Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu PRAVILNIKA O IZMJENAMA PRAVILNIKA O NAPREDOVANJU UČITELJA, NASTAVNIKA, STRUČNIH SURADNIKA I RAVNATELJA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA I UČENIČKIM DOMOVIMA
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Mirjana-Sunčica Kralj | , Članak 4. | Poštovani, smatram da su predložene izmjene nedostatne za kvalitetno provođenje postupka napredovanja u zvanju. Naime, cijeli sustav koji se temelji na pretpostavci da učitelji trebaju opetovano iznova dokazivati svoju izvrsnost, jer su u jedinstvenoj situaciji da u protivnom budu degradirani iz stečenih znanja, u potpuno je opreci sa temeljnim postavkama hrvatskog obrazovnog sustava. Kriteriji vrednovanja navedeni u Pravilniku ne zadovoljavaju osnovne kriterije vrednovanja koji se koriste od prvog razreda osnovne škole pa ih izmjene ne mogu popraviti. Potrebno je pristupiti izradi novog Pravilnika uzevši u obzir komentare iznijete u prvoj javnoj raspravi prije donošenja Pravilnika kao i komentare date na ove izmjene. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 2 | Ornela Malogorski | , Članak 4. | Poštovani, predlažem: - ukinuti „pozitivne evaluacije sudionika“ . - priznati i bodovati razredništvo (nepravedno je zanemareno), vođenje školskog preventivnog programa i rad u povjerenstvima za utvrđivanje psihofizičkog razvoja učenika (u Pravilniku se preporučuje da članovi budu mentori ili savjetnici, a s druge strane to se ne boduje). - nakon 2 uzastopna napredovanja (bez obzira o kojem je stupnju riječ) nastavnici/stručni suradnici trebali ostati u stečenom zvanju osim ako ne žele dalje napredovati. Također, odgojno obrazovni radnik koji ima više od 30 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno - Predavanja ili radionice koje se boduju ne bi trebali biti uvjetovani time da su različiti da bi se ostvarili bodovi (možda je samo naslov predavanja drugačiji, a sadržaj isti!). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 3 | ŽELJKA ZRILIĆ | , Članak 4. | Poštovani, podržavam izmjene i dopune novog Pravilnika i mogućnost da možemo svi predlagati i izraziti svoje mišljenje vezano za stvari u koje smo direktno involvirani. Kolege su u prethodnim komentarima već sve navele što nas u određenim člancima smeta i čime nismo zadovoljni. Mene osobno najviše smeta to nepovjerenje u nas koji smo već napredovali u više zvanje. Podržavam prijedlog kolega da se dostavi samo potrebna dokumentacija/dokaz ako se želi ostati u istom zvanju. Smatram da nije potrebno stalno dokazivati nešto što smo već dokazali, a to je zasluženo napredovanje u više zvanje. Osim toga podržavam prijedlog produživanje roka za predaju dokumentacije do 1.6. kako se ne bi gubili možebitni bodovi nakon održanih natjecanja. Mišljenja sam da je ukupan broj sati predavanja, radionica itd. (koje bi trebali mentori i savjetnici imati kako bi stekli uvjete za napredovanje) nemoguće ispuniti, nemaju svi iste uvjete i mogućnosti po školama. Smatram da bi napredovanje trebalo biti veliko zadovoljstvo i ponos svakoga od nas, međutim ako se ne uvaže sugestije i predložene promjene, mislim da će puno kolega odustati od napredovanja. Lijep pozdrav, Željka Zrilić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 4 | Nataša Kralj | , Članak 4. | Poštovani, slažem se sa svime što napisano uz Pravilnik o napredovanju koji je izazvao mnoge nesuglasice i unio dosta nejasnoća oko njegovog provođenja. Da treba napraviti red, to je svima jasno, ali čini mi se kao da krećemo u utrku za napredovanjem ukoliko želimo sve stići što se Pravilnika tiče. Mnogima tako do mirovine ako uopće stignemo. Mislim da bi se neke stvari mogle pojednostaviti i ublažiti. U nemilosrdnoj reformi koji prolazimo mi malo stariji i zreliji, ipak treba voditi računa o razredu i specifičnostima poučavanja. Mislim da bi bilo dovoljno tri puta za redom biti savjetnik i dobiti trajno zvanje. Srdačno Nataša Kralj | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 5 | Jasmina Matekalo | , Članak 4. | Slažem se da bi primjereno trebalo bodovati razredništvo jer je ono vrlo kompleksno (a nepredviđene okolnosti i događaji vezani uz učenike u razredu mogu stvoriti razrednicima dosta dodatnog posla i stresa). Također se slažem da treba promijeniti članak 18. Treba savjetnicima priznati savjetništvo kakvo je dosad postojalo i nakon trećeg obnavljanja savjetništva (uz prethodno priznata dva stara napredovanja u zvanje savjetnika) dati mogućnost trajnog zadržavanja zvanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 6 | Branka Klarić | , Članak 4. | Poštovani, ovim putem želim istaknuti kako se slažem da je do izrade novoga Pravilnika moralo doći jer su promjene bile potrebne, no isto tako smatram kako je doneseni Pravilnik manjkav, u nekim dijelovima nedorečen i nejasan te ga je potrebno revidirati. Potvrđujem većinu prijedloga i komentara svojih kolega i kolegica o Pravilniku u ovom e-Savjetovanju te želim navesti nelogičnosti i nejasnoće u nekim člancima. Svi mi koji obnavljamo napredovanje u ovoj školskoj godini (promovirani u zvanje 15.10.2015.) nismo u mogućnosti izvršiti sve zadane obveze iz članka 21. i 22. zbog prekratkog vremena od stupanja na snagu novoga Pravilnika. Potrebno je vrijeme prilagodbe (barem od jedne školske godine) jer nismo u ravnopravnom položaju s ostalima, a i većina provedenih aktivnosti navedene su u kategorijama prema kojima smo sakupljali bodove. Tako da zadane obveze nije potrebno posebno navoditi i određivati. Održati 3 sata ili 5 sati edukacije godišnje za kolege je previše jer našim stalnim prisustvom i održavanjem predavanja i radionica stvaramo loše ozračje u zbornici i šire. Isto tako smatram da se bodovati trebaju i ponovljena predavanja barem s jednim bodom budući da se i za njih potrebno pripremati, prilagoditi skupini, a i mijenjati. Nadam se da će do izmjena Pravilnika doći na opće zadovoljstvo svih nas koji smo u sustavu napredovanja, a i budućih kolega koji se na to spremaju. Lijep pozdrav! Branka Klarić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 7 | Katica Vareševac | , Članak 4. | Poštovani , slažem se s mišljenjima kolega/kolegica o čl. 21. i 22. koji se odnosi na educiranje kolega , studenata .... jer educirati kolege 3 ili 5 sati godišnje je teško izvedivo , pogotovo u školama u kojima je samo jedan učitelj u zvanju. Ukoliko je predavač uvijek ista osoba postaje zamorno slušati uvijek istu osobu, osobito ako se pedagoške teme (barem u mojoj školi )planiraju samo dva puta tijekom školske godine. Drugi razlog je taj što su na ŽSV teme vezane za kurikularnu reformu „ Škole za život“ te su predavači isključivo osobe iz ekspertnog tima. Na ostalim razinama pokušaj educiranje je teško ostvariv jer se nerijetko učitelji prijave za predavanje, a ne dobiju povratnu informaciju niti poziv za sudjelovanje. Studente učiteljskih i nastavničkih studija učitelji ne mogu educirati ukoliko škola nije uključena u taj vid suradnje, naročito seoske škole koje su udaljene od gradskih središta u kojem se nalaze navedeni studiji. Učitelji koji su već duži period u navedenim zvanjima , a imaju više od 30 godina radnog staža trebali bi steći trajno zvanje ,( ukoliko ne žele napredovati u više zvanje) a ne tek nakon 35 godina , jer se takav djelatnik već dokazao i često su njegove kompetencije već odavno prepoznatljive kako u školi u kojoj radi tako i u široj zajednici. Smatram da bi trebalo bodovati i članstva u različitim povjerenstvima : Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog statusa učenika i Povjerenstvu za vrednovanje kandidata koja traže dodatno angažiranje u pručavanju novih donesenih dokumenata . U članku 8. u podkategoriji STRUČNI ČLANCI , NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI je istaknuto i objavljivanje oglednih primjera .... za učenike s poteškoćama, što pozdravljam. Ali, ono što mi u razredu radimo s takvim učenicima često ne možemo objasniti niti svrstati niti pod jednu metodu ili strategiju jer radimo intuitivno, ovisno o poteškoći učenika . Educiramo se sami kroz rad s takvim učenicima. Poznato je da su objavljene Smjernice za rad ..., ali pitam se koliko bodova dobije učitelj koji je socijalizirao dijete koje je ima poteškoće iz spektra autizma ?Ili koliko bodova je dobila kolegeica koja je naučila znakovni jezik ili kolegica koja je naučila Brailovo pismo kako bi mogle komunicirati s učenicima ovisno o njihovim poteškoćama . Nema takvog vrednovanja niti takvo vrednovanje može biti precizno , valjano i objektivno . Standardi za takvo vrednovanje ne postoje osim onih ljudskih , učiteljskih. Kada učenike s različitim poteškoćama socijaliziramo , kada ostale učenike senzibiliziramo da shvate da smo mi svi različiti i trebamo prihvaćati različitosti , kada takvo dijete ne doživi vršnjačko nasilje tijekom svoga školovanja jer smo ga naučili kako se nositi s poteškoćama, tada su sve naše kompetencije doživjele svoj vrhunac . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 8 | Davorka Strmečki-Stakor | , Članak 4. | Poštovani, iščitala sam većinu komentara za svaki članak te ono što mogu primjetiti je da se većina kolega referira na članke Pravilnika, NN 68/2019 te nezadovoljstvo određenim člancima i njihovom primjenom u praksi. Ove izmjene u Pravilniku o izmjenama Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima smatram samo kozmetičkim te ne smatram da su se uvažile zamjerke na Pravilnik, NN 68/2019. Kolegica Snježana Švelec (2.2.2020) je izvrsno metode i načela vrednovanja (a koja mi koristimo u praksi) primijenila na Pravilnik. Moja osnovna zamjerka Pravilniku (iako je ovo Savjetovanje o Pravilniku o izmjenama Pravilnika) je što se premalo boduje rad u učionici, a osnovna zadaća nas praktičara je nastava u razredu. Isto tako ja u Pravilniku ne vidim baš utjecaj moje više savjetnice koja je puno bolje upoznata s mojim radom tijekom godina, nego li što će biti Povjerenstvo (doduše viša savjetnica će biti jedan od članova) koje će gledati samo papire te dva sata nastave. Poštovanje, Davorka Strmečki | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 9 | Andrea Bednjanec | , Članak 4. | Poštovani, slažem se s kolegicom Kragulj. Smatram da bi učitelji i nastavnici nakon 60. godine trebali ostati u istom zvanju, a da dalje napredovanje bude opcionalno - ako mogu i žele. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 10 | Melita Povalec | , Članak 4. | Ovim Pravilinikom se definitivno vrednuje samo neki dodatan rad učitelja koji učitelji rade većinom u svoje slobodno vrijeme i zbog vlastitog entuzijazma i želje da mijenjaju neke stvari i učenicima pruže dodatne sadržaje koji nisu predviđeni redovnim planom i programom. Svakako bi u Pravilnik trebalo uključiti neke kategorije koje su zastupljene u svakodnevnom funkcioniranju učitelja, između ostalog npr.vođenje razredništva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 11 | Tatjana Brescanski | , Članak 4. | Poštovani, iako nije predmet istaknutih Članaka, želim komentirati podkategoriju PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE Članka 8. Smatram da bi trebalo izbaciti "međusobno različitih" predavanja/radionica. Svi koji drže predavanja znaju da nije isti održava li se jedno ili više predavanja. Ukoliko se drže tri predavanja, na tri npr. međužupanijska skupa, znači da je predavač tri dana bio odsutan od kuće kako bi to mogao odraditi. Ovim načinom bodovanja demotiviraju se ljudi koji žele raditi i rade. Ne vidim razlog zašto bi predavanja ili radionice morali biti međusobno različiti da bi se ostvarili bodovi. Pozdrav, Tatjana Brešćanski | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 12 | Snježana Švelec | , Članak 4. | Poštovani, Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima je opsežan dokument s puno kategorija koji je trebao imati namjeru bolje prikazati rad nastavnika i razlikovati nastavnike koji su u tom radu uspješniji od drugih. Čini li on to uistinu? Je li taj dokument „dobar“ u matematičkom smislu „dobre definicije“? Zadovoljava li taj dokument osnovna načela vrjednovanja, s obzirom da vrjednuje rad navedenih djelatnika? Dokument u tom smislu nije dobar, a to znači da ga treba ukupno značajnije promijeniti, a ne mijenjati samo neke dijelove nekoliko članaka. Dokument ne zadovoljava načelo praktičnosti. Prethodni Pravilnik imao je malo kategorija i rad nastavnika ukupno je vrjednovan i razlikovan brojem ostvarenih bodova. Trenutno važeći Pravilnik je značajno proširio broj bodova koje nastavnik „može“ skupiti (što je načelno dobro), bodove kategorizirao ( i to je načelno dobro) i uveo visoke kriterije koje nastavnik u napredovanju mora ostvariti da bi uopće napredovao (nije dobro definirano). Svaki nastavnik u tom smislu u petogodišem razdoblju za svaku školsku godinu posebno mora priložiti ogromnu količinu dokumenata kojima dokazuje svoj rad. Povjerenstvo za napredovanje bi sve te dokumente trebalo pregledati, procijeniti njihovu relevantnost i temeljem njih utvrditi ima li pojedini djelatnik uopće „ulaznicu“ za napredovanje za pojedini stupanj napredovanja u zvanju. I tako za svakog nastavnika koji se prijavljuje u proces napredovanja. Je li to praktično? Dokument ne zadovoljava kriterij jasnoće. Članak 11 stavak 1 definira da dokumentacija o napredovanju treba biti pohranjena u 3 sustava. Većina nastavnika ne zna što je to čime dokazuju kvalitetu svoga rada u e-Matici, posebice u Registru zaposlenih u javnom sektoru (nastavnik prima plaću, ali time ne dokazuje kvalitetu rada) kao ni što je Sustav za praćenje profesionalnog razvoja (Odnosi li se to na ettaedu, ema ili nešto treće? Gdje se obavlja individualno evidentiranje e-portfolija profesionalnoga razvoja i na koji način je Povjerenstvu omogućen uvid u isti?). Dokument uglavnom zadovoljava kriterij pouzdanosti ukoliko imanovano tročlano povjerenstvo (čl. 13) donosi iste zaključke o radu nastavnika neovisno o imenovanim članovima tog povjerenstva. Dokument ne zadovoljava kriterij valjanosti. Vrjednuje li ovaj pravilnik svestranost nastavnika ili izvrstan rad nastavnika s učenicima (kao najvažnijim elementom i svrhom rada nastavnika) uz dodatne aktivnosti u radu nastavnika? Trenutno izgleda da više vrjednuje svestranost. Dokument ne zadovoljava kriterij poticajnosti. Dokument ne potiče nastavnike da budu bolji u svom radu. Dokument potiče nastavnike da skupljaju što više bodova i pomoću njih ostvarili viši profesionalni i materijalni status. To nije intrinzična motivacija, a jedino ona gradi izvrsnost koji bi ovaj Pravilnik želio promovirati. Dokument ne zadovoljava kriterij pravednosti. Puno je do sada navedeno primjera u ovom i prethodnom Savjetovanju koji upućuju na kršenje kriterija pravednosti zbog nemogućnosti ostvarivanja pojedinih bodova za sve nastavnike u svim školama pod istim uvjetima. Dokument ne zadovoljava kriterij mjerljivosti. Nastavnik je izvrstan u radu s učenicima samo ukoliko u stručnom vođenju učenika u svom premetu podiže kompetencije učenika. Trenutno nemamo instrument kojim bi navedeno bilo mjerljivo. Ono što je mjerljivo je uspješnost učenika na natjecanjima, ali natjecanja obuhvaćaju minimalan postotak populacije učenika. Što je s ostalim učenicima i podizanjem razine njihovim kompetencija? Zato su nam slabi rezultati na PISA projektu. Imamo 5% izvrsnih učenika, a prosjek uspjeha opće populacije učenika jedva je zadovoljavajući. Osim natjecanja, mjerljivost se postiže i polaganjem ispita državne mature. No, državnu maturu polažu učenici srednjih škola prema vlastitom izboru i na taj način se ne dobiva uvid u uspjeh svih učenika (i osnovne škole te gimnazija i strukovnih i umjetničkih škola) u svim predmetima. Osim toga, državna matura je sumativni instrument. Utvrđuje uspješnost učenika na kraju procesa srednjoškolskog obrazovanja, kada više ne postoji mogućnost intervencije u proces njihova poučavanja. Ako je učenik nedovoljno dobro poučavan, samo on za to snosi posljedicu, nastavnik