Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Vesna Strahinjić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Poštovani, za početak slažem se sa ranije iznesenim mišljenjima da sada nije trenutak za kvalitetnu raspravu i donošenje normativnih promjena u sustavu socijalne skrbi. Ipak, da dio problema ne bi prošao nezamijećen, želim navesti slijedeće: U članku 5. navode se izmjene članka 37. važećeg Pravilnika. Za računovodstvene i ostale radnike koji su zasada "pod direktnim rukovođenjem ravnatelja" predlažu se važne promjene u točki 5. Biti ću slobodna iznijeti mišljenje da ovim prijedlogom nadležno Ministarstvo dodatno utvrđuje loš položaj svih navedenih radnika. Voditelj takvog "odjela" od 5 ljudi dobija dodatnu odgovornost za organizaciju zaštite na radu i zaštite od požara. Taj voditelj može biti istovremeno voditelj računovodstva (zašto ne i to), ili bilo tko od drugih radnika SSS, VŠS, VSS ovisno o nahođenju ravnatelja. U svjetlu nedavnih tragedija (neuvjetnih, nedovoljno održavanih i sl. domova) ovakvo rješenje Ministarstva je vrlo znakovito. Možda je to ispravljanje nepravde prema radnicima sa starim koeficijentom? Ispada da voditelj računovodstva VSS može dobiti koeficijent koji mu i tako minimalno pripada samo prihvaćanjem dodatnih zaduženja i odgovornosti, a u svrhu umanjivanja odgovornosti ravnatelja. Sa druge strane, nikakve promjene ne predviđaju se za radnike u "odjelu" koji ne postaju voditelji. Za nadati se da Ministarstvo već ima spreman prijedlog izmjena koeficijenata složenosti poslova za navedene radnike, u Uredbi o koeficijentima kojeg će predložiti Vladi nakon ove krize. Jedino takva promjena može ispraviti sadašnji ničim skrivljeni položaj ovih radnika u ustanovama, bez kojih se zasada, ipak ne može. Delegiranje odgovornosti za opću sigurnost ustanove sigurno nije rješenje niti za ustanovu, jednako kao što nije za radnike. Primljeno na znanje Primjedbom se daje mišljenje na prijedlog članka 5. Prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, no ne daju se prijedlozi izmjene istog te je ista primljena na znanje.
2 Ured pučke pravobraniteljice MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Povodom e-savjetovanja o Prijedlogu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, koje je otvoreno od 20. veljače 2020. do 21. ožujka 2020., sukladno ovlastima iz članka 18. stavka 2. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN, 76/12) dostavljamo slijedeće primjedbe i prijedloge: Vezano za čl. 3. Prijedloga Pravilnika, pozdravljamo izmjenu kojom se propisuje da će se usluga smještaja u obiteljskom domu ubuduće moći pružati isključivo u obiteljskoj kući u kojoj žive predstavnik obiteljskog doma i članovi njegove obitelji, a kojom se mijenja odredba koja je dozvoljavala da se usluge mogu pružati i u drugoj kući, uz uvjet da je u istom dvorištu na udaljenosti manjoj od 50 metara od kuće u kojoj žive predstavnik obiteljskog doma i članovi njegove obitelji. Iako je ranijom odredbom propisano da korisnicima u drugom objektu treba biti osigurana 24-sata skrb sve dane u godini, u praksi je zbog štednje na strani predstavnika obiteljskih domova i manjkavog nadzora smještaj u dislociranom objektu predstavljao rizik za život, zdravlje i sigurnost korisnika. Prijedlog u čl. 13. prvi put uvodi obavezu da se starijim osobama - korisnicima usluge smještaja u obiteljskim domovima osigura usluga fizikalne terapije čije se usluge moraju osigurati u dostupnoj zdravstvenoj ustanovi ili vlasnik sam mora angažirati terapeuta koji će dolaziti u dom; te usluge socijalnog rada (čl. 33.-35.), što ranije nije postojalo, čime se jačaju kadrovski - stručni kapaciteti i podrška obiteljskih domova što bi u konačnici trebalo unaprijediti sustav i pozitivno utjecati na kvalitetu njege, skrbi i svakodnevnog života korisnika na smještaju u obiteljskim domovima, što pozdravljamo. Isto tako pozdravljamo i povećanje broja izvršitelja za pružanje usluge brige o zdravlju i njege za korisnike 2. i 3. stupnja usluge u obiteljskom domu, što i jesu vrste usluge koje dominiraju u obiteljskim domovima; pa je tako npr. za uslugu njege 2. stupnja povećanje od 100% - sa 1 na 2 izvršitelja na 20 korisnika. Članak 36. predlaže se brisati jer je isti protivan članku 171. stavku 2., podstavku 4. ovoga Pravilnika, kojim je propisano da se četvrti stupanj usluge pruža funkcionalno ovisnom korisniku kojem je zbog Alzheimerove demencije li drugih demencija (srednji/srednje teški stadij bolesti) potrebna pomoć i nadzor druge osobe u zadovoljavanju svih potreba u punom opsegu (samo za usluge iz članka 162. točka 1. ovoga Pravilnika). S obzirom da je u članku 162. točki 1,. a u svezi sa člancima 165. i 168 . Pravilnika izrijekom propisano da uslugu smještaja za starije osobe pružaju samo domovi za starije osobe, a iznimno i centar za pružanje usluga u zajednici, to znači da se četvrti stupanj usluge ne može pružati u okviru smještaja u obiteljskom domu koji je propisan ovim člankom točkom 2. Mišljenja smo da je članak 36., odnosno nova točka 5.4.2. u Prilogu 1. Kataloga socijalnih usluga, kojom se propisuju normativi za radnike radi obavljanja četvrtog stupnja usluge u obiteljskom domu, suprotan samom tekstu Pravilnika kojim se onemogućava ovaj stupanj usluge u okviru smještaja u obiteljskom domu, pa stoga treba brisati ovu točku jer se s njome zapravo nastoji regulirati protupropisno postupanje obiteljskih domova. Korisnicima koji boluju od Alzheimerove demencije ili drugih demencija (srednji/srednje teški stadij bolesti), radi težine njihovih smetnji u svakodnevnom funkcioniranju koje su uzrokovane bolešću, često je potreban smještaj na odjel koji je zaključan, odnosno koji omogućava nadzor kretanja (sigurnosne brave za zatvaranje na prozorima; sigurnosna vrata na ulazu u smještajnu jedinicu i sl.), što predstavlja ograničavanje slobode kretanja. To trenutačno nije zakonski uređeno i postojeća situacija je u suprotnosti sa čl. 5. EKLJP i čl. 16. Ustava RH, jer se tu de facto radi o lišenju slobode bez zakonske osnove. Postojeći Zakon o socijalnoj skrbi ne predviđa smještaj bez suglasnosti korisnika, a suglasnost skrbnika ne može se smatrati pristankom na smještaj ako se korisnik tome protivi. Dakle, prema postojećoj situaciji, osoba može, bez zakonske osnove, godinama živjeti u uvjetima u kojima se ograničava sloboda kretanja, bez mogućnosti napuštanja ustanove, a ponekad joj se čak, zbog nedostatka osoblja, ne omogućava ni izlazak. Iako smo na to ukazali u godišnjem izvješću za 2017. godinu, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ništa nije poduzelo kao bi se odgovarajuće zakonski uredilo ovo područje te se nadamo da će to biti uređeno na odgovarajući način u Prijedlogu Zakona o socijalnoj skrbi koji je trenutačno u izradi. Domovi za starije i nemoćne osobe u pravilu pružaju usluge smještaja korisnicima koji boluju od Alzheimerove ili drugih demencija, ali to vrlo rijetko iskazuju i naplaćuju, jer većina ne ispunjava sve uvjete za otvaranje posebnog odjela za smještaj dementnih osoba pa ne mogu zaposliti ni dovoljan broj djelatnika. Korisnike s demencijom smješta se s nepokretnim ili polupokretnim korisnicima na istom odjelu, što je nedopustivo jer je za njihov smještaj potrebno osigurati posebne uvjete. Sve to nužno se odražava na kršenje prava korisnika. Stoga je potrebno poticati ustrojavanje ovih posebnih jedinica, a ne omogućavati obiteljskim domovima pružanje ovog stupnja usluge. Smještaj ovih korisnika u obiteljske domove je vrlo rizičan, jer oni nerijetko ne ispunjavaju ni minimalne uvjete, a pogotovo posebne uvjete za pružanje usluge njege četvrtog stupnja koja bi se trebala pružati oboljelim od Alzheimerove demencije i drugih demencija. Dodatno zabrinjava i situacija što je u provedenim inspekcijskim nadzorima Ministarstva utvrđeno da se u obiteljskim domovima vrlo često i pruža smještaj ovim korisnicima, iako nisu osigurani potrebni uvjeti. U prilog mišljenju da obiteljskom domu ne trebalo dati mogućnost da obavlja četvrti stupanj usluge je njihov dosadašnji rad, koji prema ocjeni inspektora MDOMSP nepravilan i nekvalitetan, jer su kod njih 75% utvrđene nepravilnosti u vezi nedostatka medicinskih sestara ili njegovateljica, smještaja većeg broja korisnika od utvrđenog, prostori su neuredni i neodržavani, a u sobama je veći broj kreveta od propisanog. Posebno zabrinjava što je utvrđeno da nad korisnicima primjenjuju mjere sputavanja, ne vodi se briga o njihovom zdravlju, ograničavaju im se posjete. Stoga je upitno da li će se i kada uskladiti s novim normativima jer to teško uspijevaju i domovi za starije osobe koji uslugu smještaja ipak kvalitetnije obavljaju i imaju posebno educirane stručne radnike Nadalje, upitan je i članak 15. kojim se dopunjuje članak 194. stavak 1. podstavak 2., uvođenjem stručnog suradnika terapeuta u obiteljskom domu - srednjoškolskog obrazovanja, dok je za domove socijalne skrbi za tog terapeuta propisan isključivo stručni studij ili preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij. Stoga uvođenjem ove razlike, ovisno da li se radi o smještaju u obiteljskom domu ili u domu socijalne skrbi, upitna će biti kvaliteta provođenja aktivnog provođenja vremena za četvrti stupanj usluge ako se to bude omogućilo i obiteljskom domu, jer se korisnik treba uključiti u prilagođene sadržaje aktivnog provođenja vremena uz pomoć i nadzor stručnog osoblja, a upitno je da li će to za Alzheimerove demencije li druge demencije (srednji/srednje teški stadij bolesti) moći pružati stručni suradnik terapeut srednje stručne spreme. S obzirom na dugogodišnji problem manjkavog nadzora nad radom obiteljskih domova, pri čemu su se u praksi kapaciteti i djelatnost nerijetko proširivali bez odgovarajućih dozvola, problematičan je predloženi čl. 39. kojim se propisuje da je predstavnik obiteljskog doma dužan u roku 3 mjeseca od stupanja Pravilnika na snagu zatražiti izdavanje novog rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga (licencija) ako su promijenjeni uvjeti prostora, ako je promijenjen dio djelatnosti ili ako se djelatnost proširuje ili mijenja. Time se predstavnicima obiteljskih domova zapravo omogućava da u roku od 3 mjeseca od stupanja Pravilnika na snagu legaliziraju postojeće stanje - veći broj korisnika od onog koji im je dozvoljen ranijom licencijom, čime se ide na ruku onima koji su ranije u želji za profitom proširivali kapacitete i broj korisnika mimo svih dozvola. Napominjemo da se navedenom odredbom ujedno dovodi u pitanje provođenje nadzora u razdoblju od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Pravilnika, kao i izricanje mjera usmjerenih na otklanjanje nepravilnosti vezano za promijenjene uvjete prostora, promjenu dijela djelatnosti ili proširivanje, odnosno mijenjanje djelatnosti obiteljskih domova. Konačno, napominjemo da je problematično što se izmjenama Pravilnika o pristupa neposredno prije predstavljanja novog Zakona o socijalnoj skrbi, čiji tekst još nije poznat u javnosti, a s obzirom da se odredbe ovog Pravilnika, kao provedbenog propisa, trebalo tumačiti u svjetlu odredaba Zakona. Nije prihvaćen Primjedba na članak 36. - nije prihvaćena. U svrhu dostupnosti četvrtog stupnja njege potrebno je omogućiti pružanje iste i od strane obiteljskih domova. Dodatno napominjem da Zakonom o socijalnoj skrbi nije propisano ograničenje s obzirom na stupanj njege te isto nije moguće propisivati podzakonskim aktom. Primjedba na članak 15. - nije prihvaćena. Predloženom izmjenom uvodi se nova aktivnost u okviru socijalne usluge smještaja u obiteljskom domu – aktivno provođenje vremena koje provodi stručni suradnik terapeut te smo mišljenja da za isto nije potreban stručni studij ili preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij, već je važno da se iste pružaju sukladno željama i funkcionalnim sposobnostima korisnika te ukoliko isto omogućuju zdravstvene mogućnosti korisnika, budući da je člankom 177., stavkom 1. Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga propisano da aktivno provođenje vremena za korisnike smještaja i boravka uključuje: aktivnosti za poboljšanje funkcionalnih sposobnosti, sportske i rekreacijske aktivnosti primjerene dobi, kreativne radionice, prigodne kulturne programe, odlaske u kazalište, kino, na izlet, posjet kulturnim događanjima, prigodna druženja s korisnicima drugih pružatelja usluga, prigodna druženja s pripadnicima mlađe generacije i dr. Primjedba na članak 39. - nije prihvaćena. Člankom 185., stavkom 1. Zakona o socijalnoj skrbi propisana je obveza pružatelja usluge na podnošenje zahtjeva za izdavanje novog rješenja nadležnom tijelu, odnosno u slučaju ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijene uvjeti prostora u kojem pružatelj usluga obavlja djelatnost ili dio djelatnosti, ili ako se djelatnost za koju je pribavljeno rješenje proširuje i mijenja. Na citiranu odredbu Zakona o socijalnoj skrbi naslanja se i predloženi članak 39. Prijedloga pravilnika. Neovisno o predloženoj odredbi provedba inspekcijskog nadzora provodi se sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi i ni na koji način nije dovedena u pitanje.
3 branimir zobec MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Poštovani S obzirom na društvenu odgovornost u vezi pandemije CORONA VIRUSOM u RH,bilo bi najrealnije zaustaviti bilo kakve promjene i izmjene,i sa time sačekati dok ne prođe ova inzvaredna situacija. Ovo pišem samo iz razloga da se ne izazove kolaps sustava koji zasada funkcionira. Ukoliko dođe do zaraze COVID-19 u bilo kojem domu(državni,privatni,obiteljski...)ili ustanovi,oni će ostati bez velikog broja korisnika(domino efekat)imali ih 20 ili 200. Primljeno na znanje Primjedba se ne odnosi na pojedine odredbe Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga već se predlaže odgoda donošenja istog radi čega se primjedba prima na znanje.
4 Nada Liber MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Obiteljski dom Sanja Liber Da ne bi ponavljala stavove kolega iz drugih Domova, želim istaknuti da se u potpunosti slažem sa komentarima Ivana Glavaša iz Osijeka i predstavnika Doma Marijana Sarkotić. Ja bi se referirala na čl.3. spomenutog pravilnika koji govori da se usluge smještaja u obiteljskom domu pružaju u obiteljskoj kući gdje živi predstavnik obiteljskog doma i članove njegove obitelji. Dakle mi poslujemo od 2007. godine, kada smo dobili odobrenje za pružanje usluga smještaja, s time da moja obitelj stanuje u susjednoj kući. Slijedom vaših prijedloga, ja trebam sa obitelji odseliti u objekt gdje su smješteni korisnici, ali ne znam na koji način da to izvedem. Naime za takvu stambenu rekonstrukciju trebamo velika materijalna ulaganja, ili pak tražiti smanjenje kapaciteta. Sa postojećim kapacitetom od 20 korisnika / 10 putem rješenja Centara/, naše poslovanje je teško neodrživo a sa smanjenjem morali bi raskinuti ugovore za korisnike Centara. Moram spomenuti da u radu našeg doma sudjeluje cijela obitelj, ja kao predstavnica doma, šogorica je bacc medicinska sestra, svekrva je dipl.socijalna radnica bez zasnivanja radnog odnosa, dok u poslovima nabave, održavanja stambenog dijela te dvorišta sudjeluju ostali članovi obitelj. Od zaposlenih djelatnika, dakle mene, šogorice, imamo još 1 medicinsku sestru, te 2 njegovateljice i kuharicu. Dakle kada bi valorizirali sve vrijeme koje članovi obitelji provode u domu, odavno bi naš dom zatvorili. Naime svi boravimo više u domu nego u susjednoj obiteljskoj kući te smatram da tu odvojenost ne primjećuju ni ne osjećaju naši korisnici , jer jedni drugima dolazimo u posjete. Svojim izlaganjem želim napomenuti da se ostavi mogućnost stanovanja obitelji unutar 50 m od doma, kako je to bilo prijašnjim Pravilnikom regulirano. Nije prihvaćen Smještaj u dvorišnom objektu je i važećim Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga propisan kao izuzetak, a ne kao pravilo, a u svrhu daljnje zaštite korisnika Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga propisuje se kao što je navedeno u predmetnom članku.
5 Udruga obiteljskih domova MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Da bi se moglo standardizirati usluge smještaja potrebno je prije svega osigurati iste uvjete koji važe za državne, županijske i privatne domove. Kada se privatni domovi budu sufinancirali jednako kao i državni/županijski, tada se mogu tražiti jednaki uvjeti za sve. MDOMSP do sada NIJE izračunalo ekonomsku cijenu smještaja u domove niti za jednu kategoriju korisnika. NE POSTOJE PODACI koliko korisnika, koji borave u sufinanciranim domovima , raspolaže primanjima većim od cijene smještaja koju plaćaju, a još manje o njihovoj imovini i obveznicima uzdržavanja koji mogu pokriti punu cijenu troškova smještaja. Proizlazi da se omogućava da bogati borave u sufinanciranim domovima, a sirotinja je primorana prihvatiti svako rješenje koje im se nudi. Zakonom o socijalnoj skrbi utvrđeno je da korisnici doplatka i osobne invalidnine gube to pravo ukoliko budu smješteni izvan svojega doma. MDOMSP nema izrađenu analizu stvarnih potreba za smještajnim kapacitetima, niti izrađene planove budućih potreba, a da ima i da se po tome postupa, mreža pružatelja socijalnih usluga, bi se legalno širila te ne bi postojala potreba za nelegalnim pružateljima usluga. Isto je i sa ostalim socijalnim uslugama, pomoć u kući / dostava obroka za koje se ne mogu ishoditi ugovori s Ministarstvom, jer isto nije osiguralo dovoljno sredstava unatoč stalnoj promidžbi deinstitucionalnih mjera. U MDOMSP se nikada ne može dobiti potreban savjet i pomoć, a postoje i dokazi da inspekcijski nadzor kod prijavljenih nelegalnih pružatelja usluga nije utvrdio nelegalne radnje. Ishitreno nametanje neprovedivih uvjeta neće koristiti nikome, već će samo stvoriti uvjete za još veće djelovanje na "crnom" tržištu, jer si siromašni korisnici ne mogu osigurati smještaj po ekonomskim cijenama. Da bi se donijela kvalitetna rješenja potrebno je saslušati sve strane, izvršiti kvalitetnu analizu svih troškova i procijeniti što si od toga realno možemo priuštiti. Silovanje obiteljskih domova nametnutim pravilima dovest će do masovnog zatvaranje domova i još većeg crnog tržišta. Primljeno na znanje Predmetne primjedbe ne odnose se na pojedine odredbe Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga te se primaju na znanje i razmotrit će se prilikom postupka donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi, posebnog propisa i pripadajućih podzakonskih akata. Također, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pokrenulo je projekt „Razvoj metodologije za izračun cijena socijalnih usluga“, financiran kroz Program podrške strukturnim reformama s ciljem razvoja jedinstvene metodologije za izračun cijena socijalnih usluga, a koja će poslužiti kao podloga za donošenje podzakonskog propisa koji će se odnositi na sve pružatelje u sustavu socijalne skrbi, neovisno o pravnom statusu i/ili osnivaču. Vezano uz primjedbu za potrebom izrade analize stvarnih potreba za smještajnim kapacitetima napominjemo da će Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u 2020. godini započeti provedbu projekta „Unapređenje socijalnih usluga“ također financiran kroz Program podrške strukturnim reformama, čija je jedna od aktivnosti izrada metodologije procjene potreba za pojedinim socijalnim uslugama propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi. Temeljem utvrđene metodologije mapirat će se potrebe. Dodatno, Ministarstvo provodi projekt „Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe“ koji obuhvaća istraživanje čiji nalazi će poslužiti kao podloga za unaprjeđenje skrbi i uvođenje novih usluga namijenjenih starijim osobama. Primjedba vezana uz inspekcijski nadzor, kao i povećanja „crnog tržišta“ će se razmotriti prilikom donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi i/ili posebnog propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor.
