Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Danijel Pek | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 50. | Predlažem uvođenje dodatnog kriterija za neovisnog proizvođača, a koji je npr. uvjet za sudjelovanje u programu Kreativna Europa - Media i za prihvatljivost producenta kao servisnog producenta u Hrvatskoj - prethodno iskustvo: - da je u posljednje tri godine proizvela najmanje jedno audiovizualno djelo (igrani film, dokumentarni film, animirani film, televizijski film ili televizijsku seriju) koje je javno prikazano na barem jedan od sljedećih načina: komercijalno distribuirano u kinima i/ili na televiziji i/ili na najmanje jednom međunarodnom filmskom ili televizijskom festivalu | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 2 | Enter Zagreb d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 46. | Članak 46. (1) Ako udio hrvatske glazbe čini najmanje 20% dnevnog objavljivanja glazbenog programa predviđenog programskom shemom radijskog programa, od čega je najmanje 20% objavljeno između 6 i 22 sata, u udio iz članka 45. stavka 3. ovog Zakona može se ubrojiti najviše 20% vremena dnevnog objavljivanja u kojem se izvodi hrvatska glazba. (2) Ako udio hrvatske glazbe čini najmanje 30% dnevnog objavljivanja glazbenog programa predviđenog programskom shemom radijskog programa, od čega je najmanje 30% objavljeno između 6 i 22 sata, u udio iz članka 45. stavka 3. ovog Zakona može se ubrojiti najviše 30% vremena dnevnog objavljivanja u kojem se izvodi hrvatska glazba. (3) Odredbe ovog članka ne odnose se na nakladnika specijaliziranog radijskog programskog kanala. Gotovo svi akteri hrvatske radijske scene su opći radijski programi. Velika većina aktera (više od 70% radijskih programa) emitira radijske programe s udjelom hrvatske glazbe koji je iznad 60%. Manji broj radijskih aktera (ispod 5% tržišta) emitiraju programe u kojima hrvatska glazba čini zaštićeni minimum (20%). S obzirom na navedeno, smatramo da ne postoje značajni razlozi za (radikalnije) zakonske izmjene koje idu u pravcu povećanja udjela zaštićenog minimuma (na 25%). Nadalje, navike slušatelja, posebno kod formatiranih radijskih programa su se potpuno promijenile pa uvođenje tzv. unificiranog prime time-a emitiranja, u suvremeno vrijeme, definitivno nema smisla, jer, primjerice, slušanost programa poput Entera Zagreb, u večernjim i noćnim satima bilježi kontinuiranu tendenciju rasta. S obzirom na sve navedeno, predlažemo da se udio hrvatske glazbe u radijskim programima ne limitira, već kategorizira, a na način da udio hrvatske glazbe: - do 20% ne omogućuje radijskim nakladnicima ubrajanje hrvatske glazbe u vlastitu proizvodnju; - do 30% omogućuje radijskim nakladnicima ubrajanje hrvatske glazbe u vlastitu proizvodnju u postotku koji je reguliran i po postojećoj zakonskoj praksi; - više 30% omogućuje radijskim nakladnicima ubrajanje hrvatske glazbe u vlastitu proizvodnju u postotku do 30%. Smatramo da ovakvo rješenje ide u pravcu napretka i boljitka, kako hrvatske radijske, tako i glazbene industrije. Naši interesi su vidljivi i u zaštiti autorskih i srodnih prava, u zaštiti hrvatskog glazbenog blaga. No, nedvojbeno smatramo da radikalne zakonske izmjene u korist jednog dijela hrvatskog tržišta, a da to tržište nije dovoljno sadržajno u ponudi i/ili u pripremi ponude npr. elektronske glazbe (ili sličnih glazbenih stilova) koja će kvalitetom zadovoljiti potrebe slušatelja, neće rezultirati pozitivnim (naprednim) rezultatom, već će dovesti do urušavanja teško stečenih tržišnih pozicija formatiranih radija koji predstavljaju propulzivni dio industrije te odlijevanja slušatelja na globalno dostupne platforme, na kojima nema nikakvih hrvatskih programskih sadržaja, niti hrvatske glazbe. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 3 | Enter Zagreb d.o.o. | Članak 46. (1) Ako udio hrvatske glazbe čini najmanje 20% dnevnog objavljivanja glazbenog programa predviđenog programskom shemom radijskog programa, od čega je najmanje 20% objavljeno između 6 i 22 sata, u udio iz članka 45. stavka 3. ovog Zakona može se ubrojiti najviše 20% vremena dnevnog objavljivanja u kojem se izvodi hrvatska glazba. (2) Ako udio hrvatske glazbe čini najmanje 30% dnevnog objavljivanja glazbenog programa predviđenog programskom shemom radijskog programa, od čega je najmanje 30% objavljeno između 6 i 22 sata, u udio iz članka 45. stavka 3. ovog Zakona može se ubrojiti najviše 30% vremena dnevnog objavljivanja u kojem se izvodi hrvatska glazba. (3) Odredbe ovog članka ne odnose se na nakladnika specijaliziranog radijskog programskog kanala. Gotovo svi akteri hrvatske radijske scene su opći radijski programi. Velika većina aktera (više od 70% radijskih programa) emitira radijske programe s udjelom hrvatske glazbe koji je iznad 60%. Manji broj radijskih aktera (ispod 5% tržišta) emitiraju programe u kojima hrvatska glazba čini zaštićeni minimum (20%). S obzirom na navedeno, smatramo da ne postoje značajni razlozi za (radikalnije) zakonske izmjene koje idu u pravcu povećanja udjela zaštićenog minimuma (na 25%). Nadalje, navike slušatelja, posebno kod formatiranih radijskih programa su se potpuno promijenile pa uvođenje tzv. unificiranog prime time-a emitiranja, u suvremeno vrijeme, definitivno nema smisla, jer, primjerice, slušanost programa poput Entera Zagreb, u večernjim i noćnim satima bilježi kontinuiranu tendenciju rasta. S obzirom na sve navedeno, predlažemo da se udio hrvatske glazbe u radijskim programima ne limitira, već kategorizira, a na način da udio hrvatske glazbe: - do 20% ne omogućuje radijskim nakladnicima ubrajanje hrvatske glazbe u vlastitu proizvodnju; - do 30% omogućuje radijskim nakladnicima ubrajanje hrvatske glazbe u vlastitu proizvodnju u postotku koji je reguliran i po postojećoj zakonskoj praksi; - više 30% omogućuje radijskim nakladnicima ubrajanje hrvatske glazbe u vlastitu proizvodnju u postotku do 30%. Smatramo da ovakvo rješenje ide u pravcu napretka i boljitka, kako hrvatske radijske, tako i glazbene industrije. Naši interesi su vidljivi i u zaštiti autorskih i srodnih prava, u zaštiti hrvatskog glazbenog blaga. No, nedvojbeno smatramo da radikalne zakonske izmjene u korist jednog dijela hrvatskog tržišta, a da to tržište nije dovoljno sadržajno u ponudi i/ili u pripremi ponude npr. elektronske glazbe (ili sličnih glazbenih stilova) koja će kvalitetom zadovoljiti potrebe slušatelja, neće rezultirati pozitivnim (naprednim) rezultatom, već će dovesti do urušavanja teško stečenih tržišnih pozicija formatiranih radija koji predstavljaju propulzivni dio industrije te odlijevanja slušatelja na globalno dostupne platforme, na kojima nema nikakvih hrvatskih programskih sadržaja, niti hrvatske glazbe. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se | |
| 4 | Antena Zagreb | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 46. | Članak 46. (1) Hrvatska glazba mora činiti najmanje 10% dnevnog objavljivanja glazbenog programa predviđenog programskom shemom radijskog programa. (2) U udio iz članka 45. stavka 3. ovog Zakona može se ubrojiti najviše 20% vremena dnevnog objavljivanja u kojem se izvodi hrvatska glazba. (3) Ako udio hrvatske glazbe čini najmanje 40% dnevnog objavljivanja glazbenog programa predviđenog programskom shemom radijskog programa, od čega je najmanje 30% objavljeno između 6 i 22 sata, u udio iz članka 45. stavka 3. ovog Zakona može se ubrojiti najviše 30% vremena dnevnog objavljivanja u kojem se izvodi hrvatska glazba. (4) Odredbe ovog članka ne odnose se na nakladnika specijaliziranog radijskog programskog kanala. Dajemo prijedlog da se redefinira prijedlog članka 46. i to kako je u ovom komentaru navedeno. Stava smo da se ovim prijedlogom stvarno liberaliziraju programske obveze u tzv. zemaljskim radijskim programima, ali – još i važnije – potiče emitiranje hrvatske glazbe. Smatramo da je ovakva odredba u potpunosti s duhom namjera zakonodavca da se novi zakonski okvir liberalizira, akceptira realno stanje na hrvatskom medijskom tržištu i ne ugrozi bilo čija pozicija na istom tom tržištu. No, ono što je još važnije, daju se precizne smjernice u vidu poticaja za promociju hrvatske glazbe u programima komercijalnih radija, te potiče glazbenu industriju na proizvodnju glazbenih djela koja su namijenjena slušateljima komercijalnih radija poput Antene Zagreb i Otvorenog radija. Pretjerana regulacija nikad nije, niti će dovesti do dugoročnog razvoja i javne koristi, ali poticaji jesu. Stava smo da promjena bilo koje zakonske odredbe samo zbog npr. dva radija, ma koliko ta dva radija bila velika ili mala, nije uputno za bilo koju demokratsku i tržišnu zemlju, pa tako ni za RH. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 5 | Hratski radijski forum | Komentar na članak 46. Nakon provedene analize te razmotrenih svih argumenata tržišnih aktera i predlagatelja ovog akta, udruga HRF smatra da hrvatsko medijsko tržište nije spremno za izmjene zakonskih odredbi koje bi išle u pravcu povećanja obvezujućeg udjela hrvatske glazbe u radijskim programima. Budući je posve jasno kako oko predloženog teksta predmetnog članka, onako kako je nevedeno u prijedlog ZEM-a, nema suglasja glavnih aktera, a istovremeno ne postoji vjerodostojna projekcija na tržištu koja bi ukazivala da bi bilo kakva takva promijena rezultirala kvalitetnijim rezultatom te budući je javno iznesen stav predlagatelja kako će se ZEM morati prilagođavati tijekom narednih cca 5 godina, apeliramo i predlažemo da se odredbe koje reguliraju predmetnu programsku obvezu radijskih nakladnika, ne mijenjaju. Istovremeno, predlažemo da se glavni akteri upute na daljnu tješnju suradnju, a sve u cilju stvaranja potrebnih pretpostavki da se u budućim izmjenama ZEM-a učine određene (korisne) promjene i po ovom pitanju. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se | |
| 6 | Nova TV d.d. | VIII. ELEKTRONIČKE PUBLIKACIJE, Članak 93. | Članak 93. nacrta ZEM-a u pogledu usluga na zahtjev Odredbu st. 3. smatramo protivnom Zakonu o el. trgovini. Nakladnik ne može nadzirati sav sadržaj korisnika odnosno odredba treba predvidjeti mogućnost oslobođenja od odgovornosti uz uvjet da nakladnik sadržaj po primitku prigovora oštećene strane ukloni. Naglašavamo da smo, sudjelujući u izradi nacrta prijedloga Zakona, već iznosili mnoge gore iznesene primjedbe pa se ovdje pozivamo na naša ranija obrazloženja razloga za iznošenje istih, a kako bismo izbjegli nepotrebno ponavljanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 7 | Nova TV d.d. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 86. | Članak 86. nacrta ZEM-a u pogledu obnove koncesije Odredba je nejasna jer nije predviđeno što se događa ako se javi manje od dvije zainteresirane osobe tj. na koji način se u tom slučaju koncesija produljuje odnosno nije jasno što se događa ako se jave samo dvije navodno zainteresirane osobe, odnosno na koji način se utvrđuje stvarni interes takvih osoba. Također, imajući u vidu vrijeme na koje se koncesija dodjeljuje, smatramo da je odredba st. 2. suviše stroga, odnosno priječi obnovu koncesije nakladniku koji je primjerice prekršajno kažnjen ili opomenut na početku trajanja roka na koji je koncesija dodijeljena. Smatramo da bi bilo primjerenije utvrditi da će se koncesija obnoviti nakladniku koji je ispunio sve obveze iz prethodnog koncesijskog ugovora pri čemu će se na odgovarajući način cijeniti činjenica jesu li nakladniku prije isteka roka koncesije izricane pravomoćne prekršajne kazne po Zakonu i ispunjenje eventualnih prekršajnim presudama izrečenih kazni. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 8 | Nova TV d.d. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 68. | Članak 68. nacrta ZEM-a u pogledu zabrane vertikalne koncentracije Prvo, smatramo da je potrebno definirati termin operatora. S obzirom na sadržaj odredbe, smatramo da je propisana zabrana vertikalne koncentracije previše restriktivna s obzirom na krajnji cilj zaštite pluralizma medija. Postoje i druge, manje restriktivne mjere koje mogu dovesti do postizanja tog cilja, poput, na primjer, uvođenja obveze prijenosa. Zabrana obavljanja i audiovizualnih/radijskih distribucijskih djelatnosti i televizijskih/radijskih usluga emitiranja ili medijskih usluga, neovisno o de facto utjecaju, dovodi do ograničenja slobode poslovanja, bez odgovarajućeg opravdanja ili razmatranja proporcionalnih mjera i stoga krši članak 16. Povelje EU. Cilj sprječavanja prekomjerne koncentracije može se postići na različite načine, na primjer: • nametanje pragova vlasništva nad medijima u primjerenim sektorskim okvirima mjerenjem stupnja koncentracije medija na fleksibilniji način sagledavanjem položaja osobe ili poduzeća na tržištu ili njegove sposobnosti utjecaja na javno mnijenje, • pravila za licenciranje, • posebne odredbe pravila tržišnog natjecanja, • zahtjevi za transparentnošću Za razliku od onoga što podrazumijeva ova apsolutna zabrana, vertikalna integracija sama po sebi ne vodi ka smanjenju pluralizma medija. Naprotiv, može imati koristi za pluralizam medija. Nadalje, osim Hrvatske, postoje samo 4 druge države EU (Austrija, Grčka, Mađarska i Slovenija) koje u nekom obliku reguliraju vertikalne koncentracije. Međutim, nijedna od njih ne uvodi opću zabranu vertikalne integracije. Ova vrsta regulacije bila bi najneproporcionalnije sredstvo za nadzor nad vlasničkim strukturama pružatelja medijskih usluga jer se uvelike miješa u osnovna prava, osobito u pravo vlasništva i slobodu poslovanja, zajamčena člancima 16. i 17. Povelje EU. Sve spomenuto ističe da takve koncentracije ne predstavljaju značajnu prijetnju medijskom pluralizmu, te bismo stoga predložili da se odredba briše ili da se smanji njezin učinak dopuštanjem takvih koncentracija pod određenim zadanim uvjetima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 9 | Nova TV d.d. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 66. | Članak 66. nacrta ZEM-a u pogledu koncentracije Smatramo da je nejasno kako će se stavak 1. primijeniti u praksi i da on stoga ne bi trebao imati tako širok opseg. Sadašnji nacrt doista bi obuhvatio baš svaki utjecaj na pluralizam i različitost. Umjesto toga, u članku 66. trebalo bi se propisati . određene slučajeve koji mogu biti podložni daljnjim mjerama radi osiguranja sukladnosti sa Zakonom, kao što je navedeno za slučaj iz članka 63. stavak 2. nacrta Zakona u odnosu na nedopuštene koncentracije na području medija. | Primljeno na znanje | Razmotrit će s |
| 10 | Nova TV d.d. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 64. | Članak 64. ZEM-a u pogledu dominantnog položaja nakladnika Odredba st. 1. sadrži tekst sličan onom u prethodnom prijedlogu, pa se utvrđuje da u slučaju da udio gledanosti odnosno slušanosti svih programa pojedinog pružatelja medijske usluge dosegne prosječni godišnji udio od 45% smatra se da taj pružatelj medijske usluge ima dominantnu ulogu na tržištu RH te dolazi do narušavanja pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Iz pozicije tržišne ekonomije, rasta i razvoja neprihvatljivo je ograničavati napredovanje, rast i napredak poslovanja, pri čemu se ne definira kako će se gledanost/slušanost uopće mjeriti. Kako smo ranije isticali, ovakva odredba je vrlo neuobičajena u propisima zemalja članica Europske unije iz područja elektroničkih medija. Svega nekoliko zemalja poznaje koncept vezivanja tržišnog položaja pružatelja medijske usluge uz postotak u gledanosti. Prije unošenja takve odredbe u naš nacionalni sustav smatramo potrebnim procijeniti njezin utjecaj na budući razvoj medijskog tržišta, primjerice na situaciju da dva nakladnika imaju po 45% udjela u gledanosti, a treći bude javni servis. Da li to znači da ćemo medijsko tržište u cijelosti „zamrznuti“ i nećemo mu dozvoliti daljnji rast i razvoj? Ističemo i da pozicija HRT-a i drugog (komercijalnog) nakladnika u slučaju prelaska praga gledanosti neće biti istovjetna. Naime, HRT-u su broj i vrste programa zajamčene zakonom, a komercijalni nakladnik nema takva zakonom zajamčena prava već raspolaže isključivo svojom umješnošću. Stoga još jednom ponavljamo da predloženo rješenje smatramo protivnim Ustavom utvrđenom načelu jednakosti poduzetnika na tržištu i predlažemo brisanje. Kao alternativno rješenje, predlažemo da se samo onim nakladnicima koji imaju tržišni udio od 45% ili više ograničava stjecanje drugih nakladnika, tj. da se isključivo takav nakladnik može nalaziti u situaciji nedopuštene koncentracije iz čl. 63. st. 1. prva alineja. Podredno, predlažemo i predvidjeti da će se udio izračunavati na temelju neovisnih rezultata istraživanja (npr. AGB odnosno drugi odgovarajući ugledni pružatelj takve usluge), umjesto da se temelji na metodologiji koja će se definirati u kasnijoj fazi od strane Agencije. I konačno, članak 64. ZEM-a uvodi nepobitnu pretpostavku da bi se automatski prekršio pluralizam medija ako se prekorači prag od 45%. To predstavlja još jedno kršenje načela proporcionalnosti, jer pluralnost medija treba ocjenjivati s obzirom na cjelokupni sastav medijskog tržišta, uključujući sve aktere i konkurenciju među njima. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 11 | Nova TV d.d. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 63. | Članak 63. ZEM-a kojim se uređuje nedopuštena koncentracija na području medija Iz odredbe i dalje proizlazi da slučajevi „kupnje“ nakladnika za nacionalne nakladnike neće biti mogući, budući da su zabranjeni Zakonom. Smatramo da bi trebalo predvidjeti da Agencija ipak može dozvoliti takvu koncentraciju u slučaju se određeni kriteriji zadovolje, kao što je navedeno u čl. 64. i ovisno o uvjetima (u vezi pluralizma), kako je prikladno. U skladu s ustaljenom sudskom praksom EU, mjera koja se sastoji od apsolutne i opće zabrane vjerojatno neće biti potrebna i opravdana. Članak 63. ZEM-a ne ispunjava test proporcionalnosti: manje restriktivne mjere mogu se predložiti kao alternativni načini za postizanje cilja očuvanja pluralnosti medija, poput strukturalnih mjera ili mjera u vezi ponašanja (koji postoje u zakonodavstvu drugih država članica). | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 12 | Nova TV d.d. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 62. | Članak 62. ZEM-a u pogledu obveza prijave koncentracije Smatramo da je odredba st. 2. preširoka, trebalo bi ju ograničiti na slučajeve promjene kontrole nad nakladnikom, a ne na bilo koji oblik djelovanja. Iz teksta odredbe proizlazi da je svaka promjena vlasništva, pa i ona od, primjerice, 1% u bilo kojem od poduzetnika u vlasničkoj strukturi zahtijeva prijavu. To sigurno nije bila namjera zakonodavca – trebalo bi se raditi o promjeni kontrole, dakle o promjeni krajnjeg vlasnika koji odgovarajućim udjelom u kapitalu, glasačkim pravima ili na drugi način kontrolira odnosnog nakladnika. Ovim stavkom su pružatelji medijskih usluga obavezni prijaviti i „svaki drugi oblik zajedničkog ili usklađenog djelovanja“. Ovaj je zahtjev vrlo nametljiv i kršio bi slobodu vođenja poslovanja i pravo vlasništva. (6) Ovi pojmovi također nisu definirani ni u ovom nacrtu ni u propisima o zaštiti tržišnog natjecanja pa je ovakva odredba nedovoljno određena. Pružatelji medijskih usluga, kao adresati ove pravne norme, moraju moći konkretno znati svoja prava i dužnosti da bi se prema njima mogli ponašati. Ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna, nisu ispunjeni zahtjevi pravne sigurnosti i vladavine prava iz članka 3. Ustava, koji traže da pravna norma bude dostupna adresatima i za njih predvidljiva, tj. takva da oni mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i obveze te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja. Izuzimajući u stavku 2. bilo koji uvjet utvrđen u zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja, nacrt ZEM-a potencijalno krši pravila o koncentracijama EU-a i prijeti učinkovitosti i usklađenosti integriranog okvira EU-a i nacionalnih pravila o koncentracijama. Pravila o koncentracijama EU-a zabranjuju državama članicama da primjenjuju svoje nacionalno zakonodavstvo o tržišnom natjecanju na bilo koju koncentraciju koje su od značaja za cijelu Zajednicu. (7) Konačno, članak 62. ZEM-a u praksi bi obeshrabrio stjecanje sudionika u pružanju medijskih usluga i na taj način ograničio slobodno kretanje kapitala zajamčenog člankom 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ___________________ (6) Usporedi s člancima 16. i 17. Povelje EU-a o temeljnim pravima. (7) Usporedi članak 21. Uredbe EZ o koncentracijama. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 13 | Nova TV d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Članak 51. nacrta ZEM-a u pogledu udjela EU djela neovisnih proizvođača Prema st. 2. odredbe, nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih djela neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna/prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti pružanja medijske usluge. Ovoj odredbi se posebno protivimo i smatramo je kontradiktornom kako obvezama preuzetim odgovarajućim EU propisima u dijelu koji se odnosi na zaštitu neovisne EU produkcije (a ne neovisne produkcije pojedine, pa i vlastite, države) tako i odredbi st. 1. čl. 51., koji participaciju neovisnih europskih djela ne veže za prihod nakladnika. Naglašavamo kako ova odredba nije prihvatljiva iz pozicije slobode poduzetništva i tržišne ekonomije, jer je u tržišnoj ekonomiji neprihvatljivo nametanje obveze kupnje nacionalnog sadržaja neovisno o njegovoj cijeni i kvaliteti. Imajući u vidu činjenicu da su hrvatska audiovizualna djela višestruko skuplja od stranih djela, odnosno da troškovno imaju iznimno velik utjecaj na poslovanje te su za poslovanje nakladnika od iznimne važnosti u cilju ostvarivanja tržišne pozicije i poslovnih planova, predlažemo da se odredba izmijeni na način da se obveza produkcije hrvatskih audiovizualnih dijela može ispunjavati i vlastitom produkcijom/koprodukcijom odnosno EU neovisnim djelima. Programski proračun treba umetnuti u stavak 5. odredbe, tako da glasi „Ukupno godišnje vrijeme emitiranja ili godišnji programski proračun...“. Nije prihvatljivo ni da se baza za izračun temelji na ukupnom programskom proračunu ili prihodu. Inzistiramo da se izračunava na temelju ukupnog godišnjeg vremena emitiranja ili, kao drugo rješenje, na temelju godišnjeg proračuna iz kojeg je isključen informativni i sportski program, jednako kao u odnosu na ostala EU neovisna djela i kako je navedeno u članku 51. stavku 1. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 14 | Nova TV d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 49. | Članak 49. ZEM-a u pogledu pola od 50% europskih djela koja moraju biti hrvatska audiovizualna djela i primjena te odredbe na specijalizirane kanale Prema st. 7. odredbe, nakladnik televizije mora osigurati udio hrvatskih audiovizualnih djela na specijaliziranom kanalu u dijelu programa koji ne pripada specijaliziranom programu, a što dovodi u pitanje postojanje, rentabilnost i kvalitetu programa specijaliziranog kanala u cijelosti, jer bi to rezultiralo drastičnim poskupljenjem. Vjerujemo da ova odredba ugrožava financijsko poslovanje nakladnika i zato predlažemo njeno brisanje. Vjerujemo da obvezu emitiranja 50% europskih djela (ili nacionalnih djela) treba ograničiti na opće TV programe, a ne na specijalizirane programe. Brisanje bi osiguralo usklađivanje s duhom pravila EU koja zahtijevaju proporcionalnu provedbu, na primjer propisivanjem da nakladnici moraju rezervirati za europska djela većinu udjela svog vremena emitiranja, „tamo gdje je to moguće“. (5) To bi se načelo trebalo uzeti u obzir i za izradu članka 49. stavka 7. ZEM-a. _____________________ (5) Usporedi s člankom 16. stavkom 1. pročišćenog teksta Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 15 | Nova TV d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 47. | Članak 47. ZEM-a u pogledu definicije hrvatskog audiovizualnog djela Prema definiciji hrvatskih audiovizualnih djela iz st. 2. ...osim igranih i dokumentarnih filmova, eksperimentalnih, multimedijskih, transmedijskih projekata, tv serija i filmova, utvrđuje se da su hrvatska audiovizualna djela i sva druga takva djela koja su umjetnički i/ili autorski izraz, a Vijeće za elektroničke medije će pravilnikom propisati detaljnija mjerenja za određivanje programa koji se smatraju hrvatskim audiovizualnim djelima. Smatramo da bi zbog zakonske sigurnosti kriteriji za utvrđenje djela hrvatskim djelom trebali biti sadržani u Zakonu, uz ovlast Vijeća da ih detaljnije regulira podzakonskim aktima. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 16 | Nova TV d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | Članak 45. ZEM-a u pogledu sezonalnosti Prema odredbi, ljetna sezonalnost programa se prihvaća od 15. 6. do 15. 9., što je u redu, no zimska sezonalnost se predviđa u razdoblju od 15. 12. do 15. 01. Naš je stav da navedeno nije sukladno realnim okolnostima na tržištu. Oglašivački „pad“ sezone u zimskom dijelu godine ne završava s 15. 1. već traje do kraja siječnja. Stoga predlažemo definiranje ovog razdoblja kao razdoblja koje traje do 31. siječnja. Također, uopće ne možemo razumjeti, a ni prihvatiti, skraćivanje razdoblja prime time-a s dosadašnjeg razdoblja od 16-22 sata, na razdoblje od 18-22 sata, kada bi bilo logično da se vrijeme prime-time-a, obzirom na način života i navike ljudi, produlji. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 17 | Nova TV d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 38. | Članak 38. ZEM-a u pogledu pravila o emitiranju najava humanitarnih događaja Nije jasno zašto se od nakladnika (ako je nakladnik istovremeno i organizator određenog humanitarnog događanja) zahtijeva ishođenje rješenja o tome događaju da bi emitirao društveno korisnu poruku? Predlažemo navođenje odgovarajućeg pojašnjenja kako bi se tekst prijedloga uskladio s uvodnom napomenom 43. Direktive iz 2018. godine, s obzirom da tekst EU dopušta isključenje šireg raspona vremena emitiranja i jer nakladnici prema našem iskustvu često sudjeluju u organizaciji ili sami organiziraju humanitarne događaje. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 18 | Nova TV d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 28. | Članak 28. ZEM-a u dijelu koji se odnosi na udio EU djela u uslugama na zahtjev Prema pročišćenom tekstu Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, katalozi pružatelja usluga na zahtjev moraju dati dovoljno značaja europskim djelima. U skladu s tim, trenutni nacrt premašuje zahtjeve Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, koja način postizanja istaknute uloge prepušta slobodnoj volji operatora. U nacrtu teksta trebalo bi se pojasniti da se isticanje može osigurati na različite načine: poseban odjeljak za europska djela dostupan na početnoj stranici usluge, mogućnost pretraživanja europskih djela u alatu za pretraživanje, uporaba europskih djela u kampanjama te usluge ili minimalni postotak europskih djela promoviranih iz kataloga te usluge, na primjer, korištenjem bannera ili sličnih alata. (4) ____________________ (4) Usporedi s uvodnom napomenom 35. Direktive iz 2018. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 19 | Nova TV d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 26. | Članak 26. nacrta ZEM-a u pogledu nove obveze dostave podataka o načinu financiranja Podaci o financiranju nakladnika objavljuju se u okviru financijskih izvještaja nakladnika na način koji je već propisan drugim propisima. Iz tog razloga i uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, smatramo da je nametanje dodatne obveze izvještavanja nepotrebno dodatno opterećivanje nakladnika novim administrativnim obvezama. Podredno, predlažemo da se utvrdi obveza dostave financijskog izvješća Agenciji i to istovremeno s objavom u službenim registrima, bez nametanja dodatne obveze kreiranja novih izvještaja za potrebe Agencije. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 20 | Nova TV d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | Članak 24. nacrta ZEM-a koji propisuje plasman proizvoda Smatramo da je tekst stavka 4. potencijalno širi od zajamčenog u skladu s člankom 11. stavkom 4. Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (koja regulira plasman proizvoda). Suzakonodavci EU-a izričito su pojasnili da je svrha ove odredbe osigurati da su potrošači „dovoljno zaštićeni od duhana i srodnih proizvoda“. Tekst treba razjasniti u skladu s tim, kako bi se osiguralo da zabrana plasmana proizvoda ne obuhvaća proizvode koji nemaju nikakve veze s duhanom. U svakom slučaju, ovaj bi se zahtjev trebao jednako primjenjivati svugdje, na sve pružatelje usluga _______________ (2) Vidi presudu Suda od 28. travnja 1988. u predmetu 120/86 Mulder protiv ministra van Landbouw en Visserija; Presudu Suda od 22. ožujka 1961. u spojenim predmetima 42 i 49/59, SNUPAT protiv Visoke Vlasti; Presudu Prvostupanjskog suda od 22. siječnja 1997. u predmetu T-115/94, Opel Austrija protiv Vijeća. (3) Direktiva 2018/1808 Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama od 14. Studenoga 2018 o izmjeni Direktive 2010/13/EU, uvodna napomena 15.; članak 5., stavak 2. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 21 | Nova TV d.d. | II. OPĆA NAČELA, Članak 12. | Članak 12. nacrta ZEM-a koji propisuje mogućnost samoregulacije Uslijed činjenice da je iz odredbe brisana riječ "široko" prije prihvaćanja od dionika na tržištu, a pritom pojam „dionika“ nije definiran, ostaje sasvim nejasno na koji način će se koregulativni i samoregulativni akti usvajati i na koji način će se primjenjivati na (ostale) dionike na tržištu. Opća zakonska načela pravne sigurnosti EU i legitimna očekivanja zahtijevaju da pravne norme budu jasne i predvidljive. Drugim riječima, zakoni moraju biti nedvosmisleni i jasni; i legitimna očekivanja moraju se zaštititi. Članak 12. ZEM-a uvodi pravnu nesigurnost u hrvatski pravni okvir jer tekst odstupa od članka 4.a Direktive iz 2018. godine. U svakom slučaju, i u nedostatku dodatnih pojašnjenja u vezi opsega „glavnih dionika“, to rezultira dvosmislenošću koja bi mogla dovesti i do daljnjih kršenja načela jednakog načina postupanja, jer otvara vrata neopravdanoj razlici u načinu postupanju među dionicima. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 22 | Radio Centar-studio Poreč d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Na taj način npr. nezavisni vijećnik ne može uzeti 15 minuta plaćene emisije da komentira i iznese svoje stavove o određenom problemu. Dok u ostalim medijima tiskovine, vanjsko oglašavanje, portali, ..., to može, što je neprihvatljivo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 23 | Radio Centar-studio Poreč d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 35. | ČL.35. stavak(3) je diskriminacija prema radiju i televiziji u odnosu na ostale medije. PRIJEDLOG - izjednačavanje uvjeta na tržištu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 24 | Radio Centar-studio Poreč d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 32. | Nije propisano u kojem roku se treba dostaviti snimka Vijeću u stavku 2-- Nakladnik televizije i/ili radija iz stavka 1. ovog članka dužan je na zahtjev Vijeća za elektroničke medije bez odgode dostaviti snimku objavljenog audiovizualnog ili radijskog programa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 25 | Radio Centar-studio Poreč d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 32. | 90 dana je dug period za čuvanje snimke,ukoliko se tko želi žaliti i dati primjedbu učiniti će to znatno prije predlažemo 60 dana što isto nije malo. --trebalo bi glasiti ovako - Nakladnik televizije i/ili radija mora voditi elektronički očevidnik o objavljenom audiovizualnom ili radijskom programu i mora čuvati snimke cjelovito objavljenog programa najmanje 60 dana od objavljivanja, a u slučaju prigovora ili spora, snimku spornog sadržaja dužan je čuvati do okončanja spora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 26 | Radio Centar-studio Poreč d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Poštovani, slažemo se s primjedbama udruge radijskih djelatnika HURIN. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 27 | Hrvatski audiovizualni centar | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 80. | HAVC predlaže da članak 80. stavak 1. glasi: (1) Agencija vodi i redovito obnavlja baze podataka sa svim upisnicima i očevidnicima koje vodi u svrhu obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, što osobito obuhvaća: - popis nakladnika radija i televizije kojima je dana koncesija za obavljanje djelatnosti - popis pružatelja medijskih usluga na zahtjev kojima je dano dopuštenje za obavljanje djelatnosti -popis pružatelja medijskih usluga na zahtjev usmjerenih prema publici u Republici Hrvatskoj, a čiji je poslovni nastan u drugim državama članicama Europske unije - popis pružatelja medijskih usluga kojima je dano dopuštenje za satelitski, internetski, kabelski prijenos i druge dopuštene oblike prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa - popis pružatelja elektroničkih publikacija upisanih u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija - popis pružatelja usluga platformi za razmjenu videozapisa koji imaju ili za koje se smatra da imaju poslovni nastan u Republici Hrvatskoj. Obrazloženje: HAVC smatra da je potrebno da Agencija vodi i popis pružatelja medijskih usluga na zahtjev usmjerenih prema publici u Republici Hrvatskoj, a čiji je poslovni nastan u drugim državama članicama Europske unije kako bi se omogućila adekvatna provedba članka 29. ovog Zakona. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 28 | Hrvatski audiovizualni centar | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | HAVC predlaže da članak 51. stavak 1. glasi: (1) Nakladnik televizije mora osigurati da udio europskih djela neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10 % vremena. HAVC predlaže da članak 51. stavak 2. glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti pružanja medijske usluge, pri čemu navedeni udio mora ostvariti s najmanje tri različita neovisna proizvođača. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 29 | Hrvatski audiovizualni centar | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 29. | HAVC predlaže da članak 29. stavak 1. glasi: (1) Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev usmjereni prema publici u Republici Hrvatskoj, a čiji je poslovni nastan u drugim državama članicama Europske unije, a koji neposredno ne ulažu u audiovizualna djela neovisnih proizvođača u Republici Hrvatskoj u iznosu od 12% godišnjeg bruto prihoda ostvarenog u Republici Hrvatskoj dužni su, sukladno propisu kojim se uređuje audiovizualna djelatnost, uplaćivati financijski doprinos u iznosu od 10% godišnjeg bruto prihoda ostvarenog u Republici Hrvatskoj za provedbu Nacionalnog programa audiovizualnog stvaralaštva. Obrazloženje: Primjera radi, baš ovaj tjedan francuski assemblée nationale (sabor) razmatra prijedlog francuske vlade. Očekuje se usvajanje već krajem ovog mjeseca. Francuska vlada predlaže maksimalno izjednačavanje uvjeta za linearne nakladnike i streaming usluge, tj: • Europska kvota: 60%, (a 40% za Francuska djela) • Minimalne investicije u francuska djela od 16% za pružatelje medijskih usluga « širokog opsega » • Za usluge s više od 80% prometa od eksploatacije filmova ili audiovizualnih djela, investicijska obaveza je 25% ostvarenog prihoda • Minimalno pola gore navedenog za neovisnu produkciju • Za sve, ide i namet od 5,15% Zahtjevi HAVC-a su relativno blaži, a i fleksibilniji. Realni su i umjereni : ravnopravnost na tržištu medu konkurentim uslugama sa približno sličnim obavezama ulaganja u budućnost audiovizualne proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Računamo na odaziv nadležnih institucija u ovoj jedinstvenoj prilici donošenja Zakona koji će odgovarati trenutnim i budućim tržišnim uvjetima. Bez predloženih izmjena možemo već danas napisati scenarij postepene stagnacije i propasti hrvatskog audiovizualnog sektora. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 30 | Hrvatski audiovizualni centar | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 28. | HAVC predlaže da članak 28. stavak 1. glasi: (1) Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev moraju osigurati najmanje 30% udjela europskih djela u svojim katalozima u prve dvije godine obavljanja djelatnosti te u narednom razdoblju od četiri godine postepeno povećavati udio europskih djela u svojim katalozima do najmanje 50% udjela europskih djela u svojim katalozima i kontinuirano osigurati njihovo isticanje i na naslovnoj stranici kataloga. Obrazloženje: Predloženom odredbom osigurat će se u konačnici ravnopravni uvjeti pružanja medijskih usluga linearnih i nelinearnih pružatelja audiovizualnih medijskih usluga čime će se osigurati "level playing field". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 31 | Hrvatski audiovizualni centar | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 49. | HAVC predlaže da članak 49. stavak 1. glasi: (1) Europska djela moraju činiti više od 50% godišnjeg vremena objavljivanja nakladnika televizije, od čega polovina moraju biti hrvatska audiovizualna djela uz ravnomjernu zastupljenost igranih i dokumentarnih filmova te televizijskih serija i filmova. HAVC predlaže da članak 49. stavak 5. glasi: (5) Izvješće o provedbi iz stavka 1. i 2. ovog članka nakladnici televizije dužni su dostaviti Vijeću za elektroničke medije najkasnije do 31. siječnja na obrascima koje utvrdi Vijeće, a koja Izvješća će biti javno objavljena. Obrazloženje: Predloženim odredbama će se omogućiti vidljivost hrvatskih audiovizualnih djela i diversifikacija ponude audiovizualnog sadržaja te omogućiti uvid u ispunjenje predmetnih obveza nakladnika televizija. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 32 | Hrvatski audiovizualni centar | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 50. | HAVC predlaže da se u članku 50. stavak 1. alineja 4. ograničenje poslovanja s pojedinačnim nakladnikom televizije i/ili pružateljem audiovizualne medijske usluge u razdoblju od 3 godine veže na više od 90% ukupno ostvarenog prihoda neovisnog proizvođača audiovizualnog djela, a ne na više od 90% ostvarenog prometa svih neovisnih proizvođača kod pojedinačnog nakladnika televizije i/ili pružatelja audiovizualne medijske usluge HAVC predlaže da članak 59. stavak 1. alineja 4. glasi: – kod pojedinačnog nakladnika televizije i/ili pružatelja audiovizualne medijske usluge u razdoblju od 3 godine ne participira s više od 90% svog ukupnog ostvarenog prihoda, osim u slučaju da se jedan projekt protegne na dulje razdoblje | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 33 | Hrvatski audiovizualni centar | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | HAVC (Hrvatski audiovizualni centar) smatra kako je donošenje predmetnog Zakona o elektroničkim medijima od vitalnog interesa za građane Republike Hrvatske i hrvatski audiovizualni sektor uoči tektonskih promjena s kojima se suočavamo. Ovaj Zakon je jedinstvena prilika da se postavi zakonodavni okvir u kojem ćemo ojačati opstojnost hrvatskog audiovizualnog stvaralaštva u partnerstvu s pružateljima audiovizualnih medijskih usluga, a sve kako bismo očuvali i zaštitili hrvatski kulturni identitet. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 34 | Ured pučke pravobraniteljice | VIII. ELEKTRONIČKE PUBLIKACIJE, Članak 93. | Pohvalnim smatramo da je u zakon implementiran cilj broj 47. Direktive, odnosno člankom 93. st. 3. uvodi se odgovornost pružatelja elektroničke publikacije za cjelokupni sadržaj objavljen na elektroničkoj publikaciji uključujući i sadržaj koji generiraju korisnici. Na ovaj način, popunjava se pravna praznina iz ranijeg ZEM-a prema kojoj je bilo otežano utvrditi odgovornost za, primjerice, komentare ispod objavljenih članaka. Međutim, kako mnogi pružatelji elektroničkih publikacija imaju svoje profile i na društvenim mrežama na kojima se, također, objavljuju članci koje korisnici potom komentiraju, nejasno je koja odredba zakona uređuje odgovornost urednika/pružatelja publikacija na društvenim medijima, a sukladno točki II. Prijedloga, odnosno ocjeni stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći. Naime, točkom II. Prijedloga navodi se kako je smisao donošenja Direktive (EU) 2018/1808 kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 2010/13/EU da se prošire određena audiovizualna pravila na platforme za dijeljenje video sadržaja, kao i na audiovizualni sadržaj koji se dijeli na određenim uslugama društvenih medija. Navodi se i kako Pružatelji usluga platforme za dijeljenje videozapisa imaju iste obveze kao pružatelji audiovizualnih usluga u pogledu oglašavanja i drugih ograničenja sadržaja, uzimajući u obzir ograničenu kontrolu koju mogu vršiti nad oglašavanjem na svojim platformama koje ne stavljaju na tržište, ne prodaju niti uređuju. Ukazujemo kako je člankom 3. st. 1. t. 11. nedovoljno jasno definiran pojam „usluga platformi za razmjenu videozapisa“ kojom se upućuje na definiciju iz članak 56. i 57. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu UFEU) koji uređuju usluge. Člankom 57. UFEU izrijekom se navodi kako se uslugama smatraju one usluge koje se uobičajeno obavljaju uz naknadu, u mjeri u kojoj nisu uređene odredbama koje se odnose na slobodu kretanja robe, kapitala i osoba te da osobito uključuju djelatnosti industrijske naravi, djelatnosti komercijalne naravi, obrtničke djelatnosti i djelatnosti slobodnih zanimanja. Ostali sadržaj odredbi čl. 56. te 57. UFEU odnose se na pristup uslugama te zabranu ograničenja slobode pružanja usluga unutar Unije. Dakle, definicija usluga platformi za razmjenu videozapisa te odgovornost osoba za korisnički sadržaj generiran na tim platformama nije jasno definirana. Također, s obzirom da je odredba čl. 93. st. 3. propisana kao „odgovornost“ pružatelja elektroničke publikacije, nije jasno zašto nepostupanje po toj odredbi odnosno nepridržavanje propisane odgovornosti za sadržaj nije regulirano odgovarajućom prekršajnom odredbom. Ovako propisana norma, bez propisivanja prekršaja, neće imati učinak ukoliko ne postoji predviđena sankcija. Stoga predlažemo da se propiše prekršajno kažnjavanje za postupanje protivno odredbi čl. 93. st. 3. Slijedom svega navedenog, predlažemo razmotriti primjedbe i prijedloge pučke pravobraniteljice na Prijedlog ZEM-a te ga uskladiti sa Direktivom (EU) 2018/1808, Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i Zakonom o suzbijanju diskriminacije. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 35 | Ured pučke pravobraniteljice | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 35. | Također, člankom 35. st. 2. Prijedloga zakona zabranjuje se objava oglasa u kojem se žene i muškarci prikazuju na uvredljiv ili ponižavajući način, s obzirom na spol ili spolnu orijentaciju. Dodatno prekršajnim odredbama sadržanima u članku 97. st. 1. t. 43. Prijedloga zakona pripisana je novčana kazna za onog tko objavi oglas u kojem se žene i muškarci prikazuju na uvredljiv ili ponižavajući način s obzirom na spol ili spolno uvjerenje, a koja formulacija nije niti jezično usklađena sa predloženom normom iz članka 35. st. 2. Nadalje, u svezi s prekršajnim sankcioniranjem povrede čl. 35. st. 2. nailazimo na sličnu poteškoću kao i u odnosu na propisivanje prekršaja u odnosu na čl. 22. st. 4. t. 2., i to glede popisa zaštićenih diskriminacijskih osnova. Ukazujemo na nužnost usklađivanja popisa osnova u odredbi čl. 35. st. 2. sa osnovama popisanim u 14. st. 2., i to na način kako smo ukazali u komentaru prijedloga odredbe 14. st. 2. Naime, osnove pobrojane u članku 35. st. 2. samo su neke od osnova koje su ispravno navedene u 14. st. 2. u onom dijelu u kojem je isti usklađen s odredbom čl. 1. st. 1. ZSD-a. Očito je odredba čl. 35. st. 2. propisana u skladu s čl. 36. Zakona o ravnopravnosti spolova. Međutim, taj zakon definira i uređuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce odnosno uređuje uži broj diskriminacijskih osnova koje se primarno vezane uz spol i spolnu orijentaciju. Stoga, ukoliko je intencija predložene odredbe da se sankcionira diskriminatorno oglašavanje, to valja učiniti u odnosu na sve osnove, a kako smo ranije ukazali u svezi čl. 14. st. 2. Prijedloga zakona. Primjerice, oglas koji bi bio rasistički, odnosno na uvredljiv ili ponižavajući način prikazivao osobe temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, prema ovakvom prijedlogu odredbe čl. 35. st. 2., ne bi bio prekršajno kažnjiv. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 36 | Ured pučke pravobraniteljice | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | U prekršajnim odredbama koje se odnose na povredu članka 22., odnosno članku 97. st. 1. primarno ukazujemo kako je nomotehničko označivanje nužno uskladiti obzirom da postoje dvije točke broj 11 koje se odnose na različite zakonske podstavke članka 22. st. 4. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 37 | Ured pučke pravobraniteljice | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 22. | Sličnu poteškoću nailazimo u i čl. 22. st. 4. t. 2. Prije svega, nije razvidno zašto se ovdje posebno normira diskriminacija u audiovizualnim komercijalnim komunikacijama kada iz odredbe čl. 3. st. 1. t. 5. proizlazi da je audiovizualna komercijalna komunikacija jedna od usluga audiovizualne medijske usluge. Drugim riječima, radi se o užem pojmu koji je obuhvaćen audiovizualnom medijskom uslugom, a čl. 14. st. 2. već propisuje zabrane upravo za te vrste usluga. Slijedom navedenog, predlažemo brisanje odredbe čl. 22. st. 4. t. 2. kao suvišne. Međutim, ukoliko postoji neki poseban razlog za isticanje zabrane promicanja diskriminatornih ideja posebno za audiovizualnu komercijalnu komunikaciju i zbog toga je nužno da postoji zasebna odredba koja posebnu naglašava nužnost suzbijanja diskriminacije upravo u tom segmentu komunikacija, tada ukazujemo na nužnost usklađivanja popisa osnova u odredbi čl. 22. st. 4. t. 2. sa osnovama popisanim u 14. st. 2., i to na način kako smo ukazali u komentaru prijedloga odredbe 14. st. 2. Naime, osnove pobrojane u članku 22. st. 4. t. 2. samo su neke od osnova koje su ispravno navedene u 14. st. 2. u onom dijelu u kojem je isti usklađen s odredbom čl. 1. st. 1. ZSD-a. U prekršajnim odredbama koje se odnose na povredu članka 22., odnosno članku 97. st. 1. primarno ukazujemo kako je nomotehničko označivanje nužno uskladiti obzirom da postoje dvije točke broj 11 koje se odnose na različite zakonske podstavke članka 22. st. 4. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 38 | Ured pučke pravobraniteljice | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 14. | Ukazujemo kako se kroz cijeli tekst Prijedloga zakona neujednačeno propisuju diskriminacijske osnove, pa se tako člankom 14. stavkom 2. Prijedloga zakona, između ostalog, zabranjuje diskriminatorno postupanje u audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama temeljem osnova propisanih člankom 1. st. 1. ZSD-a, što je primjereno, s obzirom da je ZSD temeljni propis, krovni antidiskriminacijski zakon, kojim se osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Međutim, lista zaštićenih osnova prema ZSD-u je zatvorena, što znači da, samo izričito navedene osnove mogu biti povodom diskriminatornog postupanja u smislu ZSD-a. Slijedom navedenog, nije jasno zašto se u istoj odredbi navodi antisemitizam i ksenofobija, fašističke, nacionalističke, komunističke ideje i ideje drugih totalitarnih režima. Takve ideje u svojoj osnovi već sadrže postupanje temeljem neke od navedenih diskriminatornih osnova ili pak državljanstva pa ih nije potrebno posebno isticati u ovom kontekstu. Također, ukazujemo kako postojeći EU i nacionalni propisi ne poznaju te ideje u kontekstu diskriminacijskih osnova. Stoga predlažemo da odredbi članka 14. stavka 2. Prijedloga zakona uskladi popis diskriminatornih osnova s onim sadržanim u čl. 1. st. 1 ZSD-a, odnosno da se nakon riječi „spolne orijentacije“ ostatak predložene odredbe briše. Ukoliko smatrate da je zabranu širenja ideja totalitarnih režima te ksenofobije i drugih oblika netrpeljivosti prema određenim skupinama potrebno u ovom propisu na načelnoj razini istaknuti kao nepoželjno, imajući u vidu ulogu medija u širenju ideja i stavova, predlažemo da taj dio odredbe normirate u zasebnoj odredbi. Pritom, ukoliko se odlučite taj dio norme zadržati u propisu, ukazujemo da bi bilo dobro promisliti što sve navesti. Primjerice, nije jasno zašto se posebno zabranjuje antisemitizam, a islamofobija primjerice ne (kao niti rasizam, homofobija i slično). Također, osnove pobrojane u čl. 14. st. 2. selektivno se navode i u daljnjim odredbama Prijedloga zakona kao što su čl. 35. st. 2., 97. st. 1. t. 11. (s obzirom da su očigledno omaškom dvije točke označene numerički pod brojem 11, u odnosu na drugu nomotehničku oznaku broja 11) i 97. st. 1. t. 43. Nadalje, nije jasno zašto je kršenje odredbe čl. 22. st. 4. t. 2. prekršajno sankcionirano, a čl. 14. st. 2. nije, osobito imajući u vidu da zabrana diskriminacije u čl. 14. st. 2. ima širu primjenu od one u čl. 22. st. 4. t. 2. Pritom nije vidljiv razlog zašto bi diskriminatorno postupanje u audiovizualnim komercijalnim komunikacijama bilo kažnjivo, dok isto postupanje u okviru svih audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga (koje uključuju i audiovizualnu komercijalnu komunikaciju) ne bi bilo prekršaj, s obzirom da za kršenje čl. 14. st. 2. nije propisan prekršaj. Slijedom navedenog, a nastavno na već istaknut prijedlog da se odredba čl. 22. st. 4. t. 2. briše kao suvišna, a samim time i njeno prekršajno sankcioniranje propisano odredbom čl. 97. st. 1. t. 11. (druga nomotehnička oznaka pod brojem 11) predlažemo da se propiše prekršajno kažnjavanje za postupanje protivno odredbi čl. 14. st. 2. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 39 | Ured pučke pravobraniteljice | , PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA | Iz točke II. Prijedloga, odnosno ocjene stanja i osnovnih pitanja koja se uređuju predloženim zakonom proizlazi da je osnovni cilj donošenja zakona implementacija Direktive (EU) 2018/1808 kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 2010/13/EZ, a kako bi se proširila određena audiovizualna pravila na platforme za dijeljenje sadržaja, na audiovizualni sadržaj koji se dijeli na određenim uslugama društvenih medija, uvela fleksibilnost ograničenja primjenjivih na televiziju, ojačala promidžba europskog sadržaja, zaštitila djeca i učinkovitije suzbio govor mržnje, ojačala neovisnost nacionalnih regulatornih tijela, a posebno vodeći računa da je postojeći ZEM zastarjeli zakon koji se od 2009. godine nije značajno promijenio dok su se tehnologije u emitiranju programa značajno promijenile. Primijetili smo navedeni Prijedlog zakona koje je Ministarstvo kulture, kao nositelj izrade postavilo na e-Savjetovanje, ne sadrži obrazloženja pojedinih zakonskih odredbi već umjesto obrazloženja prepričava sadržaj pojedine norme u prijedlogu zakona, a čime se znatno otežava osvrt na ponuđeni zakonski prijedlog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 40 | Radio Jaska d.o.o. | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Poštovani, slažemo se s primjedbama iz komentara autora HURiN - HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 41 | Radio Jaska d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 89. | Poštovani, slažemo se s primjedbama iz komentara autora HURiN - HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 42 | Radio Jaska d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | Poštovani, slažemo se s primjedbama iz komentara autora HURiN - HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 43 | Radio Jaska d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Poštovani, slažemo se s primjedbama iz komentara autora HURiN - HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 44 | Radio Jaska d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Članak u potpunosti brisati ili promijeniti završnu odredbu i tekst: osim u vrijeme izborne promidžbe pretvoriti u tekst ; od trenutka raspuštanja Sabora, tijela lokalne ili regionalne samouprave. OBRAZLOŽENJE: Na taj način osigurava se ravnopravan položaj svih onih koji žele sudjelovati u izbornom postupku od najave kandidature, preko prikupljanja potpisa do predaja kandidacijskih lista do same izborne promidžbe. Sada to nije bio slučaj, pa je bilo i neustavnih situacija da ne smijemo reklamirati osobe koje žele najaviti prikupljanje potpisa u nekoj sredini za sudjelovanje u izbornom procesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 45 | Radio Jaska d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Predlažemo da se doda novu alineju: "Natječaj je potrebno objaviti najmanje 60 dana od prihvaćanja proračuna odnosno financijsko planskih dokumenata." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 46 | Radio Jaska d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | U stavku 1. promijeniti rečenicu na način: Tijela državne uprave i javne ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i regionalne samouprave ( općine, gradovi, županije) kao i pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i regionalne samouprave dužne su 15% godišnjeg iznosa....daljni tekst ostaje isti. Obrazloženje: Na taj način izjednačile bi se ustanove državnog i lokalnog odnosno regionalnog značaja, a lokalne ustanove usmjerile bi se upravo na oglašavanje u lokalnim medijima, što danas nije slučaj, jer idu sa pretpostavkom da se za njih u lokalnoj sredini zna i da im oglašavanje nije potrebno Dodati stavak 3. Tijela i pravne osobe koje se ne podržavaju odredbe iz stavka 1 i 2. Vijeće za Elektroničke medije ima mogućnosti kazniti s iznosom od 10.000 do 100 000 tisuća kuna ovisno o težini prekršaja. ( ovaj stav može se ugraditi i kao zasebni članak u Prekršajne odredbe) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 47 | Društvo hrvatskih filmskih redatelja | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Članak 51. (1) Nakladnik televizije mora osigurati da udio europskih djela neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10 % vremena/ukupnog godišnjeg programskog proračuna . (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5 % ukupnog godišnjeg programskog proračuna/prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti pružanja medijske usluge . (3) Nakladnik televizije koji ne postigne opseg udjela audiovizualnih djela neovisnih proizvođača iz stavka 1. ovog članka mora svake godine povećavati udio tih djela sukladno kriterijima i načinu utvrđenom pravilnikom koji donosi Vijeće za elektroničke medije, uzimajući u obzir njegove obveze informativnog, obrazovnog, kulturnog i zabavnog značaja prema svojim gledateljima. (4) Najmanje polovica djela iz ovog članka mora biti proizvedena u posljednjih pet godina. (5) U godišnje vrijeme objavljivanja iz ovog članka ne ubraja se vrijeme namijenjeno vijestima, sportskim događanjima, igrama, oglašavanju, uslugama teleteksta, teletrgovini, izravnim prijenosima, odgođenim izravnim prijenosima, kontakt programima, studijskim zabavnim i sportskim emisijama te srodnim dnevnim TV formatima. (6) Izvješće i dokaze o provedbi obveze iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka nakladnici televizije dužni su dostaviti Vijeću za elektroničke medije najkasnije do 31. siječnja za prethodnu godinu na obrascima koje utvrdi Vijeće. (7) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. (8) Odredbe prethodnih stavaka primjenjuju se i na pružatelje medijskih usluga specijaliziranog kanala u dijelu programa koji ne pripada specijaliziranom programu. (9) Vijeće za elektroničke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provedbi stavaka 1. do 4. ovog članka najkasnije do 3. listopada 2021. te svake dvije godine nakon toga. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 48 | Društvo hrvatskih filmskih redatelja | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 47. | Članak 47. (1) Hrvatska audiovizualna djela prema ovom Zakonu djela su izvorno proizvedena na hrvatskom jeziku ili djela namijenjena nacionalnim manjinama na njihovim jezicima, kao i djela hrvatske kulturne baštine. (2) Audiovizualnim djelima iz stavka 1. ovog članka smatraju se igrani i dokumentarni filmovi, animirani filmovi, eksperimentalni filmovi, multimedijski i transmedijski projekti, televizijske serije i filmovi te sva druga audiovizualna djela koja su umjetnički i/ili autorski izraz, koncepcijom i izvedbom različiti od izravnog prijenosa, odgođenog izravnog prijenosa, kontakt programa, studijskih zabavnih i sportskih emisija te srodnih dnevnih TV formata, bez obzira na tehnologiju kojom su nastala, podlogu na kojoj su fiksirana te način na koji se prikazuju, čiji je producent ili koproducent državljanin Republike Hrvatske, odnosno pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj registrirana za proizvodnju audiovizualnih djela, te u kojemu je redatelj državljanin Republike Hrvatske ili je sudjelovanje hrvatskih autora, glumaca i drugih hrvatskih umjetnika i djelatnika i/ili hrvatskog kapitala od većeg značenja. 3) Vijeće za elektroničke medije ima zadaću nadzirati ravnomjerno provođenje propisa u različitim programskim kategorijama, a osobito među objavljenim igranim, animiranim i dokumentarnim djelima, te će analitičke podatke o istom uvrstiti u godišnji izvještaj hrvatskoj javnosti i Saboru uz objave o adekvatnoj penalizaciji mogućih prekršitelja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 49 | Medulinska rivijera d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 68. | PRIMJEDBA: Danas su lokalni radijski nakladnici operateri i u velikom postotku ( oko 90%) imamo vlastite objekte antenskog sustava, vlastite odašiljače i vršimo prijenos radijskog programa . Ovim člankom ukoliko zaživi DAB + ovakvom zakonskom regulativom ne nudi nam se pravo izbora već smo prisiljeni na podstanarstvo. Mi, radijski nakladnici na određenom području, odnosno susjedne radio stanice spremni smo dodatno investirati u radijsku djelatnost , odnosno sagraditi telekomunikacijski objekt koji će služiti za navedenu djelatnost za DAB + ili neku drugu tehnologiju . Što znači registracija nove firme, ulaganje u infrastrukturu i ulaganje u djelatnost . Ujedno već danas teleoperateri su zapravo nakladnici a nama se to ne dozvoljava . PREDLAŽEMO : Dodati Stavak 2 Operaterom (iz Stavka 1 ovog članka) se smatra pravna osoba koja obavlja djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa za više od 5 nakladnika . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 50 | Medulinska rivijera d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 89. | Stavak 1 PRIMJEDBA: Smatramo suviše drastičnim prijedlog da se, ukoliko uslijed promjena parametara dođe do pokrivanja više od 10% područja koncesije, to smatra novom koncesijom. PRIJEDLOG: Ukoliko promjenom parametara odašiljača sukladno tehničkoj podlozi HAKOM-a proširenje iznosi do 50% koncesijskog područja, predlažemo da se to ne smatra novom koncesijom već da se sklapa dodatak Ugovora s postojećim nakladnikom. OBRAZLOŽENJE: Najveći broj nakladnika radija na lokalnoj razini pokriva prosječno od 30-50 000 stanovnika. Ukoliko dođe do promjene parametara, može se dogoditi situacija da se poveća pokrivenost signalom za oko 15 % - 20% područja koncesije, ali se zbog rijetko naseljenog i ruralnog područja radi o primjerice tek 7500 stanovnika i rijetkim ili nikakvim gospodarskim subjektima koji djeluju na tom području. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 51 | PLANEX RADIO D.O.O. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 89. | Slažemo se s primjedbama Hrvatske udruge radijskih nakladnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 52 | Medulinska rivijera d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 88. | Stavak 3 PRIMJEDBA: Smatramo da je predloženo najkraće vrijeme trajanje koncesije od 10 godina prekratko vrijeme. OBRAZLOŽENJA: Ministarstvo poljoprivrede poljoprivredno zemljište obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima daje u koncesiju na 30 godina. Isto ministarstvo koncesije za lovstvo dodjeljuje na 30 godina Banka zadnje dvije godine koncesije ne dozvoljava kreditna zaduženja sve dok se ne obnovi koncesija. Zaposlenicima na radiju poslodavci nude ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Tko bi radio na radiju da mu je ponuđen ugovor o radu na određeno vrijeme ? Ozbiljna ulaganja koja su potrebna zbog opstanka na tržištu, prilagodbi u moderan medij - radio - ne mogu se vratiti za 10 godina iz neto dobiti na lokalnoj razini. Dosadašnjom praksom najkraće koncesije bile su upravo one „najmanje“ odnosno one kojima se pokriva najmanji broj stanovnika. Regulatorno tijelo (AEM) ima u svakom trenutku mogućnost oduzimanja koncesije onim nakladnicima koji se ne pridržavaju zakonskih propisa. Zakon o koncesijama (NN69/2017) članak 17. glasi (rok na koji se daje koncesija): (2) Davatelj koncesije određuje rok na koji se koncesija daje na način da taj rok ne ograničava tržišno natjecanje više nego što je to nužno kako bi se osigurala amortizacija stvarne vrijednosti ulaganja koncesionara i razuman povrat uloženog kapitala, istodobno uzimajući u obzir troškove i rizike koje koncesionar preuzima za vrijeme trajanja koncesije. PRIJEDLOG: Predlažemo da najkraće vrijeme trajanja koncesije bude 20 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 53 | Medulinska rivijera d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 86. | PRIMJEDBA: stavak 2: Prilikom upućivanja Poziva za iskazivanje javnog interesa u samom Pozivu AEM-a stoji : „Interes javnosti iskazuje se za djelovanje radijskog kanala kao elektroničkoga medija, a ne za određenog nakladnika „. Što znači da nije iskazan interes za nakladnika koji trenutno emitira program i zainteresiran je za nastavak koncesijskog ugovora već da postoji javni interes za kanal radija/televizije. Slijedom toga ne može u stavku 2 članka 86. biti uvjet „ Poziv iz stavka 1. ovog članka može se objaviti pod uvjetom da je koncesiju koristio nakladnik kojem Vijeće nije izreklo opomenu i/ili nije prekršajno kažnjen....“ Iz predloženog stavka proizlazi da ukoliko je nakladnik bio opomenut/kažnjen da Vijeće neće raspisati poziv, odnosno na tom području neće biti radijskog/televizijskog nakladnika . Time se kažnjava interes javnosti koji je iskazan za kanal radija/televizije a ne samog nakladnika . Smatramo da Vijeće AEM-a treba raspisati Poziv bez obzira ukoliko je ili nije bio sankcioniran nakladnik na bilo koji način. Da bi nakladnik imao mogućnosti samo produžiti koncesiju predlažemo vrijeme zadnjih 24 mjeseca trajanja koncesije da ne smije biti prekršajno kažnjen na temelju pravomoćne sudske presude . Opomena se ne može smatrati tako teškim prekršajem, a na istu se može pokrenuti i sudski spor ukoliko se nakladnik ne slaže sa opomenom . Nakladniku je više nego dovoljna kazna/Opomena već time što ne može se javiti na sredstva Fonda za pluralizam medija . Ovakav prijedlog je više neko korektan i svakom nakladniku daje do znanja da ukoliko želi jednostavno produženje koncesije da se pridržava ZEM-a i podzakonskih akata . PRIJEDLOG: Predlažemo da stavak 2 briše , jer je u suprotnosti sa javnim interesom. Stavak 3 postaje Stavak 2 Stavak 4 postaje Stavak 3 i glasi : Ako se na poziv iz stavka 1. ovog članka odazovu dvije ili više zainteresirane osobe, a postojeći nakladnik (koncesionar) nije bio prekršajno kažnjen na temelju pravomoćne sudske presude u zadnjih 24 mjeseca koncesijskog ugovora tada Vijeće postojećem nakladniku produžuje koncesiju .Ukoliko je nakladnik bio prekršajno kažnjen na temelju pravomoćne sudske presude u zadnjih 24 mjeseca tada je Vijeće obvezno provesti postupak iz članka 85. ovog Zakona. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 54 | Bojan Uranjek STV | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Kazne treba smanjiti i staviti u omjer s prihodima medija, a sredstva koristiti i u skladu s prijedlogom u komentaru Nacionalne udruge televizija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 55 | Medulinska rivijera d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 71. | Stavak 4 PRIMJEDBA: Smatramo da je 24 mjeseca previše. PRIJEDLOG: Predlažemo ostaviti na 12 mjeseci kako je bilo i do sada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 56 | Medulinska rivijera d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | Stavak 3 Na lokalnoj razini nema događanja s područja koncesije da bi se bez problema ispunio uvjet obaveze 30% vlastite proizvodnje a u minutama to iznosi 432 minute ili više od 7 sati . Uzmemo li u obzir da se u vlastitu proizvodnju ubraja i prva repriza ostaje da se mora dnevno proizvesti 216 minuta odnosno 3,5 sati programa prvog emitiranja . Kako je moguće na područjima pokrivanja do 50-60 000 stanovnika to ostvariti .?? 