ne. I konačno, kao da skupljanje samih bodova nije dovoljno, Pravilnikom su stavljena i dodatna ograničenja (članci 5. – 7. i vezano s njima 21. – 23.) koja praktično ukidaju važnost ukupnog broja skupljenih bodova. Uz sve skupljene bodove, ako nastavnik nema samo jednu od navedenih stavki (osim zadnje koja je opcijska), nastavnik ne zadovoljava kriterije napredovanja jer nije izvršio svoje obveze utvrđene navedenim člancima. Nije navedeno da mora ispuniti, na primjer, minimalno tri od navedenih stavki. Dužan je ispuniti ih sve. Ako nisu sve ispunjene – ne može napredovati jer nije izvršio svoje obveze. Je li to pravedno? Ovako definiranim Pravilnikom demotiviraju se nastavnici koji rade i trude se poboljšati svoj rad, a ni na koji način ne utječe na one nastavnike koji nemaju namjere profesionalno se usavršavati i napredovati. Njihov rad se ne provjerava dokle god njihovi učenici imaju „dobre“ ocjene. Kada će Sustav (Ministarstvo, AZOO, ASOO) konačno shvatiti što su nam prioriteti? Kada će Sustav konačno uvažiti mišljenja profesionalaca – nastavnika koji svaki dan ulaze u razred, koji ukazuju na manjkavosti i ograničenja, nastavnika koji imaju osjećaj da je davanje mišljenja u ovakvom Savjetovanju i tako samo jedan od načina borbe s vjetrenjačama...? S poštovanjem, Snježana Švelec | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 13 | Nikolina Vlajčić | , Članak 4. | Poštovani, iščitavajući ovaj Pravilnik da se naslutiti da se više naglasak stavlja na dodatni rad, a manje na nastavu. Razdoblje od napredovanja do napredovanja pretvorilo se u utrku s vremenom i u utrku za bodove. Učitelji u ruralnim područjima nisu u istom položaju kao i učitelji u urbanim područjima. Imaju manji broj učenika pa samim tim i manje mogućnosti za nekakav dodatni rad i pripremanja za razna natjecanja. Isto tako treba napomenuti da u razrednoj nastavi učenici imaju jedino natjecanje iz matematike u četvrtom razredu i to do županijske razine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 14 | RAJKA ŠAGODIĆ | , Članak 4. | Poštovani, moram primijetiti da smo jedna od rijetkih, ako ne i jedina struka, kod koje je postupak napredovanja tako dug i složen. Također, u odnosu na svoje kolege u većini država EU, rijetki smo koji stečeno zvanje moraju obnavljati. Mišljenja sam da bi, ako već moramo stečeno zvanje obnavljati, trebalo taj postupak pojednostaviti na način da bude dovoljno priložiti potrebnu dokumentaciju o kontinuiranom profesionalnom razvoju kao i dokaz o ispunjavanju uvjeta izvrsnosti. Dobro je da su se izmjenama i dopunama Pravilnika neke stvari izmijenile iako je on i dalje na dosta mjesta prilično nedorečen i ostavlja nas u nedoumici. Predlažem smanjenje potrebnih bodova za napredovanje: mentor (15 bodova) savjetnik (30 bodova) izvrstan savjetnik (50 bodova) Ovaj zahtjev za napredovanje je realniji, bez obzira na veliku paletu sakupljanja bodova, no oni svi proizlaze izvan okvira dnevnog, odnosno tjednog zaduženja nastavnika. Da biste pripremili jednu radionicu u trajanju od jednog sata treba Vam barem 20 sati pripreme, a edukaciju u trajanju od 5 sati puno više sati pripreme. Da biste napisali jedan stručni rad treba Vam najmanje 6 mjeseci rada. Da biste uoblicili jedan udžbenik trebaju Vam godine rada (s time da se teško možete naći vremena za rad u drugim segmentima koji se boduju). Stoga još jednom apeliram, kao što sam i prvi puta da se bodovi po pojedinom stupnju potrebnih za napredovanje smanje. U ovom obliku ovaj Pravilnik je nemotivirajući za nastavnike iz kuta gledanja radnika nastavnika i ostvariv je u nerealnim i nemotivirajućim uvjetima. Članak 8. Podkategorija Predavanja, radionice i edukacije: - trebalo bi dodatno pojasniti što se misli pod "Dijeljenjem primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja" što u konačnici donosi 3 boda po primjeru. - u dijelu koji se odnosi na sudjelovanje u edukaciji na državnoj ili međunarodnoj razini ( po broju edukacija, međusobno različitih, uživo ili online ) trebalo bi svakako uzeti u obzir i edukacije učitelja u trajanju od 1-4 sata ( webinari ) koje su po postojećem Pravilniku nepravedno zanemareni. Podkategorija Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji: - uz pisanje recenzija udžbenika, stručnih knjiga, priručnika ili članaka ( po broju ) svakako dodati i recenzije digitalnih obrazovnih sadržaja. - dodatno pojasniti način bodovanja za izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja. S poštovanjem, Rajka Šagodić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 15 | Nives Petričević | , Članak 4. | Pozdravljam izmjene zakona koji je već na početku pokazao da postoje nedoumice oko tumačenja pojedinih članaka .Tome svjedočim svakodnevnim razgovorima u zbornici gdje kolege koje su u napredovanju ili kreću u napredovanje pokušavaju doći do željenih odgovora.Mislim da bi trebalo voditi računa o kolegama i kolegicama koji su dio bodova ostvarili po starom, a dio po novom Pravilniku. Odgojno-obrazovni radnici trebali bi mogućnost trajnog zadržavanja zvanja steći nakon 30 godina staža, a posebno ako su već tri puta bili u zvanju. Zar je potrebno da se takvi učitelji dovode u situaciju da se dokazuju pred komisijom i dodatno izlažu stresu?Tumačenje nedorečenog pravilnika, sakupljanje bodova... sve je stresno. Nadam se da ćete ove naše primjedbe dobro proučiti i uvažiti . Srdačan pozdrav, Nives Petričević | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 16 | Suzana Piacun | , Članak 4. | Poštovani! Pravilnik podržavam u većem dijelu, no u nekim segmentima ga smatram diskriminatornim prema nastavnicima strukovnih škola, posebno kod općeobrazovnih predmeta,zbog nemogućnosti uspjeha s učenicima na natjecanjima u konkurenciji s gimnazijama. Diskriminatoran je i prema učenicima s teškoćama pa predlažem promjenu u sljedećem: Objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti i sl. za darovite učenike (po broju objavljenih radova) dodati: kao i za učenike s teškoćama. Ne slažem se ni s činjenicom da netko tko je bio npr. prof. savjetnik i zakasnio je iz različitih razloga podnijeti zahtjev za obnavljanje napredovanja, a ispunjava sve druge uvjete, mora od početka, dakle, od zvanja mentora. Ukoliko ispunjava sve druge uvjete, trebalo bi se omogućiti nastavak u istom zvanju. Ne slažem se ni s brojem sati stručnog usavršavanja jer smo često onemogućeni ići na usavršavanja izvan mjesta stanovanja, a u mjestu stanovanja ih nema dovoljno. Smanjila bih za 20 sati po svakom stupnju (80, 130, 180). Ne slažem se ni s člankom 19 koji samo izvrsnom savjetniku nudi zadržavanje zvanja nakon trećega obnavljanja. To je vrlo zahtjevno zvanje pa je dovoljno dva puta obnoviti isto za trajno zadržavanje zvanja. Predlažem i da se zadrži zvanje nastavnicima iznad 60 godina života i s navršenih 35 godina staža bez obnavljanja. Srdačno, Suzana Kačić-Bartulović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 17 | Sanja Beloglavec | , Članak 4. | Slažem se s kolegicom Filipović Tretinjak - razredništvo, tj. vođenje razrednog odjela (od petog razreda osnovne škole nadalje) je iznimno zahtjevan posao. U to su utrpani različiti "ostali poslovi" i realno se ne vrednuju, a uz ostalo, traže dodatno vrijeme, rad i umješnost komunikacije s učenicima, roditeljima i, što je možda najzahtjevnije, kolegama. Nije jednostavno biti razrednik, a kamoli biti uspješan razrednik, a da na kraju četverogodišnjeg razdoblja ne budete fizički i psihički smlavljeni. Smatram da bi jedan bod po godini minimalno trebalo dodijeliti za razredništvo, a novi Pravilnik ne predviđa ovu kategoriju. Premalo cijenimo neposredni odgojni rad u razrednom odjelu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 18 | Bruno Philipp | , Članak 4. | Poštovani, do ovog prijedloga izmjene, dopune, objašnjenja, pojašnjenja Pravilnika trebalo je doći puno ranije. Praktički, prošlo je 6 mjeseci otvorenog roka za prijavu napredovanja u zvanje, a tek se 18.2. počelo s određenim pojašnjenjima oko potvrda, bodovanja pa sad konačno i prijedloga izmjena Pravilnika. Ono što je definitivno konfuzno i može se tumačiti na više načina jesu famozni članak 10. i članak 19. na koje se vidim referira velika većina kolega. Obzirom da mi je promocija aktualnog zvanja bila 15. 10. 2015., po logici shvaćanja članka 19., a koji upravo govori o OBNAVLJANJU napredovanja u zvanje, za tumačiti je prirodno da je meni najkasnije tih 120 dana za predaju zahtjeva OBNAVLJANJA u napredovanje, sredina lipnja ove godine. Po dosadašnjim odgovorima nadležnih čini se da to nije takvo tumačenje. Onda bi jasno isti članak trebalo nadopuniti s napomenom: 'rok prijave od najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje odnosi se UNUTAR propisanog roka iz članka 10. Ostaje pitanje, do kada ja moram prijaviti obnovu napredovanja ? Je li to 1.3.2020. ili pak po novom 1.4.2020.. (prvoaprilski rok )? Zašto do ovih prijedloga izmjene rokova nije došlo recimo... u siječnju ? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 19 | Ivana Vidović | , Članak 4. | Poštovani, Slažem se s člankom 2. da se riječ ožujak zamijeni riječju travanj. Mislim da treba dodatno objasniti što treba priložiti kao dokaz ostvarenosti aktivnosti koje se vrednuju, te organizirati webinar izrade e portfolia. Trebalo bi i dodatno obrazložiti što je s bodovima koji su ostvareni od dana poslane dokumentacije za napredovanje do dana napredovanja. Npr. moja dokumentacija je poslana u lipnju 2015. a promocija je bila u listopadu 2016. Lijep pozdrav, Ivana Vidović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 20 | Gordana Kragulj | , Članak 4. | Poštovani, ja mislim da niti u jednoj profesiji, a pogotovo u našoj nakon 60. godine nije potrebno nikakvo obnavljanje statusa i to treba dodati u pravilnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 21 | Anica Hrlec | , Članak 4. | Poštovani, predlažem u dijelu predavanja, radionice i edukacije da se briše "međusobno različitih" predavanja, radionica i edukacije, jer svako predavanje, radionica i edukacija, i ponovljena, zahtijeva novu pripremu i vrijeme. (Npr...radionica iz STEM područja gdje imate ogledne pokuse, za svaki morate pripremiti pribor i slično). Na svakom izvođenju imate i drugačiju publiku kojoj morate prilagoditi predavanje/radionicu/edukaciju. Još jednom predlažem smanjenje potrebnih bodova za napredovanje:ž mentor (15 bodova) savjetnik (30 bodova) izvrstan savjetnik (50 bodova) Ovakvi zahtjevi za napredovanje su nerealni, bez obzira na veliku paletu sakupljanja bodova, no oni svi proizlaze izvan okvira dnevnog, odnosno tjednog zaduženja nastavnika. Da biste pripremili jednu radionicu u trajanju od jednog sata treba Vam barem 20 sati pripreme, a edukaciju u trajanju od 5 sati puno više sati pripreme. Da biste napisali jedan stručni rad treba Vam najmanje 6 mjeseci rada. Da biste uoblicili jedan udžbenik trebaju Vam godine rada (s time da se teško možete naći vremena za rad u drugim segmentima koji se boduju). Stoga još jednom apeliram, kao što sam i prvi puta da se bodovi po pojedinom stupnju potrebnih za napredovanje smanje. U ovom obliku ovaj Pravilnik je nemotivirajući za nastavnike iz kuta gledanja radnika nastavnika i ostvariv je u nerealnim i nemotivirajućim uvjetima. Ni do sada nije bila u našoj struci inflacija nastavnika mentora i savjetnika, kada je broj bodova za napredovanje bio daleko manji. Stoga Vas molim da još jednom razmislite o predloženim bodovnim pragovima i stavite ih u ostvarive okvire nastavnika radnika. Hvala najljepša, Anica Hrlec. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 22 | Jasna Marijančević-Dubinović | , Članak 4. | Poštovani, Članak 1.- Kako bi izbjegli dodatna tumačenja u izmjenama Pravilnika bilo bi poželjno definirati tko će procijeniti da li je edukacija bila uspješna ili ne . Da li je dovoljno ispunjen evaluacijski listić ili ne. Iako se sudjelovanje u edukacijama ne spominje u ovim izmjenama Pravilnika bilo bi poželjno navesti da li sudjelovanje na loomen-u donosi bodove. U zbornicama se vodi polemika o tome. Mislim da proceduru obnavljanja zvanja treba pojednostaviti. Predlažem da se nadležnoj Agenciji samo dostavi dokumentacija kojom se dokazuje da nastavnik zadovoljava uvjete.Ako povjerenstvo utvrdi da su uvjeti za napredovanje ispunjeni Agencija donosi rješenje .Tako bi smanjili i troškove i nelagodu kod nastavnika koji ponovo pred povjerenstvom mora dokazivati da dobro radi svoj posao. Ako nastavnik ispuni uvjete Pravilnika sigurno zaslužuje da napreduje u struci. Ne znam da to postoji i u jednoj drugoj struci. Predlažem i da nastavnik nakon 35 godina radnog staža trajno zadrži stečeno zvanje bez obzira da li je sve godine odradio u odgoju i obrazovanju ili ne . Naime u strukovnim školama često predmete struke predaju nastavnici koji su dio radnog staža ostvari u realnim sektoru što je i poželjno, a Pravilnik im ne daje mogućnost da 5 godina prije mirovine zadrže stečeno zvanje Pozdrav Jasna Marijančević- Dubinović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 23 | Alenka Banić Juričić | , Članak 4. | Nadam se da će ove Izmjene stvarno vrijediti i za nas koji smo morali predati ove godine do 1.ožujka jer je rok vrlo kratak, a nedoumica je puno. Željela bih da se malo bolje razjasne kriteriji "otvoreni nastavni sadržaji" koji oblik se točno podrazumijeva, je li to npr. web stranica za odeđeni predmet koju učitelj vodi tijekom cijele godine, zatim objava primjera dobre prakse na Edutoriju, portalima, zbornicima i sl. - mora li to biti cijeli nastavni sat ili samo neki inovativni segment sata? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Pojašnjenja kriterija vrednovanja stručno-pedagoškog rada objavljenja su na stranicama MZO. |