6 Vedran Šulentić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Predlažem da se prijedlog PGŽ-a ovako napisan odbije u cijelosti, zbog nesukladnosti s važećim zakonskim propisima o gradnji, zaštiti na radu, zaštiti od požara, tehničkim propisima. Cijeli prijedlog obiluje netočnostima, pogrešnim tumačenjem propisa, nepoznavanjem problematike. Detaljno objašnjenje bi zahtijevalo vrijeme, a vjerujem da autori ovog prijedloga propisa imaju mogućnosti i resurse za provjeru, i potvrdu mog navoda. Djelomično prihvaćen Pojedini prijedlozi Primorsko-goranske županije se prihvaćaju, a u svrhu poboljšanja transparentnosti uvjeta pružanja socijalnih usluga.
7 Primorsko-goranska županija MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Savjet za socijalnu skrb Primorsko-goranske županije predlaže uvođenje dodatnih izmjena i dopuna u postojeći tekst Pravilnika jer smatra da predlagač nije ni u približno dovoljnoj mjeri uveo nove institute koji bi mogli jamčiti kvalitetnije pružanje socijalnih usluga, posebno to vrijedi za obiteljske domove. U našoj praksi pokazuju se najveći problemi u radu upravo kod takvih pružatelja usluga, a dobrim dijelom je za to stanje odgovorna loša zakonska regulativa (obiteljski dom može voditi praktički svatko tko nije osuđivan, bez posebnih znanja i vještina) i nedorečenost tj. „blagost“ postojećeg Pravilnika, što pojedinci obilato koriste prilikom postupka ishođenja licencije. Sve to, uz slab i nedjelotvoran inspekcijski nadzor (nije nam poznato da li je i kada izrečena kakva novčana kazna prijestupnicima?) dovodi do situacije da se u poslovne pothvate u vezi obiteljskih domova upuštaju i osobe koje nemaju nikakvu predodžbu o zahtjevnosti skrbi o trećim osobama ili pak svode čitavu priču na golu zaradu, pritom ne vodeći računa, namjerno ili iz neznanja, o primjernoj skrbi za korisnike. Čitavom problemu ovoga sustava nije pogodovala niti činjenica da nadležnom ministarstvo, unatoč najavama, nije do danas utvrdilo mjerila za formiranje cijena za pružanje socijalnih usluga pa je na taj način ostavilo i privatne pružatelje usluga da svoje prihode ostvaruju isključivo na tržištu, uz vrlo slabu kontrolu tijela javne vlasti. Dakle, Savjet je generalnog stava da institut obiteljskih domova nije u sustavu socijalne skrbi RH reguliran na primjeren način, odnosno da bi se trebale poduzeti i odgovarajuće zakonske izmjene da bi isti mogao djelovati na zadovoljavajući način, posebno u stručnom pogledu. Da da li će to predlagač učiniti ostaje neizvjesno. Stoga predlažemo, da se barem kao druga varijanta, u pristupu ovoj problematici u nacrt akta dodatno uvedu sljedeće izmjene i dopune postojećeg Pravilnika: 1. Postojećim Pravilnikom nigdje nije jasno navedeno koje isprave povjerenstvo za ispitivanje minimalnih uvjeta može/treba zatražiti od pružatelja prilikom utvrđivanja minimalnih uvjeta, što dovodi do različitog postupanja u praksi i pravne nesigurnosti. Da bi se to izbjeglo, predlaže se u članku 7. Pravilnika dodati novi stavak 2. koji glasi: „Činjenica udovoljavanja minimalnim zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka dokazuje se sljedećim ispravama koje sukladno posebnim propisima izdaju ovlašteni izdavatelji takvih isprava: - uvjerenje o ispravnosti električnih instalacija, panik rasvjete i sustava za daljinski isklop električne energije, - uvjerenje o ispravnosti gromobranske instalacije (udar munje), - uvjerenje o ispravnosti rasvjete, - uvjerenje o ispravnosti mikroklime (buka, vlažnost), - uvjerenje o ispravnosti odsisne ventilacije kuhinje, ako pružatelj usluge ima kuhinju, - uvjerenje o ispravnosti kotlovnice i dimovodne instalacije, - uvjerenje o ispravnosti hidrantske instalacije, - uvjerenje o ispravnosti dizala, ako pružatelj usluge ima ugrađeno dizalo.“. 2. Nigdje u Pravilniku nije određena zabrana obavljanja neke druge djelatnosti u objektu u kojem se pružaju socijalne usluge, pa je tako izdavatelju licencije spriječeno ili znatno otežano odbijanje zahtjeva za licenciju u slučajevima kada se u istom objektu namjeravaju pružati socijalne usluge a istovremeno obavljati i neka druga djelatnost, čak i u slučajevima kada takva djelatnost ni po čemu nije srodna pružanju socijalnih usluga (npr. u suterenu objekta vulkanizerska radnja, a na I. katu obiteljski dom i sl.). Savjet smatra da takvoj situaciji ne treba biti mjesta u praksi pa se predlaže u članku 6. dodati novi stavak 2. koji glasi: „U zgradi u kojoj se pružaju socijalne usluge ne može se obavljati druga gospodarska djelatnost, osim djelatnosti koja je primarno usmjerena na korisnike socijalnih usluga u toj zgradi“. Iz istog se razloga predlaže učiniti intervenciju u članku 16. Pravilnika uvođenjem novoga stavka 4. koji glasi: „U zgradi u kojoj se pružaju usluge smještaja u obiteljskom domu ili usluge organiziranog stanovanja ne može se obavljati druga gospodarska djelatnost, osim djelatnosti koja je primarno usmjerena na korisnike socijalnih usluga u toj zgradi“. 3. Ni postojećim, a niti predloženim rješenjem izmjene Pravilnika nije reguliran način dokazivanja činjenice da obitelj koja pruža usluge obiteljskog doma uopće ima odgovarajući stambeni prostor za život u tom objektu, pa je povjerenstvu ostavljena nezahvalna uloga da, praktički diskrecijskom ocjenom, utvrđuje da li je predočeni stambeni prostor uopće podoban za život obitelji ili služi samo u svrhu formalnog zadovoljenja uvjeta za dobivanje licencije, a obitelj će živjeti negdje drugdje. Stoga Savjet predlaže da se Pravilnikom utvrdi minimalni sadržaj i pozicija stambenog prostora u kojem živi obitelj u članku 16. Pravilnika stavak 1. izmjeni na način da glasi: „Usluge smještaja u obiteljskom domu pružaju se u obiteljskoj kući u kojoj u zasebnom stanu žive predstavnik obiteljskog doma i članovi njegove obitelji. Zasebnim stanom smatra se stambena jedinica koja ima najmanje kuhinju, dnevni boravak, kupaonicu sa tušem/kadom i wc-om i po jednu spavaću sobu na svaka dva člana obitelji, a koja je posebnim ulazom odvojena od prostora u kojem se pružaju usluge korisnicima“. 4. U našoj praksi izdavanja licencija za rad obiteljskih domova uočen je pretežiti broj slučajeva (najmanje 80%) u kojima niti predstavnik obiteljskog doma niti član njegove obitelji nije vlasnik/suvlasnik kuće u kojoj namjerava pružati socijalnu uslugu smještaja. U najvećem broju slučajeva radi se o najmu kuće, na način da se objekt prvenstveno promatra kao mjesto za smještaj korisnika (najvećeg mogućeg broja), a najmanje kao mjesto u kojem će obitelj živjeti. Formalno, članovi obitelji prijavljuju prebivalište na novoj adresi (jer im je za to dovoljan samo ugovor o najmu) ali taj objekt većina njih ne doživljava svojim domom. Osim toga, u praksi se dogodilo već nekoliko slučajeva premještanja djelatnosti sa jedne adrese na drugu (opet putem novoga najma), što dovodi do nepotrebnih stresnih situacija kako za korisnike smještaja tako i za njihove obitelji. Druga nepovoljna okolnost najma jest ta da pružatelj usluge ne doživljava iznajmljenu nekretninu kao svoju, te ju minimalno ili nikako održava, opet na štetu krajnjih korisnika smještaja. Također, kroz institut najma se doista svatko, bez ikakvog znanja i prethodnog promišljanja, može upustiti u poslovni pothvat, jer mu je osnovno sredstvo za rad zgrada u najmu koja nije njegova i u svakom je trenutku može napustiti. Smatramo da bi se ukidanjem odredbi o mogućnosti najma zgrade u velikoj mjeri odvratilo od ideje rada obiteljskog doma upravo osobe koje istu djelatnost vide kao priliku za dobru zaradu, a nemaju osnovna znanja za njeno vođenje. Uostalom, vjerujemo da niti intencija zakonodavca prilikom uvođenja instituta obiteljskih domova nije bila iznajmljivanje zgrada, već obavljanje te djelatnosti u stvarnim domovima obitelji. Stoga predlažemo, da se u članku 19. stavak 4. izmijeni na način da glasi: „Obiteljska kuća u kojoj se pružaju usluge smještaja u obiteljskom domu mora biti u vlasništvu predstavnika obiteljskog doma ili člana njegove obitelji.“. Ukoliko predlagač ne želi prihvatiti ovaj prijedlog (mada ne vidimo za to niti jedan opravdani razlog), moguća je i drukčija rješidba ovoga uvjeta, a koja bi uvelike promijenila postupanje potencijalnih pružatelja usluga smještaja u obiteljskom domu: „Obiteljska kuća u kojoj se pružaju usluge smještaja u obiteljskom domu mora biti u vlasništvu predstavnika obiteljskog doma ili člana njegove obitelji. Iznimno od stavka 4. ovoga članka, usluge smještaja u obiteljskom domu mogu se pružati i u obiteljskoj kući u najmu predstavnika obiteljskog doma ili člana njegove obitelji, uz uvjet da je ugovor o najmu sklopljen na vrijeme od najmanje 10 godina, a predstavnik obiteljskog doma i članovi njegove obitelji u kući žive najmanje 3 godine prije početka pružanja usluge.“. Djelomično prihvaćen U dijelu uvodnog komentara isti je primljen na znanje. Naime, predmetne primjedbe ne odnose se na pojedine odredbe Prijedlogom pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga te se primaju na znanje. Dodatno, vezano uz formiranje cijena napominjemo da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pokrenulo projekt „Razvoj metodologije za izračun cijena socijalnih usluga“, financiran kroz Program podrške strukturnim reformama s ciljem razvoja jedinstvene metodologije za izračun cijena socijalnih usluga, a koja će poslužiti kao podloga za donošenje podzakonskog propisa koji će se odnositi na sve pružatelje u sustavu socijalne skrbi, neovisno o pravnom statusu i/ili osnivaču. U dijelu prijedloga dopune članka 7. isti se ne prihvaća. Zakonom o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) uređuje se projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zaštite i uređenja prostora u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta propisanih za građevine predmetnim Zakonom te propisima donesenim na temelju predmetnog Zakona i posebnim propisima. Pri tome ističemo da se jednako uz uvjete uporabe primjenjuju i uvjeti koji se odnose na održavanje građevine, a koji su propisani predmetnim propisom i podzakonskim aktima. U dijelu dopune članka 6. prijedlog se ne prihvaća. Navedeni prijedlog znači zabranu obavljanja bilo koje gospodarske djelatnosti što smatramo neprimjerenim jer gospodarske djelatnosti su primjerice i trgovina, frizerski salon, kozmetički salon i sl. koji svojim radom ni na koji način ne ometaju pružanje socijalnih usluga. Osim navedenog, treba imati u vidu da se smještaj pruža i u organiziranom stanovanju u sklopu obiteljske kuće ili stambene zgrade. U dijelu dopune članka 16. prijedlog se djelomično prihvaća. Prihvaća se prijedlog propisivanja uvjeta za obitelj, pružatelja socijalne usluge smještaja u obiteljskom domu, no ne i na predloženi način budući da bi se na ovaj način propisalo da isti žive odvojeno od korisnika. U dijelu izmjene članka 19. prijedlog se ne prihvaća. Predmetni prijedlog je diskriminatoran u odnosu na druge pružatelje socijalnih usluga te se iz predmetnog razloga ne prihvaća.