10. grad u RH prema veličini, odnosno prema broju stanovnika je Sisak i boji 47 768 stanovnika , 19. na toj listi je grad Đakovo sa 27 745 stanovnika, 30. na listi je Sveta Nedelja sa 18 000 stanovnika, a Hrvatska ima ukupno 128 gradova . Znači da od 50. mjesta na više gradovi imaju oko 10 000 stanovnika . Govorimo o gradskim urbanim razinama koje imaju neka događanja. Općine u okolici tih gradova se ne mogu uspoređivati sa gradom po pitanju događanja/vijesti/sporta/kulture...a ulaze u naša koncesijska područja . Kako se obaveze u članku 43. razlikuju po koncesijskom rangu, tako je potrebno urediti i obavezu za vlastitu proizvodnju. PREDLAŽEMO: Stavak 3 Udio vlastite proizvodnje mora iznositi najmanje 30% programa regionalnog i nacionalnog nakladnika radija ili televizije , 27% nakladnika koji pokriva od 150 000 do regionalne razine, 24% od 50-150 00, i obaveza od 20% programa vlastite proizvodnje za nakladnike koji pokrivaju do 50 000 stanovnika . | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 57 | Medulinska rivijera d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Stavak 2 Smatramo da predloženi termin "zbroj udjela programskih vrsta najmanje 70%" zbunjuje i nejasno je koji je to postotak dozvoljenog odstupanja , kod samog nadzora na koji način se mjeri/gleda dopušteno odstupanje odnosno na koji se način ispunjava programska osnova prilikom traženja izmjena ili prilikom javnog natječaja za dodjelu koncesija. PRIJEDLOG : Za promjenu odnosno dopunu programske osnove koja se odnosi na više od 30% sadržaja na temelju kojeg je dana koncesija, nakladnik radija mora pribaviti prethodnu suglasnost Vijeća za elektroničke medije. Uz prethodnu suglasnost, nakladnik prilaže i mišljenje uredništva radija. Stavak 6 PRIMJEDBA: Za postojeće nakladnike koji su produžili koncesiju ograničenje ne bi trebalo postojati. Trendovi se mijenjaju velikom brzinom i u jednom trenutku tržište se može zasititi postojećeg programa koji se emitira u kontinuitetu, a nakladnik tada nema mogućnost izmjene i trpi ekonomsku štetu zbog vremenskog ograničenja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 58 | PLANEX RADIO D.O.O. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 86. | Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 59 | Bojan Uranjek STV | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Pohvalno je da se u tekstu zakona spominju i drugi izvori financijskih sredstava, a moguće u komentaru navodi Nacionalna udruga televizija i Hrvatsko novinarsko društvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 60 | PLANEX RADIO D.O.O. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | Radijskim nakladnicima bi trebalo uvesti sezonsko smanjenje vlastite proizvodnje. Nemoguće je u vrijeme godišnjih odmora, ljetnih i zimskih, proizvoditi jednaki program kao kroz ostatak godine. To je priznato televiziji, no ne i radijskim nakladnicima, čime su radijski nakladnici stavljeni u nepovoljan položaj. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 61 | PLANEX RADIO D.O.O. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Slažemo se s primjedbama HURIN-a | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 62 | Medulinska rivijera d.o.o. | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Stavak 1 PRIGOVOR : Kako se kroz cijeli zakon provlači razlika lokalnog, gradskog, županijskog nakladnika te regionalnog i nacionalnog nakladnika, ujedno trajanje koncesija je najkraće kod najmanjih radijskih nakladnika, a najduže na nacionalnim razinama tako bi i kaznene odredbe trebale biti razdijeljene po kategorijama . PRIJEDLOG : Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 tisuća kuna kazniti će se pravna osoba lokalnog, gradskog, županijskog nakladnika radija i televizije, a kaznom od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna nakladnik regionalnog i nacionalnog nakladnika radija i televizije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 63 | PLANEX RADIO D.O.O. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 35. | Stavak 3 PRIMJEDBA Dozvoljeno je u tisku, vanjskom oglašavanju , društvenim mrežama oglašavanje političkih stranaka, koalicija i nezavisnih zastupnika predstavničkih tijela dozvoljeno i izvan vremena izborne promidžbe, a nakladnicima radija, televizije, portala to nije dozvoljeno. Smatramo da nemamo jednake tržišne uvjete u poslovanju u odnosu na tiskane medije i vanjsko oglašavanje kao i na društvene mreže bez obzira što se na njih ne odnosi ZEM. PRIJEDLOG - izjednačavanje uvjeta na tržištu - da radijski, televizijski nakladnici kao i portali smiju oglašavati političke stranke, koalicije i nezavisnih zastupnika predstavničkih tijela | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 64 | PLANEX RADIO D.O.O. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Programska načela i obveze | Stavak 2 Smatramo da predloženi termin "zbroj udjela programskih vrsta najmanje 70%" zbunjuje i nejasno je koji je to postotak dozvoljenog odstupanja , kod samog nadzora na koji način se mjeri/gleda dopušteno odstupanje odnosno na koji se način ispunjava programska osnova prilikom traženja izmjena ili prilikom javnog natječaja za dodjelu koncesija. PRIJEDLOG : Za promjenu odnosno dopunu programske osnove koja se odnosi na više od 30% sadržaja na temelju kojeg je dana koncesija, nakladnik radija mora pribaviti prethodnu suglasnost Vijeća za elektroničke medije. Uz prethodnu suglasnost, nakladnik prilaže i mišljenje uredništva radija. Stavak 6 PRIMJEDBA: Za postojeće nakladnike koji su produžili koncesiju ograničenje ne bi trebalo postojati. Trendovi se mijenjaju velikom brzinom i u jednom trenutku tržište se može zasititi postojećeg programa koji se emitira u kontinuitetu, a nakladnik tada nema mogućnost izmjene i trpi ekonomsku štetu zbog vremenskog ograničenja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 65 | Bojan Uranjek STV | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Problem ove zakonske odredbe u komentaru je obrazložila Nacionalna udruga televizija, a na problem izigravanja smisla te odredbe da oni koji imaju više novca zauzmu i više medijskog prostora ukazuje i niz komentara kolega. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 66 | Bojan Uranjek STV | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | Poznata je situacija s dosadašnjim izbjegavanjem ove zakonske odredbe što se jasno vidi u komentarima Nacionalne udruge televizija i Hrvatskog novinarskog društva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 67 | Bojan Uranjek STV | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Nejasna je situacija s pokroviteljstvom što je u komentaru obrazložila Nacionalna udruga televizija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 68 | Bojan Uranjek STV | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Jasna je potreba i definiranja i kontrole programske osnove. No, u tom definiranju treba se odlučiti za princip manje je više i treba definirati samo ono nužno. Stalna na tom svijetu samo je mijena i promjena programske osnove treba biti što jednostavnija. Što veći postotak i godišnje vrijeme razmatranja objavljivanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 69 | Radio Baranja d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Poštovani, slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 70 | Radio Baranja d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Poštovani, slažemo se s primjedbama udruge radijskih djelatnika HURIN. Radio Baranja d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 71 | Bojan Uranjek STV | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Pohvalna je namjera zakonodavca da medijske usluge učini pristupačnijim osobama s invaliditetom. No, u predloženom tekstu jasno je samo da su nakladnici i pružatelji medijskih usluga to dužni činiti, a Vijeće za elektroničke medije ih treba poticati na to. Definira se dakle tko nešto treba i mora (kao i u jednom prethodnom članku) no nije definirano i kako to provesti. Što se mora, mora se, ali od politike batine, uvijek je učinkovitija politika i mrkve i batine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 72 | Bojan Uranjek STV | II. OPĆA NAČELA, Članak 12. | Samoregulacija i koregulacija su pohvalne, no ovdje nije jasno koja su to pojedina pitanja, tko su glavni dionici, tko i kako neovisno prati i evaluira postizanje ciljeva, kontrolira provedbu i sankcionira... | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 73 | HGK | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Udruženje marketinga HGK predlaže u cijelom članku 37. umjesto “kratkih televizijskih oglasa i kratkih oglasa za teletrgovinu” navoditi “televizijskih oglasa i oglasa za teletrgovinu”, u odgovarajućem padežu. Udruženje također predlaže izmijeniti stavak 4. tako da glasi: “(4) oglašavanje i teletrgovina u audiovizualnom programu umetat će se između pojedinih dijelova programa, ali tako da integritet tih dijelova programa i prava nositelja prava ne budu oštećeni, uzimajući u obzir prirodne stanke pojedinog dijela programa, kao i trajanje i značaj programa.”. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 74 | HGK | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 34. | Udruženje marketinga HGK smatra da je odredbu stavka 2. potrebno dodatno precizirati, odnosno izrijekom navesti ograničenje trajanja tv-oglasa ili oglasa za teletrgovinu, primjerice do 5 sekundi ili sl., kako bi se spriječile poteškoće u primjeni ovoga Zakona. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 75 | HGK | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 22. | Udruženje marketinga HGK smatra da je potrebno dodatno precizirati odredbu stavka 11. ovoga članka. Naime, nije jasno koje/ čije preporuke (o uporabi hrane i pića koja sadrže hranjive tvari i sastojke s prehrambenim i fiziološkim učinkom) pružatelji medijskih usluga trebaju uzeti u obzir. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 76 | HGK | II. OPĆA NAČELA, Članak 5. | Udruženje marketinga HGK smatra da nije jasno može li se u smislu odredbe stavka 3. alineje 1. ovoga članka, tv-spot (oglas) smatrati audiovizualnim djelom u izvornom obliku. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 77 | HGK | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Udruženje marketinga HGK predlaže u stavku 1., u točki 18. riječ “oglas” zamijeniti rječju “ poruka”, a riječ “nabava” zamijeniti rječju “prodaja”. U točki 19. predlaže se ispred riječi “ili slika” dodati “i/”, tako da taj dio rečenice glasi “u obliku riječi i/ili slika”. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 78 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Udruženje marketinga HGK predlaže u Ocjeni stanja i u cijelom tekstu Zakona riječi “komercijalna komunikacija” zamijeniti riječima “promocija i marketinška komunikacija” u odgovarajućim padežima. Također, Udruženje marketinga HGK predlaže u 4. odjeljku, u dijelu rečenice koji glasi “ili neopravdanog pokazivanja maloljetnika u opasnim situacijama” brisati riječ “neopravdano”. Predlaže se dopuniti i posljednji odjeljak na način da se iza riječi “oglašavanja” dodaju riječi “i drugih oblika marketinških komunikacija”. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 79 | Hrvatska glazbena unija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 46. | S obzirom na ovako postavljenu formulaciju i izračun kvota hrvatske glazbe u ukupnom vremenu objavljivanja, kao i u tzv.prime timeu, smatramo da je vremenski raspon u kojem tzv.prime time iznosi čak 16 sati (od 24h) daleko preširok i ne predstavlja stvarni prime time. Predlažemo stoga da se kvota koja se odnosi na specifično razdoblje emitiranja ugradi na način da to specifično – dnevno razdoblje ne bude od 6-22 h, već od 7-20 ili 7-21. Minimalna opća kvota koja se odnosi na udio hrvatske glazbe u ukupnoj glazbi tijekom dana ne bi smjela biti nikako ispod predloženih 25% iako je HGU tražila i više, što i danas smatra prikladnim, naglašavajući da je jedna od ključnih obveza ZEM-a promovirati i zaštiti hrvatsko kreativno stvaralaštvo u raznim kreativnim sektorima, a upravo tome kvote služe. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 80 | Radio Našice d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Članak 43. Stavak 5, 6, i 7 PRIMJEDBA: Obaveze koje su predložene Nacrtom predviđene su za istu vrstu radijskog programa ali različite razine - nacionalnu/regionalnu i lokalnu. Za nakladnika radija na nacionalnoj i regionalnoj razini (stavak 8) , koji pokriva od nepoznatog broja do 4 milijuna stanovnika, predviđena je obaveza od 30 minuta ukupnog informativnog programa u 24 sata. Dok nakladnici s lokalne (stavak 5, 6, i 7) razine (i manjeg područja pokrivenosti – znači manjeg broja izvora informiranja i manje količine dnevnih događanja) imaju puno veće obaveze, kako u ukupnom tjednom programu, tako i na dnevnoj razini: koncesija do 20 000 stanovnika ima obavezu najmanje 4% = 57, 6 minuta u 24 sata koncesija od 20 000 -150 000 stanovnika najmanje 5% = 72 minute u 24 sata koncesija od 150 000 do regionalne razine najmanje 7% = 100,8 minuta u 24 sata Nacrtom nigdje nije definirano što se smatra regionalnom razinom ( broj stanovnika) a radi de o razgraničenju najviše i najniže obaveze informativnog programa (i događanja s područja koncesije), odnosno 100,8 ili 30 minuta . Ulaze li primjerice radijski nakladnici u gradu Zagrebu i Splitu u regionalnu razinu ? Na koji način se određuje pokrivanje , po koncesijskom ugovoru ili prema mjerenjima regulatorne agencije HAKOM ? PRIJEDLOG: S obzirom na to da nakladnici na razinama nižima od regionalne ( što čini oko 85% nadladnika radija) najčešće emitiraju program u manjim gradovima ili ruralnim dijelovima zemlje, gdje dnevno nema toliko društvenih događanja, predlažemo realno moguće vrijeme za događanja s područja tih koncesija: (stavak 5) područje pokrivanja do 20 000 stanovnika najmanje 2% = 28,8 minute u 24 sata (stavak 6) područje pokrivanja od 20 000 do 150 000 stanovnika najmanje 3% = 43,2 min u 24 sata (stavak 7) područje pokrivanja od 150 000 i naviše najmanje 4% = 57,6 minuta u 24 sata | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 81 | Bojan Uranjek STV | , PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA | Prije usvajanja Zakona o elektroničkim medijima trebala bi se definirati medijska strategija i usvojiti Zakon o medijima. Takav postupak pokazao bi cjelovitost vizije medijske politike i mogao bi značajno popraviti situaciju u medijima. O toj situaciji jasno govore i HND i NUT i druge strukovne udruge, a jedna od jasnih poruka koja je izrečena u raspravi o medijima i medijskim zakonima, a koja traje već niz godina, bila je da postojeće zakone ne treba popravljati, nego izbrisati i donijeti novu zakonsku regulativu, koja će odgovarati vremenu i prostoru u kojem živimo i djelujemo. Umjesto toga, izmjena samo Zakona o elektroničkim medijima izgleda kao iznuđeni potez usklađivanja s Direktivom EU i takve će učinke i imati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 82 | Radio Našice d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Stavak 2 Smatramo da predloženi termin "zbroj udjela programskih vrsta najmanje 70%" zbunjuje i nejasno je koji je to postotak dozvoljenog odstupanja , kod samog nadzora na koji način se mjeri/gleda dopušteno odstupanje odnosno na koji se način ispunjava programska osnova prilikom traženja izmjena ili prilikom javnog natječaja za dodjelu koncesija. PRIJEDLOG : Za promjenu odnosno dopunu programske osnove koja se odnosi na više od 30% sadržaja na temelju kojeg je dana koncesija, nakladnik radija mora pribaviti prethodnu suglasnost Vijeća za elektroničke medije. Uz prethodnu suglasnost, nakladnik prilaže i mišljenje uredništva radija. Stavak 6 PRIMJEDBA: Za postojeće nakladnike koji su produžili koncesiju ograničenje ne bi trebalo postojati. Trendovi se mijenjaju velikom brzinom i u jednom trenutku tržište se može zasititi postojećeg programa koji se emitira u kontinuitetu, a nakladnik tada nema mogućnost izmjene i trpi ekonomsku štetu zbog vremenskog ograničenja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 83 | Radio Drava d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 71. | Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 84 | Radio Drava d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 68. | Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 85 | Radio Drava d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 46. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 86 | Radio Drava d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 87 | Radio Drava d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 88 | Radio Drava d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Članak u potpunosti brisati ili promijeniti završnu odredbu i tekst: "osim u vrijeme izborne promidžbe" pretvoriti u tekst: "od trenutka raspuštanja Sabora, tijela lokalne ili regionalne samouprave." OBRAZLOŽENJE: Na taj način osigurava se ravnopravan položaj svih onih koji žele sudjelovati u izbornom postupku od najave kandidature, preko prikupljanja potpisa do predaja kandidacijskih lista do same izborne promidžbe. Sada to nije bio slučaj, pa je bilo i neustavnih situacija da ne smijemo reklamirati osobe koje žele najaviti prikupljanje potpisa u nekoj sredini za sudjelovanje u izbornom procesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 89 | Radio Drava d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Predlažemo dodati novu alineju: Natječaj je potrebno objaviti najmanje 60 dana od prihvaćanja proračuna odnosno financijsko planskih dokumenata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 90 | Radio Drava d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | U stavku 1. promijeniti rečenicu na način: Tijela državne uprave i javne ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i regionalne samouprave ( općine, gradovi, županije) kao i pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i regionalne samouprave dužne su 15% godišnjeg iznosa....daljni tekst ostaje isti. Obrazloženje: Na taj način izjednačile bi se ustanove državnog i lokalnog odnosno regionalnog značaja, a lokalne ustanove usmjerile bi se upravo na oglašavanje u lokalnim medijima, što danas nije slučaj, jer idu sa pretpostavkom da se za njih u lokalnoj sredini zna i da im oglašavanje nije potrebno Dodati stavak 3. Tijela i pravne osobe koje se ne podržavaju odredbe iz stavka 1 i 2. Vijeće za Elektroničke medije ima mogućnosti kazniti s iznosom od 10.000 do 100 000 tisuća kuna ovisno o težini prekršaja. ( ovaj stav može se ugraditi i kao zasebni članak u Prekršajne odredbe) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 91 | RADIO PSUNJ d.o.o. | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. S poštovanjem, Radio Psunj d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 92 | RADIO PSUNJ d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 89. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. S poštovanjem, Radio Psunj d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 93 | RADIO PSUNJ d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 86. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. S poštovanjem, Radio Psunj d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 94 | RADIO PSUNJ d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 71. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. S poštovanjem, Radio Psunj d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 95 | RADIO PSUNJ d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. S poštovanjem, Radio Psunj d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 96 | RADIO PSUNJ d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 68. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. S poštovanjem, Radio Psunj d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 97 | RADIO PSUNJ d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. S poštovanjem, Radio Psunj d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 98 | RADIO PSUNJ d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 46. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. S poštovanjem, Radio Psunj d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 99 | RADIO PSUNJ d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. S poštovanjem, Radio Psunj d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 100 | RADIO PSUNJ d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. S poštovanjem, Radio Psunj d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 101 | RADIO PSUNJ d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. S poštovanjem, Radio Psunj d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 102 | RADIO PSUNJ d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. S poštovanjem, Radio Psunj d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 103 | HGK | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Zajednica za audiovizualne djelatnosti, Grupacija kinodistributera i Grupacija kinoprikazivača HGK predlaže nomotehnički doraditi članak 51. Nacrta prijedloga zakona kako bi se nedvojbeno utvrdilo da se navedene obveze ne odnose na pružatelje specijaliziranog kanala. Predlaže se dakle, u članku 51. Nacrta prijedloga zakona, stavke 7. i 8. izmijeniti tako da glase: "(7) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu, te na pružatelja specijaliziranog kanala. (8) Odredbe prethodnih stavaka primjenjuju se i na pružatelje medijskih usluga specijaliziranog kanala u dijelu programa koji ne pripada specijaliziranom programu." | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 104 | HGK | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 49. | Zajednica za audiovizualne djelatnosti, Grupacija kinodistributera i Grupacija kinoprikazivača HGK smatraju da nema potrebe primjenjivati obvezu postizanja udjela europskih djela na pružatelje specijaliziranog kanala s obzirom na činjenicu da to nije propisano mjerodavnom AV Direktivom. Uzimajući u obzir broj takvih nakladnika u Republici Hrvatskoj te broj dostupnih audiovizualnih djela koja zadovoljavaju spomenuti uvjet, ova se obveza ne bi trebala odnositi na specijalizirane kanale s obzirom na to da iz samog njihovog programskog usmjerenja proizlazi da su fokusirani na određeni segment gledatelja, kao i sadržaja koji se na njima prikazuju, pa bi se njihovim usmjeravanjem na europska djela izgubio smisao (specijaliziranih) kanala koji se mogu specijalizirati u nekim drugim segmentima sadržaja koje prikazuju. Uzimajući u obzir visoke kazne koje se predlažu propisati za nepoštivanje odredaba članka 49. Nacrta prijedloga zakona, na predloženi način proizveli bi se negativni učinci na poslovanje tih nakladnika, a čak i bi se onemogućilo pokretanje određenih televizijskih kanala zbog nepostojanja sadržaja koji bi se morali prikazivati na takvim kanalima. Smatramo da su navedene obveze razumljive u slučaju televizijskih nakladnika s nacionalnom koncesijom i donekle kod nakladnika na lokalnoj razini, no to ne vrijedi za ostale nakladnike i pružatelje usluga. Primjerice, u slučaju da se želi pokrenuti specijalizirani televizijski filmski kanal za znanstvenofantastične filmove ili filmove strave, jednostavno ne postoji dovoljno europskog sadržaja kojim bi takav nakladnik ispunio zahtjeve za poslovanje u Republici Hrvatskoj, nego ga se upućuje da poslovni nastan ostvari u nekoj državi u kojoj ne postoje takva ograničenja. Ne treba ni govoriti o potpunoj nemogućnosti otvaranja kanala specijaliziranog za, primjerice, azijsku kinematografiju. Smatramo da bi se striktnom primjenom ovakve odredbe onemogućio daljnji razvoj tržišta audiovizualnih medijskih usluga iz članka 91. Nacrta prijedloga zakona, s obzirom na to da se ne bi mogli pokretati novi specijalizirani kanali, a donekle čak ni opći, s obzirom na nedostatak djela koja bi zadovoljila navedene uvjete. Na ovakav bi se način ograničilo tržište, poduzetnike prisililo na promjenu poslovnog nastana, a poticala bi se strana konkurencija specijaliziranih kanala koji nemaju takva ograničenja u svojim državama te na neki način i uvodi cenzura. Rezultat toga može biti ili ograničavanje razvoja tržišta ili pogoršanje kvalitete usluga (zbog porasta sadržaja koji zadovoljava "europski" uvjet podrijetla, a sadržajno je upitne kvalitete). Slijedom navedenog, predlažemo da se u članku 49. Nacrta prijedloga zakona stavci 6. i 7. izmijene tako da glase: "(6) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu, te na pružatelja specijaliziranog kanala. (7) Odredba stavka 1. ovog članka koja se odnosi na udio europskih i hrvatskih audiovizualnih djela primjenjuje se i na pružatelje specijaliziranog kanala u dijelu programa koji ne pripada specijaliziranom programu." | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 105 | Radio Stubica d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | I radijskim nakladncima bi trebalo uvesti sezonsko smanjenje vlastite proizvodnje. Prema podacima objavljenim na Fini prosječni radijski nakladnik ima 5,1 zaposlenog radnika. Nemoguće je u vrijeme godišnjih odmora, ljetnih i zimskih, proizvoditi jednaki program kao kroz ostatak godine. To je priznato televiziji, no ne i radijskim nakladnicima, čime su radijski nakladnici stavljeni u nepovoljan položaj. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 106 | Radio Stubica d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | U čl. 5., 6. i 7. riječi "vijesti i obavijesti" zamijeniti rječima "informativni program" kao što je u članku 8. Također je apsolutno nelogično i životno nestvarno da nakladnici na državnoj i regionalnoj razini moraju proizvoditi manje informativnog programa od lokalnih radija, pa bi svima treba staviti 30 minuta, kao što je to kod državnih i regionalnih radija | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 107 | Radio Stubica d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Potrebno je dozvoliti kao što je dozvoljeno tiskanim medijima (a i na društvenim mrežama). Dolazi do apsurdnih situacija da političke stranke ne mogu čestitati građanima-biračima blagdane, jer se to smatra promidžbom ! Nadalje dolazi do zagušenja programa kada se promidžba dozvoljava samo u 15 dana službene promidžbe. Ovu vrstu pokroviteljstva trebalo bi zabraniti u informativnim emisijama, ali u ostatku programa, kao zakup medijskog oglasnog prostora dozvoliti. Može se i tu razmisliti o ograničenjima u smislu vremenskog trajanja, ali ovakva općenita i apsolutna zabrana je besmislena a i protuustavna! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 108 | Hrvatski radio Karlovac d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 18. | Poštovani, Slažemo se s primjedbama udruge radijskih nakladnika HURIN. S poštovanjem, Hrvatski radio Karlovac d.o.o. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 109 | Pravobranitelj za djecu RH | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Također predlažemo da se članak 97. dopuni stavcima koji se odnose na kršenje odredbi članka 25., stavaka 1., 2., 3., 4. i 5. Obrazloženje Upozoravamo da su u članku 97., koji navodi prekršajne odredbe, potpuno izostavljene (slučajno ili namjerno) odredbe o kršenju članka 25., stavaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Prijedloga zakona, koji su iznimno važni za zaštitu dobrobiti djece. Upravo se na odredbe st. 2., o zaštiti djece od neprimjerenih sadržaja, te st. 4., o zaštiti privatnosti djece, najčešće odnose pritužbe građana koje primamo. Odredbu o zaštiti privatnosti djece (čl. 25., st. 4. „Nije dopušteno objavljivanje informacije kojom se otkriva identitet djeteta do 18. godine života uključenog u slučajeve bilo kojeg oblika nasilja, bez obzira je li svjedok, žrtva ili počinitelj ili je dijete pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, a niti iznositi pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života.“) mediji često krše, što prolazi gotovo bez sankcija. Često se susrećemo i s nepoznavanjem i nerazumijevanjem važnosti te odredbe za zaštitu dobrobiti djece. Zato upozoravamo da je za kršenje članka 25. iznimno važno propisati prekršajne odredbe, jednako kao i u slučaju kršenja drugih navedenih članaka. Njihovim izostavljanjem nanijela bi se velika šteta djeci. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 110 | Pravobranitelj za djecu RH | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Predlažemo da se dopuni članak 37., u stavku 7., tako da glasi: Članak 37. (7) Programi za djecu koji su kraći od 30 minuta ne smiju se prekidati kratkim televizijskim oglasima. Programi za djecu mogu se prekinuti oglašavanjem jednom za svako predviđeno razdoblje od najmanje 30 minuta, pod uvjetom da je predviđeno trajanje programa dulje od 30 minuta te da je trajanje tog oglašavanja ograničeno na najmanju mjeru. Obrazloženje U programima za djecu koji traju duže od 30 minuta, primjerice u cjelovečernjim igranim ili animiranim filmovima za djecu, također je važno zaštititi djecu od prevelike izloženosti oglašavanju, odnosno marketinškim porukama. Često je riječ o oglašavanju koje je usmjereno na djecu i u kojem sudjeluju djeca, čime je zaštita još važnija. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 111 | Pravobranitelj za djecu RH | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 22. | Predlažemo da se u članku 22. izmijeni stavak 6., tako da glasi: Članak 22. (6) Nisu dopuštene audiovizualne komercijalne komunikacije koje promiču alkoholna pića. Također predlažemo da se u istom članku na kraju doda stavak 14 koji glasi: (14) Nije dopušteno oglašavanje vezano uz igre na sreću u programskim sadržajima za djecu, niti neposredno prije ni nakon njihovog emitiranja. Oglašavanje ovih usluga u drugim audiovizualnim programima i platformama mora biti popraćeno upozorenjem da je sudjelovanje u igrama na sreću dopušteno samo punoljetnim osobama. Obrazloženje Smatramo da je nužno i u ovom članku naglasiti štetnost oglašavanja alkohola, i radi dosljednosti i radi usklađivanja s odredbom u članku 36., st. 4., koja navodi da nije dopušteno oglašavanje alkohola. Naime, oglašavanje alkoholnih pića štetno je i kad nije usmjereno posebno na maloljetnike te može loše utjecati na njih i u slučaju kad konzumaciju alkohola prikazuje kao neizostavni dio praćenja sportskih događanja, druženja i slično. Svakako je nužno uložiti više napora u ograničavanje izloženosti djece reklamiranju alkohola putem elektroničkih medija općenito. To bi bilo u skladu i sa stavom Vlade RH, koja je prepoznala potrebu smanjenja utjecaja reklamiranja alkoholnih pića na mlade i adolescente kao vrlo važan aspekt smanjenja štetne uporabe alkohola (npr. u Nacionalnoj strategiji za sprječavanje štetne uporabe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja, za razdoblje od 2011. do 2016. godine), na što već godinama upozorava i pravobraniteljica za djecu. Nažalost, međunarodna istraživanja (ESPAD i druga) potvrđuju da su petnaestogodišnjaci u Hrvatskoj po opijanju i konzumiranju alkohola iznad prosjeka europskih zemalja, što također obvezuje na ulaganje više napora u prevenciju, koja uključuje i ograničavanje oglašavanja alkoholnih pića u svim medijima i oblicima. Dodavanje stavka 14. u ovom članku smatramo potrebnim radi usklađivanja sa Zakonom o igrama na sreću, koji u čl. 67. izričito navodi da se „Oglasi i reklame vezani za igre na sreću ne smiju (se) objavljivati u radijskim i televizijskim emisijama za djecu i mladež“. Općenito smatramo važnim zaštititi djecu od takvih oglasa i na platformama za razmjenu videozapisa. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 112 | Pravobranitelj za djecu RH | , I. OPĆE ODREDBE | Pozdravljamo namjeru predlagatelja da se zakon uskladi s aktualnim europskim dokumentima u području audiovizualnih medija, a pogotovo ohrabruje to što Direktiva (EU) 2018/1808 prepoznaje da je, osim u programima televizije, radija te u elektroničkim publikacijama, vrlo važno zaštititi djecu i na platformama za razmjenu videozapisa, kojima se djeca često služe. Nadamo se da će novi zakon omogućiti bolju zaštitu djece i zato želimo podsjetiti na područja u kojima imamo najviše pritužbi i slabosti – u odnosu na zaštitu i ostvarivanje prava djece u medijima. Tri su područja koja najviše pratimo u odnosu na medije – u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, a to su: zaštita privatnosti djece u medijima; izloženost djece štetnim sadržajima - oglašavanju alkohola i igara na sreću u raznim medijima, uključujući izloženost oglasima pornografskog sadržaja, gatanja, proricanja sudbine i sl. na teletekstu; te pravo djece na pristup kvalitetnim sadržajima, pri čemu se ne smiju zanemariti potrebe i prava djece s oštećenjima vida ili sluha. Podsjećamo da je UN-ov Odbor za prava djeteta u preporukama Republici Hrvatskoj od 19. rujna 2014. upozorio i na potrebu bolje zaštite prava djece u medijima, da je izrazio zabrinutost zbog izloženosti djece neprimjerenim medijskim sadržajima, poput reklamiranja pornografije i alkohola te zbog nedostatka dosljednog praćenja ovih prekršaja i odgovarajućih sankcija. Odbor je preporučio Hrvatskoj da pojača svoje napore kako bi osigurala djeci pristup primjerenim informacijama u suvremenim medijima, zaštitu od štetnih sadržaja i odgovarajuće sankcioniranje kršenja prava djece u ovom području. U nastavku dajemo konkretne prijedloge za izmjene u tekstu Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim medijima, koje se odnose na teletekst, zatim na oglašavanje alkohola i igara na sreću, ograničavanje oglašavanja tijekom dječjih programa, dostupnost dječjih programa djeci s oštećenjima vida ili sluha te na povećanje učinkovitosti u zaštiti privatnosti djece u medijima i sankcioniranju takvih prekršaja. Na kraju, također želimo istaknuti da smatramo vrlo važnim rad Agencije za elektroničke medije na poticanju razvoja medijske pismenosti te poticanje proizvodnje kvalitetnih medijskih sadržaja za djecu i mlade i sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, što je zadržano i u novom prijedlogu ZEM-a. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 113 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Odredba stavka (2) mogla bi biti u suprotnosti s Direktivom, konkretno člankom 16., koji govori isključivo o europskim djelima. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 114 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 49. | Općenito smatramo da bi zahtjev iz stavka (1) da polovinu europskih djela čine hrvatska djela mogao biti u suprotnosti s Direktivom, konkretno člankom 16., koji govori isključivo o europskim djelima. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 115 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | Nije jasno što znači „između 16/18 i 22 sata“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 116 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Pretpostavljamo da je namjera bila ovom zabranom obuhvatiti i sadržaje elektroničkih publikacija, što iz nekog razloga nije slučaj pa predlažemo odredbu doraditi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 117 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Radi transparentnosti procesa, predlažemo da se odredi na koji način, odnosno gdje se objavljuje javni poziv za dodjelu sredstava, posebno imajući u vidu činjenicu da su ta sredstva namijenjena svim regijama, odnosno lokalnim jedinicama, a da je prema ovoj odredbi lako moguće takav javni poziv oglasiti i, primjerice, u samo jednom, regionalnom ili lokalnom mediju, koji možda nije niti dostupan na teritoriju čitave RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 118 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 35. | Stavak (3), tako kako trenutačno glasi, dopušta oglašavanje stranaka, koalicija i zastupnika koji nisu u Hrvatskom saboru – pretpostavljamo da to nije bila namjera te da se radi o nespretno sročenoj odredbi. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 119 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 33. | Zašto nije predviđena sankcija/prekršaj i za povredu ove odredbe, s obzirom na to da su prekršajne odredbe vrlo detaljno razrađene? Ovdje se ne radi o povredi iz članka 4. važećeg Zakona o medijima te smatramo da ima prostora i potrebe da se ovakva lex imperfecta doradi prekršajnom odgovornošću počinitelja, a ne da ostane samo na razini moralne kategorije, s obzirom na to da je sloboda medija jedna od osnovnih vrednota koje se štite ovim zakonom. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 120 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Stavak (8) – čini nam se da je zahtjev da se za promjenu sadržaja od samo 10% mora tražiti suglasnost Vijeća prestrog i preopterećujući, kako za pružatelje, tako i za Vijeće. Promjena od 10% ne utječe na cjelokupnu orijentiranost programa, odnosno ne mijenja bitno sadržaj programske osnove te smatramo da bi veći postotak bio primjereniji. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 121 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Stavak (6) – nejasno je od koga se traži promjena programske osnove, s obzirom na to da samo za promjene preko 10% sadržaja traže suglasnost Vijeća. Mislimo da je nomotehnički ispravnije, a i jednostavnije, da se stavak (6) briše, a iza stavaka (7) i (8) koji postaju (6) i (7) doda novi stavak koji glasi „Nakladnik televizije i/ili radija ne može zatražiti prethodno mišljenje uredništva iz stavka (6), kao ni prethodnu suglasnost Vijeća za elektroničke medije iz stavka (7) ovog članka, prije isteka 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja.“ | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 122 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 26. | Općenito smatramo da je smisao ovakvih odredbi osigurati kontrolu javnih sredstava. Međutim, budući da propisivanje navedene obveze nije posljedica provedbe Direktive (s obzirom na to da Direktiva ne predviđa takvu obvezu) nije jasno zaštita kojeg interesa se želi na ovaj način ostvariti. Prije svega, podaci o iznosima ostvarenim obavljanjem djelatnosti nalaze se u godišnjim financijskim izvješćima koja se javno objavljuju. Dostavljanje podataka o iznosima iz drugih izvora predstavlja neopravdano zadiranje u poslovne tajne pružatelja medijskih usluga, bez ikakvog javnog interesa za njihovim objavljivanjem. Slijedom toga, predlažemo da se članak u potpunosti briše. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 123 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 26. | U stavku (2) traži se, između ostalog, da izvješće sadrži podatke ne samo o iznosima, nego i izvorima ostvarenim obavljanjem djelatnosti te iz drugih izvora. Iako je u stavku (4) naznačeno da se objava obavlja uz poštivanje odredaba o poslovnoj tajni, ovakav pristup smatramo neprikladnim. Prvo, nejasno je što znače izvori u kontekstu iznosa ostvarenih obavljanjem djelatnosti – znači li to, primjerice, podatke o svakom pojedinom kupcu ili neki drugi, agregirani podatak? Drugo, objavljivanje takvih podataka vrlo lako može biti protivno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, kojima se nastoji spriječiti zabranjena razmjena informacija, a ovime bi se takva razmjena upravo omogućila. Treće, nejasno je što znače „odredbe o poslovnoj tajni“ – čije odredbe? Ako govorimo o važećim odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podataka, tada poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su takvima određeni općim aktom trgovačkog društva, a što onda znači dodatnu birokratizaciju poslovanja poduzetnika s jedne, kao i opasnost da pojedini poduzetnici neće, ili neće na vrijeme, donijeti takve opće akte kojima bi se obuhvatile i takvi podaci, a što bi onda za posljedicu ponovno imalo zabranjenu razmjenu informacija u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Ovo smatramo vrlo ozbiljnim pitanjem, koje se ne može riješiti tek paušalnim i nepreciznim upućivanjem na „odredbe o poslovnoj tajni“. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 124 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | I na ovom mjestu predlažemo, radi otklanjanja svih dvojbi i adekvatnog transponiranja predmetne direktive, definirati programe o potrošačkim pitanjima kao programe „kojima se nude savjeti gledateljima ili koji uključuju ocjenjivanje u vezi s kupnjom proizvoda i usluga“, a u skladu s točkom (34) uvodnih odredbi direktive. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 125 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 16. | Čemu razdvajanje u odnosu na članak 15., kad oba propisuju kriterije kojima programi/kriteriji moraju udovoljiti? | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 126 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 14. | U stavku (2), pretpostavljamo omaškom, autor je propustio zabraniti ne samo poticanje i pogodovanje poticanju i širenju mržnje ili diskriminacije, nego zabraniti i samo širenje mržnje i diskriminacije (u trenutačnom zakonu tekst glasi „nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti“) | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 127 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | II. OPĆA NAČELA, Članak 12. | Stavak (5) nije dovoljno precizan te je potrebno jasno propisati radi li se o tome da nacionalni kodeksi ponašanja imaju prednost pred kodeksima ponašanja EU ili nešto drugo. Izraz „ne dovode u pitanje“ indicira da se radi o tome da EU kodeksi ne isključuju primjenu nacionalnih kodeksa, ali nije jasno na koji način je autor mislio odrediti prioritet primjene jednog ili drugog, u dijelu ili u cjelini. U tom smislu, ukazujemo na članak 4a, stavak 2. i 3. predmetne Direktive, iz kojih proizlazi da bi se ovdje trebalo raditi o primjeni načela supsidijarnosti. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 128 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U točkama 34. i 35. govori se o „kontroli“ jednog društva nad drugim, no pojam „kontrole“ nije definiran. U tom smislu smatramo uputnim taj pojam ili definirati ili uputiti na definiciju tog pojma iz Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (koja je u tom zakonu ujedno i najšira) ili na neki drugi, odgovarajući propis. Naime, pojam kontrole doista se može razumjeti vrlo različito, a smatramo da je u tom smislu zadaća zakonodavca sve takve ozbiljnije pravne praznine unaprijed uočiti i razriješiti. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 129 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Pojam „poduzeće“ se u nekoliko definicija ne koristi u skladu s onim kako je sam taj pojam definiran u točki 33., gdje obuhvaća i pravne i fizičke osobe (u točkama 18. i 22. on, proizlazi, ne obuhvaća fizičke osobe). | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 130 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Definirani pojam „poduzeće“ trebalo bi zamijeniti pojmom „poduzetnik“. Naime, pojam poduzeća ustaljen je pojam u hrvatskoj pravnoj praksi i teoriji (u smislu propisa o trgovačkim društvima), kao i pojam „poduzetnika“ (u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja) te smatramo da bi u tom smislu trebalo koristiti prikladniji pojam. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 131 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | VIII. ELEKTRONIČKE PUBLIKACIJE, Članak 93. | Ne znamo koliko je svrsishodno upućivanje u stavku (2) na točno određene članke Kaznenog zakona, s obzirom na dinamiku mijenjanja propisa u RH. Kazneni zakon je samo u zadnjih pet godina mijenjan pet puta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 132 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 90. | Potrebno je propisati sankciju za povredu odredbe članka 76. stavka 16. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 133 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 90. | Stavak (1) točka 8. – u članku 52. stavku 3. ne govori se o nalogu Vijeća, nego o pravilniku pa je potrebno korigirati ovu odredbu članka 90. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 134 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 82. | Stavak (2) predlažemo da glasi: „Protiv odluka, opomena i drugih upravnih akata (…)“; naime, opomene su, pretpostavljamo, čest alat kojim se Agencija služi, a one mogu imati niz ozbiljnih posljedica za pružatelja medijskih usluga, pa smatramo da je nužno da se učini jasnim da stranka ima mogućnost obratiti se sudu radi zaštite njenih prava. Napominjemo da bi opomena svakako postala izvršna u smislu stavka (3) dostavom stranci ili istekom roka za izvršenje, te pokretanje upravnog spora samo po sebi nema za posljedicu odgodu izvršenja, a time i smanjenje učinkovitosti ovog alata za Agenciju. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 135 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 82. | Predlažemo dodati odredbe o izuzeću članova vijeća prilikom odlučivanja u postupcima u kojima su s članovima uprave ili drugih upravljačkih tijela ili tijela nadzora ili članovima društva stranke u postupku u bliskoj vezi (brak, srodstvo i slično). Također smatramo važnim da i sama stranka može zatražiti izuzeće zbog sumnje u pristranost po toj osnovi. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 136 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 81. | Odredbe ovog članka preuzete su iz članka 16. Zakona o elektroničkim komunikacijama, ali selektivno. Zašto se ne iskoriste sve odredbe tog članka 16., primjerice i o vođenju poslovnih knjiga, opterećivanju imovine Agencije itd.? Nejasno je čemu ta selektivnost, a smatramo da je u interesu zakonodavca, kao i jasnoće i jednostavnosti sustava, regulatore urediti na sličan način, gdje god je to, dakako moguće, a u navedenom pogledu za to doista nema zapreka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 137 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 78. | Stavak (5) – u cilju pravilnog utvrđenja činjenica, a s obzirom na prirodu postupaka pred Agencijom, smatramo da je minimalni rok od osam dana prekratak te predlažemo 15 dana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 138 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 76. | Ni za povredu odredbe iz stavka (16) nije propisana sankcija pa upućujemo na rješenja za druge regulatore, primjerice HAKOM (vidi Zakon o elektroničkim komunikacijama, članak 119., gdje to predstavlja tešku povredu tog zakona). Svakako smo protiv korištenja ovakvih "nesavršenih" normi. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 139 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 76. | U stavku (5) smatramo da je dovoljno uputiti na stručno znanje i iskustvo u radu; što bi uopće značila sposobnost u radu u području medija, novinarstva i dr.? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 140 | Laudato TV d.o.o. | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Postojeći tekst stavka 63. se briše i dodaje se novi koji glasi: “Za nepoštivanje odredbe čl.39., nedostavljanje izvještaja, iskazivanje neistinitih podataka ili djelomičnog izvršenja zakonom propisane obaveze, kaznit će se pravna osoba obveznik čl.39. na način da će 15% + 5% sredstava osnovice KONTA TROŠKOVI PROMIDŽBE I INFORMIRANJA uplatiti na račun Državnog proračuna. Navedena sredstva uvećat će Fond i činiti osnovu za raspodjelu na slijedećem natječaju.“ Ranije navedenim prijedlogom da se iz državnog proračuna uplaćuju sredstva Fondu u visini naplaćenih kazni ostvaruje se osnovni cilj - uvećanje sredstava Fonda zbog povećanja broja korisnika Fonda. OBRAZLOŽENJE: dosadašnje nepoštivanje odredbe čl.39. bilo je motivirano nepostojanjem kaznenih odredbi. Uvođenjem 15 %+ 5% obaveze za nepoštivanje, motivira se sve obveznike da poštuju odredbu. U slučaju nepoštivanja, u skladu sa odredbom čl.70. Stavak 2. ovog nacrta utvrđuje se jedan od izvora financijskih sredstava Fonda. Povećava se kontinuirano broj korisnika Fonda, a izvori financiranja ostaju isti, odnosno u ovom se zakonu nigdje ni ne navode. Ovime se ova nelogičnost ispravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 141 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 74. | Predlažemo preslikati uspješna rješenja iz uređivanja rada drugih agencija, primjerice AZTN-a. U tom smislu, predlažemo navesti sljedeće: „Radnici Agencije ne mogu biti članovi uprava ili nadzornih odbora te upravnih vijeća poduzetnika, ili biti u članstvima bilo kojih drugih oblika interesnog udruživanja, koja bi mogla dovesti u sumnju njihovu nepristranost u vođenju postupaka koji su u nadležnosti Agencije. Iznimno, dopušteno je članstvo i sudjelovanje u znanstvenim udrugama, udruženjima i projektima, pod uvjetom da isto ne utječe na nepristranost u vođenju postupaka.“ | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 142 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 74. | Veći dio stavka (2) uopće se ne odnosi na stručnu službu, nego na ovlasti ravnatelja AEM-a. U tom smislu, predlažemo razdvojiti jedno od drugoga. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 143 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 71. | Stavak (2) – što znače stručni radnici „u nepovoljnom položaju“? Taj je pojam potrebno definirati ili uputiti na zakon kojim se uređuju pitanja državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, u protivnom se otvara prostor iskrivljenim tumačenjima i zlouporabi sredstava. A ako se uputi na navedeni zakon, pojmom radnika u nepovoljnom položaju obuhvaćen je pojam radnika s invaliditetom pa predlažemo taj dio brisati, jer je u navedenom zakonu ionako detaljnije regulirano i pitanje invaliditeta. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 144 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 68. | Čini nam se da je ovakvo rješenje protivno i namjeri zakonodavca, a to je da se osigura i pluralizam medija, ali i zaštiti domaća proizvodnja, jezik i kultura. Naime, sve su brojnije međunarodne, posebice američke, platforme koje su daleko manje regulirane, a s kojima se tradicionalni mediji sve teže bore. U tom smislu, smatramo da bi zakonodavac trebao imati u vidu potrebu za tim da se „tradicionalnim“ pružateljima medijskih usluga, pogotovo kad je riječ o malim zemljama kao što je naša, osigura dovoljno prostora kako bi se oni svim tržišno raspoloživim sredstvima - ali uvijek pod pretpostavkom da se tržišno natjecanje odgovarajuće štiti putem raspoloživim, dobro razrađenih i funkcionirajućih propisa i institucija – mogli izboriti za svoje tržište, pa bilo to putem horizontalnih ili vertikalnih povezivanja i integracija. Tržišna snaga pojedinog pružatelja medijskih usluga svakako jest i mora biti pod prismotrom tijela za zaštitu tržišnog natjecanja, koja su i ovlaštena i dužna reagirati u slučaju bilo kakve zlouporabe tržišne snage. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 145 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 68. | Općenito, ovakva zabrana je suprotna komparativnoj praksi drugih država članica Europske unije te u tom smislu ograničava poduzetničku slobodu koja je, uostalom, jedno od prava zaštićenih Ustavom RH te, kao takva, vrijednosno čak iznad pluralizma medija (za razliku od medijskih sloboda koje su u smislu članka 38. Ustava RH također ustavne vrednote). Ukazujemo i na odredbu članka 50. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, kojim je propisano da se poduzetnička sloboda može iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi – smatramo da predmetno ograničenje nije proporcionalno a evidentno ni nužno, s obzirom na to da komparativno postoje druga rješenja kojima se nacionalni interesi štite na odgovarajući način, a bez tolikog zadiranja u ustavno pravo na poduzetničku slobodu. Komparativno, samo Austrija, Grčka, Mađarska i Slovenija poznaju zabranu vertikalne integracije, ali ni u jednoj od tih država članica ne radi se o potpunoj zabrani kao ovdje, a u Sloveniji, koliko nam je poznato, u postupku je upravo uklanjanje takve zabrane (https://e-uprava.gov.si/.download/edemokracija/datotekaVsebina/393836?disposition=inline). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 146 | Laudato TV d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 61. | Predlaže se brisanje stavka 2. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: Kod dioničkog društva - nema zakonske osnove da uprava Društva može utjecati na trgovanje vlasničkim udjelima. Uprava nema zakonski instrument kojim bi mogla dobiti isprave o stjecanju dionica niti od prodavatelja niti od stjecatelja biti od SKDD-a osim na niovu zamolbe. Kod društva s ograničenom odgovornošću - Uprava sudjeluje u tom procesu, ali je dostava isprave upitna. Uprava mora dobiti odobrenje od stjecatelja jer u ugovoru može biti navedeno da se radi o tajni te može kazneno odgovarati ukoliko ga objavi javno bez odobrenja, koje ne mora dobiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 147 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 67. | Stavak (2) – čemu unošenje pravne nesigurnosti glede već dodijeljenih koncesija, u postupcima u kojima je (ako je) predmetno pitanje već moralo biti ispitano? | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 148 | Laudato TV d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna (troška) umanjenog za troškove ostvarene proizvodnjom informativnog programa, vijesti, tekućih događaja i sportskih događaja te troškove proizvodnje programskih sadržaja sufinanciranih sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, lokane i županijske uprave. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA, već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 149 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 67. | Stavak (1) – što znači „podrijetlo osnivačkog kapitala“ i zašto se ovdje koristi pojam koji se ne koristi ni na jednom drugom mjestu u prijedlogu zakona? Uostalom, upućujemo autora na to da je člankom 61. propisana obveza dostavljanja izvatka iz registra stvarnih vlasnika. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 150 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 66. | Iz stavka (1) proizlazi kao da su promjene na strani pružatelja medijske usluge već izvršene, no moguće je da ih je pružatelj prijavio sukladno članku 62/2, ali ih nije proveo. Zato smatramo da bi u stavku (2) trebalo reći „Ako pružatelj medijske usluge ne postupi u skladu s odlukom ili provede koncentraciju protivno odluci iz stavka 1. (…)“. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 151 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 66. | U stavku (1) upućuje se na postupak proveden u skladu s člankom 62. stavkom 2. Međutim, u toj odredbi nije regulirano pitanje provođenja postupka, nego prijave, a postupak je reguliran (iako, kvalitetom nezadovoljavajuće) u članku 63. pa bi trebalo uputiti na taj članak. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 152 | Laudato TV d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 7. ovog članka na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnike koji proizvode televizijski program namijenjen za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže.. Već je u postojećem Zakonu o elektroničkim medijima (čl. 44) pa tako i u Nacrtu Zakona o elektroničkim medijima (čl. 51) je krivo implementiran prijevod čl. 18. DIREKTIVE 2010/13/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA te DIREKTIVE (EU) 2018/1808 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama). Članak 18. DIREKTIVE glasi: Ovo se poglavlje ne primjenjuje na televizijske emisije namijenjene za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže. U Direktivi se govori o emisijama/programu koji je namijenjen za lokalnu publiku, a ne o nivou koncesije koju ima pružatelj medijske usluge (kako se navodi u postojećem ZEM-u i u Nacrtu ZEM-a). Govori se o lokalnoj publici jer u vrijeme kada je bio pisan Zakon nije bilo regionalnih TV postaja pa je sve svedeno na lokalno. Smatramo, da u duhu čl. 18 Direktive, svi nakladnici koji proizvode program namijenjen lokalnoj publici i nisu dio nacionalne mreže moraju biti oslobođeni obveza propisanih čl. 51 Nacrta Zakona. Za razliku od nacionalnih nakladnika, današnji svi lokalni i regionalni TV nakladnici proizvode emisije/program namijenjen lokalnoj publici prema postojećem čl. 36 ZEM-a, tj. čl. 43 Nacrta ZEM-a temeljem čega je dobivena koncesija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 153 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 66. | Općenito, nije uopće propisan tijek postupka ocjene koncentracije sukladno članku 62/2, način podnošenja prijave, način odlučivanja (kaže se da se ocjenjuje prijava, ne kaže kako – odlukom, pretpostavljamo), rokovi odlučivanja itd. te smatramo da bi to trebalo propisati ili barem predvidjeti da se dio toga riješi podzakonskim aktom. Ovakva podreguliranost jednog ozbiljnog postupka svakako je nestandardna i protivna načelu pravne sigurnosti. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 154 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 66. | Radi nomotehničkog usklađenja, posebice s člankom 82. prijedloga zakona, potrebno je propisati „Ako se u postupku (…) utvrdi da nastalim promjenama dolazi do narušavanja pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, Vijeće za elektroničke medije donijet će odluku kojom nalaže pružatelju medijske u primjerenom roku uskladiti promjene na način (…)“. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 155 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 64. | Ovakva odredba je, koliko nam je poznato, komparativna iznimka u odnosu na druge države članice EU, jer tek nekoliko država povezuje gledanost i tržišni položaj pružatelja medijske usluge, zbog čega smatramo da je pitanje, ako se uopće regulira, potrebno preciznije regulirati samim zakonom. S obzirom na to da je zahtjev ispod 50%, što ako dva pružatelja imaju po 45% svaki? | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 156 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 63. | Ovaj je postupak općenito izrazito podreguliran, što je za jedan ozbiljan postupak kakav je ocjena koncentracije svakako nestandardno i protivno načelu pravne sigurnosti. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 157 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 63. | Stavak (5) – pojam povezanih osoba uopće se ne koristi u ovom zakonu pa je potpuno nejasno na što se ovaj stavak uopće odnosi, što samo pokazuje da je čitav članak 63. pravno vrlo loše sročen. Iako nevažno, upućujemo autora i na to da Opći porezni zakon razlikuje pojam „povezanih osoba“ (koji se tiče fizičkih osoba) od „povezanih društava“, a pretpostavljamo da namjera ovdje nije bila samo uputiti na fizičke osobe. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 158 | Laudato TV d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. OBRAZLOŽENJE: Razumljivo je dodavanje odredbe da se nakladnicima koji dobiju koncesiju za emitiranje programa stavlja rok od dvije godine u kojima ne smiju promijeniti programsku osnovu temeljem koje su i dobili koncesiju. Međutim, nakladnike koji se nakon isteka koncesijskog razdoblja jave na natječaj i ponovno dobiju koncesiju za isto područje emitiranja ne bi trebalo vremenski ograničavati mijenjanjem programske osnove. Svi se oni javljaju na natječaj s već postojećom, uhodanom programskom osnovom koju nakon obnavljanja koncesije neće mijenjati osim ukoliko to tržište ne zahtijeva. Komercijalna smo TV postaja koja ovisi o tržištu i ukoliko tržište u te dvije godine želi drugu vrstu programa moramo se tome prilagoditi. Zato predlažemo da se rok od 24 mjeseca odnosi samo na prvo dobivanje koncesije nakladnika za određeno područje pokrivanja signala. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 159 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 63. | Stavak (2) je gramatički neispravan i općenito pravno nejasan; koriste se pojmovi iz prava zaštite tržišnog natjecanja, koji imaju točno određen sadržaj, a ovdje se koriste vrlo paušalno i izvan odgovarajućeg konteksta. Apeliramo na autora da odredbe pregleda i doradi stručnjak iz područja prava zaštite tržišnog natjecanja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 160 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 62. | Konceptualno, ovo rješenje nije nimalo praktično i ne uzima u obzir postojeću regulativu te bi za posljedicu imalo samo dupliranje postupaka o istoj stvari – čini se da je namjera autora članka bila da se to korigira, ali to nije učinjeno te je svakako nužno poboljšati čitav članak. Naime: o Zakonom o medijima (članak 36. stavak 2.), kao i podzakonskim propisom iz područja zaštite tržišnog natjecanja (Uredba o načinu prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija poduzetnika) propisano je da se u slučaju koncentracija na tržištu medija Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) mora prijaviti namjere provedbe koncentracije neovisno o visini prihoda sudionika – drugim riječima, koncentracije se na tržištu medija uvijek prijavljuju AZTN-u, a ovaj prijedlog zakona to ne mijenja, iako nam se čini da je namjera stavka (1) i (2) bila upravo ta da se AZTN-u prijavljuju samo koncentracije u kojima su ostvareni prihodovni pragovi iz Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, i to uz mišljenje AEM-a, a da se za ostale slučajeve utvrdi nadležnost AEM-a, pod određenim pretpostavkama o U tom smislu, upućujemo na solidno rješenje iz Zakona o elektroničkim komunikacijama, gdje je ovo pitanje jasno riješeno i svakako kvalitetnije i preciznije nego u ovom prijedlogu zakona – predlažemo da se to rješenje, već provjereno u višegodišnjoj praksi, preslika i ovdje o Navedeno se odnosi i na terminologiju koja se koristi, osobito u stavku (2), a koja nije prikladna u pravnom kontekstu, jer se pojmovi iz prava zaštite tržišnog natjecanja koriste selektivno i u kontekstu koji im ne odgovara, tako da je i iz tog razloga svakako bolje preslikati rješenje iz Zakona o elektroničkim komunikacijama o Općenito smatramo da je odredba preširoka, posebice u stavku (2), te da bi je trebalo ograničiti na promjenu kontrole nad nakladnikom, a ne svaku promjenu vlasništva preko 1%. Takav zahtjev nije poznat ni u jednom drugom propisu te svakako nije proporcionalan. o Ovako širokim propisivanjem pružatelje medijskih usluga dovodi se i u opasnost da povrijede zakon, a da na to nemaju nikakvog utjecaja ili bi ih se u najmanju ruku iznimno administrativno opteretilo. Norma kako glasi zahtijeva od pružatelja medijskih usluga da prati i prijavljuje sve promjene vlasništva nad udjelima ili dionicama npr. u društvu majci ili nekom drugom društvu unutar korporativne strukture koja može biti vrlo složena. I zato smatramo da bi se svakako trebalo raditi o promjeni kontrole, dakle o bitnoj promjeni, a ne beznačajnoj promjeni od 1% vlasništva. o Upozoravamo i na to da se Uredbom o načinu prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija poduzetnika od prijavitelja koncentracije traži da kao popratni dokument AZTN-u dostavi i odluku AEM-a o tome kako provedbom prijavljene namjere koncentracije ne nastaje nedopuštena koncentracija u smislu Zakona o elektroničkim medijima. S obzirom na navedeno, smatramo da je potrebno imati u vidu i potrebnu izmjenu tog podzakonskog propisa. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 161 | Laudato TV d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. OBRAZLOŽENJE: U predmetnom članku se ne definira na koji način Vijeće za el. medije potiče pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom. Ukoliko se misli putem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija onda to u ovaj stavak treba i dodati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 162 | Laudato TV d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U ovom članku o pojmovima potrebno je u stavku 15. nakon postojećeg teksta dodati tekst: „Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija.“ OBRAZLOŽENJE: Baratanje terminom regionalna TV postaja je nepotrebna. Svi sadašnji regionalni nakladnici bi trebali biti zvani lokalnim. Pojam koji se pojavljuje u zakonu, REGIONALNI, nije definiran jer u Hrvatskoj ne postoje regije. Predloženim definiranjem pojma LOKALNI ujedno bi se od pojedinih obaveza oslobodile TV i radio postaje koje nisu nacionalne razine. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 163 | Laudato TV d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | Predlažemo promjenu teksta sa ciljem izbjegavanja dosadašnjeg nepoštivanja odredbe. Novi tekst: (1) Tijela državne uprave, javne ustanove i zavodi kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, dužne su najmanje 15% godišnjeg iznosa knjiženog u bilanci kao TROŠAK PROMIDŽBE I INFORMIRANJA utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija (2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. lipnja svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju, uz dostavu ovjerenog izvoda bilance s vidljivim kontom ukupnog troška USLUGA PROMIDŽBE I INFORMIRANJA (3) Vijeće za elektroničke medije će u roku od 3 mjeseca od usvajanja ovog Zakona izraditi i objaviti popis subjekata obveznika poštivanja odredbe iz stavka 1. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: U cijelosti podržavamo intenciju zakonodavca da nakladnici, privatne tvrtke, moraju AEM-u dokazati svaku prihodovanu kunu i svaku utrošenu kunu (npr., dostava bilance uz pravdanje sredstava, te ovim zakonom predloženo objavljivanje izvora financiranja, dostupno gledateljima uvijek). Jednako tako smatramo obaveznim da potrošači sredstava poreznih obveznika (subjekti na koje se odnosi obaveza iz stavka 1. ovog članka) moraju dokazati iznos potrošenih sredstava za promidžbu i informiranje. Dosadašnja odredba bila je manjkava i omogućavala nepoštivanje odredbi bez posljedica. Subjekti na koje se odnosi obaveza dosad su ukupno utrošena sredstva izjavljivala svojevoljno istinito ili ne. Nakladnici svoje troškove potkrepljuju ovjerenom bilancom te stoga tražimo istu mjeru za obveznike - ovjereni izvod bilance – konto TROŠAK PROMIDŽBE i INFORMIRANJA. Broj konta nije moguće precizirati brojem jer se odredba odnosi i na subjekte koji posluju proračunski (dakle jedan kontni plan) i na korisnike tvrtke koji sami utvrđuju svoj kontni plan. Termin dostave izvještaja pomaknut je na 30. lipnja jer je to rok do kada obveznici moraju usvojiti financijska izvješća te ne bi bili u mogućnosti dostaviti traženo do 31. ožujka. U stavku 2. dodaje se obaveza dostave ovjerenog izvoda bilance kao temelj za utvrđivanje osnovice za izračun 15%. Vijeće za elektroničke medije u obrascu za izvještaj, na tragu dosadašnje prakse, treba tražiti naziv nakladnika kod kojeg su utrošena sredstva i iznos sredstava. Dodaje se stavak 3. u cilju izbjegavanja tumačenja i dosadašnjih nejasnoće na koga se obaveza odnosi. Dosadašnje nepostojanje kaznenih odredbi za nepoštivanje ove odredbe imalo je za posljedicu nepoštivanje odredbe. U nastavku ovog dopisa, u kaznenim odredbama, predlažemo dopunu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 164 | Laudato TV d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | U cilju poštivanja i kontrole odredbe o programskoj osnovi, predlažemo da se ugradi odredba koja bi obvezala AEM da ugovori nabavu kompjuterskog programa koji bi postao obavezan kod nakladnika i koji bi nakladniku i AEM-u omogućavao pravovremenu i kontinuiranu kontrolu ne narušavanja programske osnove nakladnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 165 | Hrvatska udruga producenata | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 29. | Čl 29 (1) Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev usmjereni prema publici u Republici Hrvatskoj, a čiji je poslovni nastan u drugim državama članicama Europske unije, a koji ne postižu investiciju u hrvatska audiovizualna djela u iznosu od 12% prihoda u Repubici Hrvatskoj dužni su sukladno propisu kojim se ureduje audiovizualna djelatnost u Republici Hrvatskoj za provedbu Nacionalnog programa audiovizualnog stvarlašastva, a za proizvnodnju europskih djela, uplaćivati dodatni financijski doprinos od 10% ostvarenog prihoda u Republici Hrvatskoj. Obrazloženje: Tendencije zakonodavstava zemalja Europske unije idu u sličnom smjeru, a u cilju zaštite europskog audiovizualnog stvaralaštva. Naime, nakladnicima je već neko vrijeme propisana obaveza da ulažu u neovisnu produkcija. Nakladnici i primjerice internet provideri kroz svoje poslovanje u Republici Hrvatskoj (poslovni nastan) doprinose cjelokupnoj ekonomiji kroz svoje poslovanje, i kroz zapošljavanje i poreze koje plaćaju (porez na dobit, PDV). Smatramo potrebnim uvesti obavezu da i pružatelji audiovizualnih medijskih usluga ne posluju na način da “samo” pihoduju u Hrvatskoj kroz prikupljenu pretplatu, nego da i doprinose jačanje hrvatske audiovizualne industrije i hrvatskog kulturnog proizvoda. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 166 | Hrvatska udruga producenata | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Čl. 51. Pri određivanju kvote za djela hrvatskih neovisnih proizvođača ne koristiti za osnovicu programski proračun jer je iz svih dosadašnjih razgovora s nakladnicima i VEM-om ustanovljeno da nije moguće osigurati dovoljnu razinu transparencije, te umjesto toga koristiti “ukupni godišnji prihod nakladnika” ili “ukupni godišnji prihod nakladnika od obavljanja djelatnosti pružanja medijske usluge”, kako je i navedeno u sadašnjem prijedlogu. Stanovišta smo da obzirom kao osnovica neće biti korišten ukupni godišnji prihod kompanije, nego prihod umanjen za sve izvore koji nisu pružanje medijske usluge, udio za hrvatsku neovisnu produkciju treba iznositi 6,5%. Smatramo da su razlozi kojima su nakladnici tijekom pregovora nastojali izbjeći ili značajno umanjiti ovu obavezu upravo oni zbog kojih europska direktiva i propisuje zaštitu neovisne produkcije – a to je osigurati uvjete za pluralizam u proizvodnji audiovizualnih djela. Argument da im je povoljnije nabavljati gotova djela stranih proizvođača nego investirati u proizvodnju hrvatskih neovisnih djela ukazuje na opravdanost našeg zahtjeva da se kvota određuje u financijskom iznosu, a ne u vremenu. Neizostavna je nužnost hrvatskog zakona da osigura hrvatskim neovisnim proizvođačima ravnopravan status s ostalim europskim neovisnim proizvođačima i da spriječi tendenciju domaćih nakladnika da izbjegavaju ulaganje u proizvodnju hrvatskih neovisnih audiovizualnih djela, kao što to nakladnici u drugim državama čine za tamošnja neovisna djela. Tražimo i da se nakladnike obaveže da minimalni udio djela hrvatskih neovisnih proizvođača mora ostvariti s najmanje tri neovisna proizvođača. Članak 51. (1) Nakladnik televizije mora osigurati da udio europskih djela neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10% vremena (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg prihoda/6,5% godišnjeg prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti pružanja medijske usluge, pri čemu navedeni udio mora ostvariti s najmanje tri različita neovisna proizvođača. (3) Nakladnik televizije koji ne postigne opseg udjela audiovizualnih djela neovisnih proizvođača iz stavka 1. ovog članka mora svake godine povećavati udio tih djela sukladno kriterijima i načinu utvrđenom pravilnikom koji donosi Vijeće za elektroničke medije, uzimajući u obzir njegove obveze informativnog, obrazovnog, kulturnog i zabavnog značaja prema svojim gledateljima. (4) Najmanje polovica djela iz ovog članka mora biti proizvedena u posljednjih pet godina. (5) U godišnje vrijeme objavljivanja iz ovog članka ne ubraja se vrijeme namijenjeno vijestima, sportskim događanjima, igrama, oglašavanju, uslugama teleteksta i teletrgovini. (6) Izvješće i dokaze o provedbi obveze iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka nakladnici televizije dužni su dostaviti Vijeću za elektroničke medije najkasnije do 31. siječnja za prethodnu godinu na obrascima koje utvrdi Vijeće. (7) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. (8) Odredbe prethodnih stavaka primjenjuju se i na pružatelje medijskih usluga specijaliziranog kanala u dijelu programa koji ne pripada specijaliziranom programu. (9) Vijeće za elektroničke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provedbi stavaka 1. do 4. ovog članka najkasnije do 3. listopada 2021. te svake dvije godine nakon toga. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 167 | Hrvatska udruga producenata | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 50. | Čl. 50. - u potpunosti izbaciti pojam “fizička osoba” iz članka - u ograničenju poslovanja s jednim nakladnikom definirati ograničenje u odnosu na ukupne prihode neovisnog proizvođača, a ne u odnosu na poslovanje nakladnika Audiovizualna djela neovisnih proizvođača Članak 50. (1) Neovisni proizvođač audiovizualnih djela (u daljnjem tekstu: neovisni proizvođač) pravna je osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: – registrirana je za obavljanje djelatnosti proizvodnje audiovizualnih djela i ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili u jednoj od država članica Europske unije – nema vlasnički udio nakladnika televizije i/ili pružatelja audiovizualne medijske usluge – u svom je poslovanju neovisna o nakladniku televizije i/ili pružatelju audiovizualne medijske usluge – kod pojedinačnog nakladnika televizije i/ili pružatelja audiovizualne medijske usluge u razdoblju od 3 godine ne participira s više od 90% svog ukupnog prihoda, osim u slučaju da se jedan projekt protegne na dulje razdoblje. – raspolaže sekundarnim pravima na audiovizualnom djelu. (2) Neovisni je proizvođač i pravna osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti proizvodnje audiovizualnih djela, a ima sjedište u jednoj od trećih država, ako europska djela čine većinski udio njegove audiovizualne proizvodnje u posljednje tri godine i uz to ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovog članka. (3) Neovisni proizvođač mora uložiti najmanje 5% financijskih sredstava za pokriće ukupnih troškova proizvodnje audiovizualnih djela, odnosno koprodukcije. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 168 | HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA - HURiN | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 46. | Slažemo se sa prijedlogom da se radijskim nakladnicima koji emitiraju hrvatsku glazbu prizna veći postototak od udjela hrvatske glazbe koji ulazi u vlastitu proizvodnju. Ali ujedno smatramo da je potrebno definirati pojam hrvatske glazbe, odnosno hrvatskog glazbenog djela . Predloženi Nacrt zakona ne propisuje na koji način će VEM to pratiti, odnosno dokazati da neko djelo nije hrvatska glazba . PRIMJER : Da li se smatra hrvatskom glazbom glazbeno dijelo „ NE IDI“ izvođača “THE FRAJLE” iz Srbije ?? Autori pjesme su (glazba i tekst-Vanna, aranžman-Nikša Bratoš) . Znači autori su hrvatski ali izvođač je iz srbije i pjeva na hrvatskom.Ili da li se smatra hrvatskom glazbom dijelo „BIO SAM KONJUŠAR CARA“ koji izvodi/pjeva STJEPAN ĐIMI STANIĆ, autori su : skladatelj: R.Greenway, tekst: R.Cooke, aranžman: Niko Kalogjera . Znači samo je aranžer hrvatski autor. Ili kod pjesme MLINAR –AL TURNER JUCI Autora T.Shaw a radi se o glazbenom prepjevu pjesme BOAT ON THE RIVER grupe STYX . Je li to hrvatsko djelo ?? Gje je tu narodna glazba na dijalektu koje nema ni u jednoj bazi a radi se o hrvatskoj narodnoj glazbi. Smatramo da odgovor ne bi smio biti da nema puno takvih djela. Ako su taksativno pobrojane obaveza u postocima za informacije s područja koncesije onda je potrebno definirati i što je hrvatska glazba odnosno hrvatsko glazbeno djelo da nakladnici ne prosuđuju sami i ispadne da nisu u pravu . Čija baza podata će se koristiti kao ispravan/točan izvor za utvrđivanje . Pretpostavljamo da resorno MK kao i VEM nema takvu bazu podataka . | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 169 | HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA - HURiN | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | Stavak 3 Na lokalnj razini nema događanja s područja koncesije da bi se bez preblema ispunio uvijet obaveze 30% vlastite proizvodnje a u minutama to iznosi 432 minute ili više od 7 sati . Uzmemo li u obzir da se u vlastitu proizvodnju ubraja i prva repriza ostaje da se mora dnevno proizvesti 216 minuta odnosno 3,5 sati programa prvog emitiranja . Kako je moguće na područjima pokrivanja do 50-60 000 stanovnika to ostvariti .?? 10. grad u RH prema veličini, odnosno prema broju stanovnika je Sisak i boji 47 768 stanovnika , 19. na toj listi je grad Đakovo sa 27 745 stanovnika, 30. na listi je Sveta Nedelja sa 18 000 stanovnika, a Hrvatska ima ukupno 128 gradova . Znači da od 50. mjesta na više gradovi imaju oko 10 000 stanovnika . Govorimo o gradskim urbanim razinama koje imaju neka događanja. Općine u okolici tih gradova se ne mogu uspoređivati sa gradom po pitanju događanja/vijesti/sporta/kulture...a ulaze u naša koncesijska područja . Kako se obaveze u članku 43. razlikuju po koncesijskom rangu, tako je potrebno urediti i obavezu za vlastitu proizvodnju . PREDLAŽEMO: Stavak 3 Udio vlastite proizvodnje mora iznositi najmanje 30% programa regionalnog i nacionalnog nakladnika radija ili televizije , 27% nakladnika koji pokriva od 150 000 do regionalne razine, 24% od 50-150 00, i obaveza od 20% programa vlastite proizvodnje za nakladnike koji pokrivaju do 50 000 stanovnika . | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 170 | Dario Vince | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 50. | HDNP traži izmjene u nacrtu prijedloga ZEM-a puštenog u javnu raspravu u člancima 50 i 51. Čl. 50. - u potpunosti izbaciti pojam “fizička osoba” iz članka, iz razloga koje smo prethodno detaljno i pismeno obrazložili - u ograničenju poslovanja s jednim nakladnikom (stavak 1., četvrta alineja) definirati ograničenje u odnosu na ukupne prihode neovisnog proizvođača, a ne u odnosu na poslovanje nakladnika Članak 50. (1) Neovisni proizvođač audiovizualnih djela (u daljnjem tekstu: neovisni proizvođač) pravna je osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: – registrirana je za obavljanje djelatnosti proizvodnje audiovizualnih djela i ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili u jednoj od država članica Europske unije – nema vlasnički udio nakladnika televizije i/ili pružatelja audiovizualne medijske usluge – u svom je poslovanju neovisna o nakladniku televizije i/ili pružatelju audiovizualne medijske usluge – kod pojedinačnog nakladnika televizije i/ili pružatelja audiovizualne medijske usluge u razdoblju od 3 godine ne participira s više od 90% svog ukupnog prihoda, osim u slučaju da se jedan projekt protegne na dulje razdoblje. – raspolaže sekundarnim pravima na audiovizualnom djelu. (2) Neovisni je proizvođač i pravna osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti proizvodnje audiovizualnih djela, a ima sjedište u jednoj od trećih država, ako europska djela čine većinski udio njegove audiovizualne proizvodnje u posljednje tri godine i uz to ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovog članka. (3) Neovisni proizvođač mora uložiti najmanje 5% financijskih sredstava za pokriće ukupnih troškova proizvodnje audiovizualnih djela, odnosno koprodukcije. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 171 | Dario Vince | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Čl. 51. - pri određivanju kvote za djela hrvatskih neovisnih proizvođača (stavak 2.) ne koristiti za osnovicu programski proračun jer je iz svih dosadašnjih razgovora s nakladnicima i VEM-om ustanovljeno da nije moguće osigurati dovoljnu razinu transparencije, te umjesto toga koristiti “ukupni godišnji prihod nakladnika od obavljanja djelatnosti pružanja medijske usluge”, kako je kao opcija i navedeno u nacrtu zakona. - HDNP je stanovišta da obzirom kao osnovica neće biti korišten ukupni godišnji prihod kompanije, nego prihod umanjen za sve izvore koji nisu pružanje medijske usluge, udio za hrvatsku neovisnu produkciju treba iznositi 6,5%. Smatramo da su razlozi kojima su nakladnici tijekom pregovora nastojali izbjeći ili značajno umanjiti ovu obavezu upravo oni zbog kojih europska direktiva i propisuje zaštitu neovisne produkcije – a to je osigurati uvjete za pluralizam u proizvodnji audiovizualnih djela. Argument da im je povoljnije nabavljati gotova djela stranih proizvođača nego investirati u proizvodnju hrvatskih neovisnih djela ukazuje na opravdanost našeg zahtjeva da se kvota određuje u financijskom iznosu, a ne u vremenu. Neizostavna je nužnost hrvatskog zakona da osigura hrvatskim neovisnim proizvođačima ravnopravan status s ostalim europskim neovisnim proizvođačima i da spriječi tendenciju domaćih nakladnika da izbjegavaju ulaganje u proizvodnju hrvatskih neovisnih audiovizualnih djela, kao što to nakladnici u drugim državama čine za tamošnja neovisna djela. - Kako bismo olakšali usuglašavanje svih strana i iskazali dobru volju, spremni smo prihvatiti da se do iznosa koji predlažemo dođe tako da on u prvoj godini bude 4,5%, u drugoj 5,5%, a u trećoj pa nadalje 6,5%. - Tražimo i da se nakladnike obaveže da minimalni udio djela hrvatskih neovisnih proizvođača mora ostvariti s najmanje tri neovisna proizvođača. Članak 51. (1) Nakladnik televizije mora osigurati da udio europskih djela neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10% vremena (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 6,5% ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti pružanja medijske usluge, pri čemu navedeni udio mora ostvariti s najmanje tri različita neovisna proizvođača. (3) Nakladnik televizije koji ne postigne opseg udjela audiovizualnih djela neovisnih proizvođača iz stavka 1. ovog članka mora svake godine povećavati udio tih djela sukladno kriterijima i načinu utvrđenom pravilnikom koji donosi Vijeće za elektroničke medije, uzimajući u obzir njegove obveze informativnog, obrazovnog, kulturnog i zabavnog značaja prema svojim gledateljima. (4) Najmanje polovica djela iz ovog članka mora biti proizvedena u posljednjih pet godina. (5) U godišnje vrijeme objavljivanja iz ovog članka ne ubraja se vrijeme namijenjeno vijestima, sportskim događanjima, igrama, oglašavanju, uslugama teleteksta i teletrgovini. (6) Izvješće i dokaze o provedbi obveze iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka nakladnici televizije dužni su dostaviti Vijeću za elektroničke medije najkasnije do 31. siječnja za prethodnu godinu na obrascima koje utvrdi Vijeće. (7) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. (8) Odredbe prethodnih stavaka primjenjuju se i na pružatelje medijskih usluga specijaliziranog kanala u dijelu programa koji ne pripada specijaliziranom programu. (9) Vijeće za elektroničke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provedbi stavaka 1. do 4. ovog članka najkasnije do 3. listopada 2021. te svake dvije godine nakon toga. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 172 | RADIOCOMM E.M.Q. d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 88. | Županijske i Gradske koncesije moraju obahvatiti više od 80% stanovništva i barem 80% teritorija pri čemu treba precizno definirati kvalitetu i razinu signalna koja se smatra " kvalitetnim pokrivanjem" vodeći računa o mogućim razinama smetnji i porijeklu istih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 173 | Dario Vince | Želimo naglasiti da komercijalni nakaldnici televizije s nacionalnom koncesijom djeluju na teritoriju RH već gotovo 20 godina (2000 / 2004.), te im se u skladu s europskom praksom izlazilo u susret na mnoge načine, kako bi se potakla tržišna utakmica, uključujući i značajna ograničenja u području marketinga za ranijeg monopolistu HRT. Sve ovo vrijeme zakon je imao maksimalno liberalan odnos prema udejlu europske neovisne produkcije, a ni na koji način nije propisivao ulaganja u neovisnu produkciju hrvatskih audiovizualnih djela, po čemu je Hrvatska gotovo jedinstvena u Europi, a što je osobito paradoksalno kada se povede računa o veličini, jeziku i ekonomskom potencijalu hrvatskog kulturnog proizvoda na europskom tržištu. Rezultat takve regulative je da komercijalni nakladnici uopće ne investiraju u hrvatsku neovisnu proizvodnju te svojim djelom postupaju upravo suprotno intencijama europske medijske strategije i uputama AVMS direktive, onemogučavajući u potpunosti razvoj pluralizma u proizvodnji audiovizualnih sadržaja i kreirajući programski, proizvodni i svaki drugi monopol u sektoru. Zbog toga je prioritet ovog zakona da ispravi propuste prijašnje verzije te osigura nužan minimalni pluralizam kako za europska neovisna djela, tako i (pogotovo) za hrvatska neovisna audiovizualna djela koja nemaju drugo domaće tržište na kojemu bi mogla nastati osim hrvatskoga. Očekujemo da se Ministarstvo kulture tu postavi čvrsto u svojoj stožernoj ulozi zaštitnika i promicatelja hrvatskih kulturnih interesa. Također očekujemo da se ispravi neadekvatna definicija neovisnog proizvođača u ovom zakonu, budući je ovo temeljni zakon našeg sektora i jedino zakonsko mjesto u RH koje postavlja definiciju čitavog sektora, što za sobom nosi niz pravnih i operativnih posljedica. Primjedbe na pojedine članke nacrta zakona s obrazloženjem: HDNP traži izmjene u nacrtu prijedloga ZEM-a puštenog u javnu raspravu u člancima 50 i 51. Čl. 50. - u potpunosti izbaciti pojam “fizička osoba” iz članka, iz razloga koje smo prethodno detaljno i pismeno obrazložili - u ograničenju poslovanja s jednim nakladnikom (stavak 1., četvrta alineja) definirati ograničenje u odnosu na ukupne prihode neovisnog proizvođača, a ne u odnosu na poslovanje nakladnika Čl. 51. - pri određivanju kvote za djela hrvatskih neovisnih proizvođača (stavak 2.) ne koristiti za osnovicu programski proračun jer je iz svih dosadašnjih razgovora s nakladnicima i VEM-om ustanovljeno da nije moguće osigurati dovoljnu razinu transparencije, te umjesto toga koristiti “ukupni godišnji prihod nakladnika od obavljanja djelatnosti pružanja medijske usluge”, kako je kao opcija i navedeno u nacrtu zakona. - HDNP je stanovišta da obzirom kao osnovica neće biti korišten ukupni godišnji prihod kompanije, nego prihod umanjen za sve izvore koji nisu pružanje medijske usluge, udio za hrvatsku neovisnu produkciju treba iznositi 6,5%. Smatramo da su razlozi kojima su nakladnici tijekom pregovora nastojali izbjeći ili značajno umanjiti ovu obavezu upravo oni zbog kojih europska direktiva i propisuje zaštitu neovisne produkcije – a to je osigurati uvjete za pluralizam u proizvodnji audiovizualnih djela. Argument da im je povoljnije nabavljati gotova djela stranih proizvođača nego investirati u proizvodnju hrvatskih neovisnih djela ukazuje na opravdanost našeg zahtjeva da se kvota određuje u financijskom iznosu, a ne u vremenu. Neizostavna je nužnost hrvatskog zakona da osigura hrvatskim neovisnim proizvođačima ravnopravan status s ostalim europskim neovisnim proizvođačima i da spriječi tendenciju domaćih nakladnika da izbjegavaju ulaganje u proizvodnju hrvatskih neovisnih audiovizualnih djela, kao što to nakladnici u drugim državama čine za tamošnja neovisna djela. - Kako bismo olakšali usuglašavanje svih strana i iskazali dobru volju, spremni smo prihvatiti da se do iznosa koji predlažemo dođe tako da on u prvoj godini bude 4,5%, u drugoj 5,5%, a u trećoj pa nadalje 6,5%. - Tražimo i da se nakladnike obaveže da minimalni udio djela hrvatskih neovisnih proizvođača mora ostvariti s najmanje tri neovisna proizvođača. Audiovizualna djela neovisnih proizvođača Članak 50. (1) Neovisni proizvođač audiovizualnih djela (u daljnjem tekstu: neovisni proizvođač) pravna je osoba koja ispunjava sljedeće uvjete: – registrirana je za obavljanje djelatnosti proizvodnje audiovizualnih djela i ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili u jednoj od država članica Europske unije – nema vlasnički udio nakladnika televizije i/ili pružatelja audiovizualne medijske usluge – u svom je poslovanju neovisna o nakladniku televizije i/ili pružatelju audiovizualne medijske usluge – kod pojedinačnog nakladnika televizije i/ili pružatelja audiovizualne medijske usluge u razdoblju od 3 godine ne participira s više od 90% svog ukupnog prihoda, osim u slučaju da se jedan projekt protegne na dulje razdoblje. – raspolaže sekundarnim pravima na audiovizualnom djelu. (2) Neovisni je proizvođač i pravna osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti proizvodnje audiovizualnih djela, a ima sjedište u jednoj od trećih država, ako europska djela čine većinski udio njegove audiovizualne proizvodnje u posljednje tri godine i uz to ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovog članka. (3) Neovisni proizvođač mora uložiti najmanje 5% financijskih sredstava za pokriće ukupnih troškova proizvodnje audiovizualnih djela, odnosno koprodukcije. Članak 51. (1) Nakladnik televizije mora osigurati da udio europskih djela neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10% vremena (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 6,5% ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnosti pružanja medijske usluge, pri čemu navedeni udio mora ostvariti s najmanje tri različita neovisna proizvođača. (3) Nakladnik televizije koji ne postigne opseg udjela audiovizualnih djela neovisnih proizvođača iz stavka 1. ovog članka mora svake godine povećavati udio tih djela sukladno kriterijima i načinu utvrđenom pravilnikom koji donosi Vijeće za elektroničke medije, uzimajući u obzir njegove obveze informativnog, obrazovnog, kulturnog i zabavnog značaja prema svojim gledateljima. (4) Najmanje polovica djela iz ovog članka mora biti proizvedena u posljednjih pet godina. (5) U godišnje vrijeme objavljivanja iz ovog članka ne ubraja se vrijeme namijenjeno vijestima, sportskim događanjima, igrama, oglašavanju, uslugama teleteksta i teletrgovini. (6) Izvješće i dokaze o provedbi obveze iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka nakladnici televizije dužni su dostaviti Vijeću za elektroničke medije najkasnije do 31. siječnja za prethodnu godinu na obrascima koje utvrdi Vijeće. (7) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. (8) Odredbe prethodnih stavaka primjenjuju se i na pružatelje medijskih usluga specijaliziranog kanala u dijelu programa koji ne pripada specijaliziranom programu. (9) Vijeće za elektroničke medije dužno je izvijestiti Europsku komisiju o provedbi stavaka 1. do 4. ovog članka najkasnije do 3. listopada 2021. te svake dvije godine nakon toga. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se | |
| 174 | RADIOCOMM E.M.Q. d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 89. | OTOCI su također teritorij koji pripada republici hrvatskoj a primjenom ovakvih izračuna i načina ispunjenja koncesije po postotonom broju većina otočnog stanovništva je NEPRAVEDNO ZAKINUTA za prijem radijskih programa. Svim koncesionarima čije koncesije obuhvačaju otoke mora se omogućiti dodatno pokrivanje istih ili promjena postojećih tehničkih parametra odašiljača ukoliko bi se time omogućilo bolje pokrivanje takvih područa. Zakonom treba omogućiti postavljanje odašiljča izvan područja vlastite koncesije ukoliko se time postiže bolje, kvalitetnije ili dodatno pokrivanje nedostupnih produča vlastite koncesije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 175 | RADIOCOMM E.M.Q. d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 85. | Clanak 9- stavak 5 ( obvezu koncesionara da najkasnije do polovice roka na koji mu je dana koncesija započne s radom na sv im dodijeljenim radijskim frekvencijama ) treba precizno odrediti i promjeniti : - Rok početka rada na svim frekvencijama MORA započeti najkasnije u roku od 2g nakon dodijeljene koncesije pošto je koncesionar bio upoznat za tehničkim-financijskim zahtijevima prilikom iskazivanja interesa za određenu koncesiju i prije samog prihvaćanja koncesije. - Predvidjeti pravni lijek u slučaju nepoštivanja ove odredbe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 176 | HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA - HURiN | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 68. | PRIMJEDBA: Danas su lokalni radijski nakladnici operateri i u velikom postotku ( oko 90%) imamo vlastite objekte antenskog sustava, vlastite odašiljače i vršimo prijenos radijskog programa . Ovim člankom ukoliko saživi DAB + ovakvom zakonskom regulativom ne nudi nam se pravo izbora već smo prisiljeni na podstanartsvo. Mi, radijski nakladnici na određenom području, odnosno susjedne radio stanice spremni smo dodatno investirati u radijsku djelatnost , odnosno sagraditi telekomunikacijski objekt koji će služiti za navednu djelatnost za DAB + ili neku drugu tehnologiju . Što znači registracija nove firme, ulaganje u infrastrukturu i ulaganje u djelatnost . Ujedno već danas teleoperateri su zapravo nakladnici a nama se to ne dozvoljava . PRELAŽEMO : Dodati Stavak 2 Operaterom (iz Stavka 1 ovog članka) se smatra pravna osoba koja obavlja djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa za više od 5 nakladnika . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 177 | RADIOCOMM E.M.Q. d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 36. | (1) Kojim pravom se uskraćuje RAVNOPRAVNOST oglašavanja proizvoda koji su potpuno legalno dostupni na tržištu RH. Vlasnici trgovina sa oružjem, streljivm i opremom za lov nisu ravnopravni sa drugim djelatnostima. Ova formulacija izjednačava legalno sa ne-legalnim. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 178 | RTL Hrvatska d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 86. | Pozdravljamo prijedlog iz stavka 1. članka 86. kojim se nakladnicima televizije objavljuje poziv za iskazivanje interesa što predstavlja bitan temelj zaštite postojećeg ulaganja, ali i zamašnjak za buduće razdoblje, no stavak 2. istog članka prestrogo diskvalificira nakladnike zbog bilo koje vrste sankcije predviđene Zakonom. Nesporno je da su zakoni tu da se poštuju, ali isključiti mogućnost sudjelovanja na pozivu zbog prekršaja nakladnika do kojeg je moglo doći, primjerice, tehničkom omaškom, izvještavanjem uživo, pa čak i proizvoljnim tumačenjem regulatora – nije u redu. Jednako tako, ukazujemo da se radi o dugogodišnjem razdoblju živog medija koji proizvodi i puni eter i po 24 sata dnevno. Stoga smo stava da bi trebalo ili vrijeme kušnje smanjiti na zadnji dio koncesijskog razdoblja, primjerice, dvije godine. Konačno, iz predloženog teksta proizlazi da je pravomoćnost kao bitan kriterij samo kod prekršajnog postupka, dočim je samo izricanje upravnog akta opomene dovoljno za diskvalifikaciju. S obzirom na sve navedeno, predlažemo sljedeći tekst stavka 2. članka 86.: „(2) Poziv iz stavka 1. ovog članka može se objaviti pod uvjetom da je koncesiju koristio nakladnik protiv kojeg je pravomoćno okončan upravni postupak izricanja opomene, odnosno, prekršajni postupak radi kršenja ovog Zakona u razdoblju od dvije godine od objave poziva iz stavka 1. ovog članka, ima statut medija te podmirene sve financijske obveze sukladno odredbama ovog Zakona.“ | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 179 | RTL Hrvatska d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | AVMS Direktiva ukazuje na dva moguća principa određivanja zastupljenosti audiovizualnih djela neovisnih proizvođača: ukupno vrijeme objavljivanja ili udio u programskom proračunu. Republika Hrvatska se od prvog dana opredijelila za ukupno vrijeme objavljivanja, a do sada nije izašao niti jedan bitan razlog zašto bi bilo potrebno mijenjati već ustaljeni i u praksi dobro funkcionirajući princip. Stava smo da bi princip koji se veže na udio u programskom proračunu uvelike otežao mogućnost transparentnog izračuna udjela. Naime, osim što se radi o vrlo osjetljivim poslovnim podacima koji predstavljaju poslovnu tajnu, sam princip ne može biti pravičan, ako se iz njega (analogno postojećem izdvajanju vremena posvećenom određenim kategorijama programskog sadržaja iz ukupnog vremena objavljivanja) ne ubroje svi programski troškovi koji se tiču pojedinih kategorija proizvodnje programskih sadržaja poput informativnog i sportskog, kao i troškova proizvodnje najava programa, grafičkih paketa, glazbenih prava vezanih za sve prethodne kategorije i sl. Neprihvatljivim smatramo prijedlog stavka 2. kojim bi se određivala obveza osiguravanja udjela hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem programu iznosi najmanje 5% ukupnog programskog proračuna, a potpuno neprihvatljivim da se takav udio bazira na prihodima ostvarenim obavljanjem djelatnosti. Određivanje osnovice na temelju prihoda ili proračuna predstavlja diskriminatorni parafiskalni namet kojim se pogoduje uskom krugu poduzetnika na tržištu produkcije audiovizualnih djela. Naime, ovdje se ne radi o izdvajanju dijela prihoda za potrebe rada nekog nezavisnog tijela poput Agencije za elektroničke medije niti za stjecanje općenitog prava na javno priopćavanje autorskih djela kao, primjerice, za ZAMP, već o zakonom nametnutoj obvezi direktnog financiranja vrlo uskog industrijskog sektora, no bez ikakvog ključa osim postotka prihoda/programskog proračuna. Stava smo da je obvezom utemeljenoj na vremenu sektor neovisnih proizvođača i primjereno zastupljen te smatramo da nije potrebno dodatno ukazivati na potrebu da veći dio udjela neovisnih proizvođača moraju biti hrvatska djela jer se time bespotrebno diskriminiraju audiovizualna djela europskih neovisnih proizvođača. S obzirom na navedeno, predlažemo slijedeći tekst stavka 1. članka 51.: „(1) Nakladnik televizije mora nastojati osigurati da udio europskih djela neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 10% vremena.“ Ujedno predlažemo i brisanje stavka 2. kao nepotrebnog. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 180 | RTL Hrvatska d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Podržavamo predloženi tekst članka 31. Prijedloga po kojem se programska osnova izražava u GODIŠNJEM vremenu emitiranja te prema kojem zbroj udjela programskih vrsta u programskoj osnovi mora iznositi najmanje 70%. Navedenim zakonskim rješenjem koje je vrlo slično onome kakvo ima Hrvatska Radiotelevizija u svojim ugovorima s Vladom Republike Hrvatske, omogućava se veća fleksibilnost pružateljima medijske usluge televizije da programske sadržaje prilagode povremenim posebnim događajima poput sportskih prijenosa, sezonalnostima poput ljetne ili božićne programske sheme, bez nepotrebnog prethodnog traženja dopuštenja za takove izmjene programske osnove. Nismo suglasni s komentarom gospodina Bendera vezan za tjednu osnovu koja bi upravo anulirala predloženu fleksibilnost te stvorila previše rigidni okvir, a poglavito stoga što nam nije jasno zašto bi bilo „nemoguće utvrđivati“ udjele programskih vrsta na godišnjoj razini. Nadalje, predlažemo dopunu stavka 5. predmetnog članka na način da se iz izračuna programske osnove eksplicitno isključe audiovizualne komercijalne komunikacije, s obzirom da se radi o jedinoj programskoj vrsti koja ne ovisi o pružatelju medijske usluge komercijalne televizije već o potražnji za oglasnim prostorom od strane oglašivača. S obzirom da je zakonom vrlo jasno određeno ograničenje količine vremena oglašavanja, smatramo da nema potrebe navoditi ovu programsku vrstu u programsku osnovu jer se time nepotrebno kompliciraju izračuni i odstupanja od programske osnove. S obzirom na navedeno, predloženi stavak 5 bi glasio: „(5) Programska osnova specijaliziranog televizijskog ili radijskog programskog kanala mora sadržavati programsku shemu kojom se određuje: – vrsta audiovizualnog ili radijskog programa, od kojih više od 70% moraju biti istovrsni programi, – predviđeni kvantitativni razmjer između pojedinih skupina sadržaja, izuzev audiovizualnih komercijalnih komunikacija koje ne predstavljaju dio programske osnove, – predviđeni opseg vlastitih i udio hrvatskih audio i audiovizualnih djela, – omjer udio europskih djela iz članka 48. i 49. ovoga Zakona, audiovizualnih djela neovisnih proizvođača iz članka 50. i 51. ovoga Zakona i drugih djela za nakladnike specijaliziranog televizijskog programa, – vrijeme objavljivanja.“ | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 181 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 63. | Čl. 63. i druge odredbe o zaštiti pluralizma potpuno su zastarjele i nemaju nikakvo gospodarsko ili društveno značenje. Propisivati ograničenja u dijagonalnoj koncentraciji s obzirom na dnevne novine tiskane u nakladi većoj od 3000 primjeraka zapravo je smiješno. Pogrešno je zabranjivati osnivanje nove elektroničke publikacije (čl. 64. st. 1) jer se zaštita pluralizma odnosi na spajanje/povezivanje medijskih poduzetnika, a ne osnivanje novih medija. Za tzv. greenfield investicije vrijedi pravilo potpune slobode osim, naravno, ako početak rada nije uvjetovan koncesijom ili odobrenjem. Sve odredbe kojima se od poduzetnika-subjekata koncentracije zahtijeva da svojim izjavama (čak i ovjerenim) potvrđuju da koncentracija nije nedopuštena nepotrebne su i neprimjerene. Smatramo da bi glavni kriterij za ocjenu predstavlja li neka medijska konvergencija prijetnju medijskom pluralizmu trebalo biti očuvanje redakcija, produkcijskih pogona, odnosno radnih mjesta novinara i medijskih radnika. Ako postoji opravdana bojazan da bi spajanje nekih medija u bliskoj ili daljoj budućnosti moglo dovesti do postupnog ili potpunog zatvaranja određenih poslova ili cijelih redakcija, onda bi to nadležno regulacijsko tijelo trebalo spriječiti. Ocjenjivanje dopuštenosti medijske koncentracije trebalo bi se voditi načelom "jedan vlasnik - jedna redakcija", a objavljuje li ona sadržaje samo u npr. radijskoj ili također i u, recimo, pisanoj formi "elektroničke" publikacije, s više ili manje dodanog "videa na zahtjev" - od sekundarne je važnosti. Odredbe ovoga članka, većim dijelom stare kao i sam Zakon o elektroničkim medijima, treba prilagoditi suvremenoj tehnološkoj strukturi medijskog sustava. Ta nova i stalno mijenjajuća struktura ne ogleda se samo u, danas više i ne toliko novim, formatima i načinima distribucije medijskog sadržaja dodanim u stavku 4. (putem satelita, interneta, kabla i drugih dopuštenih oblika prijenosa, na zahtjev, putem platformi za razmjenu videozapisa te informativnih internetskih portala odnosno "elektroničkih publikacija"), nego i u promijenjenom odnosu medijske forme i sadržaja. Iako neizbježno supostoje i "stari" i "novi" procesi proizvodnje, promjene se mogu predočiti u tome što je tradicionalno medijska proizvodnja najčešće unaprijed određena formom i distribucijskim kanalom: radi se ili o proizvodnji novina, ili radijskog programa, ili npr. linearne televizije, dok se danas, i sve učestalije, naglasak stavlja na medijski sadržaj, koji onda u sljedećim koracima "pronalazi" svoju formu i način distribucije (ili više njih). Smatramo da u određenoj situaciji mogućnost da, na primjer, određeni lokalni radio započne objavljivati dio svojih sadržaja i u pisanoj formi, putem svoje "elektroničke publikacije", ne mora biti sporna ni štetna po medijski pluralizam - spektar medijskih formi, a vjerojatno i broj novinarskih radnih mjesta, time se povećao. Nasuprot tome, da vlasnik medija s jednom velikom npr. televizijskom redakcijom kupi medij s drugom redakcijom, može dovesti do redukcije broja novinara, sadržaja, a time i različitih mišljenja, odnosno perspektiva. Imajući sve to u vidu, fokus na koncentraciju medijskog vlasništva potrebno je proširiti na koncentraciju medijskog utjecaja kako više ne bi bilo moguće npr. da iste vijesti prenosi četrdesetak radio-stanica. Oblik nedopuštene koncentracije, koji također nije spomenut u ovom članku, a izuzetno je važno spriječiti ga, je istodobna kontrola pristupa internetu i proizvodnje medijskih sadržaja. Kao što je poznato, kapacitet internetskih veza je u najboljem slučaju optimiziran za neki očekivani uobičajeni promet. U situacijama povećanog podatkovnog prometa telekomunikacijske kompanije usporavaju određene vrste podataka prema određenim, često netransparentnim kriterijima, o čemu postoje različite rasprave, regulacijske strategije i prakse, ali može li itko povjerovati da će telekomunikacijske kompanije usporiti ili onemogućiti promet vlastitih sadržaja, ako ih posjeduju, da bi podaci drugih medijskih proizvođača neometano stigli do njihovih korisnika? Uglavnom, kako bi se izbjegle takve situacije, a telekomunikacijski ISP-ovi (pružatelji usluga pristupa internetu) oslobodili takve "moralne kušnje", potrebno je ovim Zakonom onemogućiti da budu vlasnici medija. Takvo razdvajanje proizvodnje i distribucije medijskih sadržaja kako bi se izbjegli negativni efekti daljnjeg jačanja telekomunikacijskog kartela naziva se 'net neutrality', mrežna neutralnost, koja je afirmirana i odgovarajućom preporukom Vijeća Europe. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 182 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | VIII. ELEKTRONIČKE PUBLIKACIJE, Članak 93. | Zakon bi trebao urediti samo Upisnik, a ne intervenirati u sadržaj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 183 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 90. | Članak 90. propisuje situacije kad će VEM privremeno ili trajno oduzeti koncesiju ili dopuštenje. Situacije koje su formalne naravi nisu sporne. Međutim, odredbe koje se odnose na programske sadržaje zbog kojih VEM može intervenirati ne mogu se smatrati dostatno preciznima, što samo po sebi dovodi u pitanje ustavnost ograničenja slobode izražavanja. Propis kojim je dopušteno ograničiti slobodu izražavanja mora biti zakon i u formalnom i u suštinskom smislu riječi, pri čemu suštinski smisao znači da zakon mora jasno i precizno urediti ograničenje slobode izražavanja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 184 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 85. | Budući da se sve više pokazuje kako kapaciteti domaćih oglašivača, posebno u vrijeme internetskog oglašavanja, nisu dovoljni za održivo financiranje medijske proizvodnje i novinarstva aktualnog broja radija na lokalnoj i regionalnoj razini, predlažemo da se kao cilj politike radiofrekvencijskog spektra odredi da trećina radijskih frekvencija budu na raspolaganju neprofitnim radijima. Slična odredba je već postojala u Zakonu o telekomunikacijama iz 1994. i 1999. godine. Zbog toga je potrebno predvidjeti da će neke frekvencije nakon isteka važećeg ugovora o koncesiji postati "neprofitne", što vjerojatno podrazumijeva i razradu modela koji će sadašnjim koncesionarima - trgovačkim društvima omogućiti transformaciju, ako to žele, u neprofitne organizacije, tako da vrijeme na koje se potpisuju koncesijski ugovori ne bi trebalo produljivati. Uz to, umjesto dodjele koncesija koje ponekad, zbog potreba "pokrivanja", obuhvaćaju više frekvencija - iako koncesionari, kako bi uštedjeli, koriste samo jednu - potrebno je dodjeljivati koncesije za pojedinačne frekvencije, čime bi se barem mali broj frekvencija "oslobodio" za radije npr. srednjih škola, umirovljeničkih društava, studentske radije… | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 185 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 81. | Članak 81., stavak 2.: Među primjere svrhe utroška agencijskih viškova treba dodati - u duhu odredbe Zakona o medijima - da se takva sredstva mogu prebaciti u Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, da se mogu utrošiti i za pokretanje novih, osobito lokalnih i neprofitnih medija, te za poboljšanje uvjeta novinarskog rada. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 186 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 76. | Od sfere slobode izražavanja i akademske refleksije, do aktualnih izmjena Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, bezbroj je primjera opravdanog zagovaranja potrebe veće neovisnosti članova medijskog regulatora o bilo kojem izvoru političke moći. Međutim, prema Zakonu o elektroničkim medijima, njih Hrvatski sabor (većinom nazočnih zastupnika) bira na prijedlog Vlade. Dio svakog saziva Vijeća za elektroničke medije (VEM), od njegova utemeljenja, činilo je i nekoliko profesionalnih novinara. Ako poznavanje medijske prakse iznutra itko može pretvoriti u informiran regulacijski nadzor, onda su to profesionalne novinarke i novinari. Usto, u nekoliko aktualnih zakona i odluka predstavnici HND-a već su izrijekom navedeni kao članovi nekih tijela: - od listopada 2004. u Zakonu o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, navodi se da u Povjerenstvu za uništenje droga mora biti i predstavnik HND-a - od veljače 2004. u Odluci o osnivanju Vijeća za djecu navodi se da u Vijeće ulazi i predstavnik HND-a - od ožujka 2004. u Odluci o osnivanju Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima navodi se da u Nacionalni odbor ulazi i predstavnik HND-a - svibanj 2008. u Odluci o osnivanju Povjerenstva za Frankofoniju predviđen je i predstavnik HND-a - lipanj 2010. u Odluci o osnivanju Povjerenstva za obilježavanje Europske godine volontiranja stoji da jednog predstavnika u Povjerenstvu predlaže HND. Zbog toga HND traži da dva člana Vijeća iz redova novinarskih profesionalaca, umjesto javnim pozivom Vlade, Hrvatski sabor bira na prijedlog Hrvatskog novinarskog društva, koje će prethodno provesti odgovarajući javni natječaj. Predlažemo i sljedeće: Vijeće za elektroničke medije ima šest članova/ica i predsjednika/cu čiji mandat traje sedam godina, a ne mogu biti ponovno birani/e. U Vijeće trebaju biti birane osobe koje su se istaknule poznavanjem medija, novinarstva, medijske tehnologije, medijske ekonomije, sociologije, medijske politike ili prava. Članove Vijeća imenuje i razrješava Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih članova. Članove Vijeća predlaže Vlada Republike Hrvatske, i to na način da dvije osobe delegira Hrvatsko novinarsko društvo, provodeći prethodno javni natječaj, a četiri sama bira također provodeći javni natječaj. Predsjednika/cu Vijeća, nakon provedenog javnog natječaja, naizmjence delegiraju Vlada i HND. Ako predloženi/a kandidat/kinja ne dobije potrebnu većinu, Vlada predlaže Saboru novu u roku 45 dana, raspisujući, u slučaju potrebe, i novi javni natječaj. Ako kandidat/kinja delegirana Vladi putem procedure u Hrvatskom novinarskom društvu ne dobije potrebnu većinu, Društvo delegira Vladi novu u roku 30 dana, raspisujući također, ako je potrebno, i novi javni natječaj. Mandat članica i predsjednice Vijeća produljuje se sve dok ne budu izabrane njihove zamjene. Svakako bi trebalo odvojiti funkciju predsjednika/ice VEM-a i ravnatelja/ice Agencije za elektroničke medije (AEM), jer je riječ o sukobu interesa, odnosno nespojivim funkcijama, jer je VEM Upravno vijeće AEM-a te je ista osoba predsjednik/ca Upravnog vijeća i "izvršni/a direktor/ica" ustanove. [U prijelazne i završne odredbe dodati: Kako bi se osigurao kontinuitet u radu Vijeća, prilikom prvog imenovanja prema ovom Zakonu, tri članice odnosno člana vijeća bit će imenovani na mandat u trajanju od četiri godine.] | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 187 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | VI. ZAŠTITA TRŽIŠNOG NATJECANJA NA TRŽIŠTU ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 72. | Članak 72., stavak 1.: Tehnički, ovdje je barem potrebno dodati da se na pružatelje medijskih usluga, uz propise o zaštiti tržišnog natjecanja, primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o zaštiti medijskog pluralizma i raznovrsnosti iz prethodnog poglavlja. Iz članka 62. proizlazi da se odluke o sprječavanju ili dopuštanju spajanja medija donose u nekoj vrsti koregulacijske suradnje između "tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja" i Agencije za elektroničke medije, nadležne za zaštitu medijskog pluralizma, pa odricanje od te dvostruke jurisdikcije u ovoj odredbi može dovesti do pravne nesigurnosti. U suštini, potrebno je odmaknuti se od pogrešne analogije između poduzetničkih i medijskih sloboda. Za razliku od Zakona o tržišnom natjecanju, koji služi onemogućavanju zloporabe tržišne snage, smisao odredaba Zakona o elektroničkim medijima koje se tiču vlasništva jest u zaštiti društvenih vrijednosti medijskog pluralizma i slobode izražavanja. Stoga uobičajeni argumenti u korist deregulacije tržišta na medijsko polje nisu primjenjivi. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 188 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 71. | Članak 71., stavak 1. mijenja se i glasi: Sredstvima Fonda poticat će se proizvodnja i objavljivanje (produkcija, pretprodukcija i distribucija – sukladno Uredbi o općem skupnom izuzeću) sadržaja koji su u javnom interesu, odnosno od interesa za Republiku Hrvatsku, kako je definirano u članku 11. ovog Zakona, te zapošljavanje novinara i drugih medijskih djelatnika koji su izravno povezani s proizvodnjom takvih sadržaja u lokalnim i regionalnim elektroničkih medijima, registriranim kao trgovačka društva s 50 posto ukupnih sredstava Fonda, te neprofitnim elektroničkim medijima, registriranim kao neprofitne organizacije, s 50 posto ukupnih sredstava Fonda. Obrazloženje: Distribucija Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija mora se temeljiti na činjenici da je riječ o sredstvima koja predstavljaju jedinu javnu potporu medijima, novinarstvu i novinarima u Hrvatskoj te kako se ona stoga trebaju ponajprije usmjeriti prema medijima koji su, kako definira i prijedlog ZEM-a koji Ministarstvo upravo predlaže, "posvećeni zadovoljavanju informativnih, obrazovnih, znanstvenih, stručnih, umjetničkih, kulturnih… potreba javnosti" (članak 55. Prijedloga ZEM-a) –neprofitnim medijima. U proteklih 15 godina iz Fonda za pluralizam komercijalnim elektroničkim medijima dodijeljeno je oko 500 milijuna kuna (pola milijarde kuna), a kvaliteta medija u Hrvatskoj nije poboljšana; dapače, prema mnogim ocjenama je nezadovoljavajuća. HND, imajući na umu upravu tu činjenicu da komercijalni, tržišno i profitno orijentirani mediji, čak ni uz državne/ javne potpore nisu uspjeli održati zadovoljavajuću kvalitetu medijskih sadržaja i javnog informiranja, traži da se 50 posto sredstava Fonda namijeni onim medijima koji su, u skladu sa svojom svrhom i zakonskim utemeljenima, orijentirani isključivo na ispunjavanje javnog interesa i izvršavanje demokratske funkcije medija i novinarstva. Uvođenjem novih korisnika Fonda – komercijalnih pružatelja elektroničkih publikacija te komercijalnih pružatelja medijskih usluga na zahtjev i komercijalnih pružatelja koji imaju dopuštenje za satelitski, internetski i kabelski prijenos – ukupan broj potencijalnih korisnika Fonda se udvostručuje – s dosadašnjih dvjestotinjak na četiri stotine - a istodobno se ne povećava iznos ukupnih sredstava Fonda (3 posto HRT-ove pristojbe, što je oko 35 milijuna kuna na godinu). To će rezultirati drastičnim smanjenjem iznosa potpora pojedinim korisnicima te će se time onemogućiti proizvodnja kvalitetnih medijskih sadržaja od javnog interesa, plaćanje profesionalnog rada medijskih kreativaca – novinara, snimatelja, redatelja, scenarista… U mnogim slučajevima to će značiti i gubitak radnih mjesta novinara i ostalih medijskih radnika. Ovakva politika posebno je destruktivna prema neprofitnim medijima, koji proizvode isključivo sadržaje od javnog interesa, a koji ne ostvaruju komercijalne prihode i kojima su sredstva Fonda, nakon ukidanja potpora od prihoda igara na sreću, jedini izvor financiranja rada i osiguravanja plaća za profesionalne novinare. Isto tako, nije potrebno ponovo, i to na drugačiji način, definirati programske sadržaje od javnog interesa jer su oni već definirani u članku 11. ovog Prijedloga zakona. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 189 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Prijedlog izmjene i dopune čl. 97. st. 1. točke 7. na način da isti glasi: "u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, kao i u slučaju velikih prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća i epidemija, pružatelj medijskih usluga ne objavi bez naknade proglase, kao i službena priopćenja nadležnih državnih tijela kada postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, sigurnost zemlje te javni red i mir, a koji će biti pristupačni i osobama s invaliditetom (čl. 21. st. 1. i 2.)." | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 190 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Prijedlog izmjene i dopune čl. 97. st. 1. na način da se dodaje nova točka 7. koja glasi: "pružatelj medijskih usluga koji protivno čl. 19. st. 1. i 2. ne koriste stalno i postupno proporcionalne mjere kako bi svoje usluge učinio pristupačnima osobama s invaliditetom." | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 191 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 25. | Prijedlog izmjene i dopune čl. 25. st. 3. na način da isti glasi: "Ako se audiovizualne medijske usluge i radijski programi emitiraju u nekodiranom obliku, pružatelj medijske usluge obvezan je osigurati da im prethodi zvučno upozorenje i da ih je moguće prepoznati s pomoću vizualnih simbola za cijelo vrijeme njihova trajanja. Na isti način treba pružatelj treba upozoriti da u programu postoje vizualni efekti koji mogu izazvati epilepsiju." Obrazloženje: Ako bi stajao veznik „ili“ umjesto veznika „i“ onda bi pružatelj mogao zadovoljiti taj članak samo stavljanjem vizualnog simbola što nije dovoljno upozorenje u slučaju osoba s oštećenjima vida ili predškolarcima koji još ne znaju čitati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 192 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 25. | Prijedlog dopune čl. 25. na način da se dodaje novi st. 4. koji glasi: "Pružatelj medijske usluge obvezan je osigurati da vizualnim efektima koji mogu izazvati epilepsiju prethodi zvučno upozorenje ili da budu popraćeni vizualnim simbolima i to za cijelo vrijeme njihova trajanja." | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 193 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Prijedlog izmjene i dopune čl. 19. st. 2. na način da isti glasi: "Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da unutar definiranih rokova razviju periodičke akcijske planove usmjerene na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija." Obrazloženje: Smatramo potrebnim definirati rokove i način na koji će Vijeće za elektroničke medije poticati pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom i to dodatnim bodovanjem i odobravanjem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 194 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | Predlažemo brisanje stavka 3, koji definira plaće radnika u neprofitnim medijima. Objašnjenje: Iako odredba postoji i u aktualnom Zakonu, ona je pogrešna i suvišna jer neprofitnost sasvim dovoljno opisuje stavak 2., koji navodi kako "dobit od djelatnosti iz stavka 1. ovog članka neprofitni pružatelji medijskih usluga i neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija smiju koristiti samo za unapređenje i razvoj vlastite djelatnosti". Kad je riječ o neprofitnim medijima, riječ je uglavnom o udrugama građana na koje se ni po kakvoj analogiji ne bi trebale primjenjivati odredbe koje se tiču zaposlenih u javnim službama. Udruge kao organizacije građana moraju imati slobodu uređivati svoje poslovanje na način na koji najbolje mogu ispuniti svoju svrhu, a ta je svrha u ovom slučaju informiranje javnosti, bez uplitanja države. Ovakva odredba potencijalno ograničava slobodu medija te negativno utječe na slobodu udruživanja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 195 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 44. | Definicija vlastite proizvodnje ostala je ista kao u dosadašnjem Zakonu iako se pokazalo i ukazivalo na njezinu nedostatnost, koja štetno utječe na proizvodnju i objavljivanje hrvatskih audiovizualnih medijskih sadržaja te na rad medijskih kreativnih radnika – novinara, snimatelja, redatelja… Postojeće odredbe o vlastitoj proizvodnji, naime, ne obavezuju nakladnike na to da proizvode na hrvatskom jeziku, ni u Hrvatskoj. Na temelju ovakve manjkave odredbe nakladnici u vlastitu proizvodnju mogu uračunati programe koji su u cijelosti realizirani izvan Hrvatske, na stranom jeziku, što međunarodne televizijske kuće često i čine. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 196 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Ovim Prijedlogom Zakona predviđeno smanjenje obveze objavljivanja vijesti i obavijesti s područja koncesije – s dosadašnjih 10 posto na svega 4, 5 ili 7 posto (stavak 5., 6. i 7.) – nanijet će golemu štetu građanima koji žive na tim područjima i kojima su lokalni mediji glavni izvor informiranja u njihovoj zajednici. Osim što će se ovim drastičnim smanjivanjem unazaditi informativna kvaliteta lokalnih i regionalnih medija, ono će dovesti i do dodatnoga gubitka radnih mjesta novinara i ostalih medijskih radnika u lokalnim sredinama. Ovaj članak određuje i obaveznu količinu objavljivanja informativnog programa za televizijske i radijske nakladnike na državnoj i regionalnoj razini (stavak 8. i 9.). Ona iznosi (svega) 30 minuta na dan. Osim što je ova zakonska obveza premala da se nakladnike obveže na sveobuhvatno i relevantno informiranje građana o zbivanjima na području koje pokriva koncesija, u praksi se pokazalo da je problematičan i sam termin "informativni program" (što je neprecizan prijevod engleskog 'news and current affairs'). Dok engleska verzija termina jasno ograničava vrstu vijesti koje ulaze u ovaj tip programa ('hard news' nasuprot 'soft news'), u hrvatskoj varijanti, kako se vidi iz prakse primjene ove odredbe od Vijeća za elektroničke medije, u informativni program računaju se i vijesti iz svijeta 'show businessa' i druge vrste 'infotainmenta'. Stoga bi se u ovoj odredbi trebalo jasno definirati što su informativni sadržaji kojima se ostvaruje javni interes i interes Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 197 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Umjesto sredstava koja su namjenski planirana za "proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika (…)" potrebno je, kako bi se izbjegle različite interpretacije, odrediti da "sva sredstva" ili "bilo koja sredstva" koja se medijima dodjeljuju iz javnih proračuna i resursa javnih poduzeća podliježu proceduri javnih poziva i objavljenih kriterija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 198 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | Dok se dio televizija s nacionalnim pokrivanjem barem donekle oporavlja od prošle ekonomske krize, čini se da nedostatak sredstava za proizvodnju programa trajno obilježava stanje u mnogim lokalnim medijima. Zbog toga svaki prihod, ma koliko, poput oglašavanja javnog sektora, bio nestalan, za lokalne medije predstavlja pitanje opstanka. Međutim – kao što često ističu vlasnici lokalnih medija – ministri i menadžeri javnih poduzeća često ignoriraju njihove ponude za oglašavanje. Nerijetko, oni svoje projekte oglašavaju isključivo u medijima s nacionalnim pokrivanjem, ignorirajući odredbu stavka 1 ovoga članka koja propisuje da ministarstva i javna poduzeća poput HEP-a ili HŽ-a dio proračunskog i, općenito, javnog novca namijenjenog oglašavanju troše na oglašavanje na lokalnim radijima i televizijama te, zahvaljujući aktualnom prijedlogu, internetskim portalima. Problem je, međutim, što se takve odluke donose diskrecijski, najčešće po nahođenju određenog političkog čelnika ili menadžera, bez ikakvog javnog natječaja. Da stvar bude gora, javnost nema nikakvog uvida u namjenu za koji se taj novac troši. Drugim riječima, s obzirom na to da ga prikazuju kao komercijalni prihod, vlasnici medija tim novcem – a riječ je, prema Izvješću Hrvatskom saboru o radu Vijeća i Agencije za elektroničke medije, o nekih 14,5 milijuna kuna u 2018. godini – mogu činiti što ih je volja. Zahvaljujući takvim je transakcijama svojedobno i nastala afera poznata pod nazivom Fimi-media, gdje su javna poduzeća i tijela državne uprave prebacivala lokalnim medijima na ime najčešće fiktivnog oglašavanja javni novac koji je kasnije korišten za predizborne kampanje HDZ-a ili privatnu potrošnju njegovih čelnika. Na takve i slične relacije znanost o medijima odnedavno primjenjuje koncept "media capture", prema kojem mediji, zarobljeni od nacionalne ili lokalne vlasti i drugih moćnih skupina ili pojedinaca, ne mogu autonomno obavljati svoju društvenu funkciju. Taj je koncept izvedenica od "state capture", zarobljavanja države, s kojim često ide pod ruku, a Transparency International ga definira kao "situaciju u kojoj moćni pojedinci, institucije, kompanije ili grupe iz zemlje ili inozemstva koriste korupciju za oblikovanje nacionalnih politika, zakonodavstva ili ekonomije u korist svojih interesa". Umjesto toga, oglašavanje javnog sektora treba nazvati pravim imenom: riječ je o javnim potporama pa ih kao takve treba i razvijati. Umjesto da javni sektor podupire medije lokalnih zajednica s 15 milijuna kuna, on to treba činiti i sa 100 milijuna kuna godišnje, ali to treba činiti namjenski, za medijsku proizvodnju, kvalitetno novinarstvo i uvjete novinarskog rada. Novčane iznose koji se sada iza kulisa oglašivačkih transakcija prelijevaju iz javnih budžeta na račune medija treba dodjeljivati putem transparentnih i demokratski upravljanih javnih potpora s kojima se ne prenosi i politička kontrola, niti se stvara autocenzura. Pod pretpostavkom da se značajno unaprijede, takve bi mogle biti potpore Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija prema odgovarajućim člancima ovoga Zakona. Mediji koji primaju takve javne potpore ili koriste bilo kakve javne resurse (frekvenciju za emitiranje, poreznu olakšicu ili poslovni prostor…) bili bi dužni besplatno ustupiti razumno mali opseg oglasnog prostora,odnosno vremena za javne edukacijske kampanje poput zdravstvene prevencije, opasnosti od požara, sigurnosti u prometu i slično, a sve drugo plaćeno oglašavanje države, regionalne i lokalne samouprave te poduzeća pod njihovom kontrolom bilo bi odgovarajućim propisom zabranjeno. Jedini izuzetak mogla bi predstavljati ona javna poduzeća koja većinu svojih prihoda ostvaruju u maloprodaji pa eventualno, prema procjeni mjerodavnog tijela, trebaju zadržati mogućnost zakupa oglasa. Da bi se, međutim, izbjegla sumnja za političko-financijske aranžmane s medijima, takav zakup onda ne smije biti u ingerenciji političara i od njih imenovanih menadžera javnih poduzeća, nego ga u potpunosti treba prepustiti mehanizmima transparentne javne nabave, koji podrazumijevaju više medija ponuđača, uvid u doseg i vrstu publika kojima ti mediji plasiraju oglase… a svi mediji, neizbježno, trebaju na vidljivome mjestu (u svom impressumu, zaglavlju svakog priloga na internetu, odjavnoj špici…) objavljivati jasnu napomenu o primanju i iznosu financijskih sredstava iz javnih izvora, što je sve potrebno detaljno propisati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 199 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Programske osnove televizijskih i radijskih nakladnika temelj su na kojem se dodjeljuje koncesija te je stoga potrebno odrediti nužne udjele programskih osnova koji će činiti sadržaji od javnog interesa. Posebice je problematičan stavak 8., koji omogućava da nakladnici mijenjaju programsku osnovu svojeg programa čak do 9 posto, a da za to ne trebaju ishoditi suglasnost Vijeća za elektroničke medije. Stavcima 6. i 8. dopušteno je da nakladnici u neograničenom omjeru (što znači i do 100 posto) mijenjaju programsku osnovu, i to već dvije godine nakon dobivanja koncesije. Nužno je ograničiti koliki udjel programske osnove je dopušteno promijeniti tijekom trajanja dobivene koncesije te uvesti znatno dulje razdoblje tijekom kojeg se programska osnova ne može mijenjati - minimalno pet godina. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 200 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 30. | Načelno smatramo da država ima pravo koncesijom ili odobrenjem dopuštati početak rada nekog medijskog poduzetnika ako je riječ o ograničenim komunikacijskim kanalima, pa postoji opravdanje da se korištenje tih komunikacijskih kanala dopusti onima koji nude najbolje programske sadržaje. To se odnosilo na radio i televiziju u vrijeme kad je zemaljski prijenos bio jedini komunikacijski kanal. Onog trenutka kad komunikacijskih kanala (satelit, kabel, internet) ima više nego potencijalnih proizvođača medijskog sadržaja, ne postoji nikakvo opravdanje da država odobrava/ne odobrava osnivanje i početak rada novog medijskog poduzetnika. U tom trenutku i za ove elektroničke medije vrijedi pravilo potpune slobode osnivanja i početka rada, kao što to odavno vrijedi za tiskane medije. Država, naravno, može propisati obavezu prijave, evidentiranja i sličnih administrativnih radnji, ali one nipošto ne bi smjele imati značenje i važnost odobrenja za rad. U tom kontekstu, dakle, treba zadržati institut koncesija kad je riječ o zemaljskom prijenosu, a da svi drugi prijenosi suštinski neograničenoga kapaciteta trebaju biti potpuno slobodni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 201 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 25. | Zakon ne bi smio propisivati kakva trebaju biti novinska izvješća, komentari ili drugi medijski sadržaji. Zakon treba definirati sadržaje koji se smatraju nedopuštenima i u vezi s kojima VEM ima odgovarajuće ovlasti. Direktivom je ova tema koncentrirana na zabranu sadržaja kojima se može štetiti maloljetnicima i kojima se potiče na nasilje i mržnju, osobito na nekoj od diskriminatornih osnova. U tom kontekstu osobito je sporan čl. 25. st. 1, al. 1., kojom se zabranjuje objavljivanje priloga "koji vrijeđaju dostojanstvo čovjeka", u vezi s kojim čl. 90. st. 1. t. 5. propisuje da će VEM donijeti odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju koncesije ili dopuštenja ako pružatelj medijskih usluga objavljuje programe suprotno čl. 25., dakle ako "vrijeđa dostojanstvo čovjeka". Tako formulirana odredba, kojom se dostojanstvo čovjeka pozicionira kao apsolutno ljudsko pravo, protivna je Ustavu i EKLJP-u. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 202 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 16. | Prvu opširniju reviziju ovog Zakona nakon 2009. godine trebalo bi iskoristiti da se preispitaju i, predlažemo, u potpunosti odbace ovakve odredbe. Budući da Zakon o medijima u članku 3. propisuje uvjete i okolnosti u kojima su moguća ograničenja, svako drugo ograničavanje predstavlja kršenje Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Slijedom toga, predlažemo i ukidanje prekršajnih odredaba povezanih s ovim člankom. Iako je ovdje riječ o članku prema nekoj vrsti "defaulta" prepisanog iz ranijih verzija Zakona o elektroničkim medijima – koji je tu odredbu 2003. godine, zajedno s prerogativima dodjele koncesija za radijsko i televizijsko emitiranje, preuzeo iz Zakona o telekomunikacijama (Narodne novine 53/1994 i 76/1999) – odredba se ranije odnosila na koncesionare na radijskim i televizijskim frekvencijama, ali je kasnije, valjda tehničkim previdom, proširena na sve "audio i audiovizualne usluge" i "elektroničke publikacije". Osim toga, ranije su iza ovoga članka neposredno slijedile odredbe sadašnjeg članka (o zabrani miješanja države i interesnih skupina) 33. i članka 4. (o tome da se nijedna odredba ovog Zakona ne može interpretirati kao legalizacija cenzure) pa je cijeli sklop izgledao naoko manje sporno. Međutim, čak i ako bi se eventualno, kada je riječ o korisnicima ograničenog zajedničkog dobra radijskih i televizijskih frekvencija, kao i javnim medijima, moglo raspravljati o nekoj vrsti projektivne "nepristranosti", zaključak bi vjerojatno bio da se postojanje te ideje ne može sa sigurnošću utvrditi u stvarnosti, a (samo)obmana "nepristranosti" i "objektivnosti" često je samo kulisa za monopol jednog dominantnog mišljenja. U svakom slučaju, ekstrapolacija "vjernog prikazivanja" na sve medije pokazuje, bojimo se, nerazumijevanje osnovnih koncepata medija i novinarstva. Iako su prešućivanje, dekontekstualizacija, metodološka manipulacija ili uskrata resursa za provjeru, nažalost, dobro poznate metode "pristrane" upotrebe i samih činjenica, od medija bi se mogla zahtijevati informacijska vjerodostojnost. Međutim, "primjerenu zastupljenost različitih pristupa i mišljenja" možemo očekivati tek na razini ukupnog medijskog sustava i to, kako praksa pokazuje, samo pod uvjetom da Vlada, umjesto, uvjereni smo, nenamjernog prepisivanja cenzorskih odredaba, započne voditi medijsku politiku u korist razvoja novinarstva. Posebno onoga koji nije po volji i ukusu Vlade. Takva politika, među ostalim, podrazumijeva poboljšanje radnih uvjeta i plaća novinarki i novinara te uvođenje nadzora nad primjenom redakcijskih statuta koji im omogućuju i profesionalnu korektnost, i odvajanje vijesti i komentara, pa možda i uvažavanje različitih mišljenja "u svezi s trenutačnom javnom politikom". Zato predlažemo da se ova u mnogome sporna odredba briše, a umjesto nje uvrsti obaveza donošenja statuta koji će članovima redakcija jamčiti određenu autonomiju i utjecaj na izbor urednika. Bez izgovora na postojanje (nešto boljeg, ali također zastarjelog) Zakona o medijima, koji ne poznaje instituciju regulacijskog tijela nadležnog za provedbu, potrebno je definirati minimalne standarde tih prava i obavezu Vijeća, odnosno Agencije za elektroničke medije, da nadzire donošenje i primjenu redakcijskih statuta, reagirajući odgovarajućim sankcijama u slučaju njihova kršenja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 203 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U ovaj članak treba vratiti pojam "neprofitni proizvođači audiovizualnog i/li radijskog programa", koji postoji u aktualnom Zakonu. Prema Knjizi neprofitnih proizvođača audiovizualnih i/li radijskih programa Agencije za elektroničke medije, u Hrvatskoj trenutačno postoji 59 neprofitnih proizvođača koji su proteklih sedam godina proizveli brojne kvalitetne medijske sadržaje i time bitno pridonijeli medijskom pluralizmu. Njihovo "brisanje" iz ZEM-a značit će i brisanje vrijednih ljudskih i tehničkih resursa koje su neprofitni proizvođači razvili tijekom proteklih godina djelovanja. Ovo "brisanje" značilo bi ujedno da neprofitni proizvođači audiovizualnog i/li radijskog programa više nemaju pravo prijave na natječaj za sredstva Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, što smatramo nedopustivom diskriminacijom ove skupine medijskih aktera, koji, kao što i praksa pokazuje, proizvode isključivo medijske sadržaje od javnog interesa. Stoga tražimo da se neprofitni proizvođači audiovizualnog i/li radijskog programa ponovo navedu i u članku 71. ovog Prijedloga Zakona kao mogući korisnici Fonda. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 204 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | , PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA | Smatramo kako je za hrvatsko medijsko polje loše što se iz cijelog seta medijskih zakona Ministarstvo kulture odlučilo samo na izradu novog Zakona o elektroničkim medijima (ZEM), a da prethodno nije definirana medijska politika, niti je donesen novi Zakon o medijima. Budući da ZEM i dalje bitno određuje medijsko polje u Hrvatskoj, HND se u ovu raspravu uključuje polazeći od svoje zadaće zaštite novinarstva kao javnog dobra i zaštite javnog interesa, promicanja prava javnosti na točno, pravodobno i cjelovito informiranje te zaštite novinara i novinarstva od nasrtaja političkih i korporativnih interesa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 205 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 7. čl. 51 na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnike koji proizvode televizijski program namijenjen za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 206 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Već je u postojećem Zakonu o elektroničkim medijima (čl. 44) pa tako i u Nacrtu Zakona o elektroničkim medijima (čl. 51) je krivo implementiran prijevod čl. 18. DIREKTIVE 2010/13/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA te DIREKTIVE (EU) 2018/1808 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama). Članak 18. DIREKTIVE glasi: Ovo se poglavlje ne primjenjuje na televizijske emisije namijenjene za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže. U Direktivi se govori o emisijama/programu koji je namijenjen za lokalnu publiku, a ne o nivou koncesije koju ima pružatelj medijske usluge (kako se navodi u postojećem ZEM-u i u Nacrtu ZEM-a). Govori se o lokalnoj publici jer u vrijeme kada je bio pisan Zakon nije bilo regionalnih TV postaja pa je sve svedeno na lokalno. Smatramo, da u duhu čl. 18 Direktive, svi nakladnici koji proizvode program namijenjen lokalnoj publici i nisu dio nacionalne mreže moraju biti oslobođeni obveza propisanih čl. 51 Nacrta Zakona. Za razliku od nacionalnih nakladnika, današnji svi lokalni i regionalni TV nakladnici proizvode emisije/program namijenjen lokalnoj publici prema postojećem čl. 36 ZEM-a, tj. čl. 43 Nacrta ZEM-a temeljem čega je dobivena koncesija. Predlažemo izmjenu stavka 7. čl. 51 na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnike koji proizvode televizijski program namijenjen za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 207 | Slavonsko-brodska televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Već je u postojećem Zakonu o elektroničkim medijima (čl. 44) pa tako i u Nacrtu Zakona o elektroničkim medijima (čl. 51) je krivo implementiran prijevod čl. 18. DIREKTIVE 2010/13/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA te DIREKTIVE (EU) 2018/1808 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama). Članak 18. DIREKTIVE glasi: Ovo se poglavlje ne primjenjuje na televizijske emisije namijenjene za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže. U Direktivi se govori o emisijama/programu koji je namijenjen za lokalnu publiku, a ne o nivou koncesije koju ima pružatelj medijske usluge (kako se navodi u postojećem ZEM-u i u Nacrtu ZEM-a). Govori se o lokalnoj publici jer u vrijeme kada je bio pisan Zakon nije bilo regionalnih TV postaja pa je sve svedeno na lokalno. Smatramo, da u duhu čl. 18 Direktive, svi nakladnici koji proizvode program namijenjen lokalnoj publici i nisu dio nacionalne mreže moraju biti oslobođeni obveza propisanih čl. 51 Nacrta Zakona. Za razliku od nacionalnih nakladnika, današnji svi lokalni i regionalni TV nakladnici proizvode emisije/program namijenjen lokalnoj publici prema postojećem čl. 36 ZEM-a, tj. čl. 43 Nacrta ZEM-a temeljem čega je dobivena koncesija. Predlažemo izmjenu stavka 7. čl. 51 na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnike koji proizvode televizijski program namijenjen za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 208 | Udruga jadranskih radija | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 86. | Prijedlog: Produženje koncesije Predlažemo automatsko produženje koncesije pod uvjetom da je koncesionar kojem ističe koncesija ispunio sve uvjete u proteklom razdoblju i ako nije prekršio uvjete Ugovora o koncesiji niti bio sankcioniran. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 209 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Već je u postojećem Zakonu o elektroničkim medijima (čl. 44) pa tako i u Nacrtu Zakona o elektroničkim medijima (čl. 51) je krivo implementiran prijevod čl. 18. DIREKTIVE 2010/13/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA te DIREKTIVE (EU) 2018/1808 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama). Članak 18. DIREKTIVE glasi: Ovo se poglavlje ne primjenjuje na televizijske emisije namijenjene za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže. U Direktivi se govori o emisijama/programu koji je namijenjen za lokalnu publiku, a ne o nivou koncesije koju ima pružatelj medijske usluge (kako se navodi u postojećem ZEM-u i u Nacrtu ZEM-a). Govori se o lokalnoj publici jer u vrijeme kada je bio pisan Zakon nije bilo regionalnih TV postaja pa je sve svedeno na lokalno. Smatramo, da u duhu čl. 18 Direktive, svi nakladnici koji proizvode program namijenjen lokalnoj publici i nisu dio nacionalne mreže moraju biti oslobođeni obveza propisanih čl. 51 Nacrta Zakona. Za razliku od nacionalnih nakladnika, današnji svi lokalni i regionalni TV nakladnici proizvode emisije/program namijenjen lokalnoj publici prema postojećem čl. 36 ZEM-a, tj. čl. 43 Nacrta ZEM-a temeljem čega je dobivena koncesija. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 210 | Udruga jadranskih radija | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 89. | Prijedlog: Proširenje koncesije Predlažemo odobravanje proširenja koncesije bez novog natječaja ako postoji interes nakladnika za pokrivanjem šireg područja koncesije te ako postoje tehničke mogućnosti od strane HAKOM-a za slobodnom frekvencijom. Trenutno se koncesionar mora odreći postojeće koncesije kako bi na vlastitu inicijativu zatražio proširenje koncesije. Tada se na natječaj može javiti bilo tko, a postojeći koncesionar može izgubiti koncesiju samo zato što je zatražio proširenje koncesije. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 211 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 7. čl. 51 na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnike koji proizvode televizijski program namijenjen za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 212 | Sandra Ratković | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Već je u postojećem Zakonu o elektroničkim medijima (čl. 44) pa tako i u Nacrtu Zakona o elektroničkim medijima (čl. 51) je krivo implementiran prijevod čl. 18. DIREKTIVE 2010/13/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA te DIREKTIVE (EU) 2018/1808 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama). Članak 18. DIREKTIVE glasi: Ovo se poglavlje ne primjenjuje na televizijske emisije namijenjene za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže. U Direktivi se govori o emisijama/programu koji je namijenjen za lokalnu publiku, a ne o nivou koncesije koju ima pružatelj medijske usluge (kako se navodi u postojećem ZEM-u i u Nacrtu ZEM-a). Govori se o lokalnoj publici jer u vrijeme kada je bio pisan Zakon nije bilo regionalnih TV postaja pa je sve svedeno na lokalno. Smatramo, da u duhu čl. 18 Direktive, svi nakladnici koji proizvode program namijenjen lokalnoj publici i nisu dio nacionalne mreže moraju biti oslobođeni obveza propisanih čl. 51 Nacrta Zakona. Za razliku od nacionalnih nakladnika, današnji svi lokalni i regionalni TV nakladnici proizvode emisije/program namijenjen lokalnoj publici prema postojećem čl. 36 ZEM-a, tj. čl. 43 Nacrta ZEM-a temeljem čega je dobivena koncesija. Predlažemo izmjenu stavka 7. čl. 51 na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnike koji proizvode televizijski program namijenjen za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 213 | Z1 TELEVIZIJA | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Već je u postojećem Zakonu o elektroničkim medijima (čl. 44) pa tako i u Nacrtu Zakona o elektroničkim medijima (čl. 51) je krivo implementiran prijevod čl. 18. DIREKTIVE 2010/13/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA te DIREKTIVE (EU) 2018/1808 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama). Članak 18. DIREKTIVE glasi: Ovo se poglavlje ne primjenjuje na televizijske emisije namijenjene za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže. U Direktivi se govori o emisijama/programu koji je namijenjen za lokalnu publiku, a ne o nivou koncesije koju ima pružatelj medijske usluge (kako se navodi u postojećem ZEM-u i u Nacrtu ZEM-a). Govori se o lokalnoj publici jer u vrijeme kada je bio pisan Zakon nije bilo regionalnih TV postaja pa je sve svedeno na lokalno. Smatramo, da u duhu čl. 18 Direktive, svi nakladnici koji proizvode program namijenjen lokalnoj publici i nisu dio nacionalne mreže moraju biti oslobođeni obveza propisanih čl. 51 Nacrta Zakona. Za razliku od nacionalnih nakladnika, današnji svi lokalni i regionalni TV nakladnici proizvode emisije/program namijenjen lokalnoj publici prema postojećem čl. 36 ZEM-a, tj. čl. 43 Nacrta ZEM-a temeljem čega je dobivena koncesija. Predlažemo izmjenu stavka 7. čl. 51 na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnike koji proizvode televizijski program namijenjen za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 214 | Udruga jadranskih radija | VIII. ELEKTRONIČKE PUBLIKACIJE, Članak 93. | Opći komentar U članku 93. stavak (3) navodi se: „Pružatelj elektroničke publikacije odgovoran je za cjelokupni sadržaj objavljen na elektroničkoj publikaciji uključujući i sadržaj koji generiraju korisnici.“ Odgovornost nakladnika za sadržaj koji generiraju korisnici elektroničkih publikacija, jednako kao i za sadržaj koji izravno u eter izriču gledatelji, slušatelji ili gosti u studiju, mogla bi dovesti u pitanje otvorenost elektroničkih medija. Riječ je o zakonskom segmentu koji bi trebalo razraditi preciznije i fleksibilnije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 215 | Udruga jadranskih radija | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Opći komentar Sukladno članku 70. izvori financijskih sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija osiguravaju se temeljem Zakona o elektroničkim medijima, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i iz drugih izvora. Smatramo kako bi dio sredstava Fonda koji se osigurava od dijela HTR pristojbe, koja predstavlja svojevrstan porez na televizijski i radijski signal, trebao dijeliti isključivo televizijskim i radijskim nakladnicima. Sredstva Fonda koja bi se dijelila elektroničkim publikacijama, kojih bi sukladno nacrtnom tekstu ubuduće moglo biti znatno više, trebalo bi osigurati iz drugih izvora - primjerice Ministarstva kulture. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 216 | Udruga jadranskih radija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | Članak 45. Prijedlog novog teksta Stavak (3) se briše i dodaju se novi stavci (3) i (4): (3) Udio vlastite proizvodnje nakladnika radija čije je područje pokrivanja veće od 150.000 stanovnika, mora iznositi najmanje 30% tjednog vremena objavljivanja. (4) Udio vlastite proizvodnje nakladnika radija čije je područje pokrivanja manje od 150.000 stanovnika, mora iznositi najmanje 20% tjednog vremena objavljivanja. Dosadašnji stavci (4), (5) i (6) postaju stavci (5), (6) i (7). OBRAZLOŽENJE: Riječ je o realnom rasterećenju lokalnih radija vezano za vlastitu proizvodnju što je sukladno i predloženom rasterećenju koje se odnosi na vrijeme emitiranja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 217 | Udruga jadranskih radija | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | čl. 97. Postojeći tekst stavka 63. se briše i dodaje se novi koji glasi: “Za nepoštivanje odredbe čl.39., nedostavljanje izvještaja, iskazivanje neistinitih podataka ili djelomičnog izvršenja zakonom propisane obaveze, kaznit će se pravna osoba obveznik čl.39. na način da će 15% + 5% sredstava osnovice KONTA TROŠKOVI PROMIDŽBE I INFORMIRANJA uplatiti na račun Državnog proračuna. Navedena sredstva uvećat će Fond i činiti osnovu za raspodjelu na slijedećem natječaju.“ Ranije navedenim prijedlogom da se iz državnog proračuna uplaćuju sredstva Fondu u visini naplaćenih kazni ostvaruje se osnovni cilj - uvećanje sredstava Fonda zbog povećanja broja korisnika Fonda. OBRAZLOŽENJE: dosadašnje nepoštivanje odredbe čl.39. bilo je motivirano nepostojanjem kaznenih odredbi. Uvođenjem 15 %+ 5% obaveze za nepoštivanje, motivira se sve obveznike da poštuju odredbu. U slučaju nepoštivanja, u skladu sa odredbom čl.70. Stavak 2. ovog nacrta utvrđuje se jedan od izvora financijskih sredstava Fonda. Povećava se kontinuirano broj korisnika Fonda, a izvori financiranja ostaju isti, odnosno u ovom se zakonu nigdje ni ne navode. Ovime se ova nelogičnost ispravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 218 | Udruga jadranskih radija | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 61. | čl. 61. Opći komentar Predlaže se brisanje stavka 2. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: Kod dioničkog društva - nema zakonske osnove da uprava Društva može utjecati na trgovanje vlasničkim udjelima. Uprava nema zakonski instrument kojim bi mogla dobiti isprave o stjecanju dionica niti od prodavatelja niti od stjecatelja biti od SKDD-a osim na niovu zamolbe. Kod društva s ograničenom odgovornošću - Uprava sudjeluje u tom procesu, ali je dostava isprave upitna. Uprava mora dobiti odobrenje od stjecatelja jer u ugovoru može biti navedeno da se radi o tajni te može kazneno odgovarati ukoliko ga objavi javno bez odobrenja, koje ne mora dobiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 219 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo u stavcima 1. i 2. postotke vezati uz prihod ostvaren obavljanjem djelatnosti pružanja medijske usluge. Naime, nejasno je i neprihvatljivo alternativno (/) propisati potpuno različite kriterije (vremena i proračuna) kojih su se nakladnici dužni pridržavati. Smatramo da je prihod poželjniji i najmanje dvojben pojam. Vezano za stavak 3. odnosno nakladnika televizije koji ne ispunjava uvjete iz stavaka 1. i 2., predlažemo da se obavezno u prijelazne i završne odrebe Zakona propiše rok prilagodbe (npr. 6 mjeseci) unutar kojega nakladnici televizije moraju postići navedene postotke. Ukoliko se spomenuti pravilnik iz stavka 3. ne donese na vrijeme, što je lako moguće, moglo bi se dogoditi da odredbe iz stavka 1. dugo ostanu neprovedive. Vezano za stavak 8., predlažemo da se odredbe prethodnih stavaka odnose i na dio specijaliziranog programa. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 220 | Udruga jadranskih radija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | čl.51. Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna (troška) umanjenog za troškove ostvarene proizvodnjom informativnog programa, vijesti, tekućih događaja i sportskih događaja te troškove proizvodnje programskih sadržaja sufinanciranih sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, lokane i županijske uprave. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA, već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. čl. 51. Predlažemo izmjenu stavka 7. ovog članka na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA , već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. Zbog svega navedenoga predlažemo da se nakladnici lokalne i regionalne razine izuzmu obveze propisane čl. 51. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 221 | Udruga jadranskih radija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | čl.42. Ukazujemo na neustavnost ove odredbe. Ukoliko je istim subjektima dozvoljeno i oglašavanje i plaćeni tekstovi u tiskovinama i vanjskom oglašavanju i izvan vremena izborne promidžbe ne vidimo razlog da se TV i radio postajama isto zabrani. POSEBNO JE NEPRIHVATLJIVO DA SE I DALJE PREDLAŽE ZABRANA ZA RADIO I TV POSTAJE, A UZ TISKOVINE I VANJSKO OGLAŠAVANJE NE IZUZIMAJU SE NI PORTALI (UGRAĐENI SU U KORISNIKE FONDA I U KORISNIKE FAMOZNIH 15%)! MI SE NE ZALAŽEMO ZA ZABRANU DRUGIMA, VEĆ ZA DOZVOLU NAMA. NAJAVLJUJEMO POKRETANJE PITANJA USTAVNOSTI OVE ODREDBE. OBRAZLOŽENJE: Zahtjev temeljimo na činjenici da se strankama, koalicijama i nezavisnim kandidatima za svaki osvojeni mandat u općinskom i gradskom vijeću, županijskoj skupštini i u Saboru isplaćuje naknada. Definirana je kao naknada za financiranje političkih aktivnosti stranaka. Ukupan dodijeljeni godišnji iznos iznosi cca. 250 milijuna kuna. Interes stranaka postoji, posebno oporbenih, interes javnosti postoji. Interes i spremnost medija da obogate svoj program postoji. Samo 15% navedenog iznosa predstavlja sredstva u visini još jednog FONDA godišnje. ZAŠTO NAM TO NIJE DOZVOLJENO??? Molimo odgovor i argumente. Kao alternativno rješenje predlažemo da se u Čl.42. U nastavku postojećeg teksta doda tekst: „Odredba prethodnog stavka iz ovog članka ne odnosi se na lokalne i regionalne elektroničke medije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 222 | Udruga jadranskih radija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | čl.39. Predlažemo promjenu teksta sa ciljem izbjegavanja dosadašnjeg nepoštivanja odredbe. Novi tekst: (1) Tijela državne uprave, javne ustanove i zavodi kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, dužne su najmanje 15% godišnjeg iznosa knjiženog u bilanci kao TROŠAK PROMIDŽBE I INFORMIRANJA utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija (2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. lipnja svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju, uz dostavu ovjerenog izvoda bilance s vidljivim kontom ukupnog troška USLUGA PROMIDŽBE I INFORMIRANJA (3) Vijeće za elektroničke medije će u roku od 3 mjeseca od usvajanja ovog Zakona izraditi i objaviti popis subjekata obveznika poštivanja odredbe iz stavka 1. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: U cijelosti podržavamo intenciju zakonodavca da nakladnici, privatne tvrtke, moraju AEM-u dokazati svaku prihodovanu kunu i svaku utrošenu kunu (npr., dostava bilance uz pravdanje sredstava, te ovim zakonom predloženo objavljivanje izvora financiranja, dostupno gledateljima uvijek). Jednako tako smatramo obaveznim da potrošači sredstava poreznih obveznika (subjekti na koje se odnosi obaveza iz stavka 1. ovog članka) moraju dokazati iznos potrošenih sredstava za promidžbu i informiranje. Dosadašnja odredba bila je manjkava i omogućavala nepoštivanje odredbi bez posljedica. Subjekti na koje se odnosi obaveza dosad su ukupno utrošena sredstva izjavljivala svojevoljno istinito ili ne. Nakladnici svoje troškove potkrepljuju ovjerenom bilancom te stoga tražimo istu mjeru za obveznike - ovjereni izvod bilance – konto TROŠAK PROMIDŽBE i INFORMIRANJA. Broj konta nije moguće precizirati brojem jer se odredba odnosi i na subjekte koji posluju proračunski (dakle jedan kontni plan) i na korisnike tvrtke koji sami utvrđuju svoj kontni plan. Termin dostave izvještaja pomaknut je na 30. lipnja jer je to rok do kada obveznici moraju usvojiti financijska izvješća te ne bi bili u mogućnosti dostaviti traženo do 31. ožujka. U stavku 2. dodaje se obaveza dostave ovjerenog izvoda bilance kao temelj za utvrđivanje osnovice za izračun 15%. Vijeće za elektroničke medije u obrascu za izvještaj, na tragu dosadašnje prakse, treba tražiti naziv nakladnika kod kojeg su utrošena sredstva i iznos sredstava. Dodaje se stavak 3. u cilju izbjegavanja tumačenja i dosadašnjih nejasnoće na koga se obaveza odnosi. Dosadašnje nepostojanje kaznenih odredbi za nepoštivanje ove odredbe imalo je za posljedicu nepoštivanje odredbe. U nastavku ovog dopisa, u kaznenim odredbama, predlažemo dopunu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 223 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Već je u postojećem Zakonu o elektroničkim medijima (čl. 44) pa tako i u Nacrtu Zakona o elektroničkim medijima (čl. 51) je krivo implementiran prijevod čl. 18. DIREKTIVE 2010/13/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA te DIREKTIVE (EU) 2018/1808 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama). Članak 18. DIREKTIVE glasi: Ovo se poglavlje ne primjenjuje na televizijske emisije namijenjene za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže. U Direktivi se govori o emisijama/programu koji je namijenjen za lokalnu publiku, a ne o nivou koncesije koju ima pružatelj medijske usluge (kako se navodi u postojećem ZEM-u i u Nacrtu ZEM-a). Govori se o lokalnoj publici jer u vrijeme kada je bio pisan Zakon nije bilo regionalnih TV postaja pa je sve svedeno na lokalno. Smatramo, da u duhu čl. 18 Direktive, svi nakladnici koji proizvode program namijenjen lokalnoj publici i nisu dio nacionalne mreže moraju biti oslobođeni obveza propisanih čl. 51 Nacrta Zakona. Za razliku od nacionalnih nakladnika, današnji svi lokalni i regionalni TV nakladnici proizvode emisije/program namijenjen lokalnoj publici prema postojećem čl. 36 ZEM-a, tj. čl. 43 Nacrta ZEM-a temeljem čega je dobivena koncesija. Predlažemo izmjenu stavka 7. čl. 51 na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne odnose se na nakladnike koji proizvode televizijski program namijenjen za lokalnu publiku i koje ne čine dio nacionalne mreže. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 224 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 50. | Vezano za stavak 1., smatramo da propisivanje mogućnosti participacije neovisnog proizvođača sa čak 90% ukupnog ostvarenog prometa svih neovisnih proizvođača u razdoblju od 3 godine omogućava potencijalnu monopolističku poziciju jednog neovisnog proizvođača što nikako nije u interesu hrvatske audiovizualne industrije. Predlažemo vratiti stavku iz prethodne verzije nacrta Zakona: ''da kod pojedinačnog nakladnika televizije na godišnjoj razini ne participira s više od 30% ukupnog ostvarenog prometa svih neovisnih proizvođača.'' | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 225 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 49. | Vezano za stavak 2. odnosno nakladnika televizije koji ne ispunjava uvjet iz stavka 1., predlažemo da se obavezno u prijelazne i završne odrebe Zakona propiše rok prilagodbe (npr. 6 mjeseci) unutar kojega nakladnici televizije moraju postići postotke iz stavka 1. Ukoliko se spomenuti pravilnik iz stavka 2. ne donese na vrijeme, što je lako moguće, moglo bi se dogoditi da odredbe iz stavka 1. dugo ostanu neprovedive. Vezano za stavak 7. predlažemo da se udio hrvatskih audiovizualnih djela primjenjuje i na dio specijaliziranog programa. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 226 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 47. | U odnosu na sada predloženu definiciju hrvatskih audiovizualnih djela, koja između ostalog, obuhvaća općenitu i neodređenu kategoriju ''i druga audiovizualna djela'', predlažemo jasno propisati da će se hrvatskim audiovizualnim djelima smatrati: ''filmovi svih rodova (igrani, dokumentarni, animirani, eksperimentalni) te pojedinačna ili serijska igrana, animirana i dokumentarna djela namijenjena izravnom prikazivanju na televiziji, koja su izvorno proizvedena na hrvatskom jeziku ili djela namijenjena nacionalnim manjinama na njihovim jezicima.'' Također, da bi se neko audiovizualno djelo smatralo hrvatskim, uz hrvatsko državljanstvo redatelja treba propisati i uvjet da ''u takvim djelima pretežito sudjeluju hrvatski autori, glumci i drugi hrvatski umjetnici i djelatnici.'' Uvjet državljanstva redatelja i ostalih hrvatskih djelatnika mora biti propisan kumulatvno, neovisno o sudjelovanju hrvatskog kapitala. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 227 | Udruga jadranskih radija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | čl. 31. Opći komentar U cilju poštivanja i kontrole odredbe o programskoj osnovi, predlažemo da se ugradi odredba koja bi obvezala AEM da ugovori nabavu kompjuterskog programa koji bi postao obavezan kod nakladnika i koji bi nakladniku i AEM-u omogućavao pravovremenu i kontinuiranu kontrolu ne narušavanja programske osnove nakladnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 228 | Udruga jadranskih radija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | čl. 31. Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. OBRAZLOŽENJE: Razumljivo je dodavanje odredbe da se nakladnicima koji dobiju koncesiju za emitiranje programa stavlja rok od dvije godine u kojima ne smiju promijeniti programsku osnovu temeljem koje su i dobili koncesiju. Međutim, nakladnike koji se nakon isteka koncesijskog razdoblja jave na natječaj i ponovno dobiju koncesiju za isto područje emitiranja ne bi trebalo vremenski ograničavati mijenjanjem programske osnove. Svi se oni javljaju na natječaj s već postojećom, uhodanom programskom osnovom koju nakon obnavljanja koncesije neće mijenjati osim ukoliko to tržište ne zahtijeva. Komercijalna smo TV postaja koja ovisi o tržištu i ukoliko tržište u te dvije godine želi drugu vrstu programa moramo se tome prilagoditi. Zato predlažemo da se rok od 24 mjeseca odnosi samo na prvo dobivanje koncesije nakladnika za određeno područje pokrivanja signala. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 229 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 33. | Predlažemo riječ ''stvaranja'' zamijeniti riječju ''sadržaja''. Naime, stvaranje je širi pojam od sadržaja programa te može obuhvaćati i način/metode proizvodnje/poslovanja pa smatramo da bi ovako formulirani članak doveo u pitanje mogućnost legitimnog ukazivanja na potencijalne nepravilnosti u samom poslovanju, bilo da se radi o povredi nekog propisa ili pravila struke. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 230 | Udruga jadranskih radija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | čl. 19. Prijedlog novog teksta Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. OBRAZLOŽENJE: U predmetnom članku se ne definira na koji način Vijeće za el. medije potiče pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom. Ukoliko se misli putem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija onda to u ovaj stavak treba i dodati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 231 | Udruga jadranskih radija | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | čl. 3. Prijedlog novog teksta U ovom članku o pojmovima potrebno je u stavku 15. nakon postojećeg teksta dodati tekst: „Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija.“ OBRAZLOŽENJE: Baratanje terminom regionalna TV postaja je nepotrebna. Svi sadašnji regionalni nakladnici bi trebali biti zvani lokalnim. Pojam koji se pojavljuje u zakonu, REGIONALNI, nije definiran jer u Hrvatskoj ne postoje regije. Predloženim definiranjem pojma LOKALNI ujedno bi se od pojedinih obaveza oslobodile TV i radio postaje koje nisu nacionalne razine. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 232 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | II. OPĆA NAČELA, Članak 12. | Tko se prema ovom nacrtu Zakona smatra glavnim dionikom. Spadaju li u ovu kategoriju strukovne udruge? Imaju li navedeni kodeksi svojstvo općeg akta u smislu članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno hoće li se prije donošenja takvih akata provoditi savjetovanje s javnošću? U slučaju dvojbe, a u odnosu na potencijalno vrlo veliki broj ''glavnih dionika'', predlažemo propisati obvezu provođenja savjetovanja s javnošću na nacrte koregulativnih akata prije nego ih odobri Vijeće za elektroničke medije. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 233 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U članku 3. stavku 1. točci 12. koja definira audiovizualni program predlažemo riječi ''komedije situacija'' zamijeniti riječima ''humoristične serije'', a riječi ''izvorne drame'' zamijeniti riječima ''pojedinačnim ili serijskim televizijskim dramskim djelom''. Vezano za stavak 2. istog članka, upozorili bismo kako Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima i Zakon o audivoizualnim djelatnostima, a na koje se ovaj nacrt Zakona poziva, imaju različite definicije audiovizualnog djela. Na ovom mjestu samo ukazujemo na nužnost usklađenja definicije prilikom izrade novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 234 | Odašiljači i veze d.o.o. | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | U stavku 2. točka 7. ovog članka nije jasna, pojmovi nisu usklađeni s predmetnim člankom 21. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 235 | Odašiljači i veze d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 88. | U stavku 2. ovog članka predlažemo povećati obuhvat područja koncesije na državnoj razini na 90%, tako da bi stavak 2. glasio: "Područje koncesije na državnoj razini mora obuhvatiti najmanje 90 % stanovništva Republike Hrvatske, a na regionalnoj razini najmanje 70 % stanovništva regije." 60% je premalo da bi se moglo reći da je zadovoljena neka potreba općeg i državnog interesa što opravdava koncesiju. 60% se postigne koncentriranim ulaganjem u urbana područja ZG, ST, RI, OS. Tek s 90% se može reći da je postignut kakav-takav javni interes u ruralnom dijelu, posebice ako se uzme u obzir stalni odljev stanovništva iz tih dijelova. Ako je problem s postojećim koncesijama, u prijelaznim odredbama se može reći da se ovo odnosi na sve nove koncesije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 236 | Odašiljači i veze d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 87. | U stavku 2. ovog članka predlažemo odrediti rokove: - 15 dana mirovanje od dostave odluke o davanju koncesije (zakon o koncesijama, čl. 54 st 1.) - 10 dana od isteka roka mirovanja (Zakon o koncesijama, čl. 54. st 3.). U stavku 4. ovog članka stoji da će Vijeće poništiti odluku o davanju koncesije, u tom slučaju Vijeće ukida odluku o davanju koncesije (Zakon o koncesijama, čl. 54. st 8.), ukida, a ne poništava. Predlažemo dodati i mogućnost prema stavku 9. članku 54. koji kaže: "U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, ako odabrani najpovoljniji ponuditelj odustane od sklapanja ugovora o koncesiji, davatelj koncesije može donijeti novu odluku o davanju koncesije sljedećem rangiranom ponuditelju kao odabranom i koji zadovoljava uvjete u skladu s dokumentacijom za nadmetanje te mu ponuditi potpisivanje ugovora o koncesiji." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 237 | Odašiljači i veze d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 86. | Upravo je u tijeku javna rasprava o izmjenama Zakona o koncesijama kojim se predlaže izmjena roka u čl. 62. st.4. s 9 na 12 mjeseci za "postupak". Stoga bi ovdje rok umjesto 1 godine trebao biti dulji, najmanje 13 mjeseci, ovisno o trajanju poziva i vremenu od poziva do pokretanja postupka dodjele. Ukida se postojeći članak 78. kojim nakladnik podnosi zahtjev za produljenje koncesije, ali se time suština bitno ne mijenja. Međutim. predlažemo da se prema čl. 17. Zakona o koncesijama koji kaže "(7) Kada je potrebno osigurati neprekinuto obavljanje djelatnosti koncesije za usluge ili koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, davatelj koncesije najmanje 12 mjeseci prije isteka roka na koji je koncesija dana pokreće novi postupak davanja koncesije za istu djelatnost.", predvidi takva mogućnost, umjesto predloženog u stavku 1. ovog članka koji kaže "Vijeće može...". Potreba za neprekidnim obavljanjem djelatnosti je više nego opravdana iz pozicije mrežnog operatora, a vjerujemo i općenito: - kod analognog radija je stvar učinkovitog raspolaganja frekvencijama, da ne stoje neiskorištene - kod digitalne televizije, a sutra i radija je pitanje slobodnih kapaciteta mreže, da ne stoje neiskorišteni, netko je uložio u izgradnju mreža. Time se pravovremeno daje značajna mjera sigurnosti svim dionicima tržišta, a to nisu samo nakladnici, već i operatori mreža. I javnost/građani naravno imaju pravo na neprekinutu uslugu, jedan program ili drugi, možda je manje bitno, ako ne za sve razine koncesija, ali za neke zasigurno da. Vezano za stavak 4. ovog članka, postavlja se pitanje što ako se javi samo jedna osoba? Što ako ta jedna osoba nije sadašnji vlasnik koncesije? Treba definirati bolje te situacije. Što se događa ako prema stavku 2. ovog članka ne ide poziv? Hoće li Vijeće provesti postupak dodjele koncesije? Sve u svemu previše „Vijeće može“, a vrlo malo brige o ostalim dionicima tržišta i tržištu općenito, a sve to samo za koncesije, dok drugi oblici audiovizualnih medija (npr. OTT) zahvaljujući globalizaciji prolaze bez imalo ili s vrlo malo regulacije i doprinosa domaćem BDP-u. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 238 | Odašiljači i veze d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 85. | Općenito nedostaju rokovi. S obzirom da se Zakon o elektroničkim medijima ipak upušta u postupak (obavijest, odluka, ugovor) i ne prepušta sve pravilniku, te po uzoru na Zakon o koncesijama, nužno je navesti ključne rokove, pogotovo jer se dijelovi Zakona o koncesijama s rokovima ne primjenjuju na koncesije radija i televizije (čl. 30. do 70.) Predlažemo iza stavka 1. ovog članka dodati novi stavak u skladu s člankom 21. stavkom 3. Zakona o koncesijama koji glasi: "Vijeće će putem elektroničkih sredstava omogućiti neograničen, potpuno neposredan i besplatan pristup dokumentaciji za nadmetanje od dana objave obavijesti iz stavka 1. ovog članka." Iako to jasno proizlazi iz Zakona o koncesijama, to do sada nije bila praksa, dokumentacija nije bila javno dostupna i naplaćivala se, a veliki utjecaj je bio na rokove. Ovim prijedlogom se skraćuju rokovi za do 30 dana, pri čemu se nikoga ne dovodi u nepovoljniji položaj. Rokovi kad se obavijest objavljuje nisu određeni stavkom 1. ovog članka. Predlažemo da se ovdje navede rok u kojem će se obavijest objaviti, u odnosu na "pojavu" slobodnog kapaciteta u multipleksima digitalnog radija i televizije odnosno frekvencije/a za digitalni radio. Nije stoga dovoljno samo navesti da se drži Zakona o koncesijama jer upravo taj Zakon prepušta drugim (ovom) zakonima da sami urede svoje specifičnosti, a radio i televizija jesu specifična koncesija. Predlažemo u stavku 8. ovog članka navesti rok i u navedeni stavak dodati rečenicu "u roku od 30 dana od isteka roka za dostavu ponuda, ako u dokumentaciji za nadmetanje nije određeno drugačije." Navedeno je po uzoru na članak 36. Zakona o koncesijama. Alineja 5. stavka 9. ovog članka odnosi se na analogni radio (tu se dodjeljuju koncesije). U kojem roku je koncesionar obvezan započeti odašiljati program u digitalnoj televiziji/radiju? Predlažemo proširiti alineju 5. u stavku 9. ovog članka i dodati: "odnosno obvezu koncesionara medijskih usluga digitalnog radija i/ili televizije da u roku ne duljem od 30 dana od sklapanja ugovora o koncesiji započne s emitiranjem programa". U skladu s time nova odredba bi glasila: "-obvezu koncesionara da najkasnije do polovice roka na koji mu je dana koncesija započne s radom na svim dodijeljenim frekvencijama, odnosno obvezu koncesionara medijskih usluga digitalnog radija i/ili televizije da u roku ne duljem od 30 dana od sklapanja ugovora o koncesiji započne s emitiranjem programa". Kod dogitalnog radija i televizije mrežni operator je već izgradio mrežu pa uz vrijeme od odabira ponude do sklapanja ugovora dodatnih 30 dana bi trebalo biti više nego dovoljno za početak emitiranja, a nema ni obveze tehničkog pregleda. U stavku 10. ovog članka potrebno je zamijeniti "iz stavka 4. ovog Zakona" sa "iz stavka 4. ovog članka". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 239 | Odašiljači i veze d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 84. | Članak 14. stavak 2. Zakona o koncesijama kaže: "Pripremne radnje provodi davatelj koncesije u skladu s ovim Zakonom, posebnim zakonom, propisima kojima se uređuje javna nabava te ostalim propisima ovisno o vrsti i predmetu koncesije. Ključni dio je "izrada studije opravdanosti davanja koncesije ili analize davanja koncesije". Članak 18. stavak 7. Zakona o koncesijama kaže: "Sva pitanja vezana za studiju opravdanosti davanja koncesije i analizu davanja koncesije koja nisu uređena ovim Zakonom uređuju se posebnim zakonom". U tijeku je javno savjetovanje o izmjenama Zakona o koncesijama pa u obzir treba uzeti ishod i izmjene tog Zakona. S obzirom na specifičnost elektroničkih medija, a podredno analognog radija te digitalne televizije i radija, smatramo da Zakon o koncesijama ne uređuje dovoljno sva pitanja te da bi ih Zakonom o elektroničkim medijima trebalo urediti. Navodimo samo neka, ne ulazeći u strukturu i opseg studija/analiza: 1. Što je uopće pokretač za početak postupka davanja koncesije i kada (podloga HAKOM-a?)? Kada je bila posljednja studija/analiza za digitalnu televiziju? 2. Kada se ponavlja postupak ako koncesija za slobodno programsko mjesto u multipleksu nije dodijeljena? 3. Koja je uloga poziva za iskazivanje javnog interesa svaki put za mjesto u multipleksu i zašto se ne koristi mogućnost čl.18. st.4. Zakona o koncesijama, te se izradi jedna analiza koja vrijedi dok vrijedi HAKOM-ova podloga (multipleks dozvola 10 godina). Kakvi su rezultati tih iskaza? Ovo je posebno važno, jer ako se postupak pokreće nakon što jedan program ostane bez koncesije, a dok se novi nakladnik izabere i krene emitirati prođe više od 10 mjeseci, što je ogroman gubitak prihoda za operatora mreže. Ako bi se postupak ubrzao, gubitak bi bio manji. Javni poziv traje 30 dana, nakon toga još vrijeme obrade i sve što prethodi pokretanju natječaja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 240 | HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA - HURiN | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Stavak 1 PRIGOVOR : Kako se kroz cijeli zakon provlači razlika lokalnog, gradskog, županijskog nakladnika te regionalnog i nacionalnog nakladnika , ujedno trajanje koncesija je krajkraće kod najmanjih radijskih nakladnika a najduže na nacionalnim razinama tako bi i kaznene odredbe trebale biti razdijeljene po kategorijama . PRIJEDLOG : Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 tisuća kuna kazniti će se pravna osoba lokalnog, gradskog, županijskog nakladnika radija i televizije, a kaznom od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna nakladnik regionalnog i nacionalnog nakladnika radija i televizije koja: | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 241 | Borivoj Zimonja | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Članak 97. Stavak 1. mijeniti na način: Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 tisuća kuna kazniti će se pravna osoba lokalnog, gradskog, županijskog nakladnika radija i televizije, a kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna nakladnik regionalnog i nacionalnog nakladnika koja:..... Brisati stavke vezane uz primjenu odredbi članka 16. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 242 | Borivoj Zimonja | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 89. | Članak 89. u stavku 1. postotak od 10 % stanovništva, zamijeniti od 50% stanovništva. Obrazloženje: Na lokalnom koncesijskom području koje najčešće obuhvaća od 10 do 50 tisuća stanovnika 10 % je smješno mali iznos (od 1000 do 5000 tisuća stanovnika) da bi se raspisala nova koncesija. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 243 | Borivoj Zimonja | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | Članak 45. U tekst prva dva stavka uključiti i radio, a ne samo televiziju. Obrazloženje: tijekom ljetnih mjeseci realno je manje događaja, nego u ostalom dijelu godine, pa je logična i proizvodnja kraćih emisija odnosno smanjenja broja emisija. Osim toga nakladnicima se na taj način osigurava da i djelatnicima osiguraju godišnje odmore tijekom ljeta, što je i pravo radnika. Praksa pokazuje da svi, od državne televizije i radija, početkom ljeta prelaze na tkz. ljetnu shemu s manje govora a više glazbe. Ovim odredbama zakona, samo radijskim nakladnicima to bi se onemogućilo (?) | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 244 | Borivoj Zimonja | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Članak 43. Brisati stavke 5.,6. i 7. a stavku 8. promjeniti tekst na način: Nakladnik televizije i/ili radija na lokalnoj, gradskoj, županijskoj, regionalnoj i državnoj razini mora dnevno objavljivati informativni sadržaj u trajanju od najmanje 30 minuta dnevno. Obrazloženje: Na taj način izjednačio bi se položaj svih koncesionara, bez obzira na razinu koncesije, prema proizvodnji informativnih sadržaja, što u ovom prijedlogu nije slučaj, pa radio i televizija na najnižoj razini moraju proizvesti gotovo dvostruko više informativnog programa nego oni na nacionalnoj razini, što nema baš nikakve logike. U slučaju ne prihvaćanja tog prijedloga potrebno je obavezno u stavcima 5. 6. i 7 riječi: vijesti i obavijesti zamijeniti riječima informativni program ( kao što je napisano u stavku 8. za regionalne i nacionalne nakladnike. Obrazloženje: riječi vijesti i obavijesti neprimjerene su za opis sadržaja koji se proizvode, jer to mogu biti i druge novinarske forme poput razgovora, izvješća,intervjua, reportaža, anketa, izravnih prijenosa, kontakt emisija i emisija drugog tipa ali isključivo informativnog programa. Ako se koriste samo riječi vijesti i obavijesti to može dovesti do problema u kasnijem doslovnom tumačenju zakona, prema kojem ništa drugo osim vijesti i obavijesti nije uključeno u obavezni dio proizvodnje, pa se sve druge emisije mogu tretirati kao naš neobavezni dio programa. ( Čini mi se da su termini samo preuzeti iz dosadašnjeg lošeg zakona, a sada je prilika ih prilagoditi uvjetima i realnosti). | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 245 | Borivoj Zimonja | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Članak 42. ili potpuno izbrisati ili promjeniti na način promjeniti završnu odredbu i tekst: osim u vrijeme izborne promidžbe pretvoriti u tekst ; od trenutka raspuštanja Sabora, tijela lokalne ili regionalne samouprave. OBRAZLOŽENJE: Na taj način osigurava se ravnopravan položaj svih onih koji žele sudjelovati u izbornom postupku od najave kandidature, preko prikupljanja potpisado predaja kandidacijskih lista do same izborne promidžbe. Sada to nije bio slučaj, pa je bilo i neustavnih sitacija da ne smijemo reklamirati osobe koje žele najaviti prikupljanje potpisa u nekoj sredini za sudjelovanje u izbornom procesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 246 | Borivoj Zimonja | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Članak 40. dodati novu alineju Natječaj je potrebno objaviti najmanje 60 dana od prihvaćanja proračuna odnosno financijsko planskih dokumenata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 247 | Borivoj Zimonja | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | Članak 39. U stavku 1. promjeniti rečenicu na način: Tijela državne uprave i javne ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i regionalne samouprave ( općine, gradovi, županije) kao i pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i regionalne samouprave dužne su 15% godišnjeg iznosa....daljni tekst ostaje isti. Obrazloženje: Na taj način izjednačile bi se ustanove državnog i lokalnog odnosno regionalnog značaja, a lokalne ustanove usmjerile bi se upravo na oglašavanje u lokalnim medijima, što danas nije slučaj, jer idu sa pretpostavkom da se za njih u loklanoj sredini zna i da im oglašavanje nije potrebno Dodati stavak 3. Tijela i pravne osobe koje se ne prdržavaju odredbe iz stavka 1 i 2. Vijeće za Elektroničke medije ima mogućnosti kazniti s iznosom od 10.000 do 100 000 tisuća kuna ovisno o težini prekršaja. ( ovaj stav može se ugradti i kao zasebni članak u Prekršajne odredbe) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 248 | Franko Pavić | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 88. | Podržavam svakako prijedlog kolega o minimalnom trajanju koncesije od 20+ godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 249 | Mira Barbarić | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 88. | Stavak 3 PRIMJEDBA: Smatramo da je predloženo najkraće vrijeme trajanje koncesije od 10 godina prekratko vrijeme. OBRAZLOŽENJA: Ministarstvo poljoprivrede poljoprivredno zemljište obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima daje u koncesiju na 30 godina. Isto ministarstvo koncesije za lovstvo dodjeljuje na 30 godina Banka zadnje dvije godine koncesije ne dozvoljava kreditna zaduženja sve dok se ne obnovi koncesija. Zaposlenicima na radiju poslodavci nude ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Tko bi radio na radiju da mu je ponuđen ugovor o radu na određeno vrijeme ? Ozbiljna ulaganja koja su potrebna zbog opstanka na tržištu, prilagodbi u moderan medij - radio - ne mogu se vratiti za 10 godina iz neto dobiti na lokalnoj razini. Dosadašnjom praksom najkraće koncesije bile su upravo one „najmanje“ odnosno one kojima se pokriva najmanji broj stanovnika. Regulatorno tijelo (AEM) ima u svakom trenutku mogućnost oduzimanja koncesije onim nakladnicima koji se ne pridržavaju zakonskih propisa. Zakon o koncesijama (NN69/2017) članak 17. glasi (rok na koji se daje koncesija): (2) Davatelj koncesije određuje rok na koji se koncesija daje na način da taj rok ne ograničava tržišno natjecanje više nego što je to nužno kako bi se osigurala amortizacija stvarne vrijednosti ulaganja koncesionara i razuman povrat uloženog kapitala, istodobno uzimajući u obzir troškove i rizike koje koncesionar preuzima za vrijeme trajanja koncesije. PRIJEDLOG: Predlažemo da najkraće vrijeme trajanja koncesije bude 20 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 250 | Mira Barbarić | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 86. | Ulaganja u medije su velika i kod obnove koncesije prolazi se ponovno proces u kojem se ta ulaganja, zaposleni i imovina nakladnika mogu biti dovedeni u pitanje. Obnova koncesije bi trebala biti formalnost i ne bi trebalo biti predmetom natječaja ako postojeći koncesionar u posljednjih 24 mjeseca uredno obavlja djelatnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 251 | Mira Barbarić | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 61. | Stavak 5 treba imati i prekršajne odredbe kao i mogućnost inspekcijskog nadzora. Naime, ovu odredbu NITKO do sada nije nadgledao pa je ona ovako napisana sama sebi svrha bez mogućnosti stvarnog nadzora. U praksi imamo vrlo često slučaj skrivanja vlasništva nad medijima ali ne postoji stvarna nadležnost nad time. Predlažem dopunu ovog članka na način da se propišu prekršajne odredbe kao i nadležnost i način utvrđivanja prikrivanja vlasničke strukture | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 252 | Mira Barbarić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Stavak 5 PRIMJEDBA Nakladniku radija na nacionalnoj i regionalnoj razini koji pokriva od 1 do 4 milijuna stanovnika predloženim Zakonom je predviđena obaveza od 30 minuta informativnog programa u 24 sata, dok nakladnici s lokalne razine imaju obavezu ukupnog tjednog programa, što je isto kao i na dnevnoj razini • pokrivanja do 20 000 stanovnika ima obavezu 57, 6 minuta • od 20 000 do 150 000 = 72 minuta • od 150 000 do regionalne razine minimum 100,8 minuta PRIJEDLOG Nakladnici na razinama ispod regionalne najčešće emitiraju program u ruralnim sredinama, odnosno manjim gradovima, gdje nema toliko društvenih/informativnih događanja. Predlažemo: • Do 20 000 stanovnika - 2% = 28,8 minute • Od 20 000 do 150 000 stanovnika - 3% = 43,2 minute • Od 150 000 do regionalne razine - 4% = 57,6 minuta | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 253 | Mira Barbarić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 35. | Stavak 3 PRIMJEDBA Dozvoljeno je u tisku, vanjskom oglašavanju , društvenim mrežama oglašavanje političkih stranaka, koalicija i nezavisnih zastupnika predstavničkih tijela dozvoljeno i izvan vremena izborne promidžbe, a nakladnicima radija, televizije, portala to nije dozvoljeno. Smatramo da nemamo jednake tržišne uvjete u poslovanju u odnosu na tiskane medije i vanjsko oglašavanje kao i na društvene mreže bez obzira što se na njih ne odnosi ZEM. PRIJEDLOG - izjednačavanje uvjeta na tržištu - da radijski, televizijski nakladnici kao i portali smiju oglašavati političke stranke, koalicije i nezavisnih zastupnika predstavničkih tijela | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 254 | Mira Barbarić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Stavak 2 Smatramo da predloženi termin "zbroj udjela programskih vrsta najmanje 70%" zbunjuje i nejasno je koji je to postotak dozvoljenog odstupanja , kod samog nadzora na koji način se mjeri/gleda dopušteno odstupanje odnosno na koji se način ispunjava programska osnova prilikom traženja izmjena ili prilikom javnog natječaja za dodjelu koncesija. PRIJEDLOG : Za promjenu odnosno dopunu programske osnove koja se odnosi na više od 30% sadržaja na temelju kojeg je dana koncesija, nakladnik radija mora pribaviti prethodnu suglasnost Vijeća za elektroničke medije. Uz prethodnu suglasnost, nakladnik prilaže i mišljenje uredništva radija. Stavak 6 PRIMJEDBA: Za postojeće nakladnike koji su produžili koncesiju ograničenje ne bi trebalo postojati. Trendovi se mijenjaju velikom brzinom i u jednom trenutku tržište se može zasititi postojećeg programa koji se emitira u kontinuitetu, a nakladnik tada nema mogućnost izmjene i trpi ekonomsku štetu zbog vremenskog ograničenja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 255 | HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA - HURiN | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 89. | Stavak 1 PRIMJEDBA: Smatramo suviše drastičnim prijedlog da se, ukoliko uslijed promjena parametara dođe do pokrivanja više od 10% područja koncesije, to smatra novom koncesijom. PRIJEDLOG: Ukoliko promjenom parametara odašiljača sukladno tehničkoj podlozi HAKOM-a proširenje iznosi do 50% koncesijskog područja, predlažemo da se to ne smatra novom koncesijom već da se sklapa dodatak Ugovora s postojećim nakladnikom. OBRAZLOŽENJE: Najveći broj nakladnika radija na lokalnoj razini pokriva prosječno od 30-50 000 stanovnika. Ukoliko dođe do promjene parametara, može se dogoditi situacija da se poveća pokrivenost signalom za oko 15 % - 20% područja koncesije, ali se zbog rijetko naseljenog i ruralnog područja radi o primjerice tek 7500 stanovnika i rijetkim ili nikakvim gospodarskim subjektima koji djeluju na tom području. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 256 | HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA - HURiN | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 88. | Stavak 3 PRIMJEDBA: Smatramo da je predloženo najkraće vrijeme trajanje koncesije od 10 godina prekratko vrijeme. OBRAZLOŽENJA: Ministarstvo poljoprivrede poljoprivredno zemljište obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima daje u koncesiju na 30 godina. Isto ministarstvo koncesije za lovstvo dodjeljuje na 30 godina Banka zadnje dvije godine koncesije ne dozvoljava kreditna zaduženja sve dok se ne obnovi koncesija. Zaposlenicima na radiju poslodavci nude ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Tko bi radio na radiju da mu je ponuđen ugovor o radu na određeno vrijeme ? Ozbiljna ulaganja koja su potrebna zbog opstanka na tržištu, prilagodbi u moderan medij - radio - ne mogu se vratiti za 10 godina iz neto dobiti na lokalnoj razini. Dosadašnjom praksom najkraće koncesije bile su upravo one „najmanje“ odnosno one kojima se pokriva najmanji broj stanovnika. Regulatorno tijelo (AEM) ima u svakom trenutku mogućnost oduzimanja koncesije onim nakladnicima koji se ne pridržavaju zakonskih propisa. Zakon o koncesijama (NN69/2017) članak 17. glasi (rok na koji se daje koncesija): (2) Davatelj koncesije određuje rok na koji se koncesija daje na način da taj rok ne ograničava tržišno natjecanje više nego što je to nužno kako bi se osigurala amortizacija stvarne vrijednosti ulaganja koncesionara i razuman povrat uloženog kapitala, istodobno uzimajući u obzir troškove i rizike koje koncesionar preuzima za vrijeme trajanja koncesije. PRIJEDLOG: Predlažemo da najkraće vrijeme trajanja koncesije bude 20 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 257 | HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA - HURiN | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 86. | PRIMJEDBA: stavak 2 ovog članka: Prilikom upućivanja Poziva za iskazivanje javnog interesa u samom Pozivu AEM-a stoji : „Interes javnosti iskazuje se za djelovanje radijskog kanala kao elektroničkoga medija, a ne za određenog nakladnika „ . Što znači da nije iskazan interes za nakladnika koji trenutno emitira program i zainteresiran je za nastavak koncesijskog ugovora već da postoji javni interes za kanal radija/televizije . Slijedom toga ne može u stavku 2 članka 86. biti uvjet „ Poziv iz stavka 1. ovog članka može se objaviti pod uvjetom da je koncesiju koristio nakladnik kojem Vijeće nije izreklo opomenu i/ili nije prekršajno kažnjen....“ Iz predloženog stavka proizlazi da ukoliko je nakladnik bio opomenut/kažnjen da Vijeće neće raspisati poziv, odnosno na tom području neće biti radijskog/televizijskog nakladnika . Time se kažnjava interes javnosti koji je iskazan za kanal radija/televizuje a ne samog nakladnika . Smatramo da Vijeće AEM-a treba raspisati Poziv bez obzira ukoliko je ili nije bio sankcioniran nakladnik na bilo koji način . Da bi nakladik imao mogućnosti samo produžiti koncesiju predlažemo vrijeme zadnjih 24 mjeseca trajanja koncesije da nesmije biti prekršajno kažnjen na temelju pravomoćne sudske presude . Opomena se ne može smatrati tako teškim prekršajem, a na istu se može pokrenuti i sudski spor ukoliko se nakladnik ne slaže sa opomenom . Nakladniku je više nego dovoljna kazna/Opomena već time što ne može se javiti na sredstva Fonda za pluralizam medija . Ovakav prijedlog mi u HURiN-u držimo da je više neko korektan i svakom nakladniku daje do znanja da ukoliko želi jednostavno produženje koncesije da se pridržava ZEM-a i podzakonskih akata . PRIJEDLOG: Predlažemo da stavak 2 briše , jer je u suprotnosti sa javnim interesom. Stavak 3 postaje Stavak 2 Stavak 4 postaje Stavak 3 i glasi : Ako se na poziv iz stavka 1. ovog članka odazovu dvije ili više zainteresirane osobe, a postojeći nakladnik (koncesionar) nije bio prekršajno kažnjen na temelju pravomoćne sudske presude u zadnjih 24 mjeseca koncesijskog ugovora tada Vijeće postojećem nakladniku produžuje koncesiju .Ukoliko je nakladnik bio prekršajno kažnjen na temelju pravomoćne sudske presude u zadnjih 24 mjeseca tada je Vijeće obvezno provesti postupak iz članka 85. ovog Zakona. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 258 | HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA - HURiN | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 71. | Stavak 4 PRIMJEDBA: Smatramo da je 24 mjeseca previše. PRIJEDLOG: Predlažemo ostaviti na 12 mjeseci kako je bilo i do sada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 259 | HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA - HURiN | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Članak 43. Stavak 5., 6., i 7. PRIMJEDBA: Obaveze koje su predložene Nacrtom predviđene su za istu vrstu radijskog programa ali različite razine - nacionalnu/regionalnu i lokalnu. Za nakladnika radija na nacionalnoj i regionalnoj razini (stavak 8) , koji pokriva od nepoznatog broja do 4 milijuna stanovnika, predviđena je obaveza od 30 minuta ukupnog informativnog programa u 24 sata. Dok nakladnici s lokalne (stavak 5, 6, i 7) razine (i manjeg područja pokrivenosti – znači manjeg broja izvora informiranja i manje količine dnevnih događanja) imaju puno veće obaveze, kako u ukupnom tjednom programu, tako i na dnevnoj razini: koncesija do 20 000 stanovnika ima obavezu najmanje 4% = 57, 6 minuta u 24 sata koncesija od 20 000 -150 000 stanovnika najmanje 5% = 72 minute u 24 sata koncesija od 150 000 do regionalne razine najmanje 7% = 100,8 minuta u 24 sata Nacrtom nigdje nije definirano što se smatra regionalnom razinom ( broj stanovnika) a radi de o razgraničenju najviše i najniže obaveze informativnog programa (i događanja s područja koncesije), odnosno 100,8 ili 30 minuta . Ulaze li primjerice radijski nakladnici u gradu Zagrebu i Splitu u regionalnu razinu ? Na koji način se određuje pokrivanje , po koncesijskom ugovoru ili prema mjerenjima regulatorne agencije HAKOM ? PRIJEDLOG: S obzirom na to da nakladnici na razinama nižima od regionalne ( što čini oko 85% nadladnika radija) najčešće emitiraju program u manjim gradovima ili ruralnim dijelovima zemlje, gdje dnevno nema toliko društvenih događanja, predlažemo realno moguće vrijeme za događanja s područja tih koncesija: (stavak 5) područje pokrivanja do 20 000 stanovnika najmanje 2% = 28,8 minute u 24 sata (stavak 6) područje pokrivanja od 20 000 do 150 000 stanovnika najmanje 3% = 43,2 min u 24 sata (stavak 7) područje pokrivanja od 150 000 i naviše najmanje 4% = 57,6 minuta u 24 sata | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 260 | HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA - HURiN | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Stavak 2 Smatramo da predloženi termin "zbroj udjela programskih vrsta najmanje 70%" zbunjuje i nejasno je koji je to postotak dozvoljenog odstupanja , kod samog nadzora na koji način se mjeri/gleda dopušteno odstupanje odnosno na koji se način ispunjava programska osnova prilikom traženja izmjena ili prilikom javnog natječaja za dodjelu koncesija. PRIJEDLOG : Za promjenu odnosno dopunu programske osnove koja se odnosi na više od 30% sadržaja na temelju kojeg je dana koncesija, nakladnik radija mora pribaviti prethodnu suglasnost Vijeća za elektroničke medije. Uz prethodnu suglasnost, nakladnik prilaže i mišljenje uredništva radija. Stavak 6 PRIMJEDBA: Za postojeće nakladnike koji su produžili koncesiju ograničenje ne bi trebalo postojati. Trendovi se mijenjaju velikom brzinom i u jednom trenutku tržište se može zasititi postojećeg programa koji se emitira u kontinuitetu, a nakladnik tada nema mogućnost izmjene i trpi ekonomsku štetu zbog vremenskog ograničenja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 261 | Nezavisna televizija | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | čl. 3. Prijedlog novog teksta U ovom članku o pojmovima potrebno je u stavku 15. nakon postojećeg teksta dodati tekst: „Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija.“ OBRAZLOŽENJE: Baratanje terminom regionalna TV postaja je nepotrebna. Svi sadašnji regionalni nakladnici bi trebali biti zvani lokalnim. Pojam koji se pojavljuje u zakonu, REGIONALNI, nije definiran jer u Hrvatskoj ne postoje regije. Predloženim definiranjem pojma LOKALNI ujedno bi se od pojedinih obaveza oslobodile TV i radio postaje koje nisu nacionalne razine. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 262 | Nezavisna televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | čl. 19. Prijedlog novog teksta Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. OBRAZLOŽENJE: U predmetnom članku se ne definira na koji način Vijeće za el. medije potiče pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom. Ukoliko se misli putem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija onda to u ovaj stavak treba i dodati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 263 | Nezavisna televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | čl. 31. Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. OBRAZLOŽENJE: Razumljivo je dodavanje odredbe da se nakladnicima koji dobiju koncesiju za emitiranje programa stavlja rok od dvije godine u kojima ne smiju promijeniti programsku osnovu temeljem koje su i dobili koncesiju. Međutim, nakladnike koji se nakon isteka koncesijskog razdoblja jave na natječaj i ponovno dobiju koncesiju za isto područje emitiranja ne bi trebalo vremenski ograničavati mijenjanjem programske osnove. Svi se oni javljaju na natječaj s već postojećom, uhodanom programskom osnovom koju nakon obnavljanja koncesije neće mijenjati osim ukoliko to tržište ne zahtijeva. Komercijalna smo TV postaja koja ovisi o tržištu i ukoliko tržište u te dvije godine želi drugu vrstu programa moramo se tome prilagoditi. Zato predlažemo da se rok od 24 mjeseca odnosi samo na prvo dobivanje koncesije nakladnika za određeno područje pokrivanja signala. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 264 | Nezavisna televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | čl. 31. Opći komentar U cilju poštivanja i kontrole odredbe o programskoj osnovi, predlažemo da se ugradi odredba koja bi obvezala AEM da ugovori nabavu kompjuterskog programa koji bi postao obavezan kod nakladnika i koji bi nakladniku i AEM-u omogućavao pravovremenu i kontinuiranu kontrolu ne narušavanja programske osnove nakladnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 265 | Nezavisna televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | čl.39. Predlažemo promjenu teksta sa ciljem izbjegavanja dosadašnjeg nepoštivanja odredbe. Novi tekst: (1) Tijela državne uprave, javne ustanove i zavodi kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, dužne su najmanje 15% godišnjeg iznosa knjiženog u bilanci kao TROŠAK PROMIDŽBE I INFORMIRANJA utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija (2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. lipnja svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju, uz dostavu ovjerenog izvoda bilance s vidljivim kontom ukupnog troška USLUGA PROMIDŽBE I INFORMIRANJA (3) Vijeće za elektroničke medije će u roku od 3 mjeseca od usvajanja ovog Zakona izraditi i objaviti popis subjekata obveznika poštivanja odredbe iz stavka 1. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: U cijelosti podržavamo intenciju zakonodavca da nakladnici, privatne tvrtke, moraju AEM-u dokazati svaku prihodovanu kunu i svaku utrošenu kunu (npr., dostava bilance uz pravdanje sredstava, te ovim zakonom predloženo objavljivanje izvora financiranja, dostupno gledateljima uvijek). Jednako tako smatramo obaveznim da potrošači sredstava poreznih obveznika (subjekti na koje se odnosi obaveza iz stavka 1. ovog članka) moraju dokazati iznos potrošenih sredstava za promidžbu i informiranje. Dosadašnja odredba bila je manjkava i omogućavala nepoštivanje odredbi bez posljedica. Subjekti na koje se odnosi obaveza dosad su ukupno utrošena sredstva izjavljivala svojevoljno istinito ili ne. Nakladnici svoje troškove potkrepljuju ovjerenom bilancom te stoga tražimo istu mjeru za obveznike - ovjereni izvod bilance – konto TROŠAK PROMIDŽBE i INFORMIRANJA. Broj konta nije moguće precizirati brojem jer se odredba odnosi i na subjekte koji posluju proračunski (dakle jedan kontni plan) i na korisnike tvrtke koji sami utvrđuju svoj kontni plan. Termin dostave izvještaja pomaknut je na 30. lipnja jer je to rok do kada obveznici moraju usvojiti financijska izvješća te ne bi bili u mogućnosti dostaviti traženo do 31. ožujka. U stavku 2. dodaje se obaveza dostave ovjerenog izvoda bilance kao temelj za utvrđivanje osnovice za izračun 15%. Vijeće za elektroničke medije u obrascu za izvještaj, na tragu dosadašnje prakse, treba tražiti naziv nakladnika kod kojeg su utrošena sredstva i iznos sredstava. Dodaje se stavak 3. u cilju izbjegavanja tumačenja i dosadašnjih nejasnoće na koga se obaveza odnosi. Dosadašnje nepostojanje kaznenih odredbi za nepoštivanje ove odredbe imalo je za posljedicu nepoštivanje odredbe. U nastavku ovog dopisa, u kaznenim odredbama, predlažemo dopunu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 266 | Nezavisna televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | čl.42. Ukazujemo na neustavnost ove odredbe. Ukoliko je istim subjektima dozvoljeno i oglašavanje i plaćeni tekstovi u tiskovinama i vanjskom oglašavanju i izvan vremena izborne promidžbe ne vidimo razlog da se TV i radio postajama isto zabrani. POSEBNO JE NEPRIHVATLJIVO DA SE I DALJE PREDLAŽE ZABRANA ZA RADIO I TV POSTAJE, A UZ TISKOVINE I VANJSKO OGLAŠAVANJE NE IZUZIMAJU SE NI PORTALI (UGRAĐENI SU U KORISNIKE FONDA I U KORISNIKE FAMOZNIH 15%)! MI SE NE ZALAŽEMO ZA ZABRANU DRUGIMA, VEĆ ZA DOZVOLU NAMA. NAJAVLJUJEMO POKRETANJE PITANJA USTAVNOSTI OVE ODREDBE. OBRAZLOŽENJE: Zahtjev temeljimo na činjenici da se strankama, koalicijama i nezavisnim kandidatima za svaki osvojeni mandat u općinskom i gradskom vijeću, županijskoj skupštini i u Saboru isplaćuje naknada. Definirana je kao naknada za financiranje političkih aktivnosti stranaka. Ukupan dodijeljeni godišnji iznos iznosi cca. 250 milijuna kuna. Interes stranaka postoji, posebno oporbenih, interes javnosti postoji. Interes i spremnost medija da obogate svoj program postoji. Samo 15% navedenog iznosa predstavlja sredstva u visini još jednog FONDA godišnje. ZAŠTO NAM TO NIJE DOZVOLJENO??? Molimo odgovor i argumente. Kao alternativno rješenje predlažemo da se u Čl.42. U nastavku postojećeg teksta doda tekst: „Odredba prethodnog stavka iz ovog članka ne odnosi se na lokalne i regionalne elektroničke medije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 267 | Nezavisna televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | čl.51. Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna (troška) umanjenog za troškove ostvarene proizvodnjom informativnog programa, vijesti, tekućih događaja i sportskih događaja te troškove proizvodnje programskih sadržaja sufinanciranih sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, lokane i županijske uprave. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA, već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 268 | Nezavisna televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | čl. 51. Predlažemo izmjenu stavka 7. ovog članka na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA , već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. Zbog svega navedenoga predlažemo da se nakladnici lokalne i regionalne razine izuzmu obveze propisane čl. 51. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 269 | Nezavisna televizija | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 61. | čl. 61. Opći komentar Predlaže se brisanje stavka 2. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: Kod dioničkog društva - nema zakonske osnove da uprava Društva može utjecati na trgovanje vlasničkim udjelima. Uprava nema zakonski instrument kojim bi mogla dobiti isprave o stjecanju dionica niti od prodavatelja niti od stjecatelja biti od SKDD-a osim na niovu zamolbe. Kod društva s ograničenom odgovornošću - Uprava sudjeluje u tom procesu, ali je dostava isprave upitna. Uprava mora dobiti odobrenje od stjecatelja jer u ugovoru može biti navedeno da se radi o tajni te može kazneno odgovarati ukoliko ga objavi javno bez odobrenja, koje ne mora dobiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 270 | Nezavisna televizija | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | čl. 97. Postojeći tekst stavka 63. se briše i dodaje se novi koji glasi: “Za nepoštivanje odredbe čl.39., nedostavljanje izvještaja, iskazivanje neistinitih podataka ili djelomičnog izvršenja zakonom propisane obaveze, kaznit će se pravna osoba obveznik čl.39. na način da će 15% + 5% sredstava osnovice KONTA TROŠKOVI PROMIDŽBE I INFORMIRANJA uplatiti na račun Državnog proračuna. Navedena sredstva uvećat će Fond i činiti osnovu za raspodjelu na slijedećem natječaju.“ Ranije navedenim prijedlogom da se iz državnog proračuna uplaćuju sredstva Fondu u visini naplaćenih kazni ostvaruje se osnovni cilj - uvećanje sredstava Fonda zbog povećanja broja korisnika Fonda. OBRAZLOŽENJE: dosadašnje nepoštivanje odredbe čl.39. bilo je motivirano nepostojanjem kaznenih odredbi. Uvođenjem 15 %+ 5% obaveze za nepoštivanje, motivira se sve obveznike da poštuju odredbu. U slučaju nepoštivanja, u skladu sa odredbom čl.70. Stavak 2. ovog nacrta utvrđuje se jedan od izvora financijskih sredstava Fonda. Povećava se kontinuirano broj korisnika Fonda, a izvori financiranja ostaju isti, odnosno u ovom se zakonu nigdje ni ne navode. Ovime se ova nelogičnost ispravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 271 | Televizija Dalmacija d.o.o. | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Postojeći tekst stavka 63. se briše i dodaje se novi koji glasi: “Za nepoštivanje odredbe čl.39., nedostavljanje izvještaja, iskazivanje neistinitih podataka ili djelomičnog izvršenja zakonom propisane obaveze, kaznit će se pravna osoba obveznik čl.39. na način da će 15% + 5% sredstava osnovice KONTA TROŠKOVI PROMIDŽBE I INFORMIRANJA uplatiti na račun Državnog proračuna. Navedena sredstva uvećat će Fond i činiti osnovu za raspodjelu na slijedećem natječaju.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 272 | Televizija Dalmacija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Ukazujemo na neustavnost ove odredbe. Ukoliko je istim subjektima dozvoljeno i oglašavanje i plaćeni tekstovi u tiskovinama i vanjskom oglašavanju i izvan vremena izborne promidžbe ne vidimo razlog da se TV i radio postajama isto zabrani. POSEBNO JE NEPRIHVATLJIVO DA SE I DALJE PREDLAŽE ZABRANA ZA RADIO I TV POSTAJE, A UZ TISKOVINE I VANJSKO OGLAŠAVANJE NE IZUZIMAJU SE NI PORTALI (UGRAĐENI SU U KORISNIKE FONDA I U KORISNIKE FAMOZNIH 15%)! MI SE NE ZALAŽEMO ZA ZABRANU DRUGIMA, VEĆ ZA DOZVOLU NAMA. NAJAVLJUJEMO POKRETANJE PITANJA USTAVNOSTI OVE ODREDBE. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 273 | Televizija Dalmacija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna (troška) umanjenog za troškove ostvarene proizvodnjom informativnog programa, vijesti, tekućih događaja i sportskih događaja te troškove proizvodnje programskih sadržaja sufinanciranih sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, lokane i županijske uprave. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 274 | Televizija Dalmacija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | Predlažemo promjenu teksta sa ciljem izbjegavanja dosadašnjeg nepoštivanja odredbe. Novi tekst: (1) Tijela državne uprave, javne ustanove i zavodi kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, dužne su najmanje 15% godišnjeg iznosa knjiženog u bilanci kao TROŠAK PROMIDŽBE I INFORMIRANJA utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija (2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. lipnja svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju, uz dostavu ovjerenog izvoda bilance s vidljivim kontom ukupnog troška USLUGA PROMIDŽBE I INFORMIRANJA (3) Vijeće za elektroničke medije će u roku od 3 mjeseca od usvajanja ovog Zakona izraditi i objaviti popis subjekata obveznika poštivanja odredbe iz stavka 1. ovog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 275 | Televizija Dalmacija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | U cilju poštivanja i kontrole odredbe o programskoj osnovi, predlažemo da se ugradi odredba koja bi obvezala AEM da ugovori nabavu kompjuterskog programa koji bi postao obavezan kod nakladnika i koji bi nakladniku i AEM-u omogućavao pravovremenu i kontinuiranu kontrolu ne narušavanja programske osnove nakladnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 276 | Televizija Dalmacija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 12 mjeseci od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. I navedeni rok od 24 mjeseca je predugačak, jer u današnje doba kada se tržište mijenja iz mjeseca u mjesec, komercijalnom nakladniku ( privatniku koji je uložio svoje novce ), ograničiti da ne može mijenjati svoj program sukladno promjenama i zahtjevima gledatelja je ograničavanje njegov prava na ravnopravnu tržišnu utakmicu. Tako se moglo razmišljati prije 20 godina, a danas u doba interneta, stvari se mjenjaju iz dana u dan. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 277 | Radio Vrbovec d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 86. | Stavak 2 – Prijedlog da se ne raspiše poziv ukoliko je nakladnik radija i televizije za vrijeme koncesije (zadnjih 10 godina) dobio (u bilo kojoj godini koncesije) opomenu Vijeća smatramo prerigoroznim. Predlažemo: Opomenu u zadnjih 12 mjeseci prije isteka koncesije. Stavak 4 - Zainteresiranost može pokazati bilo tko i nakon toga odustati, a na taj način zapravo postojeći nakladnik koji je godinama uredno poslovao/radio u skladu sa ZEM-om nema produžavanje koncesije već je prisiljen najmanje 6 mjeseci izgubiti na papirologiju I nepotrebne administrativne radnje. Predlažemo: Ako se na poziv iz stavka 1. ovog članka odazovu dvije ili više zainteresiranih osoba, a jedna od njih je dotadašnji nakladnik koji je proteklo koncesijsko razdoblje uredno odradio, koncesija se produžava za iduće koncesijsko razdoblje postojećem nakladniku. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 278 | Televizija Dalmacija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. OBRAZLOŽENJE: U predmetnom članku se ne definira na koji način Vijeće za el. medije potiče pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom. Ukoliko se misli putem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija onda to u ovaj stavak treba i dodati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 279 | Radio Vrbovec d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Stavak 2 Primjedba: Smatramo da je predloženi način (zbroj udjela programskih vrsta najmanje 70%) vrlo zbunjujući i nejasno je koji je to postotak dozvoljenog odstupanja, odnosno na koji način se ispunjava programska osnova prilikom traženja promjene ili javnog natječaja za koncesiju. Prijedlog: Za promjenu, odnosno dopunu programske osnove koja se odnosi na više od 30% njenog sadržaja na temelju kojeg je dana koncesija, nakladnik radija mora pribaviti prethodnu suglasnost Vijeća za elektroničke medije. Uz zahtjev za prethodnu suglasnost nakladnik radija prilaže mišljenje uredništva radija. Stavak 6 Primjedba: Za postojeće nakladnike koji su produžili koncesiju ograničenje ne bi trebalo postojati jer se tržište u određenom trenutku može zasititi postojećeg programa koji se emitira u kontinuitetu, a tada nakladnik nema mogućnost izmjene i trpi ekonomsku štetu zbog ograničenja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 280 | Televizija Dalmacija d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U ovom članku o pojmovima potrebno je u stavku 15. nakon postojećeg teksta dodati tekst: „Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija.“ | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 281 | Radio Vrbovec d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Stavak 5 PRIMJEDBA Nakladniku radija na nacionalnoj i regionalnoj razini koji pokriva od 1 do 4 milijuna stanovnika predloženim Zakonom je predviđena obaveza od 30 minuta informativnog programa u 24 sata, dok nakladnici s lokalne razine imaju obavezu ukupnog tjednog programa, što je isto kao i na dnevnoj razini • pokrivanja do 20 000 stanovnika ima obavezu 57, 6 minuta • od 20 000 do 150 000 = 72 minuta • od 150 000 do regionalne razine minimum 100,8 minuta PRIJEDLOG Nakladnici na razinama ispod regionalne najčešće emitiraju program u ruralnim sredinama, odnosno manjim gradovima, gdje nema toliko društvenih/informativnih događanja. Predlažemo: • Do 20 000 stanovnika - 2% = 28,8 minute • Od 20 000 do 150 000 stanovnika - 3% = 43,2 minute • Od 150 000 do regionalne razine - 4% = 57,6 minuta | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 282 | Kanal Ri d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna (troška) umanjenog za troškove ostvarene proizvodnjom informativnog programa, vijesti, tekućih događaja i sportskih događaja te troškove proizvodnje programskih sadržaja sufinanciranih sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, lokane i županijske uprave. Predlažemo izmjenu stavka 7. ovog članka na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 283 | Kanal Ri d.o.o. | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | čl. 97. Postojeći tekst stavka 63. se briše i dodaje se novi koji glasi: “Za nepoštivanje odredbe čl.39., nedostavljanje izvještaja, iskazivanje neistinitih podataka ili djelomičnog izvršenja zakonom propisane obaveze, kaznit će se pravna osoba obveznik čl.39. na način da će 15% + 5% sredstava osnovice KONTA TROŠKOVI PROMIDŽBE I INFORMIRANJA uplatiti na račun Državnog proračuna. Navedena sredstva uvećat će Fond i činiti osnovu za raspodjelu na slijedećem natječaju.“ Ranije navedenim prijedlogom da se iz državnog proračuna uplaćuju sredstva Fondu u visini naplaćenih kazni ostvaruje se osnovni cilj - uvećanje sredstava Fonda zbog povećanja broja korisnika Fonda. OBRAZLOŽENJE: dosadašnje nepoštivanje odredbe čl.39. bilo je motivirano nepostojanjem kaznenih odredbi. Uvođenjem 15 %+ 5% obaveze za nepoštivanje, motivira se sve obveznike da poštuju odredbu. U slučaju nepoštivanja, u skladu sa odredbom čl.70. Stavak 2. ovog nacrta utvrđuje se jedan od izvora financijskih sredstava Fonda. Povećava se kontinuirano broj korisnika Fonda, a izvori financiranja ostaju isti, odnosno u ovom se zakonu nigdje ni ne navode. Ovime se ova nelogičnost ispravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 284 | Kanal Ri d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 61. | čl. 61. Opći komentar Predlaže se brisanje stavka 2. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: Kod dioničkog društva - nema zakonske osnove da uprava Društva može utjecati na trgovanje vlasničkim udjelima. Uprava nema zakonski instrument kojim bi mogla dobiti isprave o stjecanju dionica niti od prodavatelja niti od stjecatelja biti od SKDD-a osim na niovu zamolbe. Kod društva s ograničenom odgovornošću - Uprava sudjeluje u tom procesu, ali je dostava isprave upitna. Uprava mora dobiti odobrenje od stjecatelja jer u ugovoru može biti navedeno da se radi o tajni te može kazneno odgovarati ukoliko ga objavi javno bez odobrenja, koje ne mora dobiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 285 | Kanal Ri d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | čl.42. Ukazujemo na neustavnost ove odredbe. Ukoliko je istim subjektima dozvoljeno i oglašavanje i plaćeni tekstovi u tiskovinama i vanjskom oglašavanju i izvan vremena izborne promidžbe ne vidimo razlog da se TV i radio postajama isto zabrani. POSEBNO JE NEPRIHVATLJIVO DA SE I DALJE PREDLAŽE ZABRANA ZA RADIO I TV POSTAJE, A UZ TISKOVINE I VANJSKO OGLAŠAVANJE NE IZUZIMAJU SE NI PORTALI (UGRAĐENI SU U KORISNIKE FONDA I U KORISNIKE FAMOZNIH 15%)! MI SE NE ZALAŽEMO ZA ZABRANU DRUGIMA, VEĆ ZA DOZVOLU NAMA. NAJAVLJUJEMO POKRETANJE PITANJA USTAVNOSTI OVE ODREDBE. OBRAZLOŽENJE: Zahtjev temeljimo na činjenici da se strankama, koalicijama i nezavisnim kandidatima za svaki osvojeni mandat u općinskom i gradskom vijeću, županijskoj skupštini i u Saboru isplaćuje naknada. Definirana je kao naknada za financiranje političkih aktivnosti stranaka. Ukupan dodijeljeni godišnji iznos iznosi cca. 250 milijuna kuna. Interes stranaka postoji, posebno oporbenih, interes javnosti postoji. Interes i spremnost medija da obogate svoj program postoji. Samo 15% navedenog iznosa predstavlja sredstva u visini još jednog FONDA godišnje. ZAŠTO NAM TO NIJE DOZVOLJENO??? Molimo odgovor i argumente. Kao alternativno rješenje predlažemo da se u Čl.42. U nastavku postojećeg teksta doda tekst: „Odredba prethodnog stavka iz ovog članka ne odnosi se na lokalne i regionalne elektroničke medije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 286 | Kanal Ri d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | čl.39. Predlažemo promjenu teksta sa ciljem izbjegavanja dosadašnjeg nepoštivanja odredbe. Novi tekst: (1) Tijela državne uprave, javne ustanove i zavodi kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, dužne su najmanje 15% godišnjeg iznosa knjiženog u bilanci kao TROŠAK PROMIDŽBE I INFORMIRANJA utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija (2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. lipnja svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju, uz dostavu ovjerenog izvoda bilance s vidljivim kontom ukupnog troška USLUGA PROMIDŽBE I INFORMIRANJA (3) Vijeće za elektroničke medije će u roku od 3 mjeseca od usvajanja ovog Zakona izraditi i objaviti popis subjekata obveznika poštivanja odredbe iz stavka 1. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: U cijelosti podržavamo intenciju zakonodavca da nakladnici, privatne tvrtke, moraju AEM-u dokazati svaku prihodovanu kunu i svaku utrošenu kunu (npr., dostava bilance uz pravdanje sredstava, te ovim zakonom predloženo objavljivanje izvora financiranja, dostupno gledateljima uvijek). Jednako tako smatramo obaveznim da potrošači sredstava poreznih obveznika (subjekti na koje se odnosi obaveza iz stavka 1. ovog članka) moraju dokazati iznos potrošenih sredstava za promidžbu i informiranje. Dosadašnja odredba bila je manjkava i omogućavala nepoštivanje odredbi bez posljedica. Subjekti na koje se odnosi obaveza dosad su ukupno utrošena sredstva izjavljivala svojevoljno istinito ili ne. Nakladnici svoje troškove potkrepljuju ovjerenom bilancom te stoga tražimo istu mjeru za obveznike - ovjereni izvod bilance – konto TROŠAK PROMIDŽBE i INFORMIRANJA. Broj konta nije moguće precizirati brojem jer se odredba odnosi i na subjekte koji posluju proračunski (dakle jedan kontni plan) i na korisnike tvrtke koji sami utvrđuju svoj kontni plan. Termin dostave izvještaja pomaknut je na 30. lipnja jer je to rok do kada obveznici moraju usvojiti financijska izvješća te ne bi bili u mogućnosti dostaviti traženo do 31. ožujka. U stavku 2. dodaje se obaveza dostave ovjerenog izvoda bilance kao temelj za utvrđivanje osnovice za izračun 15%. Vijeće za elektroničke medije u obrascu za izvještaj, na tragu dosadašnje prakse, treba tražiti naziv nakladnika kod kojeg su utrošena sredstva i iznos sredstava. Dodaje se stavak 3. u cilju izbjegavanja tumačenja i dosadašnjih nejasnoće na koga se obaveza odnosi. Dosadašnje nepostojanje kaznenih odredbi za nepoštivanje ove odredbe imalo je za posljedicu nepoštivanje odredbe. U nastavku ovog dopisa, u kaznenim odredbama, predlažemo dopunu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 287 | Kanal Ri d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | čl. 31. Opći komentar U cilju poštivanja i kontrole odredbe o programskoj osnovi, predlažemo da se ugradi odredba koja bi obvezala AEM da ugovori nabavu kompjuterskog programa koji bi postao obavezan kod nakladnika i koji bi nakladniku i AEM-u omogućavao pravovremenu i kontinuiranu kontrolu ne narušavanja programske osnove nakladnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 288 | Kanal Ri d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | čl. 31. Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. OBRAZLOŽENJE: Razumljivo je dodavanje odredbe da se nakladnicima koji dobiju koncesiju za emitiranje programa stavlja rok od dvije godine u kojima ne smiju promijeniti programsku osnovu temeljem koje su i dobili koncesiju. Međutim, nakladnike koji se nakon isteka koncesijskog razdoblja jave na natječaj i ponovno dobiju koncesiju za isto područje emitiranja ne bi trebalo vremenski ograničavati mijenjanjem programske osnove. Svi se oni javljaju na natječaj s već postojećom, uhodanom programskom osnovom koju nakon obnavljanja koncesije neće mijenjati osim ukoliko to tržište ne zahtijeva. Komercijalna smo TV postaja koja ovisi o tržištu i ukoliko tržište u te dvije godine želi drugu vrstu programa moramo se tome prilagoditi. Zato predlažemo da se rok od 24 mjeseca odnosi samo na prvo dobivanje koncesije nakladnika za određeno područje pokrivanja signala. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 289 | Kanal Ri d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | čl. 19. Prijedlog novog teksta Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. OBRAZLOŽENJE: U predmetnom članku se ne definira na koji način Vijeće za el. medije potiče pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom. Ukoliko se misli putem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija onda to u ovaj stavak treba i dodati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 290 | Kanal Ri d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog novog teksta U ovom članku o pojmovima potrebno je u stavku 15. nakon postojećeg teksta dodati tekst: „Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija.“ OBRAZLOŽENJE: Baratanje terminom regionalna TV postaja je nepotrebna. Svi sadašnji regionalni nakladnici bi trebali biti zvani lokalnim. Pojam koji se pojavljuje u zakonu, REGIONALNI, nije definiran jer u Hrvatskoj ne postoje regije. Predloženim definiranjem pojma LOKALNI ujedno bi se od pojedinih obaveza oslobodile TV i radio postaje koje nisu nacionalne razine. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 291 | Radio Bljesak d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 89. | PRIMJEDBA Smatramo prerigoroznim da se smatra novom koncesijom ukoliko uslijed promjena parametra dođe do pokrivanja više od od 10% područja koncesije . PRIJEDLOG: Stavak 1 - Ukoliko promjenom parametara odašiljača sukladno tehničkoj podlozi HAKOM-a proširenje iznosi do i 50% koncesijskog područja, ne smatra se novom koncesijom i sklopit će se dodatak Ugovora sa postojećim nakladnikom . OBRAZLOŽENJE : Največi broj nakladnika radija na lokalnoj razini pokrivaju (prosjećno) cca 50 000 stanovnika . Ukoliko dođe do promjene parametara zbog usklađivanja…. što znači pokrivanje od 7.500 stanovnika što bi značilo 15% i to najčešće ruralnog područja . | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 292 | Radio Bljesak d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 88. | STAVAK 3 PRIMJEDBA Predloženo najkraće trajanje koncesije od 10 godina je prekratko vrijeme OBRAZLOŽENJE • Ministarstvo poljoprivrede poljoprivredno zemljište obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima daje u koncesiju na 30 godina • Isto ministarstvo koncesije dodjeljuje za lovstvo na 30 godina • Banka zadnje dvije godine koncesije ne dozvoljava kreditna zaduženja sve dok se ne obnovi koncesija • Zaposlenicima na radiju poslodavci nude ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Tko bi radio na radiju da mu je ponuđen ugovor o radu na određeno vrijeme ? • Ozbiljna ulaganja koja su potrebna zbog opstanka na tržištu, prilagodbi u moderan medij-radio - ne mogu se vratiti za 10 godina iz neto dobiti na lokalnoj razini. • Dosadašnjom praksom najkraće su koncesije bile „najmanje“ odnosno one kojima se pokriva najmanji broj stanovnika – 9 godina. • Regulatorno tijelo AEM ima mogućnosti oduzimanja koncesije nakladniku koji se ne pridržava zakonskih propisa. • Zakon o Koncesijama (NN69/2017) članak 17 . stavak 2. glasi: Rok na koji se daje koncesija Članak 17. (2) Davatelj koncesije određuje rok na koji se koncesija daje na način da taj rok ne ograničava tržišno natjecanje više nego što je to nužno kako bi se osigurala amortizacija stvarne vrijednosti ulaganja koncesionara i razuman povrat uloženog kapitala, istodobno uzimajući u obzir troškove i rizike koje koncesionar preuzima za vrijeme trajanja koncesije. PRIJEDLOG Stavak 3. – najkraće vrijeme trajanja koncesije - 20 godina | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 293 | Radio Bljesak d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 86. | PRIMJEDBA: STAVAK 2. Smatramo prerigoroznim prijedlogom da se ne raspiše poziv ukoliko je nakladnik radija i televizije za vrijeme koncesije ( zadnjih 10 godina) dobio i to u bilo kojoj godini koncesije opomenu Vijeća . PREDLAŽEMO : Opomenu u zadnjih 12 mjeseci prije isteka koncesije STAVAK 4 Zainteresiranost može pokazati bilo tko, a nakon toga odustati, a na taj način zapravo postojeći nakladnik koji je godinama uredno poslovao/radio u skladu sa ZEM-om nema produžavanje koncesije već je prisiljen najmanje 6 mjeseci izgubiti na papirologiju/administrativne nepotrebne radnje, umjesto da se posveti kvaliteti programa za svoje koncesijsko područje. PREDLAŽEMO : Ako se na poziv iz stavka 1. ovog članka odazovu dvije ili više zainteresirane osobe, a jedna od njih je dotadašnji nakladnik koji je proteklo koncesijsko razdoblje uredno odradio, koncesija se produžava za iduće koncesijsko razdoblje postojećem nakladniku. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 294 | Radio Bljesak d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Stavak 5 PRIMJEDBA Nakladniku radija na nacionalnoj i regionalnoj razini koji pokriva od 1 do 4 milijuna stanovnika predloženim zakonom predviđena je obaveza u 24 sata 30 minuta ukupnog informativnog programa, dok nakladnici sa lokalne razine imaju obavezu ukupnog tjednog programa, što je isto kao i na dnevnoj razini • pokrivanja do 20 000 stanovnika ima obavezu 57, 6 minuta • od 20 000 -150 000 = 72 minuta • Od 150 000 do regionalne razine minimum 100,8 minuta PRIJEDLOG Nakladnici na razinama ispod regionalne najčešće emitiraju program u ruralnim manjim gradovima gdje nema toliko društvenih/informativnih događanja . Predlažemo • Do 20 000 stanovnika = 2% = 28,8 minute • 20 000-150 000 = 3% = 43,2 minute • 150 000 = 4% = 57,6 minuta Članak 71. Stavak 4 PRIMJEDBA Smatramo da je 24 mjeseca previše. PRIJEDLOG: Predlažemo staviti na 12 mjeseci kako je bilo i do sada. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 295 | Radio Bljesak d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Stavak 2 Smatramo da je predloženi način ( zbroj udjela programskih vrsta najmanje 70%) vrlo zbunjujući i nejasno je koji je to postotak dozvoljenog odstupanja, odnosno na koji način se ispunjava programska osnova prilikom traženja promjene ili javnog natječaja za koncesiju PRIJEDLOG : Za promjenu, odnosno dopunu programske osnove koja se odnosi na više od 30% njenog sadržaja na temelju kojeg je dana koncesija, nakladnik radija mora pribaviti prethodnu suglasnost Vijeća za elektroničke medije. Uz zahtjev za prethodnu suglasnost nakladnik radija prilaže mišljenje uredništva radija. Stavak 6 PRIMJEDBA :Postojećim nakladnicima koji su produžili koncesiju ograničenje ne bi se trebalo postojati jer tržište se u jednom trenutku može zasititi postoječeg programa koji se emitira u kontinuitetu , a tada nakladnik nema mogućnost izmjene i trpi ekonomsku štetu zbog ograničenja . | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 296 | HRVATSKA DISKOGRAFSKA UDRUGA (HDU) | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 46. | Iz predložene odredbe nije jasno određuje li se 20% glazbenog programa koji mora činiti hrvatska glazba i koji mora biti objavljen između 6 i 22 sata prema ukupnom glazbenom programu koji je dnevno objavljen (100%) ili se taj postotak određuje prema postotku domaće glazbe koja mora biti zastupljena u dnevnom sadržaju (25%). Smisao ove odredbe je poticanje domaće glazbe kroz povećanje udjela domaće glazbe u udarnim terminima pa bi odredbu trebalo nadopuniti tako da glasi: ”Hrvatska glazba mora činiti najmanje 25% dnevnog objavljivanja glazbenog programa predviđenog programskom shemom radijskog programa, od čega najmanje 20% ukupnog dnevnog objavljivanja glazbenog programa mora biti objavljeno između 6 i 22 sata”. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 297 | Radio Novi Marof | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 89. | PRIMJEDBA Smatramo prerigoroznim da se smatra novom koncesijom ukoliko uslijed promjena parametra dođe do pokrivanja više od od 10% područja koncesije . PRIJEDLOG: Stavak 1 - Ukoliko promjenom parametara odašiljača sukladno tehničkoj podlozi HAKOM-a proširenje iznosi do i 50% koncesijskog područja, ne smatra se novom koncesijom i sklopit će se dodatak Ugovora sa postojećim nakladnikom . OBRAZLOŽENJE : Največi broj nakladnika radija na lokalnoj razini pokrivaju (prosjećno) cca 50 000 stanovnika . Ukoliko dođe do promjene parametara zbog usklađivanja…. što znači pokrivanje od 7.500 stanovnika što bi značilo 15% i to najčešće ruralnog područja . | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 298 | Radio Novi Marof | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 88. | STAVAK 3 PRIMJEDBA Predloženo najkraće trajanje koncesije od 10 godina je prekratko vrijeme OBRAZLOŽENJE • Ministarstvo poljoprivrede poljoprivredno zemljište obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima daje u koncesiju na 30 godina • Isto ministarstvo koncesije dodjeljuje za lovstvo na 30 godina • Banka zadnje dvije godine koncesije ne dozvoljava kreditna zaduženja sve dok se ne obnovi koncesija • Zaposlenicima na radiju poslodavci nude ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Tko bi radio na radiju da mu je ponuđen ugovor o radu na određeno vrijeme ? • Ozbiljna ulaganja koja su potrebna zbog opstanka na tržištu, prilagodbi u moderan medij-radio - ne mogu se vratiti za 10 godina iz neto dobiti na lokalnoj razini. • Dosadašnjom praksom najkraće su koncesije bile „najmanje“ odnosno one kojima se pokriva najmanji broj stanovnika – 9 godina. • Regulatorno tijelo AEM ima mogućnosti oduzimanja koncesije nakladniku koji se ne pridržava zakonskih propisa. • Zakon o Koncesijama (NN69/2017) članak 17 . stavak 2. glasi: Rok na koji se daje koncesija Članak 17. (2) Davatelj koncesije određuje rok na koji se koncesija daje na način da taj rok ne ograničava tržišno natjecanje više nego što je to nužno kako bi se osigurala amortizacija stvarne vrijednosti ulaganja koncesionara i razuman povrat uloženog kapitala, istodobno uzimajući u obzir troškove i rizike koje koncesionar preuzima za vrijeme trajanja koncesije. PRIJEDLOG Stavak 3. – najkraće vrijeme trajanja koncesije - 20 godina | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 299 | Radio Novi Marof | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 86. | PRIMJEDBA: STAVAK 2. Smatramo prerigoroznim prijedlogom da se ne raspiše poziv ukoliko je nakladnik radija i televizije za vrijeme koncesije ( zadnjih 10 godina) dobio i to u bilo kojoj godini koncesije opomenu Vijeća . PREDLAŽEMO : Opomenu u zadnjih 12 mjeseci prije isteka koncesije STAVAK 4 Zainteresiranost može pokazati bilo tko, a nakon toga odustati, a na taj način zapravo postojeći nakladnik koji je godinama uredno poslovao/radio u skladu sa ZEM-om nema produžavanje koncesije već je prisiljen najmanje 6 mjeseci izgubiti na papirologiju/administrativne nepotrebne radnje, umjesto da se posveti kvaliteti programa za svoje koncesijsko područje. PREDLAŽEMO : Ako se na poziv iz stavka 1. ovog članka odazovu dvije ili više zainteresirane osobe, a jedna od njih je dotadašnji nakladnik koji je proteklo koncesijsko razdoblje uredno odradio, koncesija se produžava za iduće koncesijsko razdoblje postojećem nakladniku. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 300 | Radio Novi Marof | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 71. | Stavak 4 PRIMJEDBA Smatramo da je 24 mjeseca previše. PRIJEDLOG: Predlažemo staviti na 12 mjeseci kako je bilo i do sada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 301 | Radio Novi Marof | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Stavak 5 PRIMJEDBA Nakladniku radija na nacionalnoj i regionalnoj razini koji pokriva od 1 do 4 milijuna stanovnika predloženim zakonom predviđena je obaveza u 24 sata 30 minuta ukupnog informativnog programa, dok nakladnici sa lokalne razine imaju obavezu ukupnog tjednog programa, što je isto kao i na dnevnoj razini • pokrivanja do 20 000 stanovnika ima obavezu 57, 6 minuta • od 20 000 -150 000 = 72 minuta • Od 150 000 do regionalne razine minimum 100,8 minuta PRIJEDLOG Nakladnici na razinama ispod regionalne najčešće emitiraju program u ruralnim manjim gradovima gdje nema toliko društvenih/informativnih događanja . Predlažemo • Do 20 000 stanovnika = 2% = 28,8 minute • 20 000-150 000 = 3% = 43,2 minute • 150 000 = 4% = 57,6 minuta | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 302 | Radio Novi Marof | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Stavak 2 Smatramo da je predloženi način ( zbroj udjela programskih vrsta najmanje 70%) vrlo zbunjujući i nejasno je koji je to postotak dozvoljenog odstupanja, odnosno na koji način se ispunjava programska osnova prilikom traženja promjene ili javnog natječaja za koncesiju . PRIJEDLOG : Za promjenu, odnosno dopunu programske osnove koja se odnosi na više od 30% njenog sadržaja na temelju kojeg je dana koncesija, nakladnik radija mora pribaviti prethodnu suglasnost Vijeća za elektroničke medije. Uz zahtjev za prethodnu suglasnost nakladnik radija prilaže mišljenje uredništva radija. Stavak 6 PRIMJEDBA :Postojećim nakladnicima koji su produžili koncesiju ograničenje ne bi se trebalo postojati jer tržište se u jednom trenutku može zasititi postoječeg programa koji se emitira u kontinuitetu , a tada nakladnik nema mogućnost izmjene i trpi ekonomsku štetu zbog ograničenja . | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 303 | ANA HOTKO | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 46. | Nužno je odrediti pojam "hrvatska glazba", uzimajući u obzir izvođače, autore te izdavače. Kada glazba prestaje biti "hrvatska glazba"? Mogu li izvođači biti hrvatski državljani, a autori strani, dok je izdavač tvrtka registrirana u inozemstvu?U slučaju glazbenih sastava, koliko članova mora imati hrvatsko državljanstvo da bi se sastav smatralo hrvatskim izvođačem? Što ako je ansambl hrvatski, a solist strani državljanin? Molim pojašnjenje! | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 304 | Slavonsko-brodska televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | U cilju poštivanja i kontrole odredbe o programskoj osnovi, predlažemo da se ugradi odredba koja bi obvezala AEM da ugovori nabavu kompjuterskog programa koji bi postao obavezan kod nakladnika i koji bi nakladniku i AEM-u omogućavao pravovremenu i kontinuiranu kontrolu ne narušavanja programske osnove nakladnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 305 | Slavonsko-brodska televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. OBRAZLOŽENJE: Razumljivo je dodavanje odredbe da se nakladnicima koji dobiju koncesiju za emitiranje programa stavlja rok od dvije godine u kojima ne smiju promijeniti programsku osnovu temeljem koje su i dobili koncesiju. Međutim, nakladnike koji se nakon isteka koncesijskog razdoblja jave na natječaj i ponovno dobiju koncesiju za isto područje emitiranja ne bi trebalo vremenski ograničavati mijenjanjem programske osnove. Svi se oni javljaju na natječaj s već postojećom, uhodanom programskom osnovom koju nakon obnavljanja koncesije neće mijenjati osim ukoliko to tržište ne zahtijeva. Komercijalna smo TV postaja koja ovisi o tržištu i ukoliko tržište u te dvije godine želi drugu vrstu programa moramo se tome prilagoditi. Zato predlažemo da se rok od 24 mjeseca odnosi samo na prvo dobivanje koncesije nakladnika za određeno područje pokrivanja signala. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 306 | Slavonsko-brodska televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. OBRAZLOŽENJE: U predmetnom članku se ne definira na koji način Vijeće za el. medije potiče pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom. Ukoliko se misli putem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija onda to u ovaj stavak treba i dodati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 307 | Slavonsko-brodska televizija | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U ovom članku o pojmovima potrebno je u stavku 15. nakon postojećeg teksta dodati tekst: „Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija.“ OBRAZLOŽENJE: Baratanje terminom regionalna TV postaja je nepotrebna. Svi sadašnji regionalni nakladnici bi trebali biti zvani lokalnim. Pojam koji se pojavljuje u zakonu, REGIONALNI, nije definiran jer u Hrvatskoj ne postoje regije. Predloženim definiranjem pojma LOKALNI ujedno bi se od pojedinih obaveza oslobodile TV i radio postaje koje nisu nacionalne razine. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 308 | Sandra Ratković | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Postojeći tekst stavka 63. se briše i dodaje se novi koji glasi: “Za nepoštivanje odredbe čl.39., nedostavljanje izvještaja, iskazivanje neistinitih podataka ili djelomičnog izvršenja zakonom propisane obaveze, kaznit će se pravna osoba obveznik čl.39. na način da će 15% + 5% sredstava osnovice KONTA TROŠKOVI PROMIDŽBE I INFORMIRANJA uplatiti na račun Državnog proračuna. Navedena sredstva uvećat će Fond i činiti osnovu za raspodjelu na slijedećem natječaju.“ Ranije navedenim prijedlogom da se iz državnog proračuna uplaćuju sredstva Fondu u visini naplaćenih kazni ostvaruje se osnovni cilj - uvećanje sredstava Fonda zbog povećanja broja korisnika Fonda. OBRAZLOŽENJE: dosadašnje nepoštivanje odredbe čl.39. bilo je motivirano nepostojanjem kaznenih odredbi. Uvođenjem 15 %+ 5% obaveze za nepoštivanje, motivira se sve obveznike da poštuju odredbu. U slučaju nepoštivanja, u skladu sa odredbom čl.70. Stavak 2. ovog nacrta utvrđuje se jedan od izvora financijskih sredstava Fonda. Povećava se kontinuirano broj korisnika Fonda, a izvori financiranja ostaju isti, odnosno u ovom se zakonu nigdje ni ne navode. Ovime se ova nelogičnost ispravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 309 | Sandra Ratković | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 61. | Opći komentar Predlaže se brisanje stavka 2. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: Kod dioničkog društva - nema zakonske osnove da uprava Društva može utjecati na trgovanje vlasničkim udjelima. Uprava nema zakonski instrument kojim bi mogla dobiti isprave o stjecanju dionica niti od prodavatelja niti od stjecatelja biti od SKDD-a osim na niovu zamolbe. Kod društva s ograničenom odgovornošću - Uprava sudjeluje u tom procesu, ali je dostava isprave upitna. Uprava mora dobiti odobrenje od stjecatelja jer u ugovoru može biti navedeno da se radi o tajni te može kazneno odgovarati ukoliko ga objavi javno bez odobrenja, koje ne mora dobiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 310 | Sandra Ratković | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 7. ovog članka na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA , već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. Zbog svega navedenoga predlažemo da se nakladnici lokalne i regionalne razine izuzmu obveze propisane čl. 51. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 311 | Sandra Ratković | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna (troška) umanjenog za troškove ostvarene proizvodnjom informativnog programa, vijesti, tekućih događaja i sportskih događaja te troškove proizvodnje programskih sadržaja sufinanciranih sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, lokane i županijske uprave. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA, već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 312 | Sandra Ratković | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Ukazujemo na neustavnost ove odredbe. Ukoliko je istim subjektima dozvoljeno i oglašavanje i plaćeni tekstovi u tiskovinama i vanjskom oglašavanju i izvan vremena izborne promidžbe ne vidimo razlog da se TV i radio postajama isto zabrani. POSEBNO JE NEPRIHVATLJIVO DA SE I DALJE PREDLAŽE ZABRANA ZA RADIO I TV POSTAJE, A UZ TISKOVINE I VANJSKO OGLAŠAVANJE NE IZUZIMAJU SE NI PORTALI (UGRAĐENI SU U KORISNIKE FONDA I U KORISNIKE FAMOZNIH 15%)! MI SE NE ZALAŽEMO ZA ZABRANU DRUGIMA, VEĆ ZA DOZVOLU NAMA. NAJAVLJUJEMO POKRETANJE PITANJA USTAVNOSTI OVE ODREDBE. OBRAZLOŽENJE: Zahtjev temeljimo na činjenici da se strankama, koalicijama i nezavisnim kandidatima za svaki osvojeni mandat u općinskom i gradskom vijeću, županijskoj skupštini i u Saboru isplaćuje naknada. Definirana je kao naknada za financiranje političkih aktivnosti stranaka. Ukupan dodijeljeni godišnji iznos iznosi cca. 250 milijuna kuna. Interes stranaka postoji, posebno oporbenih, interes javnosti postoji. Interes i spremnost medija da obogate svoj program postoji. Samo 15% navedenog iznosa predstavlja sredstva u visini još jednog FONDA godišnje. ZAŠTO NAM TO NIJE DOZVOLJENO??? Molimo odgovor i argumente. Kao alternativno rješenje predlažemo da se u Čl.42. U nastavku postojećeg teksta doda tekst: „Odredba prethodnog stavka iz ovog članka ne odnosi se na lokalne i regionalne elektroničke medije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 313 | Sandra Ratković | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | Predlažemo promjenu teksta sa ciljem izbjegavanja dosadašnjeg nepoštivanja odredbe. Novi tekst: (1) Tijela državne uprave, javne ustanove i zavodi kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, dužne su najmanje 15% godišnjeg iznosa knjiženog u bilanci kao TROŠAK PROMIDŽBE I INFORMIRANJA utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija (2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. lipnja svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju, uz dostavu ovjerenog izvoda bilance s vidljivim kontom ukupnog troška USLUGA PROMIDŽBE I INFORMIRANJA (3) Vijeće za elektroničke medije će u roku od 3 mjeseca od usvajanja ovog Zakona izraditi i objaviti popis subjekata obveznika poštivanja odredbe iz stavka 1. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: U cijelosti podržavamo intenciju zakonodavca da nakladnici, privatne tvrtke, moraju AEM-u dokazati svaku prihodovanu kunu i svaku utrošenu kunu (npr., dostava bilance uz pravdanje sredstava, te ovim zakonom predloženo objavljivanje izvora financiranja, dostupno gledateljima uvijek). Jednako tako smatramo obaveznim da potrošači sredstava poreznih obveznika (subjekti na koje se odnosi obaveza iz stavka 1. ovog članka) moraju dokazati iznos potrošenih sredstava za promidžbu i informiranje. Dosadašnja odredba bila je manjkava i omogućavala nepoštivanje odredbi bez posljedica. Subjekti na koje se odnosi obaveza dosad su ukupno utrošena sredstva izjavljivala svojevoljno istinito ili ne. Nakladnici svoje troškove potkrepljuju ovjerenom bilancom te stoga tražimo istu mjeru za obveznike - ovjereni izvod bilance – konto TROŠAK PROMIDŽBE i INFORMIRANJA. Broj konta nije moguće precizirati brojem jer se odredba odnosi i na subjekte koji posluju proračunski (dakle jedan kontni plan) i na korisnike tvrtke koji sami utvrđuju svoj kontni plan. Termin dostave izvještaja pomaknut je na 30. lipnja jer je to rok do kada obveznici moraju usvojiti financijska izvješća te ne bi bili u mogućnosti dostaviti traženo do 31. ožujka. U stavku 2. dodaje se obaveza dostave ovjerenog izvoda bilance kao temelj za utvrđivanje osnovice za izračun 15%. Vijeće za elektroničke medije u obrascu za izvještaj, na tragu dosadašnje prakse, treba tražiti naziv nakladnika kod kojeg su utrošena sredstva i iznos sredstava. Dodaje se stavak 3. u cilju izbjegavanja tumačenja i dosadašnjih nejasnoće na koga se obaveza odnosi. Dosadašnje nepostojanje kaznenih odredbi za nepoštivanje ove odredbe imalo je za posljedicu nepoštivanje odredbe. U nastavku ovog dopisa, u kaznenim odredbama, predlažemo dopunu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 314 | Sandra Ratković | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Opći komentar U cilju poštivanja i kontrole odredbe o programskoj osnovi, predlažemo da se ugradi odredba koja bi obvezala AEM da ugovori nabavu kompjuterskog programa koji bi postao obavezan kod nakladnika i koji bi nakladniku i AEM-u omogućavao pravovremenu i kontinuiranu kontrolu ne narušavanja programske osnove nakladnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 315 | Sandra Ratković | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. OBRAZLOŽENJE: Razumljivo je dodavanje odredbe da se nakladnicima koji dobiju koncesiju za emitiranje programa stavlja rok od dvije godine u kojima ne smiju promijeniti programsku osnovu temeljem koje su i dobili koncesiju. Međutim, nakladnike koji se nakon isteka koncesijskog razdoblja jave na natječaj i ponovno dobiju koncesiju za isto područje emitiranja ne bi trebalo vremenski ograničavati mijenjanjem programske osnove. Svi se oni javljaju na natječaj s već postojećom, uhodanom programskom osnovom koju nakon obnavljanja koncesije neće mijenjati osim ukoliko to tržište ne zahtijeva. Komercijalna smo TV postaja koja ovisi o tržištu i ukoliko tržište u te dvije godine želi drugu vrstu programa moramo se tome prilagoditi. Zato predlažemo da se rok od 24 mjeseca odnosi samo na prvo dobivanje koncesije nakladnika za određeno područje pokrivanja signala. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 316 | Sandra Ratković | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Prijedlog novog teksta Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. OBRAZLOŽENJE: U predmetnom članku se ne definira na koji način Vijeće za el. medije potiče pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom. Ukoliko se misli putem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija onda to u ovaj stavak treba i dodati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 317 | Sandra Ratković | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog novog teksta U ovom članku o pojmovima potrebno je u stavku 15. nakon postojećeg teksta dodati tekst: „Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija.“ OBRAZLOŽENJE: Baratanje terminom regionalna TV postaja je nepotrebna. Svi sadašnji regionalni nakladnici bi trebali biti zvani lokalnim. Pojam koji se pojavljuje u zakonu, REGIONALNI, nije definiran jer u Hrvatskoj ne postoje regije. Predloženim definiranjem pojma LOKALNI ujedno bi se od pojedinih obaveza oslobodile TV i radio postaje koje nisu nacionalne razine. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 318 | Nenad Bračun | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Postojeći tekst stavka 63. se briše i dodaje se novi koji glasi: “Za nepoštivanje odredbe čl.39., nedostavljanje izvještaja, iskazivanje neistinitih podataka ili djelomičnog izvršenja zakonom propisane obaveze, kaznit će se pravna osoba obveznik čl.39. na način da će 15% + 5% sredstava osnovice KONTA TROŠKOVI PROMIDŽBE I INFORMIRANJA uplatiti na račun Državnog proračuna. Navedena sredstva uvećat će Fond i činiti osnovu za raspodjelu na slijedećem natječaju.“ Ranije navedenim prijedlogom da se iz državnog proračuna uplaćuju sredstva Fondu u visini naplaćenih kazni ostvaruje se osnovni cilj - uvećanje sredstava Fonda zbog povećanja broja korisnika Fonda. OBRAZLOŽENJE: dosadašnje nepoštivanje odredbe čl.39. bilo je motivirano nepostojanjem kaznenih odredbi. Uvođenjem 15 %+ 5% obaveze za nepoštivanje, motivira se sve obveznike da poštuju odredbu. U slučaju nepoštivanja, u skladu sa odredbom čl.70. Stavak 2. ovog nacrta utvrđuje se jedan od izvora financijskih sredstava Fonda. Povećava se kontinuirano broj korisnika Fonda, a izvori financiranja ostaju isti, odnosno u ovom se zakonu nigdje ni ne navode. Ovime se ova nelogičnost ispravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 319 | Nenad Bračun | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 61. | Opći komentar Predlaže se brisanje stavka 2. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: Kod dioničkog društva - nema zakonske osnove da uprava Društva može utjecati na trgovanje vlasničkim udjelima. Uprava nema zakonski instrument kojim bi mogla dobiti isprave o stjecanju dionica niti od prodavatelja niti od stjecatelja biti od SKDD-a osim na niovu zamolbe. Kod društva s ograničenom odgovornošću - Uprava sudjeluje u tom procesu, ali je dostava isprave upitna. Uprava mora dobiti odobrenje od stjecatelja jer u ugovoru može biti navedeno da se radi o tajni te može kazneno odgovarati ukoliko ga objavi javno bez odobrenja, koje ne mora dobiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 320 | Nenad Bračun | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 7. ovog članka na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA , već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. Zbog svega navedenoga predlažemo da se nakladnici lokalne i regionalne razine izuzmu obveze propisane čl. 51. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 321 | Nenad Bračun | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna (troška) umanjenog za troškove ostvarene proizvodnjom informativnog programa, vijesti, tekućih događaja i sportskih događaja te troškove proizvodnje programskih sadržaja sufinanciranih sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, lokane i županijske uprave. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA, već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 322 | Nenad Bračun | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Ukazujemo na neustavnost ove odredbe. Ukoliko je istim subjektima dozvoljeno i oglašavanje i plaćeni tekstovi u tiskovinama i vanjskom oglašavanju i izvan vremena izborne promidžbe ne vidimo razlog da se TV i radio postajama isto zabrani. POSEBNO JE NEPRIHVATLJIVO DA SE I DALJE PREDLAŽE ZABRANA ZA RADIO I TV POSTAJE, A UZ TISKOVINE I VANJSKO OGLAŠAVANJE NE IZUZIMAJU SE NI PORTALI (UGRAĐENI SU U KORISNIKE FONDA I U KORISNIKE FAMOZNIH 15%)! MI SE NE ZALAŽEMO ZA ZABRANU DRUGIMA, VEĆ ZA DOZVOLU NAMA. NAJAVLJUJEMO POKRETANJE PITANJA USTAVNOSTI OVE ODREDBE. OBRAZLOŽENJE: Zahtjev temeljimo na činjenici da se strankama, koalicijama i nezavisnim kandidatima za svaki osvojeni mandat u općinskom i gradskom vijeću, županijskoj skupštini i u Saboru isplaćuje naknada. Definirana je kao naknada za financiranje političkih aktivnosti stranaka. Ukupan dodijeljeni godišnji iznos iznosi cca. 250 milijuna kuna. Interes stranaka postoji, posebno oporbenih, interes javnosti postoji. Interes i spremnost medija da obogate svoj program postoji. Samo 15% navedenog iznosa predstavlja sredstva u visini još jednog FONDA godišnje. ZAŠTO NAM TO NIJE DOZVOLJENO??? Molimo odgovor i argumente. Kao alternativno rješenje predlažemo da se u Čl.42. U nastavku postojećeg teksta doda tekst: „Odredba prethodnog stavka iz ovog članka ne odnosi se na lokalne i regionalne elektroničke medije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 323 | Nenad Bračun | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | Predlažemo promjenu teksta sa ciljem izbjegavanja dosadašnjeg nepoštivanja odredbe. Novi tekst: (1) Tijela državne uprave, javne ustanove i zavodi kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, dužne su najmanje 15% godišnjeg iznosa knjiženog u bilanci kao TROŠAK PROMIDŽBE I INFORMIRANJA utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija (2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. lipnja svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju, uz dostavu ovjerenog izvoda bilance s vidljivim kontom ukupnog troška USLUGA PROMIDŽBE I INFORMIRANJA (3) Vijeće za elektroničke medije će u roku od 3 mjeseca od usvajanja ovog Zakona izraditi i objaviti popis subjekata obveznika poštivanja odredbe iz stavka 1. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: U cijelosti podržavamo intenciju zakonodavca da nakladnici, privatne tvrtke, moraju AEM-u dokazati svaku prihodovanu kunu i svaku utrošenu kunu (npr., dostava bilance uz pravdanje sredstava, te ovim zakonom predloženo objavljivanje izvora financiranja, dostupno gledateljima uvijek). Jednako tako smatramo obaveznim da potrošači sredstava poreznih obveznika (subjekti na koje se odnosi obaveza iz stavka 1. ovog članka) moraju dokazati iznos potrošenih sredstava za promidžbu i informiranje. Dosadašnja odredba bila je manjkava i omogućavala nepoštivanje odredbi bez posljedica. Subjekti na koje se odnosi obaveza dosad su ukupno utrošena sredstva izjavljivala svojevoljno istinito ili ne. Nakladnici svoje troškove potkrepljuju ovjerenom bilancom te stoga tražimo istu mjeru za obveznike - ovjereni izvod bilance – konto TROŠAK PROMIDŽBE i INFORMIRANJA. Broj konta nije moguće precizirati brojem jer se odredba odnosi i na subjekte koji posluju proračunski (dakle jedan kontni plan) i na korisnike tvrtke koji sami utvrđuju svoj kontni plan. Termin dostave izvještaja pomaknut je na 30. lipnja jer je to rok do kada obveznici moraju usvojiti financijska izvješća te ne bi bili u mogućnosti dostaviti traženo do 31. ožujka. U stavku 2. dodaje se obaveza dostave ovjerenog izvoda bilance kao temelj za utvrđivanje osnovice za izračun 15%. Vijeće za elektroničke medije u obrascu za izvještaj, na tragu dosadašnje prakse, treba tražiti naziv nakladnika kod kojeg su utrošena sredstva i iznos sredstava. Dodaje se stavak 3. u cilju izbjegavanja tumačenja i dosadašnjih nejasnoće na koga se obaveza odnosi. Dosadašnje nepostojanje kaznenih odredbi za nepoštivanje ove odredbe imalo je za posljedicu nepoštivanje odredbe. U nastavku ovog dopisa, u kaznenim odredbama, predlažemo dopunu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 324 | Nenad Bračun | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Opći komentar U cilju poštivanja i kontrole odredbe o programskoj osnovi, predlažemo da se ugradi odredba koja bi obvezala AEM da ugovori nabavu kompjuterskog programa koji bi postao obavezan kod nakladnika i koji bi nakladniku i AEM-u omogućavao pravovremenu i kontinuiranu kontrolu ne narušavanja programske osnove nakladnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 325 | Nenad Bračun | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. OBRAZLOŽENJE: Razumljivo je dodavanje odredbe da se nakladnicima koji dobiju koncesiju za emitiranje programa stavlja rok od dvije godine u kojima ne smiju promijeniti programsku osnovu temeljem koje su i dobili koncesiju. Međutim, nakladnike koji se nakon isteka koncesijskog razdoblja jave na natječaj i ponovno dobiju koncesiju za isto područje emitiranja ne bi trebalo vremenski ograničavati mijenjanjem programske osnove. Svi se oni javljaju na natječaj s već postojećom, uhodanom programskom osnovom koju nakon obnavljanja koncesije neće mijenjati osim ukoliko to tržište ne zahtijeva. Komercijalna smo TV postaja koja ovisi o tržištu i ukoliko tržište u te dvije godine želi drugu vrstu programa moramo se tome prilagoditi. Zato predlažemo da se rok od 24 mjeseca odnosi samo na prvo dobivanje koncesije nakladnika za određeno područje pokrivanja signala. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 326 | Nenad Bračun | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Prijedlog novog teksta Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. OBRAZLOŽENJE: U predmetnom članku se ne definira na koji način Vijeće za el. medije potiče pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom. Ukoliko se misli putem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija onda to u ovaj stavak treba i dodati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 327 | Nenad Bračun | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog novog teksta U ovom članku o pojmovima potrebno je u stavku 15. nakon postojećeg teksta dodati tekst: „Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija.“ OBRAZLOŽENJE: Baratanje terminom regionalna TV postaja je nepotrebna. Svi sadašnji regionalni nakladnici bi trebali biti zvani lokalnim. Pojam koji se pojavljuje u zakonu, REGIONALNI, nije definiran jer u Hrvatskoj ne postoje regije. Predloženim definiranjem pojma LOKALNI ujedno bi se od pojedinih obaveza oslobodile TV i radio postaje koje nisu nacionalne razine. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 328 | Z1 TELEVIZIJA | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Postojeći tekst stavka 63. se briše i dodaje se novi koji glasi: “Za nepoštivanje odredbe čl.39., nedostavljanje izvještaja, iskazivanje neistinitih podataka ili djelomičnog izvršenja zakonom propisane obaveze, kaznit će se pravna osoba obveznik čl.39. na način da će 15% + 5% sredstava osnovice KONTA TROŠKOVI PROMIDŽBE I INFORMIRANJA uplatiti na račun Državnog proračuna. Navedena sredstva uvećat će Fond i činiti osnovu za raspodjelu na slijedećem natječaju.“ Ranije navedenim prijedlogom da se iz državnog proračuna uplaćuju sredstva Fondu u visini naplaćenih kazni ostvaruje se osnovni cilj - uvećanje sredstava Fonda zbog povećanja broja korisnika Fonda. OBRAZLOŽENJE: dosadašnje nepoštivanje odredbe čl.39. bilo je motivirano nepostojanjem kaznenih odredbi. Uvođenjem 15 %+ 5% obaveze za nepoštivanje, motivira se sve obveznike da poštuju odredbu. U slučaju nepoštivanja, u skladu sa odredbom čl.70. Stavak 2. ovog nacrta utvrđuje se jedan od izvora financijskih sredstava Fonda. Povećava se kontinuirano broj korisnika Fonda, a izvori financiranja ostaju isti, odnosno u ovom se zakonu nigdje ni ne navode. Ovime se ova nelogičnost ispravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 329 | Z1 TELEVIZIJA | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 61. | Opći komentar Predlaže se brisanje stavka 2. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: Kod dioničkog društva - nema zakonske osnove da uprava Društva može utjecati na trgovanje vlasničkim udjelima. Uprava nema zakonski instrument kojim bi mogla dobiti isprave o stjecanju dionica niti od prodavatelja niti od stjecatelja biti od SKDD-a osim na niovu zamolbe. Kod društva s ograničenom odgovornošću - Uprava sudjeluje u tom procesu, ali je dostava isprave upitna. Uprava mora dobiti odobrenje od stjecatelja jer u ugovoru može biti navedeno da se radi o tajni te može kazneno odgovarati ukoliko ga objavi javno bez odobrenja, koje ne mora dobiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 330 | Z1 TELEVIZIJA | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 7. ovog članka na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA , već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. Zbog svega navedenoga predlažemo da se nakladnici lokalne i regionalne razine izuzmu obveze propisane čl. 51. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 331 | Z1 TELEVIZIJA | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna (troška) umanjenog za troškove ostvarene proizvodnjom informativnog programa, vijesti, tekućih događaja i sportskih događaja te troškove proizvodnje programskih sadržaja sufinanciranih sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, lokane i županijske uprave. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA, već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 332 | Z1 TELEVIZIJA | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Kao alternativno rješenje predlažemo da se u Čl.42. U nastavku postojećeg teksta doda tekst: „Odredba prethodnog stavka iz ovog članka ne odnosi se na lokalne i regionalne elektroničke medije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 333 | Z1 TELEVIZIJA | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Ukazujemo na neustavnost ove odredbe. Ukoliko je istim subjektima dozvoljeno i oglašavanje i plaćeni tekstovi u tiskovinama i vanjskom oglašavanju i izvan vremena izborne promidžbe ne vidimo razlog da se TV i radio postajama isto zabrani. POSEBNO JE NEPRIHVATLJIVO DA SE I DALJE PREDLAŽE ZABRANA ZA RADIO I TV POSTAJE, A UZ TISKOVINE I VANJSKO OGLAŠAVANJE NE IZUZIMAJU SE NI PORTALI (UGRAĐENI SU U KORISNIKE FONDA I U KORISNIKE FAMOZNIH 15%)! MI SE NE ZALAŽEMO ZA ZABRANU DRUGIMA, VEĆ ZA DOZVOLU NAMA. NAJAVLJUJEMO POKRETANJE PITANJA USTAVNOSTI OVE ODREDBE. OBRAZLOŽENJE: Zahtjev temeljimo na činjenici da se strankama, koalicijama i nezavisnim kandidatima za svaki osvojeni mandat u općinskom i gradskom vijeću, županijskoj skupštini i u Saboru isplaćuje naknada. Definirana je kao naknada za financiranje političkih aktivnosti stranaka. Ukupan dodijeljeni godišnji iznos iznosi cca. 250 milijuna kuna. Interes stranaka postoji, posebno oporbenih, interes javnosti postoji. Interes i spremnost medija da obogate svoj program postoji. Samo 15% navedenog iznosa predstavlja sredstva u visini još jednog FONDA godišnje. ZAŠTO NAM TO NIJE DOZVOLJENO??? Molimo odgovor i argumente. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 334 | Z1 TELEVIZIJA | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | Predlažemo promjenu teksta sa ciljem izbjegavanja dosadašnjeg nepoštivanja odredbe. Novi tekst: (1) Tijela državne uprave, javne ustanove i zavodi kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, dužne su najmanje 15% godišnjeg iznosa knjiženog u bilanci kao TROŠAK PROMIDŽBE I INFORMIRANJA utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija (2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. lipnja svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju, uz dostavu ovjerenog izvoda bilance s vidljivim kontom ukupnog troška USLUGA PROMIDŽBE I INFORMIRANJA (3) Vijeće za elektroničke medije će u roku od 3 mjeseca od usvajanja ovog Zakona izraditi i objaviti popis subjekata obveznika poštivanja odredbe iz stavka 1. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: U cijelosti podržavamo intenciju zakonodavca da nakladnici, privatne tvrtke, moraju AEM-u dokazati svaku prihodovanu kunu i svaku utrošenu kunu (npr., dostava bilance uz pravdanje sredstava, te ovim zakonom predloženo objavljivanje izvora financiranja, dostupno gledateljima uvijek). Jednako tako smatramo obaveznim da potrošači sredstava poreznih obveznika (subjekti na koje se odnosi obaveza iz stavka 1. ovog članka) moraju dokazati iznos potrošenih sredstava za promidžbu i informiranje. Dosadašnja odredba bila je manjkava i omogućavala nepoštivanje odredbi bez posljedica. Subjekti na koje se odnosi obaveza dosad su ukupno utrošena sredstva izjavljivala svojevoljno istinito ili ne. Nakladnici svoje troškove potkrepljuju ovjerenom bilancom te stoga tražimo istu mjeru za obveznike - ovjereni izvod bilance – konto TROŠAK PROMIDŽBE i INFORMIRANJA. Broj konta nije moguće precizirati brojem jer se odredba odnosi i na subjekte koji posluju proračunski (dakle jedan kontni plan) i na korisnike tvrtke koji sami utvrđuju svoj kontni plan. Termin dostave izvještaja pomaknut je na 30. lipnja jer je to rok do kada obveznici moraju usvojiti financijska izvješća te ne bi bili u mogućnosti dostaviti traženo do 31. ožujka. U stavku 2. dodaje se obaveza dostave ovjerenog izvoda bilance kao temelj za utvrđivanje osnovice za izračun 15%. Vijeće za elektroničke medije u obrascu za izvještaj, na tragu dosadašnje prakse, treba tražiti naziv nakladnika kod kojeg su utrošena sredstva i iznos sredstava. Dodaje se stavak 3. u cilju izbjegavanja tumačenja i dosadašnjih nejasnoće na koga se obaveza odnosi. Dosadašnje nepostojanje kaznenih odredbi za nepoštivanje ove odredbe imalo je za posljedicu nepoštivanje odredbe. U nastavku ovog dopisa, u kaznenim odredbama, predlažemo dopunu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 335 | Z1 TELEVIZIJA | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | U cilju poštivanja i kontrole odredbe o programskoj osnovi, predlažemo da se ugradi odredba koja bi obvezala AEM da ugovori nabavu kompjuterskog programa koji bi postao obavezan kod nakladnika i koji bi nakladniku i AEM-u omogućavao pravovremenu i kontinuiranu kontrolu ne narušavanja programske osnove nakladnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 336 | Z1 TELEVIZIJA | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. OBRAZLOŽENJE: Razumljivo je dodavanje odredbe da se nakladnicima koji dobiju koncesiju za emitiranje programa stavlja rok od dvije godine u kojima ne smiju promijeniti programsku osnovu temeljem koje su i dobili koncesiju. Međutim, nakladnike koji se nakon isteka koncesijskog razdoblja jave na natječaj i ponovno dobiju koncesiju za isto područje emitiranja ne bi trebalo vremenski ograničavati mijenjanjem programske osnove. Svi se oni javljaju na natječaj s već postojećom, uhodanom programskom osnovom koju nakon obnavljanja koncesije neće mijenjati osim ukoliko to tržište ne zahtijeva. Komercijalna smo TV postaja koja ovisi o tržištu i ukoliko tržište u te dvije godine želi drugu vrstu programa moramo se tome prilagoditi. Zato predlažemo da se rok od 24 mjeseca odnosi samo na prvo dobivanje koncesije nakladnika za određeno područje pokrivanja signala. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 337 | Z1 TELEVIZIJA | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. OBRAZLOŽENJE: U predmetnom članku se ne definira na koji način Vijeće za el. medije potiče pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom. Ukoliko se misli putem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija onda to u ovaj stavak treba i dodati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 338 | Z1 TELEVIZIJA | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U ovom članku o pojmovima potrebno je u stavku 15. nakon postojećeg teksta dodati tekst: „Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija.“ OBRAZLOŽENJE: Baratanje terminom regionalna TV postaja je nepotrebno. Svi sadašnji regionalni nakladnici trebali bi se nazvati lokalnima. Pojam REGIONALNI nije definiran, jer u Hrvatskoj ne postoje regije. Predloženim definiranjem pojma LOKALNI ujedno bi se od pojedinih obaveza oslobodile TV i radio postaje koje nisu nacionalne razine. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 339 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog novog teksta U ovom članku o pojmovima potrebno je u stavku 15. nakon postojećeg teksta dodati tekst: „Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija.“ OBRAZLOŽENJE: Baratanje terminom regionalna TV postaja je nepotrebna. Svi sadašnji regionalni nakladnici bi trebali biti zvani lokalnim. Pojam koji se pojavljuje u zakonu, REGIONALNI, nije definiran jer u Hrvatskoj ne postoje regije. Predloženim definiranjem pojma LOKALNI ujedno bi se od pojedinih obaveza oslobodile TV i radio postaje koje nisu nacionalne razine. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 340 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | čl. 97. Postojeći tekst stavka 63. se briše i dodaje se novi koji glasi: “Za nepoštivanje odredbe čl.39., nedostavljanje izvještaja, iskazivanje neistinitih podataka ili djelomičnog izvršenja zakonom propisane obaveze, kaznit će se pravna osoba obveznik čl.39. na način da će 15% + 5% sredstava osnovice KONTA TROŠKOVI PROMIDŽBE I INFORMIRANJA uplatiti na račun Državnog proračuna. Navedena sredstva uvećat će Fond i činiti osnovu za raspodjelu na slijedećem natječaju.“ Ranije navedenim prijedlogom da se iz državnog proračuna uplaćuju sredstva Fondu u visini naplaćenih kazni ostvaruje se osnovni cilj - uvećanje sredstava Fonda zbog povećanja broja korisnika Fonda. OBRAZLOŽENJE: dosadašnje nepoštivanje odredbe čl.39. bilo je motivirano nepostojanjem kaznenih odredbi. Uvođenjem 15 %+ 5% obaveze za nepoštivanje, motivira se sve obveznike da poštuju odredbu. U slučaju nepoštivanja, u skladu sa odredbom čl.70. Stavak 2. ovog nacrta utvrđuje se jedan od izvora financijskih sredstava Fonda. Povećava se kontinuirano broj korisnika Fonda, a izvori financiranja ostaju isti, odnosno u ovom se zakonu nigdje ni ne navode. Ovime se ova nelogičnost ispravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 341 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 61. | čl. 61. Opći komentar Predlaže se brisanje stavka 2. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: Kod dioničkog društva - nema zakonske osnove da uprava Društva može utjecati na trgovanje vlasničkim udjelima. Uprava nema zakonski instrument kojim bi mogla dobiti isprave o stjecanju dionica niti od prodavatelja niti od stjecatelja biti od SKDD-a osim na niovu zamolbe. Kod društva s ograničenom odgovornošću - Uprava sudjeluje u tom procesu, ali je dostava isprave upitna. Uprava mora dobiti odobrenje od stjecatelja jer u ugovoru može biti navedeno da se radi o tajni te može kazneno odgovarati ukoliko ga objavi javno bez odobrenja, koje ne mora dobiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 342 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | čl. 51. Predlažemo izmjenu stavka 7. ovog članka na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA , već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. Zbog svega navedenoga predlažemo da se nakladnici lokalne i regionalne razine izuzmu obveze propisane čl. 51. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 343 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | čl.51. Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna (troška) umanjenog za troškove ostvarene proizvodnjom informativnog programa, vijesti, tekućih događaja i sportskih događaja te troškove proizvodnje programskih sadržaja sufinanciranih sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, lokane i županijske uprave. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA, već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 344 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | čl.42. Ukazujemo na neustavnost ove odredbe. Ukoliko je istim subjektima dozvoljeno i oglašavanje i plaćeni tekstovi u tiskovinama i vanjskom oglašavanju i izvan vremena izborne promidžbe ne vidimo razlog da se TV i radio postajama isto zabrani. POSEBNO JE NEPRIHVATLJIVO DA SE I DALJE PREDLAŽE ZABRANA ZA RADIO I TV POSTAJE, A UZ TISKOVINE I VANJSKO OGLAŠAVANJE NE IZUZIMAJU SE NI PORTALI (UGRAĐENI SU U KORISNIKE FONDA I U KORISNIKE FAMOZNIH 15%)! MI SE NE ZALAŽEMO ZA ZABRANU DRUGIMA, VEĆ ZA DOZVOLU NAMA. NAJAVLJUJEMO POKRETANJE PITANJA USTAVNOSTI OVE ODREDBE. OBRAZLOŽENJE: Zahtjev temeljimo na činjenici da se strankama, koalicijama i nezavisnim kandidatima za svaki osvojeni mandat u općinskom i gradskom vijeću, županijskoj skupštini i u Saboru isplaćuje naknada. Definirana je kao naknada za financiranje političkih aktivnosti stranaka. Ukupan dodijeljeni godišnji iznos iznosi cca. 250 milijuna kuna. Interes stranaka postoji, posebno oporbenih, interes javnosti postoji. Interes i spremnost medija da obogate svoj program postoji. Samo 15% navedenog iznosa predstavlja sredstva u visini još jednog FONDA godišnje. ZAŠTO NAM TO NIJE DOZVOLJENO??? Molimo odgovor i argumente. Kao alternativno rješenje predlažemo da se u Čl.42. U nastavku postojećeg teksta doda tekst: „Odredba prethodnog stavka iz ovog članka ne odnosi se na lokalne i regionalne elektroničke medije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 345 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | čl.39. Predlažemo promjenu teksta sa ciljem izbjegavanja dosadašnjeg nepoštivanja odredbe. Novi tekst: (1) Tijela državne uprave, javne ustanove i zavodi kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, dužne su najmanje 15% godišnjeg iznosa knjiženog u bilanci kao TROŠAK PROMIDŽBE I INFORMIRANJA utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija (2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. lipnja svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju, uz dostavu ovjerenog izvoda bilance s vidljivim kontom ukupnog troška USLUGA PROMIDŽBE I INFORMIRANJA (3) Vijeće za elektroničke medije će u roku od 3 mjeseca od usvajanja ovog Zakona izraditi i objaviti popis subjekata obveznika poštivanja odredbe iz stavka 1. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: U cijelosti podržavamo intenciju zakonodavca da nakladnici, privatne tvrtke, moraju AEM-u dokazati svaku prihodovanu kunu i svaku utrošenu kunu (npr., dostava bilance uz pravdanje sredstava, te ovim zakonom predloženo objavljivanje izvora financiranja, dostupno gledateljima uvijek). Jednako tako smatramo obaveznim da potrošači sredstava poreznih obveznika (subjekti na koje se odnosi obaveza iz stavka 1. ovog članka) moraju dokazati iznos potrošenih sredstava za promidžbu i informiranje. Dosadašnja odredba bila je manjkava i omogućavala nepoštivanje odredbi bez posljedica. Subjekti na koje se odnosi obaveza dosad su ukupno utrošena sredstva izjavljivala svojevoljno istinito ili ne. Nakladnici svoje troškove potkrepljuju ovjerenom bilancom te stoga tražimo istu mjeru za obveznike - ovjereni izvod bilance – konto TROŠAK PROMIDŽBE i INFORMIRANJA. Broj konta nije moguće precizirati brojem jer se odredba odnosi i na subjekte koji posluju proračunski (dakle jedan kontni plan) i na korisnike tvrtke koji sami utvrđuju svoj kontni plan. Termin dostave izvještaja pomaknut je na 30. lipnja jer je to rok do kada obveznici moraju usvojiti financijska izvješća te ne bi bili u mogućnosti dostaviti traženo do 31. ožujka. U stavku 2. dodaje se obaveza dostave ovjerenog izvoda bilance kao temelj za utvrđivanje osnovice za izračun 15%. Vijeće za elektroničke medije u obrascu za izvještaj, na tragu dosadašnje prakse, treba tražiti naziv nakladnika kod kojeg su utrošena sredstva i iznos sredstava. Dodaje se stavak 3. u cilju izbjegavanja tumačenja i dosadašnjih nejasnoće na koga se obaveza odnosi. Dosadašnje nepostojanje kaznenih odredbi za nepoštivanje ove odredbe imalo je za posljedicu nepoštivanje odredbe. U nastavku ovog dopisa, u kaznenim odredbama, predlažemo dopunu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 346 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | čl. 31. Opći komentar U cilju poštivanja i kontrole odredbe o programskoj osnovi, predlažemo da se ugradi odredba koja bi obvezala AEM da ugovori nabavu kompjuterskog programa koji bi postao obavezan kod nakladnika i koji bi nakladniku i AEM-u omogućavao pravovremenu i kontinuiranu kontrolu ne narušavanja programske osnove nakladnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 347 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | čl. 31. Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. OBRAZLOŽENJE: Razumljivo je dodavanje odredbe da se nakladnicima koji dobiju koncesiju za emitiranje programa stavlja rok od dvije godine u kojima ne smiju promijeniti programsku osnovu temeljem koje su i dobili koncesiju. Međutim, nakladnike koji se nakon isteka koncesijskog razdoblja jave na natječaj i ponovno dobiju koncesiju za isto područje emitiranja ne bi trebalo vremenski ograničavati mijenjanjem programske osnove. Svi se oni javljaju na natječaj s već postojećom, uhodanom programskom osnovom koju nakon obnavljanja koncesije neće mijenjati osim ukoliko to tržište ne zahtijeva. Komercijalna smo TV postaja koja ovisi o tržištu i ukoliko tržište u te dvije godine želi drugu vrstu programa moramo se tome prilagoditi. Zato predlažemo da se rok od 24 mjeseca odnosi samo na prvo dobivanje koncesije nakladnika za određeno područje pokrivanja signala. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 348 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | čl. 19. Prijedlog novog teksta Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. OBRAZLOŽENJE: U predmetnom članku se ne definira na koji način Vijeće za el. medije potiče pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom. Ukoliko se misli putem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija onda to u ovaj stavak treba i dodati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 349 | Televizija Jadran d.o.o. | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Postojeći tekst stavka 63. se briše i dodaje se novi koji glasi: “Za nepoštivanje odredbe čl.39., nedostavljanje izvještaja, iskazivanje neistinitih podataka ili djelomičnog izvršenja zakonom propisane obaveze, kaznit će se pravna osoba obveznik čl.39. na način da će 15% + 5% sredstava osnovice KONTA TROŠKOVI PROMIDŽBE I INFORMIRANJA uplatiti na račun Državnog proračuna. Navedena sredstva uvećat će Fond i činiti osnovu za raspodjelu na slijedećem natječaju.“ Ranije navedenim prijedlogom da se iz državnog proračuna uplaćuju sredstva Fondu u visini naplaćenih kazni ostvaruje se osnovni cilj - uvećanje sredstava Fonda zbog povećanja broja korisnika Fonda. OBRAZLOŽENJE: dosadašnje nepoštivanje odredbe čl.39. bilo je motivirano nepostojanjem kaznenih odredbi. Uvođenjem 15 %+ 5% obaveze za nepoštivanje, motivira se sve obveznike da poštuju odredbu. U slučaju nepoštivanja, u skladu sa odredbom čl.70. Stavak 2. ovog nacrta utvrđuje se jedan od izvora financijskih sredstava Fonda. Povećava se kontinuirano broj korisnika Fonda, a izvori financiranja ostaju isti, odnosno u ovom se zakonu nigdje ni ne navode. Ovime se ova nelogičnost ispravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 350 | Televizija Jadran d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 61. | Predlaže se brisanje stavka 2. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: Kod dioničkog društva - nema zakonske osnove da uprava Društva može utjecati na trgovanje vlasničkim udjelima. Uprava nema zakonski instrument kojim bi mogla dobiti isprave o stjecanju dionica niti od prodavatelja niti od stjecatelja biti od SKDD-a osim na niovu zamolbe. Kod društva s ograničenom odgovornošću - Uprava sudjeluje u tom procesu, ali je dostava isprave upitna. Uprava mora dobiti odobrenje od stjecatelja jer u ugovoru može biti navedeno da se radi o tajni te može kazneno odgovarati ukoliko ga objavi javno bez odobrenja, koje ne mora dobiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 351 | Televizija Jadran d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 7. ovog članka na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA , već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. Zbog svega navedenoga predlažemo da se nakladnici lokalne i regionalne razine izuzmu obveze propisane čl. 51. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 352 | Televizija Jadran d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna (troška) umanjenog za troškove ostvarene proizvodnjom informativnog programa, vijesti, tekućih događaja i sportskih događaja te troškove proizvodnje programskih sadržaja sufinanciranih sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, lokane i županijske uprave. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA, već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 353 | Televizija Jadran d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Ukazujemo na neustavnost ove odredbe. Ukoliko je istim subjektima dozvoljeno i oglašavanje i plaćeni tekstovi u tiskovinama i vanjskom oglašavanju i izvan vremena izborne promidžbe ne vidimo razlog da se TV i radio postajama isto zabrani. POSEBNO JE NEPRIHVATLJIVO DA SE I DALJE PREDLAŽE ZABRANA ZA RADIO I TV POSTAJE, A UZ TISKOVINE I VANJSKO OGLAŠAVANJE NE IZUZIMAJU SE NI PORTALI (UGRAĐENI SU U KORISNIKE FONDA I U KORISNIKE FAMOZNIH 15%)! MI SE NE ZALAŽEMO ZA ZABRANU DRUGIMA, VEĆ ZA DOZVOLU NAMA. NAJAVLJUJEMO POKRETANJE PITANJA USTAVNOSTI OVE ODREDBE. OBRAZLOŽENJE: Zahtjev temeljimo na činjenici da se strankama, koalicijama i nezavisnim kandidatima za svaki osvojeni mandat u općinskom i gradskom vijeću, županijskoj skupštini i u Saboru isplaćuje naknada. Definirana je kao naknada za financiranje političkih aktivnosti stranaka. Ukupan dodijeljeni godišnji iznos iznosi cca. 250 milijuna kuna. Interes stranaka postoji, posebno oporbenih, interes javnosti postoji. Interes i spremnost medija da obogate svoj program postoji. Samo 15% navedenog iznosa predstavlja sredstva u visini još jednog FONDA godišnje. ZAŠTO NAM TO NIJE DOZVOLJENO??? Molimo odgovor i argumente. Kao alternativno rješenje predlažemo da se u Čl.42. U nastavku postojećeg teksta doda tekst: „Odredba prethodnog stavka iz ovog članka ne odnosi se na lokalne i regionalne elektroničke medije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 354 | Televizija Jadran d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | Predlažemo promjenu teksta sa ciljem izbjegavanja dosadašnjeg nepoštivanja odredbe. Novi tekst: (1) Tijela državne uprave, javne ustanove i zavodi kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, dužne su najmanje 15% godišnjeg iznosa knjiženog u bilanci kao TROŠAK PROMIDŽBE I INFORMIRANJA utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija (2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. lipnja svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju, uz dostavu ovjerenog izvoda bilance s vidljivim kontom ukupnog troška USLUGA PROMIDŽBE I INFORMIRANJA (3) Vijeće za elektroničke medije će u roku od 3 mjeseca od usvajanja ovog Zakona izraditi i objaviti popis subjekata obveznika poštivanja odredbe iz stavka 1. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: U cijelosti podržavamo intenciju zakonodavca da nakladnici, privatne tvrtke, moraju AEM-u dokazati svaku prihodovanu kunu i svaku utrošenu kunu (npr., dostava bilance uz pravdanje sredstava, te ovim zakonom predloženo objavljivanje izvora financiranja, dostupno gledateljima uvijek). Jednako tako smatramo obaveznim da potrošači sredstava poreznih obveznika (subjekti na koje se odnosi obaveza iz stavka 1. ovog članka) moraju dokazati iznos potrošenih sredstava za promidžbu i informiranje. Dosadašnja odredba bila je manjkava i omogućavala nepoštivanje odredbi bez posljedica. Subjekti na koje se odnosi obaveza dosad su ukupno utrošena sredstva izjavljivala svojevoljno istinito ili ne. Nakladnici svoje troškove potkrepljuju ovjerenom bilancom te stoga tražimo istu mjeru za obveznike - ovjereni izvod bilance – konto TROŠAK PROMIDŽBE i INFORMIRANJA. Broj konta nije moguće precizirati brojem jer se odredba odnosi i na subjekte koji posluju proračunski (dakle jedan kontni plan) i na korisnike tvrtke koji sami utvrđuju svoj kontni plan. Termin dostave izvještaja pomaknut je na 30. lipnja jer je to rok do kada obveznici moraju usvojiti financijska izvješća te ne bi bili u mogućnosti dostaviti traženo do 31. ožujka. U stavku 2. dodaje se obaveza dostave ovjerenog izvoda bilance kao temelj za utvrđivanje osnovice za izračun 15%. Vijeće za elektroničke medije u obrascu za izvještaj, na tragu dosadašnje prakse, treba tražiti naziv nakladnika kod kojeg su utrošena sredstva i iznos sredstava. Dodaje se stavak 3. u cilju izbjegavanja tumačenja i dosadašnjih nejasnoće na koga se obaveza odnosi. Dosadašnje nepostojanje kaznenih odredbi za nepoštivanje ove odredbe imalo je za posljedicu nepoštivanje odredbe. U nastavku ovog dopisa, u kaznenim odredbama, predlažemo dopunu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 355 | Televizija Jadran d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | U cilju poštivanja i kontrole odredbe o programskoj osnovi, predlažemo da se ugradi odredba koja bi obvezala AEM da ugovori nabavu kompjuterskog programa koji bi postao obavezan kod nakladnika i koji bi nakladniku i AEM-u omogućavao pravovremenu i kontinuiranu kontrolu ne narušavanja programske osnove nakladnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 356 | Televizija Jadran d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. OBRAZLOŽENJE: Razumljivo je dodavanje odredbe da se nakladnicima koji dobiju koncesiju za emitiranje programa stavlja rok od dvije godine u kojima ne smiju promijeniti programsku osnovu temeljem koje su i dobili koncesiju. Međutim, nakladnike koji se nakon isteka koncesijskog razdoblja jave na natječaj i ponovno dobiju koncesiju za isto područje emitiranja ne bi trebalo vremenski ograničavati mijenjanjem programske osnove. Svi se oni javljaju na natječaj s već postojećom, uhodanom programskom osnovom koju nakon obnavljanja koncesije neće mijenjati osim ukoliko to tržište ne zahtijeva. Komercijalna smo TV postaja koja ovisi o tržištu i ukoliko tržište u te dvije godine želi drugu vrstu programa moramo se tome prilagoditi. Zato predlažemo da se rok od 24 mjeseca odnosi samo na prvo dobivanje koncesije nakladnika za određeno područje pokrivanja signala. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 357 | Televizija Jadran d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. OBRAZLOŽENJE: U predmetnom članku se ne definira na koji način Vijeće za el. medije potiče pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom. Ukoliko se misli putem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija onda to u ovaj stavak treba i dodati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 358 | Televizija Jadran d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U ovom članku o pojmovima potrebno je u stavku 15. nakon postojećeg teksta dodati tekst: „Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija.“ OBRAZLOŽENJE: Baratanje terminom regionalna TV postaja je nepotrebna. Svi sadašnji regionalni nakladnici bi trebali biti zvani lokalnim. Pojam koji se pojavljuje u zakonu, REGIONALNI, nije definiran jer u Hrvatskoj ne postoje regije. Predloženim definiranjem pojma LOKALNI ujedno bi se od pojedinih obaveza oslobodile TV i radio postaje koje nisu nacionalne razine. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 359 | Sanja Novoselic | IX. USLUGE PLATFORMI ZA RAZMJENU VIDEOZAPISA, Članak 94. | Članak 94, stavak 2 djelomično pogrešno translatira odredbe članka 28.a.(2) AVMS Direktive (2018/1808). Članak 28.a(2) navodi da se smatra da pružatelj usluga platformi za razmjenu videozapisa koji nema poslovni nastan na državnom području države članice EU ima takav poslovni nastan ako (a) ima matično ili ovisno društvo (...) ili (b) je dio grupe (...) u toj državi članici EU. Tom odredbom Direktive smatram da nije bila namjera da pružatelji usluga platformi koji imaju sjedište u drugoj državi članici budu unutar nadležnosti RH, već samo za one pružatelje usluga koji nemaju sjedište u drugoj državi članici (odnosno imaju sjedište u državi koja nije članica EU) jer se jedino time "izbjegava" primjena ove direktive. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 360 | Biljana Pavlović | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | Ne postoje vrste programske osnove nego programske vrste u programskoj osnovi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 361 | Biljana Pavlović | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Ranije navedenim prijedlogom da se iz državnog proračuna uplaćuju sredstva Fondu u visini naplaćenih kazni ostvaruje se osnovni cilj - uvećanje sredstava Fonda zbog povećanja broja korisnika Fonda. OBRAZLOŽENJE: dosadašnje nepoštivanje odredbe čl.39. bilo je motivirano nepostojanjem kaznenih odredbi. Uvođenjem 15 %+ 5% obaveze za nepoštivanje, motivira se sve obveznike da poštuju odredbu. U slučaju nepoštivanja, u skladu sa odredbom čl.70. Stavak 2. ovog nacrta utvrđuje se jedan od izvora financijskih sredstava Fonda. Povećava se kontinuirano broj korisnika Fonda, a izvori financiranja ostaju isti, odnosno u ovom se zakonu nigdje ni ne navode. Ovime se ova nelogičnost ispravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 362 | Biljana Pavlović | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Postojeći tekst stavka 63. se briše i dodaje se novi koji glasi: “Za nepoštivanje odredbe čl.39., nedostavljanje izvještaja, iskazivanje neistinitih podataka ili djelomičnog izvršenja zakonom propisane obaveze, kaznit će se pravna osoba obveznik čl.39. na način da će 15% + 5% sredstava osnovice KONTA TROŠKOVI PROMIDŽBE I INFORMIRANJA uplatiti na račun Državnog proračuna. Navedena sredstva uvećat će Fond i činiti osnovu za raspodjelu na slijedećem natječaju.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 363 | Biljana Pavlović | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Naplaćene kazne za nepoštivatelje odredbi ovog zakona prihod su državnog proračuna i izmjena takve odredbe nije vjerojatna. No u potpunosti je u skladu s iskustvima drugih zemalja da se iz državnog proračuna osiguravaju sredstva Fonda. Zato je i u prijedlogu nacrta ZEM-a ugrađen tekst čl.70. koji je u našem slučaju prazno slovo. Upravo zato predlažemo da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva Fonda najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. Time utvrđujemo najmanju visinu sredstava (AEM-u je poznat iznos jer upravo AEM utvrđuje prekršitelje ) i postižemo da se sredstva iz naše djelatnosti vrate u našu djelatnost. Vjerujemo da su i pretežiti i najveći platitelji navedenih kazni, velike TV i radio postaje, suglasni da se njihova uplaćena sredstva zavrte u našoj djelatnosti kod malih, umjesto utapanja u državne troškove nepoznate adrese. Ova dopuna u skladu je i s našim traženjem da se za državne prekršitelje iz čl.39 ovog zakona propiše kazna. Ujedno se otvara mogućnost državi da eventualno i većom uplatom iz državnog proračuna provodi medijsku politiku usklađenu sa medijskim tržištem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 364 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | djelatnici navedeni u ovom članku nisu javni službenici i stoga im se ne može plaća obračunavati sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama nego one moraju vezane uz struku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 365 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA , već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. Zbog svega navedenoga predlažemo da se nakladnici lokalne i regionalne razine izuzmu obveze propisane čl. 51. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 366 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 7. ovog članka na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 367 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA, već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 368 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna (troška) umanjenog za troškove ostvarene proizvodnjom informativnog programa, vijesti, tekućih događaja i sportskih događaja te troškove proizvodnje programskih sadržaja sufinanciranih sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, lokane i županijske uprave. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 369 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Predlažemo izmjenu ovog članka na način da glasi: „Sredstva za proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija koja su osigurana u proračunima tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se na temelju javno objavljenih kriterija.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 370 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | U cijelosti podržavamo intenciju zakonodavca da nakladnici, privatne tvrtke, moraju AEM-u dokazati svaku prihodovanu kunu i svaku utrošenu kunu (npr., dostava bilance uz pravdanje sredstava, te ovim zakonom predloženo objavljivanje izvora financiranja, dostupno gledateljima uvijek). Jednako tako smatramo obaveznim da potrošači sredstava poreznih obveznika (subjekti na koje se odnosi obaveza iz stavka 1. ovog članka) moraju dokazati iznos potrošenih sredstava za promidžbu i informiranje. Dosadašnja odredba bila je manjkava i omogućavala nepoštivanje odredbi bez posljedica. Subjekti na koje se odnosi obaveza dosad su ukupno utrošena sredstva izjavljivala svojevoljno istinito ili ne. Nakladnici svoje troškove potkrepljuju ovjerenom bilancom te stoga tražimo istu mjeru za obveznike - ovjereni izvod bilance – konto TROŠAK PROMIDŽBE i INFORMIRANJA. Broj konta nije moguće precizirati brojem jer se odredba odnosi i na subjekte koji posluju proračunski (dakle jedan kontni plan) i na korisnike tvrtke koji sami utvrđuju svoj kontni plan. Termin dostave izvještaja pomaknut je na 30. lipnja jer je to rok do kada obveznici moraju usvojiti financijska izvješća te ne bi bili u mogućnosti dostaviti traženo do 31. ožujka. U stavku 2. dodaje se obaveza dostave ovjerenog izvoda bilance kao temelj za utvrđivanje osnovice za izračun 15%. Vijeće za elektroničke medije u obrascu za izvještaj, na tragu dosadašnje prakse, treba tražiti naziv nakladnika kod kojeg su utrošena sredstva i iznos sredstava. Dodaje se stavak 3. u cilju izbjegavanja tumačenja i dosadašnjih nejasnoće na koga se obaveza odnosi. Dosadašnje nepostojanje kaznenih odredbi za nepoštivanje ove odredbe imalo je za posljedicu nepoštivanje odredbe. U nastavku ovog dopisa, u kaznenim odredbama, predlažemo dopunu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 371 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | Predlažemo promjenu teksta sa ciljem izbjegavanja dosadašnjeg nepoštivanja odredbe. Novi tekst: (1) Tijela državne uprave, javne ustanove i zavodi kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, dužne su najmanje 15% godišnjeg iznosa knjiženog u bilanci kao TROŠAK PROMIDŽBE I INFORMIRANJA utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija (2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. lipnja svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju, uz dostavu ovjerenog izvoda bilance s vidljivim kontom ukupnog troška USLUGA PROMIDŽBE I INFORMIRANJA (3) Vijeće za elektroničke medije će u roku od 3 mjeseca od usvajanja ovog Zakona izraditi i objaviti popis subjekata obveznika poštivanja odredbe iz stavka 1. ovog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 372 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Nigdje u Nacrtu Zakon nije navedeno ulazi li pokroviteljstvo u kvotu oglašavanja prema članku 37. u kojem se spominju samo najave pokroviteljstva koje se izuzimaju iz dnevne kvote oglašavanja (uz napomenu da je pokroviteljstvo u čl. 3. stavak 17. definirano kao oblik audiovizualne komercijalne komunikacije.). Ukoliko pokroviteljstvo ne ulazi u kvotu oglašavanja onda to u navedenom članku mora i pisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 373 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Razumljivo je dodavanje odredbe da se nakladnicima koji dobiju koncesiju za emitiranje programa stavlja rok od dvije godine u kojima ne smiju promijeniti programsku osnovu temeljem koje su i dobili koncesiju. Međutim, nakladnike koji se nakon isteka koncesijskog razdoblja jave na natječaj i ponovno dobiju koncesiju za isto područje emitiranja ne bi trebalo vremenski ograničavati mijenjanjem programske osnove. Svi se oni javljaju na natječaj s već postojećom, uhodanom programskom osnovom koju nakon obnavljanja koncesije neće mijenjati osim ukoliko to tržište ne zahtijeva. Komercijalna smo TV postaja koja ovisi o tržištu i ukoliko tržište u te dvije godine želi drugu vrstu programa moramo se tome prilagoditi. Zato predlažemo da se rok od 24 mjeseca odnosi samo na prvo dobivanje koncesije nakladnika za određeno područje pokrivanja signala. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 374 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 375 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | U predmetnom članku se ne definira na koji način Vijeće za el. medije potiče pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom. Ukoliko se misli putem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija onda to u ovaj stavak treba i dodati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 376 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 377 | Biljana Pavlović | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Baratanje terminom regionalna TV postaja je nepotrebna. Svi sadašnji regionalni nakladnici bi trebali biti zvani lokalnim. Pojam koji se pojavljuje u zakonu, REGIONALNI, nije definiran jer u Hrvatskoj ne postoje regije. Predloženim definiranjem pojma LOKALNI ujedno bi se od pojedinih obaveza oslobodile TV i radio postaje koje nisu nacionalne razine. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 378 | Biljana Pavlović | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U ovom članku o pojmovima potrebno je u stavku 15. nakon postojećeg teksta dodati tekst: „Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija.“ | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 379 | Sanja Novoselic | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Sukladno AVMS Direktivi (2018/1808) i ovom 5 paragrafu naznačeno je da je plasiranje proizvoda zabranjeno u dječjim programima, ali ista obveza nije propisana za pružatelje usluga platformi za razmjenu videozahtjeva te za programe i videozapise koje su generirali korisnici na tim platformama. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 380 | Nacionalna udruga televizija | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 61. | Opći komentar Predlaže se brisanje stavka 2. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: Kod dioničkog društva - nema zakonske osnove da uprava Društva može utjecati na trgovanje vlasničkim udjelima. Uprava nema zakonski instrument kojim bi mogla dobiti isprave o stjecanju dionica niti od prodavatelja niti od stjecatelja biti od SKDD-a osim na niovu zamolbe. Kod društva s ograničenom odgovornošću - Uprava sudjeluje u tom procesu, ali je dostava isprave upitna. Uprava mora dobiti odobrenje od stjecatelja jer u ugovoru može biti navedeno da se radi o tajni te može kazneno odgovarati ukoliko ga objavi javno bez odobrenja, koje ne mora dobiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 381 | Nacionalna udruga televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna (troška) umanjenog za troškove ostvarene proizvodnjom informativnog programa, vijesti, tekućih događaja i sportskih događaja te troškove proizvodnje programskih sadržaja sufinanciranih sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, lokane i županijske uprave. Predlažemo izmjenu stavka 7. ovog članka na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 382 | Nacionalna udruga televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Predlažemo izmjenu ovog članka na način da glasi: „Sredstva za proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija koja su osigurana u proračunima tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se na temelju javno objavljenih kriterija.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 383 | Nacionalna udruga televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. OBRAZLOŽENJE: Razumljivo je dodavanje odredbe da se nakladnicima koji dobiju koncesiju za emitiranje programa stavlja rok od dvije godine u kojima ne smiju promijeniti programsku osnovu temeljem koje su i dobili koncesiju. Međutim, nakladnike koji se nakon isteka koncesijskog razdoblja jave na natječaj i ponovno dobiju koncesiju za isto područje emitiranja ne bi trebalo vremenski ograničavati mijenjanjem programske osnove. Svi se oni javljaju na natječaj s već postojećom, uhodanom programskom osnovom koju nakon obnavljanja koncesije neće mijenjati osim ukoliko to tržište ne zahtijeva. Komercijalna smo TV postaja koja ovisi o tržištu i ukoliko tržište u te dvije godine želi drugu vrstu programa moramo se tome prilagoditi. Zato predlažemo da se rok od 24 mjeseca odnosi samo na prvo dobivanje koncesije nakladnika za određeno područje pokrivanja signala. čl. 31. Opći komentar U cilju poštivanja i kontrole odredbe o programskoj osnovi, predlažemo da se ugradi odredba koja bi obvezala AEM da ugovori nabavu kompjuterskog programa koji bi postao obavezan kod nakladnika i koji bi nakladniku i AEM-u omogućavao pravovremenu i kontinuiranu kontrolu ne narušavanja programske osnove nakladnika. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 384 | Nacionalna udruga televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Prijedlog novog teksta Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. OBRAZLOŽENJE: U predmetnom članku se ne definira na koji način Vijeće za el. medije potiče pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom. Ukoliko se misli putem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija onda to u ovaj stavak treba i dodati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 385 | Sanja Novoselic | IX. USLUGE PLATFORMI ZA RAZMJENU VIDEOZAPISA, Članak 95. | Članak 95, stavak 1 točka 1 nejasno navodi jesu li pružatelji usluga platformi za razmjenu videozapisa dužni zaštiti maloljetnike sukladno cijelom članku 25. Naime, članak 25 propisuje što sve nije dopušteno u audiovizualnim medijskim uslugama i radijskim programima, ali i propisuje koji sadržaj se mora ograničiti maloljetnicima (stavak 2 i 3 članka 25). S obzirom da se jedino stavci 2 i 3 odnose na sadržaj za koje pružatelji usluga platforme moraju poduzeti mjere zaštite sukladno AVMS Direktivi 28b(1)(a) i 6a(1), predlažem da se članak 95. stavak 1 točka 1 nadopuni na sljedeći način: "maloljetnika od programa – videozapisa koji su generirali korisnici i audiovizualnih komercijalnih komunikacija koje bi mogle naštetiti fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika sukladno članku 25. stavcima 2. i 3. ovog Zakona". Nadalje, sukladno članku 25, znači li da će pružatelji usluga platformi morati osigurati označavanje programa, videozapisa koje su generirali korisnici i audiovizualnih komercijalnih komunikacija na način da se zvučno ili vizualno označe oni sadržaji koji bi mogli naštetiti fizičnom, mentalnom ili moralnom razvoju maloljetnika (a koja obveza potencijalno proizlazi iz članka 6a(3))? S obzirom da je ovo bitna mjera i znatna obveza pružateljima usluga platformi, sugeriram da se isto na očitiji način naznači u članku 95 ili 25. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 386 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Postojeći tekst stavka 63. se briše i dodaje se novi koji glasi: “Za nepoštivanje odredbe čl.39., nedostavljanje izvještaja, iskazivanje neistinitih podataka ili djelomičnog izvršenja zakonom propisane obaveze, kaznit će se pravna osoba obveznik čl.39. na način da će 15% + 5% sredstava osnovice KONTA TROŠKOVI PROMIDŽBE I INFORMIRANJA uplatiti na račun Državnog proračuna. Navedena sredstva uvećat će Fond i činiti osnovu za raspodjelu na slijedećem natječaju.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 387 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Postojeći tekst stavka 63. se briše i dodaje se novi koji glasi: “Za nepoštivanje odredbe čl.39., nedostavljanje izvještaja, iskazivanje neistinitih podataka ili djelomičnog izvršenja zakonom propisane obaveze, kaznit će se pravna osoba obveznik čl.39. na način da će 15% + 5% sredstava osnovice KONTA TROŠKOVI PROMIDŽBE I INFORMIRANJA uplatiti na račun Državnog proračuna. Navedena sredstva uvećat će Fond i činiti osnovu za raspodjelu na slijedećem natječaju.“ Ranije navedenim prijedlogom da se iz državnog proračuna uplaćuju sredstva Fondu u visini naplaćenih kazni ostvaruje se osnovni cilj - uvećanje sredstava Fonda zbog povećanja broja korisnika Fonda. OBRAZLOŽENJE: dosadašnje nepoštivanje odredbe čl.39. bilo je motivirano nepostojanjem kaznenih odredbi. Uvođenjem 15 %+ 5% obaveze za nepoštivanje, motivira se sve obveznike da poštuju odredbu. U slučaju nepoštivanja, u skladu sa odredbom čl.70. Stavak 2. ovog nacrta utvrđuje se jedan od izvora financijskih sredstava Fonda. Povećava se kontinuirano broj korisnika Fonda, a izvori financiranja ostaju isti, odnosno u ovom se zakonu nigdje ni ne navode. Ovime se ova nelogičnost ispravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 388 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 61. | Predlaže se brisanje stavka 2. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: Kod dioničkog društva - nema zakonske osnove da uprava Društva može utjecati na trgovanje vlasničkim udjelima. Uprava nema zakonski instrument kojim bi mogla dobiti isprave o stjecanju dionica niti od prodavatelja niti od stjecatelja biti od SKDD-a osim na niovu zamolbe. Kod društva s ograničenom odgovornošću - Uprava sudjeluje u tom procesu, ali je dostava isprave upitna. Uprava mora dobiti odobrenje od stjecatelja jer u ugovoru može biti navedeno da se radi o tajni te može kazneno odgovarati ukoliko ga objavi javno bez odobrenja, koje ne mora dobiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 389 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 7. ovog članka na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 390 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 7. ovog članka na način da glasi: (7) Odredbe prethodnih stavaka ne primjenjuju se na nakladnika televizije koji ima koncesiju lokalne ili regionalne razine i nije povezan u nacionalnu mrežu. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA , već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. Zbog svega navedenoga predlažemo da se nakladnici lokalne i regionalne razine izuzmu obveze propisane čl. 51. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 391 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna (troška) umanjenog za troškove ostvarene proizvodnjom informativnog programa, vijesti, tekućih događaja i sportskih događaja te troškove proizvodnje programskih sadržaja sufinanciranih sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, lokane i županijske uprave. . | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 392 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 51. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Nakladnik televizije mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom programu iznosi najmanje 5% ukupnog godišnjeg programskog proračuna (troška) umanjenog za troškove ostvarene proizvodnjom informativnog programa, vijesti, tekućih događaja i sportskih događaja te troškove proizvodnje programskih sadržaja sufinanciranih sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, lokane i županijske uprave. OBRAZLOŽENJE: Potpuno je neprihvatljiva odredba stavka 2. o 5% vlastitih sredstava neovisnih producenata. Korisnici Fonda-nakladnici, moraju osigurati 50% vlastitih sredstava za sufinancirane programe sredstvima Fonda. Da bi uopće bili nakladnici moraju uložiti milijune kuna. Zakonom su im propisane prostorne, kadrovske, financijske i programske obaveze. Odredbama ovog Zakona sad su nakladnicima propisane i obaveze da neovisnim producentima moraju platiti 5% od svojih ukupnih troškova. PA NIJE OVO ZAKON O ZAŠTITI NEOVISNIH PRODUCENATA, već Zakon o elektroničkim medijima. Njima nije propisano ništa. Ne moraju uložiti ništa. Oni imaju maštu i ideju koju svi mi trebamo financirati. Neovisni producenti su korisnici Fonda i za njih treba propisati obavezu 50% vlastitih sredstava, istu kakva je propisana za druge korisnike Fonda. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 393 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Ukazujemo na neustavnost ove odredbe. Ukoliko je istim subjektima dozvoljeno i oglašavanje i plaćeni tekstovi u tiskovinama i vanjskom oglašavanju i izvan vremena izborne promidžbe ne vidimo razlog da se TV i radio postajama isto zabrani. POSEBNO JE NEPRIHVATLJIVO DA SE I DALJE PREDLAŽE ZABRANA ZA RADIO I TV POSTAJE, A UZ TISKOVINE I VANJSKO OGLAŠAVANJE NE IZUZIMAJU SE NI PORTALI (UGRAĐENI SU U KORISNIKE FONDA I U KORISNIKE FAMOZNIH 15%)! MI SE NE ZALAŽEMO ZA ZABRANU DRUGIMA, VEĆ ZA DOZVOLU NAMA. NAJAVLJUJEMO POKRETANJE PITANJA USTAVNOSTI OVE ODREDBE. OBRAZLOŽENJE: Zahtjev temeljimo na činjenici da se strankama, koalicijama i nezavisnim kandidatima za svaki osvojeni mandat u općinskom i gradskom vijeću, županijskoj skupštini i u Saboru isplaćuje naknada. Definirana je kao naknada za financiranje političkih aktivnosti stranaka. Ukupan dodijeljeni godišnji iznos iznosi cca. 250 milijuna kuna. Interes stranaka postoji, posebno oporbenih, interes javnosti postoji. Interes i spremnost medija da obogate svoj program postoji. Samo 15% navedenog iznosa predstavlja sredstva u visini još jednog FONDA godišnje. ZAŠTO NAM TO NIJE DOZVOLJENO? Molimo odgovor i argumente. Kao alternativno rješenje predlažemo da se u Čl.42. U nastavku postojećeg teksta doda tekst: „Odredba prethodnog stavka iz ovog članka ne odnosi se na lokalne i regionalne elektroničke medije.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 394 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Predlažemo izmjenu ovog članka na način da glasi: „Sredstva za proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija koja su osigurana u proračunima tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se na temelju javno objavljenih kriterija.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 395 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | Predlažemo promjenu teksta sa ciljem izbjegavanja dosadašnjeg nepoštivanja odredbe. Novi tekst: (1) Tijela državne uprave, javne ustanove i zavodi kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, dužne su najmanje 15% godišnjeg iznosa knjiženog u bilanci kao TROŠAK PROMIDŽBE I INFORMIRANJA utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija (2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. lipnja svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju, uz dostavu ovjerenog izvoda bilance s vidljivim kontom ukupnog troška USLUGA PROMIDŽBE I INFORMIRANJA (3) Vijeće za elektroničke medije će u roku od 3 mjeseca od usvajanja ovog Zakona izraditi i objaviti popis subjekata obveznika poštivanja odredbe iz stavka 1. ovog članka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 396 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | Predlažemo promjenu teksta sa ciljem izbjegavanja dosadašnjeg nepoštivanja odredbe. Novi tekst: (1) Tijela državne uprave, javne ustanove i zavodi kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, dužne su najmanje 15% godišnjeg iznosa knjiženog u bilanci kao TROŠAK PROMIDŽBE I INFORMIRANJA utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija (2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. lipnja svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju, uz dostavu ovjerenog izvoda bilance s vidljivim kontom ukupnog troška USLUGA PROMIDŽBE I INFORMIRANJA (3) Vijeće za elektroničke medije će u roku od 3 mjeseca od usvajanja ovog Zakona izraditi i objaviti popis subjekata obveznika poštivanja odredbe iz stavka 1. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: U cijelosti podržavamo intenciju zakonodavca da nakladnici, privatne tvrtke, moraju AEM-u dokazati svaku prihodovanu kunu i svaku utrošenu kunu (npr., dostava bilance uz pravdanje sredstava, te ovim zakonom predloženo objavljivanje izvora financiranja, dostupno gledateljima uvijek). Jednako tako smatramo obaveznim da potrošači sredstava poreznih obveznika (subjekti na koje se odnosi obaveza iz stavka 1. ovog članka) moraju dokazati iznos potrošenih sredstava za promidžbu i informiranje. Dosadašnja odredba bila je manjkava i omogućavala nepoštivanje odredbi bez posljedica. Subjekti na koje se odnosi obaveza dosad su ukupno utrošena sredstva izjavljivala svojevoljno istinito ili ne. Nakladnici svoje troškove potkrepljuju ovjerenom bilancom te stoga tražimo istu mjeru za obveznike - ovjereni izvod bilance – konto TROŠAK PROMIDŽBE i INFORMIRANJA. Broj konta nije moguće precizirati brojem jer se odredba odnosi i na subjekte koji posluju proračunski (dakle jedan kontni plan) i na korisnike tvrtke koji sami utvrđuju svoj kontni plan. Termin dostave izvještaja pomaknut je na 30. lipnja jer je to rok do kada obveznici moraju usvojiti financijska izvješća te ne bi bili u mogućnosti dostaviti traženo do 31. ožujka. U stavku 2. dodaje se obaveza dostave ovjerenog izvoda bilance kao temelj za utvrđivanje osnovice za izračun 15%. Vijeće za elektroničke medije u obrascu za izvještaj, na tragu dosadašnje prakse, treba tražiti naziv nakladnika kod kojeg su utrošena sredstva i iznos sredstava. Dodaje se stavak 3. u cilju izbjegavanja tumačenja i dosadašnjih nejasnoće na koga se obaveza odnosi. Dosadašnje nepostojanje kaznenih odredbi za nepoštivanje ove odredbe imalo je za posljedicu nepoštivanje odredbe. U nastavku ovog dopisa, u kaznenim odredbama, predlažemo dopunu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 397 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | U cilju poštivanja i kontrole odredbe o programskoj osnovi, predlažemo da se ugradi odredba koja bi obvezala AEM da ugovori nabavu kompjuterskog programa koji bi postao obavezan kod nakladnika i koji bi nakladniku i AEM-u omogućavao pravovremenu i kontinuiranu kontrolu ne narušavanja programske osnove nakladnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 398 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 399 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Predlažemo izmjenu stavka 6. ovog članka na način da glasi: (6) Promjena, odnosno dopuna programske osnove iz stavka 3. i 5. ovog članka ne može se tražiti u roku od 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora, odnosno od dana davanja dopuštenja. Ova odredba se ne odnosi na koncesionare koji dobiju dopuštenje za produženje koncesije na određenom koncesijskom području. OBRAZLOŽENJE: Razumljivo je dodavanje odredbe da se nakladnicima koji dobiju koncesiju za emitiranje programa stavlja rok od dvije godine u kojima ne smiju promijeniti programsku osnovu temeljem koje su i dobili koncesiju. Međutim, nakladnike koji se nakon isteka koncesijskog razdoblja jave na natječaj i ponovno dobiju koncesiju za isto područje emitiranja ne bi trebalo vremenski ograničavati mijenjanjem programske osnove. Svi se oni javljaju na natječaj s već postojećom, uhodanom programskom osnovom koju nakon obnavljanja koncesije neće mijenjati osim ukoliko to tržište ne zahtijeva. Komercijalna smo TV postaja koja ovisi o tržištu i ukoliko tržište u te dvije godine želi drugu vrstu programa moramo se tome prilagoditi. Zato predlažemo da se rok od 24 mjeseca odnosi samo na prvo dobivanje koncesije nakladnika za određeno područje pokrivanja signala. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 400 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 401 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka na način da glasi: (2) Vijeće za elektroničke medije potiče pružatelje medijskih usluga da razviju akcijske planove o pristupačnosti u odnosu na stalno i postupno povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom dodatnim bodovanjem programskih sadržaja kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. OBRAZLOŽENJE: U predmetnom članku se ne definira na koji način Vijeće za el. medije potiče pružatelje medijskih usluga na povećanje pristupačnosti svojih usluga osobama s invaliditetom. Ukoliko se misli putem sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti el. medija onda to u ovaj stavak treba i dodati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 402 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U ovom članku u stavku 15. nakon postojećeg teksta dodati tekst: „Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija.“ | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 403 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U ovom članku o pojmovima potrebno je u stavku 15. nakon postojećeg teksta dodati tekst: „Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija.“ OBRAZLOŽENJE: Baratanje terminom regionalna TV postaja je nepotrebna. Svi sadašnji regionalni nakladnici bi trebali biti zvani lokalnim. Pojam koji se pojavljuje u zakonu, REGIONALNI, nije definiran jer u Hrvatskoj ne postoje regije. Predloženim definiranjem pojma LOKALNI ujedno bi se od pojedinih obaveza oslobodile TV i radio postaje koje nisu nacionalne razine. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 404 | Franko Pavić | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Zakon prvo treba definirati pojam "medij" i "pružatelj usluge" jer na tržištu postoji cijeli niz blogova i portala koji nisu registrirani i kao takvi se ne sankcioniraju zbog niza drugih zakonskih propusta, a redovito se istima isplaćuju sredstva iz gradskih i županijskih proračuna zbog podobnosti. Apsurdno je za napisano kažnjavati publikacije i medije koji su registrirani samo zato jer podliježu zakonu, dok su ostali spomenuti izuzeti iz svih pravila i zakona a jednako se tržišno natječu za komercijalni sadržaj i zaradu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 405 | Franko Pavić | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 89. | Zbog nesrazmjera stanja na terenu i na papiru trebaju se revidirati apsolutno SVE dosadašnje koncesije i njihova područja, a jedino pošteno bi bilo dati svakom nakladniku na odabir koje područje želi pokrivati te sukladno tome naplatiti koncesiju u korist državnog proračuna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 406 | Franko Pavić | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 88. | Zašto u Članku 88. nisu definirani parametri pokrivanja lokalne, gradske i manje koncesije od one regionalne ili se ovime smatra da je pokrivenost ostavljena proizvoljno na odabir manjih nakladnika od onih regionalnih? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 407 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | , PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA | Smatramo da zakonodavac treba osigurati da u najavama programa nema scena nasilja, psovki ili erotskih scena u pediodu od 6-22h zbog zaštite maloljetnika. Također smatramo da nije dovoljno strukturirano definirana obaveza pružatelja za program namijenjen i prilagođen osobama s invaliditetom (čl.19. samo preporučuje izradu Akcijskog plana, ne definara rokove i sl). Nigdje nismo našli obavezu o količini programa koje treba imati prevod na znakovni jezik. Također nismo našli obavezu prilagodbe i emitiranja audiovizualnog sadržaja za slijepe i visoko slabovidne osobe. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 408 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 25. | čl.25., st.3. Ako se audiovizualne medijske usluge i radijski programi emitiraju u nekodiranom obliku, pružatelj medijske usluge obvezan je osigurati da im prethodi zvučno upozorenje I da ih je moguće prepoznati s pomoću vizualnih simbola za cijelo vrijeme njihova trajanja. Na isti način treba pružatelj treba upozoriti da u programu postoje vizualni efekti koji mogu izazvati epilepsiju. Objašnjenje: Ako bi stajao veznik ILI umjesto I onda bi pružatelj mogao zadovoljiti taj članak samo stavljanjem vizualnog simbola što nije dovoljno upozorenje u slučaju osoba s oštećenjam vida ili predškolarcima koji još ne znaju čitati. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 409 | Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 22. | čl. 22. st. 11 - dječji programi ne smiju sadržavati audivizualne komercijalne komunikacije u vezi s hranom i pićima koje sadrže sadrže hranjive tvari i sastojke s prehrambenim ili fiziološkim učinkom, a posebno onih kao što su masnoća, transmasne kiseline, sol/natrij i šećeri te metil-ksantine i taurin, čija se pretjerana uporaba u općoj prehrani ne preporučuje. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 410 | Nacionalna udruga televizija | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U ovom članku o pojmovima potrebno je u stavku 15. nakon postoječeg teksta dodati tekst: Opći televizijski ili radijski programski kanal može biti nacionalne razine ili lokalne u koju se ubrajaju i programi koji pokrivaju jednu ili više županija. OBRAZLOŽENJE: Pojam koji se pojavljuje u zakonu .. REGIONALNI.. nije definiran jer u Hrvatskoj ne postoje regije. Predloženim definiranjem pojma LOKALNI ujedno bi se od pojedinih obaveza oslobodile tv i radio postaje koje nisu nacionalne razine. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 411 | Nacionalna udruga televizija | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Postojeći tekst stavka 63 se briše i dodaje se novi koji glasi: “ Za nepoštivanje odredbe čl.39. , nedostavljanje izvještaja, iskazivanje neistinitih podataka ili djelomičnog izvršenja zakonom propisane obaveze, kaznit će se pravna osoba obveznik čl.39. na način da će 15% + 5% sredstava osnovice KONTA TROŠKOVI PROMIDŽBE uplatiti na račun Državnog proračuna. Navedena sredstva uvečat će Fond I činiti osnovu za raspodjelu na slijedečem natječaju. Ranije navedenim prijedlogom da se iz državnog proračuna uplaćuju sredstva Fondu u visini naplačenih kazni , ostvaruje se osnovni cilj … uvečanje sredstava Fonda zbog povečanja broja korisnika Fonda. OBRAZLOŽENJE: dosadašnje nepoštivanje odredbe čl.39 bilo je motivirano nepostojanjem kaznenih odredbi. Uvođenjem 15 %+ 5% obaveze za nepoštivanje, motivira se sve obveznike da poštuju odredbu. U slučaju nepoštivanja , u skladu sa odredbom čl.70. Stavak 2 ovog nacrta utvrđuje se jedan od izvora financijskih sredstava Fonda. Povećava se kontinuirano broj korisnika Fonda, a izvori financiranja ostaju isti, odnosno u ovom se zakonu nigdje ni ne navode.Ovime se ova nelogičnost ispravlja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 412 | Nacionalna udruga televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | ČL.42. Ukazujemo na neustavnost ove odredbe . Ukoliko je istim subjektima dozvoljeno I oglašavanje I plačeni tekstovi u tiskovinama I vanjskom oglašavanju I izvan vremena izborne promidžbe, ne vidimo razlog da se tv I radio postajama isto zabrani. POSEBNO JE NEPRIHVATLJIVO DA SE I DALJE PREDLAŽE ZABRANA ZA RADIO I TV POSTAJE , A UZ TISKOVINE I VANJSKO OGLAŠAVANJE , OD ZABRANE SE IZUZIMAJU PORTALI KOJI SU UGRAĐENI U KORISNIKE FONDA I U KORISNIKE FAMOZNIH 15 %. Ovaj članak treba brisati MI SE NE ZALAŽEMO ZA ZABRANU DRUGIMA , VEĆ ZA DOZVOLU NAMA. NAJAVLJUJEMO POKRETANJE PITANJA USTAVNOSTI OVE ODREDBE, A SVAKAKO ĆEMO ZATRAŽITI MIŠLJENJE AGENCIJE ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA, BUDUĆI DA SMO DOVEDENI U NERAVNOPRAVNI TRŽIŠNI POLOŽAJ. OBRAZLOŽENJE: Zahtjev temeljimo na činjenici da se strankama , koalicijama I nezavisnim kandidatima za svaki osvojeni mandat u općinskom I gradskom vijeću , županijskoj skupštini I u Saboru isplačuje naknada. Definirana je kao naknada za financiranje političkih aktivnosti stranaka.. Ukupan dodijeljeni godišnji iznos iznosi cca 250 milijuna kuna. Interes stranaka postoji, interes javnosti postoji. Interes I spremnost medija da obogate svoj program postoji. Samo 15% navedenog iznosa predstavlja sredstva u visini još jednog FONDA godišnje. ZAŠTO NAM TO NIJE DOZVOLJENO ??? Molimo odgovor I argumente. Kao alternativno rješenje predlažemo da se u ČL.42. U nastavku postoječeg teksta doda tekst: Odredba prethodnog stavka iz ovog članka ne odnosi se na lokalne I regionalne elektroničke medije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 413 | Nacionalna udruga televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | - Nakladnicima je uvedena nova obaveza izvještavanja o ostvarenim prihodima od jedinica lokalne samouprave (čl. 26) I odmah su nam propisane kazne za nepoštivanje odredbe, ali I dalje ODBIJA SE propisati kazne za nepoštivatelje obaveze plaćanja nakladnicima 15 % od utrošenih sredstava (ČL 39.)….ZAŠTO ??? Nije li temeljna obaveza ovog zakona unapređenje medijske djelatnosti , a ne zaštita državnih subjekata- prekršitelja ? Ako ovim zakonom propisujemo kazne za medije , kojim ćemo drugim zakonom kazniti one koji imaju obaveze prema medijima , ako ne ovim zakonom ? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 414 | Nacionalna udruga televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | ČL. 39. Predlažemo promjenu teksta sa ciljem izbjegavanja dosadašnjeg nepoštivanja odredbe. Novi tekst: (1) Tijela državne uprave, javne ustanove i zavodi kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske , dužne su najmanje 15% godišnjeg iznosa knjiženog u bilanci kao TROŠAK PROMIDŽBA I INFORMIRANJE utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te pružatelja elektroničkih publikacija (2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su do 30. lipnja svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o obavljenom oglašavanju, uz dostavu ovjerenog izvoda bilance sa vidljivim kontom ukupnog troška USLUGA PROMIDŽBE I INFORMIRANJA 3. Vijeće za elektroničke medije u roku od 3 mjeseca od usvajanja ovog zakona izraditi će i objaviti popis subjekata obveznika poštivanja odredbe iz stavka 1. ovog članka. OBRAZLOŽENJE: U cijelosti podržavamo intenciju zakonodavca da nakladnici , privatne tvrtke, moraju AEM-u dokazati svaku uprihodovanu kunu I svaku utrošenu kunu ( Dostava bilance uz pravdanje sredstava, te ovim zakonom predloženo objavljivanje izvora financiranja ,dostupno gledateljima uvijek.). Jednako tako smatramo obaveznim da potrošači sredstava poreznih obveznika ( subjekti na koje se odnosi obaveza iz stavka 1. ovog članka ) moraju dokazati iznos potrošenih sredstava za promidžbu I informiranje. Dosadašnja odredba bila je manjkava I omogućavala nepoštivanje odredbi bez posljedica. Subjekti na koje se odnosi obaveza dosad su ukupno utrošena sredstva izjavljivala svojevoljno istinito ili ne. Nakladnici svoje troškove potkrepljuju ovjerenom bilancom te stoga tražimo istu mjeru za obveznike --- ovjereni izvod bilance – konto TROŠAK PROMIDŽBE. Broj konta nije moguće precizirati brojem jer se odredba odnosi I na subjekte koji posluju proračunski- dakle jedan kontni plan I na korisnike tvrtke koji sami utvrđuju svoj kontni plan. Termin dostave izvještaja pomaknut je na 30.lipnja jer je to rok do kada obveznici moraju usvojiti financijska izvješća , te nebi bili u mogućnosti dostaviti traženo do 31.ožujka. U stavku 2 dodaje se obaveza dostave ovjerenog izvoda bilance kao temelja za utvrđivanje osnovice za izračun 15 %. Vijeće za elektroničke medije u obrascu za izvještaj ,na tragu dosadašnje prakse, treba tražiti naziv nakladnika kod kojeg su utrošena sredstva I iznos sredstava. Dodaje se stavak 3 u cilju izbjegavanja tumačenja I dosadašnjih nejasnoće na koga se obaveza odnosi. Dosadašnje nepostojanje kaznenih odredbi za nepoštivanje ove odredbe, imalo je za posljedicu nepoštivanje odredbe. U nastavku ovog dopisa , u kaznenim odredbama predlažemo dopunu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 415 | Zoran Kovačić | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 89. | Smatram da je ovo ograničenje u stavku 1 vrlo ograničavajuće i na štetu nakladnika i državnog proračuna, a da nikome ne koristi. Zar nije smisao postojanja rast, širenje i jačanje? Zar nije smisao uplatiti više sredstava u državni proračun za frekvencije ili koncesije ? Ako postoje tehničke pretpostavke čemu ograničenje i ponovno raspisivanje koncesije? Predlažem da se ovaj članak u potpunosti izbaci iz prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 416 | Zoran Kovačić | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 86. | Ovaj prijedlog je jako rigorozan i korak unazad na dosadašnje riješenje. Svatko ima pravo pogriješiti, biti kažnjen za svoju pogrešku i nju "platiti" ali ne na način da mu se ona "doživotno" pamti. S druge strane Vijeće je moglo izreći opomenu ili prekršajni nalog koji može potom završiti u upravnom sporu s nakladnikom koji se ne slaže s odlukom Vijeća. Što u tom slučaju, a da ne dođe do štete po nakladnika prije odluke Suda? S druge strane ulaganja u medije su velika i kod obnove koncesije prolazi se ponovno proces u kojem se ta ulaganja, zaposleni i imovina nakladnika mogu biti dovedeni u pitanje.Čemu? Obnova koncesije bi trebala biti samo formalnost i ne bi trebalo biti predmetom natječaja pa predlažem brisanje odredbi koji to određuju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 417 | Zoran Kovačić | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 81. | U stavku 2 predlažem da se ubaci i Fond za pluralizam medija. Kao što je poznato AEM ostvaruje višak sredstava koje prikuplja od nakladnika. Logično je i normalno da ta sredstva ponovno "vrate" mali malim nakladnicima kroz Fond, a ne da se kumulativno skupljaju na računu AEM-a, oročuju i sl. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 418 | Zoran Kovačić | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Koja su to sredstva propisana ovim Zakonom? Jesu li to naplaćene kazne od nakladnika za prekršaje temeljem ovog zakona? Što je s viškom sredstava koje Agencija za elektroničke medije ostvaruje od prikupljenih sredstava bruto prihoda nakladnika koje nije utrošila? Predlažemo da se te stavke izrjekom spomenu u ovom članku kako bi se povećala sredstva Fonda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 419 | Otvoreni radio d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 46. | Poštovani, Postojeći Zakon o elektroničkim medijima članak 39. glasi: Hrvatska glazba mora činiti najmanje 20% dnevnog objavljivanja glazbenog programa predviđenom programskom shemom radijskog programa. U javnoj raspravi se trebalo dokazati da postoji javni interes obaveze nakladnika radija da zaštiti hrvatsku glazbu iznad temeljnog prava nakladnika na samostalnu uređivačku politiku i u kojoj mjeri. Udruga nakladnika (zainteresirana strana) HUP- Koordinacija komercijalnih radio postaja predstavila je razloge za ukidanje kvote zaštitnog minumuma i brisanje članka iz Zakona, a (zainteresirana strana HDS) povećanje kvote zaštitnog minimuma sa sadašnjih 20% na 35% po uzoru na Francusku. Smatramo da arbitraža predloženih početnih zahtjeva ne smije biti put za donošenje rješenja o ograničenju prava nakladnika na slobodu u kreiranju programskog sadržaja. Ovo ne smije biti utvrđivanje koristi jedne zainteresirane strane u odnosu na drugu zainteresiranu stranu, nego dokazivanje da postoji razlog za uvođenje ograničenja prava jednoj zainteresiranoj strani(nakladniku radija) u korist javnog interesa, a ne u korist druge zainteresirane strane. Da pojednostavim nakladnik radija ne treba dokazivati da nema razloga za ograničavanjem njegovih prava radi javnog interesa već je obaveza zainteresirane strane da dokaže da razloga ima i da je razlog od javnog interesa, a ne primarno od interesa zainteresirane strane. U javnoj raspravi i panelu prezentirali smo probleme koje komercijalni radio ima - od 50% pada oglašavanja do prijetnje novih digitalnih sadržaja i platformi. Prezentirali smo učinak tih platformi na komercijalni radio danas i naša predviđanja učinka u bliskoj budućnosti. Obrazložili smo potrebu za deregulacijom programskog sadržaja kao jedan od odgovora na te prijetnje. Shodno tome smatramo da smo iznijeli dovoljno argumenta za ukidanje ograničenja naših prava. Ukoliko smatrate da to nisu dovoljni razlozi za brisanje članka 46. u Nacrtu prijedloga ZEM-a i ne usvojite naše argumente predlažemo da se zakonsko rješenje članka 46. izmjeni na način: (1) Hrvatska glazba mora činiti najmanje 20% dnevnog objavljivanja glazbenog programa predviđenog programskom shemom radijskog programa, od čega najmanje 25% mora biti objavljeno između 6 i 22 sata. (2) U udio iz članka 45. stavka 3. ovog Zakona može se ubrojiti najviše 30% vremena dnevnog objavljivanja u kojem se izvodi hrvatska glazba. (3) stavak (3). se briše Iako odredba stavaka (3) sadržajno ide u smijeru rasterećenja nakladnika, konstrukcija je nelinearna i teško primjenjiva u praksi. Ista se može urediti promjenom u stavci (2)., promjenom obaveze sa 25% na 30% . (4) Odredbe ovog članka ne odnose se na nakladnika specijaliziranog radijskog programskog kanala. Na ovaj način bi se povećala zastupljenost domaće glazbe u djelu programa gdje ima bitno više strane glazbe i usvojio argument zainteresirane strane (Autora) o premaloj zastupljenosti u dnevnom programu, što bi utjecalo i na prezentnost hrvatske glazbe. Robert Miličević, direktor Otvorenog radija | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 420 | Zoran Kovačić | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 76. | Smatram da politika itekako ima utjecaj na rad Agencije jer ona isključivo bira članove Vijeća za elektroničke medije (VEM). Naime, rad članova VEM-a i agencije financira se iz sredstava nakladnika koji ni na koji način ne sudjeluju u odabiru članova VEM-a . S druge strane kad netko želi dobiti mandat u VEM-u ili ga želi produžiti o tome će presudno odlučiti većina u Hrvatskom Saboru na prijedlog Hrvatske Vlade koja čini srazmjer političkih odnosa u Saboru. Dakle, pojednostavljeno rečeno vladajuća politika ima utjecaj na one koje bira jer njihov odabir ili reizbor ovisi o voljni političke većine. To dokazuje i način dosadašnjih odabira članova VEM-a koji je isti kao i odabir koji predviđa novi zakonski prijedlog. Naime, Ministarstvo kulture je provodilo javni natječaj o odabiru kandiadata koji su zadovoljavali uvjete natječaja ali nikada do sada nisu imali obvezu i obrazložiti odluku zašto predlažu pojedinog kandidata koji je potom postao prijedlog Vlade. Prijedlog Vlade do sada uvijek je prihvatio i Sabor što zorno pokazuje politički utjecaj na ovaj odabir bez obzira što su se na te odluke pobunile strukovne udruge. Predlažemo da se u ovaj članak zakona ugradi odredba da se stavak 2 nadopuni na slijedeći način: (2) Predsjednika i ostale članove Vijeća imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske I UZ PRETHODNU SUGLASNOST VEĆINE STRUKOVNIH UDRUGA NAKLADNIKA. U postupku predlaganja članova Vijeća Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za članove Vijeća. Naravno predlažem da se u nekom od prethodnih članaka propiše i utvrdi reprezentativnost strukovnih udruga kako ne bismo imali "poplavu" istih te način davanja suglasnosti strukovnih udruga. Naime, ukoliko prijedlog Vlade za odabir pojedinog člana ili predsjednika VEM-a ne dobije suglasnost većine strukovnih udruga potrebno je da Vlada predloži potom novog kandidata, a ako i za njega udruge ne daju suglasnost proces se ponavlja i treći put s time da taj prijedlog postaje konačan, bez obzira na suglasnost udruga, kako se ne bi proces bezrazložno odugovlačio ili blokirao. Na ovaj način uveo bi se korektivni faktor i spriječio isključivo politički odabir i reizbor članova VEM-a što se redovno u praksi događa, a na što nakladnici odnosno strukovne udruge nemaju nikakav uticaj, iako su imale primjedbe na odabir pojedinih kandidata. Mislim da je neprihvatljiva sadašnja praksa da nakladnici koji financiraju u cijelosti rad AEM-a nemaju niti minimalan upliv u odabir onih odlučuju o njima, a da s druge strane političke elite imaju presudan utjecaj na taj odabir. Predloženim rješenjem povećati će se neovisnost kandidata i regulatora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 421 | Zoran Kovačić | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 71. | Smatram da je stavka 4. u dijelu koji govori opomeni u roku od 24 mjeseca i ne dodjeli sredstava Fonda prerigorozna. Naime, Fond je uveden, između ostalog, zato što je propisana obveza KOMERCIJALNIH medija da imaju, poput javnog RTV servisa, objavu informativnog programa i lokalnih info događaja. Ovakvom rigoroznom odredbom oni i dalje ostaju u obvezi da temeljem dobivene koncesije izvještavaju o lokalnim događajima, koji u suštini nisu komercijalni, a da nemaju pravo participirati u Fondu. Kako je Fond iznimno bitan za "preživljavanje" lokalnih i regionalnih nakladnika predlažem da je u svrhu odgojnih mjera dovoljno šest mjeseci kazne, a ne 24 mjeseca. Ukoliko bi ostala ovakva formulacija zakonodavac mora biti svjestan svoje odgovornosti u gašenju nakladnika koja bi mogla nastati kao posljedica ovako rigorozno napisane mjere jer bez sredstava Fonda mnogi nakladnici neće preživjeti na tržištu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 422 | Zoran Kovačić | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 68. | Ovaj članak Zakona treba doraditi sukladno uočenim devijacijama koje se događaju u praksi. Naime, pojedini telekom operateri su shvatili da ne moraju biti nakladnici televizije i radija da bi vršili tu djelatnost. Dovoljno je da su vlasnici isključivih tv prava za određene programske sadržaje koje potom ustupaju temeljem ugovora isključivo nakladniku koji svoj tv program distribuira putem samo određenog telekom operatera na ekskluzivnoj bazi. Ukoliko se stvarno želi spriječiti ova namjera da telekom operateri (odnosno operatori koji obavljaju djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa) budu istovremeno i oni koji su "nakladnici" potrebno je onemogućiti operatorima koji obavljaju djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa da stječu i ekskluzivna tv prava za programske sadržaje inače ovaj članak zakona nema smisla i dovodi do mogućnosti devijacija koja se i danas događaju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 423 | Zoran Kovačić | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 66. | Stavak 1. prilagoditi mom komentaru u članku 62. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 424 | Zoran Kovačić | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 65. | Stavak 1. prilagoditi mom komentaru u članku 62. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 425 | Zoran Kovačić | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 63. | Smatram da je ovaj članak Zakona potpuno nepotreban, retrogradan i nazadan u 2020. godini te da ga je potrebno u potpunosti izbaciti jer slijedeći članak 64., vrlo "životno" regulira zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 426 | Zoran Kovačić | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 61. | Stavak 5 treba imati i prekršajne odredbe kao i mogućnost inspekcijskog nadzora. Naime, ovu odredbu NITKO do sada nije nadgledao pa je ona ovako napisana sama sebi svrha bez mogućnosti stvarnog nadzora. U praksi imamo vrlo često slučaj skrivanja vlasništva nad medijima ali ne postoji stvarna nadležnost nad time. Predlažem dopunu ovog članka na način da se propišu prekršajne odredbe kao i nadležnost i način utvrđivanja prikrivanja vlasničke strukture. Ovako napisan članak nije potreban jer ga NITKO ne provodi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 427 | Zoran Kovačić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Stavak 9 nje jasan jer je vezan na stavak 7 koji se tiče samo nakladnika radija i televizije na lokalnoj razini. Dakle, taj stavak 7 ne proizvodi nikakvu obvezu za nakladnike na državnoj i regionalnoj razini pa ga treba izbaciti jer je u stavku 8 definirana obveza za drćavne i regionalne nakladnike radija i televizije. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 428 | Zoran Kovačić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 42. | Ovaj članak zakona je potpuno nepotreban jer već godinama proizvodi suprotan učinka od očekivanog. Ono što nije dozvoljeno radi se i dalje ali na način da se zakonska odredba zaobilazi. Mogao bih nabrojati bezbroj takvih primjera u kojima se daje medijskog prostora lokalnim načelnicima i gradonačelnicima, oni to plaćaju iz proračuna, a oporbenim zastupnicima takvo što nije dozvoljeno jer oni ne raspolažu s istim. Tako dolazi zapravo do favoriziranja vladajućih nasuprot deklarirane jednakosti svih pred zakonskim odredbama. Predlažem da se ovaj članak u potpunosti izbaci iz prijedloga Zakona jer je manja šteta da su takve pojave u obvezi isticanja pokroviteljskog statusa nego da su prikrivene. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 429 | Zoran Kovačić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | Ovaj članak nema nikakvog smisla ako nema kazne za neizvršavanje ove obveze. Tako je bilo do sada, u praksi se pokazalo da se ta odredba ne poštuje u cijelosti baš zbog toga što nema kazne. Predlažem da se ova odredba OBAVEZNO vezuje uz neku od prekršajnih odredbi iz članka 97 ili 98. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 430 | Zoran Kovačić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Podržavam jasan prijedlog iz stavka 2 koji govori o najmanje 70 % ukupnog GODIŠNJEG vremena objavljivanja. Kao profesionalac koji je godinama izrađivao programske osnovu i tjednu programsku shemu svjestan sam koliko je problema nakladnicima donosila prethodna rigorozna odredba o pridržavanju najmanje 90 % programske osnove. I da stvar bude gora regulator je tu odredbu KOMERCIJALNIM MEDIJIMA tumačio na TJEDNOJ razini što je dovodilo do nepotrebnog kažnjavanja velikog broja medija iako nije bilo preciznog zakonskog uporišta za to. S druge strane Javni RTV servis se gledao na tromjesečnoj razini pa tako su komercijalni mediji bili u inferiornom položaju u odnosu na javni RTV servis. Smatram da će ovakav jasan prijedlog napokon dati nakladnicima dovoljno prostora da ne strahuju stalno od mogućih kazni, a regulatoru omogućiti da se više fokusira na neke druge probleme kroz monitoring. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 431 | Hrvatsko društvo skladatelja | Članak 46. nije optimalno sročen jer višestruko korištenje postotaka čini nejasnim da li se drugi postotak odnosi na cjelinu (100%) ili na prvi postotak. Stoga predlažem da se za jednu stavku koriste razlomci a za drugu postotni izraz. Time bi se izbjegla dvoznačnost a Članak 46. bi glasio ovako: (1) Hrvatska glazba mora činiti najmanje ČETVRTINU dnevnog objavljivanja glazbenog programa predviđenog programskom shemom radijskog programa, od čega najmanje 80% mora biti objavljeno između 6 i 22 sata. (2) U udio iz članka 45. stavka 3. ovog Zakona može se ubrojiti najviše 25% vremena dnevnog objavljivanja u kojem se izvodi hrvatska glazba. (3) Ako udio hrvatske glazbe čini najmanje 40% dnevnog objavljivanja glazbenog programa predviđenog programskom shemom radijskog programa, od čega je najmanje TRI ČETVRTINE objavljeno između 6 i 22 sata, u udio iz članka 45. stavka 3. ovog Zakona može se ubrojiti najviše 30% vremena dnevnog objavljivanja u kojem se izvodi hrvatska glazba. (4) Odredbe ovog članka ne odnose se na nakladnika specijaliziranog radijskog programskog kanala. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se | |
| 432 | Marijan Katalenić | , X. PREKRŠAJNE ODREDBE | Ni u jednom članku (97 i 98 ) ne spominje se kazna za reklamiranje hrane koja može utjecati na fiziološke promjene u organizmu i djece i odraslih a posebno hrane koja sadrži previše šećera, masti, transmasnih kiselina , soli i sl. Također nigdje nije sankcionirano reklamiranje sredstava koje navodno mogu liječiti, pomagati liječenju a zapravo se radi o neispitanim proizvodima daleko od lijekova ali se reklamiraju kako lijekovi. Na nekim programima televizije ali i drugih elektronskih medija oglašavanja ima napretek. Recimo FB je jedan od njih . U Prethodnim člancima navodi se obaveza zabrana takvog reklamiranja ili objavljivanja ali ovdje se ne navodi kazna . | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 433 | Marijan Katalenić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 36. | Važno je napomenuti da nisu samo lijekovi ti koji su problematični nego i razni pripravci i tehnike koji daju nadu ljudima da im mogu riješiti zdravstvene probleme, izliječiti ih , ali koji nisu ispitani kao lijekovi a učinci su upitni čak i štetni. Zato: Točku 2, članka 36 nadopunio bih rečenicom...Oglašavanje dodataka prehrani mora odgovarati uvjetima propisanim zakonima koji se odnose na hranu, informiranje potrošača o hrani i dodatke prehrani. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 434 | Marijan Katalenić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 23. | U točki 2 mora se dodati ograničenje reklamiranja prekurora alkoholizma a to je pivo. Pa tako se predlaže da se pokroviteljstvo iz točke 2 proširi i za proizvođače piva . U točki 4 se govori o pokroviteljstvu vijesti i programa o tekućim događajima koji ne smiju biti pod pokroviteljstvom što je nesukladno sa člankom 15 koji definira kakve informacije trebaju biti pa ovo nema smisla. Ako je sve sukladno propisanom iz članka 15 onda zašto ograničavati pa predlažem da se točka 4 izbaci iz članka 23. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 435 | Marijan Katalenić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 22. | Danas se reklamira sve i sva. Logično je da se ograniči takvo reklamiranje iz dječjih programa što bi znači da se ne treba izdvojiti iz programa za odrasle. Napominjem da su Hrvati rangirani vrlo visoko po debljini ( muškarci na prvom mjestu, žene na 6 ili 7 mjestu prema EU STAT) . Dakle , treba ograničiti reklamiranje junk food za sve. Također, reklamiranje sumnjivih učinaka dodataka prehrani koji su gotovo izjednačeni s lijekovima ali su daleko od toga i direktno utječe na fiziološke učinke i općenito negativno kod svih ljudi, ne samo djece. Zato predlažem dopunu teksta točke 11 u …. (11) Pružatelji medijskih usluga dužni su u skladu s člankom 12. ovog Zakona utvrditi pravila ponašanja ZA SVE PROGRAME A POSEBNO u pogledu dječjih programa koji sadržavaju ili su popraćeni neprimjerenom audiovizualnom komercijalnom komunikacijom u vezi s hranom i pićima koji sadrže hranjive tvari i sastojke s prehrambenim ili fiziološkim učinkom, a posebno onih kao što su masnoća, transmasne kiseline, sol/natrij i šećeri, čija se pretjerana uporaba u općoj prehrani ne preporučuje. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 436 | STANISLAV BENDER | IX. USLUGE PLATFORMI ZA RAZMJENU VIDEOZAPISA, Članak 94. | Članak 94. stavak 1 poziva se na stavak 5, a stavak 5 poziva se na stavak 2 istoga članka 94. Pri tome iz samog stavka 5. nije jasno na koji se način pružatelji usluga platformi za razmjenu videozapisa imaju smatrati da su unutar nadležnosti RH jer se u stavku 5 navodi nešto drugo, odnosno taj stavak upućuje opet na novi stavak: "U svrhu primjene odredaba ovog Zakona na pružatelje usluga platformi za razmjenu videozapisa za koje se smatra da imaju poslovni nastan u jednoj od država članica Europske unije, u skladu sa stavkom 2. ovog članka, na odgovarajući se način primjenjuju i odredbe članka 3. te članci 12. do 15. Direktive 2000/31/EZ". Kako iz sljedećeg stavka 2 u naredne dvije alineje, odnosno u sljedeća dva slučaja, nije na prvu jasno na što se odnosi dio "te države članice", prijedlog je da se u oba slučaja umjesto "te države članice" navede "Republike Hrvatske", što je jedino logično kako to proizlazi i iz članka 28.a stavak 2 a i b, Direktive 2018/1808. Nadalje, u članku 94. stavak 7 navodi se da je VEM u obvezi dostaviti "popis iz stavka 6. ovog članka te sva njegova ažuriranja", međutim, ne navodi se kome treba dostaviti. (Iz članka 28.a stavak 6 Direktive 2018/1808 proizlazi da taj popis treba dostaviti Europskoj komisiji). Zaključno, "direktiva" je zakonodavni akt kojim se utvrđuje cilj koji sve zemlje EU moraju postići, a svaka zemlja treba osmisliti vlastite zakone o tome kako postići te ciljeve. Stoga predlažem da se umjesto direktnog pozivanja na određene članke u direktivi kao što je to napravljeno u članku 94. stavak 5 ili u članku 95. stavak 6 i sl. da se osmisle vlastite zakonske odredbe, odnosno da se transponiraju odgovarajuće odredbe iz direktiva u vlastito zakonodavstvo. U članku 2. već su imenovani svi akti EU s kojima bi trebale biti u skladu sve odredbe ZEM-a. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 437 | STANISLAV BENDER | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 22. | Prijedlog: U zakon unijeti ove dvije odredbe, a potom kroz novi pravilnik definirati razinu zvuka u oglasima, tehničke parametre i ostalo. 1. Oglasi ne smiju biti pretjerano glasni, a njihova maksimalna subjektivna glasnoća mora biti u skladu i dosljedna glasnoći ostalog dijela televizijskog ili radijskog programa koji okružuje oglase. 2. Televizijski oglasi ne smiju sadržavati vizualne efekte ili tehnike koji bi mogli negativno utjecati na gledatelje s fotosenzitivnom epilepsijom. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 438 | STANISLAV BENDER | VIII. ELEKTRONIČKE PUBLIKACIJE, Članak 93. | Članak 93. stavak 3 glasi: "Pružatelj elektroničke publikacije odgovoran je za cjelokupni sadržaj objavljen na elektroničkoj publikaciji uključujući i sadržaj koji generiraju korisnici." Ova odredba može se tumačiti na način da je pružatelj elektroničke publikacije odgovoran za sve pisane komentare korisnika koji se nalaze na određenoj web stranici, iako pružatelj elektroničke publikacije u ovom slučaju nema, ili ima samo djelomično, "učinkovitu kontrolu nad odabirom programa”, pa samim time ima i ograničenu "uredničku odgovornost" nad komentarima čitatelja. Prema članku 97. stavak 1, novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja prema podstavku 1. ne udovoljava uvjetima, među ostalim, i iz članka 93. ovog Zakona. Pružatelj elektroničke publikacije ne može bez ostatka biti odgovoran za cjelokupan "sadržaj koji generiraju korisnici" jer, prema Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama, niti platforme za razmjenu videozapisa, čije je glavno obilježje nepostojanje uredničke odgovornosti, nisu odgovorne na ovaj način za pruženi sadržaj (odgovorne su u smislu organizacije sadržaja koju utvrđuje pružatelj platforme za razmjenu videozapisa, među ostalim, "automatskim sredstvima ili algoritmima, posebno prikazivanjem, označivanjem i određivanjem slijeda" - Direktiva (EU) 2018/1808 , Članak 1 (točka b) - "usluga platformi za razmjenu videozapisa".) Odgovornost prema Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama u strogom smislu pada samo na one pružatelje koji snose uredničku odgovornost. Clj interesa šire javnosti je zaštititi pravo korisnika na slobodu izražavanja, a to se ovdje može postići i sredstvima, odnosno mjerama koje trebaju poduzeti sami pružatelji elektroničkih publikacija kroz instrumente samoregulacije i koregulacije, kodekse ponašanja i sl., odnosno postupke kojima se uređuje uklanjanje ili onemogućavanje pristupa štetnim komentarima. Drugim riječima, ako pružatelj elektroničke publikacije nema stvarnog saznanja o protuzakonitoj aktivnosti ili informaciji koju je primjerice objavio anonimni korisnik u komentaru ispod članka na nekoj web stranici, ne zna za činjenice ili okolnosti iz kojih bi bila vidljiva protuzakonita aktivnost ili informacija te ako odmah po dobivanju takvog saznanja ili spoznaje žurno djeluje kako bi uklonio te informacije ili onemogućio pristup štetnim komentarima, pružatelj elektroničke publikacije nije odgovoran. Time se ničim ne isključuje da bi od pružatelja elektroničkih publikacija trebalo zatražiti da poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu maloljetnika od korisnički generiranog sadržaja koji bi mogao naštetiti njihovu fizičkom, psihičkom ili moralnom razvoju. Također, od njih bi se trebalo zatražiti i da poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu šire javnosti od korisnički generiranog sadržaja kojim se potiče na nasilje ili mržnju usmjerene protiv skupine ili člana skupine ili čije širenje sačinjava kazneno djelo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 439 | Zoran Kovačić | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Predlažem da se najniža granica novčane kazne pomakne na 10.000 kuna jer je iznos od 100.000 kuna za medije koji imaju prihode manje od milijun kuna iznos koji ih automatski odvodi u stečaj, što vjerujem nije intencija zakonodavca. Velik je broj medija koji jedva preživljavaju ili su iz manjih sredina (radio postaje, web portali). Vijeće za elektroničke medije bi u tom slučaju trebalo voditi brigu da se kažnjavanje provodi prema financijskoj snazi medija kojeg se kažnjava kako bi se kaznom postigla odgojna mjera, a ne ugrozilo poslovanje medija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 440 | STANISLAV BENDER | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 90. | Članak 90. stavak 5 predviđa da će Vijeće donijeti odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju koncesije ili dopuštenja pružatelju medijskih usluga ako utvrdi "da pružatelj medijskih usluga objavljuje audiovizualne ili radijske programe suprotno članku 14. i/ili 25. ovog Zakona". a) Prijedlog je da se za tzv. "govor mržnje", osim mogućnosti izricanja mjere privremenog ili trajnog oduzimanja koncesije, mogu izricati i novčane kazne jer je to bilo problematično i u dosadašnjem ZEM-u. b) Ako će se već koncesija moći privremeno ili trajno oduzeti za "govor mržnje", terorizam, ugrožavanje nacionalne sigurnosti, javnog zdravlja i sl. iz članka 14. Nacrta zakona, onda nije jasno zašto bi se koncesija mogla oduzeti za kršenje članka 25. Nacrta zakona koji se odnosi na zaštitu maloljetnika. Naime, nije životno logično niti opravdano da ako pružatelj medijske usluge ne objavi primjerice zvučno upozorenje ili vizualni simbol (12, 15 ili 18 godina) za neki igrani film, da mu se zbog toga kao jedina mjera može odrediti privremeno ili trajno oduzimanje koncesije. Dosada su ove povrede ZEM-a bile kažnjavanje isključivo izricanjem novčane kazne (članak 82. stavak 12 ZEM-a u prekršajnim odredbama). | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 441 | STANISLAV BENDER | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Članak 37. stavak 3 nije sveobuhvatan i time nije precizan, dosljedan i do kraja određen jer se ovdje pojedinačno enumeriraju svi izuzeci od odredbe članka 37. stavak 1 da bi se zatim u novom članku pojavila još jedna iznimka, a to su oglasi humanitarnog karaktera koji se također prema članku 38. stavku 2 ne ubrajaju u dopušteno vrijeme oglašavanja. Prijedlog je da se sve iznimke od odredbe članka 37. stavak 1 normiraju u jednom članku, odnosno ako se već enumeriraju iznimke, neka se one potpuno enumeriraju budući da je riječ o točno određenom broju koji je konačan i zatvoren. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 442 | STANISLAV BENDER | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | 11. usluga platformi za razmjenu videozapisa: usluga definirana člancima 56. i 57. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, pri čemu je glavna svrha usluge ili njezina odvojiva dijela ili osnovne funkcionalnosti usluge posvećena tome da se široj javnosti pruže programi, videozapisi koje su generirali korisnici ili oboje, za koje pružatelj platforme za razmjenu videozapisa ne snosi uredničku odgovornost, u svrhu izvješćivanja, zabave ili obrazovanja uz pomoću elektroničke komunikacijske mreže u smislu odredaba Zakona o elektroničkim komunikacijama i čiju organizaciju utvrđuje pružatelj platforme za razmjenu videozapisa, među ostalim automatskim sredstvima ili algoritmima, posebno prikazivanje, označavanjem i određivanjem slijeda | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 443 | STANISLAV BENDER | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 13. | Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga dužni su primateljima usluge omogućiti jednostavan, izravan i stalan pristup najmanje sljedećim informacijama: - naziv pružatelja medijskih usluga - geografska adresa na kojoj pružatelj medijskih usluga ima poslovni nastan - adresa elektroničke pošte ili internetske stranice za brz i učinkovit kontakt - ime glavnog urednika - vlasnička struktura - nadležno regulatorno ili nadzorno tijelo | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 444 | STANISLAV BENDER | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | Prijedlog dopune članka 24. stavak 4 alineja 2: - posebnih lijekova, liječenja i medicinskih proizvoda dostupnih samo na liječnički recept. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 445 | STANISLAV BENDER | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 22. | Prijedlog je da se doda i "medicinske proizvode": (7) Nisu dopuštene audiovizualne komercijalne komunikacije koje promiču lijekove, liječenje i medicinske proizvode koji su dostupni samo na liječnički recept. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 446 | Zoran Kovačić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 14. | Podržavamo jasan i pregledan prijedlog Stanislava Bendera | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 447 | Zoran Kovačić | II. OPĆA NAČELA, Članak 12. | Tko su glavni dionici u kontekstu kodeksa? Kao što se naveli postoji 26 televizijskih nakladnika, 138 radijskih nakladnika, 276 pružatelja elektroničkih publikacija...Veliki je to broj subjekata od kojih se svatko s pravom može smatrati jednim od glavnih dionika. Želeći izbjeći stereotipe naknadnih tumačenja ove odredbe da su glavni dionici na medijskom tržištu oni koji su financijski snažniji ili imaju više zaposlenih, a pošto su svi pred zakonom jednaki bez obzira na ove kriterije, smatramo da je ovakva formulacija nedovoljno precizna da bi bila usvojena na predloženi način. Predlažemo da se kodeksi donose većinom od svih dionika na koje se odnose, a koji se izjasne o njima pozitivno ili negativno. Tako bi se dala prilika svima da sudjeluju u donošenju kodeksa, a ne bi se cijeli proces zakočio zbog onih subjekata koji su pasivni ili se ne žele izjasniti. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 448 | Karol Jurišić | Ovaj prijedlog Zakona o elektroničkim medijima se ne bi smio primjeniti jer vodi prema totalitarizmu i šteti prema Republici Hrvatskoj, taj prijedlog nije za primjenu i kao takav ne bi smio primjeniti jer taj zakon ima previše cenzure i previše nejasnoća za sve nas građane Republike Hrvatske S poštovanjem Član stranke Hrvatskih Suverenista Karol Jurišić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje | |
| 449 | STANISLAV BENDER | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 75. | Agencija za elektroničke medije sastoji se od dva tijela - Agencija za elektroničke medije i Vijeće za elektroničke medije. Agencija za elektroničke medije sastoji se od Stručnih službi (Ured ravnatelja, Odjel za nadzor i analizu medijskih sadržaja, Pravni Odjel, Financiranje i gospodarenje i Ured za zajedničke poslove), dok Vijeće za elektroničke medije čini sedam vijećnika od kojih je jedan ravnatelj Agencije i ujedno predsjednik Vijeća. Ako u članku 74. stavak 2. stoji da "Stručnom službom Agencije rukovodi ravnatelj Agencije", onda je članak 75. stavak 1. "Vijeće upravlja Agencijom... " u proturječju s prethodnim člankom jer su "rukovoditi" i "upravljati" sinonimi. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 450 | STANISLAV BENDER | X. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 97. | Predlažem smanjiti donju granicu kazne na 50.000 kn jer minimalna kazna od 100.000 kn za bilokoji prekršaj niže naveden u ovom članku za mnoge male radijske nakladnike ili elektroničke publikacije može značiti gašenje djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 451 | STANISLAV BENDER | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 43. | Treba li posebno u ovom članku definirati i „tjedno vrijeme objavljivanja“ s obzirom na komentare pod „Programska načela i obveze“ (članak 31.)? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 452 | STANISLAV BENDER | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Kao i u članku 31. stavak 1, prijedlog je da zbroj udjela programskih vrsta u programskoj osnovi mora iznositi najmanje 70% ukupnog TJEDNOG vremena objavljivanja. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 453 | STANISLAV BENDER | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 31. | Programske osnove dosada su bile kontrolirane na tjednoj osnovi od strane Odjela za nadzor i analizu medijskih sadržaja. Pošto je za sve nakladnike nemoguće utvrđivati udjele programskih vrsta u "ukupnom godišnjem vremenu objavljivanja", prijedlog je da se minimalni udio određene programske vrste određuje kao i dosada, na TJEDNOJ osnovi. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 454 | STANISLAV BENDER | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 14. | Smatram da je postojeća definicija govora mržnje pre-ekstenzivna i da kategorije: rasa, spol, dob, invalidnost, religija i nacionalnost pokrivaju sve situacije, odnosno većinu njih. A tako je i u postojećoj europskoj legislativi kad je riječ o zakonima koji reguliraju tzv. govor mržnje u elektroničkim medijima. Prijedlog novog članka 14.: 1. Svi pružatelji audiovizualnih medijskih usluga trebaju poštivati i štititi ljudsko dostojanstvo, moralna i religijska uvjerenja stanovništva Republike Hrvatske. 2. Nisu dopuštene audiovizualne medijske usluge, uključujući usluge koje se prenose preko elektroničkih komunikacijskih mreža, koje ugrožavaju ustavni poredak, javno zdravlje ili nacionalnu sigurnost. 3. U audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati na nasilje ili mržnju na osnovu rase, spola, dobi, zdravstvenog stanja, religije ili nacionalnosti. 4. Zabranjene su audio i/ili audiovizualne medijske usluge, uključujući širenje poruka ili činjenje poruka javno dostupnim putem interneta, koje javno potiču na počinjenje kaznenih djela terorizma. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se |
| 455 | Nova TV d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 13. | Članak 13. nacrta ZEM-a o obveznim podacima za objavu Prema nacrtu, nakladnik je dužan i vlasničku strukturu činiti javno dostupnom na webu. Imajući u vidu činjenicu da se vlasnička struktura prijavljuje Agenciji za elektroničke medije i da se podatak o stvarnom vlasniku čini javno dostupnim putem FINE, ne vidimo potrebu za ovom dodatnom administrativnom obvezom nakladnika. Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama navodi da bi podaci o vlasničkoj strukturi davatelja medijskih usluga trebali biti dostupni korisnicima, pod uvjetom da se poštuje suština dotičnih temeljnih prava i sloboda i da su takve mjere potrebne, proporcionalne i njima se mora nastojati ispuniti cilj od javnog interesa. Budući da su prema hrvatskom zakonodavstvu informacije o vlasničkoj strukturi već dostupne (lako, izravno i trajno) putem registra krajnjih stvarnih vlasnika FINE, članak 13. ZEM-a nameće dodatno opterećenje pružateljima medijskih usluga koje nadilazi ono što je nužno za postizanje cilja (transparentnosti). | Nije prihvaćen | Podaci o stvarnom vlasništvu dostupno je putem sustava e-Građanin. Objavom na internet stranicama pružatelja medijskih usluga omogućuje se svim zainteresiranim osobama uvid bez dodatnih pretraga. |
| 456 | Nova TV d.d. | II. OPĆA NAČELA, Članak 5. | Članak 5. nacrta ZEM-a koji propisuje obvezu emitiranja programa na hrvatskom jeziku Stavkom 5. predviđena je iznimka, i to mogućnost emitiranja informativnog programa na stranom jeziku, no ta mogućnost je predviđena samo za nakladnika s koncesijom za emitiranje. Nije nam jasno to ograničenje, smatramo da nema potrebe dozvoliti emitiranje informativnog programa na stranom jeziku koncesionaru, a ne i pružatelju medijske usluge koji svoj audiovizualni sadržaj emitira putem interneta (na temelju dopuštenja). Štoviše, ova odredba, uvođenjem različitog načina postupanja za nakladnike s koncesijom za emitiranje (kojima je dopušteno odstupanje od obveze emitiranja na hrvatskom jeziku) u usporedbi s internet operatorima (koji su lišeni ove mogućnosti), krši opće načelo jednakog načina postupanja, koje zahtijeva da se usporedive situacije ne tretiraju na različit način, osim ako je razlikovanje objektivno opravdano. (1) Budući da u tom pogledu nisu pružena nikakva opravdanja i budući da razlike između navedenih operatora nisu značajne, odstupanja koja su odobrena nakladnicima koji imaju koncesiju za emitiranje treba proširiti i na mrežne nakladnike i svako diskriminatorno postupanje treba ukloniti. __________________ (1) Pogledajte kao primjer presudu Prvostupanjskog suda od 7. srpnja 1999. u predmetu T-106/96, Wirtschaftsvereinigung Stahl protiv Komisije, ECLI:EU:T:1999:137, st. 103.: „...ustaljeni zakon je da „kako bi se Komisija optužila za diskriminaciju, mora se pokazati da je ona postupala različito prema sličnim predmetima, pri čemu je izložila neke slučajeve nepovoljnom položaju, za razliku od drugih, a da takvo razlikovanje nije opravdano postojanjem značajnih objektivnih razlika"". (naš naglasak) | Nije prihvaćen | Predmetna odredba primjenjuje se na sve pružatelje medijskih usluga |
| 457 | Hrvatski audiovizualni centar | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | HAVC predlaže u stavku 1., u točki 6. dodati "neovisno o obliku prijenosa audiovizualnog programa" na način da točka 6. sada glasi: 6. medijska usluga televizije ili televizijsko emitiranje (tj. linearna audiovizualna medijska usluga): audiovizualna medijska usluga koju pruža pružatelj medijskih usluga za istodobno gledanje programa na osnovi rasporeda programa neovisno o obliku prijenosa audiovizualnog programa Proširenjem navedenog pojma omogućava se da se nakladnikom linearne audiovizualne medijske usluge smatra i medijska usluga televizije koja prenosi audiovizualni program na osnovi rasporeda programa samo putem interneta. | Nije prihvaćen | Predmetno je definirano točkom 9. |
| 458 | HGK | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 25. | Udruženje marketinga HGK predlaže u stavku 5. brisati riječ “bihevioralno”. Naime u ovoj odredbi izrijekom se navodi samo jedan oblik oglašavanja, a drugi su oblici izostavljeni, primjerice geotargetiranje. Udruženje smatra da sintagma “ciljano oglašavanje” obuhvaća sve oblike uporabe podataka prikupljenih s namjerom oglašavanja. | Nije prihvaćen | Sukladno Direktivni o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 459 | Pravobranitelj za djecu RH | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlažemo da se u članku 3., u st.1, dopuni tekst u alineji 17., tako da glasi: 17. audiovizualna komercijalna komunikacija: slika sa ili bez zvuka kao i zvuk koji su izrađeni za promicanje, izravno ili neizravno, robe, usluga ili ugleda fizičke ili pravne osobe koja se bavi gospodarskom djelatnošću; te slike prate ili su uključene u program ili u videozapis koji je generirao korisnik u zamjenu za plaćanje ili za sličnu naknadu ili u svrhe vlastitog promicanja. Oblici audiovizualne komercijalne komunikacije uključuju, među ostalim, televizijsko i radijsko oglašavanje, oglašavanje putem teleteksta, pokroviteljstvo, teletrgovinu i plasman proizvoda; Obrazloženje: Proteklih godina u više navrata obraćali smo se Ministarstvu kulture i Vijeću za elektroničke medije (VEM) predlažući da se pronađe način kako bi se postojećom regulativom u području elektroničkih medija jednako obuhvatilo i oglašavanje na teletekstu koji objavljuju neki tv-nakladnici. Dobivamo pritužbe građana da se na teletekstu objavljuju oglasi pornografskog i drugog neprimjerenog sadržaja koji su dostupni djeci već na prvim stranicama, uz informacije o rasporedu tv-programa. Tako su djeci dostupne poruke poput: Jeftini seks razgovori uživo; HARDCORE VIDEO; Cure za seks – upoznavanje uživo; Astro-tarot centar i slično, koje upućuju na stranice s eksplicitnijim porukama i telefonskim brojevima na kojima se mogu kupiti ponuđene usluge. Kad smo na to upozorili VEM, on nas je izvijestio da se Zakon o elektroničkim medijima ne primjenjuje na teletekst, s obrazloženjem da teletekst „ne predstavlja audio tj. audiovizualni program te kao takav ne podliježe regulaciji temeljem Europske direktive o audiovizualnim medijskim uslugama“. Podsjećamo da teletekst jest medij prema Zakonu o medijima (NN 59/04, 84/11 i 81/13), te je nedvojbeno riječ o medijskoj usluzi koju pruža nakladnik televizije i koju je nužno regulirati. U tom smislu podnosili smo prijedloge za izmjenom ZEM-a Ministarstvu kulture (zadnja u ožujku 2015.), koje nas je izvijestilo da će se izmjene moći implementirati u sklopu predstojećih izmjena paketa medijskih zakona. Stoga i ovom prilikom ponavljamo našu inicijativu. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor gore |
| 460 | Pravobranitelj za djecu RH | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Predlažemo da se dopuni članak 1., tako da glasi: Članak 1. Ovim se Zakonom uređuju prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluga, uključujući i teletekst, usluga elektroničkih publikacija putem elektroničkih komunikacijskih mreža, platformi za razmjenu videozapisa te interes Republike Hrvatske u području elektroničkih medija. | Nije prihvaćen | Teletekst nije djelatnost pružanja audio i audiovizualnih medijskih usluge već oblik pružanja tekstualnih informacija putem dvije linije televizijske slike u analognoj televiziji.To je stari način informiranja koji je nakon prelaska na digitalnu tv trebao izumrijeti i biti zamijenjen puno naprednijim elektroničkim publikacijama ali se zadržao zbog navika korisnika ga već |
| 461 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 27. | U stavku (4) smatramo da je potrebno unijeti više pravne sigurnosti u rokove postupanja nadležnog tijela te propisati i rok u kojem je Vijeće dužno donijeti odluku eventualnom odbacivanju zahtjeva (primjerice, 30 dana). Na taj način i poduzetnici će biti primorani neuredan zahtjev nadopuniti u zadanom roku, a smanjit će se pravna nesigurnost u smislu maksimalnog ukupnog trajanja postupka (koje bi tada bilo 75 dana umjesto, kako je predviđeno ovim prijedlogom zakona, zapravo neograničeno). | Nije prihvaćen | Radi se o upravnom postupku te su svi rokovi propisani Zakonom o općem upravnom postupku |
| 462 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 13. | Dodatno glede četvrte točke, napominjemo da je nacrtom prijedloga zakona već predviđeno to da se promjene vlasničke strukture objavljuju u Narodnim novinama, što nam se čini dovoljno transparentnim pristupom, koji čini nepotrebnim daljnje birokratiziranje poslovanja. | Nije prihvaćen | Objavom na internet stranicama pružatelja medijskih usluga omogućuje se svim zainteresiranim osobama uvid bez dodatnih pretraga |
| 463 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 13. | Općenito, propisivanje obveza iz ovog članka čini nam se protivnim načelu proporcionalnosti. Naime, mjere u ovome kontekstu trebali bi biti nužne i proporcionalne te se njima mora nastojati ispuniti cilj od javnog interesa. Podaci o vlasničkoj strukturi, odnosno konačnom vlasniku, već se nalaze u javnim registrima, tako da propisivanje o objavljivanju vlasniče strukture zasigurno nije potrebno i proporcionalno. Predlažemo brisanje ovog članka, jer objavljivanje podataka o čitavoj vlasničkoj strukturi, dakle ne samo krajnjem vlasniku nego svim, manjinskim članovima, neopravdano zadiru u osobne podatke i općenito privatni život građana. | Nije prihvaćen | Podaci o stvarnom vlasništvu dostupno je putem sustava e-Građanin. Objavom na internet stranicama pružatelja medijskih usluga omogućuje se svim zainteresiranim osobama uvid bez dodatnih pretraga. |
| 464 | Laudato TV d.o.o. | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Ako pružatelji medijskih usluga prilikom usklađivanja svojeg rada s člankom 30. ovog Zakona utvrdi da dolazi do promjene programske osnove, dužan je podnijeti Vijeću zahtjev za odobrenje promjene i sklapanje dodatka ugovora. OBRAZLOŽENJE: Ne postoje vrste programske osnove nego programske vrste u programskoj osnovi. | Nije prihvaćen | Promjena programske osnove uređena je ranijim člancima prijedloga Zakona, a ovdje se govori o vrsti programske osnove. |
| 465 | Laudato TV d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Odredbama ovog zakona ne osigurava se nijedna kuna sredstava Fonda. Zato predlažemo da se u ovom zakonu dopunom navedenog članka ili dodatnim člankom zakona propiše izvor financijskih sredstava Fonda. Predlažemo novi tekst stavka 2. ovog članka: (2) Izvor financijskih sredstava Fonda jesu sredstva osigurana odredbama ovog Zakona, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i iz drugih izvora. Izvor financijskih sredstava Fonda jesu i sredstva koja se osiguravaju iz državnog proračuna najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. OBRAZLOŽENJE: Naplaćene kazne za nepoštivatelje odredbi ovog zakona prihod su državnog proračuna i izmjena takve odredbe nije vjerojatna. No u potpunosti je u skladu s iskustvima drugih zemalja da se iz državnog proračuna osiguravaju sredstva Fonda. Zato je i u prijedlogu nacrta ZEM-a ugrađen tekst čl.70. koji je u našem slučaju prazno slovo. Upravo zato predlažemo da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva Fonda najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. Time utvrđujemo najmanju visinu sredstava (AEM-u je poznat iznos jer upravo AEM utvrđuje prekršitelje ) i postižemo da se sredstva iz naše djelatnosti vrate u našu djelatnost. Vjerujemo da su i pretežiti i najveći platitelji navedenih kazni, velike TV i radio postaje, suglasni da se njihova uplaćena sredstva zavrte u našoj djelatnosti kod malih, umjesto utapanja u državne troškove nepoznate adrese. Ova dopuna u skladu je i s našim traženjem da se za državne prekršitelje iz čl.39 ovog zakona propiše kazna. Ujedno se otvara mogućnost državi da eventualno i većom uplatom iz državnog proračuna provodi medijsku politiku usklađenu sa medijskim tržištem. | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 466 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 68. | Pojam operatora nije definiran. | Nije prihvaćen | U članku 3. stavku 2. propisano je Pojmovi: autor, audiovizualno djelo, elektronička komunikacijska mreža, programske usluge, kabelska televizija, radio, digitalni radio, radijska frekvencija, koncesionar, televizija, digitalna televizija, televizijski prijenos, multipleks, kao i drugi pojmovi iz područja elektroničkih komunikacija, imaju značenje utvrđeno propisima kojima se uređuju autorska i srodna prava, audiovizualna djelatnost, koncesije te elektroničke komunikacije. |
| 467 | Laudato TV d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. OBRAZLOŽENJE: djelatnici navedeni u ovom članku nisu javni službenici i stoga im se ne može plaća obračunavati sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama nego one moraju vezane uz struku. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 468 | Laudato TV d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Predlažemo izmjenu ovog članka na način da glasi: „Sredstva za proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija koja su osigurana u proračunima tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se na temelju javno objavljenih kriterija.“ OBRAZLOŽENJE: Ako je u čl. 39. propisano da su subjektni dužni osigurati 15% za lokalce, onda se u čl.40. riječ "AKO" ne može pojaviti. Još je apsurdnije da se 15% sredstava dodjeljuje putem javnog poziva i objavljenih kriterija, a preostalih 85% sredstava za promidžbu, može dakle bez poziva i bez kriterija. | Nije prihvaćen | Članak 39. govori o oglašavanju, a članak 40. o sredstvima za proizvodnju programa |
| 469 | Laudato TV d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. OBRAZLOŽENJE: Nigdje u Nacrtu Zakon nije navedeno ulazi li pokroviteljstvo u kvotu oglašavanja prema članku 37. u kojem se spominju samo najave pokroviteljstva koje se izuzimaju iz dnevne kvote oglašavanja (uz napomenu da je pokroviteljstvo u čl. 3. stavak 17. definirano kao oblik audiovizualne komercijalne komunikacije.). Ukoliko pokroviteljstvo ne ulazi u kvotu oglašavanja onda to u navedenom članku mora i pisati. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 470 | Hrvatska udruga producenata | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 17. | članak 17. Prijedlog izmjene u stavku 2: „(2) U proizvodnji i objavljivanju audiovizualnih ili radijskih programa pružatelji medijskih usluga moraju poštivati autorska prava i srodna prava te je dužan, gdje je primjenjivo, pribaviti odobrenje ovlaštene udruge za kolektivno ostvarivanje prava.“ Obrazloženje: Obaveza pribavljanja odobrenja ovlaštene udruge za kolektivno ostvarivanje prava primjenjuje pretežito se za glazbu. | Nije prihvaćen | Pitanje je uređeno Zakonom o autorskim i srodnim pravima |
| 471 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Čl. 70., st. 2. mijenja se i glasi: Izvori financijskih sredstava Fonda jesu: - sredstva osigurana odredbama ovoga Zakona - sredstva osigurana odredbama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji - sredstva, odnosno 3 posto ukupnih prihoda koje u fiskalnoj godini na hrvatskom tržištu ostvare pružatelji usluga oglašavanja na digitalnim sučeljima prema odredbama posebnog zakona - sredstva iz dijela prihoda od igara na sreću (1 %) - sredstva iz koncesijskih naknada medija - sredstva iz simboličnog poreza na oglašavanje (uz uvođenje amortizacije za oglašavanje robnih marki), elektroničke uređaje široke potrošnje, prihode od naplate pristupa internetu te korištenja i aukcija radiofrekvencijskog spektra - sredstva iz neutrošenog dijela od godišnjeg prihoda AEM-a - sredstva iz državnog proračuna u visini naplaćenih kazni na temelju ZEM-a - sredstva iz državnog proračuna - sredstva iz drugih izvora. Obrazloženje: S obzirom na udvostručenje broja korisnika Fonda, predviđeno ovim Prijedlogom Zakona, nužno je predvidjeti dodatne izvore njegova financiranja. U suprotnome, potpore kvalitetnim medijskim sadržajima bit će toliko usitnjene da se neće moći realizirati svrha Fonda – proizvodnja kvalitetnih medijskih sadržaja od javnog interesa. Istodobno, preliminarne su procjene da je za financiranje novinarstva i medijske proizvodnje potrebno 110 do 120 milijuna kuna. No, socijalni troškovi gubitka istraživačkog novinarstva i drugih funkcija zdravog medijskog sustava su mnogo veći. Kako bi se osigurala potrebna sredstva, nužno je diversificirati izvore financiranja medijske proizvodnje i novinarskog rada. Za raspodjelu navedenih sredstava bit će potrebno osmisliti nove mehanizme raspodjele kako bi se pravedno javno financiranje medija osiguralo od sukoba interesa i političkog pritiska. | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 472 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Predlažemo izmjenu kroz cijeli tekst ZEM-a - umjesto "pružatelj" elektroničke publikacije, predlažemo "nakladnik" elektroničke publikacije | Nije prihvaćen | Nakladnik je samo onaj pružatelj audio i audiovizualne medijske usluge koji ima koncesiju za obavljanje djelatnosti. |
| 473 | Udruga jadranskih radija | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | čl. 99. Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Ako pružatelji medijskih usluga prilikom usklađivanja svojeg rada s člankom 30. ovog Zakona utvrdi da dolazi do promjene programske osnove, dužan je podnijeti Vijeću zahtjev za odobrenje promjene i sklapanje dodatka ugovora. OBRAZLOŽENJE: Ne postoje vrste programske osnove nego programske vrste u programskoj osnovi. | Nije prihvaćen | Promjena programske osnove uređena je ranijim člancima prijedloga Zakona, a ovdje se govori o vrsti programske osnove. |
| 474 | Udruga jadranskih radija | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | čl.70. Odredbama ovog zakona ne osigurava se nijedna kuna sredstava Fonda. Zato predlažemo da se u ovom zakonu dopunom navedenog članka ili dodatnim člankom zakona propiše izvor financijskih sredstava Fonda. Predlažemo novi tekst stavka 2. ovog članka: (2) Izvor financijskih sredstava Fonda jesu sredstva osigurana odredbama ovog Zakona, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i iz drugih izvora. Izvor financijskih sredstava Fonda jesu i sredstva koja se osiguravaju iz državnog proračuna najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. OBRAZLOŽENJE: Naplaćene kazne za nepoštivatelje odredbi ovog zakona prihod su državnog proračuna i izmjena takve odredbe nije vjerojatna. No u potpunosti je u skladu s iskustvima drugih zemalja da se iz državnog proračuna osiguravaju sredstva Fonda. Zato je i u prijedlogu nacrta ZEM-a ugrađen tekst čl.70. koji je u našem slučaju prazno slovo. Upravo zato predlažemo da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva Fonda najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. Time utvrđujemo najmanju visinu sredstava (AEM-u je poznat iznos jer upravo AEM utvrđuje prekršitelje ) i postižemo da se sredstva iz naše djelatnosti vrate u našu djelatnost. Vjerujemo da su i pretežiti i najveći platitelji navedenih kazni, velike TV i radio postaje, suglasni da se njihova uplaćena sredstva zavrte u našoj djelatnosti kod malih, umjesto utapanja u državne troškove nepoznate adrese. Ova dopuna u skladu je i s našim traženjem da se za državne prekršitelje iz čl.39 ovog zakona propiše kazna. Ujedno se otvara mogućnost državi da eventualno i većom uplatom iz državnog proračuna provodi medijsku politiku usklađenu sa medijskim tržištem. | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 475 | Udruga jadranskih radija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | čl. 55. Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. OBRAZLOŽENJE: djelatnici navedeni u ovom članku nisu javni službenici i stoga im se ne može plaća obračunavati sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama nego one moraju vezane uz struku. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 476 | Udruga jadranskih radija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | čl.40. Predlažemo izmjenu ovog članka na način da glasi: „Sredstva za proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija koja su osigurana u proračunima tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se na temelju javno objavljenih kriterija.“ OBRAZLOŽENJE: Ako je u čl. 39. propisano da su subjektni dužni osigurati 15% za lokalce, onda se u čl.40. riječ "AKO" ne može pojaviti. Još je apsurdnije da se 15% sredstava dodjeljuje putem javnog poziva i objavljenih kriterija, a preostalih 85% sredstava za promidžbu, može dakle bez poziva i bez kriterija. | Nije prihvaćen | Članak 39. govori o oglašavanju, a članak 40. o sredstvima za proizvodnju programa |
| 477 | Udruga jadranskih radija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | čl. 37. Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. OBRAZLOŽENJE: Nigdje u Nacrtu Zakon nije navedeno ulazi li pokroviteljstvo u kvotu oglašavanja prema članku 37. u kojem se spominju samo najave pokroviteljstva koje se izuzimaju iz dnevne kvote oglašavanja (uz napomenu da je pokroviteljstvo u čl. 3. stavak 17. definirano kao oblik audiovizualne komercijalne komunikacije.). Ukoliko pokroviteljstvo ne ulazi u kvotu oglašavanja onda to u navedenom članku mora i pisati. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 478 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Vezano za stavak 5., predlažemo da se predviđeno razdoblje unutar kojeg se filmovi snimljeni za televiziju, kinematografska djela i vijesti smiju prekidati oglašavanjem, poveća na barem 45 minuta jer se u protivnom uvelike narušava integritet navedenih djela. U praksi se događa da na svakih 30 minuta programa dolazi reklamni blok od deset minuta. | Nije prihvaćen | Sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 479 | Hrvatsko društvo filmskih djelatnika | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 34. | Vezano za stavak 2., ne slažemo se s predloženom iznimkom, molimo objašnjenje koji je razlog za navedenu iznimku. | Nije prihvaćen | Sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 480 | Mira Barbarić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | Predlažem izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. OBRAZLOŽENJE: djelatnici navedeni u ovom članku nisu javni službenici i stoga im se ne može plaća obračunavati sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama nego one moraju vezane uz struku. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 481 | Nezavisna televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | čl. 37. Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. OBRAZLOŽENJE: Nigdje u Nacrtu Zakon nije navedeno ulazi li pokroviteljstvo u kvotu oglašavanja prema članku 37. u kojem se spominju samo najave pokroviteljstva koje se izuzimaju iz dnevne kvote oglašavanja (uz napomenu da je pokroviteljstvo u čl. 3. stavak 17. definirano kao oblik audiovizualne komercijalne komunikacije.). Ukoliko pokroviteljstvo ne ulazi u kvotu oglašavanja onda to u navedenom članku mora i pisati. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 482 | Nezavisna televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | čl.40. Predlažemo izmjenu ovog članka na način da glasi: „Sredstva za proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija koja su osigurana u proračunima tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se na temelju javno objavljenih kriterija.“ OBRAZLOŽENJE: Ako je u čl. 39. propisano da su subjektni dužni osigurati 15% za lokalce, onda se u čl.40. riječ "AKO" ne može pojaviti. Još je apsurdnije da se 15% sredstava dodjeljuje putem javnog poziva i objavljenih kriterija, a preostalih 85% sredstava za promidžbu, može dakle bez poziva i bez kriterija. | Nije prihvaćen | Članak 39. govori o oglašavanju, a članak 40. o sredstvima za proizvodnju programa |
| 483 | Nezavisna televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | čl. 55. Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. OBRAZLOŽENJE: djelatnici navedeni u ovom članku nisu javni službenici i stoga im se ne može plaća obračunavati sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama nego one moraju vezane uz struku. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 484 | Nezavisna televizija | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | čl.70. Odredbama ovog zakona ne osigurava se nijedna kuna sredstava Fonda. Zato predlažemo da se u ovom zakonu dopunom navedenog članka ili dodatnim člankom zakona propiše izvor financijskih sredstava Fonda. Predlažemo novi tekst stavka 2. ovog članka: (2) Izvor financijskih sredstava Fonda jesu sredstva osigurana odredbama ovog Zakona, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i iz drugih izvora. Izvor financijskih sredstava Fonda jesu i sredstva koja se osiguravaju iz državnog proračuna najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. OBRAZLOŽENJE: Naplaćene kazne za nepoštivatelje odredbi ovog zakona prihod su državnog proračuna i izmjena takve odredbe nije vjerojatna. No u potpunosti je u skladu s iskustvima drugih zemalja da se iz državnog proračuna osiguravaju sredstva Fonda. Zato je i u prijedlogu nacrta ZEM-a ugrađen tekst čl.70. koji je u našem slučaju prazno slovo. Upravo zato predlažemo da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva Fonda najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. Time utvrđujemo najmanju visinu sredstava (AEM-u je poznat iznos jer upravo AEM utvrđuje prekršitelje ) i postižemo da se sredstva iz naše djelatnosti vrate u našu djelatnost. Vjerujemo da su i pretežiti i najveći platitelji navedenih kazni, velike TV i radio postaje, suglasni da se njihova uplaćena sredstva zavrte u našoj djelatnosti kod malih, umjesto utapanja u državne troškove nepoznate adrese. Ova dopuna u skladu je i s našim traženjem da se za državne prekršitelje iz čl.39 ovog zakona propiše kazna. Ujedno se otvara mogućnost državi da eventualno i većom uplatom iz državnog proračuna provodi medijsku politiku usklađenu sa medijskim tržištem. | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 485 | Nezavisna televizija | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Ako pružatelji medijskih usluga prilikom usklađivanja svojeg rada s člankom 30. ovog Zakona utvrdi da dolazi do promjene programske osnove, dužan je podnijeti Vijeću zahtjev za odobrenje promjene i sklapanje dodatka ugovora. OBRAZLOŽENJE: Ne postoje vrste programske osnove nego programske vrste u programskoj osnovi. | Nije prihvaćen | Promjena programske osnove uređena je ranijim člancima prijedloga Zakona, a ovdje se govori o vrsti programske osnove. |
| 486 | Televizija Dalmacija d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | čl.70. Odredbama ovog zakona ne osigurava se nijedna kuna sredstava Fonda. Zato predlažemo da se u ovom zakonu dopunom navedenog članka ili dodatnim člankom zakona propiše izvor financijskih sredstava Fonda. Predlažemo novi tekst stavka 2. ovog članka: (2) Izvor financijskih sredstava Fonda jesu sredstva osigurana odredbama ovog Zakona, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i iz drugih izvora. Izvor financijskih sredstava Fonda jesu i sredstva koja se osiguravaju iz državnog proračuna najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 487 | Televizija Dalmacija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. OBRAZLOŽENJE: djelatnici navedeni u ovom članku nisu javni službenici i stoga im se ne može plaća obračunavati sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama nego one moraju vezane uz struku. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 488 | Televizija Dalmacija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Predlažemo izmjenu ovog članka na način da glasi: „Sredstva za proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija koja su osigurana u proračunima tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se na temelju javno objavljenih kriterija.“ OBRAZLOŽENJE: Ako je u čl. 39. propisano da su subjektni dužni osigurati 15% za lokalce, onda se u čl.40. riječ "AKO" ne može pojaviti. Još je apsurdnije da se 15% sredstava dodjeljuje putem javnog poziva i objavljenih kriterija, a preostalih 85% sredstava za promidžbu, može dakle bez poziva i bez kriterija. | Nije prihvaćen | Članak 39. govori o oglašavanju, a članak 40. o sredstvima za proizvodnju programa |
