog samo na nastavniku jer naši stručni suradnici ne poznaju dovoljno jezik da bi mogli s nama odrediti kurikulum. Uz to, nama samima je teško uočiti i dijagnosticirati pravi problem jer ne možemo razlučiti radi li se samo o neredovitom učenju kod djeteta ili zaista nekoj poteškoći (primjer kod pisanja, čitanja novih i nepoznatih riječi). Stoga smatram da bismo trebali drugačiju dijagnostiku za strane jezike koja bi nam onda oakšala izradu individualiziranog kurikula za djecu s teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
257 | ante antić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Pohvaljujem stručnjake koji su radili na Smjernicama. Iscrpne su i jasne. Još samo osigurati materijalne uvjete i "imamo inkluziju". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
258 | SILVANA VUČAK GRÜNBAUM | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Smatram izuzetno važnim informirati učitelje o djetetovoj psihofizičkoj spremnosti prilikom upisa u 1. razred. Dati mu uvid u svu dokumentaciju (liječničke nalaze) koju roditelji posjeduju. Vrlo često dobijemo dijete u razred sa šturim uputama bez liječničke dokumentacije ( roditelji ju ne žele dati) , a od nas se očekuje da prilagodimo postupke, metode , uvjete , oblike rada i sl. Pravilnikom bi trebalo obvezati stručne suradnike da bar jednom tjedno takvu djecu uzmu k sebi kako bi procijenili u kojoj mjeri je dijete napredovalo ili ne i dati učiteljima jasne upute za rad. Ovako se učitelji vrlo često sami snalaze, lutaju i pokušavaju pomoći djetetu kako znaju . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
259 | Iva Hundak | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Kao nastavnik u strukovnoj školi smatram da smjernice za izradu kurikuluma u realnosti neće pomoći nikome dok god imamo situaciju da je u razredu od 26 učenika 5 učenika s prilagođenim programom i 7 s individualiziranim. Na taj broj učenika s teškoćama tek je jedan pomoćnik u nastavi. Nema tog nastavnika koji će uspjeti provesti svoj savjesno napravljeni kurikulum u takvom razredu. Prvenstveno bi trebalo promijeniti način na koji Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi svoje profesionalno usmjeravanje jer se događa da upućuje učenike u programe koje oni fizički ne mogu raditi. Zatim bi trebalo promijeniti sustav upisa i onemogućiti da se tako velik broj učenika s teškoćama upiše u isti razred jer je u takvim uvjetima nemoguće raditi sa svakim učenikom na način na koji je njemu potrebno. Najzad, valjalo bi omogućiti pravovremenu podršku stručne službe jer većina škola i dalje nema dovoljan broj stručnih suradnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
260 | ANTONIO ŠARIN | Specifične uloge stručnih suradnika, Socijalni pedagog: | Smatram da bi socijalni pedagog osim savjetodavnog rada s učiteljima/nastavnicima trebao biti konkretnije uključen/a u izdradu samih nastavnih materijala prilagođenog svakom pojedinom učeniku, s obzirom na stručni uvid u njegove sposobnosti. Time bi se sam postupak prilagodbe nastavnih sadržaja, ali i izrade pojedinih alata i osmišljavanja aktivnosti puno bolje usmjerio na konkretnog učenika i njegove potrebe/sposobnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
261 | VESNA STUNKOVIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Smjernica su vrlo detaljno razrađene i svakom nastavniku koji radi u takvim odjeljenjima bit će od velike koristi i pomoći. Međutim, većina škola nema sve navedene stručne suradnike ( edukacijski rehabilitator, logoped, socijalni pedagog, pedagog i/ili psiholog) ili nastavnik nema uvid u cjelokupnu dokumentaciju učenika prilikom prelaska učenika iz osnovne u srednju školu vezane za njegove poteškoće. Naglasila bih vrlo važnu ulogu pomoćnika u nastavi koji, prema mojem iskustvu, ponekad nisu dovoljno educirani jer su u praksi to najčešće osobe različitih zanimanja koje nemaju posao i tu su privremeno do pronalaska posla. Isto tako treba biti vrlo oprezan kod dodjeljivanja pomoćnika u nastavi učeniku i uzeti u obzir i specifičnost škole . U strukovnim školama postoje odjeljenja za učenike s teškoćama , koji se školuju za pomoćna zanimanja i u razredu je ponekad samo 5 do 6 učenika + pomoćnik u nastavi , a s druge strane imamo redovan razred u kojem je par učenika s individualiziranim programom bez pomoćnika u nastavi. Slažem se s kolegama koji su naglasili da su potrebne kontinuirane edukacije , ali i naglasila da bi ih možda trebalo biti više u matičnoj školi kako bi se obradila konkretna problematika te škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
262 | SUZANA ANIĆ-ANTIĆ | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Kako prilagoditi vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedinom učeniku? | Nadodala bih da je pri izradi zadataka za vježbu ili ispitnih zadataka potrebno, gdje god je to moguće, dati primjer riješenog zadatka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
263 | Dijana Šutak | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Smatram da su smjernice poprilično jasno razrađene. Do sada sam se susretala s raznim učenicima s teškoćama, a nisam dovoljno educirana za rad s njima. Stoga bi bile potrebne brojne edukacije za naš učitelje kako bi nam rad s takvim učenicima bilo lakši. Edukacije koje postoje često se preklapaju s redovnom nastavom ili se dodatno plaćaju, a broj mjesta je ograničen. Isto tako, nužno je izraditi prateće udžbenike za učenike s teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
264 | Mira Racić | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Prije svega, smatram da je neophodno educirati nastavnike za rad s učenicima s poteškoćama, a zatim svakom učeniku s poteškoćama osigurati asistenta u nastavi. Isto tako, potrebno je učiteljima ponuditi više materijala i veći izbor materijala za rad s učenicima, a s obzirom na njihove poteškoće. Učenicima s poteškoćama osigurati primjerene udžbenike i radne bilježnice kao i lektirna djela (ulomke ili u cijelosti) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
265 | Mirta Lulić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice su jasno razrađene. Imam u razredu slijepu učenicu i smatram da nisam dovoljno educirana za rad s takvim učenicima. Osigurati više stručnog usavršavanja za sve učitelje koji rade u tim razredima, a naravno i manji broj učenika u razredu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
266 | Martina Mikšić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice u ovom dokumentu su jasne i razrađene. Smatram da treba osigurati veću podršku učiteljima kroz različite oblike stručnog usavršavanja. U školama treba povećati broj stručnih suradnika, osobito edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
267 | MATEJA JURJAKO | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke | Poštovani, Imam primjedbu na opširnost Tablice 1. (Obrazac individualiziranog kurikuluma za redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke). Ovakva tablica je do nedavno već postojala te je od školske godine 2019./2020. konačno izbačena iz eDnevnika (u dijelu planiranja IOOP-a) kao dio najave rasterećenja učitelja vezanih uz kurikularnu reformu. Učiteljica sam matematike u osnovnoj školi već 14 godina te u razredima oduvijek imam 1-2, a ponekad i više učenika koji se školuju uz prilagodbu sadržaja ponajviše jer su u našoj školi u Cresu u inkluziji štićenici Odgojnog doma u Cresu. Također imamo formiran i poseban razredni odjel. Trenutno imam 7 učenika unutar tri programa (5., 7. i 8. razredi) te za svih redovito vodim svu dokumentaciju koja se od mene očekuje. Napopunjavala sam se ovakvih i sličnih tablica sve ove godine i potrošila sate i sate vremena kojeg sam mogla utrošiti na pripremu kvalitetnih materijala za pomoć u učenju ovim učenicima. Individualizirani kurikulum i ova tablica svakako trebaju postojati, ali u reduciranom obliku koji je svrhovit, koji daje jasan okvir i informaciju učeniku, roditelju, stručnom suradniku i predmetnom učitelju, lišen ponavljajućih podataka koji oduzimaju dragocjeno vrijeme učitelju koji ga piše i provodi, a koji se mogu pronaći u drugim dokumentima. Tablica treba imati, kako je već i navedeno, razrađene očekivane odgojno-obrazovne ishode jednake ishodima redovnog kurikuluma s naglaskom na dijelove koji su prilagođeni. Obzirom da su učenici u inkluziji i da se potiče stvaranje aktivnosti u razredu u kojima i ti učenici mogu sudjelovati (kao što je navedeno na početku ovog dokumenta) onda oni u realnosti nužno prate nastavnu jedinicu kao ostali učenici. Stupac Aktivnosti učenika treba izbaciti. Ako su ishodi razrađeni, onda unutar planiranja redovnog sata za ostale učenike učitelj planira i aktivnosti za prilagodbu u svrhu postizanja tih ishoda te nastoji gdje god je to moguće uključiti učenika s prilagodbom u redovne aktivnosti. Ne vidim realnu potrebu za rad učitelja da uz ishode te aktivnosti budu detaljno razrađene u individualiziranom kurikulumu. Usporedite u vašem primjeru tablice stupce Ishodi i Aktivnosti te uočite ponavljanje: Ishodi – čitati brojeve do 100, brojati do 100, pisanje brojevne riječi zadanog broja…; Aktivnosti – brojenje predmeta iz neposredne stvarnosti, čitanje brojeva u tekstualnim zadatcima, pisanje u bilježnici, brojanje…Uostalom, učitelj u razredu provodi puno više aktivnosti nego li ih navede, ili ih provede drugačije negoli planirano, a ponekad niti ne provede jer ta djeca na nastavu dolaze u različitim psihofizičkim stanjima u kojima treba aktivnosti prilagođavati na trenutnoj bazi. Kako roditelj/odgajatelj ili stručni suradnik može pratiti aktivnosti učenika? Iz učeničke bilježnice, radnog udžbenika, domaće zadaće, bilješki u eDnevniku, individualnim razgovorima i sl. Stupac Strategije podrške također treba izbaciti. Strategije su nužne, ali ne uz svaki ishod ili u svakom mjesecu/temi već jednokratno na početku/kraju dokumenta. Dijete koje treba sjediti bliže učitelju, kojemu treba stalno usmjeravanje na zadatke, kontrola, pomoć pri čitanju, pisanju, držanju geometrijskog pribora, manipuliranju objektima i sl. ta pomoć treba cijelu godinu, a ne svaki mjesec iznova. Ovaj stupac se u realnosti popunjava copy-paste metodom. Naravno da će u nekim temama biti specifične strategije, ali sve to je u okviru dnevnih priprema. Strategije koje mi primjenjujemo u datom trenutku ne ovise o nikakvoj tablici. Stupac Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda također treba izbaciti ili reducirati na tvrdnju Ostvareno/Nije ostvareno. Naime u eDnevniku vodimo sve relevantne bilješke kao i kod drugih učenika te one daju pravovremenu informaciju svim sudionicima obrazovnog procesa. Zaključujem, individualizirani kurikulum mora biti svrhovit, služiti kao smjernica u planiranju nastave učitelju, dati konkretnu informaciju o planu poučavanja i razvoju djeteta roditelju i stručnim suradnicima, a ne treba biti sam sebi svrha gdje će se unedogled navoditi informacije koje su dostupne i na druge načine (plan bilježnice učenika, bilješke u eDnevniku, GiK itd.). Nadam se da ćete u vidu rasterećenja administracije uvažiti primjedbe s terena od nas koji svakodnevno radimo s tim učenicima i provodimo strategije poučavanja izvan svih već priloženih strategija, a sve u cilju razvoja djeteta. Zahvaljujem na pažnji uz srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
268 | Marijana Mikulandra | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su vrlo detaljno izrađene i kao takve će biti velika pomoć učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima. Naglasak je, naravno, na pružanju maksimalne podrške učenicima s teškoćama, a to je nešto što svi mi, koji se u svom svakodnevnom radu susrećemo s različitim oblicima teškoća učenika, uvažavamo, a metode rada mijenjamo i prilagođavamo svakodnevno, ponaosob i uvijek na korist učenika, a dodala bih ponekad i unatoč roditeljima. Ono što me brine je što se, izuzev ovog papirnatog pokrića, ne govori o podršci učiteljima u tom procesu razvoja kompetencija za rad s učenicima s teškoćama. Stručnih suradnika ima premalo, a edukacijskih rehabilitatora i logopeda u školama (profila stručnjaka koji su nam najpotrebniji u ovom slučaju) ima na kapaljku. Kvalitetnih edukacija na ovu temu ima premalo, a zadnju na kojoj sam bila sam platila sama. Ministarstvo nam vrlo velikodušno isplaćuje 3,83 kn (brutto) po satu pripreme za jednog takvog učenika. Za učenike koji imaju samo individualizirane postupke, bez prilagodbe sadržaja, ne plaća ništa iako ovaj dokument predviđa i posebne pripreme s takvim učenicima, a često su i potrebne. Izradu individualiziranih kurikuluma za jedne i druge ne plaća ništa, to sve valjda spada u ostale poslove. Ukratko, najveća odgovornost je opet na učiteljima/nastavnicima, a usudila bih se reći da je to najčešće i jedina podrška koju imaju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
269 | Jasmina Dželadinov Milošević | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su detaljno i kvalitetno razrađene. Poglavlje Uloga sudionika odgojno -obrazovnog procesa i mogućnosti podrške kvalitetno je napisana, ali u stvarnosti školama nedostaju specifični stručni suradnici ( logopedi, soc.pedagozi i edukatori rehabilitatori). Učitelji su prisiljeni sami pisati individualizirane kurikulume za učenike s teškoćama. Često učitelji nemaju pristup liječničkoj dokumentaciji. Roditelji često ne prihvaćaju mišljenje o predloženom načinu školovanja svoga djeteta. Iz iskustva znam da ukoliko postoji potreba uključivanja vanjskih stručnjaka u pružanje podrške učeniku te škola zatraži pomoć, dugo se čeka na istu. U poglavlju Vrste podrške i primjerenih oblika školovanja detaljno su razrađen oblici podrške kao i individualizacija učenja i poučavanja. Novost je razrada individualiziranih pristupu učenju i poučavanju s pogledom na vještine i sposobnosti učenika. Pohvalno je što su ponuđene ICT-AAC aplikacije koje omogućuju lakše snalaženje učitelju u svom radu. Koraci izrade i primjene individualiziranog kurikuluma (ik) su temeljito objašnjeni, a prilagodbe vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja učenja i poučavanja će svakako olakšati pisanje individualiziranih kurikuluma. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
270 | Biserka Vojnović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama nužne su kao i edukacije nastavnika i pomoćnika u nastavi kako bi rad s učenicima bio kvalitetniji. Za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda nužni su i udžbenici kao i dodatna odgojno-obrazovna podrška za učenje u školi i učeničkim domovima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
271 | Gorana Babić | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Specifične uloge stručnih suradnika | Radi što preciznijeg utvrđivanja potreba djece s posebnim potrebama kao i njihovog kvalitetnijeg praćenja u vidu praćenja njihova napretka NUŽNO je povećati upisne kvote za defektologe, logopede, psihologe i socijalne pedagoge o čemu se govori više godina, a još se nije realiziralo. U malim školama (do 150 učenika) nužno je imati i psihologa i pedagoga i logopeda na puno, a defektologa na pola radnog vremena, a u većim školama nakon 150. učenika na svakog 100.učenika računati pola radnog vremena i pedagogu i psihologu. U svakom gradu ili županiji trebalo bi osnovati stručni tim koji će povezati i poboljšati komunikaciju službi od predškolskih ustanova, razredne, predmetne nastave te srednjih škola. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
272 | Đurđica Petrović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su potrebne i vrlo su temeljito i detaljno razrađene. One zahtijevaju jake stručne timove u školi koji će pomoći učiteljima u radu s učenicima. Treba i dalje raditi na edukaciji učitelja za ovakve opsežne aktivnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
273 | Irena Rupić Pietri | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama vrlo su detaljno izrađene i svakako će pomoći svim odgojno obrazovnim djelatnicima pri izradi individualiziranih kurikuluma. Ono što neće biti riješeno, što i dalje ostaje kao veliki problem je manjak stručno pedagoške službe u svim odgojno obrazovnim ustanovama i ne komunikaciji istih. Rješenje je vrlo jednostavno. Povećati upisne kvote za defektologe, logopede, psihologe i socijalne pedagoge o čemu se govori više od 10-tak godina. U svakom gradu ili županiji trebalo bi osnovati stručni tim koji će povezati i poboljšati komunikaciju službi od predškolskih ustanova, razredne, predmetne nastave te srednjih škola. Stručni tim bi zajedno s stručnim službama u odgojno obrazovnim ustanovama detektirao djecu s „poteškoćama“, od vrtićke dobi do osnovne škole i pratio njihov napredak. Zatim bi učenike profesionalno usmjerili na pohađanje one srednje škole koju bi s najmanje poteškoća mogli završiti. Stručne službe pomagale bi roditeljima, odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u izradi inicijalne procjene učenika, samoj izradi individualiziranih kurikuluma te ciljanoj edukaciji odgojno obrazovnih djelatnika i samih roditelja. Znači, djecu treba registrirati i sustavno pratiti, nadograđivati metode rada, dijeliti podatke s odgajateljima, učiteljima, nastavnicima u cilju sustavne pomoći učenicima s poteškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
274 | Sanja Sruk | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Podržavam integraciju učenika s teškoćama u redovnu nastavu. Smatram da je potrebno izraditi udžbenike i druge nastavne materijale za slijepe i slabovidne učenike koji se školuju zajedno s učenicima normalnog vida. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
275 | Amela Ojdanić | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Uzevši u obzir sve što bi učitelj trebao napraviti po pitanju individualiziranih kurikuluma, ne mogu se oteti dojmu da bi učitelj trebao biti neki superjunak s nadnaravnim moćima i znanjima. Kad učenik s teškoćama krene u proces dijagnostike, onda se njime bave stručnjaci različitih profila, i naravno, s takvim učenikom se radi jedan na jedan, ali u razredu se od učitelja očekuje da bude stručnjak za sve vrste poteškoća i da sa svakim takvim učenikom, a često i s više njih istovremeno, radi stručno i predano, ne zanemarujući ostatak razreda. Na papiru lijepo zvuči, u praksi neizvedivo, čak i da postoji učitelj – stručnjak za sve poteškoće. Dok god ne budemo imali timove stručnjaka u svakoj školi i dok svaki učenik s individualiziranim kurikulumom ne bude imao svog asistenta, učitelji će morati podnijeti najveći teret jer za bolja rješenje treba puno više novaca. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
276 | DRAGICA LAĆA ŠULJAK | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Ovaj dokument je svakako velika pomoć i korak naprijed za učitelje ,roditelje i stručne suradnike. Sve su smjernice potpuno jasne , definirane, dobro razrađene. Međutim, sve je veći broj učenika u razredu s teškoćama, uz ostale prosječne i nadarene učenike učitelj im se ne stigne svima posvetiti u dovoljnoj mjeri. Potrebno je obratiti posebnu pažnju i na ostale učenike u razredima koji isto tako zaslužuju pažnju. Rad s učenicima s poteškoćama bio bi kvalitetniji kada bi imali veći broj stručnih suradnika i educirane pomoćnike u nastavi. Često se susrećemo s roditeljima koji ne dozvoljavaju pristup svim informacijama o teškoćama učenika kao i sa situacijama da roditelj odbija određeni oblik školovanja koje predloži stručna služba i tako dijete ostane zakinuto. Nadam se da se primjena ovog dokumenta neće svesti na ispunjavanje još nekoliko u nizu obrazaca i izvješća koje svakog dana moramo sve više popunjavati, već da ćemo metode i postupke rada dobiti od stručne službe i primjenjivati ih u radu tijekom cijele školske godine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
277 | Danica Barišić | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke | Smatram da je Obrazac individualiziranog kurikuluma za redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke (tablica 1) preopširan. Popunjavanje ovakvih tablica uglavnom je čista administracija i formalnost koja može poslužiti za primjer izreci "papir trpi sve". Rad s učenicima kojima je potrebna prilagodba u različitim RO i različitim uvjetima rada je nešto posve drugo. Npr., tema/domene nalaze se u GIKu, a ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda najbolje bi bilo pisati u e-dnevnik. Predajem predmet koji je u rasporedu učenika svega jednom tjedno što znači da učenike vidim svega tri-četiri puta mjesečno i ne vidim svrhu pisanja opširnih mjesečnih tablica. Odgovoran učitelj odgovorno će pristupiti svakom učeniku kojem je potrebna individualizacija na način da učenik postigne dobar rezultat i razvija samopouzdanje kroz konkretan rad na nastavi, ali uz konkretnu podršku i timski rad stručnih suradnika i roditelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
278 | Danica Barišić | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Suradnja s roditeljima/skrbnicima | Prava i obveze roditelja/skrbnika ovdje su jasno i detaljno navedene, ali smatram da je neophodno definirati postupke u slučaju kada roditelj/skrbnik ne ispunjava svoje obveze. Nažalost često smo svjedoci situacija kada roditelj ne prihvaća mišljenje učitelja i/ili stručnih suradnika škole te odbija postupiti prema predloženim uputama i potražiti pomoć stručnjaka ili odvesti dijete na daljnje preglede. Također, roditelji vrlo često krše obvezu praćenja napretka djeteta i održavanja redovite komunikacije s razrednikom, članovima RV i stručnim suradnicima škole. Nažalost vrlo često dolaze u školu tek po pozivu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
279 | Jasna Pastuović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama jasno su i detaljno napisane. Sigurno će biti od velike pomoći u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Iz godine u godinu u prve razrede osnovne škole upisuje se sve veći broj učenika s teškoćama. I kada se nekoliko učenika s različitim teškoćama nađe u istom razrednom odjelu, učitelj nema vremena pružiti primjerenu podršku svakom učeniku. Smatram da bi kvalitetniji timski rad svih članova stručne službe škole olakšao rad učitelju pri planiranju procesa učenja i poučavanja učenika s teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