8 Antonija Vukelić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Poštovani, htjeli bismo Vam skrenuti pozornosti da ste propustili uvrstiti još neke izmjene u ovaj pravilnik koje se ne tiču problematike zbog koje se ove izmjene donose. S obzirom da u savjetovanje nije ušao cijeli pravilnik, koristimo priliku zatražiti ispod navedene izmjene. Studijski program Poslijediplomskog specijalističkog studija Kreativne terapije nastao je u suradnji Medicinskog fakulteta i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku i odobren je od strane Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja 14.7.2016.godine, kao dvogodišnji specijalistički studijski program nakon kojega po završetku specijalizanti stječu naziv sveučilišni specijalist kreativne terapije (univ.spec.art.therap.) s naznakom jednog od četiri smjera (art terapija, terapija pokretom i plesom, muzikoterapija ili dramaterapija). Stoga tražimo da se promjene navedeni članci: Tražimo da se uvrsti muzikoterapeut odnosno muzikoterapija u usluge rane intervencije. Stoga bi članak 130. stavak 2. u Djelatnosti i vrstama usluga trebao glasiti: (2) Ranu intervenciju iz stavka 1. ovoga članka provode rehabilitator, logoped, psiholog, socijalni radnik, fizioterapeut, radni terapeut i muzikoterapeut. Tražimo izmjenu članka 134. i stavka 1. i 2. u Djelatnosti i vrstama usluga: Stavak 1. Muzikoterapija je profesionalna upotreba glazbe i njenih elemenata kao intervencija u medicinskom, obrazovnom i svakodnevnom okruženju s pojedincima, grupama, obiteljima ili zajednicama koji žele poboljšati kvalitetu svog života i svoje fizičko, socijalno, komunikacijsko, emocionalno, intelektualno i duhovno zdravlje te dobrobit. Istraživanje, praksa, obrazovanje i klinička obuka u muzikoterapiji temelje se na profesionalnim standardima prema kulturnom, društvenom i političkom kontekstu (Svjetska muzikoterapijska organizacija, 2011.). Aktivna muzikoterapija uključuje korisnike u glazbene aktivnosti poput sviranja, pjevanja i/ili skladanja pjesama, a receptivna muzikoterapija podrazumijeva aktivno i usredotočeno slušanje odabrane glazbe radi postizanja terapijskih ciljeva (Katušić, Burić, Ivanuša, 2020.). Objašnjenje: Primjer pasivnog slušanja glazbe je kada radni instruktor u svojoj grupi za vrijeme aktivnosti pusti glazbu. Muzikoterapeut koristi receptivnu muzikoterapiju u kojoj promišlja koju vrstu glazbe će koristiti kako bismo se susreli s potrebama naših korisnika te zahtjeva aktivno slušanje glazbe. U muzikoterapijskom procesu ne razvijaju se samo vještine aktivnog sudjelovanja, mogu se razvijati socijalne, komunikacijske, kognitivne, motoričke i druge vještine ovisno o ciljevima koji su određeni za korisnika. Pridržavanje predmeta zasigurno nije muzikoterapijski cilj, nego je cilj korištenje instrumenata kako bi korisnik radio na gruboj motorici. Stavak 2. Glazboterapiju (muzikoterapiju) i glazbene aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka provodi muzikoterapeut. Objašnjenje: Tražimo da se glazbeni instruktor izuzme iz provođenja muzikoterapije i da mu se dodjele samo glazbene aktivnosti. Sukladno uvjetima upisa studija muzikoterapije, osoba koja se može prijaviti na studij mora imati završen diplomski studij. Upravo zbog toga osoba sa završenom srednjom glazbenom školom ne može provoditi muzikoterapiju. 3.4. Djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom 3.4.4. Posebni uvjeti radnika Tražimo izmjenu članaka 159.: Aktivnosti iz članka 115. ovoga Pravilnika mogu pružati izvršitelji koji zadovoljavaju sljedeće minimalne uvjete: – glazbeni terapeut (muzikoterapeut) – završen Poslijediplomski specijalistički studij kreativne terapije, smjer muzikoterapija Objašnjenje: S obzirom da se studijski program provodi od 2017. godine, a prvi studenti su završili studij 2019. godine, tražimo da se prizna studij koji smo završili i uvrsti u zakon. Jedino u sustavu socijalne skrbi postoji radno mjesto glazbenog terapeuta (muzikoterapeuta), stoga nam je vrlo važno da osvijestite da postoje stručnjaci koji se školuju kako bi radili ovaj posao i pružili korisnicima adekvatne usluge. Stručnjaci koji su završili sveučilišni studij glazbene pedagogije/glazbene umjetnosti u svom planu i programu nemaju muzikoterapijske predmete, a cilj njihovoj studija je podučavanje glazbe djece urednog razvoja što se uvelike razlikuje od ciljeva muzikoterapije. Studijski program kreativne terapije koji se provodi na Akademiji za umjetnost i kulturu ima obvezne medicinske kolegije (Klinička medicina i rehabilitacija, Razvoj ličnosti, Psihopatologija, Psihoterapijske tehnike (relevantne teorije), Grupnu analiza, Trening grupe (psihoterapijske grupe), umjetničke kolegije (Harmonija na klaviru, Improvizacija u glazbi, Žanrovi i stilovi, Vokalne tehnike, Sviranje na drugom instrumentu, Klavir obligatno) i umjetničko-terapeutsku grupu kolegija koje se odnose na specifičan smjer. Muzikoterapijski predmeti su: Teorijske osnove muzikoterapije 1,2 Istraživanje u muzikoterapiji, Tehnike muzikoterapije 1,2,3,4, Planiranje u muzikoterapiji 1,2, Psihologija glazbe, Metode procjene u muzikoterapiji, Orff muzikoterapija, Receptivna muzikoterapija. Studenti također imaju obveznih od 200 do 400 sati direktnog kliničkog rada pod supervizijom muzikoterapeuta s različitim populacijama u grupnom ili individualnom formatu, a također su i u individualnoj psihoterapiji tijekom studija prema standardima koje propisuju krovna međunarodna profesionalna udruženja u Europi i SAD-u. Molim Vas da uzmete u obzir da postoje muzikoterapeuti koji su stručni u ovom području i da kod donošenja pravilnika za ovu struku kontaktirate muzikoterapeute. S poštovanjem, Studenti muzikoterapije i sveučilišni specijalisti kreativne terapije – muzikoterapeuti Dajana Miloš, mag.psych., univ.spec.art.therap. Marina Hojsak, prof.glazbene kulture, univ.spec.art.therap. Antonija Vukelić, mag.mus., univ.spec.art.therap. Dipl.mag.art Neda Perdija, prof. Mirta Romštajn, dipl.theol. Martina Pustički, mag.mus. Dragomila Mateljan, prof. logoped Tena Duran, mag.pri.educ., Montessori pedagog Davor Lončar, mag.mus. Primljeno na znanje Predmetno će se razmotriti prilikom izrade novog cjelovitog pravilnika kojim se uređuju uvjeti za pružanje socijalnih usluga te se stoga primaju na znanje.