| 24 | Martina Filipovic Tretinjak | , Članak 4. | Vođenje razrednog odjela jedan je od izuzetno važnih segmenata odgojno obrazovnog procesa, ovim pravilnikom za vođenje razrednog odjela nije predviđen niti jedan bod. Kao nastavnica stukovnih predmeta (zvanje mentor) smatram da je za napredovanje u izabrano zvanje nužno savladavanje i ovog segmenta rada nastavnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 25 | Bozana Tenji | , Članak 4. | Poštovani, kada se bude opet mijenjao Pravilnik, mislim da bi se trebalo voditi računa o sljedećem: 1. Promijeniti članak 19 koji samo izvrsnom savjetniku nudi zadržavanje zvanja nakon trećega obnavljanja. To je novo zvanje i nitko od nas koji smo do sada napredovali neće biti u mogućnosti na taj način zadržati zvanje. Kada se zvanje obnavlja ne bi se trebala prolaziti cijela procedura kao na početku, već bi se samo mogla dostaviti poveznica na dokumentaciju kojom se potvrđuje da nastavnik zadovoljava sve uvjete te može zadržati zvanje. Podržavam slanje poveznice na OneDrive kako ne bismo morali, kao do sada, prikupljati papire. 2. Isto tako bi se trebalo zadržati zvanje i ako nastavnik u toj godini kada bi trebao obnavljati zvanje puni 35 godina staža, a nije još napunio. Ovako bi se moglo dogoditi da mu nedostaje nekoliko dana do 35 godina staža, a on opet mora sve dokazivati i obnavljati u 35.godini staža. 3. Nastavnici koji rade u strukovnim školama moraju biti izvrsni u više različitih područja kako bi napredovali i nisu u ravnopravnom položaju s nastavnicima iz gimnazija koji rade s cijelim razredima odličnih učenika koji idu na natjecanja i donose bodove, dok nastavnici u strukovnim školama često rade u razredima u kojima nema odličnih učenika koji bi se po gimnazijskom programu natjecali s gimnazijalcima (kao što su do sada i maturu pisali po njihovom programu te je to i bio razlog što su odlični učenici prestali upisivati četverogodišnje strukovne škole i svi počeli upisivati gimnazije)pa bi neki novi Pravilnik i o tome trebao voditi računa. Srdačan pozdrav, Božana Tenji, prof.savjet. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 26 | Jadranka Pešut Buntak | , Članak 4. | Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam navedene prijedloge uz sljedeće obrazloženje: Članak 1. – Smatram da je broj sati 30 primjereniji nego 40 i predlažem da se isti princip bodovanja uvede i u rubrike sudjelovanja na edukacijama. Većina potvrda edukacija Škola za život do sada je nosila 4 sata ili manje. Prema dosadašnjem pravilniku ti se sati uopće ne boduju. Smatram da nije u redu da se boduju samo edukacije koje nose minimalno 5 bodova jer se one u tom slučaju svode ili na Loomen ili na ŽSV od kojih nisu svi unazad pet godina trajali 5 sati. Predlažem da se tablice sudjelovanja i vođenja izjednače obzirom na broj sati edukacija. Budući da nije isto sudjelovati i voditi, može se unutar samog broja bodova napraviti razlika. Svakako bi bilo dobro da edukacije od 3 sata nose minimalni broj bodova. Što se tiče bodovanja stručnih članaka tu je, koliko vidim, ispravljen samo lapsus i umjesto 10-20 sada glasi 11-20. Članak 2.- Podržavam prijedlog da se riječ ožujak zamijeni rječju travanj. Posebno me zanima hoće li to vrijediti i ove godine jer nas do 1. ožukla dijele 4 dana, a MZZO je objavilo tek 18.2. na svojim stranicama upute o Napredovanju odgojno-obrazovnih radnika. Budući da se dosta toga promijenilo predlažem da se produži rok za sve koji moraju predati zahtjev do 1. ožujka ove godine. Novi je način bodovanja, novi je način skupljanja i predaje dokumentacije jer se sve mora predati u digitalnom obliku što zahtijeva skeniranje sve dokumentacije unazad 5 godina, svrstavanje dokumentacije po točno određenim kriterijama u mape, bodovanje po uputama koje su objavljene 18.2. i još uvijek nije sve potpuno jasno. Moj je dojam da nitko još ne zna točno što i kako, a to se nazire i ovim izmjenama Pravilnika koje su sada ispred nas. Članak 3 S navedenim se slažem u potpunosti. Srdačan pozdrav, Jadranka Pešut Buntak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 27 | Zvonko Miškić | , Članak 3. | Stavljanjem roka od 1. travnja za slanje zahtjeva za obnavljanjem zvanja mnogima nastavnicima koji su napredovali prije donešenja novog Pravilnika znatno je skraćeno vrijeme za skupljanje bodova čime su stavljeni u nepravedan položaj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 28 | Petra Ognjenović | , Članak 3. | Predlažem kao što je već komentirano da se stečeno zvanje trajno zadrži. Posebno potpisujem već navedeno kako je oduzimanje zvanja velika degradacija. Ideja novog pravilnika je vrijedna pohvale, ali zasigurno treba izmjene. Uvjeti zadržavanja zvanja su za neke nastavnike gotovo pa nemogući. Odlazak s radnog mjesta za sudjelovanje na državnom skupu - neki nemaju mogućnost niti ako rade 10 godina u školi otići iako su zainteresirani. Ravnatelj određuje hoće li dati dozvolu da djelatnik ode na stručno usavršavanje u organizaciji AZOO te nastavnik mora tražiti načine kako će skupiti bodove pod svaku cijenu. Predlažem da se nađe način kako će se omogućiti ljudima koji žele napredovati sudjelovanje u aktivnostima koje su obuhvaćene u novom pravilniku o napredovanju. Viši savjetnici nemaju utjecaj na područje radnog mjesta nastavnika u matičnoj ustanovi. Može se steći dojam da nastavnik napreduje kao da ostvaruje "karijeru" mimo svog primarnog zanimanja. Također, tročlano povjerenstvo ako nije u struci kandidata je nepotrebno. Dovoljan je kao do sad uvid u rad više savjetnice koja prati kandidata te je upoznata sa sredinom u kojoj kandidat radi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 29 | Anita Živković | , Članak 3. | Potpuno je nejasno do kojeg datuma je odgojno-obrazovni radnik koji želi obnoviti zvanje ili napredovati u zvanje mentora/savjetnika/izvrsnog savjetnika dužan Agenciji predati zahtjev za napredovanje. Mišljenja sam da bi odgojno-obrazovni radnik koji obnavlja napredovanje trebao predati svoju dokumentaciju 120 kalendarskih dana prije isteka napredovanja, a odgojno-obrazovni radnik koji prvi put napreduje dužan je svoju dokumentaciju predati do 1.lipnja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 30 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | , Članak 3. | Predloženom izmjenom članka 10. Pravilnika i dalje je nejasno određen rok do kojeg je odgojno-obrazovni radnik koji želi obnoviti zvanje ili napredovati u niže odnosno više zvanje dužan Agenciji predati zahtjev za napredovanje – je li rok od 1. rujna do 1. travnja tekuće školske godine ili 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje. Budući da se u članku 10. stavku 2. Pravilnika riječ „ožujka“ zamjenjuje riječju „travnja“ odgojno-obrazovni radnik koji je npr. napredovao u zvanje u mjesecu prosincu 2015. godine nije u mogućnosti dostaviti dokumentaciju u travnju za tekuću školsku godinu 2019./2020. jer mu zvanje ističe u sljedećoj školskoj godini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 31 | Kristina Lukačić | , Članak 3. | Poštovani, među nama ima jako puno kolega koji rade na sebi, stalne se educiraju jer im je sama edukacija privlačna, važna,a i znatiželjni su. Usuđujem se reći da su to uz ostale svi ljudi koji i napreduju, stoga je potpuno neprihvatljivo i ponižavajuće da se jednom stečenom napredovanju u zvanje prijeti oduzimanje svakih 5 godina. Svi ćemo rado, kao i do sada, s puno manje stresa nego sada, potkrijepiti zasluženo dokumentacijom. Zar kolege koje su se u poznijim godinama odlučili napredovati, a ima ih puno, do smrti trebaju skupljati potvrde o edukacijama... Zaista ponižavajuće. Ako ste htjeli uštediti odbijanjem ljudi od napredovanja, sve bolja vam ide... | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 32 | Marijeta Musulin | , Članak 3. | Poštovani, predlažem razmatranje trajnog zadržavanja stečenog zvanja. Ako se želi osigurati cjeloživotno učenje i unaprjeđenje rada učitelja, kvalitetu/inovativnost rada, razmotrimo kako strah od gubitka zvanja okrenuti u poticaj cjeloživotnog motiviranog razvoja. Nagrađivanje razvoja učitelja jedan je takav poticaj. Predlažem da za zahtjev za prvo napredovanje bude od 1. rujna do 1. travnja za tekuću godinu (pod uvjetom da se napredovanje onda pregledom dokumentacije i uvidom u rad ostvari do kraja tekuće školske godine), a da za obnovu zvanja ili izbor u više zvanje bude 120 dana prije isteka zvanja. Srdačno, Marijeta Musulin | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 33 | Magdalena Srdarević | , Članak 3. | Poštovani, nevjerojatno je da ovaj pravilnik o napredovanju izaziva stres kod većine nastavnika. Većina nastavnika koja bi željela napredovati odustaje kada vidi koliko papirologije i potvrda treba priložiti, a dosta njih niti nema dokaze o svemu što rade, a rade puno toga. Čudan je rok u travnju i ovih 120 dana najkasnije. Ne razumijem. Molim Vas pojasnite! Hvala! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 34 | MIRA BARBERIĆ | , Članak 3. | Obnavljanje zvanja na način kako je propisano pravilnikom u obrazovnoj struci je iznimka i ne postoji u drugim profesijama, a niti u prosvjeti u drugim državama. Ovakav pravilnik ne potiče izvrsnost, već stvara stres i dovodi prosvjetne djelatnike u situaciju da se zadovolji forma, tj. da se radi samo "ono što donosi bodove". Mislim da bi bilo pravedno da se nakon prve uspješne obnove (istog zvanja ili stjecanja višeg) omogući trajno zadržavanje tog zvanja, a daljnje napredovanje se omogući onima koji to žele. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 35 | Ivana Tunjić | , Članak 3. | Poštovani, Pošto smo mi prosvjetni djelatnici jedini koje se stalno provjerava i kontrolira njihov rad, koji je uvijek javan, mislim, kao i većina mojih kolega, da bi jednom stečeno zvanje trebalo ostati trajno ili barem nakon dva uzastopna napredovanja u isto zvanje. Kao što kolegica Andrijana navodi, dovoljno je da priložimo svoje novo skupljene bodove, svu dokumentaciju i postavimo u e-portfolio. Također, uvid u nastavu obavezan samo kod prvog napredovanja, za ostalo je dovoljna dokumentacija. Svi mi koji napredujemo u zvanje, itekako puno ulažemo u učenike i nastavu. Svake godine imamo uvide od strane ravnatelja i pedagoga, kolegijalne uvide i mislim da uvid od strane svih silnih savjetnika stvarno nije potreban. Potrebno je smanjiti i broj sati koje učitelj u zvanju treba ostvariti educirajući kolege u školi. Rad na unapređenju sustava obrazovanja te aktivnosti s tog područja gotovo da je nemoguće provesti po navedenim kriterijima pogotovo učiteljima koji rade u manjim sredinama te za taj dio bi bilo dovoljno ostvariti samo određeni broj bodova bez dodatnih uvjeta. Iz članka 19. stavak 1.treba izbaciti riječi: "u razdoblju propisanom člankom 10. ovoga Pravilnika", i promijeniti na "najkasnije 60 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje." smatram da je potrebno dopuniti čl. 19. stavak 1 sljedećim tekstom: Odgojno-obrazovni radnik koji je imenovan u zvanje i želi obnoviti napredovanje u izabrano zvanje, ali prema ocjeni Povjerenstva nije zadovoljio sve kriterije: broj bodova, i/ili broj kategorija ovog Pravilnika i time nije stekao uvjete za potvrdu, tj, ponovni izbor u zvanje, ima pravo da isto Povjerenstvo u svom stručnom mišljenju, napiše ima li zadovoljene kriterije, bodove i kategorije, za niže zvanje (npr. iz savjetnika u mentora). Lijepi pozdrav, Ivana | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 36 | NEVENKA JAKUŠ | , Članak 3. | Poštovani, mislim da bi jednom stečeno zvanje trebalo ostati trajno ili barem nakon dva uzastopna napredovanja u isto zvanje. Lijepi pozdrav, Nevenka Jakuš | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 37 | Adrijana Roždijevac | , Članak 3. | Poštovani, Slažem se s većinom kolegica i kolega da jednom stečeno zvanje ne bi trebalo ponovno obnavljati na način koji je propisan ovim Pravilnikom, nego da bude dovoljno samo poslati poveznicu na e-portfolio kao dokaz o skupljenim bodovima te eventualno osvrt ravnatelja/ravnateljice na rad nastavnika. Ukoliko nastavnik želi napredovati u više zvanje, procedura propisana ovim Pravilnikom ima smisla. Nadalje, smatram da bi nakon 3 uzastopna napredovanje u bilo koje zvanje, nastavnik trebao ostati trajno u stečenom zvanju bez potrebe ponovnog obnavljanja svakih 5 godina. Što se tiče spomenutih rokova za prijavu, ponovno su nejasno napisani, odnosno, stavljaju nastavnike u neravnopravni položaj, gdje neki nastavnici moraju predati dokumentaciju i po 6 ili više mjeseci ranije, a bodovi stečeni tijekom tog vremena se ne boduju, a svakako bi trebali pošto nekim nastavnicima prođe i više od godine dana prije uvida u nastavu. Smatram da bi bilo pravednije da je rok za prvo napredovanje do 1. travnja, a za obnavljanje zvanja najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje su nastavnici izabrani u zvanje. S poštovanjem, Adrijana Roždijevac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 38 | Milana Kovačević Miškić | , Članak 3. | Mislim da je suvišan dodatak "u razdoblju propisanom člankom 10. ovoga Pravilnika", tj. predlažem da ostane kao što i piše u važećem Pravilniku "najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 39 | Aleksandra Schill | , Članak 3. | Predlažem izmjene u članku 18. koji glasi : “ Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno“. Umjesto 35 godina trebalo bi biti 30 godina. Ako je osoba svojim trudom i dugogodišnjim radom stekla zvanje mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika ona će nastaviti raditi na isti način i nakon 30 godina rada do svoje mirovine. Pokažimo malo poštovanja i povjerenja za takve nastavnike. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 40 | Ivana Bašić | , Članak 3. | Podržavam izmjene koje želite unijeti u postojeći Pravilnik, ali isto tako smatram da su nužne još neke promjene. Smatram da bi uvid u nastavu trebao biti samo za prvo napredovanje. Za obnovu zvanja ili napredovanje u više zvanje dovoljne bi bile potvrde koje dokazuju naše aktivnosti. Mišljenja sam da se dio o pozitivnoj evaluaciji treba izbaciti jer je samo dodatni teret predavaču, a ocjene često nisu mjerilo kvalitete predavanja. Potrebno je smanjiti i broj sati koje učitelj u zvanju treba ostvariti educirajući kolege u školi. Rad na unapređenju sustava obrazovanja te aktivnosti s tog područja gotovo da je nemoguće provesti po navedenim kriterijima pogotovo učiteljima koji rade u manjim sredinama te za taj dio bi bilo dovoljno ostvariti samo određeni broj bodova bez dodatnih uvjeta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 41 | Nevio Cifrek | , Članak 3. | Poštovani, podržavam da se stečeno zvanje ne može izgubiti, već se daje mogućnost nakon isteka određenog vremena (najmanje 5. godina) napredovanja u više zvanje. Također, nužno je smanjiti broj sati koje se odnose na godišnje educiranje odgojno-obrazovnog djelatnika. Teško je ostvariti propisan broj sati pogotovo sada kada je smanjen broj aktiva zbog edukacija "Škola za život". Rok za predaju dokumentacije pomaknuti barem nakon Državnih natjecanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 42 | Marijan Đaniš | , Članak 3. | Poštovani, Iz članka 19. stavak 1.treba izbaciti riječi: "u razdoblju propisanom člankom 10. ovoga Pravilnika", i promijeniti na "najkasnije 60 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje." Smatram da članak 3. izmjena pravilnika vremenski ograničava odgojno-obrazovne radnike koji žele napredovati u izabrano zvanje, odnosno u niže zvanje ili napredovati u više zvanje jer se navedenim vremenskim rokovima za podnošenje zahtjeva smanjuje vremenski period za ispunjavanje uvjeta propisanim člancima 5, 6, 7, 20, 21, 22, 23. Marijan Đaniš dipl. ing. geod. profesor geodetskih predmeta | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 43 | Mara Topčić-Bradanović | , Članak 3. | Poštovani, smatram da je potrebno dopuniti čl. 19. stavak 1 sljedećim tekstom: Odgojno-obrazovni radnik koji je imenovan u zvanje i želi obnoviti napredovanje u izabrano zvanje, ali prema ocjeni Povjerenstva nije zadovoljio sve kriterije: broj bodova, i/ili broj kategorija ovog Pravilnika i time nije stekao uvjete za potvrdu, tj, ponovni izbor u zvanje, ima pravo da isto Povjerenstvo u svom stručnom mišljenju, napiše ima li zadovoljene kriterije, bodove i kategorije, za niže zvanje (npr. iz savjetnika u mentora). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 44 | Sanja Vučetić | , Članak 3. | Poštovani slažem se s kolegama o degradirajućem statusu nastavnika i stručnih suradnika koji su napredovali, ali svakih pet godina moraju to isto dokazivati rigoroznim provjerama. Posebno ističem, kao i neki kolege već prije mene, kako nit u ovim izmjenama Pravnilnika nije jasno definirano kako tretirati razdoblje od predaje dokumentacije pa do dolaska povjerenstva , koje je u mojem slučaju trajalo više od školske godine. Moram naglasiti i napomenuta da se taj period nije uopće bodovao za moje stručno napredovanje ali je temeljito ispitano što sam u tom periodu sve radila. Također naglašavam da niti period od uvida u nastavu i ostali izvannastavni rad pa do konačne promocije, a radi se o više od četiri mjeseca, također nije nigdje bodovan, niti će to moći biti a kamoli da mi je netko honorirao kroz plaću stečeno pravo. Znači, vidimo da u praksi postoje diskrepance između onog što je propisano Pravilnikom i mogućnosti realizacije istog. Stoga lijepo molim, u Pravilniku predvidjeti mogućnost da kandidat sakuplja bodove sve do trenutka uvida u rad. Nekim kolegama će to možda značiti i mogućnost napredovanja u više zvanje od onog za što su se prijavili. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 45 | Biljana Nikšić | , Članak 3. | Poštovani, Podržavam ideju kolega koji iznose da se stečeno zvanje ne može izgubiti, već mu se daje mogućnost da nakon isteka određenog vremena (5. godina) napreduje u više zvanje i da je rok za predaju dokumentacije 120 dana prije isteka prethodnog napredovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 46 | Lidija Pokos | , Članak 3. | Poštovani, slažem se s kolegama da je broj sati edukacija kolega u školama tri sata za mentore i pet za savjetnike,godišnje, previše. Predlažem da se smanji broj sati ili da to nebude godišnje. Također, pohvaljujem prijedlog o produžetku roka za obnavljanje napredovanja do 1.travnja, a bilo bi još bolje do 1.lipnja kako bi se uključila sva natjecanja Lijep pozdrav ! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 47 | Ksenija Varović | , Članak 3. | Poštovani, smatram da su izmjene potrebne i u drugima člancima te je trebao biti dan cijeli Pravilnik o napredovanju. U članku 21., 22. i 23. svakako je nužno smanjiti broj sati koje se odnose na godišnje educiranje odgojno-obrazovnog djelatnika i to na 1 sat godišnje za mentore, 2 sata za savjetnike i 3 sati za izvrsne savjetnike. Teško je ostvariti propisan broj sati pogotovo sada kada je smanjen broj aktiva zbog edukacija "Škola za život". Također u velikim školama s više mentora i savjetnika nemoguće je održati toliko predavanja. Za obnavljanje zvanja smatram da je nepotreban ponovni dolazak članova Povjerenstva na dva sata. Dovoljno je poslati odgovarajuću dokumentaciju. Dolazak članova Povjerenstva potreban je samo kod napredovanja u više zvanje. Također slažem se s izmjenom roka za slanje zahtjeva do 1. lipnja. Lijep pozdrav, Ksenija Varović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 48 | Diana Kadić | , Članak 3. | Poštovani, zašto se nastavniku koji se prijavio za savjetnika, a po prosudbi povjerenstva ne zadovoljava svim traženim kriterijima, automatski ne dodijeli status mentora? Zbog čega se traži za trajno zvanje 35 godina rada u obrazovanju, neki od kolega to neće nikad imati? Isto tako mnogima neće biti omogućeno sudjelovanje u Povjerenstvu za kvalitetu i sličnima, to ovisi isključivo o vodstvu škole, nažalost. S poštovanjem, Diana Kadić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 49 | Snježana Fištrović | , Članak 3. | Poštovani, Možda zaista ne bi bilo loše da se ne definira određeni datum kao u članku 10., nego da se ostavi ovih 120 dana prije isteka kao u članku 19. Na taj način bi se riješilo nezadovoljstvo vezano uz vrijeme napredovanja (početak ili kraj školske godine). Možda bi se također moglo u članku 19. defininrati radi li se o 120 "radnih dana" ili "kalendarskih dana". Hvala! Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 50 | Vesna Rajnović | , Članak 3. | Poštovani, slažem se s kolegama koji predlažu da se čl. 19. st. 2. i/ili čl. 17 st.1. izmijeni na način da odgojno-obrazovni radnik trajno zadržava stečeno zvanje tj. zvanje u koje je već prethodno izabran, te može, ukoliko želi, pokrenuti postupak za napredovanje u više zvanje. Također mislim da iz čl. 22. treba riječ "dužnost" preformulirati u "preporuku" sudjelovanja u najmanje jednom projektu godišnje jer mogućnost sudjelovanja u projektima nije pod jednakim uvjetima dostupna svim odgojno-obrazovnim radnicima te u velikoj mjeri ovisi o ukupnom angažmanu škole u kojoj je odgojno-obrazovni radnik zaposlen te o području/nastavnom predmetu kojeg predaje. I za kraj, nije mi jasno zašto pri napredovanju u više zvanje (savjetnika ili izvrsnog savjetnika) odgojno-obrazovni radnik dokumentacijom treba dokazivati da je položio stručni ispit kad je istu dokumentaciju već podnio nadležnom tijelu prilikom prvog napredovanja tj. onog u zvanje mentora. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 51 | Anita Mustać | , Članak 3. | Poštovani, slažem se s kolegama koji predlažu pomicanje roka do 1. lipnja kako bi obuhvatio što veći dio nastavne godine jer ovako dio edukacija koji se odvija u travnju i lipnju na državnim natjecanjima ne ulazi u napredovanje. Isto tako, nastavnici koji s učenicima sudjeluju na državnim natjecanjima neće ostvariti bodove za tu školsku godinu u kojoj se održava natjecanje. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 52 | ANDRIJANA ĐUMLAN- CETIN | , Članak 3. | Andrijana Đumlan-Cetin Slažem se s kolegicama/kolegama da se u dijelu : - članak 19.stavak 2. izmjeni i doda da odgojno-obrazovni radnik koji je već napredovao u određeno zvanje to stečeno zvanje ne može izgubiti,već mu ostaje trajno -stručno povjerenstvo treba usmjeriti svoj rad na prvo napredovanje i napredovanje u više zvanje -nakon 30 godina rada u nastavi i stečenog zvanja,pri obnovi zvanja stručnom povjerenstvu treba dostaviti dokumentaciju o stručnom usavršavanju i uvjetima izvrsnosti,a ispunjenje obveza treba smanjiti(obvezu 3,5,7 sati educiranja kolega godišnje smanjiti na 1sat za mentore,a na 2 sata smanjiti za savjetnike i 3 sata za izvrsne savjetnike) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 53 | Karmen Šimetić | , Članak 3. | Poštovani, smatram da radnik koji jednom stekne zvanje mentora s potpunim pregledom njegova rada u nastavi i koji zadovoljava sve zadane odrednice - takav učitelj treba trajno zadržati svoje zvanje uz uvjet redovitog stručnog usavršavanja i dijeljenja svojih primjera (koji mogu biti raznoliki, ali ipak jasno definirani: u obliku radionica, predavanja, uživo ili online, objavljeni u tisku ili na internetu). Učitelj mentor ne bi se trebao ponovno dokazivati u nastavi, već samo dokazati svoje stručno usavršavanje i ostale aktivnosti potvrdom. S druge strane, ako učitelj mentor želi prijeći na višu razinu tada se postupak cjelovito ponavlja (uvid u nastavu, dokumentaciju i sve ostalo). Tako bi se na neki način ipak priznalo učitelju njegovo znanje i napredak, a s druge strane potaknulo ga na dodatan rad i mogući izbor u više zvanje. Ovo trenutno zaista izgleda kao omalovažavanje učiteljskog posla jer prethodno stečeno zvanje svakih pet godina prijeti oduzimanjem istoga. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 54 | Ivana Grabić-Marin | , Članak 3. | Poštovani, kolege su već napisale većinu onoga što se u praksi pokazalo otegotno, te se većim djelom slažem s njima. Podržavam ideju kolega koji iznose da se stečeno zvanje ne može izgubiti, da ostaje trajno uz obvezu izvršavanja dužnosti prema Čl.21., 22. i 23. Voljela bih da se u Pravilniku definira i objasni što napraviti ako je nastavnik bio na bolovanju duže vrijeme i nije bio u mogućnosti realizirati sve aktivnosti po godini, a koje su " Obveze odgojno-obrazovnih radnika vezanih uz napredovanje". Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Članak 17. pojašnjava postupak u slučaju opravdane duže odsutnosti s rada. |
| 55 | Stela Čuturić | , Članak 3. | Slažem se s kolegama u dijelu da se članak 19. stavak 2, izmjeni i doda da odgojno-obrazovni radnik koji je već napredovao u određeno zvanje to stečeno zvanje ne može izgubiti već mu se daje mogućnost da nakon isteka određenog vremena (5. godina) napreduje u više zvanje i da je rok za predaju dokumentacije 120 dana prije isteka prethodnog napredovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 56 | Mirjana Bernat-Ružička | , Članak 3. | Poštovani, slažem se s izmjenom roka za slanje zahtjeva i obveze da čitav postupak bude okončan do isteka roka na koji je djelatnik prethodno imenovan u zvanje, ali se nikako ne mogu složiti s činjenicom da nam se oduzima jednom stečeno zvanje. U nama susjednoj državi (Sloveniji), jednom stečeno zvanje ostaje zauvijek. Pravilnikom je predviđeno da samo izvrstan savjetnik može zvanje steći trajno. Morala bi postojati mogućnost da se i ostala zvanja zadrže, pod određenim uvjetima. Ovako se naša profesija obezvređuje. Svi znamo koliko je truda potrebno da se stekne određena razina zvanja i ne vidim razloga da nam se oduzima. Nitko poslije stečenog zvanja ne radi lošije već se nastavlja educirati i s istim ili većim entuzijazmom radi. Lijepi pozdrav, M. Bernat-Ružička | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 57 | Zlatko Bukvić | , Članak 3. | Poštovani! Predlažem da se tekst "u razoblju propisanom člankom 10. ovoga Pravilnika" obriše. To se treba odnositi na kandidate koji prvi puta pokreću postupak i definirano je člankom 10. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 58 | Patricija Nikolaus | , Članak 3. | Poštovani, mišljenja sam da bi u članku 19. stavak (1) trebao glasiti: „Odgojno-obrazovni radnik koji je imenovan u zvanje, a želi obnoviti napredovanje u izabrano zvanje odnosno u niže zvanje ili napredovati u više zvanje dužan je zahtjev za navedeno podnijeti najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje.“ Članak 10. bi se trebao odnositi samo na nastavnike u prvom izboru. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 59 | Marija Ros Kozarić | , Članak 3. | Poštovani, osvrnut ću se na ono što je dobro u ovoj izmjeni. Slažem se sa slanjem dokumentacije do 1.travnja , a ne 1.ožujka. Po meni je veliki problem činjenica da pri obnovi zvanja ukoliko netko preda za viši stupanj i ne bude promoviran u više zvanje ne može ostati niti na nižem stupnju (npr. mentor-savjetnik, ostati mentor). Mislim da će ovakav način mnoge odbiti od odluke da predaju papire za višu razinu, a možda čak i za obnovom zvanja. Isto tako smatram kako treba propisati obrazac za evaluaciju, tako da on bude ujednačen za sve, a ne da svatko sam smišlja kako bi trebao izgledati. Ukoliko se traži pozitivna evaluacija, onda bi bilo uputno napraviti univerzalni obrazac za evaluaciju. S poštovanjem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 60 | Zrinka Klarin | , Članak 3. | Poštovani, odgojno-obrazovni radnik koji je imenovan u zvanje, a želi obnoviti napredovanje u izabrano zvanje odnosno u niže zvanje ili napredovati u više zvanje dužan je zahtjev za navedeno podnijeti u razdoblju od najkasnije 120 dana što je jasno i točno precizirano. Međutim Članak 10. stavku 2. u potpunosti treba maknuti ili ga oblikovati za prvo napredovanje u zvanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 61 | Jasminka Belščak | , Članak 3. | Predlažem da se jednom stečeno zvanje ostavi trajno svakom odgojno-obrazovnom djelatniku, a da se za napredovanje u viši stupanj primjenjuju kriteriji ovog pravilnika. Naime, ni u jednoj drugoj struci nema ponovnog stjecanja tj. obnove već stečenog zvanja. Također, ukoliko se želi steći veće zvanje, a zbog nekog razloga to nije ostvareno, predlažem zadržavanje već stečenog zvanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 62 | Nada Andonović | , Članak 3. | Poštovani, slažem se s ostalim kolegama te kao i oni smatram da jednom stečeno zvanje ne treba potvrđivati, već ga zadržati trajno. Mi smo jedina struka u kojoj je potrebno stečeno zvanje iznova potvrđivati, ako ga ne potvrdimo, izgubiti. Predlažem da se odgojno- obrazovnom djelatniku stečeno zvanje ne oduzima, već se zvanje zadržava trajno, osim u slučaju da djelatnik želi napredovati u više zvanje. Jedina smo struka koja jednom stečeno zvanje mora stalno obnavljati. Osim toga, smatram da nije potrebno satove izvoditi pred povjerenstvom, već je dovoljno da povjerenstvo pregleda i kontrolira potrebnu dokumentaciju. Smatram da se u općim uvjetima čl. 21., 22., i 23. trebaju brisati.Sve što je navedeno boduje se te to nije potrebno stavljati u obveze i to u satima jer ako u školi postoji više učitelja koji žele napredovati teško je ostvariti te satove i bodove. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 63 | Katija Nikolić | , Članak 3. | Poštovani, slažem se s ostalim kolegama i smatram kao i oni da jednom stječeno zvanje nema potrebe na ovaj način potvrđivati, a posebno ne izvoditi nastavne satove pred povjerenstvom. Mi smo jedina struka u kojoj je potrebno stečeno zvanje iznova potvrđivati, a ako ga ne potvrdimo, izgubiti. Predlažem da se odgojno- obrazovnom djelatniku stečeno zvanje ne oduzima, već da ga može trajno zadržati, osim u slučaju da želi napredovati u više zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 64 | Jozica Pažanin | , Članak 3. | Poštovani, smatram da je izmjenom članka 19. sada postalo jasnije kada bi nastavnici koji obnavljaju svoja zvanja trebali podnijeti zahtjev za napredovanje. U prethodnoj (trenutno važećoj) verziji pravilnika članak 10. i članak 19. nisu bili jasno povezani i ostavljali su prostora za različito tumačenje pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 65 | Ružica Suton | , Članak 3. | Poštovani, slažem se sa većinom navedenih komentara. Naglasila bih da odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina staža ( brisati rada u obrazovanju) stečeno zvanje zadržava trajno. Predlažem da jednom stečeno zvanje bude trajno sa mogućnošću napredovanja u više zvanje. Svatko tko radi odgovorno i savjesno svoj posao cjeloživotno se usavršava. Ako smo jednom pokazali da znamo održati sat treba li ponovno prolaziti istu proceduru? Obnavljanje zvanja i uvid u dva sata nastave, je li to potrebno? Mislim da bi obnova zvanja uz dokumentaciju bila primjerenija za današnje vrijeme iako podržavam dosadašnju praksu napredovanja uz višeg savjetnika. U općim uvjetima u čl. 21., 22, i 23. u dijelu koji govori koliko sati svaki kandidat za napredovanje treba provesti educirajući kolege, slažem se s većinom kolega da je te sate vrlo teško ostvariti jer u školama ima više kandidata za napredovanje kao i u županijskim stručnim vijećima. Lijepo vas molim da to stavite kao opću odredbu ili zamijenite riječju ili jer i objava materijala i obavijest npr kolegama gdje se nalazi također može vrijediti kao i edukacija. Ne vidim zašto bi predavanja ili radionice morali biti međusobno različiti da bi se ostvarili bodovi. Uobičajena praksa je isto predavanje održati npr. na različitim skupovima. Odgovoran učitelj će svako svoje naredno predavanje uvijek dorađivati i usavršavati, tako da je to uvijek novo predavanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 66 | Zvjezdana Atlaga | , Članak 3. | Ovaj komentar odnosi se na članak 3. Izmjena pravilnika, tj. na izmjenu članka 19. Pravilnika. Izraz "dužan" navodi na tumačenje da kandidat koji obnavlja napredovanje, a kojemu je rok od najkasnije 120 dana "upao" u vrijeme iza 1. travnja (npr u lipnju jer mu odluka ističe u prosincu), nije u mogućnosti priložiti zahtjev najkasnije 120 dana ranije od isteka roka. Takav kandidat mora na svoju štetu priložiti zahtjev znatno ranije kako bi poštovao zadane rokove do 1. travnja. Drugi kandidat (npr. odluka u veljači) kojemu za obnavljanje napredovanja njegovih 120 dana "upada" u zadane rokove od 1. rujna do 1. travnja tekuće godine, može priložiti zahtjev točno najkasnije 120 dana prije isteka odluke o napredovanju. Ako je ovo točno, onda su uvjeti neravnopravni. Prvi kandidat ima uvjet priložiti zahtjev poštujući jedan rok od 1.rujna do 1. travnja (znatno više od 120 dana od isteka odluke), za razliku od drugog koji može postupati po drugom uvjetu i predati najkasnije 120 dana prije isteka roka. Ovo povezivanje članaka 10. i 19. zbunjuje, a ranije je u Pravilniku bilo jasnije. Znalo se što se odnosi na prvo napredovanje, a što se odnosi na obnavljanje napredovanja. Ukoliko je namjera uskladiti i uvesti neki red i rokove u procese postupka napredovanja, onda to ovim prijedlogom nije utemeljeno na načelima jednakosti. Predlažem članak 19. ostaviti kakav je bio ranije u Pravilniku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 67 | Brigita Mihajlović | , Članak 3. | Poštovani, mišljenja sam da jednom stečeno zvanje nije potrebno opet dokazivati. Nije potrebna komisija koja će nam opet dolaziti na sat, nego bi bilo dosta samo predati papire kojima dokazujemo da imamo dosta bodova za navedeni status. A ako slučajno nemamo dosta bodova, neka nam ukinu taj status. Ako želimo preći u više zvanje, onda ako je potrebno neka komisija dođe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 68 | Mateja Jurjako | , Članak 3. | Poštovani, nadopunom ovog članka riješili ste nedoumicu koju smo imali mi kojima napredovanje traje do 15. listopada 2020., a za koji smo službeni odgovor dobili 2 tjedna prije roka za predaju dokumentacije. Smatram da je to vrlo neozbiljno za ministarstvo koje od nas prosvjetnih djelatnika zahtijeva upravo suprotno ponašanje prema našim učenicima (npr. unos datuma pisane provjere u vremenik 30 dana ranije i sl.). S tim odgovorom se ne mogu složiti. U članku 10. piše da se dokumentacija predaje u navedenim rokovima za tekuću školsku godinu, a 15. listopad je iduća školska godina. Također nije uredu da pravo predaje dokumentacije imamo 120 dana ranije, a pojedinici koji su napredovali u npr. listopadu silom prilika moraju predati dokumentaciju 6 mjeseci ranije (do sada 7 mjeseci ranije). Članak 21. zahtijeva da mentori moraju pravdati 3 sata edukacije kolega na godišnjoj razini. Predajom dokumentacije u ranom roku nismo svi u mogućnosti ostvariti taj broj sati ili ga pokušavamo silom ostvariti kako bi zadovoljili uvjet pored svih sakupljenih bodova kojih obično imamo više nego dovoljno. Ako ovako ostane, smatram da bi trebalo negdje navesti da kandidat nakon predaje zahtjeva može nadopunjavati dokumentaciju do dolaska povjerenstva. Smatram nedopustivim i degradirajućim da se uz dovoljan broj bodova poništi napredovanje zbog nekih uvjeta iz članaka 21.