280 | Goran Topalović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Potrebno je dodati obvezu izrade "završnog izvješća" u 8. razredu, o provedenim individualiziranim kurikulumima za učenika s teškoćama od 1. do 8. razreda osnovne škole. U istom trebaju biti dane preporuke za nastavak obrazovanja (suradnja s HZZ) uz izbor pogodnih zanimanja. Isto izvješće treba biti dostupno kroz sustav e-matice, kako bi se nastavila kvalitetna i kontinuirana podrška učeniku s teškoćama u srednjoj školi. Time će nastavnici u srednjoj školi kvalitetnije pomoći učeniku da ostvari ishode učenja u određenom zanimanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
281 | Sandra Lacić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za izradu kurikuluma dobro su napisane, razrađene su i jasne. Ali, nisam sigurna koliko ih je moguće integrirati u učionice. Broj učenika s prilagodbom ili individualizacijom je u porastu, a pomoć koju smo do sada imali od stručnih suradnika nije dovoljna. Točnije, ona je preopćenita. Stručni suradnici bi nam trebali dati smjernice kako raditi s pojedinim učenikom ovisno o poteškoći koju ima. Kako bi nastavnici mogli pružiti kvalitetnu podršku svim učenicima kojima je podrška potrebna, nužno je nastavnicima osigurati i stručna usavršavanja za stjecanje kompetencija pri čemu prednost dajem radionicama gdje bi se radilo konkretno na temama pojedinog predmeta ili područja. Rad s učenicima s poteškoćama bio bi kvalitetniji kada bi imali educirane pomoćnike u nastavi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
282 | Jasmina Tešija | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Praćenje i uočavanje mogućih odstupanja u psihofizičkom razvoju, ponašanju i/ili životnim okolnostima učenika, njihove odgojno-obrazovne potrebe, postignuća, uratke i ponašanje u školskom kontekstu, to vrlo lijepo zvuči, ali i zahtijeva jako puno potrebenih znanja, vještina, vremena od strane nastavnika koji nisu educirani za takve poslove. Tako da se za takve situacije uvelike ukazuje potreba za stručnim suradnikom koji bi o tome vodio brigu i bio pomoć i učeniku i nastavniku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
283 | Gordana Radić Labinjan | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Smatram da bi svaki učenik s teškoćama trebao imati svojevrsnog mentora (NE razrednika), koji bi bio upućen u medicinsku dokumentaciju o učeniku (koju nažalost roditelji često odbijaju dati na uvid). Osoba koja bi za to bila zadužena trebala bi pomoći nastavnicima u praćenju takvog učenika. Nastavnici nemaju dovoljno edukacije u medicinskom ( ni psihološko-psihijatrijskom) smislu da bi mogli samostalno tumačiti pojedine dijagnoze učenika navedene u Rješenjima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
284 | Jasmina Tešija | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | U potpunosti se slažem s Vama, poštovana Gorana Babić. Često se dešava da djeca koja su pohađala osnovnu školu po prilagođenom programu upisuju srednju školu bez priložene dokumentacije. A kada se i detektira i ako, tu se javlja veliki problem kod stručnih, strukovnih predmeta, koju i na kakav način izvršiti prilagodbu programa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
285 | Ivana Svjetličić | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi | Svaka osnovna škola trebala bi uz stručnog suradnika pedagoga, imati stručnog suradnika psihologa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
286 | Alma Šuto | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Slažem se sa kolegicom Romanom Rusek, te nakon četvrt stoljetnog radnog iskustva smatram kako se bez dovoljnog broja stručnih osoba u školama koji će se ozbiljno baviti učenicima koji trebaju pomoć nikakav pravilnik neće riješiti nagomilane probleme. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
287 | Alma Šuto | UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje | U potpunosti se slažem sa kolegicom Valentinom Pajdaković, jer smatram da postojeća praksa u školama je veoma često samo inkluzija na papiru. Učenici koji rade po redovitim programima uz prilagodbu sadržaja i individualiziranim postupcima trebaju veću pomoć stručnjaka, a učitelji i nastavnici često nemaju niti dovoljno znanja ni vremena uz sve ostale učenike od onih sa teškoćama u svladavanju nastavnih sadržaja do darovitih učenika. Isto tako smatram kako bih naš sustav konačno trebao posvetiti više pozornosti darovitim učenicima koji su također često zanemareni, te mnogu odgojno-obrazovni djelatnici s njima rade volonterski. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
288 | Gorana Babić | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Pri prelasku učenika iz osmog razreda u srednju školu treba onemogućiti roditeljima da djecu koja su pohađala osnovnu školu po prilagođenom programu upisuju u srednju školu bez priložene dokumentacije tj. upisuju ih kao redovne učenike. Učenici koji imaju Rješenje o primjerenom programu školovanja iz osnovne škole prilikom upisa u srednju školu stoga bi trebali biti obavezni priložiti taj dokument. Učenik bi se smio upisati samo u neki od programa ponuđenih na profesionalnom usmjeravanju, a rješenja o prilagodbi bi trebala biti odmah dostupna SŠ, a ne da ovise o roditeljima koji često ta rješenja ne donesu. U slučajevima kad roditelji prešute i kriju dokumentaciju, nastavnici u srednjoj školi dobivaju jako malo informacija o posebnostima učenika te samim time i o potrebnim oblicima podrške koja onda izostaje i rezultira time da učenik najčešće upiše školu koja je za njega preteška i stvara mu frustracije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
289 | Gorana Babić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama dokument je koji je bio neophodan svima nama koji radimo s takvim učenicima. Smjernice su potpuno jasne ,definirane, sveobuhvatne i dodatno razrađene. Uloga i zadatci svakog sudionika u napredovanju i radu učenika s teškoćama su dobro definirani. Inkluzivni odgoj i obrazovanje potrebno je podići na višu razinu što zahtijeva i veći broj stručnjaka u školama koji će raditi s manjim skupinama djece te učiteljima biti dostupni u svakom trenutku. Smatram da predmetni nastavnici nisu educirani za izradu individualiziranih materijala te bi ih trebali izrađivati u suradnji i uz pomoć stručnih suradnika.U praksi se najčešće susrećemo s manjkom stručnih suradnika- zato smatram da je neophodno u školama zaposliti više educiranog kadra. Treba zaposliti više defektologa, socijalnih pedagoga i psihologa- smanjiti prag broja učenika za zaposliti jednog stručnog suradnika. Malo je škola koje imaju kompletne stručne timove (psiholog, defektolog, logoped, pedagog). U tim rijetkim školama dijete mogu primiti jednom ili dvaput tjedno što je nedovoljno za kvalitetan napredak takvog djeteta. Također, potrebno je precizirati koji su to faktori darovitosti, educirati nastavno osoblje, ali ne na način da se za učitelje organizira par predavanja, već ciklus edukacija nakon kojih će učitelji znati kako prepoznati darovitog učenika i omogućiti mu razvoj u skladu s njegovim mogućnostima. Također, smatram da se treba smanjiti broj učenika u razredu ukoliko imaju u odjelu učenika s posebnim potrebama, ali na način da se takav učenik broji kao 3 ili 4 učenika umjesto kao 2 što je trenutna praksa. Veliki dio vremena učitelj u razrednom odjeli posvećuje radu s takvim učenicima te ostali učenici ne mogu doći do izražaja. Također, treba promijeniti visinu plaćanja rada učitelja koji rade s učenicima s teškoćama- rad s takvom djecom uključuje dodatnu pripremu i prilagodbu materijala i udio u plaći bi trebao biti veći. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
290 | Elvira Špelić Vidović | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | "Pri završetku osmog razreda osnovne škole članovi stručne službe škole uključuju učenike koji iskažu potrebu, a obavezno učenike s teškoćama, u profesionalno usmjeravanje u skladu s Pravilnikom"- ovo će se moći postići nakon što se počne primjenjivati zajednički upisnik školskih ustanova u elektroničkom obliku e-matici jer tada roditelji neće moći zaobilazi pravila i djecu po prilagođenom programu upisivati u četverogodišnja zanimanja i time oduzimati mjesta učenicima koji bi tu školu završili i radili u struci. Jako mi je drago što se je krenulo sa ovim smjernicama za izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama, jer ovo će nama, učiteljima, biti od znatne pomoći jer ima sve više učenika s teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
291 | IVANA RUŽMAN FALETAR | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika u nastavi | Radim u kombiniranom razrednom odjeljenju u kojem je učenik s više oštećenja ( vid, lokomotorni sustav, ...) te je s njim od početka 1. razreda asistentica. Njena prisutnost u učionici olakšava funkcioniranje prvo učeniku, a potom i učiteljici da odgojno- obrazovni proces "teče" bez većih poteškoća i ometanja. Trenutno je učenik 3. razreda i nakon tri godine mijenja mu se asistentica jer dobiva zaposlenje u struci ( medicinskoj). Slažem se da su uloge pomoćnika u nastavi kompleksnije i raznovrsnije nego što je navedeno u Pravilnicima stoga treba pristupiti njihovom ozbiljnijem i dugotrajnijem obrazovanju te jasnije određivanje i definiranje položaja u odgojno-obrazovnom sustavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
292 | Mauro Maretić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su neophodno potrebne za rad u strukovnim školama školama. Za sada s većinom djece s s teškoćama uspješno radilo. problem nastaje kod težih slučajeva (djece s težim emocionalnim, socijalnim i intelektualnim teškoćama). Nastavnici strukovnih predmeta nisu educirani za taj način rada, a mišljenja sam da se nekakvim kratkim, a samim tim i nekvalitetnim seminarima ne može postići željeni cilj. Zato smatram da je neophodno u školama zaposliti educirani kadar ki+oji može biti kvalitetnija spona između nastavnika i učenika. S poštovanjem Mauro Maretić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
293 | Sunčica Križan-Kadi | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Načelo univerzalnog dizajna za učenje u planiranju i realizaciji nastave | "Uzimajući u obzir raznolikost u mogućnostima i načinima učenja učenika nekog razrednog odjela, učitelj/nastavnik kreira nastavni proces koristeći različita vizualna didaktička sredstava, auditivne didaktičke tehnike, kinestetičke didaktičke metode, oblike izražavanja i metode motiviranja učenika na aktivno sudjelovanje u učenju i poučavanju. Kad god je moguće, priprema zadatke različite razine složenosti i različite nastavne aktivnosti te učenicima nudi mogućnost izbora." Odgovornost za kreiranje nastavnog procesa za učenike s teškoćama ne može biti samo na učitelju. Valja nadodati da je obveza stručnog suradnika defektologa /psihologa da zajedno s predmetnim učiteljem sudjeluje u kreiranju nastavnog procesa za učenike s teškoćama savjetima, metodama, strategijama poučavanja sukladno specifičnim poteškoćama tih učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
294 | Branka Burazer | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama hvale je vrijedan dokument koji u svojim segmentima i formulacijama pogoduje pomalo svima uključenima u rad sa učenicima sa primjerenim oblicima obrazovanja. Odrednice se ipak u nekim dijelovima čine poopćene i imliciraju daljnje korake operacionalizacije koje, u školama koje nisu dobro popraćene stručnim timovima, odrađuju sami učitelji osuđeni na svoju dobru volju i intuiciju. Za početak, ovo je izvrsna platforma za postupanja koja slijede... Lijepi Vam Pozdrav! Branka Burazer | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
295 | VANJA MARKOVIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Iz nekog je razloga pod točkom 10. prikazan detaljno samo (rjeđi) slučaj kad učenik treba preći iz programa manje zahtjevnosti u program veće zahtjevnosti, a nije prikazan puno češći slučaj kada učeniku treba omogućiti nastavak obrazovanja u primjerenom programu jer mu je trenutni program obrazovanja prezahtjevan. Upravo potonje je situacija koja se često događa u školama i koja bi trebala biti predviđena Smjernicama da bi one ostvarile svoju svrhu. Također, ne slažem se s konstatacijom da ako učenik usvaja planirane odgojno-obrazovne ishode treba pokrenuti postupak promjene oblika školovanja. Ukoliko učenik usvaja planirane ishode, to znači da je primjereni program/kurikulum za učenika dobro određen i izrađen. Slažem se i pozdravljam uputu da se odgovarajuća odgojno-obrazovna podrška počinje pružati odmah, a ne od dana donošenja Rješenja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
296 | VANJA MARKOVIĆ | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Strategije podrške za usvajanje primjerenih ponašanja | Pozdravljam uvođenje funkcionalne analize ponašanja kao strategije. Možda bi bilo korisno u ovom dijelu naglasiti ulogu učitelja/nastavnika kao stručnjaka koji najviše vremena provodi u neposrednom radu s učenikom, kako bi se izbjegla moguća pretpostavka da ovo praćenje trebaju vršiti isključivo stručni suradnici. Stručni suradnik na nastavi, među ostalim, svakako nije „diskretno i kontinuirano praćenje“ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
297 | VANJA MARKOVIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, VRSTE PODRŠKE I PRIMJERENIH OBLIKA ŠKOLOVANJA | U nabrajanju oblika podrške nije naveden posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
298 | VANJA MARKOVIĆ | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Suradnja s roditeljima/skrbnicima | U dijelu koji nabraja podršku vanjskih stručnjaka, nisu predviđeni Centri potpore predviđeni čl. 22. Pravilnika o OŠ i SŠ odgoju i obrazovanju učenika s TUR (samo su spomenuti u prethodnom pasusu). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
299 | VANJA MARKOVIĆ | Specifične uloge stručnih suradnika, Logoped: | U dijelu uloga logopeda spominju se specifične teškoće u učenju, dok je u pojmovniku naveden specifični poremećaj učenja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
300 | VANJA MARKOVIĆ | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu | Uključivanje učenika s TUR u primjereni program školovanja ne smije se nazivati „isključivanje“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
301 | VANJA MARKOVIĆ | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Načelo univerzalnog dizajna za učenje u planiranju i realizaciji nastave | „Učenici koji nisu dovoljno usvojili odgojno-obrazovne ishode iz prethodne školske godine“ je preširoko postavljen izraz. Moguće je da se radi o učeniku koji zbog svojih osobitosti ne može dovoljno usvojiti ishode određenog programa već je potrebno uključiti ga u neki drugi program obrazovanja, dok ovako postavljena uputa ne upućuje na to već za učenike koji Zbog svojih razvojnih osobitosti nisu dovoljno usvojili odgojno-obrazovne ishode iz prethodne godine nalaže isključivo individualizaciju i prilagodbu. Na taj način onemogućujemo učeniku da ostvari pravo na odgoj i obrazovanje u primjerenom programu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
302 | VANJA MARKOVIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, UVOD | Inkluzivni odgoj i obrazovanje: spominje se termin „redovni sustav“ koji nije definiran pojmovnikom a potencijalno je zbunjujuć . Naime, često sintagma „redovni sustav“ isključuje ustanove koje osiguravaju posebne uvjete odgoja i obrazovanja. Takva percepcija ne postoji samo kolokvijalno, već se koristi čak i u komunikacijama iz MZO (podjela na „redovni“ i „posebni“ sustav). Kako Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ne spominje „redovni sustav“ a smatram da su ustanove koje osiguravaju posebne uvjete odgoja i obrazovanja također dio redovnog sustava odgoja i obrazovanja, a ne nekakvog alternativnog sustava, a posebni su programi koji se u njima mogu provoditi. napominjem da se u ustanovama koje osiguravaju posebne uvjete odgoja i obrazovanja mogu provoditi i redoviti programi, što dodatno dovodi u pitanje korištenje pojma „redovni sustav“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
303 | Ismeta Čerkez | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Kako prilagoditi vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedinom učeniku? | Učenici mogu biti oslobođeni nastave tjelesne i zdravstvene kulture: 1.) tijekom cijele školske godine 2.) dijelomično - tijekom cijele škoske godine (oslobođeni npr. skokova, trčanja, bacanja i sl.) 3.) oslobođeni nastave tjelesne i zdravstvene kulture tijekom određenog razdoblja U procesu oslobađanja (br. 3) pojavljuje se problem vrednovanja učenika. Kako vrednovati učenika koji je vježbao samo u rujnu i ima jednu ocjenu, a nakon toga je osolbođen nastave do kraja školske godine? Kako tom učeniku dati zaključnu ocjenu i je li Riješenje o oslobođenju Upravni postupak i treba li se njemu zaljučiti ocjena ili u svjedodžbe navodimo oslobođen? Kako postupiti u obrnutom slučaju kada ne vježba i ne sudjeluje u nastavi u prvom polugodištu, a dio drugog nije oslobođen? Tjelesna i zdrvstvena kultura je izostavljena iz ovih smjernica, a ishodi kurikuluma ovog predmeta su obrazovni, zdravstveni, socijani i društveni. Upravo zbog utjecaja na zdravlje učenika, potrebne su nadogradnje ovih Smjenica kako bi učitelji razredne nastave i kineziolozi mogli imati uvid u zdravstveno i motoričko stanje učenika i kako bi dobili smjernice za rad s učenicima s teškoćama u razvoju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
304 | Ismeta Čerkez | KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK), Koraci planiranja individualiziranog kurikuluma | Kako napraviti inicijalnu procjenu za učenika koji je u kolicima, a traži se inkluzivni pristup u predmetu tjelesne i zdrvstvene kulture? Koje ishode očekivati provođenjem dva sata tjedno tjelesne i zdavstvene kulture, gdje ne postoji mogućnost individualnog pristupa učeniku (još ih je 20-tak u razredu)? Koje strategije podrške primijeniti? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
305 | Ismeta Čerkez | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Kineziolozi moraju biti dio stručnog tima škole i institucija nadležnih za školstvo za postupke i donošenje Riješenja za učenike s teškoćama u ravoju u predmetu tjelesne i zdravstvene kulture. U Riješenjima koje škole dobivaju predmeti se navode i dijele na "odgojne i obrazovne". To je nezakonito i nije utemeljeno niti po jednom pravilniku jer ne postoje odgojni i obrazovni predmeti! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
306 | Ismeta Čerkez | VRSTE PODRŠKE I PRIMJERENIH OBLIKA ŠKOLOVANJA, Individualizirani pristup učenju i poučavanju s pogledom na vještine i sposobnosti učenika | Nigdje se ne navode motoričke i funcionalne sposobnosti učenika. Te sposobnosti su sastavnica praćenja, vrednovanja i razvoja kod učenika u premetu tjelesne i zdrvstvene kulture. Zar je moguće da to nigdje nije ni spomenuto? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
307 | Ismeta Čerkez | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Pomagala i prilagodba materijala | Za učenike s teškoćama u razvoju (motoričke,organske) za predmet tjelesne i zdravstvene kulture nama navedenih pomagala, rekvizita... | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
308 | Javorka Milković | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Suradnja s roditeljima/skrbnicima | "- podijeliti sve relevantne informacije koje će doprinijeti osobnoj dobrobiti djeteta/učenika i njegovu uspjehu u odgoju i obrazovanju, uključujući podatke o dosadašnjem razvoju i napredovanju te svu postojeću dokumentaciju" - koje su točno relevantne informacije koje je roditelj dužan podijeliti? Ako je riječ o medicinskim stanjima koja su kontraindikacija za neke aktivnosti u školi, to roditelj nije dužan podijeliti sa Školom. Ako podijeli sa školskim liječnikom/liječnicom, taj član/članica Pojerenstva NE SMIJE te informacije podijeliti sa Školom, pa čak niti s ostalim članovima/članicama Povjerenstva. Dakle, ostaje na dobroj volji roditelja koji time što ne daje informacije zapravo postupa u skladu sa svojim i djetetovim pravima. Jedino što školski liječnik smije/mora učiniti je napisati koje su kontraindikacije za nastavu TZK, a to se zapravo svodi na ispunjavanja odavno zastarjelog obrasca koji ne daje nikakve informacije i potpuno je neusklađen s Kurikulom TZK. "- pružati djetetu/učeniku podršku u usvajanju individualiziranog kurikuluma u opsegu koji je primjeren ulozi roditelja/skrbnika" - na koji način je to obveza roditelja koji jest brižan, ali ne može i ne zna ispuniti ovu obvezu osim plaćanjem instrukcija koje opterećuju često oskudan obiteljski budžet. To je najčešće problem roditelja učenika koji se školuju po redovitom programu uz individualizirane postupke (bez prilagodbe sadržaja). Da bi ovo bila roditeljska obveza, mora obavezno postojati i mogućnost za njene besplatno ispunjavanje, a takva mogućnost najčešće ne postoji. " Ukoliko postoji potreba uključivanja vanjskih stručnjaka u pružanje podrške učeniku, škola može zatražiti pomoć: ● liječnika školske medicine (član stručnog povjerenstva škole) ● mobilnih timova ● Centra za socijalnu skrb ● liječnika specijalista za zdravstvene teškoće ● Ministarstva znanosti i obrazovanja ● Agencije za odgoj i obrazovanje ● Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ● ostalih stručnjaka izvan školskog sustava." - na koji način ovo ulazi u obveze i odgoornosti roditelja? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
309 | Ismeta Čerkez | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Poučavanje | Kako učitelj tjelesne i zdrvstven kultura treba/mora poučavati i provoditi aktivnosti s učenikom koji ima teškoće u razvoju (organske, tjelesne), koji ne može samostalno niti hodati (nije u kolicima), a istovremeno provoditi nastavni proces s ostalim učenicima? Jesu kineziolozi i učiteljice razredne nastave dovoljno educirane i kompetetne izvoditi specifične vježbe za učenika koji ne može samostalno izvesti motoričku aktivnost, a pri tom ne možemo dobiti niti uvid u dijagnozu učenika? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
310 | Ismeta Čerkez | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Motivacija | Potrebno je dodati posebnu pozornost i cijeli jedan članak o motivaciji za učenike s tjelesnim ošećenjima i provođenju nastave tjelesne i zdravstvene kulture. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
311 | Ismeta Čerkez | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Emocije | Učitelji/nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture i razredne nastave pri izrade inicijane procjene, planova, strategija podrške, provođenju nastavnog procea...MORAJU znati dijagnozu učenika. Kineziolog mora biti uključen u povjerenstva škola i institucija za školskvo prilikom donošenja Riješenja za učenike s teškoćama u razvoju | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