9 Lucija Janjić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Poštovani, moj otac je prije 2 god. imao moždani udar i nakon bolnice je morao biti negdje smješten. U državnom domu nije bilo mjesta, no državni domovi imaju i lošiju uslugu od one koju moj otac dobije u privatnom domu. U državnim domovima osoblje ima točno određen redosljed poslova i ne može se zadržavati prekovremeno kod neke osobe, makar joj trebalo samo dati i gutljaj vode. Kod privatnih domova je to malo drugačije. Oni se s vremenom vežu za te osobe i nastoje im posvetiti više pažnje. Dom u kojem je otac smješten je ilegalan dom od 10 korisnika koji radi bez ikakvih dozvola, dakle na crno. Mislim da je to svima koji su došli u taj dom potpuno jasno. No moja priča je ovakva. Žena mi je zaposlena sa srednjom stručnom spremom na Općinskom sudu i njena plaća iznosi 4000kn. Moja plaća u Konzumu iznosi 3800kn. Očeva mirovina je 2000kn i na nju mi nadoplaćujemo još 1500kn da bi pokrili troškove doma. Ne mislim da se gazdarica toga doma bogati na nama, niti da iskorištava nekakve prilike. To nije lak i jednostavan posao i nju je život isto natjerao da se time bavi. Često dolazim u posjete svome ocu i svijestan sam koliko imaju posla oko njega i zahvalan sam im što su mi ponudili rješenje po cijeni koju si mogu priuštiti. Nakon plaćanja smještaja, mojoj tročlanoj obitelji ostaje skrominh 6300kn za preživjeti mjesec i na svaku kunu se mora paziti. Mislim da bi bilo dobro da zakon privatne domove izjednaći sa državnim. Odnosno da se i privatni domovi sufinanciraju. Većina ljudi bi u tom slučaju svoje roditelje izvadila iz državnih domova i stavila u privatne, no ovako nisu u mogućnosti birati. Kod nas ima domova koji traže za svoju uslugu 5000-6000kn. Ti domovi daleko bolje izgledaju i više luksuza pružaju od onoga u čemu je moj otac živio ili moja obitelj trenutno živi. No većina nas koji smo obični radnici i koji se borimo kroz život si takvo što ne možemo priuštiti. Nepravedno je i to što državni domovi nemaju cenzus. Kod njih se sufinanciraju i umirovljenici koji imaju po 7000-8000kn mirovine i koji bi od takvih primanja mogli sami plaćati svoj smještaj. I zato sam da se sufinanciraju i privatni domovi, te da više ne moraju raditi u ilegali. Koliko sam pročitao zakon, on je do sada bio dobar, no vi ga želite promijeniti zato što se zakon nije provodio. Zašto mislite da će se novi zakon provoditi? Osobno od zakona očekujem samo poskupljenje domova jer plaćati psihologa, soc. radnika i radnog terapeuta nema smisla. Takvu vrstu usluge nemaju ni domovi po Njemačkoj koji imaju cijenu od 3000 eura na više. Isto tako odjeli po bolnicama sa 20 bolesnika koji su operirani imaju po 2 sestre zaposlene koje o njima brinu. I dužne su ih previjati, kupati, mijenjati posteljine, davati terapije, hraniti, pisati izvješća, dezinficirati, pa i davati vode i pomagati. Dakle bolnice nam nemaju dovoljno osoblja za one kojima je to u tom trenutku najpotrebnije. I da osobno nisam dolazio svakog dana oca hraniti u bolnicu, mislim da se ne bi izvukao. Mome ocu sud nije oduzeo poslovnu sposobnost i ne vidim zašto bi mu trebala soc. radnica. Isto tako liječnička komisija iz Hzzo-a određuje dali neki pacijent treba dobiti fizikalnu terapiju ili ne. U zakonu se traži da ako liječnička komisija odbije nekog korisnika za terapiju, da mu je dom osigura. Što je potpuno besmisleno, jer dom nije stručniji od tima liječnika da odlučuje o tome. I dali ste svijesni kolike su plaće u Hrvatskoj i što će se ovakvim zakonom napraviti nama koji imamo radničke plaće? Jednostavno bi država kao u Njemačkoj trebala sve domove sufinancirati sa 50%. Time bi nestalo crnog tržišta, jer bi svi korisnici bili prijavljeni i svi domovi bi bili legalni. A vlasnici domova bi mogli podići nivo usluga. U nadi da među Vama ima i realnih ljudi, koji su svijesni standarda i borbe malog čovjeka koji je odlučio ostati u državi želim Vam lijep pozdrav! S obzirom da smo mala sredina i da sam se prisiljen ovako boriti, moji osobni podaci nisu istiniti. Primljeno na znanje Predmetne primjedbe ne odnose se na pojedine odredbe Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga te se primaju na znanje. Dodatno ističemo da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pokrenulo projekt „Razvoj metodologije za izračun cijena socijalnih usluga“, financiran kroz Program podrške strukturnim reformama s ciljem razvoja jedinstvene metodologije za izračun cijena socijalnih usluga, a koja će poslužiti kao podloga za donošenje podzakonskog propisa koji će se odnositi na sve pružatelje u sustavu socijalne skrbi, neovisno o pravnom statusu i/ili osnivaču. Vezano uz pružanje socijalne usluge bez odgovarajućeg rješenja, ističemo da je Zakonom o socijalnoj skrbi, člankom 260. stavkom 1. točkom 1. propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit za prekršaj pravna ili fizička osoba ako započne s radom prije no što se rješenjem nadležnog tijela utvrdi da su ispunjeni propisani minimalni uvjeti za pružanje socijalnih usluga (članak 185. stavak 1.).
10 Obiteljski dom Marijan Sarkotić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Poštovani! Kao predstavnik Obiteljskog doma za 10 korisnika koji radi od 2007. godine moram naglasiti da će neke stvari biti izuzetno teško uskladiti s ovim pravilnikom, a koje se tiču radnika, naime radne snage nema pa se borimo kako god znamo. Što se tiče minimalnih tehničkih uvjeta sklon sam vjerovati da je i do sada to bilo pristojno definirano jer ipak se radi o vanisntitucionalnom smještaju koji bi trebao ljudima pružiti "zamjensku obitelj" što mi i činimo, nemojmo sada pod pritiskom donositi odluke koje bi nas u konačnici mogle skupo stajati, a zbog ILEGALNOG doma zbog kojega se ovo sve i radi ili se to tako čini. Obiteljski domovi prije svega trebaju osigurati obiteljsku atmosferu u kojoj će se ljudi osjećati komotno, slobodno, domaće, a ovakvim definiranjem svega i svačega gubimo upravo to zbog čega smo jedinstveni. Obiteljske domove kao takve bi trebali prezentirati EU kao hrvatski brend, jer je zamišljen vrhunski, a ako već želimo sve definirati možda bi bilo najbolje da nas sve zatvorite pa da svi budemo Ustanove, poliklinike, trgovačka društva ili kako god, esencija Obiteljskog doma je u samom nazivu, a Predstavnik kao takav mora nužno živjeti sa svojim korisnicima da bi to imalo smisla. Primljeno na znanje Predmetnim primjedbama ne predlaže se izmjena pojedinih odredbi Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga te se primaju na znanje. Dodatno, ističemo da se brisanjem odredbi kojima je iznimno omogućeno pružanje usluge u drugoj kući upravo osigurava da pružatelj nužno živi sa korisnicima.
11 Ivan Glavaš MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Poštovani, javljam Vam se kao vlasnik jednog obiteljskog doma u Slavoniji. Prije četiri godine smo brat i ja odlučili otvoriti dom za starije i nemoćne. Bili smo nezaposleni, željnji borbe i napredovanja, no isto tako smo htjeli zadržati naš obiteljski odnos i prijatelje. Te smo odbili ponude za poslove u Njemačkoj. I odlučili pokrenuti posao. O pokretanju obiteljskog doma nitko ništa nije znao. Mi smo prvi u našem gradu koji smo kopirali uvjete za otvaranje domova iz drugih i razvijenijih županija, te dali našima da imaju za sve one koji će se okusiti u ovome poslu nakon nas. Moram reći da je tada u našoj županiji bilo otvoreno 20-tak domova, ali papirologija još nije bila posložena i informacije su bile šture kome god da smo se obratili. Danas imamo dom koji je na glasu kao najbolji mali dom u županiji i za naš dom postoji poduža lista čekanja. Cijene smještaja u dvokrevetnim sobama iznose 3800kn za pokretne i 4300kn za nepokretne osobe. U radu smo se u ovih 5 god. susreli doslovno sa svime, pa čak i sa tim da nas ljudi varaju o mentalnom i zdravstvenom stanju njihovih roditelja, pa bi nam ti ljuti za jednu noć u domu počinili priličnu štetu. No odgojeni smo tako da ljudima treba vjerovati i pomagati. I ne bi se bavili sa ovim poslom da razmišljamo drugačije. U Vašim prijedlozima zakona ne vidim ništa što bi moglo poboljšati skrb o starijima, poboljšati uvjete zaposlenicima ili nama kao vlasnicima. Sve mi se to čini potpuno nevažno za funkcioniranje jednoga doma. 1. Kažete da vlasnik doma treba sa svojom obitelji živjeti u domu. Moram reći da sa tom odredbom korisnici domova ne dobivaju ništa. Sa obitelji sam živio 2 god. u domu, nakon čega me je žena, koja je inače profesorica u školi, ostavila. I rekla da ne može više izdržati taj psihički teror i stalno mrgodanje korisnika doma (koji su stariji ljudi, nezadovoljnji svojim obiteljima, zdravstvenim stanjem i svega onome što starom čovjeku može pasti na um). Mi u te dvije godine nismo nikada popili kavu zajedno, doručkovali ili kao obitelj napravili zajednički roštilj. Nismo primali posjete prijatelja, noćima nismo spavali mirno i opušteno i potpuno ju razumijem. Živjeti sa vlasnikom doma u domu je prilično teško. 2018 god. sam čak radi stresa i sepse završio 30 dana u bolnici. S druge strane korisnicima je uvijek pružena sva moguća briga i skrb i nekad mi se čini da o njima brinemo kao o svojoj djeci. Što bi se izgubilo sa tim da vlasnici doma mogu imati normalan život izvan doma ne znam? Po meni je i gore biti 24h prisutan u domu, jer svaki čovjek ima granice stresa koju može podnijeti. Vi kad ste u domu ne možete otići na doručak ili otići van a da vas netko ne vidi i da vas ne zamoli za neku uslugu. A posao je težak i usluga je puno. Molim vas nemojte misliti da nisam normalan ili bezobrazan. 