-23. Broj sati edukacije kolega je prevelik po svim razinama. Ove školske godine čak nisu organizirana županijska vijeća zbog edukacije ŠzŽ pa na županijskoj razini nismo ni mogli educirati kolege. Također 3-4 županijska sastanaka u trajanju do 4 sata apsolutno nisu dovoljna da bi svi došli na red i u budućnosti se može očekivati pritisak na voditelje. Na školskoj razini je još lošija situacija. Ima kolektiva gdje je većina učitelja napredovala. Da svatko od njih održi 1 edukaciju (od čak 30 minuta) na godišnjoj razini to je već previše. Stvoriti će se pritisak i educiranje radi educiranja, a ne radi stvarne potrebe. Također, sada kada se uvede program eŠkola te edukacije uživo i online paralelno s Loomenom, apsolutno je nerazumno tražiti da se učitelji pošto poto međusobno educiraju 3 sata godišnje (ili više) PO OSOBI. Većim brojem sati se samo maltretiraju svi oni koji su ih obavezni slušati. A oni koji se educiraju iz vlastite želje i potrebe, uvijek će pronaći edukacije u kojima mogu sudjelovati. Zaključak: moj prijedlog jest u čl. 21. navesti 1 sat educiranja na godišnjoj razini (tj. 5 u pet godina, što je sasvim dovoljno), u čl. 22. i 23. navesti 2 sata. Mislim da je nepotrebno napuhavati sate pored svih drugih kompetencija koje učitelj mora pokazati. Edukacija će uvijek biti i ne moramo strahovati da se dovoljno ne educiramo. Također smatram da ako se traži napredovanje u više zvanje, a iz nekih okolnosti kandidat nije zadovoljio pri čemu ima uvjete za obnovu već postojećeg zvanja, da mu se to zvanje onda treba priznati, to jest da ostaje u nižem zvanju. Apsolutno je degradirajuće da učitelj sa svim kompetencijama koje je do sada pokazao i aktivnim radom na različitim poljima, pored osnovne zadaće poučavanja učenika, ostane bez ikakvog zvanja i kao da je na početku karijere ako mu se ne može odobriti prelazak u više zvanje koje je tražio, a ima uvjete za zvanje u kojem je trenutno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 69 | Branko Vujnović | , Članak 3. | Mislim da odgojno obrazovni radnik koji ima više od 35 godina rada u obrazovanju , ili navršenih 60 godina života stečeno zvanje treba zadržati trajno. Poglavito za učitelje koji cijeli radni vijek rade u sustavu obrazovanja, u neposrednom radu u razredu. Slažem se da se rok za prijave prenese na 01. travnja Učitelji koji se prijavljuju za napredovanje u ovoj ili idućoj školskoj godini imaju kraći rok za prikupljanje bodova za napredovanje po novom pravilniku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 70 | Marina Mužek | , Članak 3. | Poštovani, Slažem se s mišljenjima kolega da se status zvanja može zadržati, a također se slažem ako ja naprimjer podnesem zahtjev za napredovanje kao što će biti u mom slučaju. Sada imam zvanje savjetnika, po mojem iščitavanju pravilnika planiram podnijeti zahtjev za napredovanje. Mislim da je nedopustivo i degradirajuće ako komisija odluči da ne mogu postati izvrstan savjetnik da mi oduzimaju do tada stečena zvanja. Sam pravilnik o napredovanju napisan je tako da ga svaki učitelj tumači na svoj način. Zato mislim jednom stečeno zvanje moralo bi ostati u trajnom zvanju ako je tako u svim strukama, ne razumijem zašto to nije i u sustavu odgoja i obrazovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 71 | Sanja Tirić | , Članak 3. | Poštovani, smatram da članak 19. onemogućava evidenciju usavršavanja u periodu od predaje zahtjeva za napredovanje (obnovu zvanja) do trenutka okončanja postupka. Da li to znači da se u tom periodu nije potrebno kontinuirano usavršavati ili samo nije potrebno voditi evidenciju (jer se usavršavanje u tom periodu ne boduje)? Rok predaje zahtjeva je 1.travnja a postupak ponovnog izbora u zvanje biti će okončan do isteka roka na koji je prethodno imenovan u zvanje (u mom slučaju 7 mjeseci). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 72 | Valentina Pajdaković | , Članak 3. | Mišljenja sam da postupak izbora u određeno zvanje ne bi trebao biti isti za učitelja koji prvi put pokreće postupak napredovanja i za učitelja koji obnavlja napredovanje u isto zvanje. Za učitelje koji obnavljaju napredovanje u isto zvanje proceduru bi trebalo pojednostavniti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 73 | Sanja Roje | , Članak 3. | Poštovani, Mišljenja sam da se treba obnavljati stečeno zvanje mentora ili savjetnika, odnosno da se ono samo po sebi ne podrazumijeva, ali pod drugačijim uvjetima nego kod stjecanja tog istog zvanja. Bitno je da se nastavnik kontinuirano usavršava i napreduje i da to može potkrijepiti dokumentima, ali da se to ne pretvori u bespoštednu trku za bodovima koja je sama sebi svrha. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 74 | Ana Marija Sačer | , Članak 3. | Poštovani! Smatram da bi za obnovu istog zvanja trebalo slati samo potrebnu dokumentaciju, koja je dovoljan pokazatelj kvalitete rada. Povjerenstvo uvidom u traženu dokumentaciju stječe kvalitetnu sliku o radu odgojno-obrazovnog radnika. Uvid povjerenstva u nastavu odgojno-obrazovnog radnika će upotpuniti tu sliku, ali postoji mogućnost da zbog niza faktora, primjerice stresa radnika i/ili učenika prilikom uvida, ostavi nestvaran dojam. Uz sve kriterije koje odgojno-obrazovni djelatnik treba zadovoljiti kako bi obnovio napredovanje u izabrano zvanje, zaista je krajnje demotivirajuće da se svaki put u tolikoj mjeri treba dokazivati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 75 | Sunčica Križan-Kadi | , Članak 3. | Držim nedopustivim i degradirajućim za struku da je jednom stečeno zvanje uopće može oduzeti. Niti u jednoj struci to nije slučaj. Nemoguće je oduzeti čin dočasniku ili časniku Hrvatske vojske jer je dan na temelju kompetencija, osobnog zalaganja i rada na sebi, oduzima ga predsjednik Republike samo ako je u pitanju težak zločin, dakle, učitelji su jedini u Republici Hrvatskoj konstantno izloženi dokazivanju svojih kompetencija koje su jedanput dokazali da su ih stekli. Ako ne skupe nove papire, gube status i u potpunosti su degradirani. To je jedan od razloga zašto ova struka ne privlači izvrsne nego prosječne, zato nam reforme ne uspijevaju jer ako ne ulažeš u čovjeka, u njegove vrijednosti, nego ih stalno propituješ, znači da ne vjeruješ da jednom stečene i dokazane kompetencije itko u sustavu može trajno održati. To je, malo je rečeno, nekorektno i nedopustivo. Jednom stečeno zvanje u svim je strukama trajno zvanje i tako mora biti i u sustavu odgoja i obrazovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 76 | Mirna Mikić | , Članak 3. | Poštovani, ukoliko odgojno-obrazovni radnik aplicira za izvrsnog savjetnika i ne bude izabran, smatram da je nepošteno da bude u potpunosti degradiran. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 77 | Adriana Ivandić | , Članak 3. | Poštovani, slažem se s komentarima koje su naveli neki kolege i kolegice, a vezanim za samu proceduru obnove napredovanja. Ako odgojni-obrazovni djelatnik obnavlja isto zvanje, npr. osoba koja je već mentor obnavlja mentorstvo procedura bi se uvelike pojednostavila ako bi se samo dostavila dokumentacija kojom se potvrđuje da osoba i dalje zadovoljava uvjete. Izlazak tročlanog povjerenstva je prikladniji ako osoba prelazi u više zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 78 | JADRANKA SABOLEK | , Članak 3. | Poštovani, Mislim da bi u Pravilnik o izmjenama pravilnika o ... trebalo uključiti još jedan članak: Članak 5. Članak 18. mijenja se i glasi: ''(1) Odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje izvrsnog savjetnika, zvanje izvrsnog savjetnika stječe trajno. (2) Odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje mentora ili savjetnika, zvanje mentora ili savjetnika ima mogućnost zadržati trajno. (3) Odgojno obrazovni radnik koji ima više od 30 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno.'' U tom slučaju stavak (6) u Članku 24. nije potreban pa se može obrisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 79 | DALIBOR RAŠIĆ | , Članak 3. | Poštovani, kada malo računate vrijeme predaje zahtjeva postoji jedna nejasnoća! U članaku 10 piše "(2) Zahtjev za napredovanje odgojno-obrazovni radnik podnosi agenciji nadležnoj za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) od 1. rujna do 1. travnja za tekuću školsku godinu.", a u članku 19 " 120 dana prije isteka zvanja"! Što je sa osobama koji su zvanje stekli u, recimo, PROSINCU? Kada bi oni trebali predati zahtjev? Moj prijedlog je da se članak 10. stavak 2 BRIŠE, a da se vrijeme predaje zahtjeva smanji sa 120 na 60 dana sa obveznom prijavom kandidata (bez dokumentacije) 120 dana prije - tako da povjerenstvo može planirati (računati) na tog kandidata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 80 | Vesna Stipić | , Članak 3. | Poštovani, mišljenja sam, a kako čitam komentare, kao i mnoge kolegice i kolege, da odgojno-obrazovni radnik koji je imenovan u zvanje treba trajno zadržati stečeni status, a ne obnavljati ga osim u slučaju da može i želi napredovati. Trud, zalaganje, brojne aktivnosti pokazatelj su rada učitelja i doista bi trebale rezultirati trajnim zvanjem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 81 | STJEPAN SABOLEK | , Članak 3. | Poštovani, Mislim da bi u Pravlnik o izmjenama pravilnika o ... trebalo uljučiti još jedan članak: Članak 5. Članak 18. mijenja se i glasi: ''(1) Odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje izvrsnog savjetnika, zvanje izvrsnog savjetnika stječe trajno. (2) Odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje mentora ili savjetnika, zvanje mentora ili savjetnika ima mogućnost zadržati trajno. (3) Odgojno obrazovni radnik koji ima više od 30 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno.'' U tom slučaju stavk (6) u Članku 24. nije potreban pa se može obrisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 82 | Mirela Radosevic | , Članak 3. | Ako je potrebno svakih 5 godina dokazivati status (umjesto da zvanje ostaje trajno), onda bi trebalo taj dio rasteretiti na način da se za obnovu ISTOG zvanja šalje samo potrebna dokumentacija, bez cijele procedure povjerenstva na nastavi. Smatram da bi se na taj način optimizirao taj proces te smanjili troškovi na državni proračun (svaki izlazak tročlanog povjerenstva nije besplatan). Procedura bi tako išla brže, rasteretilo bi se povjerenstvo, administrativno bi bilo jednostavnije, te sama procedura daleko jeftinija. A sama dokumentacija ipak pokazuje kvalitetu učitelja - povjerenstvo uvidom u dokumentaciju stječe dovoljan dojam o kvaliteti učitelja, te je sama dokumentacija dovoljan temelj za obnovu statusa. Direktan uvid povjerenstva u nastavu učitelja (2 školska sata) mogu pridonijeti odluci, ali može se dogoditi da takav uvid bude subjektivan i nerealan zbog više faktora (pristranost, stres promatranog učitelja, stres učenika prilikom uvida, itd.). Dokumentacija kojom se dokazuje potreban broj bodova je objektivno mjerilo uspješnosti te bi kao takva trebala biti prioritetna prilikom procjene. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 83 | Mirela Radosevic | , Članak 3. | Iako procedura napredovanja mora postojati, trebalo bi je ograničiti na prvo imenovanje u zvanje i na napredovanje u više zvanje. Dakle, jednom stečeno zvanje trebalo bi i zadržati jer ovako se dobivanje statusa mentora ili savjetnika ne može nazvati napredovanjem, ako isto treba obnavljati svakih 5 godina. Jednom stečeno zvanje trebalo bi ostati trajno, osim ako učitelj ne ispunjava svoje obveze kao mentor ili savjetnik (npr.odbije mentorstvo pripravniku, ne odaziva se na stručna usavršavanja itd.). U tom bi se slučaju mogla pokrenuti obveza obnove statusa ili ponovno dokazivanje napredovanja, ali kao redovna praksa je nepotrebno i demotivirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 84 | Velida Salihovic | , Članak 3. | Poštovani! -Iako se slažem da jednom stečeno zvanje treba ostati kao trajno zvanje, nakon 30 godina rada u nastavi gdje je učitelj do tada već potvrdio kvalitetu rada obnova zvanja je demotivirajuća -stručno povjerenstvo treba ograničiti samo na prvo napredovanje i napredovanje u više zvanje -nakon 30 godina rada u nastavi i stečenog zvanja pri obnovi zvanja stručnom povjerenstvu samo dostaviti dokumentaciju kao dokaz o usavršavanju bez nadzora. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 85 | Dubravka Crnić | , Članak 3. | Poštovani, smatram da bi se trebalo omogućiti "preskakanje" u napredovanju u zvanje zbog iznimnih rezultata - npr. mogućnost napredovanja u zvanje savjetnika ako djelatnik zadovoljava sve uvjete, a da nije prije toga bio 5 godina mentor. Također, trebalo bi olakšati obnovu zvanja, npr. samo slanjem dokumentacije o ispunjavanju uvjeta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 86 | Marijana Zarožinski | , Članak 3. | Zvanje koje je jednom stečeno se ne bi trebalo obnavljati na način kako je propisano pravilnikom. Dovoljno bi bilo da se pošalje e porfolio sa svim pripadajućim sadržajem za obnavljanje, stupanje u više ili niže zvanje. Komisija tročlana je previše, jer do sada su već dolazili ravnatelj, pedagog ili neki drugi stručni suradnik te viši savjetnik. Nakon 3 izbora, zvanje treba ostati trajno. Kolege koji će za 5 godina u mirovinu sada se pravo pate, a to znamo mi koji im pokušavamo pomoći da ne odustanu sada. 120 dana ranije je u redu, ali dajte da to vrijedi i sada. Za sve one koji nisu poslali do 1.3. porfolio, omogućiti im treba da to mogu do 120 dana prije isteka imenovanja u zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 87 | Ksenija Lekic | , Članak 3. | Poštovani, samo se u našoj struci stečeno zvanje mora iznova potvrđivati kao da se prvi puta prijavljujemo u napredovanje. Ukoliko učitelj želi obnoviti svoje stečeno znanje, dovoljno je da pošalje poveznicu na svoj e portfolio one drive i da ravnatelj/ravnateljica napiše svoj osvrt, odnosno izda potvrdu kojom može dokazati da je imao uvid u taj e portfolio i da potvrđuje njegovu vjerodostojnost. Time bi se izbjegli troškovi, gužve i stresovi. Ukoliko učitelj želi napredovati u više zvanje, za prvo takvo napredovanje je logično da je na nastavi nazočno i povjerenstvo. Također, ukoliko učitelj iz nekog razloga ne uspije biti promoviran u više zvanje, trebalo bi mu biti omogućeno da ostane u već stečenom nižem zvanju jer je u protivnom potpuno degradiran. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 88 | Toni Drandić | , Članak 3. | Procedura obnavljanja istog zvanja da, ali u obliku gdje nije potreban uvid u nastavni sat već potvrda (e portfolio one drive) dovoljnog broja bodova. Kod napredovanja u više zvanje potreban je uvid u rad s učenicima ( više zvanje iziskuje veću razinu inovativnosti) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 89 | Sanja Pavlović Šijanović | , Članak 3. | Mišljenja sam da bi nakon 3 uzastopna napredovanja (bez obzira o kojem je stupnju riječ) nastavnici trebali ostati u stečenom zvanju osim ako ne žele dalje napredovati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 90 | Marijana Šapina | , Članak 3. | Slažem se sa kolegicama i kolegama da jednom stečeno zvanje ne bismo trebali "iznova potvrđivati". U redu je da imamo obvezu "skupljanja bodova" tj, da i dalje radimo na stručnom usavršavanju i kvaliteti rada, ali ne vidim iz kojeg razloga povjerenstvo treba svaki put "provjeravati" naš rad na satu. Cijela procedura ima smisla ukoliko želimo napredovati u više zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 91 | Bruno Borić | , Članak 3. | Mislim kao većina kolegica i kolega da se jedanput stečeno zvanje ne bi trebalo ponovo obnavljati već da je dovoljno samo poslati potrebnu dokumentaciju odnosno dovoljan je uvid u e-portfolio. Isto tako smatram da se traže bodovi iz prevelikog broja područja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 92 | Vesna Ančić | , Članak 3. | Predlažem da se nakon trećeg napredovanja u stečeno zvanje , ono trajno zadržava. Ako nastavnik želi napredovanje u više zvanje podnosi zahtjev i prolazi propisanu proceduru. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 93 | Sanja Fabac | , Članak 3. | Slažem se s većinom ovdje potpisanih kolegica i kolega i smatram da jednom stečeno zvanje ne bi trebalo potvrđivati, ukoliko netko želi neka ostane mentor do kraja svog radnog staža. Isto je i za viša zvanja. Osobito izvrsni mentor: ako netko jednom stekne to zvanje, zar to ne znači da je on najbolji, najuspješniji i da to zvanje treba uživati do mirovine? U ovom prijelaznom razdoblju sa starog na novi Pravilnik trebalo bi učiniti iznimke i ljudima omogućiti da napreduju uz manji broj bodova od traženih po novom Pravilniku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 94 | Željka Brumerček | , Članak 3. | Poštovani, Prije svega pozdravljam vašu odluku o dopuni pravilnika, ali smatram da nije dovoljno promjena i prijedloga iz prošlog savjetovanja uvršteno. Podržavam sve ostale kolege i smatram kao i oni da jednom stječeno zvanje nema potrebe na ovaj način potvrđivati, naročito ponovo izvoditi nastavne satove pred povjerenstvom jer ako si to uspješno izveo prije pet godina možeš i sad. Spominje se i kako smo mi jedina struka u kojoj je potrebno stečeno zvanje iznova potvrđivati i u kojoj je moguće stečeno zvanje izgubiti. Mislim da bi to trebalo ukinuti ili barem pojednostavniti. Zašto nije dovoljno samo priložiti dokumentaciju umjesto da nas se svakih pet godina tretira kao početnike? Sva priložena dokumentacija dokazuje naš rad. Slažem se sa kolegama koje predlažu i dob od 60 godina kao dob u kojoj se stečeno zvanje trajno zadržava. Drugi problem je uvjetovanje kriterija, jer nismo svi jednako uspješni u svim kategorijama. Veliki prigovor je i ogromno bodovanje svih aktivnosti u ŠzŽ, koje se događa od prošle godine i nismo svi imali priliku sudjelovati u njima. I za kraj da napomenem da bi trebalo postojati neko prijelazno razdoblje za nas koji smo tri ili četiri godine skupljali bodove po starom pravilniku. To bi se trebalo uzeti u obzir. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 95 | Nikolina Nikolić | , Članak 3. | Članka 19. Ponovno obnavljati isto zvanje nije potrebno i korektno, a osobito obnavljati niže zvanje od stečenoga. Ako je učitelj / nastavnik jednom stekao određeno zvanje, neka u njemu ostane ako ne želi više napredovati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 96 | Nikolina Nikolić | , Članak 3. | Članak 19. mijenja se i glasi: (1) Odgojno-obrazovni radnik koji je imenovan u određeno zvanje i želi napredovati u više zvanje, dužan je zahtjev za navedeno podnijeti u razdoblju propisanom člankom 10. ovoga Pravilnika, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje. (2) Odgojno-obrazovnom radniku koji zahtjev za napredovanje u više zvanje podnese sukladno stavku 1. ovog članka, postupak ponovnog izbora u zvanje bit će okončan do isteka roka na koje je prethodno imenovan u zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 97 | Zvjezdana Atlaga | , Članak 3. | Koliki je vremenski rok predviđen za period od predavanja zahtjeva do izdavanja završne odluke o napredovanju? Može li se to propisati pravilnikom? Obzirom da je rok za predavanje zahtjeva onima koji obnavljaju napredovanje čak 120 dana, nameće se pitanje zašto nije posve jasno određeno ovim pravilnikom koliko dana prelazi od vremena kada se prvi put kandidat prijavljuje do trenutka kada se izdaje pozitivno riješena odluka o napredovanju. Predlažem staviti u ravnopravni položaj kandidate iz obje spomenute kategorije (prvo napredovanje i obnavljanje napredovanja). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 98 | Nataša Ostojić | , Članak 3. | Poštovani, mi smo valjda jedina struka u kojoj je potrebno obnoviti napredovanje ako smo jednom napredovali u zvanje!? Zašto nam oduzimate jednom stečeno zvanje? Moramo li i na ovaj način biti građani drugog reda? Ako samo jednom napredovali u zvanje, zvanje bi trebalo biti trajno. Članak bi trebao glasiti da djelatnik nakon 5 godina može podnijeti zahtjev na napredovanje u više zvanje ako to želi, a da mu se pritom već stečeno zvanje ne oduzima. Sa štovanjem, Nataša Ostojić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 99 | Vesna Petrušić | , Članak 3. | Pridružujem se mišljenju kolegica i kolega da bi u postupku obnavljanja stečenog zvanja bilo dovoljno priložiti svu dokumentaciju o stručnom radu bez održavanja nastavnih sati pred (proširenim) povjerenstvom. S obzirom da sam do sada bila dva puta promaknuta (u zvanje mentora i savjetnika) ne razumijem zašto se iznova inzistira da se dokazujemo u onome u čemu smo se već potvrdili (i potvrđujemo se svakodnevno) jer sigurno nitko od nas, nakon promaknuća, nije prestao raditi na isti kvalitetan način. Takav način višekratnog potvrđivanja djeluje pomalo omalovažavajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 100 | Marijana Škvorc | , Članak 3. | Poštovani! Predlažem da se odgojno-obrazovnom radniku koji je jednom imenovan u zvanje, to stečeno zvanje ne ukida. Smatram to ponižavajućim i demotivirajućim. Slažem se s kolegama da nastavnici koji su već u zvanju ne bi trebali prolaziti svu ponovnu silnu proceduru, osim ako ne žele napredovati u više zvanje. U tom slučaju bi bilo dovoljno podnijeti zahtjev bez dodatnih procedura i provjera. Srdačan pozdrav, Marijana Škvorc | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 101 | Sanja Zrilić | , Članak 3. | Pozdravljam promjenu, no trebalo bi prihvatiti nadopunu dokumentacije sve do datuma isteka već stečenog zvanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 102 | Jasmina Štefan | , Članak 3. | Predlažem jasnije definirati članak 19. Članak 19. trebao bi se odnositi za sve koji obnavljaju napredovanje i tada ima smisla 120 dana.Time se smanjuje gužva u zaprimanju dokumentacije te se pruža ravnopravnost svima, što navodim dalje. Za sve odgojno - obrazovne radnike koji prvi puta predaju dokumentaciju trebao bi se poštivati rok od 1.rujna do 1. ožujka ( odnosno travnja ) prema prijedlogu. Svi učitelji koji su napredovali krajem studenog ili prosinca tekuće kalendarske godine svoju dokumentaciju trebaju predati prema postojećem pravilniku 9 mjeseci ranije. Taj podatak obmanjuje ravnopravnost pri slanju dokumentacije jer odgojno - obrazovni djelatnik u tom roku može dodatno prikupiti broj bodova za više napredovanje. Predložena dva članka potrebno je dodatno razmotriti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 103 | Ankica Rebrović | , Članak 3. | Svakako podržavam sve prijedloge kolega koji smatraju da ne treba obnavljati jednom stečeno zvanje.Smatram da nam je staž kojeg imamo dovoljna kvalifikacija za zadržavanje zvanja,a kolege koji žele napredovati u više zvanje mogu podnijeti zahtjev za to. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 104 | Danica Barišić | , Članak 3. | Poštovani, molim Vas da jasnije uskladite Članak 10. i Članak 19. Kandidat koji obnavlja napredovanje ili podnosi zahtjev za napredovanje u više zvanje, a napredovao je krajem kalendarske godine, nije u ravnopravnoj situaciji prema drugim kandidatima. U tom slučaju pojedini kandidati moraju predati zahtjev čak šest mjeseci prije isteka stečenog zvanja. Smatram da ovdje također valja pravednije definirati razdoblje za koje kandidat može priložiti dokumentaciju o sakupljenim bodovima. Naime, konkretno u mom slučaju, od prvog slanja zahtjeva za napredovanje do napredovanja u zvanje prošlo je više od godinu dana. Po sadašnjem Pravilniku stručni članci, provedeno istraživanje, projekti i edukacije u tom razdoblju se ne boduju. Pribrojimo li tome obvezu slanja zahtjeva šest mjeseci prije isteka zvanja ispada kako se moj rad u gotovo dvije godine uopće ne vrednuje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 105 | Julijana Šijić | , Članak 3. | Treba jasno naznačiti isključuje li ovo članak 2. Ako ne dati konkretnije smjernice jer je nedorečeno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 106 | Sanja Penić | , Članak 3. | Slažem ses kolegicom Nikolinom Vugdelijom vezano na ŽSV. Obzirom na kurikularnu reformu , obveze koje imamo i savjetničke posjete ( većina nastavnika je dvopredmetna i dužni smo prisustvovati i jednom i drugom predmetu u zimskim i proljetnim mjesecima).To je tijekom ove šk.godine 4 puta.Stoga su naši ŽSVsvedeni na minimum i nikako nije pošteno da se uvjetuju 3 aktiva godišnje obzirom na novonastalu situaciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 107 | Tomislava Karačić Šoljić | , Članak 3. | Već je navedeno, no ponovit ću mislim da se već stečeno zvanje ne bi trebalo ukidati, slažem se s kolegicom koja navodi da nastavnici koji su već u zvanju ne bi trebali prolaziti svu ponovnu slinu proceduru. No nastavnik ako želi nakon pet godina može podnijeti zahtjev za napredovanje u više zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 108 | Bozana Tenji | , Članak 3. | Poštovani, nije jasno treba li se onda pridržavati članka 10 ili 19. Ako se treba podnijeti zahtjev najkasnije 120 dana prije isteka, a netko je npr. napredovao u studenome ili prosincu po članku 19 on bi mogao podnijeti zahtjev npr. u svibnju ili lipnju, a to nije u skladu s člankom 10. Srdačan pozdrav, Božana Tenji, prof.savjet. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 109 | IVANA KOZIĆ | , Članak 3. | Poštovani, slažem se s kolegicom Mirnom, zašto se navedeno stečeno zvanje oduzima nakon proteka 5 godina? Svako stečeno zvanje bi trebalo postati stlano jednom kada ga se stekne. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 110 | Mirna Andročec | , Članak 3. | Poštovani, zašto treba ponovno obnoviti napredovanje ako smo jednom napredovali u zvanje? Zašto nam oduzimate jednom stečeno zvanje? Jesmo li poglupavili nakon 5 godina u određenom zvanju? Ako samo jednom napredovali u zvanje, zašto nam to zvanje oduzimate? Članak bi trebao glasiti da radnik nakon 5 godina može podnijeti zahtjev na napredovanje u više zvanje ako to želi, a da mu se pritom već stećeno zvanje ne oduzima. Sa štovanjem, Mirna Andročec | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 111 | Radiana Tomée-Cicvarić | , Članak 2. | Poštovani, smatram da članak 10. stavak 2. treba nadopuniti. Odgojno-obrazovni radnici koji su promovirani u listopadu i obnavljaju napredovanje u izabrano zvanje ili žele napredovati u više zvanje trebaju predati zahtjev najmanje 120 dana prije isteka vremena. Za te bi odgojno-obrazovne radnike rok za predaju Zahtjeva za napredovanje trebao biti 1. lipanj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 112 | Ornela Malogorski | , Članak 2. | Poštovani, smatram nepotrebnim i predlažem brisanje "pozitivne evaluacije sudionika". Nije definiran tko, kada, u kojem obliku, tko piše zaključak i tko obavezuje organizatora edukacije da isto dostavlja ga predavaču. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 113 | Ornela Malogorski | , Članak 2. | Poštovani, predlažem da umjesto 1.travnja piše 1. lipnja jer je to period kada je nastavna godina pri kraju te je većina aktivnosti u nastavnoj godini završena. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 114 | LAHORKA HAVRANEK BIJUKOVIĆ | , Članak 2. | Smatram da je rok do 1. travnja neprimjeren te da bi rok za predaju zahtjeva trebalo produžiti do kraja nastavne godine. Kombinacija roka od 120 dana i roka do travnja dovodi u nezavidnu poziciju kolege koji imaju obnovu napredovanja npr. u listopadu jer im onemogućuje prijavu bodova iz prethodnog polugodišta(održanih predavanja, objavljenih članak i sl.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 115 | Anita Živković | , Članak 2. | Mišljena sam da se u članku 10. stavku 2. riječ ,,ožujka˝ treba zamjeniti riječju ,,lipnja''. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 116 | Vesna Vujasin Ilić | , Članak 2. | Poštovani, podržavam produženje roka za podnošenje zahtjeva za napredovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 117 | Marina Škrapić | , Članak 2. | Poštovani, smatram da bi bilo puno primjerenije da je navedeni datum dva mjeseca kasnije, tj 1.lipnja. Do tada su održana sva natjecanja, događanja organizirana u školi i sl., te kolege za tu godinu mogu potpunije prikupiti svu dokumentaciju. Srdačan pozdrav, Marina Škrapić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 118 | Silvija Landeka | , Članak 2. | Slažem se s kolegicama i kolegama o izmjeni vremenskog ograničenja za predaju zahtjeva za napredovanje odgojno-obrazovnih radnika, tj. za izmjenu riječi "ožujka" riječju "travnja". Na taj način omogućuje se bodovanje uspjeha na natjecanjima, održanim predavanjima i svega onoga što ulazi u sustav bodovanja jer obuhvaća veći dio školske godine i sve ono što radimo s učenicima, a i samostalno izvan odgojno-obrazovne ustanove. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 119 | Ines Jerčinović | , Članak 2. | Poštovani, Slažem se s većinom kolega i kolegica koji su komentirali da se jednom stečeno zvanje ne mora obnavljati kako je predloženo novim Pravilnikom (izlaskom stručnog povjerenstva u školu u kojoj radi profesor uvidom u nastava i razgovorom s kandidatom i ravnateljem). To je izuzetno stresan postupak za kandidata a i nepotreban trošak za Ministarstvo (izlazak na teren cijelog Stručnog povjerenstva). Smatram da bi slanjem dokumentacije kojom se potvrđuje već prije stečeno zvanje bilo dovoljno za obnavljanje statusa. Također smatram da u članku 10. stavak 2. ne treba stajati rok do "travnja" već da vrijedi rok od 120 dana prije isteka roka za obnavljanje statusa. Osim toga, osvrnula bih se i na članak 24. (6) novog Pravilnika gdje se predlaže da kandidat koji je prema starom Pravilniku napredovao u zvanje savjetnika četiri puta ima mogućnost zadržavanja tog statusa trajno. Obzirom da je stari Pravilnik izašao 1995.god. i da sam jedna od prvih generacija učitelja (ako ne i prva) koji smo promovirani u zvanje mentora prema tom Pravilniku, tek 2016. godine sam treći puta potvrdila status savjetnika (a promovirana sam prema redovitoj proceduri). Stoga smatram da je gotovo nemoguće u tom periodu biti promoviran četiri puta. Osim toga, u novom Pravilniku je dovoljno tri puta obnoviti status kako bi ga učitelj mogao zadržati trajno pa smatram da smo mi koji smo do sada tri puta obnavljali status na neki način diskriminirani u odnosu na novo promovirane učitelje. Stoga predlažem da se i taj članak promijeni i umjesto riječi „četiri puta” stoji „tri puta”. Srdačan pozdrav, Ines Jerčinović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 120 | Zvjezdana Farkaš | , Članak 2. | Smatram da je primjereniji rok 1. lipanj jer time odgojno-obrazovni radnik koji je imenovan u zvanje u studenom ili prosincu ne mora puno ranije od 120 dana podnijeti zahtjev za obnovu napredovanja. Time su u dokumentaciji obuhvaćena i sva natjecanja, edukacije i projekti održani u nastavnoj godini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 121 | HELGA DUKARIĆ DANGUBIĆ | , Članak 2. | Poštovani, Mislim da bi iz članka 8. u kategorijama vođenja ili mentoriranja edukacija trebalo izbaciti dio „uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika“ jer nisu svi sudionici motivirani da isti ispune. Predlažem da se stečeno zvanje trajno zadrži. Oduzimanje zvanja predstavlja veliku degradaciju. Tročlano povjerenstvo osobito ako nije u struci kandidata smatram nepotrebnim. Dovoljan je uvid u rad više savjetnice. Također me zanima zašto se bodovi svakih pet godina brišu i sve ide iz početka. Još jedna degradacija i demotiviranje nastavnika. Što se dešava s viškom bodova kod napredovanja? Npr. U mom konkretnom primjeru za napredovanje u savjetnika trebalo je imati po starom pravilniku 15 bodova, a ostvarila sam 120 bodova. Zašto se naš rad i postignuća jednostavno brišu? Toga nema niti u jednoj profesiji. Nadalje nemoguće je ostvariti dovoljan broj sati u kategoriji Predavanja, radionice i edukacije. Ako i dobiješ prostor za radionicu ili predavanje teško da možeš dobiti tri sata jer ima i ostalih predavača, a vrijeme je ograničeno. Ovaj dio mogu ostvariti jedino mentori na Loomenu. Ako ćemo se boriti za termine i stalnu izradu novih predavanja nastava pada u drugi plan, a ona bi trebala biti primarna. Rad s učenicima bi trebao biti na prvom mjestu. Dovoljno bi bilo da se učitelj redovito usavršava, prisustvuje županijskim i državnom skupovima i ostalim online edukacijama bez bodovanja. Nadalje smatram da nije dovoljna samo navedena korekcija Pravilnika jer je isti i u drugim segmentima postavljen nerealno, nemotivirajuće i „zaboravlja“ da centar rada učitelja treba biti uvijek učenik. Sve što se navodi u kategorijama aktivnosti nije realno postavljeno jer ostvariti bodove iz četiri ili pet kategorija znači raditi puno više od 40 sati tjedno. Nadalje ne moramo svi biti uspješni u svim područjima da bismo bili dobri učitelji i napredovali u zvanje. To je kao da od kirurga tražite da operira i kičmu i srce. Svi se specijaliziraju za nešto i to rade, a stečena zvanja im nitko ne oduzima. Također ne vidim razloga da se ponovljeno predavanje ne vrednuje s jednim bodom. I za to predavanje se moraš pripremiti, ponoviti, doraditi ga. S ovim pravilnikom i nadalje ne znam kada trebam predati dokumentaciju za obnovu zvanja? Je li to do 1. travanja 2020. ako mi isto ističe 16. veljače 2021. To je puno prije samog isteka i s obzirom da su natjecanja u svibnju oduzima mogućnost da se i ti bodovi dodaju u tekućoj godini. Smatram da cijeli pravilnik treba dodatnu korekciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 122 | Magdalena Srdarević | , Članak 2. | Čemu ograničavati datumom u kalendarskoj godini? Dakle, onaj kome napredovanje istječe npr. u prosincu, također mora predati papire do 1.travnja ili? Na taj način gubi mogućnost skupiti bodove u periodu od travnja do prosinca. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. |
| 123 | Igor Soldić | , Članak 2. | Trebalo bi omogućiti predaju dokumentacije cijelu godinu, a osobama koje predaju do 15. travnja će uvid u stručno-pedagoški rad biti u nastavnoj godini u kojoj su predali dokumentaciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 124 | TATJANA STRANJAK | , Članak 2. | Cijeli ovaj članak nije jednoznačan. Clanak bi ovim izmjenama trebao glasiti "Zahtjev za napredovanje odgojno-obrazovni radnik podnosi agenciji nadležnoj za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) od 1. rujna do 1. travnja za tekuću školsku godinu." Dio teksta za tekuću školsku godinu je zbunjujuć stoga predlažem njegovo brisanje. Ukoliko mi napredovanje ističe, recimo, 5. listopada (sto je vec sljedeća školska godina) kada ja treba predati dokumentaciju?! U rujnu, ali onda ne zadovoljavam kriterij od 120 dana, ili do 1. travnja ali je to onda u prosloj skolskoj godini. Ovo definitivno treba doraditi. Zapravo, bolje se zapitati je li bas potrebno ogranicavati vrijeme predaje dokumentacije. Kriterij o 120 dana prije isteka je sasvim dovoljan. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 125 | Ivana Kujundžić | , Članak 2. | Obnova u određeno zvanje trebala bi se podnositi 120 dana prije. Mišljenja sam da za one koji obnavljaju zvanje priložena dokumentacija treba biti dovoljna za dokazivanje zadovoljavanja kriterija. Zašto smi mi jedina struka koja svaki put iznova mora dokazivati? Isto tako, vrijeme od predaje dokumentacije do napredovanja mora biti vrednovano tj. vrednovani bodovi koji su se za to vrijeme stekli ( zna ih biti dosta). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 126 | Danijela Zovko | , Članak 2. | Poštovani, podržavam promjenu datuma s 1. ožujka na 1. travnja, no smatram da je i ona prekratka. Rok bi trebalo pomaknuti ne na 1. travnja, nego na 1. lipnja. Svakako ne bi trebalo zanemariti postignuća i bodove koji mentori mogu prikupiti tijekom svibnja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 127 | Jasmina Sukalić | , Članak 2. | Poštovani, smatram sa da nastavnici u manjim sredinama nemaju niti mogućnosti prihvatiti mentorstvo studentima budući da se studenti prijavljuju na praksu u većim gradskim sredinama. Obzirom na velik broj nastavnika mentora i savjetnika u pojedinim školama teško je 3 sata odnosno 5 ili 7 sati godišnje odvojiti na educiranje kolega, budući da i ostali žele napredovati te na taj način skupiti bodove. Svakako podržavam kolege koji smatraju da bi se veći naglasak trebao staviti na nastavni proces prilikom donošenja odluke o napredovanju. Za osobe koje su napredovale npr. u prosincu smatram da za obnovu napredovanja treba postaviti rok od 120 dana prije isteka, a za osobe koje prvi put napreduju ostaviti rok do 1.travnja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 128 | Damir Šišić | , Članak 2. | U članku 10. stavku 2. riječ „ožujka“ zamjenjuje se riječju: „lipnja“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 129 | Milenko Zovko | , Članak 2. | Poštovani, drago mi je da je rok pomaknut na 1. travnja. Bilo bi dobro da se vodilo računa i da su u svibnju državna natjecanja na kojima obično sa svojim učenicima sudjeluju oni koji žele napredovati. Zato bih rok pomaknuo na 1. lipnja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 130 | Marina Mirković | , Članak 2. | Poštovani, Slažem se s prijedlogom zamjene riječi „ožujka“ s riječju „travnja“, ali smatram da je primjereniji rok 1. lipanj jer time odgojno-obrazovni radnik koji je imenovan u zvanje u studenom ili prosincu ne mora puno ranije od 120 dana podnijeti zahtjev za obnovu napredovanja. Time su u dokumentaciji obuhvaćena i sva natjecanja, edukacije i projekti održani u nastavnoj godini. Prateći komentare kolegica i kolega, slažem se s njihovim prijedlogom o trajnom zvanju pri napredovanju, odnosno trajnom zvanju nakon 30 godina staža. Kod napredovanja u više zvanje potrebno je pojednostaviti proceduru. Predviđeno je da sustav EMA ili dodatni sustav za svaku osobu u bazi podataka napredovanja uz evidenciju edukacija, omogući redovito učitavanje sve potrebne dokumentacije prema Pravilniku. To bi Povjerenstvu olakšalo praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika bez obzira u kojem je zvanju ili želi napredovati u više zvanje. Nadam se da ćete se odlučiti i za nove prijedloge izmjene pojedinih članaka ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 131 | Aleksandra Schill | , Članak 2. | Poštovani , zahtjev za napredovanje treba pomaknuti na 1.lipnja za tekuću školsku godinu. Većina ili gotovo sva natjecanja na državnoj razini se održavaju nakon 1.travnja. Kako regulirati pripadajuće bodove mentorima učenika? Ako ostane rok od 1. travnja svakako treba uzeti u obzir i priznati bodove u periodu od predaje zahtjeva do promocije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 132 | Ljerka Iharoš | , Članak 2. | Smatram da bi se ovaj datum trebao odnositi samo na nove zahtjeve, a ne na obnovu zvanja. Time se znatno skraćuje rok za prikupljanje bodova svima onima koji su napredovali u listopadu, a neke od bodova mogli su ostvariti tijekom ovih mjeseci koji su pred njim. Ovo se naročito odnosi na sve one koji su zahvaćeni novim Pravilnikom, a zadnje napredovanje su ostvarili prema starom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 133 | Jasmina Matekalo | , Članak 2. | Slažem se da bi Pravilnikom trebalo definirati da svi bodovi stečeni od datuma prethode prijave za napredovanje ulaze u bodovanje u slijedećoj prijavi. Navesti u Pravilniku da je potrebno navođenje datuma prijave za prethodno napredovanje te bodove prikupljene nakon tog datuma uzeti u obzir pri novoj prijavi za napredovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. |
| 134 | Željana Pavlović | , Članak 2. | Obnova u određeno zvanje trebala bi se podnositi 120 dana prije, ostalima je ovaj datum dobar. Također sam mišljenja da, za one koji obnavljaju zvanj,e priložena dokumentacija bude dovoljna za dokazivanje zadovoljavanja kriterija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 135 | Jasmina Tešija | , Članak 2. | Podržavam promjenu članka 2., ali smatram da bi to trebalo vrijediti samo za nove zahtjeve za napredovanje. Obnova u određeno zvanje trebala bi se moći podnosti 120 dana prije isteka zvanja, jer tako ne bi dolazilo do određenog praznog hoda, do kojeg može uvijek doći. Inače se slažem s donošenjem novog pravilnika, koji je bio potreban zbog svih novina i napretka u samom procesu obrazovanja, ali isto tako se slažem s puno kolegica i kolega koji su mišljenja da bi se trebala imati mogućnost zadržavanja stečenog zvanja, uz prilaganje samo potrebne dokumentacije o edukacijama i kriterijima izvrsnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 136 | Đani Škara | , Članak 2. | Osobe koje obnavljaju zvanje imaju rok od 120 dana za predavanje zahtjeva. Ne vidim razloga da se ostalim osobama ograničava rok člankom 10. Smatram da osobama koje imaju stečeno zvanje te obnavljaju isto zvanje treba omogućiti samo da dokažu stečene bodove jer smo jedina struka koja jednom stečeno zvanje mora stalno ispočetka dokazivati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 137 | Melita Povalec | , Članak 2. | Pravilnikom bi trebalo definirati, da svi bodovi stečeni od zadnjeg datuma u prethodnoj prijavi za napredovanje, ulaze u bodovanje u narednoj prijavi. Također ovaj spomenuti datum neka ostane za one koji prvi puta prijavljuju, a za sve ostale bi rok trebao biti 120 dana prije isteka napredovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 138 | NATAŠA VIBIRAL | , Članak 2. | Poštovani, podržavam produženje roka za podnošenje zahtjeva za napredovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 139 | Ivan Štefanić | , Članak 2. | Rok - travanj - za zahtjev za napredovanje je u redu, ali samo ako je to zahtjev za prvo napredovanje. Za obnovu napredovanja dovoljno je postaviti rok od tih 120 dana prije isteka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 140 | Gorana Babić | , Članak 2. | Kratko i jasno- mišljenja sam da bi za obnovu zvanja trebalo biti dovoljno priloženom dokumentacijom dokazati zadovoljavanje kriterija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 141 | Branka Padavić | , Članak 2. | Svakako bi Pravilnikom trebalo definirati, da svi bodovi stečeni od zadnjeg datuma u prethodnoj prijavi za napredovanje, ulaze u bodovanje u narednoj prijavi. U periodu ood 120 dana mogu se steći značajni bodovi za daljnje napredovanje. Možda bi se to lako moglo riješiti tako da podnositelj na novom zahtjevu za napredovanje, upiše datum zadnje potvrde koja je ušla u bodovanje na prethodnom napredovanju. Važno je pripaziti da se u tom prijelaznom razdoblju isti bodovi ne upotrijebe dva puta, odnosno da svi novi dokazi o bodovanju budu mlađi od navedenog datuma. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. |
| 142 | Tanja Paris | , Članak 2. | Poštovani, podržavam izmjene i dopune Pravilnika o napredovanju. Podržavam zamjenu u članku 10 stavka 2. riječ "ožujka" riječju "travnja" no mišljenja sam da bi bilo učinkovitije da se prijava omogući tijekom nastavne godine. Nema potrebe vremenski ograničavati prijavu budući je u članku 19. stavak 1. naveden najkasniji rok prije isteka vremena na koje je radnik izabran u zvanje. Omogućavanjem online pristupa Mapi prijavitelja i transparentnim uvidom u njen/njegov profesionalni rad može se kvalitetno procijeniti zadovoljava li prijavitelj kriterije propisane Pravilnikom. S poštovanjem Tanja Paris | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 143 | ANDRIJANA ĐUMLAN- CETIN | , Članak 2. | Andrijana Đumlan-Cetin Poštovani, slažem se da se u članku 10. stavak 2. riječ "ožujak" zamijenjuje riječju "travanj" .Također smatram da je primjereniji rok za prijavu objave napredovanja 120 dana prije isteka vremena (datuma) na koje je odgojno-obrazovni radnik imenovan u zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 144 | Stela Čuturić | , Članak 2. | Podržavam predloženu izmjenu u članku 10. stavku 2. i predlažem da se u članku doda da se ovaj rok odnosi samo na nove predmete o napredovanju a ne za već postojeće koji obnavljaju napredovanje u isto ili veće zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 145 | Patricija Nikolaus | , Članak 2. | Podržavam promjenu u navedenome članku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 146 | Milana Jakšić | , Članak 2. | Pozdravljam produženje roka od mjesec dana. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 147 | Jasminka Belščak | , Članak 2. | Predlažem "ožujka" i rok vezan uz mjesec potpuno obrisati i ostaviti samo dio koji se odnosi na rok od 120 dana. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 148 | Ana Culej | , Članak 2. | Poštovani, pohvaljujemu da se u 10. stavku 2. riječ „ožujka“ zamjenjuje se riječju: „travnja“, ali smatram da je primjereniji rok za prijavu obnove napredovanja 120 dana prije isteka vremena na koje je odgojno - obrazovni radnik imenovan u zvanje. Srdačan pozdrav, Ana Culej | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 149 | Rosanda Lovrić | , Članak 2. | Članak 13. Smatram da bi za obnovu zvanja trebalo biti dovoljno priloženom dokumentacijom dokazati zadovoljavanje kriterija, valjda su uz zadovoljavajuću dokumentaciju koju nakon pet godina još bolji. Šta ih se ima još s tim dodatno ponižavati i stvarati im nepotreban stres. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 150 | Branka Marcelić Panjak | , Članak 2. | Poštovani, Smatram da se jednom stečeno zvanje ne bi trebalo dokazivati pred tročlanim povjerenstvom prilikom uvida u nastavu već bi bilo dovoljno poslati dokaze o broju bodova kao i domenama izvannastavnog rada. Direktan uvid u nastavu bih predložila samo kod prvog napredovanja kao i kod svakog sljedećeg, npr. ako mentor želi postati savjetnik ili savjetnik izvrstan savjetnik. Mislim da bi to bilo puno racionalnije i praktičnije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 151 | Sunčana Bašić | , Članak 2. | Poštovani, prijava za napredovanje je zahtjevan posao tako da pozdravljam izmjenu Čl.10 kojom se rok za prijavu produljuje svim budućim prijaviteljima. Isto tako ovogodišnjim prijaviteljima je otežan način prijavljivanja jer su pojašnjenja Pravilnika o napredovanju, kao i vebinar o istomu, objavljeni svega desetak dana prije isteka roka za prijavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 152 | Marijana Bjeliš | , Članak 2. | Poštovani, U članku 19. navodi se da je djelatnik dužan predati zahtjev najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje. Ne navodi se kad je najranije moguće podnijeti zahtjev. Slažem se s komentarima da treba precizirati što s periodom od datuma predaje zahtjeva do imenovanja jer to može biti period u kojem se skupilo bodova i sati profesionalnog razvoja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 153 | Karolina Burek Bilokapić | , Članak 2. | Drago mi je da je ovim izmjenama pravilnika prepoznato kako se rok za predavanje zahtjeva treba pomaknuti bliže kraju nastavne godine, smatram da bi to umjesto travnja trebao biti svibanj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 154 | Silvija Sinovčić | , Članak 2. | Poštovani, smatram da se ovaj članak ne podudara s člankom 19, a svakako da se na taj način diskriminiraju promovirani učitelji/nastavnici 15.10.2015. kojima 1. ožujka ili 1.travnja nije dostatan za prikupljanje potrebnih uvjeta, | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. Primljeno na znanje. |