312 | Ismeta Čerkez | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika u nastavi | Pomoćnici u nastavi nisu educirani za pomoć učenicima s teškoćama u razvoju (motoričim, organskim) za provođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Pri izvođenju nastave ne žele i ne trebaju preuzeti odgovornost za funkcioniranje učenika i pomoć pri izvođenju aktivnosti. Kako učitelj da provede nastavu s učenikom koji ne može samostalno hodati, traži se inkluzivni pristup učeniku, treba izvoditi spocifične vježbe koje ne obuhvaćaju i u kojima ne može usvojiti 90% ishoda za svoju dob, a istovremeno ima još 22 učenika? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
313 | Ismeta Čerkez | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi | Ako u školi nema edkacijskog rehabilitatora, koji stručni surednik je najkompetetniji dati stručnu procjenu i kvalitetu funkcioniranja za učenika s tjelesnim oštećenjima u predmetu tjelesne i zdravstvene kulture? Koji stručni suradnik mene, kineziologa može i mora uputiti u moju izradu planova, stručnog mišljenja, inicijalne procjene i strategija podrške? Nigdje to ove smjernice ne navode. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
314 | Javorka Milković | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga ravnatelja | "...omogućiti učiteljima/nastavnicima i stručnim suradnicima redovito obvezno individualno stručno usavršavanje u području inkluzivnog odgoja i obrazovanja"- uz "omogućiti" potrebno je staviti o "obvezati na individualno stručno usavršavanje" te provjeru primjene naučenog u praksi. Također, što točno znači "omogućiti"? Znači li to da se ne jednostavno ne protivi izostanku učitelja i stručnog suradnika s radnog mjesta ili da je spreman/spremna omogućiti djelatniku/djelatnici da kotizaciju za edukaciju, prijevoz do mjesta edukacije i smještaj u mjestu edukacije ne finacira sam/a? .."..davati podršku učiteljima/nastavnicima i stručnim suradnicima škole u pronalaženju primjerenih programskih, organizacijskih i pedagoških modela rada"- osim davanja podrške i stvaranja uvjeta, treba ih i obvezati. Stručni suradnik nema tu mogućnost, ali ravnatelj bi ju trebao imati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
315 | Ismeta Čerkez | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | U dosadašnjoj suradnji sa stručnim suradnicima u školi za učenike s teškoćama u razvoju (tjelesnim oštećenjima) u predmetu tjelesne i zdravstvene kulture i uz najbolju volju, stručni surdnici nisu bili educirani ni imali smjernice da mi pomognu u izradi i realizaciji rada s učenicima s teškoćama u razvoju. U Rješenjima se navode pojmovi "obrazovni i odgojni premeti". Nema obrazovnih ni odgojnih predmeta! Tjelesna i zdravstvena kultura je odgojno - obrazovni predmet kao i svaki drugi. Učitelji/nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture moraju biti "vođe" u procesu odlučivanja što s učenicima s teškoćama u razvoju, moraju imati uvid u njihovu dokumentaciju i dijagnoze. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
316 | Ismeta Čerkez | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | U stručnim poverenstvima mora biti kineziolog za donošenje mišljenja i Riješenja za učenike s tjelesnim (motoričkim) oštećenjima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
317 | Ismeta Čerkez | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice za planiranje i izradu individualizarini kurikuluma za učenike s teškoćama ni u jednom segmentu nisu obuhvatile predmet tjelesne i zdrvstvene kulture i nema smjernica ni strategije podrške, prilagodbe pomagala i materijala (rekvizita), prostora za vježbanje, vrednovanja i početnog provjeravanja, pa ni sami obrasci nisu prilagođeni ni adekvatni za ovaj predmet i za učenike s tjelesnim, organskim tj. motoričkim oštećenjima. U stručnim povjerenstvima škola, ni u institucijama nadležnim za školstvo nema kineziologa koji bi u suradnji s liječnicima školske medicine jedini mogli i morali dati mišljenja i sudjelovati u donošenju Riješenja za navedene učenike. Učenici s tjelesnim invaliditetom su dio naše svakodnevice, na terenu se snalazimo najbolje što možemo, ali u ovom dokumentu nisu obuhvaćene potrebe ni uloga učitelja, nema smjernica, nije obuhvaćena uloga asistenata u ovom području. Kako izvoditi nastavu s 24 učenika koji se školuju po redovitom programu i s učenikom koji ne može samostalno hodati, a pri tom ni asistent nije educiran za pomaganje i izvođenje aktivnosti na satu s takvim djetetom? Takvom učeniku treba fizička prisutnost i pomoć učitelja tijekom cijelog sata. Kako vrednovati i inicijalno procjeniti učenika koji ne može ostvariti 90% ishoda za svoju dob? Što je s učenicima koji su oslobođeni nastave tjelesne i zdravstvene kulture (bolesti ili ozljede) tijekom cijele školske godine? Što i kako vrednovati i zaključiti ocjenu učenicima koji su vježbali npr. u rujnu, a nakon toga oslobođeni nastave TZK? U Smjernicama se navodi da učitelj ne treba znati dijagnozu učenika. U području tjelesne i zdravstvene kulture učitelj/nastavnik MORA znati dijegnozu učenika! S obzirom na manjkavost u Smjernicama za predmet tjelesne i zdravstvene kulture, komentirat ću i članke zasebno jer zaista ste izostavili cijelo jedno područje u obrazovanju. Srdačan pozdrav, Ismeta Čerkez, prof. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
318 | Javorka Milković | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika u nastavi | U potpunosti se slažem s komentarom kolegice Marušić. Ovaj je tekst neusklađen s tekstom Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima, koji osim "pružanja podrške u ravnopravnom sudjelovanja u odgojno- obrazovnom procesu" obvezuje pomoćnike u nastavi na hranjenje učenika, pružanje pomoći u odlasku na toalet, promjenu higijenskih uložaka i slično. Prije svega profesionalno, a zatim i osobno smatram da to ne bi trebalo biti uvršteno u opis poslova pomoćnika u nastavi, već u opis poslova medicinskog tehničara. Također, ako su to poslovi pomoćnika u nastavi, proširuje se "siva zona" djelovanja roditelja njegovatelja koji potpisuje ugovor o pasivnom, odnosno aktivnom dežurstvu i u slučaju potrebe za hranjanjem ili presvlačenjem dužan je doći na poziv. Dakle, govorimo o dva Pravilnika u koliziji koja nije u interesu djeteta, a tekst ovih Smjernica je neusklađen s bilo kojim od njih. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
319 | Javorka Milković | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi | Zajedničke uloge stručnih suradnika- sve navedeno u tekstu stoji, ali u praksi nešto nedostaje: stručni suradnik, koji bi trebao biti pokretač ostvarivanja i zaštite prava učenika s teškoćama na ravnopravno obrazovanje nema nikakvu jasno reguliranu mogućnost utjecaja na učitelje da uistinu primjenjuju dogovorene strategije podrške, kao i na to da prihvate činjenicu da učenici koji imaju pomoćnika u nastavi nisu odgovornost pomoćnika, već učitelja. Uloga stručnog suradnika je tim nezahvalnija što se upravo tu osobu, a ne učitelja, smatra odgovornom za poredu prava učenika s teškoćama ravnopravno školovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
320 | Javorka Milković | Specifične uloge stručnih suradnika, Knjižničar: | Dok je u ulogama psihologa, edukacisjkog rehabilitatora, logopeda isocijalnog pedagoga navedeno da bi trebali vršiti procjenu sposobnosti učenika pomoću mjernih istrumenata te na temelju rezultata procjene planirati i rad, te također da bi i učitelj trebao planirati rad nakon primjene Liste procjene, ovdje je nejasno na koji bi točno način knjižnižčar trebao ostvarivati zadatke navedene u tekstu. Upravo nas Hrvatsko društvo knjižničara upoznaje s IFLA smjernicama za građu laganu za čitanje, kao i Ugovorom iz Marakeša koji regulira pravo osoba s teškoćama čitanja na informaciju, a iz ovaj tekst nigdje ne implicira niti izrijekom govori o tome da bi postupanje u skladu s navedenim dokumetima trebalo biti na popisu poslova knjižničara. Također, jedan od zadataka svih stručnih suradnika morao bi biti poznavanje asistivnih tehnologija- nigdje nije navedeno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
321 | Mira Linjaković | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice su jasno i detaljno razrađene i mogle bi biti velika pomoć pri radu sa učenicima s teškoćama. Mogući problemi su prisutni pri prijelazu iz osnovne u srednju školu. Komunikacija i razmjena učinkovitih metoda nije dovoljno jasna, pa se često događa da učenik na profesionalnoj orijentaciji dobije pogrešno zanimanje koje nije u skladu sa njegovim mogućnostima. Srednjoškolski nastavnici nisu dovoljno educirani za rad s učenicima s poteškoćama, pogotovo u četverogodišnjim strukovnim školama. Te škole najčešće imaju samo po jednog stručnog suradnika ( pedagoga) pa je potrebno na terenu osmisliti načine pomoći ostalih struka za svako pojedino dijete. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
322 | Javorka Milković | Specifične uloge stručnih suradnika, Edukacijski rehabilitator: | Tekst koji se odnosi na uloge edukacijskog rehabilitatora, logopeda i socijalnog pedagoga je neusklađen s Orijentacijskom listom vrsta teškoća iz Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama. Time je i uloga naedenih stručnjaka nejasno definirana. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
323 | Javorka Milković | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | " proučiti dostupnu dokumentaciju o učeniku s teškoćama i zatražiti važne informacije od roditelja/skrbnika i/ili stručnih suradnika škole" - koju dokumentaciju? Medicinsku ne smije vidjeti, a pravo roditelja je i uskratiti te podatke. Rješenje po kojem se regulira školovanje učenika s teškoćama smije vidjeti, ali učitelj, pogotovo predmetni ne zna razliku između različitih stupnjeva podrške izrečenih Rješenjem, niti zna što znači koja točka Orijetacijske liste, a niti koje posebne odgojno- obrazovne potrebe proizlaze iz pojedine vrste i stupnja oštećenja. Praksa je pokazala da učitelji to ne znaju niti nakon objašnjenja i razrednih vijeća, odnosno da rijetki pitaju. Listu procjene učitelj ispunjava sam, odnosno timski s drugim učiteljima. Time je zapravo "sva dokumentacija" svedena na Rješenje koje ne rezumije, Listu procjene koju ispunjava sam i bilješke u e- dnevniku koje su više ili manje vješto napisane. Istina je da postoji potreba da učitelj bude upoznat s dokumentacijom o učeniku, ali jasno je samo što ne smije vidjeti. Što to smije i mora, a da donosi relevantne informacije o učeniku, nije nije jasno. "Učitelj u produženom stručnom postupku – socijalni pedagog – voditelj je produženoga stručnog postupka u posebnim razrednim odjelima u kojima provodi odgojne aktivnosti u neposrednom radu s učenicima kod kojih su dominantno prisutni problemi u ponašanju bez obzira na etiologiju. "- socijalni pedagog nije jedini profil učitelja u produženim stručnom postupku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
324 | Anita Mustać | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su detaljno opisane. U današnje vrijeme smo suočeni sa stalnim porastom učenika s različitim poteškoćama te je dobrodošla pomoć učiteljima u svakodnevnom radu. Smatram da predmetni nastavnici nisu posebno educirani za izradu individualiziranih materijala te bi ih trebali izrađivati u suradnji i uz pomoć stručnih suradnika. U praksi se najčešće susrećemo s manjkom stručnih suradnika koji bi međusobnom suradnjom trebali pomoći učeniku, roditelju, učitelju. Učitelj je najvažniji i najodgovorniji čimbenik za poučavanje učenika s poteškoćama jer je svakodnevno prisutan u svim etapama njegova rada i napretka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
325 | KATE KUKULJICA | Kako prilagoditi vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedinom učeniku?, Kako koristiti rezultate vrednovanja? | Nakon druge rečenice predlažem umetnuti: S utvrđenim uzrocima nezadovoljavajućih rezultata upoznaje se roditelj/skrbnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
326 | SNEŽANA KOSANOVIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, 1. Članovi školskih stručnih povjerenstava postaju odgovorni u donošenju preporuka u procesu određivanja primjerenog oblika školovanja koji se provodi nakon utvrđivanja psihofizičkog stanja učenika pri upisu u 1.razred OŠ- U većini škola su u stručnim povjerenstvima, uz učitelje, samo pedagog i logoped. Stručna su povjerenstva nekompletna i nedostaju važni elementi u stručnoj dijagnostici. Upućivanje učenika na dodatne preglede adekvatnim stručnjacima izvan ustanove rezultira produljenim vremenom u provođenju dijagnostike. To nije u interesu učenika a niti učitelja. Bilo bi korisno osnovati međuškolske timove stručnjaka koji bi ubrzali proces dijagnosticiranja i predlaganja postupaka prilagodbe za učenike upućene na procjenu prema Pravilniku. 2. Uloga učitelja/nastavnika Odgojno-obrazovne ustanove bi trebale imati stručne timove koji bi pravovremeno educirali učitelje i pomagali im u planiranju, izradi primjerenih kurikuluma te postupcima vrednovanja za svakog učenika koji ima dijagnosticiran i određen primjeren oblik školovanja. 3. Kako prilagoditi vrednovanje Za svakog učenika s teškoćom važnije je formativno vrednovanje koje treba često provoditi kako bi učenik dobio kontinuirane povratne informacije u obliku uputa za nastavak samoučenja. Učitelj ujedno ima informacije o trenutačnom statusu učenikovih usvojenih odgojno- obrazovnih ishoda te prema njima planira nastavak poučavanja i primjerene strategije. 4. Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma Predstavljene smjernice su vrlo temeljito razrađene, jasno koncipirane i dobrodošla pomoć svim učiteljima. Uz smjernice bi rad olakšala kvalitetna suradnja s kompletnom stručnom službom što još uvijek nedostaje u mnogim školama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
327 | Nina Cuculić | Individualizirani pristup učenju i poučavanju s pogledom na vještine i sposobnosti učenika, Vještina čitanja | Iščitavajući ove smjernice pročitano sam povezala sa svojim dugogodišnjim radom od 26 godina u RN. Svaki učenik s teškoćama u radu specifičan je po svojim potrebama. Pojedinom učeniku treba prići na individualan način prema procijenjenim potrebama. U šk. god. 2019./2020. u radu s djetetom s teškoćama (disleksija, disgrafija) posebno mi se korisno pokazalo korištenje drugačijeg fonta (Arial) te povećanje veličine slova (15pt) prilikom pripreme materijala za rad u nastavi. Ovaj dio mi je posebno pridonio uspješnosti u radu te bih savjetovala da se i to doda ovim smjernicama vještina čitanja. Razdijeljivala sam tekst u manje cjeline te ga vizualno naglašavala. Često sam koristila zadatke tipa zaokruživanja i nadopunjavanja praznina riječima. Od učenika nisam zahtijevala potpunu semantičku točnost u rečenicama. Učenik je izrazio želju za čitanjem na glas unatoč postojanju teškoća te je s njime i roditeljem dogovoreno da prilikom obrade naučenoga teksta učenik čita prva dva odlomka. Osim navedenog moram naglasiti da bi svakako pomagač u nastavi, pridonio ostvarenju ishoda za svu djecu pomažući i motivirajući dijete s teškoćama uz socio-emocionalni razvoj djeteta putem podrške koju stručni suradnici pružaju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
328 | Alemka Lovnički | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama dokument je koji je bio potreban svima nama koji radimo s takvim učenicima. Sve su smjernice potpuno jasne , definirane, sveobuhvatne i dodatno razrađene. Smatram da je odlično raščlanjeno i objašnjeno koja je uloga i koji su zadatci svakog sudionika u napredovanju i radu učenika s teškoćama. Inkluzivni odgoj i obrazovanje potrebno je podići na višu razinu što implicira i veći broj stručanjaka u školama koji će raditi s manjim skupinama djece te učiteljima biti dostupni u svakon trenutku. Smatram da bi određene sadržaje obrazovnih predmeta (Hrvatski jezik, Matematika) učenici s teškoćama trebali savladavati uz pomoć stručnjaka koji će svojim stručnim djelovanjem omogućiti lakše i bolje usvajanje sadržaja. Isto tako, potrebna je realna , bez pritiska donesena odluka stručnih tijela koja će odlučiti kojim učenicima i s kakvim teškoćama inkluzija omogućuje napredak. Ponuđene tablice jasno određuju što učitelj treba provoditi i na koji način evidentirati. Vjerujem da će ove Smjernice uvelike olakšati rad učitelja i biti dokument na koji se učitelj može pozvati , ako to bude potrebno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
329 | Nina Bjeliš | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Smatram da učenici koji imaju Rješenje o primjerenom programu/kurikulumu školovanja iz osnovne škole prilikom upisa u srednju školu su obavezni priložiti taj dokument. Često se događa da učenici odnosno njihovi roditelji ne prilože Rješenje već se upisuju po redovnom programu. Problem nastane nakon prvih par mjeseci kada se shvati da učenik ne može pratiti nastavni plan i program gdje se onda učenicima naknadno prilagođava sadržaj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
330 | Emica Pišonić | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika u nastavi | Pomoćnici u nastavi su prijeko potrebni. Po uzoru na finski sustav( koji sam imala prilike upoznati u njihovoj zemlji) u nižim razredima osnovne škole, svaki razred ima asistenta,koji se za taj posao školuje (od tri do pet godina fakultetskog obrazovanja). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
331 | Emica Pišonić | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Smatram da je prijeko potrebno povezati predškolski odgoj i osnovnu školu, naročito radi prijelaza djece iz jednog sustava u drugi. Isto tako, predškolski program (program pripreme djece prije škole) je zanemaren i prepušten jedinicama lokalne samouprave, a to je iznimno osjetljivo i specifično razdoblje. Nedovoljno razvijene vještine (npr.predčitalačke vještine) u predškolskom razdoblju imaju velike posljedice kasnije u prvom razredu te djece nailaze na velike poteškoće u čitanju i pisanju,tijekom cijelog školovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
332 | Katarina Pučar | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su napravljene detaljno i precizno, s puno korisnih detalja. Posebno bih pohvalila predviđenu informatičku podršku u planiranju inividualiziranoga kurikuluma za učenike s teškoćama, samo što nije dovoljno da ona bude samo u okviru e-Dnevnika, kako se navodi, već nastavnici trebaju imati mogućnost kontakta mailom u slučaju pitanja i nedoumica. Dokument navodi kako se „očekuje da implementacija Smjernica u odgojno – obrazovnoj praksi doprinese višoj razini kvalitete inkluzivnog odgoja i obrazovanja“ na što treba svakako dodati „tamo gdje je to moguće“. Loše je za učenike da ih se na silu gura u inkluziju tamo gdje za nju nema nikakve realne mogućnosti uspjeha. Dokument navodi kako se „obrazovanje usko povezuje s promjenama u obrazovanju učitelja i nastavnika“ i to je prva stvar na kojoj treba inzistirati. Naša Sveučilišta ne pripremaju nastavnike za rad u inkluzivnom okruženju. Puno veći naglasak i u ovom dokumentu i u praktičnom radu treba staviti na darovite učenike. Upravo rad s njima je potpuno nepravedno zanemaren i oni u našem sustavu slabo napreduju i sigurno ne razvijaju sve svoje potencijale, na što imaju jednako pravo kao i učenici s raznim oblicima poteškoća. U ulozi učitelja spominje se da on trena proučiti dostupnu dokumentaciju o učeniku s teškoćama i zatražiti informacije od roditelja/skrbnika i/ili stručnih suradnika škole. Ne spominje se što bi učitelj trebao napraviti ako većina dokumentacije nije dostupna, a roditelji ne dozvoljavaju pristup informacijama i ne žele da razredno vijeće bude upoznato s poteškoćama koje učenik ima. Roditelji ne mogu imati zadnju riječ o tome po kakvom će programu njihovo dijete školovati, već o tome moraju odlučivati stručnjaci, a treba staviti i napomenu da roditelji ne mogu zahtijevati nemoguće stvari, poput: „Ja ne želim da moje dijete primijeti kako se s njim radi po drugačijem programu.“ Dobro je učenike poticati na suradnju i pružanje podrške, ali iz Smjernica treba maknuti rečenicu „Svaki učenik u nekom trenutku može pomagati drugom učeniku.“, jer ona jednostavno nije točna. Većina učenika u nekom trenutku može pomagati drugom učeniku, nikako svi. Dojam uspješnosti i tako podizanje samopouzdanja bi se jedino mogao dobiti ako bi učenici istog godišta koji rade po posebnom programu imali neke satove zajedno, najbolje pod vodstvom stručnog suradnika, pogotovo vezano uz zahtjevne obrazovne predmete. Postavku da učitelji/nastavnici izrađuju individualizirane kurikulume u suradnji sa stručnim suradnicima treba postaviti u obrnutom smislu. Stručni suradnici izrađuju individualizirane kurikulume u suradnji s učiteljima/nastavnicima, pogotovo u predmetnoj nastavi i pogotovo prilikom prvog susreta s učenikom. Inkluzija u sadašnjem stanju u školama, s postojećim brojem stručnih suradnika i velikim brojem učenika s poteškoćama i nadarenih učenika, zajedno u istom razredu, a s malo stručno osposobljenih asistenata, nije moguća. Tek kada se riješe ti problemi, moći će se govoriti o kvalitetno izvedenoj inkluziji, jednakoj za sve učenike u školskom sustavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