2. Uvođenje socijalnog radnika u domove. Ovaj prijedlog smatram pozitivnim. U mome domu taj dio odrađuje moja majka, koje je u mirovini i po zanimanju socijalni pedagog. No to odrađujem i ja, koji sam pravnik, moj brat fizioterapeut, te ostali radnici. Starim ljudima treba osoba za slušanje i razumijevanje. No imati zaposlenog socijalnog radnika je vrlo visoka usluga, kojeg bi si trebali moći priuštiti samo oni najbogatiji. Ni naše bolnice ne nude razgovore sa socijalnim radnicima, psiholozima nakon ili prije operacija, niti po prijemu u bolnicu. Mislim da taj dio u potpunosti nadoknađuju radnici i vlasnici domova kojima je stalno do posla. I koji se trude da se njihovi korisnici osjećaju ugodno i sigurno u domu. 3. Smještaj korisnika 4 stupnja. U Njemačkoj ljudi odlaze u domove nakon mirovine, jer ne žele više brinuti o sebi, niti inkomodirati djecu, te žele imati više slobodnog vremena. U domovima imaju skuhano, opegleno i oprano, a oni svoje slobodno vrijeme koriste za sebe (putuju, druže se, itd). Dok kod nas ljudi dolaze u domove na pragu svoje smrti, kad teže obole i kad obitelj više nije u mogućnosti brinuti o njima. Dali znate koliko imate posla sa osobom koja ima Alzhimer? Kako ta osoba uništava svoju obitelj, a onda i korisnike doma. A takvu osobu kad jednom primite ili kada oboli tijekom boravka u domu ne možete samo tako izbaciti van. Morate joj naći prikladan smještaj, a nitko ju ne želi. Mislim da bi na tome trebali poraditi. Da se otvori palijativna skrb i skrb o psihički bolesnima. Da ljudi mogu svoje bližnje negdje kvalitetno zbrinuti. Kod nas je cijena za takvu osobu 4000kn, ali ju iskreno ne bi držali ni za 10 000kn. A isto tako ljudima je veliki problem izdvojiti i tih 4000kn, jer su kod nas plaće male. Mi za našu cijenu nudimo- 4 obroka dnevno, čišćenje, kupanje, pranje, glačanje, nabavku lijekova, medicinske preglede i radionice. I to sve dobijete za 133kn po danu. Naravno tu su i usluge poput odlaska u trgovinu, programiranja mobitela, slušanje i razumijevanje, te podrška i topla riječ našim korisnicima i sl. Dali je ta cijena od 133kn ekonomski isplativa? Naravno da nije. Njemačka recimo sufinancira domove sa 50%. A kod nas vam se to bazira na krajnjem iscrpljivanju vlasnika doma ukoliko je on pošten i brižan. 4. Fizikalna terapija u kući. Naravno da se slažem. No sve te usluge treba pratiti i određena cijena. Kako reći ljudima koji plaćaju 3800kn da se stanje njihovog roditelja toliko pogoršalo da trebamo uključiti: medicinski krevet, antidekubitalni madrac, hranjenje, fizikalnu terapiju i da bi sada ta cijena trebala biti viša od 6000kn. Da sanitet od 2020 god. više ne nosi nepokretne osobe, nego ih sada nose vlasnici domova, radnici ili susjedi ako ljudi nisu korisnici doma. Sve to povećava naš trošak. Morate vidjeti kako izgleda dom nakon 4 god rada. Osobno sam se šokirao, iako se bavim ovim poslom. No onda sam se sjetio da sam već jednom pregletao zidove, da krečim 3 puta godišnje. Da sam kompletnu stolariju unutra morao prebojati, a neka vrata i zamijeniti. Da sam više puta popravljao roletne, zamijenio jedna pvc balkonska vrata. Zamijenio laminate u dvije sobe. Stariji ljudi ne paze na namještaj i vrlo često su jako sebični. Tako da smo imali osobe koje su mokrile po laminatima, zaštopavale wc školjke, proljevale vodu po noćnim ormarićima. I sve to vi morate ukalkulirati u one 133kn. Naravno tu je i radna snaga. U mom domu radi 6 njegovateljica, brat koji je med. tehničar i viši fizioterapeut i majka. Nas troje radi po 300h mjesečno, dok radnice imaju normalnu satnicu. Dali je to posao za obogatit se? Nije. Dali je to lagan posao? Definitivno nije. Dom koji se zapalio i zbog koga je ovo sve i krenulo, zapravo nije bio dom. Taj dom nije imao građevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu, pregled instalacija, pregled trošila, protupožarne aparate, gromobran, pregled dimnjaka. Taj dom jednostavno nije imao ništa, osim vlasnicu koja je odlučila iskoristiti priliku. Najveća inspekcija u domovima su vam posjetitelji. U našem domu imamo roditelje od triju doktora, profesora i odvjetnika. I oni svoje roditelje posjećuju na dnevnoj bazi. Mogućnost zlostavljanja korisnika mogu spriječiti jedino posjete korisnika, a ne nekakve inspekcije koje bi dolazile jednom godišnje. A ono što posjete ne mogu znati treba prekontrolirati inspekcija. A to su dali dom ima dozvolu za rad, dali su napravili preglede instalacija, trošila, protupožarnih aparata i sl. I nesreće se neće događati. Ukoliko ovaj zakon prođe mislim da će se jedan dio domova zatvoriti, jedan dio domova će znatno povečati cijene, a jedan dio će se baciti u totalnu ilegalu. Kao građanin ove države ne vidim u ovim predloženim izmjenama ništa dobro. A mislim da ni korisnici neće dobiti ništa više, čak se bojim da će izgubiti. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Predmetnim primjedbama ne predlaže se izmjena pojedinih odredbi Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga te se primaju na znanje. Dodatno ističemo da se brisanjem odredbi kojima je iznimno omogućeno pružanje usluge u drugoj kući dodatno štiti zdravlje i sigurnost korisnika. Vezano uz cijenu usluge ističemo da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pokrenulo projekt „Razvoj metodologije za izračun cijena socijalnih usluga“, financiran kroz Program podrške strukturnim reformama s ciljem razvoja jedinstvene metodologije za izračun cijena socijalnih usluga, a koja će poslužiti kao podloga za donošenje podzakonskog propisa koji će se odnositi na sve pružatelje u sustavu socijalne skrbi, neovisno o pravnom statusu i/ili osnivaču. Vezano uz propisivanje četvrtog stupnja njege mišljenja samo da je u svrhu dostupnosti četvrtog stupnja njege potrebno omogućiti pružanje iste i od strane obiteljskih domova.
12 Primorsko-goranska županija MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 1. 1. Člankom 1. Nacrta pravilnika predlaže se u članku 6. u novom stavku 2. Pravilnika uvesti odredba o posjedovanju odgovarajućeg dokumenta za valjanu uporabu građevine s čime smo suglasni, ali isto nije nomotehnički kvalitetno riješeno tj. nerazumljivo je i ostavlja brojne špekulacije o kojim bi se dokumentima imalo konkretno raditi. Predlažemo da taj stavak 2. glasi: „Zgrada iz stavka 1. ovoga članka mora imati uporabnu dozvolu ili ispravu koja sukladno propisima o gradnji zamjenjuje uporabnu dozvolu.“ Smatramo da je ovdje jasnije određeno o kojim se ispravama ima raditi (npr. rješenje o izvedenom stanju sukladno Zakonu o gradnji zamjenjuje uporabnu dozvolu pa je i ono obuhvaćeno ovakvim nomotehničkim rješenjem). Nije prihvaćen Zakonom o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) uređuje se projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zaštite i uređenja prostora u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta propisanih za građevine predmetnim Zakonom te propisima donesenim na temelju predmetnog Zakona i posebnim propisima. Pri tome ističemo da se jednako uz uvjete uporabe primjenjuju i uvjeti koji se odnose na održavanje građevine, a koji su propisani predmetnim propisom i podzakonskim aktima.
13 Vedran Šulentić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 1. Propisi o izgledu objekta djelomično su određeni ovim Pravilnikom, ali nedovoljno dobro. Sam dizajn prostorija i prostora, je radni, i poslovni prostor, stoga propise o samom uređenju objekta treba uskladiti s propisima koji reguliraju zaštitu na radu. Primljeno na znanje Predmetno će se razmotriti prilikom izrade novog cjelovitog pravilnika kojim se uređuju uvjeti za pružanje socijalnih usluga.
14 ALEN RENDULIĆ MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 1. Potrebno je za cijeli članak 6. detaljno specificirati i definirati minimalne uvjete, a ovisno o broju osoba (korisnika), veličini pojedine sobe za 1 ili više osoba, ukupnom broju osoba(korisnika), veličina zajedničkih prostorija, minimalni uvjeti za kretanje osoba(korisnika) - hodnici, stepenice (npr. ukoliko se radi o prestrmim stepenicama (visine više od 18 cm), potrebno osigurati dizalo), a Propisane uvjete moraju kontrolirati ovlašteni inženjeri građevine/arhitekture/elektrotehnike/strojarstva, ovisno što se kontrolira (članak 18. Zakona o gradnji), a za što je potrebno izraditi Izvješće. Kaznena odgovornost za navođenje krivih informacija u Izvješću, mora se kontrolirati putem Komora. Primljeno na znanje Predmetno je propisano pod točkom 2.1.3. Zajednički uvjeti prostora za pružanje usluga organiziranog stanovanja i usluga u obiteljskom domu (članci 15. – 19.) te posebnim uvjetima prostora po pojedinoj korisničkoj skupini (3.1.2. Posebni uvjeti prostora članak 76., 3.2.2. Posebni uvjeti prostora , članak 86., 3.3.2. Posebni uvjeti prostora, članak 100., 3.4.2. Posebni uvjeti prostora članci 155. i 156.; 3.5.2. Posebni uvjeti prostora članci 184.- 189.; 3.6.2. Posebni uvjeti prostora, članak 211., 3.7.2. Posebni uvjeti u pogledu prostora, članak 230., te 3.8.2. Posebni uvjeti prostora, članak 246.). Dodatno, predmetno će se razmotriti prilikom izrade novog cjelovitog pravilnika kojim se uređuju uvjeti za pružanje socijalnih usluga. Vezano uz utvrđivanje propisanih uvjeta ističemo da se predloženim člankom 37. Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga u članku 249. stavku 1. dodaje novi stavak 2. koji glasi: „(2) U Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka može biti imenovana i osoba odgovarajuće struke potrebne za utvrđivanje uvjeta zaštite na radu, tehničkih, građevinskih, higijenskih i drugih uvjeta utvrđenih ovima Pravilnikom.” Navedenom odredbom upravo će se omogućiti utvrđivanje predmetnih uvjeta od odgovarajuće stručne osobe.