| 489 | Televizija Dalmacija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. OBRAZLOŽENJE: Nigdje u Nacrtu Zakon nije navedeno ulazi li pokroviteljstvo u kvotu oglašavanja prema članku 37. u kojem se spominju samo najave pokroviteljstva koje se izuzimaju iz dnevne kvote oglašavanja (uz napomenu da je pokroviteljstvo u čl. 3. stavak 17. definirano kao oblik audiovizualne komercijalne komunikacije.). Ukoliko pokroviteljstvo ne ulazi u kvotu oglašavanja onda to u navedenom članku mora i pisati. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 490 | Kanal Ri d.o.o. | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | čl. 99. Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Ako pružatelji medijskih usluga prilikom usklađivanja svojeg rada s člankom 30. ovog Zakona utvrdi da dolazi do promjene programske osnove, dužan je podnijeti Vijeću zahtjev za odobrenje promjene i sklapanje dodatka ugovora. OBRAZLOŽENJE: Ne postoje vrste programske osnove nego programske vrste u programskoj osnovi. | Nije prihvaćen | Promjena programske osnove uređena je ranijim člancima prijedloga Zakona, a ovdje se govori o vrsti programske osnove. |
| 491 | Kanal Ri d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | čl.70. Odredbama ovog zakona ne osigurava se nijedna kuna sredstava Fonda. Zato predlažemo da se u ovom zakonu dopunom navedenog članka ili dodatnim člankom zakona propiše izvor financijskih sredstava Fonda. Predlažemo novi tekst stavka 2. ovog članka: (2) Izvor financijskih sredstava Fonda jesu sredstva osigurana odredbama ovog Zakona, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i iz drugih izvora. Izvor financijskih sredstava Fonda jesu i sredstva koja se osiguravaju iz državnog proračuna najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. OBRAZLOŽENJE: Naplaćene kazne za nepoštivatelje odredbi ovog zakona prihod su državnog proračuna i izmjena takve odredbe nije vjerojatna. No u potpunosti je u skladu s iskustvima drugih zemalja da se iz državnog proračuna osiguravaju sredstva Fonda. Zato je i u prijedlogu nacrta ZEM-a ugrađen tekst čl.70. koji je u našem slučaju prazno slovo. Upravo zato predlažemo da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva Fonda najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. Time utvrđujemo najmanju visinu sredstava (AEM-u je poznat iznos jer upravo AEM utvrđuje prekršitelje ) i postižemo da se sredstva iz naše djelatnosti vrate u našu djelatnost. Vjerujemo da su i pretežiti i najveći platitelji navedenih kazni, velike TV i radio postaje, suglasni da se njihova uplaćena sredstva zavrte u našoj djelatnosti kod malih, umjesto utapanja u državne troškove nepoznate adrese. Ova dopuna u skladu je i s našim traženjem da se za državne prekršitelje iz čl.39 ovog zakona propiše kazna. Ujedno se otvara mogućnost državi da eventualno i većom uplatom iz državnog proračuna provodi medijsku politiku usklađenu sa medijskim tržištem. | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 492 | Kanal Ri d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | čl. 55. Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. OBRAZLOŽENJE: djelatnici navedeni u ovom članku nisu javni službenici i stoga im se ne može plaća obračunavati sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama nego one moraju vezane uz struku. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 493 | Kanal Ri d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | čl.40. Predlažemo izmjenu ovog članka na način da glasi: „Sredstva za proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija koja su osigurana u proračunima tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se na temelju javno objavljenih kriterija.“ OBRAZLOŽENJE: Ako je u čl. 39. propisano da su subjektni dužni osigurati 15% za lokalce, onda se u čl.40. riječ "AKO" ne može pojaviti. Još je apsurdnije da se 15% sredstava dodjeljuje putem javnog poziva i objavljenih kriterija, a preostalih 85% sredstava za promidžbu, može dakle bez poziva i bez kriterija. | Nije prihvaćen | Članak 39. govori o oglašavanju, a članak 40. o sredstvima za proizvodnju programa |
| 494 | Kanal Ri d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. OBRAZLOŽENJE: Nigdje u Nacrtu Zakon nije navedeno ulazi li pokroviteljstvo u kvotu oglašavanja prema članku 37. u kojem se spominju samo najave pokroviteljstva koje se izuzimaju iz dnevne kvote oglašavanja (uz napomenu da je pokroviteljstvo u čl. 3. stavak 17. definirano kao oblik audiovizualne komercijalne komunikacije.). Ukoliko pokroviteljstvo ne ulazi u kvotu oglašavanja onda to u navedenom članku mora i pisati. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 495 | Slavonsko-brodska televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. OBRAZLOŽENJE: Nigdje u Nacrtu Zakon nije navedeno ulazi li pokroviteljstvo u kvotu oglašavanja prema članku 37. u kojem se spominju samo najave pokroviteljstva koje se izuzimaju iz dnevne kvote oglašavanja (uz napomenu da je pokroviteljstvo u čl. 3. stavak 17. definirano kao oblik audiovizualne komercijalne komunikacije.). Ukoliko pokroviteljstvo ne ulazi u kvotu oglašavanja onda to u navedenom članku mora i pisati. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 496 | Sandra Ratković | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Ako pružatelji medijskih usluga prilikom usklađivanja svojeg rada s člankom 30. ovog Zakona utvrdi da dolazi do promjene programske osnove, dužan je podnijeti Vijeću zahtjev za odobrenje promjene i sklapanje dodatka ugovora. OBRAZLOŽENJE: Ne postoje vrste programske osnove nego programske vrste u programskoj osnovi. | Nije prihvaćen | Promjena programske osnove uređena je ranijim člancima prijedloga Zakona, a ovdje se govori o vrsti programske osnove. |
| 497 | Sandra Ratković | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Odredbama ovog zakona ne osigurava se nijedna kuna sredstava Fonda. Zato predlažemo da se u ovom zakonu dopunom navedenog članka ili dodatnim člankom zakona propiše izvor financijskih sredstava Fonda. Predlažemo novi tekst stavka 2. ovog članka: (2) Izvor financijskih sredstava Fonda jesu sredstva osigurana odredbama ovog Zakona, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i iz drugih izvora. Izvor financijskih sredstava Fonda jesu i sredstva koja se osiguravaju iz državnog proračuna najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. OBRAZLOŽENJE: Naplaćene kazne za nepoštivatelje odredbi ovog zakona prihod su državnog proračuna i izmjena takve odredbe nije vjerojatna. No u potpunosti je u skladu s iskustvima drugih zemalja da se iz državnog proračuna osiguravaju sredstva Fonda. Zato je i u prijedlogu nacrta ZEM-a ugrađen tekst čl.70. koji je u našem slučaju prazno slovo. Upravo zato predlažemo da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva Fonda najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. Time utvrđujemo najmanju visinu sredstava (AEM-u je poznat iznos jer upravo AEM utvrđuje prekršitelje ) i postižemo da se sredstva iz naše djelatnosti vrate u našu djelatnost. Vjerujemo da su i pretežiti i najveći platitelji navedenih kazni, velike TV i radio postaje, suglasni da se njihova uplaćena sredstva zavrte u našoj djelatnosti kod malih, umjesto utapanja u državne troškove nepoznate adrese. Ova dopuna u skladu je i s našim traženjem da se za državne prekršitelje iz čl.39 ovog zakona propiše kazna. Ujedno se otvara mogućnost državi da eventualno i većom uplatom iz državnog proračuna provodi medijsku politiku usklađenu sa medijskim tržištem | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 498 | Sandra Ratković | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. OBRAZLOŽENJE: djelatnici navedeni u ovom članku nisu javni službenici i stoga im se ne može plaća obračunavati sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama nego one moraju vezane uz struku. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 499 | Sandra Ratković | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Predlažemo izmjenu ovog članka na način da glasi: „Sredstva za proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija koja su osigurana u proračunima tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se na temelju javno objavljenih kriterija.“ OBRAZLOŽENJE: Ako je u čl. 39. propisano da su subjektni dužni osigurati 15% za lokalce, onda se u čl.40. riječ "AKO" ne može pojaviti. Još je apsurdnije da se 15% sredstava dodjeljuje putem javnog poziva i objavljenih kriterija, a preostalih 85% sredstava za promidžbu, može dakle bez poziva i bez kriterija. | Nije prihvaćen | Članak 39. govori o oglašavanju, a članak 40. o sredstvima za proizvodnju programa |
| 500 | Sandra Ratković | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. OBRAZLOŽENJE: Nigdje u Nacrtu Zakon nije navedeno ulazi li pokroviteljstvo u kvotu oglašavanja prema članku 37. u kojem se spominju samo najave pokroviteljstva koje se izuzimaju iz dnevne kvote oglašavanja (uz napomenu da je pokroviteljstvo u čl. 3. stavak 17. definirano kao oblik audiovizualne komercijalne komunikacije.). Ukoliko pokroviteljstvo ne ulazi u kvotu oglašavanja onda to u navedenom članku mora i pisati. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 501 | Nenad Bračun | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Ako pružatelji medijskih usluga prilikom usklađivanja svojeg rada s člankom 30. ovog Zakona utvrdi da dolazi do promjene programske osnove, dužan je podnijeti Vijeću zahtjev za odobrenje promjene i sklapanje dodatka ugovora. OBRAZLOŽENJE: Ne postoje vrste programske osnove nego programske vrste u programskoj osnovi. | Nije prihvaćen | Promjena programske osnove uređena je ranijim člancima prijedloga Zakona, a ovdje se govori o vrsti programske osnove. |
| 502 | Nenad Bračun | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Odredbama ovog zakona ne osigurava se nijedna kuna sredstava Fonda. Zato predlažemo da se u ovom zakonu dopunom navedenog članka ili dodatnim člankom zakona propiše izvor financijskih sredstava Fonda. Predlažemo novi tekst stavka 2. ovog članka: (2) Izvor financijskih sredstava Fonda jesu sredstva osigurana odredbama ovog Zakona, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i iz drugih izvora. Izvor financijskih sredstava Fonda jesu i sredstva koja se osiguravaju iz državnog proračuna najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. OBRAZLOŽENJE: Naplaćene kazne za nepoštivatelje odredbi ovog zakona prihod su državnog proračuna i izmjena takve odredbe nije vjerojatna. No u potpunosti je u skladu s iskustvima drugih zemalja da se iz državnog proračuna osiguravaju sredstva Fonda. Zato je i u prijedlogu nacrta ZEM-a ugrađen tekst čl.70. koji je u našem slučaju prazno slovo. Upravo zato predlažemo da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva Fonda najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. Time utvrđujemo najmanju visinu sredstava (AEM-u je poznat iznos jer upravo AEM utvrđuje prekršitelje ) i postižemo da se sredstva iz naše djelatnosti vrate u našu djelatnost. Vjerujemo da su i pretežiti i najveći platitelji navedenih kazni, velike TV i radio postaje, suglasni da se njihova uplaćena sredstva zavrte u našoj djelatnosti kod malih, umjesto utapanja u državne troškove nepoznate adrese. Ova dopuna u skladu je i s našim traženjem da se za državne prekršitelje iz čl.39 ovog zakona propiše kazna. Ujedno se otvara mogućnost državi da eventualno i većom uplatom iz državnog proračuna provodi medijsku politiku usklađenu sa medijskim tržištem. | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 503 | Nenad Bračun | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. OBRAZLOŽENJE: djelatnici navedeni u ovom članku nisu javni službenici i stoga im se ne može plaća obračunavati sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama nego one moraju vezane uz struku. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 504 | Nenad Bračun | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Predlažemo izmjenu ovog članka na način da glasi: „Sredstva za proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija koja su osigurana u proračunima tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se na temelju javno objavljenih kriterija.“ OBRAZLOŽENJE: Ako je u čl. 39. propisano da su subjektni dužni osigurati 15% za lokalce, onda se u čl.40. riječ "AKO" ne može pojaviti. Još je apsurdnije da se 15% sredstava dodjeljuje putem javnog poziva i objavljenih kriterija, a preostalih 85% sredstava za promidžbu, može dakle bez poziva i bez kriterija. | Nije prihvaćen | Članak 39. govori o oglašavanju, a članak 40. o sredstvima za proizvodnju programa |
| 505 | Nenad Bračun | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. OBRAZLOŽENJE: Nigdje u Nacrtu Zakon nije navedeno ulazi li pokroviteljstvo u kvotu oglašavanja prema članku 37. u kojem se spominju samo najave pokroviteljstva koje se izuzimaju iz dnevne kvote oglašavanja (uz napomenu da je pokroviteljstvo u čl. 3. stavak 17. definirano kao oblik audiovizualne komercijalne komunikacije.). Ukoliko pokroviteljstvo ne ulazi u kvotu oglašavanja onda to u navedenom članku mora i pisati. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 506 | Z1 TELEVIZIJA | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Ako pružatelji medijskih usluga prilikom usklađivanja svojeg rada s člankom 30. ovog Zakona utvrdi da dolazi do promjene programske osnove, dužan je podnijeti Vijeću zahtjev za odobrenje promjene i sklapanje dodatka ugovora. OBRAZLOŽENJE: Ne postoje vrste programske osnove nego programske vrste u programskoj osnovi. | Nije prihvaćen | Promjena programske osnove uređena je ranijim člancima prijedloga Zakona, a ovdje se govori o vrsti programske osnove. |
| 507 | Z1 TELEVIZIJA | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Odredbama ovog zakona ne osigurava se nijedna kuna sredstava Fonda. Zato predlažemo da se u ovom zakonu dopunom navedenog članka ili dodatnim člankom zakona propiše izvor financijskih sredstava Fonda. Predlažemo novi tekst stavka 2. ovog članka: (2) Izvor financijskih sredstava Fonda jesu sredstva osigurana odredbama ovog Zakona, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i iz drugih izvora. Izvor financijskih sredstava Fonda jesu i sredstva koja se osiguravaju iz državnog proračuna najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. OBRAZLOŽENJE: Naplaćene kazne za nepoštivatelje odredbi ovog zakona prihod su državnog proračuna i izmjena takve odredbe nije vjerojatna. No u potpunosti je u skladu s iskustvima drugih zemalja da se iz državnog proračuna osiguravaju sredstva Fonda. Zato je i u prijedlogu nacrta ZEM-a ugrađen tekst čl.70. koji je u našem slučaju prazno slovo. Upravo zato predlažemo da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva Fonda najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. Time utvrđujemo najmanju visinu sredstava (AEM-u je poznat iznos jer upravo AEM utvrđuje prekršitelje ) i postižemo da se sredstva iz naše djelatnosti vrate u našu djelatnost. Vjerujemo da su i pretežiti i najveći platitelji navedenih kazni, velike TV i radio postaje, suglasni da se njihova uplaćena sredstva zavrte u našoj djelatnosti kod malih, umjesto utapanja u državne troškove nepoznate adrese. Ova dopuna u skladu je i s našim traženjem da se za državne prekršitelje iz čl.39 ovog zakona propiše kazna. Ujedno se otvara mogućnost državi da eventualno i većom uplatom iz državnog proračuna provodi medijsku politiku usklađenu sa medijskim tržištem. | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 508 | Z1 TELEVIZIJA | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. OBRAZLOŽENJE: djelatnici navedeni u ovom članku nisu javni službenici i stoga im se ne može plaća obračunavati sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama nego one moraju vezane uz struku. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 509 | Z1 TELEVIZIJA | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Predlažemo izmjenu ovog članka na način da glasi: „Sredstva za proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija koja su osigurana u proračunima tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se na temelju javno objavljenih kriterija.“ OBRAZLOŽENJE: Ako je u čl. 39. propisano da su subjektni dužni osigurati 15% za lokalce, onda se u čl.40. riječ "AKO" ne može pojaviti. Još je apsurdnije da se 15% sredstava dodjeljuje putem javnog poziva i objavljenih kriterija, a preostalih 85% sredstava za promidžbu, može dakle bez poziva i bez kriterija. | Nije prihvaćen | Članak 39. govori o oglašavanju, a članak 40. o sredstvima za proizvodnju programa |
| 510 | Z1 TELEVIZIJA | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. OBRAZLOŽENJE: Nigdje u Nacrtu Zakon nije navedeno ulazi li pokroviteljstvo u kvotu oglašavanja prema članku 37. u kojem se spominju samo najave pokroviteljstva koje se izuzimaju iz dnevne kvote oglašavanja (uz napomenu da je pokroviteljstvo u čl. 3. stavak 17. definirano kao oblik audiovizualne komercijalne komunikacije.). Ukoliko pokroviteljstvo ne ulazi u kvotu oglašavanja onda to u navedenom članku mora i pisati. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 511 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | čl. 99. Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Ako pružatelji medijskih usluga prilikom usklađivanja svojeg rada s člankom 30. ovog Zakona utvrdi da dolazi do promjene programske osnove, dužan je podnijeti Vijeću zahtjev za odobrenje promjene i sklapanje dodatka ugovora. OBRAZLOŽENJE: Ne postoje vrste programske osnove nego programske vrste u programskoj osnovi. | Nije prihvaćen | Promjena programske osnove uređena je ranijim člancima prijedloga Zakona, a ovdje se govori o vrsti programske osnove. |
| 512 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | čl.70. Odredbama ovog zakona ne osigurava se nijedna kuna sredstava Fonda. Zato predlažemo da se u ovom zakonu dopunom navedenog članka ili dodatnim člankom zakona propiše izvor financijskih sredstava Fonda. Predlažemo novi tekst stavka 2. ovog članka: (2) Izvor financijskih sredstava Fonda jesu sredstva osigurana odredbama ovog Zakona, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i iz drugih izvora. Izvor financijskih sredstava Fonda jesu i sredstva koja se osiguravaju iz državnog proračuna najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. OBRAZLOŽENJE: Naplaćene kazne za nepoštivatelje odredbi ovog zakona prihod su državnog proračuna i izmjena takve odredbe nije vjerojatna. No u potpunosti je u skladu s iskustvima drugih zemalja da se iz državnog proračuna osiguravaju sredstva Fonda. Zato je i u prijedlogu nacrta ZEM-a ugrađen tekst čl.70. koji je u našem slučaju prazno slovo. Upravo zato predlažemo da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva Fonda najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. Time utvrđujemo najmanju visinu sredstava (AEM-u je poznat iznos jer upravo AEM utvrđuje prekršitelje ) i postižemo da se sredstva iz naše djelatnosti vrate u našu djelatnost. Vjerujemo da su i pretežiti i najveći platitelji navedenih kazni, velike TV i radio postaje, suglasni da se njihova uplaćena sredstva zavrte u našoj djelatnosti kod malih, umjesto utapanja u državne troškove nepoznate adrese. Ova dopuna u skladu je i s našim traženjem da se za državne prekršitelje iz čl.39 ovog zakona propiše kazna. Ujedno se otvara mogućnost državi da eventualno i većom uplatom iz državnog proračuna provodi medijsku politiku usklađenu sa medijskim tržištem. | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 513 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | čl. 55. Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. OBRAZLOŽENJE: djelatnici navedeni u ovom članku nisu javni službenici i stoga im se ne može plaća obračunavati sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama nego one moraju vezane uz struku. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 514 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | čl.40. Predlažemo izmjenu ovog članka na način da glasi: „Sredstva za proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija koja su osigurana u proračunima tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se na temelju javno objavljenih kriterija.“ OBRAZLOŽENJE: Ako je u čl. 39. propisano da su subjektni dužni osigurati 15% za lokalce, onda se u čl.40. riječ "AKO" ne može pojaviti. Još je apsurdnije da se 15% sredstava dodjeljuje putem javnog poziva i objavljenih kriterija, a preostalih 85% sredstava za promidžbu, može dakle bez poziva i bez kriterija. | Nije prihvaćen | Članak 39. govori o oglašavanju, a članak 40. o sredstvima za proizvodnju programa |
| 515 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. OBRAZLOŽENJE: Nigdje u Nacrtu Zakon nije navedeno ulazi li pokroviteljstvo u kvotu oglašavanja prema članku 37. u kojem se spominju samo najave pokroviteljstva koje se izuzimaju iz dnevne kvote oglašavanja (uz napomenu da je pokroviteljstvo u čl. 3. stavak 17. definirano kao oblik audiovizualne komercijalne komunikacije.). Ukoliko pokroviteljstvo ne ulazi u kvotu oglašavanja onda to u navedenom članku mora i pisati. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 516 | Televizija Jadran d.o.o. | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Ako pružatelji medijskih usluga prilikom usklađivanja svojeg rada s člankom 30. ovog Zakona utvrdi da dolazi do promjene programske osnove, dužan je podnijeti Vijeću zahtjev za odobrenje promjene i sklapanje dodatka ugovora. OBRAZLOŽENJE: Ne postoje vrste programske osnove nego programske vrste u programskoj osnovi. | Nije prihvaćen | Promjena programske osnove uređena je ranijim člancima prijedloga Zakona, a ovdje se govori o vrsti programske osnove. |
| 517 | Televizija Jadran d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Odredbama ovog zakona ne osigurava se nijedna kuna sredstava Fonda. Zato predlažemo da se u ovom zakonu dopunom navedenog članka ili dodatnim člankom zakona propiše izvor financijskih sredstava Fonda. Predlažemo novi tekst stavka 2. ovog članka: (2) Izvor financijskih sredstava Fonda jesu sredstva osigurana odredbama ovog Zakona, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i iz drugih izvora. Izvor financijskih sredstava Fonda jesu i sredstva koja se osiguravaju iz državnog proračuna najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. OBRAZLOŽENJE: Naplaćene kazne za nepoštivatelje odredbi ovog zakona prihod su državnog proračuna i izmjena takve odredbe nije vjerojatna. No u potpunosti je u skladu s iskustvima drugih zemalja da se iz državnog proračuna osiguravaju sredstva Fonda. Zato je i u prijedlogu nacrta ZEM-a ugrađen tekst čl.70. koji je u našem slučaju prazno slovo. Upravo zato predlažemo da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva Fonda najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. Time utvrđujemo najmanju visinu sredstava (AEM-u je poznat iznos jer upravo AEM utvrđuje prekršitelje ) i postižemo da se sredstva iz naše djelatnosti vrate u našu djelatnost. Vjerujemo da su i pretežiti i najveći platitelji navedenih kazni, velike TV i radio postaje, suglasni da se njihova uplaćena sredstva zavrte u našoj djelatnosti kod malih, umjesto utapanja u državne troškove nepoznate adrese. Ova dopuna u skladu je i s našim traženjem da se za državne prekršitelje iz čl.39 ovog zakona propiše kazna. Ujedno se otvara mogućnost državi da eventualno i većom uplatom iz državnog proračuna provodi medijsku politiku usklađenu sa medijskim tržištem. | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 518 | Televizija Jadran d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. OBRAZLOŽENJE: djelatnici navedeni u ovom članku nisu javni službenici i stoga im se ne može plaća obračunavati sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama nego one moraju vezane uz struku. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 519 | Televizija Jadran d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Predlažemo izmjenu ovog članka na način da glasi: „Sredstva za proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija koja su osigurana u proračunima tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se na temelju javno objavljenih kriterija.“ OBRAZLOŽENJE: Ako je u čl. 39. propisano da su subjektni dužni osigurati 15% za lokalce, onda se u čl.40. riječ "AKO" ne može pojaviti. Još je apsurdnije da se 15% sredstava dodjeljuje putem javnog poziva i objavljenih kriterija, a preostalih 85% sredstava za promidžbu, može dakle bez poziva i bez kriterija. | Nije prihvaćen | Članak 39. govori o oglašavanju, a članak 40. o sredstvima za proizvodnju programa |
| 520 | Televizija Jadran d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. OBRAZLOŽENJE: Nigdje u Nacrtu Zakon nije navedeno ulazi li pokroviteljstvo u kvotu oglašavanja prema članku 37. u kojem se spominju samo najave pokroviteljstva koje se izuzimaju iz dnevne kvote oglašavanja (uz napomenu da je pokroviteljstvo u čl. 3. stavak 17. definirano kao oblik audiovizualne komercijalne komunikacije.). Ukoliko pokroviteljstvo ne ulazi u kvotu oglašavanja onda to u navedenom članku mora i pisati. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 521 | Biljana Pavlović | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Ako pružatelji medijskih usluga prilikom usklađivanja svojeg rada s člankom 30. ovog Zakona utvrdi da dolazi do promjene programske osnove, dužan je podnijeti Vijeću zahtjev za odobrenje promjene i sklapanje dodatka ugovora. | Nije prihvaćen | Promjena programske osnove uređena je ranijim člancima prijedloga Zakona, a ovdje se govori o vrsti programske osnove. |
| 522 | Biljana Pavlović | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Odredbama ovog zakona ne osigurava se nijedna kuna sredstava Fonda. Zato predlažemo da se u ovom zakonu dopunom navedenog članka ili dodatnim člankom zakona propiše izvor financijskih sredstava Fonda. Predlažemo novi tekst stavka 2. ovog članka: (2) Izvor financijskih sredstava Fonda jesu sredstva osigurana odredbama ovog Zakona, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i iz drugih izvora. Izvor financijskih sredstava Fonda jesu i sredstva koja se osiguravaju iz državnog proračuna najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 523 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 524 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Ako je u čl. 39. propisano da su subjektni dužni osigurati 15% za lokalce, onda se u čl.40. riječ "AKO" ne može pojaviti. Još je apsurdnije da se 15% sredstava dodjeljuje putem javnog poziva i objavljenih kriterija, a preostalih 85% sredstava za promidžbu, može dakle bez poziva i bez kriterija. | Nije prihvaćen | Članak 39. govori o oglašavanju, a članak 40. o sredstvima za proizvodnju programa |
| 525 | Biljana Pavlović | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 526 | Nacionalna udruga televizija | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Ako pružatelji medijskih usluga prilikom usklađivanja svojeg rada s člankom 30. ovog Zakona utvrdi da dolazi do promjene programske osnove, dužan je podnijeti Vijeću zahtjev za odobrenje promjene i sklapanje dodatka ugovora. OBRAZLOŽENJE: Ne postoje vrste programske osnove nego programske vrste u programskoj osnovi. | Nije prihvaćen | Promjena programske osnove uređena je ranijim člancima prijedloga Zakona, a ovdje se govori o vrsti programske osnove. |
| 527 | Nacionalna udruga televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. OBRAZLOŽENJE: djelatnici navedeni u ovom članku nisu javni službenici i stoga im se ne može plaća obračunavati sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama nego one moraju vezane uz struku. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 528 | Nacionalna udruga televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. OBRAZLOŽENJE: Nigdje u Nacrtu Zakon nije navedeno ulazi li pokroviteljstvo u kvotu oglašavanja prema članku 37. u kojem se spominju samo najave pokroviteljstva koje se izuzimaju iz dnevne kvote oglašavanja (uz napomenu da je pokroviteljstvo u čl. 3. stavak 17. definirano kao oblik audiovizualne komercijalne komunikacije.). Ukoliko pokroviteljstvo ne ulazi u kvotu oglašavanja onda to u navedenom članku mora i pisati. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 529 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Ako pružatelji medijskih usluga prilikom usklađivanja svojeg rada s člankom 30. ovog Zakona utvrdi da dolazi do promjene programske osnove, dužan je podnijeti Vijeću zahtjev za odobrenje promjene i sklapanje dodatka ugovora. | Nije prihvaćen | Promjena programske osnove uređena je ranijim člancima prijedloga Zakona, a ovdje se govori o vrsti programske osnove. |
| 530 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Ako pružatelji medijskih usluga prilikom usklađivanja svojeg rada s člankom 30. ovog Zakona utvrdi da dolazi do promjene programske osnove, dužan je podnijeti Vijeću zahtjev za odobrenje promjene i sklapanje dodatka ugovora. OBRAZLOŽENJE: Ne postoje vrste programske osnove nego programske vrste u programskoj osnovi. | Nije prihvaćen | Promjena programske osnove uređena je ranijim člancima prijedloga Zakona, a ovdje se govori o vrsti programske osnove. |
| 531 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Odredbama ovog zakona ne osigurava se nijedna kuna sredstava Fonda. Zato predlažemo da se u ovom zakonu dopunom navedenog članka ili dodatnim člankom zakona propiše izvor financijskih sredstava Fonda. Predlažemo novi tekst stavka 2. ovog članka: (2) Izvor financijskih sredstava Fonda jesu sredstva osigurana odredbama ovog Zakona, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i iz drugih izvora. Izvor financijskih sredstava Fonda jesu i sredstva koja se osiguravaju iz državnog proračuna u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 532 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Odredbama ovog zakona ne osigurava se nijedna kuna sredstava Fonda. Zato predlažemo da se u ovom zakonu dopunom navedenog članka ili dodatnim člankom zakona propiše izvor financijskih sredstava Fonda. Predlažemo novi tekst stavka 2. ovog članka: (2) Izvor financijskih sredstava Fonda jesu sredstva osigurana odredbama ovog Zakona, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i iz drugih izvora. Izvor financijskih sredstava Fonda jesu i sredstva koja se osiguravaju iz državnog proračuna u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. OBRAZLOŽENJE: Naplaćene kazne za nepoštivatelje odredbi ovog zakona prihod su državnog proračuna i izmjena takve odredbe nije vjerojatna. No u potpunosti je u skladu s iskustvima drugih zemalja da se iz državnog proračuna osiguravaju sredstva Fonda. Zato je i u prijedlogu nacrta ZEM-a ugrađen tekst čl.70. koji je u našem slučaju prazno slovo. Upravo zato predlažemo da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva Fonda najmanje u visini naplaćenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. Time utvrđujemo najmanju visinu sredstava (AEM-u je poznat iznos jer upravo AEM utvrđuje prekršitelje ) i postižemo da se sredstva iz naše djelatnosti vrate u našu djelatnost. Vjerujemo da su i pretežiti i najveći platitelji navedenih kazni, velike TV i radio postaje, suglasni da se njihova uplaćena sredstva zavrte u našoj djelatnosti kod malih, umjesto utapanja u državne troškove nepoznate adrese. Ova dopuna u skladu je i s našim traženjem da se za državne prekršitelje iz čl.39 ovog zakona propiše kazna. Ujedno se otvara mogućnost državi da eventualno i većom uplatom iz državnog proračuna provodi medijsku politiku usklađenu sa medijskim tržištem. | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 533 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 534 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 55. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Plaće radnika i naknade članovima tijela upravljanja i nadzora neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ne mogu premašiti iznos dobiven umnoškom najvećega koeficijenta složenosti poslova za radna mjesta I. vrste i osnovice za izračun plaće sukladno prosječnim plaćama u sektorima bavljenja neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija ovisno o nacionalnoj/lokalnoj poziciji. OBRAZLOŽENJE: djelatnici navedeni u ovom članku nisu javni službenici i stoga im se ne može plaća obračunavati sukladno zakonu kojim se uređuju plaće u javnim službama nego one moraju vezane uz struku. | Nije prihvaćen | Ne postoji sektor neprofitnih pružatelja medijskih usluga i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija |
| 535 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Predlažemo izmjenu ovog članka na način da glasi: „Sredstva za proizvodnju i objavljivanje regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija koja su osigurana u proračunima tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju se na temelju javno objavljenih kriterija.“ OBRAZLOŽENJE: Ako je u čl. 39. propisano da su subjektni dužni osigurati 15% za lokalce, onda se u čl.40. riječ "AKO" ne može pojaviti. Još je apsurdnije da se 15% sredstava dodjeljuje putem javnog poziva i objavljenih kriterija, a preostalih 85% sredstava za promidžbu, može dakle bez poziva i bez kriterija. | Nije prihvaćen | Članak 39. govori o oglašavanju, a članak 40. o sredstvima za proizvodnju programa |
| 536 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 537 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 37. | Predlažemo izmjenu stavka 3. ovog članka na način da glasi: (3) Odredba stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na najave nakladnika televizije vezane uz vlastite programe i sporedne proizvode neposredno proizišle iz tih programa ili s programima i audiovizualnim medijskim uslugama drugih subjekata koji pripadaju istoj grupi televizijskih nakladnika, najave pokroviteljstva, pokroviteljstvo, plasman proizvoda i neutralne okvire između uredničkog sadržaja i spotova za televizijsko oglašavanje ili za teletrgovinu te između kratkih televizijskih oglasa. OBRAZLOŽENJE: Nigdje u Nacrtu Zakon nije navedeno ulazi li pokroviteljstvo u kvotu oglašavanja prema članku 37. u kojem se spominju samo najave pokroviteljstva koje se izuzimaju iz dnevne kvote oglašavanja (uz napomenu da je pokroviteljstvo u čl. 3. stavak 17. definirano kao oblik audiovizualne komercijalne komunikacije.). Ukoliko pokroviteljstvo ne ulazi u kvotu oglašavanja onda to u navedenom članku mora i pisati. | Nije prihvaćen | Predloženi članak točno je definirao što ulazi u odnosno ne ulazi u dopušteno vrijeme oglašavanja sukladno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 538 | Nacionalna udruga televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Ako je u čl.39. propisano da su subjektni dužni osigurat 15% za lokalce, onda se u čl.40 riječ "AKO" ne može pojaviti. Još je apsurdnije da se 15% sredstava dodjeljuje putem javnog poziva i objavljenih kriterija , a preostalih 85% sredstava za promiđbu može dakle bez poziva i bez kriterija. | Nije prihvaćen | Članak 39. govori o oglašavanju, a članak 40. o sredstvima za proizvodnju programa |
| 539 | Nacionalna udruga televizija | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 70. | Nažalost prazne riječi jer odredbama ovog zakona ne osigurava se nijedna kuna sredstava Fonda. Zato predlažemo da se u ovom zakonu dopunom navedenog članka ili dodatnim člankom zakona propiše izvor financijskih sredstava Fonda : ... Iz državnog proračuna osiguravaju se sredstva najmanje u visini naplačenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona OBRAZLOŽENJE: Naplaćene kazne za nepoštivatelje odredbi ovog zakona, prihod su državnog proračuna i izmjena takve odredbe nije vjerojatna. No u potpunosti je u skladu sa iskustvima drugih zemalja da se iz državnog proračuna osiguravaju sredstva Fonda. Zato je i u prijedlogu nacrta ZEM-a ugrađen tekst čl.70.( prepisan iz zakona drugih zemalja) koji je u našem slučaju prazno slovo. Upravo zato predlažemo da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva Fonda najmanje u visini naplačenih kazni temeljenih na odredbama ovog zakona. Time utvrđujemo najmanju visinu sredstava ( AEM-u je poznat iznos jer upravo AEM utvrđuje prekršitelje ) i potižemo da se sredstva iz naše djelatnosti vrate u našu djelatnost. Vjerujemo da su i pretežiti i najveći platitelji navedenih kazni – velike tv i radio postaje- suglasni da se njihova uplaćena sredstva zavrte u našoj djelatnosti kod malih ,umjesto utapanja u državne troškove nepoznate adrese.Ova dopuna u skladu je i sa našim traženjem da se za državne prekršitelje iz čl.39 ovog zakona propiše kazna. Ujedno se otvara mogućnost državi da eventualno i većom uplatom iz državnog proračuna provodi medijsku politiku usklađenu sa medijskim tržištem. | Nije prihvaćen | Predloženo je potrebno urediti drugim propisima |
| 540 | Zoran Kovačić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | I ovdje u stavku 1 treba izbaciti programe o tekućim događajima kao ograničavajuće i nepotrebno. Navesti ću mogući primjer prijenosa uživo npr. s Božićnog sajma ili sl. događaja. Iz kojeg razloga je potrebno ograničiti da se radio ili tv postaja sjavi uživo sa nekog štanda koji je pokrovitelj tog događaja i plasira neki proizvod ili uslugu? Valjda je bitnije da se gledatelj ili slušatelji izvjeste o postojanju plasmana proizvoda a ne da se onemogući komercijalna djelatnost zboh koje i postoje komercijalni mediji. Prijedlog ovog stavka je: (1) Plasman proizvoda nije dopušten u vijestima, programima o potrošačkim pitanjima, vjerskom programu i dječjem programu. | Nije prihvaćen | Radi se implementaciji Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama |
| 541 | Zoran Kovačić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 23. | U stavku 4 nejasno je što su to tekući događaji. Ovakva formulacija nije precizna i podložna je raznim tumačenjima. Primjerice vremenska prognoza je tekući događaj. Smije li ona onda biti pod pokroviteljstvom ili ne? Svjedoci smo da je ona u pravilu pod pokroviteljstvom u Europi. Također, tekući događaj može biti i prijenos uživo sportskog događaja, kulturne priredbe ali i sjednica gradske skupštine? Ovakvom formulacijom ništa od navedenog ne smije biti pod pokroviteljstvom. To bi bilo previše ograničavajuće i nepotrebno. Stoga predlažem da se ostavi samo Vijesti u ovom stavku pa da on glasi: (4) Vijesti ne smiju biti pod pokroviteljstvom. | Nije prihvaćen | Definiran pojam "program o tekućim događajima" |
| 542 | Marijan Katalenić | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 74. | Agencija ne predviđa angažiranje stručnjaka /eksperata za jednokratno očitovanje o nekim reklamiranjima koja su zabranjena ili se smatra da su zabranjena ovim Zakonom. Ne sumnjam u stručnost djelatnika ali kako je područje jako široko bilo bi dobro da se predvidi i angažiranje stručnjaka/eksperata sa strana a prema potrebi. | Nije prihvaćen | Agencija za elektroničke medije može i bez posebnog propisivanja u zakonu angažirati stručnjake za pojedina pitanja. |
| 543 | STANISLAV BENDER | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Pošto se u članku 94. stavak 5 i članaku 95. stavak 6 navodi i Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) u smislu da se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe ove Direktive, prijedlog je da se i ova Direktiva doda u Članak 2. | Nije prihvaćen | Predmetna Direktiva ne prenosi se u odredbe ovoga prijedloga Zakona već se samo poziva na nju. |
| 544 | FILIP DMITRAŠINOVIĆ | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 54. | Predlaže se da se doda sljedeća odredba: "Članak 54. ne primjenjuje se na neprofitne specijalizirane nakladnike televizije i radija." | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 545 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlažemo dodati definiciju pojma „programi o potrošačkim pitanjima“, koji su u Direktivi 2018/1808 definirani kao „programi su kojima se nude savjeti gledateljima ili koji uključuju ocjenjivanje u vezi s kupnjom proizvoda i usluga“. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 546 | Pravobranitelj za djecu RH | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Predlažemo da se dopuni čl. 19., st.1., tako da glasi: Članak 19. 1) Nakladnici televizije i pružatelji medijskih usluga iz članaka 27. i 92..ovog Zakona dužni su stalno i postupno korištenjem proporcionalnih mjera svoje usluge učiniti pristupačnijima osobama s invaliditetom. Sve dječje programe treba učiniti pristupačnima djeci s oštećenjem vida i sluha. Obrazloženje Pozdravljamo namjeru da se poveća pristupačnost audiovizualnih sadržaja osobama s invaliditetom. S obzirom na izraziti nedostatak dobno primjerenih i razvojno poticajnih sadržaja za djecu s teškoćama u razvoju, pozivamo da se dodatni napori ulože u prilagodbu tih sadržaja kako bi oni u najvećoj mogućoj mjeri bili dostupni djeci s oštećenjima vida ili sluha. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 547 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 49. | U stavku (1) predlažemo da tekst iza zareza glasi „od čega barem polovina (…)“. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 548 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | Razdoblja je potrebno preciznije urediti, tako da nema preklapanja između stavaka (1) i (2). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 549 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | U stavku (1) nije jasno na što se odnosi „te pružatelja elektroničkih publikacija“, čini se da se radi o dodatku koji nije odgovarajuće povezan s ostatkom odredbe. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 550 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | U stavku (3) pogrešno se upućuje na stavak 2. postavak 5., trebalo bi se raditi o podstavku 4. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 551 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 19. | Numeracija stavaka je pogrešna. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 552 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 13. | U četvrtoj točki propisuje se obveza objavljivanja vlasničke strukture, zajedno s impresumom – pretpostavljamo da se radi o nepreciznosti autora te da je namjera bila objaviti informacije o krajnjem vlasniku. Objavljivanje čitave vlasničke strukture bilo bi potpuno nepraktično i često nemoguće u tako sažetom obliku da se navede zajedno s impresumom | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 553 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | II. OPĆA NAČELA, Članak 12. | Stavak (1) – nije jasno koja su to „pojedina pitanja“, odnosno pretpostavljamo da je namjera bila urediti ne to da se pojedina pitanja uređuju „u skladu s odredbama ovog Zakona“, nego da se pojedina pitanja iz domene ovog Zakona mogu urediti kodeksima. Predlažemo to preciznije i jasnije naznačiti. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 554 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | II. OPĆA NAČELA, Članak 8. | Nejasno je što znači prenositi programe „bez prekida“? | Prihvaćen | Prihvaćeno izmijenjena odredba |
| 555 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | II. OPĆA NAČELA, Članak 8. | Nejasno je na što se odnosi „bez izričite suglasnosti pružatelja medijskih usluga“, odnosno rečenica sama po sebi u cjelini nema nikakvo značenje. Tako kako glasi, ispada da programe treba prenositi bez izričite suglasnosti pružatelja medijskih usluga (moguće da je primarni problem pogrešno korištenje zarezima). Potrebno doraditi. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 556 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | II. OPĆA NAČELA, Članak 7. | Stavak (3) tekst „pružatelj medijske usluge ima poslovni nastan u državi članici u kojoj“ zamijeniti tekstom „pružatelj medijske usluge ima poslovni nastan u onoj državi članici u kojoj“ – naime, iz direktive jasnije proizlazi da se radi o jednoj o dviju ranije navedenih država članica a ne bilo kojoj, pa i trećoj, državi članici. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 557 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 103. | Smatramo neprimjerenim da je rok za usklađenje pružateljima medijskih usluga (sukladno članku 99.) 6 mjeseci, a da AEM donosi propise u roku godine dana. Trebalo bi biti upravo obratno, da je radi potpunog usklađenja i izbjegavanja dvostrukog opterećivanja pružatelja medijskih usluga rok AEM-u za donošenje propisa kraći od roka za usklađenje pružateljima usluga. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 558 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. | Smatramo neprimjerenim da je rok za usklađenje pružateljima medijskih usluga 6 mjeseci, a da AEM donosi propise u roku godine dana (sukladno članku 103). Trebalo bi biti upravo obratno, da je radi potpunog usklađenja i izbjegavanja dvostrukog opterećivanja pružatelja medijskih usluga rok AEM-u za donošenje propisa kraći od roka za usklađenje pružateljima usluga. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 559 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 78. | Nejasno je zašto se u stavku (1) upućuje samo na prvih deset točaka iz članka 77. stavka 1. – smatramo da bi Vijeće trebalo biti nadležno dodatno barem za točke 11, 12, 13 i 14. Pretpostavljamo da se radi o omašci autora. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 560 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 77. | Nejasno je zašto se u stavku (2) upućuje samo na prvih osamnaest točaka iz stavka 1, a ne na svih 22. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 561 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 76. | Smatramo da je kao uvjet imenovanja potrebno propisati i to da kandidat za člana Vijeća nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 562 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 64. | Stavak (2) – zanemaruje se mogućnost (a upravo je cilj ovakvog zakonskog rješenja da do toga dođe) da pružatelj medijske usluge koji stekne dominantu ulogu na tržištu tu ulogu u nekom trenutku izgubi. U tom smislu, smatramo da je potrebno umjesto „ako je pružatelj medijske usluge stekao dominantnu ulogu na tržištu“, propisati primjerice „za vrijeme u kojem pružatelj medijske usluge drži dominantnu ulogu na tržištu“. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 563 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 64. | Stavak (2) – smatramo vrlo nespretnim formulaciju da dominantnom pružatelju medijske usluge Vijeće ne može dati „novu koncesiju“, jer proizlazi da taj pružatelj ne bi mogao nastaviti s poslovanjem nakon isteka koncesije, a to zasigurno nije bila namjera autora. Predlažemo koristiti pojam „dodatnu koncesiju“. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 564 | Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničko društvo d.o.o. | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 63. | U stavku (1) smatramo da bi trebalo uputiti i na članak 62. stavak (3), odnosno na stručno mišljenje Agencije, jer bi trebalo definirati i predmet tog mišljenja, upravo u smjeru zaštite pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 565 | Laudato TV d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | U stavku 3. ovog članka se navodi podstavka 5. stavka 2. koja ne postoji. Nabrojane su samo 4 podstavke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 566 | Laudato TV d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U zakonu se spominje pojam “tekuća događanja”, ali nigdje nije definirano što se pod tim podrazumijeva. Tražimo da se u čl. 3. Zakona definira navedeni pojam ili da se izbaci van iz Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 567 | RTL Hrvatska d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | Protivimo se prijedlogu po kojem bi se razdoblje unutar kojeg bi se moralo emitirati 50% vlastite proizvodnje skrati s postojećih 16h do 22h na 18h do 22h. Predloženo rješenje značajno uskraćuje mogućnost određivanja programskih shema. Primjerice, ukoliko nakladnik televizije emitira 24 sata dnevno, u obvezi je prikazati 6 sati vlastite proizvodnje, od čega najmanje 3 sata moraju biti emitirana unutar predloženog četverosatnog razdoblja. Smatramo da se takvom intervencijom značajno zadire u uredničke slobode svakog pružatelja medijske usluge televizije i de facto određuje izgled programske sheme u tom razdoblju. S obzirom na navedeno, predlažemo da u stavcima 1. i 2. članka 45. Prijedloga bude navedeno „između 16 i 22 sata“. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 568 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | II. OPĆA NAČELA, Članak 11. | Prijedlog izmjene i dopune čl. 11. alineja 4. na način da ista glasi: "Djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom" Obrazloženje: Navedeni termini u skladu s Ustavom Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14) i Sheratonskom deklaracijom iz 2003. godine. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 569 | Hrvatsko novinarsko društvo (HND) | II. OPĆA NAČELA, Članak 11. | Smatramo da bi umjesto "interesa Republike Hrvatske", odnosno državnog interesa, trebalo biti riječi o javnom interesu, dok bi o sadržaju tog pojma – umjesto nekoliko natuknica starih više od 20 godina – trebalo provesti ozbiljnu, inkluzivnu i akademski informiranu javnu raspravu uz sudjelovanje novinara i najšire javnosti, a ne samo predstavnika države i njezinih službi. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 570 | Udruga jadranskih radija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | čl. 24. Opći komentar U stavku 3. ovog članka se navodi podstavka 5. stavka 2. koja ne postoji. Nabrojane su samo 4 podstavke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 571 | Udruga jadranskih radija | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | čl. 3. Opći komentar U zakonu se spominje pojam “tekuća događanja”, ali nigdje nije definirano što se pod tim podrazumijeva. Tražimo da se u čl. 3. Zakona definira navedeni pojam ili da se izbaci van iz Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 572 | Odašiljači i veze d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 40. | Nejasno. "Proizvodnju i objavljivanje" - čega? U članku 39. nema više ustanova ni zavoda stoga je ovaj članak potrebno uskladiti s člankom 39. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 573 | Odašiljači i veze d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 39. | U stavku 1. iza riječi "aktivnosti" predlažemo dodati "u audiovizualnim ili radijskim programima ili elektroničkim publikacijama". U skladu s time izmijenjeni stavak 1. bi glasio: "Tijela državne uprave i javne ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske dužne su 15 % godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi ili oglašavanju svojih usluga ili aktivnosti u audiovizualnim ili radijskim programima ili elektroničkim publikacijama utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije/radija te pružatelja elektroničkih publikacija". Obrazloženje: TV/radio i publikacije nekada nisu prikladi kanali za promidžbu i oglašavanje. Namjera je vjerojatno bila da se dio oglašavanja koje se ionako događa na radiju/televiziji usmjeri na regionalne/lokalne postaje, pa u skladu s time predlažemo izmjenu. U suprotnom bi značilo da se sredstva moraju utrošiti kroz neprikladne kanale, samo zato što tako ovaj Zakon nalaže, a to bi bilo neracionalno trošenje koje je po drugim propisima zabranjeno. Definiran je pojam "oglašavanje" i time ograničen na "emitiranje", ali pojam "promidžba" nije ovim zakonom definiran, pa se primjenjuje u najširem značenju. Ako netko troši kroz druge kanale s obzirom na prirodu svojih usluga, na primjer na specijaliziranim domaćim i inozemnim sajmovima, konferencijama i slično, zašto bi morao trošiti na radiju ili televiziji kad takav oglas nema efekta kod javnosti, niti to širu javnost zanima. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 574 | Nezavisna televizija | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | čl. 3. Opći komentar U zakonu se spominje pojam “tekuća događanja”, ali nigdje nije definirano što se pod tim podrazumijeva. Tražimo da se u čl. 3. Zakona definira navedeni pojam ili da se izbaci van iz Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 575 | Nezavisna televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | čl. 24. Opći komentar U stavku 3. ovog članka se navodi podstavka 5. stavka 2. koja ne postoji. Nabrojane su samo 4 podstavke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 576 | Televizija Dalmacija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | U stavku 3. ovog članka se navodi podstavka 5. stavka 2. koja ne postoji. Nabrojane su samo 4 podstavke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 577 | Televizija Dalmacija d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U zakonu se spominje pojam “tekuća događanja”, ali nigdje nije definirano što se pod tim podrazumijeva? | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 578 | Kanal Ri d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | čl. 24. Opći komentar U stavku 3. ovog članka se navodi podstavka 5. stavka 2. koja ne postoji. Nabrojane su samo 4 podstavke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 579 | Kanal Ri d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Opći komentar U zakonu se spominje pojam “tekuća događanja”, ali nigdje nije definirano što se pod tim podrazumijeva. Tražimo da se u čl. 3. Zakona definira navedeni pojam ili da se izbaci van iz Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 580 | Radio Novi Marof | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 35. | Stavak 3 PRIMJEDBA Dozvoljeno je u tisku, vanjskom oglašavanju , društvenim mrežama oglašavanje političkih stranaka, koalicija i nezavisnih zastupnika predstavničkih tijela dozvoljeno i izvan vremena izborne promidžbe, a nakladnicima radija, televizije, portala to nije dozvoljeno. Smatramo da nemamo jednake tržišne uvjete u poslovanju u odnosu na tiskane medije i vanjsko oglašavanje kao i na društvene mreže bez obzira što se na njih ne odnosi ZEM. PRIJEDLOG - izjednačavanje uvjeta na tržištu - da radijski, televizijski nakladnici kao i portali smiju oglašavati političke stranke, koalicije i nezavisnih zastupnika predstavničkih tijela | Prihvaćen | Primljeno na znanje |
| 581 | Slavonsko-brodska televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | U stavku 3. ovog članka se navodi podstavka 5. stavka 2. koja ne postoji. Nabrojane su samo 4 podstavke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 582 | Slavonsko-brodska televizija | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U zakonu se spominje pojam “tekuća događanja”, ali nigdje nije definirano što se pod tim podrazumijeva. Tražimo da se u čl. 3. Zakona definira navedeni pojam ili da se izbaci van iz Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 583 | Sandra Ratković | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | Opći komentar U stavku 3. ovog članka se navodi podstavka 5. stavka 2. koja ne postoji. Nabrojane su samo 4 podstavke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 584 | Sandra Ratković | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Opći komentar U zakonu se spominje pojam “tekuća događanja”, ali nigdje nije definirano što se pod tim podrazumijeva. Tražimo da se u čl. 3. Zakona definira navedeni pojam ili da se izbaci van iz Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 585 | Nenad Bračun | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | Opći komentar U stavku 3. ovog članka se navodi podstavka 5. stavka 2. koja ne postoji. Nabrojane su samo 4 podstavke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 586 | Nenad Bračun | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Opći komentar U zakonu se spominje pojam “tekuća događanja”, ali nigdje nije definirano što se pod tim podrazumijeva. Tražimo da se u čl. 3. Zakona definira navedeni pojam ili da se izbaci van iz Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 587 | Z1 TELEVIZIJA | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | U stavku 3. ovog članka se navodi podstavka 5. stavka 2. koja ne postoji. Nabrojane su samo 4 podstavke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 588 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Opći komentar U zakonu se spominje pojam “tekuća događanja”, ali nigdje nije definirano što se pod tim podrazumijeva. Tražimo da se u čl. 3. Zakona definira navedeni pojam ili da se izbaci van iz Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 589 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | čl. 24. Opći komentar U stavku 3. ovog članka se navodi podstavka 5. stavka 2. koja ne postoji. Nabrojane su samo 4 podstavke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 590 | VTV Varaždinska televizija d.o.o. | U zakonu se spominje pojam “tekuća događanja”, ali nigdje nije definirano što se pod tim podrazumijeva. Tražimo da se u čl. 3. Zakona definira navedeni pojam ili da se izbaci van iz Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno | |
| 591 | Televizija Jadran d.o.o. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 25. | U stavku 3. ovog članka se navodi podstavka 5. stavka 2. koja ne postoji. Nabrojane su samo 4 podstavke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 592 | Televizija Jadran d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U zakonu se spominje pojam “tekuća događanja”, ali nigdje nije definirano što se pod tim podrazumijeva. Tražimo da se u čl. 3. Zakona definira navedeni pojam ili da se izbaci van iz Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 593 | Nacionalna udruga televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | Opći komentar U stavku 3. ovog članka se navodi podstavka 5. stavka 2. koja ne postoji. Nabrojane su samo 4 podstavke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 594 | Nacionalna udruga televizija | čl. 3. Opći komentar U zakonu se spominje pojam “tekuća događanja”, ali nigdje nije definirano što se pod tim podrazumijeva. Tražimo da se u čl. 3. Zakona definira navedeni pojam ili da se izbaci van iz Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno | |
| 595 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | U stavku 3. ovog članka se navodi podstavka 5. stavka 2. koja ne postoji. Nabrojane su samo 4 podstavke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 596 | Otvorena televizija Zagreb d.d. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | U zakonu se spominje pojam “tekuća događanja”, ali nigdje nije definirano što se pod tim podrazumijeva. Tražimo da se u čl. 3. Zakona definira navedeni pojam ili da se izbaci van iz Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 597 | Sanja Novoselic | IX. USLUGE PLATFORMI ZA RAZMJENU VIDEOZAPISA, Članak 95. | Članak 95, stavak 7, točka 6 navodi da je potrebno uspostaviti i primjeniti sustav za provjeru dobiti za korisnike usluga platformi umjesto sustava za provjeru dobi korisnika platformi, a kako je predviđeno AVMS Direktivom (2018/1808). | Prihvaćen | Ispravljeno |
| 598 | Nacionalna udruga televizija | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | Od 16 sati jer u protivnom kod nakladnika koji emitiraju 24 sata nastaje ograničenje tv forme koja uopće stane u taj termin....film ne stane | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 599 | Zoran Kovačić | V. ZAŠTITA PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 64. | U ovaj članak, po izbacivanju prethodnog, treba upisati i čitanosti u stavak 1. nakon gledanosti tako da stavak glasi: 1) U slučaju da udio u gledanosti, ČITANOSTI odnosno slušanosti svih programa pojedinog pružatelja medijske usluge dosegne prosječni godišnji udio od 45%, smatra se da taj pružatelj medijske usluge ima dominantnu ulogu na tržištu Republike Hrvatske te da dolazi do narušavanja pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 600 | Zoran Kovačić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 45. | 16 sati (ne 18) | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 601 | Zoran Kovačić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 22. | Predlažem da se iz stavka 10 izbaci odredba o 5 % jer bi se analogno tako napisanoj odredbi moglo tumačiti da je dozvoljeno biti glasnije 10 ili više % a nije dozvoljeno samo 5 %. Stoga predlažem da se iza 5 % glasnije doda riječ 5 ili više % pa bi cijela stavka glasila. 10) Audiovizualna komercijalna komunikacija ne smije biti 5 ili više % glasnija od ostatka audiovizualnog programa, radijskog programa ili elektroničke komunikacije | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 602 | Marijan Katalenić | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 15. | "istinite informacije" kao pojam nije opisan u definicijama a i prilično je rastezljiv. Predlažem da se riječi "istinite informacije" zamijeni s " povjerene informacije ". Provjeravanjem informacija doznaje se relativna istina koja je u tom trenutku osnovana na materijalnom izvoru a ne na glasinama ali je to i obaveza da se svaka informacija provjeri. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 603 | Marijan Katalenić | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Točka 18...dva puta se spominju riječi ...u zamjenu za plaćanje....ako je to u kontekstu definicije , nerazumljivo je | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 604 | STANISLAV BENDER | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog: U članak 3. pored definicija "nakladnik televizije", "nakladnik radija" i "pružatelj elektroničkih publikacija", umetnuti i definiciju "pružatelj platformi za razmjenu videozapisa" - znači fizička ili pravna osoba koja pruža uslugu platforme za razmjenu videozapisa | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 605 | STANISLAV BENDER | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog izmjene u članku 3. stavak 7 - "medijska usluga radija". Pošto je "početni prijenos" doslovan prijevod „initial transmission“ iz definicije 'television broadcasting' (Direktiva 89/552/EEC), u tom smislu predlažem prijevod "izvorno emitiranje" kako bi ga se razlikovalo od "re-emitiranja" budući da je „initial transmission“ antonim od "retransmission". | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 606 | STANISLAV BENDER | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 24. | Prijedlog za članak 24. stavak 4. "Audiovizualni programi ne smiju uključivati plasman sljedećih proizvoda:" (bez "u svakom slućaju" jer je to suvišno) | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 607 | STANISLAV BENDER | VII. AGENCIJA ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE I VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, Članak 91. | (2) Mjere iz stavka 1. ovog članka poduzet će se u odnosu na audiovizualne medijske usluge koje dolaze iz druge zemlje članice Europske unije ako program audiovizualne medijske usluge očito, ozbiljno i teško krši odredbe članka 14. stavaka 2. 3. i 4. (stavci 3. i 4. dodani su u komentaru, odnosno prijedlogu op.a) i članka 25. stavaka 2. i 3. ovog Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 608 | STANISLAV BENDER | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Ujednačiti „izvješćivanje“ ili „informiranje“ i tako jedan izraz koristiti u cijelom dokumentu. U službenom prijevodu Direktive (EU) 2108/1808 stoji pak izraz „obavješčivanje“ ie. "u svrhu obavješćivanja, zabave ili obrazovanja" ili bolje "u svrhu informiranja, zabave ili obrazovanja". | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 609 | STANISLAV BENDER | III. AUDIO I AUDIOVIZUALNE MEDIJSKE USLUGE, Članak 15. | "trebaju" ili "moraju" - jedno od toga dvoga | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 610 | STANISLAV BENDER | I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Direktiva 2010/13/EU trebala bi se nastaviti primjenjivati na one usluge čija je glavna svrha "informiranje", "zabava" ili "obrazovanje". Tako stoji i u Direktivi (EU) 2018/1808). Prijedlog za članak 3. stavak 4: "elektroničke publikacije : urednički oblikovani, proizvedeni ili prikupljeni medijski sadržaji koje putem interneta objavljuju pružatelji usluga elektroničkih publikacija u svrhu javnog informiranja, zabave ili obrazovanja." | Prihvaćen | Prihvaćeno |