333 | JASNA BULJAN | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, Pod stavkom: Inkuzivni odgoj: 3. učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima. -potrebno je točno definirati koji su to sve slučajevi odnosno čimbenici, jer sje sve podložno različitim interpretacijama „ obratiti pozornost na učenike s dvostrukim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama „ -potrebno je precizirati koji su to faktori darovitosti, educirati nastavno osoblje i izraditi zaseban kurikulum za darovite učenike s teškoćama Pod stavkom: Priprema i podrška prilikom prijelaza u čenika u sustavima odgoja i obrazovanja Sastanak povjerenstva i evaluacija predviđena je samo u prijelaznim razdobljima tj. 1.razred,5.razred, 8.razred te 1.razred srednje škole. Učenike treba sustavno pratiti Praćenje, podršku i evaluaciju bi trebalo provoditi svake godine na početku odnosno kraju nastavne godine, a ne samo u prijelaznim razdobljima i prema dobivenoj povratnoj informaciji i mijenjati postupke individualizacije. Pod stavkom: SUDIONICI U NASTAVNOM PROCESU Uloga učitelja/nastavnika Učitelji snose veliku odgovornost u radu s učenicima i sve napisano stoji, samo je potrebno dodati kako se nastavnike mora educirati inkluzivnom odgoju te najboljim načinima individualizacije specifične za svaki zasebni slučaj. Na fakultetu nema predmeta koji nastavnike priprema na rad s učenicima s teškoćama, učenicima s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, učenicima s kroničnim bolestima, učenicima s dvostrukim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, učenicima s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima.... Stručni suradnici su prema ovom dokumentu zaduženi za podršku učenicima,nastavnicima, roditeljima....dosta velik teret za jednog do dva stručna suradnika koliko ih je uglavnom u svakoj školi s obzirom na sve veći broj učenika s potrebom za individualizirane postupke u nastavi. „ obratiti pozornost na učenike s dvostrukim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama „ -potrebno je precizirati koji su to faktori darovitosti, educirati nastavno osoblje i izraditi zaseban kurikulum za darovite učenike s teškoćama „moguća je prisutnost više teškoća“ - I iz ovog je razloga važno educirati sve uključene u proces, posebno nastavnike i ostale učenike dodati stavku: Uloga ostalih učenika u razredu / u inkluzivnom odgoju -smatram da je i sve ostale učenike potrebno uključiti u nastavni proces učenika s teškoćama, jer i oni mogu dati značajan doprinos nastavnom procesu Potrebno je obratiti posebnu pažnju i na ostale učenike u razredima koji se mogu osjetiti manje vrijednima jer im se čini da se više pažnje poklanja učenicima s teškoćama što može rezultirati i većim problemima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
334 | BARBARA SMILOVIĆ | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Ako i pretpostavimo da se profesionalno usmjeravanje na kraju OŠ obavi kvalitetno (što vrlo često nije) ništa ne obavezuje učenika/roditelja da poštuje preporuku i upiše se u preporučeno zanimanje. Roditelji često zanemaruju preporuke i upisuju djecu u neodgovarajuće i prezahtjevne srednjoškolske programe uz to krijući i da dijete ima teškoće. Uza svu prilagodbu srednjoškolsko obrazovanje se tako svodi na čuvanje djece jer dio učenika s teškoćama neće steći kompetencije potrebne za zanimanje za koje se školuju. Takve stvari bi trebalo automatizmom spriječiti kod upisa u SŠ. Učenik bi se smio upisati samo u neki od programa ponuđenih na profesionalnom usmjeravanju, a rješenja o prilagodbi bi trebalo biti odmah dostupna SŠ, a ne da ovise o dobroj volji roditelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
335 | Mirjana Cvetković-Kižlin | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s poteškoćama su sveobuhvatne, jasne i korisne. U vremenu kada broj učenika s različitim poteškoćama raste ove smjernice su dobrodošle kao sustavna pomoć učiteljima i svima koji su u dodiru s takvim učenicima. U svakodnevnom radu se susrećemo s različitim načinima suradnje, s viškom ili manjkom stručnih suradnika, međutim neosporno je da je učitelj najvažniji čimbenik i najodgovorniji za poučavanje učenika s poteškoćama jer je svakodnevno u njihovoj prisutnosti. Kako radim već niz godina u nastavi (30 godina) iz iskustva mogu reči da je najveći problem broj učenika u razredu koji imaju potrebu za nekom vrstom individualizacije.Stoga smatram da bi se broj učenika u takvim razrednim odjelima trebao smanjiti kako bi se omogučila kvalitetna podrška svim učenicima u takvom razrednom odjelu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
336 | Tino Krelja | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice za planiranje i izradu individualnih kurikuluma za učenike s teškoćama su jasno i detaljni razrađenje, korisnost smjernica je velika. Jedini mogući problem koji vidim je broj učenika u razrednim odjelima. Smatram da bi se u takvim razrednim odjelima trebalo smanjiti broj učenika kako bi se omogućila kvalitetnija podrška učenicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
337 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Svaki učenik s teškoćama bi trebao imati svog mentora, jednu od osoba iz stručne službe, koja bi nakon proučene liječničke dokumentacije upoznala razredno vijeće s teškoćama učenika, dala upute nastavnicima za rad s tim učenikom, vršila suradnju s roditeljem, pratila e_dnevnik bilješke, vršila uvid u pisane provjere tog učenika, savjetovala predmetne nastavnike u daljnjem radu i ispunjavala svu potrebnu dokumentaciju za učenika s teškoćama. Predmetni nastavnici bi se trebali rasteretiti od pisanja pedagoške dokumentacije za učenike s teškoćama, jer osmišljavanje posebnih aktivnosti za te učenike, osmišljavanje prilagođenih pisanih i usmenih provjera usvojenosti ishoda, vršenje uvida u sadržaj njihove bilježnice i radne bilježnice, komunikacija sa stručnom službom i roditeljima, već sami po sebi pokazuju nastavnikovu i stručnu i metodičku podršku. Za predmetnog učitelja uz prilagodbu sadržaja i postupaka redovno pisanje bilješki u e_dnevniku je sasvim dovoljan oblik dokumentacijskog praćenja učenika s teškoćama. Svaki nastavnik teži poticajnom okruženju za sve učenike, i treba misliti u tih 45 minuta školskog sata i na darovite učenike i na učenike koji se školuju po redovnom programu. Ukoliko učenik s teškoćama nije sposoban samostalno pratiti nastavu, treba mu omogućiti asistenta u nastavi, jer ako se predmetni učitelj previše posvećuje učeniku s teškoćama onda takav način rada nije poticajan za ostale učenike koji čine preko 90% razreda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
338 | SENKA JELIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Kako se po prvi puta u svome radu, ove nastavne godine, susrećem s učenikom koji je dobio rješenje za osnovno obrazovanje po redovitom programu uz individualizirane postupke u redovitom razrednom odjelu iz svih obrazovnih predmeta Smjernice sam iščitala vrlo pozorno. Vrlo su konkretno i detaljno pojašnjene, a od velike pomoći će biti i dani obrasci za planiranje IK. Svaki od navedenih pristupa zahtijeva posebnu pripremu za rad s učenikom koji ima određene poteškoće, ali za uspješnost provedbe je neophodan i pojedinačni pristup svakom učeniku. Dakle, potrebno je još omogućiti svakom djetetu s IK asistenta u nastavi pa već i u samom redovitom programu uz individualizirane postupke. Na taj način bi se svakom djetetu u razredu osigurao valjan odgoj i obrazovanje. Mislim da je sada potrebno i na tome poraditi te stvarno provesti i u djelo. To je jasan problem svih nas. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
339 | Ivana Arambašić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za izradu kurikuluma su detaljno izrađene i jasne što je uvelike od pomoći učitelju koji se često nađe pred zidom dilema kako krenuti u planiranje i pisanje individualiziranog kurikuluma. Program individualiziranog praćenja nastave u nekim dijelovima je preopširan. Ishodi se mogu razraditi i na tematskoj razini, a posebno u dnevnoj pripremi. Dobro je pojednostaviti koliko je moguće. I dalje ostaje čest problem nedostatka stručnih suradnika i sve većeg broja učenika koji prate nastavu po prilagođenom ili individualiziranom programu. Iz iskustva znam ( 20. godina rada u nastavi ) da je prvi i najvažniji korak, odnos pun povjerenja s roditeljima , stručnim suradnikom , a pogotovo učenikom, ključ uspjeha. Vrlo je često motivacija učenika koji prate nastavu po individualiziranom i prilagođenom programu kratkotrajna i učitelj mora u svakom trenutku iznaći način da zadrži njihovu pozornost. Ovaj dokument je svakako velika pomoć i korak naprijed za učitelje ,roditelje i stručne suradnike kako bi nastava našim učenicima bila lakše savladiva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
340 | ROMANA RUSEK | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Evaluacija individualiziranih kurikuluma | "Individualizirani kurikulum može se mijenjati ako učenik ne uspijeva usvojiti očekivane odgojno-obrazovne ishode ili ako učitelj/nastavnik uoči da učenik može usvojiti ishode više razine od planiranih." Iza riječi odgojno-obrazovne ishode treba dodati " koji se mogu umanjiti do najniže razine usvojenosti obrazovnih postignuća propisanih nastavnim kurikulumom". U protivnom se gubi svaki kriterij usvojenosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
341 | ROMANA RUSEK | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Radim preko 20 godina u nastavi i zaista mogu reći da sam vidjela različite poteškoće kod učenika koje sam rješavala uspješno ili manje uspješno. Međutim, smatram da je to sve na globalnoj razini loše. Trebao bi postojati u svakoj školi tim stručnih ljudi (logoped, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog itd.) koji su educirani za izradu materijala i programa za učenike s poteškoćama. Ovako mi se čini da svako radi onako kako misli da je najbolje i svi se trude i gube puno vremena i resursa na nešto što na kraju može biti potpuno pogrešno za učenika. Nastavnici nisu edukacijski rehabilitatori, a preuzimaju njihovu stručnu ulogu. Nažalost, naše škole (pogotovo SŠ) nemaju takav tim stručnjaka i tu je jedan od velikih problema koje ovaj pravilnik neće riješiti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
342 | ROMANA RUSEK | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Kod tranzicije učenika iz osmog razreda u srednju školu treba onemogućiti roditeljima (koji danas koriste tu sivu zonu) da djecu koja su pohađala osnovnu školu po prilagođenom programu upisuju u srednju školu bez priložene dokumentacije tj. upisuju ih kao redovne učenike. Naime, takvi učenici teško mogu pratiti određene programe (pogotovo gimnazijske i četverogodišnje strukovne programe), nisu evidentirani kao učenici s PP pa ulaze u razrede s maksimalnim brojem učenika, a kasnije im se mora prilagođavati sadržaji i individualizirati nastavni proces čak uz pomoćnike ili asistente u nastavi što dovodi do problema u nastavnom procesu takvog razreda. Ako je učenik u OŠ bio po prilagođenom programu, onda se treba i tako transparentno i upisati u srednju školu ako zadovoljava druge uvjete. Time se tom učeniku može adekvatno posvetiti i nastavnik i stručna služba. Ovako prođe cijela godina dok učenik ne ishoduje ponovo svu potrebnu dokumentaciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
343 | Sunčica Sabljak | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, ovakve su smjernica svakako korisne i dobrodošle. S jedne strane olakšavaju planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma, s druge strane pomažu ujednačavanju istih. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
344 | Janja Škraba-Stanešić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smatram da su smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama detaljno razrađene i jasno napisane te kao takve će uvelike pomoći u današnje vrijeme kada se iz godine u godinu povećava broj učenika s teškoćama. Za što bolji rezultat prijeko je potrebna konstantna suradnja roditelja, učitelja i stručne službe s jasnim ciljem pomoći konkretnom učeniku u konkretnoj poteškoći. Prilagodbom načina učenja i poučavanja učenikovim individualnim potrebama, osim lakšega ostvarivanja ishoda učenja, postiže se veća motiviranost učenika za učenje, veće zadovoljstvo školom ali i veće samopoštovanje. Za uspjeh individualizirane nastave potrebno je osigurati kreativnog i stvaralački usmjerenog nastavnika, funkcionalan dobro opremljen prostor, materijale i nastavna sredstva. Mislim da individualizirana nastava uz svoje prednosti, učenicima je omogućeno da uče i napreduju svojim vlastitim tempom, ima i svoje zamke odnosno nedostatke: prečesto i očito isticanje negativno djeluje na socijalno ponašanje učenika, negiranje kolektivnih oblika rada te može utjecati na sporost i nedisciplinu u radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
345 | Tončica Kalilić | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Na početku ovoga poglavlja iza riječi "Svi" potrebno je dodati riječi "djeca i..." jer proces "prijelaza ili tranzicije... donosi prelazak iz jednog dijela odgojno-obrazovnog sustava u drugi: predškolske u osnovnoškolsku razinu..." Obrazloženje: i u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja dolazi do prijelaza djece iz skupine djece rane dobi (od 6. mjeseca života do treće godine) u skupinu koja pohađaju djeca u četvrtoj godini života do polaska u osnovnu školu (izvor: Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe, NN, 63/08, 90/10, članak 22.) Rečenicu "Tijekom upisa u prvi razred osnovne škole..." potrebno je izmijeniti kako slijedi: "Postupak upisa u prvi razred osnovne škole započinje razmjenom informacija podataka o djetetu koje će članovi stručnog tima predškolske ustanove koju je dijete pohađalo razmijeniti sa članovima stručnog povjerenstva osnovne škole." Smatram da bi ovakav pristup ubrzao postupak procjene i unaprijedio bi kvalitetu komunikacije između predškolskog i osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, roditelja, skrbnika i ostalih stručnjaka, a sve na dobrobit djeteta s teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
346 | Dragocjenka Bilović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s poteškoćama su sveobuhvatne, jasne i ciljane. U vremenu kada smo suočeni sa stalnim porastom učenika s različitim poteškoćama više su nego dobrodošle kao sustavna pomoć učiteljima i svima koji su u dodiru s takvim učenicima. U praksi se susrećemo s različitim načinima suradnje, s viškom ili manjkom stručnih suradnika. Neosporno je da je učitelj najvažniji čimbenik i najodgovorniji za poučavanje učenika s poteškoćama jer je svakodnevno i višesatno u njihovoj prisutnosti. Kada govorimo o izradi individualiziranih programa, nameće mi se misao svrsishodnosti. Godinama su se izrađivali programi, umnožavale nebrojene stranice dokumenata koji nikome nisu koristili, osim arhivi. Programom bismo se trebali služiti tako da bude jasna vodilja stručnim suradnicima, pomagačima, roditeljima. Prijedlog individualiziranoga programa uredno je razrađen prema odgovarajućim sastavnicama , no smatram da je preopširan. Razradu ishoda ne bih detaljno navodila u godišnjem kurikulumu jer ćemo to učiniti na razini tematskog planiranja i dnevne pripreme. U tablicu bih uvrstila samo one teme za koje pretpostavljam da bi ih učenik mogao razumjeti i pripadajuće ishode. Isto tako, nemoguće je u godišnjem kurikulumu predvidjeti sve prilagodbe i aktivnosti. Stoga bih uvrstila osnovne modele prilagodbe vezane za individualnu poteškoću učenika i glavne aktivnosti koje će se vezati uz dijelova teme. U dosadašnjoj praksi radila sam dosta individualiziranih programa, najučinkovitiji mi je bio onaj s kojim se pomagačica svakodnevno služila i radila po njemu. Smatram da bi se pomagačima trebalo posvetiti više pozornosti, uputiti ih u rad i pratiti napredovanje. Oni uglavnom imaju volju , ali u većini slučajeva nemaju razrađenu strategiju u poučavanju, ponavljanju i dopunskom učenju kako bi se učenici pripremili za nastavu. U svakom slučaju pohvalno je da smo svjesni odgovornosti za učenike s poteškoćama i da se bavimo pitanjima kojima bismo im pomogli. Takvi učenici i nama učiteljima su izazov i radost. Četiri godine svaki sam dan smišljala smišljala anegdotu za jednog učenika. Njegov osmijeh neću nikada zaboraviti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
347 | Filka Babic | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su detaljno opisane. Uz induvidualizirani kurikulum, nama učiteljima treba osnovna misao u radu biti da je svaki učenik s poteškoćama pa i sa jednakim „dijagnozama“ na papiru u životu drugačiji. Već duži period radim s učenicima koji imaju različite poteškoće te sam više puta doživjela da moja očekivanja uza sav trud i prilagodbu sadržaja nisu onakva kakva sam mislila da će biti. U mojoj školi se nastava odvija u tri smjene. Početak nastave je u 7 i 30 sati, pa je za pojedine učenike svaka aktivnost u tom vremenu izuzetan napor. Dodatna poteškoća je i sat koji traje 40 min. Smatram da je uz izrađene kurikulume izuzetno važna i organizacija nastave kao i broj učenika u razredima koji u svom sastavu imaju učenike s poteškoćama. Ista tako smatram da bi se radi uspješne inkluzije, odnosno zbog kompleksnosti populacije učenika s teškoćama morali puno više educirati učitelji, da bi im puno više trebali pomagati stručnjaci te da suradnja s roditeljima treba biti kvalitetnija | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
348 | Danijela Strmotić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s poteškoćama su detaljno razrađene u svim stavkama što je velika pomoć nama učiteljima u radu s učenicima s poteškoćama. Kako bi se mogle provoditi i osigurati učenicima što bolje napredovanje u skladu sa njihovim sposobnostima, potrebno je omogućiti školama zapošljavanje stručnih suradnika. Velik broj škola nema psihologa, a da ne govorim o ostalim stručnim suradnicima koji su prijeko potrebni kako učenicima, tako i nama učiteljima. U nacrtu bi svakako trebalo obratiti pozornost prepoznavanju darovitih učenika s poteškoćama. Ovi učenici često ostanu neprepoznati jer darovitost može „zamaskirati” teškoću koju učenik ima. S druge strane, moguće je da se zbog opaženih teškoća ne prepozna učenikova darovitost i/ili da učenik ne može realizirati svoju darovitost u procesu usvajanja odgovarajućih odgojno-obrazovnih ishoda." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
349 | Svjetlana Bebić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice su teoretski konačno i odlično razrađene. Sad bi se trebalo posvetiti osiguravanju stručnog kadra po školama, te dodatnoj edukaciji nastavnog osoblja. U svemu tome je također vrlo važno paziti na zaštitu djetetove osobnosti, ponosa i očuvanje njegovog statusa u razrednom odjelu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
350 | Vladimir Bračko | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Nacrt Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama je detaljan i sveobuhvatan. Sa takovim smjernicama mogu se složiti, ali se bojim lutanja u provođenju koja traju već godinama te neugodnosti koje nastaju zbog različitih očekivanja primjene individualiziranih kurikuluma. Vezano uz stavak (Pri završetku osmog razreda osnovne škole članovi stručne službe škole uključuju učenike koji iskažu potrebu, a obavezno učenike s teškoćama, u profesionalno usmjeravanje u skladu s Pravilnikom (NN 67/14).) ukazujem na problem na usmjeravanje učenika u zahtjevne, često neatraktivne programe kod izbora zanimanja odnosno upisa u srednju školu. Tu se javljaju višestruki problemi te bi bilo dobro da se profesionalno usmjeravanje učenika s teškoćama bolje definira, organizira i na kraju korektno odradi. Mislim da bi se to pozitivno odrazilo na sve pojavnosti, a naročito na dobrobit učenika kako u školovanju tako i u kasnijem profesionalnom razvoju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
351 | Javorka Milković | UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje | "Posebnu pozornost potrebno je posvetiti i prepoznavanju darovitih učenika s teškoćama ( učenici s dvostrukim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama )." Istina je, ali u ovom trenutku i nadležni Pravilnik prepoznaje vrste i stupnjeve teškoća, prema njima je kreirana Orijentacijska lista, kao i različiti stupnjevi programske potpore u odgoju i obrazovanju. S druge strane, Pravilnik koji bi trebao regulirati odgoj i obrazovanje darovitih učenika je općenit, star i bez pravih naputaka o njihovu obrazovanju, a učenoke s dvostrukom iznimnmošću uopće ne prepoznaje niti ne spominje. Uređenje tog Pravilnika je prvi korak poštivanja prava učenica i učenika s dvostrukom iznimnošću. U ovom je trenutku prepoznavanje darovitosti prepušteno roditeljima koji tvrdnju o postojanju darovitosti često traže u privatnim udrugama i organizacijama koje spremno (ne) prepoznaju darovitost ovisno o tome mogu li si roditelji djeteta financijski priuštiti upisivanje svog djeteta u programe tih udruga i organizacija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
352 | Javorka Milković | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Načelo univerzalnog dizajna za učenje u planiranju i realizaciji nastave | "Stoga individualizacija i prilagodba treba početi od odgojno-obrazovne procjene učitelja/nastavnika kako bi se u svakom predmetu utvrdila kvaliteta i razina učeničkog predznanja i usvojenih vještina prije početka procesa poučavanja. To je preduvjet kako učitelji/nastavnici ne bi poučavali na temelju onoga što pretpostavljaju da bi njihovi učenici trebali znati, ili trebali moći naučiti, već na temelju onoga što učenici doista znaju i što pokažu da mogu. " Kojim mjernim instrumentima, odnosno listama procjene učitelj/ica procjenjuje koje su odgojno- obrazovne potrebe učenica/učenika, pogotovo takve koje bi trebale uključivati sve vrste i stupnjeve teškoća, kao i posebnih potreba te ih uputiti ka univerzalnom dizajnu? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
353 | Marica Celjak | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Ovaj će dokument biti meni i svim odgojno obrazovnim djelatnicima od velike koristi. Smjernice za planiranje i izradu kurikuluma individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su kvalitetne, s dobro razrađenim ishodima i jasnim uputama za pojedinu vrstu teškoće. Konkretne su i primjenjive -sljedeći korak bi trebao biti osiguravanje uvjeta u školskoj svakodnevici. Svih se ovih godina trudim steći teorijska i praktična znanja kako bih učenicima omogućila kvalitetno usvajanje ishoda nastave ali što je još važnije nastojim im pomoći u procesima inkluzije. Smatram da je nužno dodatno stručno usavršavanje učitelja za rad s učenicima drugačijih mogućnosti, također je nužna kvalitetnija, konkretnu podrška izvanškolskih čimbenika školama; prilagodba broja učenika u razrednim odjelima; dovoljan broj pomoćnika u nastavi koji su odgovarajuće osposobljeni ; ujednačavanje kriterija za određivanje broja stručnih suradnika u školama ( još uvijek neke škole s tisuću i više učenika imaju dva, neke s 300 učenika tri stručna suradnika, a očekivanja su za sve jednaka); omogućavanje školama svih potrebnih materijalnih sredstva i opreme koja olakšava rad s tom skupinom učenika. Također smatram da bi stručni suradnici trebali više surađivati s nastavnicima prilikom izrade programa ali i tijekom svakodnevnog rada biti podrška i stručno vodstvo. Smatram da bi trebalo predvidjeti mogućnost sudjelovanja 2. stručne osobe na nastavnom satu jer obzirom na broj učenika često se nađem u teškoći kome pružiti pravodobnu individualnu pomoć kada u razrednom odjelu imam nekoliko učenika s IOOP statusom. Praksa pokazuje da učenici koji imaju individualno vodstvo veći dio sata uspješno napreduju ,a kada im to nije u dovoljnoj mjeri omogućeno oni vrlo brzo odustaju. Naravno ovaj je dokument pozitivan iskorak i kao takav nam je dobrodošao. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