15 ALEN RENDULIĆ MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 1. Sadašnjim stavkom 6.: – imati prostorije osvijetljene danju prirodnim izvorom svjetlosti, a noću umjetnim izvorom svjetlosti, primjerene kvalitete i jačine Potrebno je jasno i jednoznačno definirati i specificirati minimalne uvjete: jasno definirati koliko Lumena (Lm) je potrebno za osvjetljenje: Podovi: 200 lumena po m2 Stolovi i povišene površine: 300 lumena po m2 Radni stolovi i radna rasvjeta: 500 lumena po m2 Primljeno na znanje Predmetno će se razmotriti prilikom izrade novog cjelovitog pravilnika kojim se uređuju uvjeti za pružanje socijalnih usluga
16 ALEN RENDULIĆ MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 1. Sadašnjim stavkom 6. točkom 7: "– osigurati prirodno prozračivanje, a ako ima prostora s nedovoljnim prozračivanjem, potrebno je osigurati umjetnu ventilaciju", uopće nije detaljno navedeno i specificirano koji su minimalni uvjeti, a zbog toga dolazi do zlouporabe Zakona i događaja kojih smo sami svjedoci na terenu. Potrebno je jasno i jednoznačno definirati i specificirati minimalne uvjete: 1. veličina sobe i definiranje volumena sobe za jednu OSOBU, a onda i više osoba, jer je jako bitan volumen ZRAKA koji se udiše za normalno zdravlje i življenje u jednoj prostoriji. Posebno strože uvjete treba propisati ukoliko se radi o prostorijama u kojima bore nepokretne osobe, u takvima je potrebno osigurati stalnu (0-24) umjetnu ventilaciju. Napomena: otvaranje prozora ili držanje otvorenog prozora na "kipanje" nije pravilna ventilacija, niti je energetski učinkovita mjera. Potrebno je cijeli članak 6. detaljno specificirati i definirati minimalne uvjete, a Propisane uvjete moraju kontrolirati ovlašteni inženjeri građevine/arhitekture/elektrotehnike/strojarstva, ovisno što se kontrolira (članak 18. Zakona o gradnji), a za što je potrebno izraditi Izvješće. Kaznena odgovornost za navođenje krivih informacija u Izvješću, mora se kontrolirati putem Komora. Primljeno na znanje Predmetno je propisano pod točkom 2.1.3. Zajednički uvjeti prostora za pružanje usluga organiziranog stanovanja i usluga u obiteljskom domu (članci 15. – 19.) te posebnim uvjetima prostora po pojedinoj korisničkoj skupini (3.1.2. Posebni uvjeti prostora članak 76., 3.2.2. Posebni uvjeti prostora , članak 86., 3.3.2. Posebni uvjeti prostora, članak 100., 3.4.2. Posebni uvjeti prostora članci 155. i 156.; 3.5.2. Posebni uvjeti prostora članci 184.- 189.; 3.6.2. Posebni uvjeti prostora, članak 211., 3.7.2. Posebni uvjeti u pogledu prostora, članak 230., te 3.8.2. Posebni uvjeti prostora, članak 246.). Dodatno, predmetno će se razmotriti prilikom izrade novog cjelovitog pravilnika kojim se uređuju uvjeti za pružanje socijalnih usluga stoga se prima na znanje. Vezano uz utvrđivanje propisanih uvjeta ističemo da se predloženim člankom 37. u članku 249. stavku 1. dodaje novi stavak 2. koji glasi: „(2) U Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka može biti imenovana i osoba odgovarajuće struke potrebne za utvrđivanje uvjeta zaštite na radu, tehničkih, građevinskih, higijenskih i drugih uvjeta utvrđenih ovima Pravilnikom.” Navedenom odredbom upravo će se omogućiti utvrđivanje predmetnih uvjeta od odgovarajuće stručne osobe.
17 ALEN RENDULIĆ MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 1. Poštovani, prijedlogom novog stavka 2, ništa se jasno i jednoznačno ne definira po pitanju uvjeta koje mora zadovoljiti građevina. Navesti "imati potrebne isprave" uopće ništa ne definira. Treba jasno navesti: Zgrada mora imati Uporabnu dozvolu (sukladno članku 144. Zakona o gradnji) Nije prihvaćen Zakonom o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) uređuje se projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zaštite i uređenja prostora u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta propisanih za građevine predmetnim Zakonom te propisima donesenim na temelju predmetnog Zakona i posebnim propisima. Pri tome ističemo da se jednako uz uvjete uporabe primjenjuju i uvjeti koji se odnose na održavanje građevine, a koji su propisani predmetnim propisom i podzakonskim aktima.
18 Autonomna ženska kuća Zagreb MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 2. Autonomna ženska kuća Zagreb ustraje u prijedlogu da se u Pravinik ugradi mogućnost vršenja očevida sa svrhom izdavanja licencije putem audio video linka/skypea ili na drugi sličan način. Naime, Pravilnik ne percipira činjenicu da na teritoriju RH postoji udruga sa skloništem za žene žrtve rodno uvjetovanog nasilja i njihovu djecu žrtve nasilja, čija je adresa proglašena službenom tajnom i kao takva je klasificirani podatak sukladno nacionalnom propisu. Ovaj problem primjećen je 2016.g. kada je objavom prijave za trogodišnje programe financiranja, AŽKZ stavljena u nepovoljan položaj budući ulazak u njezino sklonište nije moguć, a nije propisan drugi nedvojben način utvrđivanja stanja skloništa. Zbog togaj je 2016.g. AŽKZ bila prisiljena pokrenuti upravni spor, te je podnesena prijava UN-ovom odboru, a s obzirom da je problem prepoznat od strane predstavnika Ministarstva, učinjen je niz aktivnosti koje su uključivale brojne sastanke i razmjene bitnih informacija, što je u konačnici rezultiralo sporazumom. Sporazum je predviđao A) da AŽKZ povuče tužbu ( Us-I-3016/2016) i prijavu UNovom odboru, a da Ministarstvo u prvim idućim izmjenama Pravilnika otkloni ovaj nedostatak za ona skloništa koja imaju adresu koja predstavlja tajni klasificirani podatak. AŽKZ je svoju sporazumnu obvezu izvršila, a u aktualnim izmjenama i dopunama Pravilnika Ministarstvo bi trebalo ispuniti svoju obvezu. Nije prihvaćen Sukladno članku 68. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09), očevid se provodi kada je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe. Utvrđivanje određenih uvjeta moguće je utvrditi samo neposrednim opažanjem koje se ne može izjednačiti drugim načinom utvrđivanja uvjeta.
19 Udruga obiteljskih domova MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 3. Izmjena ovog članka na način da predstavnik mora isključivo živjeti u objektu u kojem pruža uslugu, ni na koji način ne poboljšava kvalitetu življenja samih korisnika u odnosu na dosadašnji propis po kojem predstavnik može živjeti u objektu udaljenom do 50 metara uz uvjet da osigura skrb u objektu u kojem pruža uslugu 24 sata sve dane u godini. Ova nova odredba biti će nepremostiva prepreka za jako veliki broj obiteljskih domova, jer zahtjeva građevinske radove što je u najvećem broju domova nemoguće, a tamo gdje bi se i mogla izvesti dogradnja nemoguće je to izvršiti u roku od 3 mjeseca. Smatramo da je jedini cilj ove odredbe eliminacija velikog broja obiteljskih domova. Djelomično prihvaćen Smještaj u dvorišnom objektu je i važećim Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga propisan kao izuzetak, a ne kao pravilo, a u svrhu daljnje zaštite korisnika propisuje se kao što je navedeno u predmetnom članku. Primjedba je prihvaćena u dijelu dužeg roka prilagodbe te je propisan rok za usklađenje u trajanju od godinu dana od dana stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna.
20 Udruga obiteljskih domova MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 4. Ova odredba je u potpunosti nejasna, iz navedenog nije jasno na što se odnosi i što podrazumijeva. Također treba voditi računa da se usluga obiteljskog doma pruža u obiteljskoj kući koja je građena za potrebe obitelji i da se na nju ne mogu odnositi propisi vezani uz klasične domove za starije i nemoćne. Nije prihvaćen Zakonom o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) uređuje se projektiranje, građenje, uporaba i održavanje građevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zaštite i uređenja prostora u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta propisanih za građevine predmetnim Zakonom te propisima donesenim na temelju predmetnog Zakona i posebnim propisima. Pri tome ističemo da se jednako uz uvjete uporabe primjenjuju i uvjeti koji se odnose na održavanje građevine, a koji su propisani predmetnim propisom i podzakonskim aktima.
21 Primorsko-goranska županija MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 4. 2. Člankom 4. Nacrta pravilnika predlaže se u članku 19. u novom stavku 5. Pravilnika uvesti odredba o posjedovanju odgovarajućeg dokumenta za valjanu uporabu građevine obiteljskog doma s čime smo suglasni, ali se ne slažemo s nomotehničkim rješenjem te odredbe iz istog razloga kao i pod točkom 1. Dodatno, predloženim rješenjem nije se „pokrilo“ objekte namijenjene organiziranom stanovanju, što je očita omaška predlagača. Predlažemo da taj novi stavak 5. glasi: „Obiteljska kuća u kojoj se pružaju usluge smještaja u obiteljskom domu, odnosno zgrada u kojoj se pružaju usluge organiziranog stanovanja mora imati uporabnu dozvolu ili ispravu koja sukladno propisima o gradnji zamjenjuje uporabnu dozvolu.“ Djelomično prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u dijelu u kojem je u članku 19. stavku 5. dodano „organizirano stanovanje“. U preostalom dijelu primjedba nije prihvaćena budući da je isto uređeno Zakonom o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) u dijelu uporabe i održavanje građevine a kako je već naprijed navedeno.
22 Vedran Šulentić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 4. Ovako napisan članak neće riješiti problem zbog kojega su pokrenute izmjene ovog Pravilnika. Jasno je da onih tragično poginulih šestero ljudi nije poginulo zbog nedostatka Uporabne dozvole, niti bi njezino postajanje te ljude spasilo. Jedino je poslužilo za kazneno prijavljivanje vlasnice Doma, ili bolje rečeno odmazdu nad njom. Niti jedno od toga te ljude neće vratiti. Primljeno na znanje Predmetnim primjedbama ne predlaže se izmjena pojedinih odredbi Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga te se primaju na znanje.
