Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Iskaza o procjeni učinka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Igor Doubek MINISTARSTVO PRAVOSUĐA Podržavam ideju da se stranim fizičkim i pravnim osobama iz članica EU omogući stjecanje prava vlasništva na nekretninama na području Republike Hrvatske pod istim uvjetima kao i državljanima Republike Hrvatske i pravnim osobama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a ostalima samo pod uvjetom reciprociteta. Naime, ako želimo da naši građani imaju takvu mogućnost u drugim zemljama, ne možemu u nedogled spriječavati druge u istim nastojanjima, tim više što praksa pokazuje da je sadašnje stanje za našu zemlju kontraproduktivno. Međutim, takva izmjena sama po sebi neće biti dovoljna. Naime, Hrvatska je turistička zemlja i sve je veći broj stranih građana koji su zainteresirani za kupnju apartmana u višestambenim kućama za odmor na obali ili poslovnih prostora u višestambenim zgradama u gradovima. No, sadašnji oblik Zakona iz 1997. je poprilično općenit u onom dijelu koji regulira upravljanje u objektima gdje je uspostavljeno „etažno vlasništvo“ i odmah je u praksi pokazao svoje limite. Stoga, nakon toliko godina od njegovog donošenja upravljanje u višestambenim zgradama koje su u potpunom ili većinskom privatnom vlasništvu nije saživjelo u onom obliku koje je karakteristično za demokratska građanska društva i odvija se ili na samom rubu zakonitosti ili često puta čak protuzakonito. Taj brisani prostor u svoju korist debelo zloupotrebljavaju nesavjesni upravitelji i tzv. ovlašteni predstavnici suvlasnika, a suvlasnici su im doslovno prepušteni na milost i nemilost. Mogao bih obrazložiti bezbroj primjera koji to dokazuju, no ovdje tomu nije mjesto. Zemlje članice EU tu materiju imaju detaljno reguliranu ili u Građanskom zakonu (Italija) ili u posebnim zakonima koji reguliraju ovaj posebni vid vlasništva (Njemačka, Francuska, Španjolska). Većina tih zemalja su novelirale svoje zakone u 2013. i 2014. godini. Strani građani iz EU su naučeni na dobro i jasno definirane propise u svojim zemljama pa to očekuju da će naći i kod nas. Veliki je problem što u našoj zemlji još nije završen proces sređivanja zemljišnih knjiga i stoga u velikom broju slučajeva u višestambenim zgradama koje su izgrađene prije 90-tih nije uspostavljeno „etažno vlasništvo“, stoga nije ni završilo porijelazno razdoblje iz članka 374. Zakona. Takvo stanje u praksi je donekle prepreka za kvalitetnu izmjenu ili bolje reći nadopunu sadašnjeg Zakona, ali ne i za donošenje novog zakona koji bi se mogao zvati "Zakon o etažnom vlasništvu" i koji bi se odmah mogao primjeniti na sve one zgrade u kojima je već uspostavljen sustav etažnog vlasništva. Potičem stoga zakonodavca da ozbiljno razmisli o objim mogućnostima, najprije radi korist naših građana, a zatim i zbog očekivanja stranaca jer sadašnje stanje očito nije više održivo. Primljeno na znanje Prijedlog Igora Doubeka za donošenjem novoga zakona o etažnom vlasništvu primljen je na znanje.
2 Hrvatski Telekom d.d. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT) pozdravlja provođenje savjetovanja o prijedlogu iskaza o procjeni učinka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U dijelu koji se odnosi na donošenje odredbe kojom bi se obvezalo jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLS) da općim aktom urede postupak, uvjete i način raspolaganja, upravljanja i korištenja nekretnina u vlasništvu JLS, HT koristi ovim putem priliku predložiti Ministarstvu pravosuđa (dalje: Ministarstvo) sljedeće dopune odredbe: • odredbom je potrebno definirati da Vlada RH posebnom odlukom određuje kriterije za određivanje opsega i visine naknade koju JLS plaćaju korisnici nekretnina, a sve u svrhu harmonizacije i primjene jednakih iznosa predmetnih naknada na cijelom teritoriju RH; • opseg i visine naknada treba se određivati po istim kriterijima za sve korisnike nekretnina (bez diskriminacije) tj. neovisno o tome da li su korisnici nekretnina osobe javnog ili privatnog prava • pri određivanju opsega i visine naknada treba voditi računa da ista ne predstavlja nerazmjeran teret korisnicima nekretnina odnosno da visina naknade ne predstavlja ograničenje za razvoj stvari i djelatnosti od interesa za RH; • navedene principe potrebno je primijeniti i u slučajevima kada se radi o nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (dalje: RH). Obrazloženje: HT-ovi prijedlozi temeljni su na potrebi uvođenja harmonizacije obveze plaćanja naknada kao i opsega i visine naknada koju plaćaju korisnici nekretnina kada se iste nalaze u vlasništvu JLS ili RH. Stoga, HT smatra nužnim osigurati uvođenje obveze plaćanja naknada za sve korisnike nekretnina, neovisno o tome da li su korisnici nekretnina osobe javnog ili privatnog prava, pri čemu bi Vlada RH posebnom odlukom utvrdila kriterije za utvrđivanje opsega i visine naknade. S tim u vezi skrećemo pažnju Ministarstvu na nedavni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o cestama, kojim se osigurava izjednačavanje obveze plaćanja naknada između osoba javnog i privatnog prava tj. ukida diskriminacija u plaćanju naknada. Pri određivanju naknada potrebno je posebno voditi računa o korisnicima nekretnina koji obavljaju posebnim zakonom definirane djelatnosti od interesa za RH. Kao primjer navodimo čl. 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama kojim su elektronička komunikacijska infrastruktura, obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, prostorno planiranje, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme proglašeni od interesa za RH. HT je mišljenja da je, u ovom i u sličnim slučajevima postojanja djelatnosti od interesa za RH, nužno osigurati prilikom određivanja naknade da ista ne predstavlja nerazmjeran teret za korisnike nekretnina i ograničenje kako za razvoj djelatnosti od interesa za RH tako i za investicijski ciklus koji je nužan za realizaciju takvih djelatnosti. U Zagrebu 08. srpnja 2015. Hrvatski Telekom d.d. Nije prihvaćen Prijedlog Hrvatskog Telekoma d.d. da Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom određuje kriterije za određivanje opsega i visine naknade koju korisnici nekretnina plaćaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ne prihvaća se. Naime, Ustavom Republike Hrvatske propisano je kako u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Predloženom odredbom kojom bi se obvezalo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da općim aktom urede postupak, uvjete i način raspolaganja, upravljanja i korištenja nekretnina u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, postiže se transparentnost i samostalnost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravljanju sa svojom imovinom.