354 | VALENTINA PIRC MEZGA | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Osvrnula bih se na ovaj dio prijelaza škola – škola u bolnici – škola. Kako u pojedinim bolnicama postoji Škola u bolnici što je po meni odlična prilika za učenike koji duže su duže vrijeme hospitalizirani potrebno je razraditi kanale komunikacije između matične škole i učitelja/ce u bolnici. Naime i roditelju i hopitaliziranome djetetu nije lako zbog odvajanja. Učitelji/ce u bolnici često nemaju uvid u godišnji izvedbeni kurikulum pa se preko djeteta ili roditelja uspostavlja komunikacija oko nastavnog gradiva koje se obrađivalo u školi. Trebalo bi na neki lakši način omogućiti komunikaciju ucitelja/ce u matičnoj školi i u bolnici. Kako se sadržaji i opažanja o hospitaliziranome djetetu upisuju u e- dnevnik ta bi se također trebala uvažavati kod povratka djeteta u školu da se dijete čim lakše i prije integrira u svoje razredno okruženje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
355 | Bruno Borić | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Koja je svrha vrednovanja? | Mislim da kod učenika s teškoćama jako važnu ulogu ima formativno vrednovanje (pogotovo vrednovanje kao učenje) jer učeniku i učitelju daje povratnu informaciju o njegovim trenutnim mogućnostima i na osnovu toga daljnjem planiranju. Za učenika je napredovanje od jedne vremenske točke do druge izuzetan poticaj u njegovom učenju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
356 | Mirna Stojanović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za izradu kurikuluma kvalitetne, ishodi detaljno razrađeni, upute jasne. Ako usporedimo sa realnim stanjem, provedba je onemogućena.S obzirom da radim u školi znam da je broj učenika sa prilagodbom i individualizacijom u porastu, a broj stručnih suradnika premalen. u školama ih je gotovo nemoguće zaposliti, a nema ih niti na burzi rada. u razredima koje pohađaju zna biti nekoliko učenika sa različitim prilagodbama - nastavnici su zatrpani papirologijom, izradom dodatnih materijala i uglavnom bez pomoći asistenata u nastavi i vanjskih suradnika. Treba konkretnije povezati i učvrstiti suradnju odgovarajućih ustanova. već pri upisu treba voditi računa o vrsti prilagodbe, te boljim promišljanjem uklopiti učenike sa sličnim prilagodbama u razrede. Olakšati postupak odobrenja asistenata u nastavi, te omogućiti djetetu da surađuje sa istim asistentom(znaju ih u kratkom vremenu promijeniti i nekoliko) duži vremenski period. Omogućiti školama da imaju stručne timove koji će pomoći djeci, njihovim roditeljima i nastavnicima. Omogućiti i dovoljan broj stručnih timova, tako da se "red"kod logopeda i defektologa ne mora čekati i po nekoliko tjedana i putovati i do nekoliko desetaka kilometara. Potrebno je i bolje educirati nastavnike o učenikovim teškoćama; i njima je potrebno vrijeme za prilagodbu. Najgore je da nastavnik osjeti da je dijete nezadovoljno, a da on i ostali učenici ne znaju kako da im pomognu. Trebalo bi osmisliti i više projekata za inkluziju učenika sa posebnim potrebama u koje bi se uključila i lokalna zajednica. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
357 | IRENA BILIĆ | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Pri prijelazu u srednju školu dolazi do tzv. sive zone jer imamo roditelje koji samovoljno zanemaruju preporuke o upisu u odgovarajuće zanimanje, nastavnici dobivaju jako malo informacija o posebnostima učenika te samim time i o potrebnim oblicima podrške. Potrebno je poraditi na suradničkoj mreži roditelja- stručne službe- nastavnika kako bi cijeli proces mogao uspješno funkcionirati | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
358 | Sanja Jug | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Nacrt Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama je detaljan i sveobuhvatan. Slažem se sa svime napisanim. Učiteljica sam i 26 godina radim u nastavi i u svakoj generaciji sam imala barem jednog učenika s teškoćama. Ističem da je kao prvi korak, uz uspostavu toplog i za suradnju spremnog odnosa s učenikom, neophodno uspostaviti i s roditeljima/skrbnicima djeteta partnerski odnos koji znači međusobno povjerenje, poštovanje i spremnost na komunikaciju. Kada ostvarimo taj korak, partnerski odnos, sva će nam se "vrata" kroz koja trebamo proći u radu s učenikom s teškoćama lakše otvarati. Za nas učitelje izrada individualiziranog kurikuluma od iznimne je važnosti i zahtjeva detaljno promišljanje o odgojno-obrazovnim ishodima, vremenu za njihovo usvajanje, postupcima individualizacije ili prilagodbe razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, strategijama podrške prilagođenih potrebama učenika kao i o prilagodbi postupaka vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Važno je da svaki učenik postigne uspjeh u skladu sa svojim sposobnostima i mogućnostima. Istakla bih važnost redovite, kvalitetne suradnje učitelja s djelatnicima stručne službe škole putem razmjene informacija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
359 | Marina Bukvić | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Radom u sustavu odgoja i obrazovanja već dugi niz godina, upućena sam u ovu problematiku rada s učenicima s poteškoćama. Smjernice navode da učitelji planiraju i provode odgojno- obrazovne aktivnosti u neposrednom radu s učenicima. Što se tiče planiranja, mišljenja sam da učitelji nisu dovoljno educirani i upoznati s određenom poteškoćom te je iznimno teško napraviti plan poučavanja. Mislim da bi taj dio, naravno uz učiteljevu pomoć i podršku, trebao biti na stručnim suradnicima škole. Nadalje, treba se voditi računa o broju učenika u razredu i broju učenika s teškoćama. Ponekad je broj učenika velik i pri tome je još i koji učenik s poteškoćom što učitelju otežava samo izvođenje nastave. Znam da je ponekad nemoguće izvesti nekakve kombinacije zbog organizacijskih poteškoća no onda bi se takvom učitelju moglo dati sati u tjedna zaduženja. Takav rad s većim brojem učenika i plus učenici s teškoćama iziskuje velike pripreme kod kuće(izrada materijala). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
360 | NATALIJA STJEPANEK | INDIVIDUALIZACIJA POSTUPAKA UČENJA I POUČAVANJA, Okruženje | Poštovani, smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama je doista veliki pomak u radu s učenicima s teškoćama. Već nekoliko godina radimo inkluzivno obrazovanje u srednjoj školi i nastojimo ostvariti što kvalitetniju i svakom učeniku individualiziranu nastavu. To nije ni malo lak posao. Uz veću potrebu uključenosti stručnih suradnika i pomagača u nastavi, velik je problem što su učenici usmjereni u školu koja im i uz svu inkluziju neće omogućiti zaposlenje nakon srednje škole, jer i uz ostvarenost osnovnih ishoda neki učenici nisu u mogućnosti obavljati kompetencije i vještine zanimanja za koje se školuju. Mislim da bi promjene trebale početi od same profesionalne orjentacije. Za osnovnu školu je neophodno i moguće je ostvariti ove prijedloge koji su doista detaljni i korisni. Izborom srednje škole, vrlo često imam dojam da su tu učenici i da ih ponekad samo čuvamo jer nisu dobro usmjereni uz svu našu prilagodbu. S poštovanjem Natalija Stjepanek | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
361 | Edita Bosnar | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Izrada Smjernica je svakako korak naprijed prema istinskoj inkluzivnoj školi. Smjernice za planiranje i izradu kurikuluma individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su kvalitetne, s dobro razrađenim ishodima i jasnim uputama za pojedinu vrstu teškoće. Konkretne su i primjenjive, tj. dobra osnova za bolje razumijevanje i rad s tom skupinom učenika u školama. Ono što je neophodno da one ne bi ostale „mrtvo slovo na papiru“, tj. provodile se samo formalno jest osiguravanje uvjeta u školskoj stvarnosti. Iako u tom području postupno dolazi do promjena, one bi trebale biti brže i cjelovitije. Pod uvjetima neophodnim za oživotvorenje navedenih Smjernica prvenstveno mislim na: dodatno stručno usavršavanje učitelja za rad s tim učenicima (sustavno, kontinuirano i dobro osmišljeno, ne primarno u trenutku kada se školi „dogodi izazovan učenik“); kvalitetniju, konkretnu podršku izvanškolskih čimbenika školama; prilagodbu broja učenika u razrednim odjelima; dovoljan broj pomoćnika u nastavi (prestati s praksom „dijeljenja“ jednog pomoćnika na više učenika, osigurati primjerenu naknadu za njihov rad i sl.); ujednačavanje kriterija za određivanje broja stručnih suradnika u školama ( još uvijek neke škole s tisuću i više učenika imaju dva, neke s 400 učenika tri stručna suradnika, a očekivanja su za sve jednaka); omogućavanje školama svih potrebnih materijalnih sredstva i opreme koja olakšava rad s tom skupinom učenika. S poštovanjem, Edita Bosnar, stručni suradnik pedagog - mentor | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
362 | Valentina Pajdaković | UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje | Podržavam inkluzivno obrazovanje i razumijem dobre namjere, no dugogodišnje iskustvo pokazuje da potpuna inkluzija ne daje najbolje moguće uvjete učenicima s redovitim program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke te u skladu s tim niti rezultate, i u tom smislu treba predložiti izmjene postojeće prakse u školama. Smatram da bi za učenike s redovitim programom uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke najbolje rješenje bila djelomična integracija, tj. način školovanja od kojeg će učenik imati najviše koristi. Činjenica jest da učenici s teškoćama trebaju veliku količinu individualne pomoći u radu- u tome je ključ njihova uspjeha. U skladu s tim, nastavu za ove učenike treba organizirati na način da se individualizirani pristup može realizirati u praksi. Ovisno o stupnju i vrsti teškoće nastavu organizirati na način da predmete koji učenicima predstavljaju veće teškoće ( npr. matematika, hrvatski jezik, strani jezik ili neki drugi) pohađaju u posebnom razrednom odjelu zajedno s učenicima sličnog predznanja, gdje će učitelj svoje poučavanje u kontinuitetu, u potpunosti prilagoditi njima, u skladu s ishodima u osobnom kurikulumu. Ostale predmete učenici s redovitim programom uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke pohađaju u matičnom razrednom odjelu. Smatram da se ovakvom organizacijom nastave ne bi narušilo načelo inkluzije, jer su učenici i dalje vezani za svoj matični razredni odjel i socijalizacija u tom slučaju nije upitna. U prilog ovom načinu organizacije ide činjenica da učenici s teškoćama zaista vole individualizirani pristup i rado odlaze na sate kod pedagoga, psihologa ili defektologa koji će taj sat gradivo i poučavanje prilagoditi isključivo njima i u tom slučaju osjećaju više samopouzdanja nego inače. Problem dosadašnje organizacije rada je u tome što učenici s redovitim programom uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke zaista rijetko imaju priliku odlaziti na individualne sate, u školama s jako velikim brojem učenika s teškoćama ( a takve škole su realnost !) . Trenutne mogućnosti su daleko od zadovoljenja njihovih potreba za individualiziranim pristupom. Poučavanje koje nema kontinuitet ne može u konačnici donijeti dobre rezultate. Osim toga smatram da nije u redu da učitelj defektolog koji poučava, makar samo povremeno, učenika s teškoćama nema mogućnost tog učenika i ocijeniti. Zbog svega navedenog i najbolji kurikulum neće za učenika značiti puno, ako on postoji samo u teoriji, a u praksi se ne može realizirati u zadanog opsegu i dubini. Dakle, za sve učenike s redovitim programom uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke omogućiti djelomičnu integraciju. Smatram da bi ovakvim načinom rada bili zadovoljniji i učenici i njihovi roditelji. Prisustvovanje nastavi npr. redovnog predmeta matematike koja je usmjerena na prosječnog učenika, za učenika s redovitim programom i individualiziranim pristupom nepotrebno je opterećujuća i neracionalno troši njegovo vrijeme provedeno u školi, jer učenik najčešće ne može pratiti dinamiku nastavnog sata, a za samostalni rad na primjerenim zadatcima najčešće treba kontinuiranu pomoć učitelja koji mu to ne može omogućiti, jer ima niz drugih aktivnosti koje je obavezan provesti. U razrednom odjelu su u prosjeku 2 učenika s redovitim programom uz prilagodbu i individualizirani pristup i sve češće barem jedan učenik s redovnim programom uz individualizirani pristup. Osim toga u razrednom odjelu ima učenika koji se školuju po redovnom programu, ali koji također imaju veće teškoće i trebaju znatnu pomoć učitelja. Ova situacija često izaziva nezadovoljstvo kod učitelja koji su svjesni da ne mogu udovoljiti svim zahtjevima nastavnog sata. Ovo nikako ne ide u prilog potpunoj inkluziji. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
363 | Đurđica Krtanjek | Koraci planiranja individualiziranog kurikuluma, 2. korak: PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH POSTUPAKA, VREDNOVANJA I PRILAGODBI UČENJA I POUČAVANJA | S obzirom na svu kompleksnost individualizacije (opisanu i u ovom prijedlogu) za koju se učitelj mora pobrinuti i pripremiti te s obzirom na vrijeme koje učitelj treba uložiti ponajprije u dodatnu edukaciju kako bi što učinkovitije mogao provoditi postupke individualizacije za pojedinog učenika, a zatim i u svakodnevno pripremanje za nastavu, nužno je taj dodatni posao učitelju i vrednovati kroz njegovo zaduženje. Dakle, predlažem da provođenje individualizacije također bude tretirano kao posebni uvjeti rada učitelja u njegovu tjednom zaduženju (čl. 12. i 13. GKU-a). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
364 | Đurđica Krtanjek | Koraci planiranja individualiziranog kurikuluma, 1. korak: POČETNA PROCJENA ODGOJNO-OBRAZOVNIH POTREBA UČENIKA | Dijagnostičko vrednovanje koje bi imalo svrhu objašnjenu u ovome dijelu je dobrodošlo i potrebno. S obzirom da važeći Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi ne poznaje takvo vrednovanje, potrebno ga je dopuniti i s tom vrstom vrednovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
365 | Đurđica Krtanjek | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Prema ovom prijedlogu postupka utvrđivanja psihofizičkog stanja učenika za određivanje primjerenog oblika školovanja odgovornost za preporuku vrste i oblika podrške prebačena je s liječnika školske medicine na članove školskog povjerenstva (ono daje prijedlog instituciji nadležnoj za uravni postupak). U principu, činjenica jest da ustanova u kojoj se učenik školuje najbolje poznaje njegova ograničenja i potrebe. I u idealnim uvjetima, u školama koje imaju ekipiranu stručnu službu svih profila, takav postupak je u najboljem interesu učenika. Međutim, što je s velikom većinom škola u kojima je stručna služba svedena samo na pedagoga? Znamo da učenici za koje se pokreće postupak utvrđivanja primjerenog oblika školovanja gotovo u pravilu imaju kombinaciju različitih teškoća. Dakle, njima je potrebna stručna dijagnostika i logopeda i psihologa. Naravno da ih i obiteljski liječnik može uputiti na takve preglede, ali takav pristup, s obzirom na vremenske okvire koji su određeni čekanjem na te preglede, sigurno nisu u interesu učenika i potrebe da mu se što prije odredi primjereni oblik školovanja. Predlažem osnivanje županijskih/gradskih timova stručnjaka (edukator rehabilitator, psiholog, logoped) koji bi radili isključivo u svrhu ovoga Pravilnika i bili na pomoć školama koje nemaju ekipiranu stručnu službu. Oni bi trebali, temeljem uputnice školskog povjerenstva, promptno odraditi dijagnostiku i, svaki sa svog stručnog područja, predložiti postupke prilagodbe najprimjerenije pojedinom učeniku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
366 | Velida Salihovic | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Koja je svrha vrednovanja? | Kod učenika s teškoćama u razvoju pogotovo težim (UMR i PAS)važno je češće formativno vrednovanje zbog kvalitetne povratne informacije koja nam je vodilja za dalje-što će,kako i na koji način učiti.Kod sumativnog vrednovanja postoji problem jer ga uglavnom ne razumiju i zato ne dobijemo objektivne rezultate | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
367 | Antonela Dragobratović | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Posebno se naglašava da učitelj/nastavnik izrađuje i primjenjuje individualizirane materijale za učenje i taj bi dio trebalo izbaciti. Učitelji/nastavnici predmetne nastave su već dovoljno opterećeni pripremom nastave i provedbom kurikularne reforme da im je ovako opsežna aktivnost preveliki zadatak, osobito što bi svaki takav materijal bio individualiziran i teško primjenjiv u drugom odjeljenju i u drugoj situaciji. Uz to, predmetni nastavnici nisu posebno educirani za izradu ovakvih materijala. Zaboravlja se i da u razredni odjelima koji su često veliki i s većim brojem djece s teškoćama u klupama sjede i darovita djeca koja, također, zahtijevaju posebnu pripremu i prilagodbu u radu. U nastavi prirodoslovnih predmeta koji se uglavnom odvijaju u blok satovima izvode se brojni eksperimenti čija je provedba često otežana u odjeljenjima s više učenika s teškoćama. Priprema i izvođenje ovakvih satova zahtijeva izniman angažman nastavnika i to od pripreme materijala i pribora, izrade individualnih uputa za sve učenike do evaluacijskih listića i drugog. Smatram da upravo zbog ovakvih specifičnih situacija pripremu materijala i prijedloge oblika prilagođavanja metodičkih postupaka trebaju raditi STRUČNI SURADNICI | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
368 | Suzana Jagić | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s poteškoćama doista su potrebne kako bi se jasno definirale uloge učitelja, stručnih suradnika i roditelja u radu s učenicima s teškoćama. Kao učitelj predmetne nastave na prvu poteškoću nailazim s učenicima u petom razredu za koje trebam izraditi inicijalnu procjenu te dalje pratiti njihov rad iako učenike uopće ne poznajem. Smatram da se ovdje treba više uključiti stručna služba s konkretnom pomoći oko izrade kurikuluma za učenike s teškoćama. Problem je nadalje prisutan kad u razred dobijem novog učenika koji dolazi iz druge škole. Budući da iz svih škola ne dolaze pravovremene ni jednake informacije, očito je da ne postoji obrazac kojeg bi se sve škole u Republici Hrvatskoj pridržavale te je to potrebno ujednačiti. Kod pojedinih se prijelaza učenika s poteškoćama u drugu školu javlja problem nesuradnje roditelja sa stručnom službom i razrednikom. Ukoliko je u problematiku upućen i Centar za socijalnu skrb, rješavanje problema odvija se sporo i učitelji, preopterećeni administracijom, velikim brojem učenika u razredu (više njih s poteškoćama) prisiljeni su sami pronalaziti rješenja za probleme. Činjenica je da učitelji nisu dovoljno educirani da bi se s tim problemima mogli nositi. Kada je riješ o edukaciji, svakako bi se ona trebala odnositi i na roditelje učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
369 | ANA PERAK | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma jasno su i detaljno napisane. Osobno mi je potpuno jasno što nam je činiti. Međutim isto tako ne osjećam se uvijek kompetentno za izradu programa, a to najviše ovisi o teškoćama koje učenici imaju. Nije mi problem ako je individualizacija potrebna zbog slabijeg vida ili sluha, zbog npr.ADHD-a, ali ako su teškoće rezultat smanjenih sposobnosti druge vrste teško mi je definirati što bi trebala raditi. Ukratko mogu procijeniti u čemu je problem, ali teško mi je reći koje prilagodbe primjeniti. U školama gdje postoje edukacijski rehabilitatori koji nam daju smjernice kako raditi s pojedinim učenicima nema problema, ali koliko škola u RH ima edukacijskog rehabilitatora? Mislim kako je inkluzija učenika s teškoćama zaista potrebna i ima svoju svrhu, ali prije toga trebalo je (trebalo bi) osigurati podršku učiteljima koji uglavnom nisu educirani za rad s takvom djecom, a u velikom broju škola te podrške nema ili je nedovoljna. Nemaju ni svi učenici asistenta u nastavi, a neki asistenti nisu educirani za rad s djecom, pa i tu bude problema. Isto tako mislim da i postupak za određivanje primjerenog oblika školovanja kasno započinje. Često se dogodi da tek u petom razredu započne postupak iako su teškoće uoćene i ranije. Iz osobnog iskustva znam kako je i suradnja s roditeljima ponekad problem. Velik broj njih ne pristaje na opservaciju jer je to "sramota", osobito u manjim sredinama. Imala sam priliku boraviti u inozemnim obrazovnim ustanovama i tamo su zaposleni djelatnici koji isključivo rade s tim učenicima tj radi se na više razina. U Engleskoj sam imala priliku vidjeti kako tijekom obrade jedne nastavne jedinice (jednog nastavnog sata), nadareni učenici sami rješavaju zadane zadatke, prosječne učenike prati učiteljica, a s djecom koja imaju teškoće radi druga osoba. U Portugalu su u razredu bili i učenici s autizmom, ali samo jedan dio nastave su bili s ostalim učenicima, a onda bi se izdvojili u drugi razred s drugom učiteljicom ili stručnim suradnikom koji je s njima radio. Kod nas je teško maksimalno se posvetiti učenicima s teškoćama osobito ako ih je više u razredu i s različitim teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
370 | Višnja Matotek | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su jasno napisane te detaljno razrađene. Međutim, učitelji se susreću s različitim problemima u toku rada. Npr. preveliki broj učenika u razredu (25-28 učenika), a u svakom razredu nalazi se nekoliko učenika s različitim teškoćama koji traže različiti pristup. To često ide na štetu ostalih učenika u razredu kojima se nemamo vremena toliko posvetiti. Moje je mišljenje da bi rad učenika s teškoćama bio kvalitetniji da imaju pomoćnike u nastavi, naravno koji prođu edukaciju. Osim toga, na početku 5.razreda traži se od učitelja da napravi inicijalnu procjenu učenika kojeg ne pozna te smatram da bi tu inicijalnu procjenu trebala napraviti stručna služba i dati je učiteljima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