23 Damir Halužan MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 5. Kao javna ustanova kojoj je osnivač RH podržavamo ovakav prijedlog unutarnjeg ustroja, a mijenje pravne struke je da nema formalno-pravne zapreke za predloženu "organizacijsku" pripadnost navedenu u stavku 5. U članku 53. na kraju stavka 1, iza riječi „korisnika“ potrebno je dodati „...a 4 iznad 150 korisnika i više od 100 zaposlenih i najmanje jednom jedinicom organiziranog stanovanja ili jednom dislociranom jedinicom.“ uzimajući u obzir sve veći opseg i djelokrug poslova i novih obveza proizašlih iz Zakona o javnoj nabavi, Zakona o fiskalnoj odgovornosti, Zakona o zaštiti podataka, Zakona o pravu na pristup informacijama itd, a na tragu materijala „modeli ustroja računovodstvenih djelatnika u Domovima…“ koji je već bio prezentiran od strane Ministarstva. U članku 53, stavak 3 u tekstu „....i koeficjenta 0,2“ predlažemo promjeniti u „...0,3“ a uzimajući u obzir količinu i obujam posla te potrebne evidencije i poslove obračuna, fakturiranja i praćenja potraživanja koje iziskuje obrada tih dodatnih usluga. U članku 58. podstavku 6. potrebno je dodati: „Voditelj financijsko-računovodstvenih poslova s višom stručnom spremom i više od 20 godina staža na navedenim poslovima u socijalnoj skrbi, izjednačava se s visokom stručnom spremom, „Voditelj financijsko-računovodstvenih poslova sa srednjom stručnom spremom i više od 20 godina staža na navedenim poslovima u socijalnoj skrbi, izjednačava se s višom stručnom spremom.“ a sve uzimajući u obzir djelokrug rada, odgovornost i složenost poslova koje je potrebno izvršiti u zadanim rokovima, a na tragu materijala „modeli ustroja računovodstvenih djelatnika u Domovima…“ koji je već bio prezentiran od strane Ministarstva. Primljeno na znanje Predmetno će se razmotriti prilikom izrade novog cjelovitog pravilnika kojim se uređuju uvjeti za pružanje socijalnih usluga stoga se prima na znanje.
24 Primorsko-goranska županija MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 5. 3. Člankom 5. Nacrta pravilnika predlaže se u potpunosti izmijeniti članak 37. Pravilnika koji uređuje uvjete za ustrojavanje ustrojstvenih jedinica kod pružatelja socijalnih usluga. Savjet u potpunosti odbacuje ovaj prijedlog izmjene te predlaže u cijelosti brisati članak 37. jer mu niti nije mjesto u ovom Pravilniku. Pravilnikom se trebaju utvrditi minimalni uvjeti prostora, opreme i kadrova kod pružatelja usluge a ne uvjeti organizacije rada. Predlagač nema nikakav legitimitet određivati pružateljima socijalnih usluga kojima nije osnivač na koji način će regulirati svoje unutarnje ustrojstvo i organizaciju rada. Uostalom, postojanje ili nepostojanje ustrojstvenih jedinica i njihov broj ni na koji način nije povezano sa postizanjem željene kvalitete i standarda u pružanju socijalnih usluga, što mora biti isključiva intencija Pravilnika. Djelomično prihvaćen Primjedba je djelomično prihvaćena na način da se propisana unutarnja organizacija odnosi na ustanove socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska.
25 Vedran Šulentić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 5. Članak koji propisuje ustrojbene jedinice nije sukladan temeljnim zakonima iz kojih oni proizlaze. st. 5. Računovodstveni i "radnici za zaštitu na radu i zaštitu od požara" ne mogu biti svrstani u istu ustrojbenu jedinicu, istu skupinu, pa niti u isti stavak zakona. Broj "radnika za zaštitu na radu"(sintagma je nesukladna Zakonu u zaštiti na radu), stručna sprema, i način organizacije njihovog rada koji se zapošljavaju na poslovima zaštite na radu je određen propisima, i ne može se određivati ovim Pravilnikom. Slična situacija je i s "radnicima za zaštitu od požara"(ponovno nesukladnost s temeljnim Zakonom), potreba za zapošljavanjem, stručna sprema je određena propisima koji reguliraju tu problematiku. Nije prihvaćen Predmetnim stavkom ne propisuju se uvjeti radnog mjesta radnika za zaštitu na radu i zaštitu do požara koji su propisani posebnim propisima već se propisuje broj izvršitelja u ustrojstvenoj jedinici.
26 Udruga obiteljskih domova MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 13. Predstavnici obiteljskih domova za stare i nemoćne pozdravljaju ovu odredbu i smatraju da bi se po istom principu trebalo odnositi i na usluge socijalnog rada, radne terapije, te radnih aktivnosti. Primljeno na znanje Primjedbom se pozdravljaju odredbe članka 13. Prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, te se ista prima na znanje. Vezano uz druge spomenute usluge istu nije moguće propisati na predmetni način jer se ne pružaju u drugim sustavima.
27 Primorsko-goranska županija MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 13. 4. Člankom 13. Nacrta pravilnika predlaže se u članku 175. u novom stavku 4. uvesti obvezu pružanja fizikalne terapije korisnicima u obiteljskom domu s čime smo načelno suglasni, ali isto nije nomotehnički kvalitetno riješeno tj. nerazumljivo je i ostavlja brojne špekulacije o tome kada pružatelj usluge mora, a kada ne mora imati angažiranog fizioterapeuta. Predlažemo da se ne uvodi novi stavak 4. već da se u sadašnjem stavku 3. iza riječi „fizioterapeut“ dodaju riječi „ili fizioterapeut u obiteljskom domu“. Držimo da bi se time (posve opravdano, jer je isto rješenje i kod stručnog suradnika terapeuta i kod socijalnog radnika u obiteljskom domu) pružatelja usluga obvezalo da angažira vlastitog fizioterapeuta, a ne da izbjegava pružanje ove usluge pravdajući se nesuradnjom zdravstvenih ustanova, što će većina, po našem iskustvu, u praksi obilato koristiti. Nije prihvaćen Mišljenja smo da korisnici kao obveznici obveznog zdravstvenog osiguranja, te u najvećoj mjeri i dopunskog zdravstvenog osiguranja predmetnu uslugu trebaju ponajprije ostvarivati u sustavu zdravstva, a ukoliko istu nije moguće osigurati u istom tada je obiteljski dom u obvezi osigurati fizioterapeuta.
28 Primorsko-goranska županija MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 15. 5. Člankom 15. Nacrta pravilnika predlaže se u članku 194. u novom stavku 3. regulirati uvjete stručne spreme za radno mjesto „stručni suradnik terapeut u obiteljskom domu“. To je logično, međutim predložena je niža razina stručne spreme nego kod istog radnog mjesta kod drugih pružatelja usluga starijim osobama (prema predlagaču dovoljna bi bila i srednja škola???) što smatramo nedopustivim! Radi se naime o istom radnom mjestu (opis poslova je identičan!) a pružaju se usluge istoj kategoriji korisnika! Nužno je dakle propisati i iste uvjete spreme, pa predlažemo da se ne uvodi novi stavak 3. već da se u sadašnjem stavku 2. iza riječi „stručni suradnik terapeut“ dodaju riječi „ili stručni suradnik terapeut u obiteljskom domu“ čime bi se isto pitanje adekvatno riješilo. Također u podstavku 5. istog članka predlažemo da se iza riječi „fizioterapeut“ dodaju riječi „ili fizioterapeut u obiteljskom domu“, sukladno našem prijedlogu pod točkom 4.. Nije prihvaćen Ovom izmjenom uvodi se nova aktivnost u okviru socijalne usluge smještaja u obiteljskom domu – aktivno provođenje vremena koje provodi stručni suradnik terapeut te smo mišljenja da za isto nije potreban stručni studij ili preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij, već je važno da se iste pružaju sukladno željama korisnika te ukoliko isto omogućuju zdravstvene mogućnosti korisnika, budući da je člankom 177., stavkom 1. Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga propisano da aktivno provođenje vremena za korisnike smještaja i boravka uključuje: aktivnosti za poboljšanje funkcionalnih sposobnosti, sportske i rekreacijske aktivnosti primjerene dobi, kreativne radionice, prigodne kulturne programe, odlaske u kazalište, kino, na izlet, posjet kulturnim događanjima, prigodna druženja s korisnicima drugih pružatelja usluga, prigodna druženja s pripadnicima mlađe generacije i dr.
29 Udruga obiteljskih domova MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 25. Apsolutno je nejasno i neprovedivo osigurati 1.2 medicinske sestre ili po 0.2 druge navedene usluge. Smatramo da je jedino provedivo i ekonomski opravdano osigurati jednog stručnog suradnika terapeuta u obiteljskom domu (srednjoškolsko obrazovanje, stručni studij ili preddiplomski odnosno diplomski sveučilišni studij iz odgovarajućeg područja). Naravno i uz sve to imajući u vidu da to direktno utječe na troškove smještaja i da se sa provedbom ovog članka može krenuti tek nakon korekcije cijene. Nije prihvaćen Predmetna odredba predložena je u svrhu osiguravanja 24 satne skrbi tijekom 7 dana u tjednu te 365 dana u godini zbog čega predloženi minimalni uvjet nije moguće smanjiti, a u svrhu zaštite korisnika.
30 Vedran Šulentić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 34. Ovakvo povećanje potrebnog osoblja će dovesti do drastičnog poskupljenja usluga, a neće nužno povećati kvalitetu. Dovesti će do gubitka korisnika(cijene smještaja u domovima su i sad prilično visoke), a time i do zatvaranja pojedinih. Pri tome će se stvoriti pritisak na Centre za socijalnu skrb, jer će ti korisnici biti prisiljeni tražiti smještaj u udomiteljskim obiteljima. Primljeno na znanje Predmetnim primjedbama ne predlaže se izmjena pojedinih odredbi Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga te se primaju na znanje.
31 Udruga obiteljskih domova MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 38. Ako se ne odustane od primjene čl.16., potrebno je osigurati znatno duži rok za usklađenje, najmanje dvije godine. Djelomično prihvaćen Imajući u vidu epidemiološku situaciju u Republici Hrvatskoj uzrokovanu virusom SARS-CoV-2, obveza usklađenja će se urediti na rok od jedne godine
32 Udruga obiteljskih domova MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 40. Stupanje na snagu Pravilnika mora biti usklađeno sa danom povećanja cijene, a zbog troškova koji će nastupiti primjenom navedenih promjena za sve pružatelje usluga koji imaju sklopljen ugovor s Ministarstvom. Primljeno na znanje Predmetnim primjedbama ne predlaže se izmjena pojedinih odredbi Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga te se primaju na znanje.