371 | Mladen Brajica | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke | Poštovani, ovaj obrazac za izradu individualiziranog kurikuluma za učenike s teškoćama je sasvim nepotreban iz sljedećih razloga: 1.) Teme/domene su iste kao i ostalim učenicima u razrednom odjelu, 2.) Očekivani odgojno - obrazovni ishodi su isti kao i ostalim učenicima u razrednom odjelu, a razlika je samo u razinama usvojenosti, 3.) Radi inkluzije učenika uglavnom se provode iste aktivnosti i oblici rada za sve učenike u razrednom odjelu, 4.) Strategije podrške se uglavnom teško planiraju na početku nastavne godine s obzirom da se trebaju prilagođavati učeniku "u hodu", 5.) Ostvarenost odgojno - obrazovnih ishoda potrebno je bilježiti u e-dnevniku, a ovime se samo povećava posao učiteljima i nastavnicima Predlažem da se za učenike ne izrađuju posebni kurikulumi jer predstavljaju samo zadovoljavanje forme, već da učitelji i nastavnici u skladu s danim smjernicama i postojećim kurikulumom za redoviti program u sklopu svoje dnevne pripreme prilagođavaju sadržaje, aktivnosti i vrednovanje za učenika u skladu s Rješenjem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
372 | Snježana Beletić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma odlično su opisane, konkretne, jasne i vrlo pragmatične. Poteškoće na koje nailazimo u školi su sljedeće: - Nedovoljno kvalitetna koordinacija s predškolskim ustanovama. Smatram da bi trebalo biti više povjerenja između odgojno-obrazovnih ustanova i da bi pravovremena odgojno-obrazovna procjena predškolske ustanove i olakšala i ubrzala utvrđivanje kvaliteta i razina učeničkoga predznanja i usvojenih vještina prije početka procesa poučavanja. Tako bi se ranije utvrdili eventualni rizici, prije započeli s individualizacijom i kvalitetnije formirali razredni odjeli. - Roditelji ponekad prikrivaju informacije i dokumentaciju liječnika pa u školi ne dobijemo pravovremenu procjenu i mišljenje. - Sve je veći broj djece s poteškoćama. Dodatna je poteškoća kada radite u kvartu u kojem su velikim dijelom naseljene obitelji sa slabijim socioekonomskim statusom, siromaštvom, jezičnim ograničenjima , dakle gdje je veći broj djece s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima. Tada u razredu imate puno djece kojima je potrebno prilagoditi nastavu njihovim sposobnostima i mogućnostima, a ne zaboraviti djecu koja rade po redovnom programu i darovitu djecu kojoj također treba pristupati individualno. - Podrška i pomoć stručne službe je uvijek dobrodošla, no oni su opterećeni brojim drugim poslovima. Često se javlja potreba za dodatnim stručnim suradnicima, što Ministarstvo ne odobrava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
373 | Ivana Smolčić Padjen | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke | Smjernice za planiranje i izradu individualnih kurikuluma za učenike s teškoćama su iscrpne. Mislim da je obrazac individualiziranog kurikuluma za redoviti program/kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke prezahtjevan. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
374 | Ivana Smolčić Padjen | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Je li se razmišljalo o učenicima koji dolaze npr. iz drugih gradova i situacijama kada nije moguće održati sjednicu razrednog vijeća na kojoj članovi razrednog vijeća razredne nastave zajedno sa stručnim suradnicima škole informiraju članove razrednog vijeća predmetne nastave o osobitostima odgojno-obrazovnog funkcioniranja pojedinih učenika i sudjeluju u planiranju strategija podrške istima? U praksi se učitelji i nastavnici snalaze na raznorazne načine (pokušajem uspostavljanja kontakata s bivšim učiteljima, zatraživanjem pojašnjenja i sl.). Ponekad je dokumentacija nepotpuna. Predlažem obvezujući obrazac s relevantnim podacima koji bi škola koju je učenik pohađao bila dužna dostaviti školi u koju se učenik upisuje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
375 | Marica Brzica | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice su jasno napisane i dobro došle. Ostaje poteškoća sa velikim brojem učenika u razredima unutar kojih je po dva, pa čak i više, učenika s poteškoćama. Veliki se dio vremena posvećuje radu s takvim učenicima te ostali učenici ne mogu doći do izražaja. Cijela bi se situacija trebala promijeniti u smislu da se smanji broj učenika u razredima. Svaki učenik bi trebao moći doći do izražaja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
376 | Marica Brzica | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Mislim da učitelji nisu uvijek educirani za rad sa učenicima sa specifičnim poteškoćama. Trebao bi se dio navedenih uloga prebaciti na stručne suradnike škole. Posebno ako u jednom razrednom odjeljenju ima više učenika s teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
377 | Elizabeta Trepotec Marić | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke | Poštovani! Obrazac individualiziranog kurikuluma za redoviti program/kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke je preopširan, a veći dio navedenih rubrika se već popunjava na drugim mjestima npr. aktivnost učenika i strategije podrške u dnevnoj pripremi, a ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda u rubrici bilješke u e-imeniku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
378 | Elizabeta Trepotec Marić | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz individualizirane postupke | Poštovani! Posebno pohvaljujem univerzalni obrazac Redoviti program/kurikulum uz individualizirane postupke koji će omogućiti učiteljima izbor individualiziranih postupaka prema potrebama učenika u optimalnom vremenskom roku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
379 | DRAŽENKA MARIČIĆ | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Odlično je zamišljeno da "Pri završetku osmog razreda osnovne škole članovi stručne službe škole uključuju učenike koji iskažu potrebu, a obavezno učenike s teškoćama, u profesionalno usmjeravanje u skladu s Pravilnikom (NN 67/14)", ali sam u posljednjih nekoliko godina primijetila da roditelji učenika s teškoćama upišu u srednju četverogodišnju školu, ignorirajući preporuke dobivene na profesionalnom usmjeravanju. Sustav upisa u četverogodišnju srednju školu bi trebao automatizmom spriječiti takve situacije i onemogućiti redovan upis u redovan program, učeniku s Rješenjem o primjerenom programu školovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
380 | Marina Vukančić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Imam u razredu učenicu s Down sindromom i u tri godine rada s njom uvidjela sam da je svaki dan i svaki sat drugačiji. Kurikulum je samo osnova, a rad s učenicima nešto drugo. Svaki učenik s teškoćama je drugačiji i ako im se daješ u potpunosti dobivaš od njih više od onoga što očekujete. Mislim da je najveći problem što je u svakom razredu sve više i više učenika s teškoćama i teško se svakom učeniku u potpunosti posvetiti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
381 | Rosanda Lovrić | UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje | "Stoga zahtijeva stvaranje uvjeta u našim školama za zadovoljavanje različitih odgojno-obrazovnih potreba svakog učenika i omogućuje svim učenicima da uče zajedno. To znači da sustav odgoja i obrazovanja mora biti organiziran i spreman na promjene i prilagodbu svim učenicima, uključujući i one koji su tradicionalno bili isključivani iz pristupa redovnom sustavu" Ova smjernica mi se jako sviđa, ali bi bilo dobro da učenici odgojne predmete slušaju zajedno sa ostalim učenicima, a stručne recimo odvojeno. Upravo iz toga razloga kako se nebi osjećali isključeno. mislim da je to jedan od prvih i polaznih problema tih učenika. Govorim iz iskustva, jer sam razrednica učenicima s posebnim potrebama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
382 | Irena Kiss | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Evaluacija individualiziranih kurikuluma | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su korektno napisane i detaljno razrađene. Međutim, mislim da bi u dijelu koji obrađuje evaluaciju individualiziranih kurikuluma, rečenicu: "U proces evaluacije može se uključiti i roditelj/skrbnik učenika, na vlastiti zahtjev ili na prijedlog nekog od stručnih suradnika škole, u opsegu primjerenom ulozi roditelja/skrbnika.", trebalo preoblikovati u: "Sudjelovanje u procesu evaluacije mora se omogućiti i roditelju/skrbniku učenika, u opsegu primjerenom ulozi roditelja/skrbnika." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
383 | Martina Čiček | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice su detaljno opisane u Nacrtu smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Jedino što bih nadodala i/ili promijenila je sljedeće : 1. Smatram da bi bilo dobro navesti da stručni suradnici trebaju od 1. razreda do 8.r svake godine održati u sklopu roditeljskog sastanka predavanje i radionicu s učenicima u kojima bi sudionike upoznali o različitosti među učenicima ( različitom pristupu i vrednovanju učenika s teškoćama). Osobno, svake godine imam barem jedan upit na satu učenika npr. Zašto Ivica ima drugačiji test od ostalih? Zašto Ana smije odgovarati po dogovoru?... Učenici vide razlike (diskretnu individualizaciju) u pristupu/vrednovanju i nije im jasno zbog čega se prema nekom učeniku pristupa drugačije. 2. Ukoliko procjena odgojno-obrazovnih djelatnika škole upozori na pojedine teškoće učenika i ukaže ih roditelju, a roditelj s tim nije suglasan i u konačnici nije suglasan za promjenom primjerenog oblika školovanja, " sve pada u vodu". Mislim da bi trebalo više cijeniti opažanje učitelja. 3. S obzirom da je bilo riječi da će se administracija učitelja smanjiti kurikularnom reformom, smatram da nema potrebe izrađivati i popunjavati obrazac individualiziranog kurikuluma za redoviti program/kurikulum za individualizirane postupke. Metode i postupke rada bi trebali dobiti od stručne službe i primjenjivati ih tijekom cijele školske godine. Smatram da su učitelji previše za fotokopirnim aparatom i printamo/kopiramo i planove ploča, nastavne listiće, zadatke, obavijesti za roditelje...pa sad još ako će svaki učitelj na 4 strane printati za svakog učenika IOOP (a svake godine ih je sve više), koliko je to papira i utrošenog vremena. A dogodi se da nema niti papira niti tonera za tekuće stvari pa učitelji plaćaju iz svog džepa. 4. Mislim da bi učenici koji su redoviti program/kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke trebali biti u posebnom odjeljenju, a već prema procjeni stručnjaka biti na nekim satovima s ostalim učenicima/ vršnjacima. Osobno se ne mogu tijekom sata posvetiti učeniku s teškoćama u mjeri kojoj bih željela jer imam određene aktivnosti koje trebam provesti kako bih ostvarila zadani ishod. Smatram da učenici s teškoćama u trenutnom školskom sustavu ne mogu dobiti niti zadovoljiti potrebe za stjecanjem vještina, znanja, odgoja. 5. Potrebno je izvršiti "probir" ( testirati vještine, interese, koji imaju odgovarajuće kompetencije..) osoba koje će završiti edukaciju i kasnije raditi na mjestu pomoćnika u nastavi. Smatram da svi ljudi nisu za taj posao. 6. Smatram da je nepotrebno upisivati ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda u Obrazac redoviti program/kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. Troši se vrijeme, a analizu toga nitko neće raditi niti će pomoći učeniku u potpunom ostvarivanju ishoda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
384 | Natalija Kobasić Grgić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama jasno su i detaljno razrađene. Uz njim smatram da bi trebalo smanjiti broj učenika u razrednim odjelima jer bi tako učenici dobili bolju podršku od strane učitelja. Također, smanjenje broja učenika u razrednim odjelima osobito bi doprinijelo boljem razvoju jezično - komunikacijske kompetencije za sve učenike. Pohvaljujem ujednačavanje dokumentacije na državnoj razini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
385 | PETAR NIKOLIĆ | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi | Rad stručnih suradnika svodi se na papirologiju i davanje savjeta nastavnicima. Mislim da bi stručne službe škole, a prvenstveno pedagozi, trebale biti usmjerene na neposredni rad s djecom - održavanje radionica s učenicima i sl. Pritom ne mislim na simbolične sate koje odrade tijekom godine. Pedagozi bi morali biti više uključeni u neposredni rad u odjelima s učenicima koji imaju poteškoće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
386 | SANJA ŠKRABIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani,smatram da su smjernice za izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama dobro opisane i bit će od velike pomoći nastavnicima i učenicima, s obzirom da svake godine u 1r.srednje škole upisujemo sve veći broj učenika s teškoćama(od uobičajenih teškoća i poremećaja u adolescenciji,pa sve do osobitosti funkcioniranja učenika s različitim teškoćama u školskom okruženju). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
387 | Ivana Mašić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama razrađene su detaljno. Uz navedeno potrebno se još pozabaviti „tehničkim“ problemom u školama: 1. Zabrana zapošljavanja, a potreba za stručnim suradnicima sve veća… Svake godine, prilikom upisa u 1. razred, ima sve veći broj djece s određenim poteškoćama. 2. Stručni suradnici nisu ekipirani pa jedan stručni suradnik „mora“ odgovarati na stvarne potrebe škole i obavljati posao drugog, a za to nije niti educiran! 3. Broj učenika na stručnog suradnika. Postoje škole koje imaju manje od 150 učenika, a tri stručna suradnika (uključen knjižničar) i one koje imaju 600 učenika, a isti broj stručnih suradnika ili pak još manji. Je li to, realno, jednaki opseg poslova za isti koeficijent?? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
388 | Lidija Pecko | PRILAGODBE VREDNOVANJA USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA, Koja je svrha vrednovanja? | Smatram kako je za učenike s teškoćama bitnije formativo vrednovanje, koje rezultira kvalitativnom povratnom informacijom. Na temelju toga učitelj planira daljni proces poučavanja. Povratne informacije učeniku služe kao poticaj, nagrada za daljnje zanimanje i učenje nastavnog sadržaja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
389 | Lidija Pecko | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Prilikom testiranja učenika za upis u 1.razred, kojeg u mojoj školi provodimo mi učitelji uz pedagošku službu, susrećemo se s nedovoljnom dokumentacijom od strane roditelja. Često roditelji zanemaruju izovor djeteta, koji je nepravilan. Odgojitelji u vrtićima, trebali b ranije uputiti roditelje logopedu, jer u mom razredu sedam učenika nije izgovaralo glasove č,ć,ž,š,s,đ,k,h,g. Sada smo treći razred i još uvijek učenici ne izgovaraju pravilno te glasove, ujedno ih ni ne zapisuju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
390 | Martina Cindrić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Svake 4 godine susrećem se sa sve više vrsta poteškoća, a nemamo službu koja bi mi pomogla u radu. Leteći tim koji bi obilazio škole i detektirao te pomagao u radu bi bilo odlično rješenje. Na 15, 20 učenika imati 3 učenika s poteškoćama koji odbijaju rad ili nemaju adekvatnu pomoć kod kuće stvara velik problem. Učitelj se posvećuje neprestano tim učenicima. Istaknula bih i naknadu za dodatni rad gdje moras izraditi mnoštvo materijala za rad, a o administraciji i pisanju na mjesečnoj bazi ne treba ni pisati. Naknada bi trebalo povećati jer ima puno učitelja koji nemaju pomoć i rade sve sami. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
391 | Jelena Sisko | KORACI IZRADE I PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG KURIKULUMA (IK), Što učitelj/nastavnik priprema za primjenu individualiziranog kurikuluma? | Tko financira pripremna nastavna sredstva i pomagala? Očekuje li se i dalje od učitelja da sami financiraju radne materijale koje samostalno pripremaju? Printanje zasebnih listića? Kupovanje papira za printanje? Grafičku prilagodbu koja je iznimno važna za vizualnu percepciju posebno u ranom razvojnom razdoblju (printanje u boji)? Zasebne materijale? Koji su to 'zasebni materijali' , tko ih izdaje, tko naručuje i prema čijoj preporuci? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
392 | Jelena Sisko | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Predlažem dopunu za upis u 1. razred osnovne škole - obaviti zajednički razgovor između učitelja razredne nastave, stručne službe škole i stručne službe predškolske ustanove koju je dijete pohađalo, u svrhu utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta uz nužno prilaganje odgovarajuće dokumentacije kojom se potkrepljuje navedeno. Stručna je služba dužna roditelje/skrbnike izvijestiti o ishodu sastanka i zatražiti potpis roditelja na priložen zapisnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
393 | Božidar Altus | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smatram da su smjernice i potrebne upute dobro razrađene. Kako prolaze godine primjećujem da u školski sustav ulazi sve veći broj učenika koji imaju teškoće. Smatram da je potrebna bliska suradnja predškolskih i školskih ustanova radi detektiranja učenika i mogućih teškoća. Mnoge škole ( kao što je i moja) nemaju stručne suradnike (iako niz godina šaljemo zahtjeve za potrebe prema Ministarstvu) koji bi meni kao učitelju pomogli u izradi programa. Učitelji ulažu dodatni napor u radu s učenicima s kojima se radi po individualiziranom programu. Svakodnevno ulažu dodatni napor u izradi raznih pomagala i dodatnih pomoćnih materijala. Smatram da za taj posao nisu adekvatno financijski nagrađeni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
394 | Leopoldina Vitković | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice i upute su detaljno razrađene. Smatram da je potrebno smanjiti broj učenika u razrednom odjelu jer je sve više učenika sa poteškoćama, ili je potrebno osigurati asistente koji će pomagati učitelju u radu. Učitelj se ne može dovoljno posvetiti svim učenicima. I učenicima koji prate nastavu po redovitom programu je potrebna pomoć učitelja, u razredu su i darovita djeca kojima je također potrebna učiteljev naputak i usmjeravanje. Smatram da je potrebno dodatno platiti i rad s učenicima po individualiziranom programu jer učitelj mora i za njega izrađivati posebne materijale (npr. prilagođavati font…). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
395 | KSENIJA ĆOSIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Moram priznati da je ovaj dokument vrlo detaljno izrađen i pohvaljujem sve koji su u tome sudjelovali. Temeljito objašnjava sve korake i daje potrebne informacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
396 | Željana Popić | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Suradnja s roditeljima/skrbnicima | Na papiru sve izgleda jednostavno, no u praksi je nešto malo drugačije. Roditelji često zatvaraju oči pred problemom i usprkos činjenici da im podastremo zakone često ih ignoriraju. Mislim da bi roditelje trebali upoznati sa situacijom i dati im vremenski rok u kojemu trebaju potpisati, ako ne, onda nastaviti proces bez suglasnosti roditelja a radi dobrobiti djeteta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
397 | MARIJA GARIĆ | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Specifične uloge stručnih suradnika | Smjernice su za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama detaljno napisane, a posebno me raduje što su navedene i razrađene sve moguće vrste prilagodbi te postupci individualizacije s obzirom na vještine i sposobnosti učenika. Dobro je i to što su obuhvaćeni svi dionici odgojno - obrazovnog procesa te su navedene njihove zadaće. Iako, kao stručna suradnica pedagoginja, ne mogu kvalitetno koordinirati i pratiti stručna usavršavanja učitelja, smatram da to ponajviše ovisi o samom učitelju, te o ravnatelju škole. Najveći je problem u radu s učenicima s teškoćama u tome što škole nemaju kompletirane stručne timove, a u većini županija ne postoje niti mobilini timovi, pa se sve svodi uglavnom na jednog stručnog suradnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
398 | Marijana Ivošević | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | Moje iskustvo tijekom upisa u prvi razred osnovne škole je da stručno povjerenstvo škole često nema potpunu informaciju o djetetovoj psihofizičkoj spremnosti. Smatram da je izuzetno važno da roditelji pri pregledima za upis u prvi razred imaju zakonsku obvezu dostaviti sve liječničke nalaze na uvid liječnici kako bi povjerenstvo moglo predvidjeti postojanje rizičnih činitelja za otežanu prilagodbu učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
399 | Dijana Požgaj | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | U Smjernicama za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama trebalo bi više prostora posvetiti inojezičarima izbjeglicama. Djeca azilanti i tražitelji kao učenici koji imaju teškoće u praćenju nastave zbog slabijeg ili nedovoljnog poznavanja hrvatskoga jezika (inojezični učenici) Učenici arapskoga i perzijskoga govornoga područja uvelike se razlikuju od drugih učenika inojezičara. Puno rjeđe postoji ikakav jezik posrednik između učitelja i učenika, a i potrebno je usvajanje latiničnoga pisma. U tekstu ovoga dokumenta spominje se Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja (iz prostora u prostor, iz učionice u učionicu), a kod učenika izbjeglica radi se o puno težem prijelazu, a to je iz jedne kulture u drugu. S obzirom na povećanje broja takvih učenika koji dobivanjem statusa azilanata dobivaju stanove diljem Hrvatske (a ne više samo u području Zagreba i Kutine) potpora će biti potrebna sve većem broju učenika. Postojeći test za utvrđivanje poznavanje hrvatskog jezika je najčešće za djecu izbjeglice pretežak. čl. 28. Konvencije o pravima djeteta glasi: Osigurati svima obvezno i besplatno osnovno obrazovanje, poticati razvoj različitih oblika srednjoškolskog obrazovanja, učiniti više i visoko obrazovanje dostupnim svima na temelju sposobnosti. Izrada individualiziranih planova i programa za dopunsku / pripremnu nastavu hrvatskoga kao inoga za učenike izbjeglice vrlo je specifična i učiteljima je potrebna potpora u obliku češćeg organiziranja stručnih skupova, edukacija, također je potrebno izraditi kvalitetan priručnik prilagođen učenicima iz arapskoga i perzijskoga govornog područja prema uzoru na mnoge europske zemlje koje imaju kvalitetnije riješeno podučavanje jezika države primaoca, ne samo za djecu već i odrasle, jer jezik je jedna od ključnih komponenata za integraciju novih članova našeg društva u društvo. Bilo bi dobro izraditi slikovni rječnik na jezicima govornih područja migranata, kako bi se olakšala inicijalna komunikacija između djeteta i učitelja/odgajatelja. Učitelj bi trebao izrađivati nastavne listiće sa slikovnim prikazima pojmova po određenim temama te nastavne listiće s vježbama za razvoj grafomotorike. Preporučljivo je koristiti sadržaje o materinskom jeziku učenika na način da se uče pozdravi i neke često korištene riječi na materinskom jeziku učenika te se razgovara o blagdanima koje učenik slavi kako bi se njegova kultura približila i ostalim učenicima u razredu. Stručna usavršavanja učitelja trebala bi informirati učitelje o činjenicama vezanim uz izbjeglištvo (osnovni pojmovi i statistički podaci, pravni okvir integracije); osvještavati psihološke i socijalne aspekate izbjeglištva; osnažiti učitelje za rad s djecom izbjeglicama koji su ranjiva skupina i naučiti ih kako pravilno individualizirati nastavu. Od 2008. do 2014. godine doneseni su pravilnici i odluke kojima se sustavno omogućuje organiziranje i učenje hrvatskoga jezika kao inoga jezika. U ovome dokumentu među zakonske osnove inkluzivnog odgoja i obrazovanja stavljena je: 21. Odluka o Programu hrvatskoga jezika za pripremnu nastavu za učenike osnovnih i srednjih škola koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik (NN 151/11) Potrebno je nadopuniti sljedećim dokumentima: Odluka o programu hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za tražitelje azila i azilante, NN 129/09.; Odluka o programu učenja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom radi uključivanja u hrvatsko društvo, NN 154/14. A učiteljima koji rade s djecom azilantima i tražiteljima azila predstaviti i sljedeće dokumente: Pravilnik o načinu provođenja programa i provjeri znanja tražitelja azila, azilanata, stranaca pod privremenom zaštitom i stranaca pod supsidijarnom zaštitom, radi pristupa obrazovnom sustavu Republike Hrvatske,NN 89/08.; Pravilnik o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskoga jezika i kulture države podrijetla učenika, NN 15/13.; Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama (NN, 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 70/19) nacionalnim kurikulumima određuju se smjernice za prilagodbu učenja te vrednovanje postignuća svakoga učenika. Idealno mjesto za to su inkluzivno orijentirane redovite škole. Potrebno je educirati i djecu u razredima u koje će se učenici tražitelji azila i azilanti uključiti i eliminirati neprimjerene i diskriminirajuće stavove kako bi se izgradilo inkluzivno društvo. U razdoblju od 2014. do kad su napisani ovi dokumenti do 2020. izuzetno se povećao broj djece izbjeglica u našim školama te nikad nije postojala veća potreba za pružanje podrške tim učenicima i njihovim učiteljima. Kod djece tražitelja azila često su problem: • nepostojanje odgovarajućih isprava što otežava i smještanje u razred • nemogućnost upisivanja u eDnevnik zbog nepostojanje OIB-a neupisivanje • nedovoljna kvalificiranost učitelja za rad s traumatiziranom djecom • nedostatak informacija o djeci • nedostatak priručnika i materijala za pripremnu nastavu • vrijeme koje bi učitelj trebao posvetiti djeci izbjeglicama • premalo stručnog usavršavanje koje bi im pomoglo u radu s djecom izbjeglicama • komunikacija s roditeljima učenika koji često ne govore niti jedan jezik osim materinjeg i puno teže i rjeđe usvajaju hrvatski jezik • kao rezultat klasičnog testiranja, djeca tražitelji međunarodne zaštite često pohađaju razrede u kojima su djeca druge, mlađe životne dobi. • testiranje se provodi bez standardizacije. Radi se o pukoj improvizaciji. • 70 sati pripremne nastave hrvatskoga jezika nije dovoljno s obzirom da se ne radi samo o učenicima inojezičarima, nego i onima koji se služe drugim pismom U stavku 1. Pravilnika o načinu provođenja programa i provjeri znanja tražitelja azila, azilanata, stranaca po privremenom zaštitom i stranaca pod supsidijarnom zaštitom, navedeno je da su „obrazovne ustanove dužne organizirati učenje hrvatskog jezika po programu učenja hrvatskog jezika u razrednoj nastavi u razdoblju od tri do šest mjeseci za učenike osnovne škole“ te da se „…u obrazovnim ustanovama organiziraju individualni i/ili skupni oblici odgojno-obrazovnog rada kojima se tim učenicima omogućuje brže svladavanje hrvatskog jezika i drugih nastavnih predmeta“. Učenici imaju pravo i na dopunsku nastavu drugih nastavnih predmeta. Potrebna je i psihološka podrška djeci u prevladavanju različitih trauma, kao i teškoća s kojima su se susretala u novoj sredini. Program učenja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom radi uključivanja u hrvatsko društvo može izvoditi osoba koja sukladno Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) i Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (Narodne novine, broj 1/1996. i 80/1999.) ispunjava uvjete za izvođenje nastave hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama. Zakon o azilu (NN, br. 79/07, 88/10 i 143/13) Pripremnu nastavu bi trebali izvoditi učitelji koji poznaju metodiku poučavanja stranog jezika, npr. učitelji razredne nastave s pojačanim stranim jezikom. Također, potrebno je na vrijeme i više ulagati u specifična stručna usavršavanja učitelja koji će provoditi pripremnu nastavu hrvatskoga jezika. Također su idealni kandidati profesori hrvatskoga jezika koji su kao drugi studij završili strani jezik, a pogotovo oni koji govore arapski ili farsi. U članku 58. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stoji da će se „pristup obrazovanju djetetu tražitelju omogućiti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, ali ona se u praksi najčešće odvija se s odgodom od tri i više mjeseci od podnošenja zahtjeva, pokazalo je istraživanje Centra za mirovne studije i suradnika. (2017) Neke od organizacija koje pomažu izbjeglicama: JRS (Jezuitska služba za izbjeglice) Hrvatski Crveni križ Centar za mirovne studije Are You Syrious • važni su volonteri, a pogotovo oni koji govore materinje jezike učenika te s njima dodatno rade u prihvatilištima ili prostorima udruga koje pomažu izbjeglicama Literatura koja može pomoći učitelju u pristupu učeniku http://28.korakpokorak.hr/wp-content/uploads/2018/08/Korak-po-korak-dizajn-brosura-HRV-odgajatelji-ucitelji-TISAK.pdf http://28.korakpokorak.hr/ https://www.azoo.hr/images/izdanja/Inojezicni_ucenik_web.pdf http://oz.goo.hr/wp-content/uploads/2017/10/2017-OZ_Obrazovanje-djece-izbjeglica_Policy-brief.pdf 2. Komentar: Tablica 1 . Obrazac individualiziranog kurikuluma za redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke te Pojmovnik uvelike će pomoći učiteljima u izradi individualiziranih programa za njihove učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
400 | Maja Labaš Horvat | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Iako sam kao nastavnik koji je 20 godina u sustavu odgoja i obrazovanja upoznata sa svim potrebama učenika s teškoćama te smatram da se dobro nosim sa njihovim potrebama, smatram da bi svaka odgojno-obrazovna ustanova morala zapošljavati stručni tim koji bi mogao voditi potrebnu brigu o takvim učenicima. Uspješna inkluzija nije moguća ako nastavnici nisu educirani od strane edukatora, logopeda, psihologa i pedagoga, te ako te iste osobe ne rade u školi te sav teret pada na nastavnike i na one suradnike koji rade u školi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
401 | Ivona Grbeša | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama napisane su detaljno, ali su bile potrebne ranije. Broj učenika s teškoćama je veći, učitelji su usmjereni na papirologiju, a pomoć od stručne službe je slab zbog nedifiranih poslova i neke škole nemaju potrebnih kadrova - defektolog. Učitelja se dovodi na gotov čin, da sam napravi program. Pohvaljujem ove smjernice jer su svakako potrebne učitelju, jer u školovanju učitelja (ovisno o generaciji), slabo se poučavalo. Više je to bio smjer defektologije i postojala su posebna odjeljenja. Danas svaki učenik ima različite potrebe, potrebno ga je čak učiti osnovnim pravilima ponašanja, emocije kod sedmogodišnjeg djeteta su vrlo važne i učitelj ima važnu odgojnu ulogu. Vrlo malo vremena ostaje za neposredan individualni rad s učenicima. Učitelju je potreban pomoćnik u nastavi, koji ne samo da će biti pomoć učeniku s teškoćama već i učitelju. Pod pomoćnikom u nastavi mislim na osobe koji su završili Filozofski fakultet, čekaju (na Zavodu za zapošljavanje) svoju priliku, pa ih se i na taj način može "uvesti" u sustav. Neophodno je detektirati probleme s kojima će se Škola susresti: broj učenika u odjelu, edukacija roditelja, edukacija učitelja, susretljivost stručne službe, susretljivost ostalih organa koji su sudjelovali u donošenju Rješenja za učenika s poteškoćama. Smjernice ne smiju ostati na "papiru". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
402 | Rosanda Lovrić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Na početku prijelaza u prvi razred srednje škole članovi stručne službe srednje škole za upisane učenike koji imaju Rješenje o primjerenom programu / kurikulumu školovanja traže odgovarajuću dokumentaciju o praćenju i svladavanju individualiziranoga kurikuluma u skladu s Pravilnikom (NN 67/14). Ovaj dio mi se se čini dosta kasno. Ne treba čekati prijelaz u prvi razred, pogotovo za učenike koji već od prije inaju rješenje. Primjereni program u suradnji sa predmetnim nastavnikom bi trebala izraditi stručna služba, a onda kada se učenika bolje upozna, onda prilagoditi dodatno program. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
403 | Anita-Davorka Kružičević | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu kurikuluma su kvalitetno prikazane te omogućuju kvalitetnu pripremu za odgojno-obrazovni proces. Sve je veći broj učenika s poteškoćama koji su uključeni u redovne procese pa se učitelj ne može dovoljno posvetiti njima. . Učiteljima je potrebna edukacija i praktični primjeri, a učenicima s poteškoćama često je redovna satnica prevelika.Učitelju treba kvalitetna priprema za razvoj metakognitivnih vještina učenika, a vremena u redovnoj satnici sa sve većim brojem individualizacija i prilagodbi programa doista nema.Treba stvoriti uvjete češće projektne nastave jer na taj način i učenici s poteškoćama se osjećaju dijelom tima. Veći broj rehabilitatora, manji broj sati ....svakako su potrebne promjene ako želimo pružiti kvalitetnu podršku učenicima s poteškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
404 | Ivanka Tomić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su vrlo dobro razrađene i primjenjive su odgojno–obrazovnom procesu. Svaki učenik je sa svojim specifičnostima individua za sebe te mu je potrebno pristupiti na jedinstven način. Sve aktivnosti i ishodi bi se trebali graditi na područjima u kojima je učenik uspješan te u kojima se može jačati njegova vanjska i unutarnja motivacija, no broj stručnih suradnika u nekim školama onemogućava potpuno provedbu integracije ( u školi u kojoj radim imamo samo pedagoga). Da bi učitelji pružali kvalitetnu podršku svim učenicima kojima je podrška potrebna, trebalo bi organizirati stručna usavršavanja. Od današnjeg učitelja očekuje se jako puno i on bi trebao imati pedagoške, psihološke, metodičke, komunikacijske, socijalne, informatičko-komunikacijske, intelektualne, organizacijske te kompetencije za rad s djecom s posebnim potrebama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
405 | Darija Grgić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su detaljno i korisno napisane. Nedostatak vidim jedino u nemogućnosti jednog učitelja da se posveti istovremeno i učeniku s teškoćama, darovitom i redovnim učenicima pogotovo ako je djece s teškoćama više od jednog što je najčešći slučaj. Smjernice bi se puno bolje mogle provesti i zaživjeti ako učitelj radi u posebnom odjeljenju i to sa što manjim brojem djece. U protivnom mislim da će smjernice ostati forma koju je u praksi teško provesti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
406 | Željka Zagorac | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika u nastavi | Slažem se s mišljenjem gđe Andrijane Marušić. Dodala bih da je neprocjenjivo važno na samom početku osnovnoškolskog obrazovanja pravovremeno, što ranije, dobiti pomoćnika za dijete s teškoćama (osobito kada su u pitanju teškoće u ponašanju). Prvo polugodište prvog razreda je jako zahtjevno i upravo u tom razdoblju je bitno imati pomoćnika. Pomoćnici su osobe koje provode velik dio vremena s učenikom, između njih se uspostavlja važan odnos i smatram da bi pomoćnici trebali biti pomno birani i dobro educirani za rad s tako osjetljivom djecom, što ponekad nije slučaj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
407 | Željka Zagorac | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Pri upisu učenika u 1. razred OŠ izuzetno je važno da škola ima pravovremenu informaciju o djetetu iz predškolske ustanove, kako bi brže i lakše mogli pravilno djelovati (na primjer dijete u vrtiću ima pomoćnika - dolaskom u školu ta informacija je prešućena, zbog vrlo velikih teškoća zatražen je pomoćnik, kojeg dijete dobiva krajem 1. polugodišta). Informacije trebaju kolati automatizmom između odgojno-obrazovnih ustanova, jer će skratiti vrijeme djelovanja i smanjiti problematične situacije u razredima koje proživljavaju ostali učenici i učitelji (poznate su situacije u kojima može biti ugrožena sigurnost učenika pa i učitelja). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
408 | RENATA KOLAREC | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice su vrlo kvalitetno i jasno napisane. Obuhvaćena je uloga svih sudionika.Smatram da je u praksi najveći nedostatak što u školama nemamo stručnih suradnika koji bi trebali dati podršku samim učenicima, roditeljima i učiteljima kako bi inkluzija bila uspješna. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
409 | Željka Zagorac | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Suradnja s roditeljima/skrbnicima | U praksi sam se susretala s roditeljima koji su pokušavali zatajiti važne podatke vezane uz djetetovu poteškoću (najčešće teškoće u ponašanju) prilikom polaska djeteta u školu, s roditeljima koji su bili nesuradljivi ili nisu poštovali dogovore postignute tijekom savjetodavnog rada pedagoške službe škole pa su se problemi množili i uvećavali odmakom vremena. Mislim da je potrebno definirati ne samo ulogu roditelja, već i posljedice odbijanja suradnje za roditelje. Prijavom Centrima za socijalnu skrb problemi se i dalje ne rješavaju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
410 | Svjetlana Devčić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice su dobro razrađene. Smatram da je učenicima s teškoćama potrebno snanjiti broj sati na nastavi i svakako osigurati pomoć od strane stručnih suradnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
411 | JULIJANA ŠIJIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smatram da su vrlo detaljno razrađene smjernice za izradu kurikuluma i jasno opisani koraci za svaku poteškoću što će pomoći nastavnicima u planiranju nastave i učenicima u postizanju ishoda učenja. Također smatram da rad s učenicima s teškoćama iziskuje puno više vremena i rada nastavnika, te shodno tome treba biti bolje plaćen. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
412 | ALEKSANDRA DUŽEVIĆ | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Specifične uloge stručnih suradnika | Iz samog poglavlja vidljivo je koliko je specifična i potrebna uloga svakog stručnog suradnika. Ali - rijetko koja SŠ ima kompletiran stručni tim, konkretno, ja sam pedagog i uz bibliotekara jedini stručni suradnik u školi. S učenicima s teškoćama snalazim se kako najbolje znam, ali to nije potrebna razina stručnosti. Potrebno je kompletirati stručne timove, ako ne doslovno u školi onda mobilne timove podrške koji će biti na pomoći školama bez kompletiranog tima. Sam pedagog ne može, ne zna i nema vremena obavljati poslove edukacijskog rehabilitatora, logopeda, psihologa... | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
413 | Ankica Rebrović | Specifične uloge stručnih suradnika, Knjižničar: | Sviđa mi se ideja aktivnijeg uključivanja knjižničara i formiranje multimedijskog središta škole.Treba poticati upotrebu stručne literature (radim u strukovnoj školi),aktivnije je koristiti u kombinaciji sa digitalnim alatima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
414 | TAMARA VRHOVEC | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice su dobro opisane, ali rad s učenicima s teškoćama u učeničkim domovima nigdje se ne spominje. Nemali broj učenika s teškoćama je tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja smješten u učeničke domove te zahtijevaju dodatnu odgojno-obrazovnu podršku za učenje i razvoj. Smjernice u tom području također su potrebne. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
415 | Nada Prce | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Navedene uloge učitelja/nastavnika su vrlo kompleksne i zahtijevaju dosta vremena. S obzirom na to da u razrednom odjelu nerijetko sjede po dva ili čak tri učenika kojima treba prilagoditi različite aktivnosti, metode, vrednovanje i strategije učenja i poučavanja te uza sve to i kontinuirano voditi bilješke o napredovanju, predlažem da suradnju s roditeljima, a prema dobivenim informacijama od učitelja/nastavnika, preuzme SRS – a. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
416 | Nikolina Vugdelija | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, VRSTE PODRŠKE I PRIMJERENIH OBLIKA ŠKOLOVANJA | Orijentacijska lista teškoća u Pravilniku treba biti usuglašena s orijentacijskom listom teškoća u padajućem izborniku e-matice, jer se Rješenje o primjerenom obliku obrazovanja trenutno ne može ispravno evidentirati u e-matici (nisu unesene sve stavke Orijentacijske liste u padajući izbornik). Nadalje, za djecu koja se školuju po kurikulumu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke, treba u sustavu e-matice i e-dnevnika omogućiti zasebno evidentiranje predmeta koje dijete pohađa uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke, od predmeta koje djeca pohađaju samo uz individualizirane postupke kao i mogućnost evidentiranja predmeta koje dijete bez obzira na teškoće pohađa po redovitom programu. Nužno je da su rješenja za kurikulume učenika s teškoćama usklađena s istovjetnom mogućnošću njihove evidencije u e-matici i e-dnevniku, te provedbom u praksi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
417 | Tanja Paris | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Brisati riječ "zatražiti" u dijelu teksta"... proučiti dostupnu dokumentaciju o učeniku s teškoćama i zatražiti važne informacije od roditelja/skrbnika i/ili stručnih suradnika škole... " te napisati "...i upoznati se sa svi važnim informacije od roditelja/skrbnika i/ili stručne službe. Mišljenja sam da na početku ne znamo koje su to važne informacije koje bismo trebali zatražiti nego nas se kao učitelje učenika s teškoćama s njima treba transparentno upoznati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
418 | Tončica Kalilić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, ZAKONSKE OSNOVE INKLUZIVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA | Popis Nacionalnih strateških te općih i provedbenih dokumenata u Republici Hrvatskoj koji reguliraju odgoj i obrazovanje djece/učenika s teškoćama potrebno je dopuniti sljedećima: Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN, 10/97, 107/07, 94/13, 98/19) Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (NN, 63/08, 90/10) Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (NN, 5/15) Svoj stav temeljim na članku 1. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju po kojem je predškolski odgoj dio sustava odgoja i obrazovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
419 | Tončica Kalilić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA, PROCES ODREĐIVANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA | Smatram da bi u procesu određivanja primjerenog oblika školovanja od velike pomoći mogle biti informacije odgojno-obrazovnih radnika (odgojitelja, stručnih suradnika) i zdravstvenih voditelja iz ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (dječjeg vrtića) koju je pohađalo dijete s teškoćama u uvjetima inkluzije. S obzirom na navedeno, smatram da bi se u prvom koraku trebala predvidjeti razmjena informacija sa stručnjacima iz dječjih vrtića. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
420 | Tončica Kalilić | UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje | U prvoj rečenici: "Inkluzivno obrazovanje temelji se na pravu kvalitetnoga obrazovanja..." potrebno je dodati riječi "sve djece i učenika", a u rečenici: "Stoga zahtijeva stvaranje uvjeta u našim..." potrebno je dodati riječi " dječjim vrtićima i..." U skladu s navedenim, potrebno je izmijeniti i sadržaj cijelog poglavlja. Svoj stav temeljim na sljedećim izvorima: 1. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN, 10/97, 107/07, 94/13, 98/19): članak 1. stavak 1.: "Ovim se Zakonom uređuje predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci predškolske dobi (u daljnjem tekstu: predškolski odgoj) kao dio sustava odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci". Članak 6. "Predškolski odgoj ostvaruje se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja koji donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja utvrđuju se: ... 6. "predškolski odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama (djece s teškoćama u razvoju i darovite djece)..." Članak 15.a, stavak 1.: "U dječjem vrtiću ostvaruju se: – redoviti programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima, – programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju..." Članak 17. stavak 1.: "U dječjim vrtićima programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju organiziraju se po posebnim uvjetima i programu koji propisuje ministar nadležan za obrazovanje." Članak 20. stavak 1.: "Prednost pri upisu djece u dječje vrtiće, koji su u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u državnom vlasništvu, imaju djeca ... s teškoćama u razvoju..." 2. Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (NN, 63/08, 90/10): članak 2. stavak 2. točka 4.: "Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama jest: dijete s teškoćama – dijete s utvrđenim stupnjem i vrstom teškoće po propisima iz socijalne skrbi, koje je uključeno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u dječjem vrtiću, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu..." članak 3. stavak 2. točka 2.4.: "Programi javnih potreba organiziraju se i realiziraju za: a) djecu s teškoćama..." "Predškolski odgoj i naobrazba djece s teškoćama" (članak 4., 5., 6., 7. i 8.) Članak 30. stavak 1. "Stručni suradnici u dječjem vrtiću jesu pedagog, psiholog i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila." Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN, 124/14): "RANI I PREDŠKOLSKI, OSNOVNOŠKOLSKI I SREDNJOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE, str. 10.: ...Predložena vizija odgoja i obrazovanja u središte procesa stavlja dijete/učenika kojemu sustav odgoja i obrazovanja osigurava najbolje moguće uvjete i podršku za uspješno učenje i cjelovit osobni razvoj." točka 6.1. (str. 39.): "...U sustav rane identikacije trebaju biti uključena sva djeca do polaska u školu, neovisno o tome jesu li uključeni u programe ranog i predškolskog odgoja. Da bi se ovaj cilj ostvario potrebno je osigurati: • obvezno redovito provođenje postupaka rane identikacije mogućih teškoća kod djece između njihove 3. i 5. godine korištenjem prikladnoga standardiziranog postupka i dijagnostičkog instrumentarija (u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja)..." točka 6.2. (str. 40.): "...Posebno je važna sustavna podrška djeci s teškoćama i njihovim roditeljima... Da bi se osigurala sustavna podrška djeci i roditeljima u vrtićima i udovoljilo njihovim specifičnim potrebama, nužno je, nakon identifikacije razvojnih potreba djece, uspostaviti pravovremenu, stručnu i kontinuiranu podršku koja uključuje ranu intervenciju, praćenje psihofizičkog razvoja djeteta i savjetovanje roditelja... Nužno je, koliko god je to moguće, da se pomoć i podrška pružaju u prirodnoj i inkluzivnoj okolini. Ključnu ulogu u koordiniranju i provođenju svih aktivnosti trebaju imati stručni timovi u vrtićima... Da bi sustav podrške bio cjelovit, nužno je da postoji podrška i kod prijelaza djece u druge institucije (iz vrtića u školu) i obvezna suradnja s institucijama u koje dijete prelazi." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
421 | Dunja ham | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi | Sve je više učenika kojima je potrebna individualizacija u radu. Mislim da bi stručne službe u školi , koje se svode na pedagoga i psihologa trebale biti više uključene u rad u odjelima s tim učenicima. Više senzibilizirati učenike na toleranciju i razumijevanje prema učeniku s teškoćama . Isto tako potrebna je i veća podrška i konkretna pomoć učiteljima u stvaranju kurikuluma za učenika s teškoćama, kao i zajedničko praćenje njegovog napretka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
422 | Štefica Škrlec | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su izvrsno razrađene i primjenjive u odgojno –obrazovnom procesu. Uloga učitelja je da se uz podršku stručnoga suradnika škole, a u skladu s njihovim kompetencijama, osigura kvalitetno provođenje individualiziranoga i diferenciranoga učenja i poučavanja. Kako bi učitelji pružali kvalitetnu podršku svim učenicima kojima je podrška potrebna u procesima učenja nužno je osigurati učiteljima/ nastavnicima stručna usavršavanja za stjecanje kompetencija ( predavanja, radionice) ovisno o području kurikuluma: matematičko, prirodoslovno, tehničko i informatičko, društveno-humanističko, umjetničko i tjelesno i zdravstveno. Učeniku s teškoćama potrebno smanjiti dnevni broj sati provedenih na nastavi radi duljine održavanja pažnje ( npr. sedmaši i osmaši u tjednu četiri dana imaju po sedam sati). Broj djece s individualizacijom ili prilagodbom je u porastu tako da je teško osigurati kvalitetnu dodatnu pomoć stručnih suradnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
423 | DRAGICA KOŠTARIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice su vrlo dobro opisane s detaljno opisanim koricama za svaku učeničku poteškoću s koracima koji pomažu u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Ponekad jedan nastavni sat nije dovoljan da se ostvare odgojno-obrazovni ishodi bez obzira da li učenik ima asistenta u nastavi ili ne. U našem sustavu obrazovanja sve je više učenika s poteškoćama u redovnim programima pa se ne možemo dovoljno posvetiti njima. Kad po prvi put uđemo u takve razrede nažalost nismo dovoljno informirani o njihovim teškoćama pa nam je potrebno vremena za prilagodbu. Također, mislim kako se treba razmisliti o visini plaćanja rada učitelja koji rade s učenicima s teškoćama, te svom dodatnom materijalu koji je potreban kako bi rad bio kvalitetan i prilagođen | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
424 | Jadranka Bizjak Igrec | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama napisane su detaljno. Međutim , zbog količine nedefiniranih poslova stručni suradnici u školama neće biti u mogućnosti predložene smjernice u potpunosti i realizirati. Vrlo malo vremena ostaje za neposredan individualni rad s učenicima. Važno je raditi na okolini za učenje kako bi učenici prepoznali vrijednost učenja , razvijali intrinzičnu motivaciju za učenje i postupno tijekom školovanja prepoznali ona područja učenja za koja imaju interes. Negativne emocije, osjećaj nekompetentnosti i izostanak interesa dovodi do neuspjeha u učenju. Organizacija fizičkog okruženja:prostora i uvjeta za učenje izuzetno je važna. To su sve preduvjeti koji su potrebni da bi učenici ustrajali u rješavanju raznih zadataka i bili potaknuti učiti sadržaje za koje nisu intrinzično motivirani. Važno je da učenici razvijaju fleksibilnost te da se mogu prilagoditi i uspješno učiti i u okolini koja nije idealna za učenje. Prije uvođenja smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma neophodno je detektirati sve probleme koji se javljaju u praksi: od edukacije učitelja, broja učenika u razrednim odjelima, ekipiranosti stručne službe,pomoćnika u nastavi, didaktičkih materijala za neposredan rad, edukacije roditelja. Mislim da nikako nije dobro Smjernice provoditi samo “papirnato“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
425 | TANJA TOMINOVIĆ PUČKO | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Mislim kako su smjernice vrlo detaljno opisane, s vrlo detaljnim i široko opisanim koracima za svaku poteškoću i korake koje učeniku pomažu u ostvarenju cilja, a to je uspješno usvajanje znanja. Ono što je manjkavo je vrijeme koje je potrebno uložiti u rad s učenicima s teškoćama u odnosu na druge učenike. Kako bi učenik s teškoćom ostvario svoj maksimum, mislim kako sat od 45 min, uz redovan rad s drugim učenicima, nije dovoljan za ostvarivanje tog cilja. Osobito ako učenik nema pomoćnika. Također, mislim kako se treba razmisliti o visini plaćanja rada učitelja koji rade s učenicima s teškoćama, te svom dodatnom materijalu koji je potreban kako bi rad bio kvalitetan i prilagođen. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
426 | DRAGAN SILUKOVIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu kurikuluma su u ovome dokumentu vrlo kvalitetno prikazane te omogućuju dionicima našega sustava kvalitetnu pripremu za odgojno-obrazovni proces. Žao mi je što u prijedlogu nije navedeno više primjera koji bi približili nastavnicima mogućnosti rada s učenicima s teškoćama. Prvi koji se susreću s tim učenicima su njihovi roditelji i nastavnici koji s njima provode najviše vremena ali nažalost nismo dovoljno informirani o njihovim teškoćama pa nam je potrebno vremena za prilagodbu. U našemu sustavu obrazovanja je veliki broj učenika s poteškoćama koji su uključeni u redovne procese pa se ne možemo dovoljno posvetiti njima. Dokument je jedno, a stvarnost je nešto drugo. Vrlo često imam osjećaj da su učenici nezadovoljni svojim položajem u učionici, a oni oko njih ne znaju kako da im pomognu. Trebalo bi više utjecati na čitavu sredinu kroz određene projekte. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
427 | IVANA ZEMUNIK | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za izradu kurikuluma odlične, ishodi razrađeni, pravila i upute jasne. Međutim, realno stanje na terenu onemogućava potpuno provedbu integracije i provođenje navedenih smjernica. Broj stručnih suradnika je premalen, broj djece s individualizacijom ili prilagodbom je u porastu, liječnika školske medicine malo u odnosu na broj pripadajućih škola. Učitelji su zagušeni papirologijom, a velika je potreba dodatnog vremena za provedbu individualizacije (posebno u razrednim odjeljenjima sa više specifičnih teškoća). Da bi učitelji ostvarili svoj zadatak u odgojno-obrazovnom procesu, potrebna im je potpora: 1. organizacijska – bolja suradnja predškolskih i školskih ustanova kako bi se već pri testiranju i upisu u 1. razred smanjio broj učenika u razrednom odjeljenju u kojem su djeca s poteškoćama, 2. pomagača odnosno asistenata u nastavi – svaku nastavnu godine kreću zavrzlame oko odobrenja broja pomagača, nerijetko ih dijete promijeni nekoliko tijekom nastavne godine odnosno školovanja što utječe na prilagodbu u odnosima dijete-asistent-roditelj-učitelj 3. stručna potpora – rijetke su škole koje imaju kompletne stručne timove (psiholog, defektolog, logoped, pedagog). I kada ih imaju, zbog obima posla, dijete mogu primiti jednom kroz tjedan ili dva što je nedovoljno za kvalitetan napredak. Prepoznavanjem ovih prepreka, oblikovanjem i izmjenom zakonskih okvira na kojima se temelje smjernice te pravilna provedba istih osigurati će kvalitetne potpore učiteljima procesu inkluzije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
428 | ANDRIANA MARUŠIĆ | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika u nastavi | Uloge pomoćnika u nastavi i stručnog komunikacijskog posrednika su daleko kompleksnije i važnije od onih spomenutih u Pravilniku koji definira njihovu ulogu, a i koja je ovdje uzgred predstavljena. Pružanje podrške se definira kao pomoć bez "pomoći" jer je cilj osamostaljenje učenika s teškoćama u razvoju kao i neometan razvoj njegovih postojećih sposobnosti, te "pomoćnici ne pomažu" jer oni nisu djelatnici odgojno-obrazovnom procesa, nit stručni suradnici (edukacijski rehabilitatori), no u najdirektnijem su kontaktu sa samim učenicima, što rezultira bliskošću i dobrim izvorom informacija. Pravilnik treba ojačati dodatnim kompetencijama i mogućnostima pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskim posrednika, na način da im se pruži šansa vjerodostojnije opisanih uloga i iskoristi njihova neposrednost, za dobrobit učenika s teškoćama u razvoju i učiteljice i razrednog odjeljenja. Ojačavanjem pravilnika, posljednično ojačati i djelomičnu kvalifikaciju, i na taj način oformiti profesionalni kadar pomoćnika koji će na svoj doprinos gledati kao na vrijedan i trajan posao, a ne kao van sezonski spas. Dakako da bi se uloženo u njih, transferiralo na uloženo u djecu, uloženo u pravodobno dobivanje informacija o djetetu i u konačnici doprinijelo cijeloj kulturi zajednice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
429 | ANDRIANA MARUŠIĆ | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi | A što reći..možda iskustveni podatak..Stručna služba boravi po jedan školski sat u svakom polugodištu što im je "dovoljno" da bi stručno i kompetentno pratile razvoj "inkluzivnog odgojno-obrazovnom" procesa u razrednim odjeljenjima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
430 | ANDRIANA MARUŠIĆ | Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu, Uloga učitelja/nastavnika | Trenutne kompetencije naših nastavnika/učitelja nisu na takvom nivou da bi mogli i/ili vremenski uspjeli biti učinkoviti na poljima svih 8 točaka. Sve točke približiti "svjetovnim" stvarnim okolnostima u konzultaciji s učiteljima, pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima i stručnom službom. Potonjih zvanja je jako malo u svim odgojno-obrazovnim ustanovama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
431 | ANDRIANA MARUŠIĆ | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Promjena uloge učitelja/nastavnika i stav o kurikulumu | Molim Vas da ujednačite terminologiju, ovdje se radi o učenicima s teškoćama u RAZVOJU jer bez toga može biti teškoća bilo koje prirode. Ostavljati opciju na stručnog suradnika "po potrebi", ostavljate prostor za odabir minimalnog interes i praćenja statusa djeteta s TUR, što u konačnici rezultira nedostatnim i manjkavim praćenjem djeteta kao i nedostatnoj i manjkavoj pomoći učiteljima, roditeljima/skrbnicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
432 | ANDRIANA MARUŠIĆ | Inkluzivni odgoj i obrazovanje, Priprema i podrška prilikom prijelaza učenika u sustavima odgoja i obrazovanja | U inkluzivnom okruženju zakonodavac u ovom slučaju (ne)namjerno segregira učenike s teškoćama u razvoju. Kako? Na način da se u brigu i realizaciju za prijelaz ili tranziciju opet uključuju samo uobičajeni dionici (roditelji/skrbnici i ini odrasli, više ili manje stručni). Ono što osobno vidim jest veliki previd izostavljanja drugog dijela inkluzivnog okruženja, a to su djeca, vršnjaci bez teškoća u razvoju...to bi trebali biti njihovi zajednički prijelazi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
433 | Svjetlana Bebić | UVOD, Inkluzivni odgoj i obrazovanje | Često proces dijagnosticiranja traje dugo i treba se također dugo čekati uopće na odluku kome dijete uputiti ili se jednostavno odgovornost donošenja dijagnoze prebacuje s jednog na drugoga. Osim toga i mi kao roditelji ispočetka sebi nevoljko priznajemo da je vrijeme upoznati učitelje o poteškoćama vlastitog djeteta. S tim u svezi stavljamo dijete u nepovoljan položaj. S jedne strane muči se s gradivom koje ne može svladati, a s druge strane nema dokaz da on ne može savladati to gradivo. Osim tog problema u procesu dijagnosticiranja to je dijete objekt tog procesa i ono kao takvo, da bi dokazalo svoje probleme ne može biti fizički u isto vrijeme na dva mjesta, dakle zbog toga sve češće izostaje s nastave, a to mu opet proširuje jaz koji je teško premostiti. Zaista je potrebno puno aktera u školi koji će pratiti to dijete i davati mu veliku podršku i pomoć, ali kako djetetu, tako i roditelju i njegovim nastavnicima. Zato podržavam ovaj hvale vrijedan potez. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
434 | IGOR SOLDIĆ | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Potrebno je smanjiti administraciju i papirologiju učitelja vezano za izradu IK-a. Adekvatno platiti rad s učenicima koji imaju Rješenje. Prilagoditi e-Dnevnik za unos IK-a. Uvesti u naš obrazovni sustav i razrede asistente koji su stručni za taj posao/koji su završili poseban studij za rad s učenicima koji imaju Rješenje. Povećanom transparentnošću onemogućiti "sivu" zonu kod upisa u srednje škole. Srednjim školama mora biti vidljivo koji su se učenici školovali po Rješenju u OŠ. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
435 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | ULOGA SUDIONIKA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA I MOGUĆNOSTI PODRŠKE, Uloga stručnih suradnika u školi | Kako bi se naglasila obaveza suradnje i timsko i multidisciplinarno djelovanje predlažemo da se i u poglavlju „Uloga stručnih suradnika u školi“ u definiranju zajedničkih obaveza na prvom mjestu navede ne samo podrška, nego i sudjelovanje u izradi IK zajedno s nastavnikom. Tako i u poglavlju „Početna procjena odgojno obrazovnih potreba učenika“ treba navesti da je provode učitelj/nastavnik i stručni suradnik. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
436 | Gordana Palada | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, pozdravljam donošenje smjernica koje su jasne, detaljne i veoma kvalitetne. Osvrnula bih se na realizaciju i provođenje istih u praksi. Kolege su već komentirale nemogućnost kvalitetnog provođenja smjernica zbog nedostatka stručnih suradnika u školi, broj učenika u razrednom odjelu i teškoće na koje nailazimo u traženju asistenta u nastavi. U tome im se pridružujem. Imam dugogodišnje iskustvo u radu kao učitelj stranog jezika u osnovnoj školi. Pojedini učenici sa specifičnim teškoćama ne mogu usvojiti strani jezik, pogotovo u ovakvim uvjetima rada. Centri za odgoj i obrazovanje učenika sniženih intelektualnih sposobnosti uopće nemaju u programu strani jezik. Kad mi u redovnim školama dobijemo dijete s istim poteškoćama dijete mora učiti strani jezik. U prvim godinama školovanja dijete još i može funkcionirati u razredu uz prilagodbu, ali u kasnijim godinama jednostavno ne mogu pratiti niti uz prilagodbu. Smatram da bi takvim učenicima bilo korisnije da stječu temeljna znanja za život. Oni ih mogu djelomično stjecati i na satu stranog jezika, ali to zahtjeva sasvim drugačiji pristup, globalno planiranje na nivou škole i obaveznu pomoć stručne službe ili asistenta na nastavi. Ne može se očekivati od učitelja da ima rezultat u radu u razredu s učenikom koji teško postiže rezultate i u individualnom radu sa stručnjakom. To su uglavnom djeca koju treba puno bodriti, polako i strpljivo voditi kroz rad što u redovnoj nastavi gotovo nije moguće. Naročito kad su u pitanju govorne aktivnosti. Kvalitetno praćenje rada i formativno vrednovanje djece s poteškoćama predstavlja veliko opterećenje predmetnom nastavniku. Smatram da bi trebali imati pomoć stručnjaka u tome. Učitelj ima ograničene mogućnosti kvalitetno pratiti rad učenika u razredu, a samo praćenje uključuje znanja iz više domena za koje učitelji nisu uvijek kompetentni. Moje sugestije su: - da se otvori mogućnost ne pohađanja nastave stranog jezika ukoliko dijagnoza djeteta jasno ukazuje da ono to nije u mogućnosti. - da se barem omogući nastavnicima održavanje individualnih sati s djetetom s poteškoćama na kojima bi se ponovilo što se uradilo taj tjedan i pripremilo za daljnji rad u razredu. To bi bio poseban 1 sat tjedno van klasične dopunske nastave koju pohađaju svi učenici. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
437 | Valerija Begić | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke | Poštovani, predloženi obrasci su preiscrpni, osobito uzmemo li u obzir da ispisivanje pojedinih sastavnica istog doista nije nužno jer se ponavlja kroz druge sastavnice, a u znatnoj mjeri će oduzeti vrijeme učiteljima (valja imati na umu da neki učitelji imaju i više od 20 učenika s teškoćama). Npr. s obzirom da obrazac predloženog kurikuluma sadrži ishode i aktivnosti doista ne vidim potrebu za sastavnicom osobitosti školskog učenja - jer one ustvari proizlaze iz ishoda i aktivnosti te je riječ o nepotrebnom ponavljanju. Također, ne vidim potrebu za sastavnicom odgojno-obrazovne potrebe učenika s obzirom da se navode strategije podrške koje proizlaze iz potreba samog učenika. Kada je riječ o inicijalnoj procjeni valja imati na umu da nije smisleno provoditi je kada se učenik prvi put susreće s novim nastavnim predmetima, npr. Kemija, Biologija u 7. razredu ili Priroda u 5. razredu pa bi isto trebalo uzeti u obzir. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
438 | Ivana Mandarić | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani! Učiteljica sam RN koja ove školske godine predaje 1. razredu. Po prvi puta imam učenika koji ima Posebni osnovnoškolski program uz individualiziran pristup. Iako je predviđeno da takvi učenici ne bi trebali ići u redovnu školu, roditelji imaju pravo tražiti da im se dijete uključi u istu ukoliko smatraju da je to najbolje za njihovo dijete. Tu se javlja problem. Naime, učenik s takvim programom ima potpuno drugačiji raspored i satnicu, oslobođen je Engleskog jezika i slično. U e - Dnevniku je nemoguće unijeti raspored za takvog učenika, odnosno, uopće nije predviđeno mjesto za njegov raspored. Trebam napomenuti i da s tim učenikom odrađujem 2 školska sata više negoli s ostalim učenicima, ali ti sati mi se nigdje ne vode i nisu plaćeni. Može li se uzeti u obzir da se taj problem nekako riješi? Također, htjela bih ukazati i na problem kako se Posebni osnovnoškolski program uz individualiziran pristup nije mijenjao preko 20 godina. Trebalo bi ga uskladiti s aktualnom reformom u školstvu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
439 | Nina Pliško | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Poštovani, smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama su kvalitetno razrađene. U zbilji, u školama nedostaju stručni suradnici - logopedi, soc.pedagozi i edukatori rehabilitatori, a često i materijalni i posebno prostorni uvjeti. Da bi inkluzija bila kvalitetna, potrebna je suradnja, edukacija , uključenost i ažurnost svih institucija ( da se na papire i odluke ne čeka predugo na štetu djece) te da su programi rađeni u suradnji sa stručnjacima za specifične potrebe djeteta . | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
440 | Ismeta Čerkez | OBRASCI ZA PLANIRANJE INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA I PRIMJERI INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA (IK), Redoviti program / kurikulum uz individualizirane postupke | Što je s motoričkom individualizacijom u predmetu tjelesne i zdravstvene kulture? Nema smjernica niti obrasci obuhvaćaju motoričke i funkcionalne sposobnosti učenika koje se izvode, prate, vrednuju na nastavi tjelesne i zdravstvene kuture. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
441 | Marijana Dragobratović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma su izvrsne. Napokon na jednom mjestu imamo ono što godinama radimo i možemo lakše uputiti učitelje,pripravnike, pomoćnike, roditelje i ostale čimbenike u izradu dokumenata za učenike s teškoćama. Sad bi se trebalo orijentirati na zapošljavanje većeg broja stručnih suradnika koji bi mogli detaljno pružati podršku učenicima s teškoćama, učiteljima i roditeljima, te rasteretiti postojeće stručne suradnike suvišnih poslova koji ostavljaju najmanje vremena za neposredan odgojno-obrazovni rad. Vrlo važno bi bilo omogućiti svakoj školi da ima barem jednom mjesečno dostupnu ekipiranu stručnu službu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |
442 | Vlatka Sabolović | SMJERNICE ZA PLANIRANJE I IZRADU INDIVIDUALIZIRANIH KURIKULUMA ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA | Smjernicu su dosta jasno razrađene. Prema broju učenika koji imaju teškoće, smatram da je premalo zaposlenih stručnih suradnika za kvalitetnu podršku učenicima s teškoćama, ali i učiteljima. Također, u jednome razrednom odjelu ima i nekoliko učenika s rješenjima o primjerenom obliku školovanja što učiteljima otežava individualizaciju pristupa u praksi. Sviđa mi se što se propisao obrazac individualiziranih kurikuluma. Smatram da bi učitelji i stručni suradnici trebali biti upoznati s dijagnozom učenika s teškoćama kako bi mogli adekvatno reagirati uz liječničke naputke. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. |