| 155 | Vesna Pavletić | , Članak 2. | Tekst "za tekuću školsku godinu" nema smisla u kombinaciji s odredbom o 120 dana prije isteka vremena na koje je odgojno-obrazovni radnik imenovan u zvanje. Za nastavnike imenovane u prosincu rok za prijavu bio bi dakle do 1. travnja. Na koju se to onda školsku godinu odnosi? Ti nastavnici bi onda gubili bodove ostvarene od travnja do kolovoza, odnosno do 120 dana prije imenovanja što ih dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na druge nastavnike, koji obnovu imaju, npr. u veljači. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 156 | Semira Katarina Barković | , Članak 2. | Poštovani, mišljenja sam da je rok za prijavu obnove napredovanja od 120 dana prije isteka vremena na koje je odgojno - obrazovni radnik imenovan u zvanje primjereniji nego postavljanje roka nadnevkom, kao što je 1. ožujka ili prema prijedlogu, 1 travanja tekuće godine. S poštovanjem | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 157 | Bruno Philipp | , Članak 2. | Slažem se s prijedlogom da se produlji rok na 1.travnja. Ono što smatram da se propustilo unutar novog Pravilnika jest omogućavanje 'prijelaznog razdoblja' tj. jedan određeni rok (18 mjeseci? ) prilagodbe za sve nas koji se po novim i opsežnijim kriterijima prijavljujemo. Još uvijek nije jasno što je s procijepom između prijave za napredovanje i same promocije.....projekti, bodovi ostvareni u tom periodu kako će se vrednovati i da li će igdje ući u konačni zbroj za napredovanje? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 158 | Ivana Bokavšek | , Članak 2. | Poštovani, pozdravljam ovaj način da se može sudjelovati u kreiranju ovako važnih dokumenata, ali bih isto tako bila sretna da se i primjedbe koje su razumno argumentirane i suvisle, a dolaze direktno iz same prakse i uvaže. Ovakva promjena je odlična, ali ostaje pitanje koje bi stvarno trebali uzeti u obzir, a to je što s bodovima koji su rezultat raznih aktivnosti nastale u "vakuumskom" periodu, tj. od uvida savjetnice do same službene promocije? Ukoliko se ne vrednuju i ne priznavaju, doći će do neželjenog "kalkuliranja" i tempiranja provedbe aktivnosti. Na svom primjeru mogu posvjedočiti da sam od dolaska savjetnice na uvid do službene promocije, bez ikakve kalkulacije i namještanja, napravila niz aktivnosti koje doprinose poboljšanju rada škole i podizanju kvalitete rada učenika i učitelja. Promovirani učitelji imaju za zadaću stalno i bez prestanka raditi na podizanju kvalietete obrazovnog sustava i to je neupitno, ali ipak, treba uzeti u obzir i taj izniman trud koji se ulaže u tom nekom "prijelaznom" razdoblju. Hvala i srdačan pozdrav, Ivana Bokavšek | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. |
| 159 | Ika Pejanović | , Članak 2. | Prije svega, pozdrav svima, i podrška razmišljanjima kolega i kolegica. Moj temeljni komentar danas je sljedeći: nakon 27 nepunih godina rada u učionici, u zbornici, u školi (pri tome želim istaknuti, osim poslova nastavnika i razrednika, poslove voditelja smjene, koordinatora za državnu maturu, predsjednika Školskog odbora, voditelja MŽSV-a, voditelja Tima za kvalitetu škole, voditelja stručnog vijeća u školi, člana Državnog povjerenstva za natjecanje iz struke-5 godina......) nemam namjeru staviti naglasak na zahtjeve i očekivanja od nadređenih i drugih u pogledu obavljanja naših poslova niti čak na zahtjeve ovoga Pravilnika; ipak imam namjeru reći kako je neprimjereno i pomalo neozbiljno to što se sada događa. Konkretno, prvo pritisak poštivanja roka 1.3., a onda produljenje roka; zatim zahtjevi u pogledu definiranih kriterija, pa onda spuštanje kriterija; potom tumačenja pojedinih kriterija koja, iščitavajući komentare profesora na društvenim mrežama u grupama, očigledno nisu dovoljno dobra s obzirom na stotine upita u pogledu ponovnih tumačenja. Apsolutno podržavam prijedloge da se ima u vidu staž nastavnika u nastavi i prilagodba zahtjeva u pogledu uvida u nastavu. Također ukazujem na pravilo prema kojem je broj stručnih skupova u Međužupanijskim stručnim vijećima bio određen na dva stručna skupa po godini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 160 | Marijana Šapina | , Članak 2. | Podržavam produljenje roka za prijavu sa ožujka na travanj. Isto trako, smatram da je sasvim dovoljan rok od 120 dana prije isteka zvanja, jer nije isto jeste li napredovali početkom ili krajem kalendarske godine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 161 | Janja Škraba-Stanešić | , Članak 2. | Hvala lijepa na još jednoj mogućnosti dorade ovog Pravilnika po kojem nije teško skupiti određeni broj bodova ali su neka ograničenja nepotrebna te postoje određene nejasnoće i nedorečenosti koje kolege ističu u prethodnim komentarima pa ću možda ponoviti neka od njih iako nisam sigurna imali to smisla s obzirom da su za izmjenu predloženi samo određeni članci. Predlažem 1 – 3 odnosno 3 – 5 sati edukacije kolega, bez strogog ograničenja, jer će netko imati veću a netko manju mogućnost to realizirati jer je u pojedinim školama više kolega napredovalo u zvanju. Što je s natjecanjima koja ne organiziraju AZOO i MZO? Bodovi po kategorijama i unaprijed određene obvezene kategorije nas dovode u diskriminirajući položaj jer nismo svi jednako uspješni u svim područjima i nemamo svi jednake mogućnosti. Pravilnik o napredovanju treba omogućiti svim učiteljima koji žele napredovati priliku pokazati u čemu su toliko godina bili uspješni. Budući da sam lajkala kolegama s čijim se komentarima slažem a da se ne ponavljamo za kraj moj zaključak: Zbog prevelikog stresa, nejasnoća i svih tih procedura mnoge kvalitetne kolege će odustati od napredovanja, što se iskreno nadam nije bio cilj ovog Pravilnika! Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 162 | Irena Bilić | , Članak 2. | Postoji jako puno nejasnoća, prvenstveno glede rokova- što se događa s bodovima koji se prikupe od dana prijave do uvida u nastavu? Osobno, uvid u nastavu mi je bio u svibnju a promocija u lipnju po starom Pravilniku. Od prijave do uvida u nastavu bila sam mentorica na županijskim i državnim natjecanjima a učenici su osvojila 1. i 3. mjesta. Znači li to da prikupljeni bodovi propadaju? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. |
| 163 | Dijana Krunić | , Članak 2. | Podržavam prijedlog produženja roka do 1. travnja zbog raznih projekata i natjecanja u ožujku. Predlažem da se prilikom utvrđivanja stvarnog broja bodova uzmu u obzir i bodovi skupljeni u narednom periodu, na primjer za Državno natjecanje i edukacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. |
| 164 | Tamara Banović | , Članak 2. | Jako je zbunjujuće ovo s rokovima za predaju dokumenata. Mislim da je taj rok za prvo napredovanje nepotreban, učitelj se prijavi kada za to stekne uvjete i želi napredovati. A za one koji imaju obnovu zvanja, rok od 120 dana od isteka zvanja je sasvim razuman i ne treba ga vezati za neki drugi datum. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 165 | Vesna Ančić | , Članak 2. | Pohvaljujem prijedlog o produženju roka za predaju dokumentacije do 1. travnja. Trebalo bi precizirati odnosi li se čl. 10 samo za nastavnike koji prvi put napreduju, a čl. 19. za nastavnike koji obnavljaju zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 166 | Žaklin Lukša | , Članak 2. | Za osobe koje obnavljaju zvanje rok je nepotreban ako je krajnji rok 120 dana prije isteka, a za nove zahtjeve ne vidim potrebu postavljanja roka za predaju zahtjeva jer bi trebalo biti moguće predati zahtjev bilo kada kad se ispune potrebni uvjeti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 167 | Krunoslav Daković | , Članak 2. | Poštovani, i dalje je odnos članka 10. i članka 19. nejasan te izaziva nedoumice u primjeni na način da se stavlja u nepovoljniji položaj nastavnike koji imaju stečeno zvanje a isto istječe krajem kalendarske godine, te su "prisiljeni" podnositi zahtjeve za napredovanje ili obnovom zvanja do 1. ožujka, odnosno do 1. travnja. U dosadašnjem članku 10. stavak 2. riječi: "za tekuću školsku godinu" su suvišne, jer stvarno je nejasno što bi trebalo predstavljati za tekuću školsku godinu. Dosadašnji članka 19. kao i prijedlog izmjena članka 19. sadrži oblik "jamstva" da će postupak obnove zvanja ili napredovanja u više zvanje biti završen ako se zahtjev podnese 120 dana prije, što je APSURD, da se podzakonskim aktom daje "obećanje" da će Agencija odraditi svoj posao pod tim uvjetima. Agencija treba odraditi svoj posao neovisno o propisu koji je "tjera" na to. Ako Agencija nije u mogućnosti ispoštovati rok neka se produži na način da bude 150 dana ili 180 dana. Prijedlog članka 2. Članak 10. mijenja se i glasi: (1) Postupak za napredovanje u zvanje pokreće se na zahtjev odgojno-obrazovnog radnika. (2) Zahtjev za napredovanje odgojno-obrazovni radnik podnosi agenciji nadležnoj za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) od 1. rujna do 1. travnja. (3) Odgojno-obrazovni radnik koji je imenovan u zvanje, a želi obnoviti napredovanje u izabrano zvanje odnosno u niže zvanje ili napredovati u više zvanje dužan je zahtjev za navedeno podnijeti najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje. (4) Obrazac zahtjeva za napredovanje sastavni je dio ovog Pravilnika, a dostupan je i u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstva) i Agenciji. Prijedlog članka 3. Članak 19. briše se. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 168 | Nataša Ostojić | , Članak 2. | Potrebno je precizirati i pojasniti međusobni odnos članaka 10. i 19. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 169 | Zvjezdana Atlaga | , Članak 2. | Predlažem staviti dva datuma koja ograničavati rok za prvu prijavu zahtjeva za napredovanjem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. . |
| 170 | Miranda Barac | , Članak 2. | Pozdravljam promjene, no u čl. 10. stavak 2 bih umjesto travnja predložila svibanj ili čak lipanj. Imam kolegicu koja je po starom Pravilniku napredovala u prosincu, a danas je prijavila obnavljanje napredovanja po novom Pravilniku poštujući rok do 1. ožujka koji je bio na snazi prije ovih izmjena. Isto tako prije ovih izmjena se moglo tumačiti da se čl. 10 odnosi samo na one koji prvi put napreduju, a po čl. 19 da oni koji obnavljaju zvanje mogu to učiniti najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabrana u zvanje što znači da je mogla prijaviti i u lipnju što bi po meni bilo poštenije. Ponavljam ona je prijavila do 1. ožujka poštujući rok no osim što joj je to bilo poprilično stresno, treba naglasiti da je izgubila travanj, svibanj i lipanj u kojima ima edukacije i Državno natjecanje koje bi joj donijelo još bodova. Isto tako, bilo bi pošteno da se bodovi za sljedeće napredovanje mogu skupljati od trenutka kada postanemo mentori, a ne od promocije jer i tu izgubimo barem dva do tri mjeseca tako da onih pet godina se pretvore u četiri i pol, ako ne i manje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. |
| 171 | Mirela Jendričko | , Članak 2. | Poštovani, i s ovim pomakom prijava do 1. travnja kod obnavljanja napredovanja dolazi do kontradikcije s čl. 19. za one koji su napredovali krajem godine. Nema smisla stavljati 120 dana ako se ranije spominje da je rok 1. travnja. Samo zbunjuje na koji se članak zapravo treba pozvati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 172 | Davorka Gavranić | , Članak 2. | Poštovani, Predlažem da se rok pomakne do 1. lipnja kako bi obuhvatio što veći dio nastavne godine jer ovako dio edukacija koji se odvija u travnju i lipnju na državnim natjecanjima ne ulazi u napredovanje. Isto tako nastavnici koji s učenicima sudjeluju na državnim natjecanjima zakinuti su za bodove za tu školsku godinu u kojoj se održava natejcanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 173 | Julijana Šijić | , Članak 2. | Nije jasno odnosi li se ova odredba na sve ili samo na one koji prvi puta pokreću postupak. Pojasniti to. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Navedena odredba odnosi se na sve kandidate. |
| 174 | Ivana Vujčić | , Članak 2. | Poštovani, nije mi jasno kako je moguće da je rasprava otvorena do 4. ožujka, a u starom pravilniku su prijave do 1. ožujka. Dalje, ogromne nedoumice su bile oko čl. 21., odnosno 22. gdje piše da su mentori i savjetnici dužni objavljivati javne besplatne digitalne sadržaje. Dakle, tu se ne navodi da se isti boduju, nego da smo ih dužni objaviti, a nigdje se ne navodi gdje se objavljuju, niti što točno spada pod to (ili što ne spada pod to). Zaista bi bilo lijepo da je to malo bolje rastumačeno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 175 | Suzana Škojo | , Članak 2. | Ponovno čitam i mislim se ukoliko do 1. ožujka ne predam zahtjev za napredovanje hoću li biti kažnjena ukoliko ga ne ne predam sada, ili će ova izmjena biti uzeta u obzir svima koji to ne učine do 1. ožujka, a recimo status napredovanja u zvanje istječe nam krajem prosinca 2020. Članak 10. i članak 19. su u kontradikciji i treba jasno definirati koji od njih moramo uzeti u procesu obnove. Također koristim ovo kako bih uputila na nejasnoće koje se nalaze pod člancima za ispunjenje uvjeta prilikom napredovanja u zvanje. (nejasna je stavka sudjelovanje u projektima.... nadam se kako se pod sudjelovanjem podrazumijeva i vođenje projekta prema određenoj razini po godini) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. |
| 176 | Suzana Škojo | , Članak 2. | Poštovani prema aktualnom Pravilniku još je nekoliko dana do isteka roka za slanje zahtjeva za napredovanje. Ukoliko se ova promjena uvrsti, znači li to da kolege koje ne predaju u ovih par dana neće kasniti ukoliko to učine u travnju, ili se ovaj Pravilni prelomio isključivo na sve koji su sada u procesu prijave. Ovdje prvenstveno mislim na sve oe kojima rok od 120 dana prije obnove, ili bilo kakvog zahtjeva za napredovanje u niže, postojeće ili više ne spada u ovu kategoriju. Koristim prigodu i zahvaljujem na pojašnjenjima aktualnog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 177 | Ana Ćaleta | , Članak 1. | Poštovani, slažem se s većinom prijedloga Pravilnika, ali i ukazujem i na dojam koji Pravilnik ostavlja, a to je lov na bodove koji ne ostavlja dovoljno vremena za ono najvažnije i primarno, a to je sama nastava i rad s učenicima. Smatram kako jednom stečeno zvanja treba zadržati trajni status koji bi se održavao uvidom u permanentno stručno usavršavanje učitelja. Smatram kako je nepotrebna pozitivna evaluacija nakon održanog predavanja. Način bodovanja se promijenio i trebalo bi uzeti u obzir da učitelji koji obnavljaju napredovanje ne mogu prikupiti retroaktivno bodove za proteklu godinu ili dvije. Hvala | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 178 | Ivana Mihoci | , Članak 1. | Smatram da bi trebalo maknuti dio "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" jer je većina evaluacija online i učitelji ih često ne popune. Također maknuti evaluaciju kao uvjet na predavanjima, radionicama i edukacijama na županijskoj razini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 179 | Nina Pavlenić | , Članak 1. | Poštvani, predlažem da se jednom stečeno znanje trajno zadrži. Eventualno napredovanje u više zvanje neka se provodi uz predloženu proceduru. Smatram da nije potrebno tražiti „pozitivnu evaluaciju od strane sudionika“ za održana predavanja. Pri uvidu i izradi izvješća nema potrebe za tročlanim povjerenstvom – dovoljan je viši savjetnik/savjetnica. Potvrde koje izdaje AZOO uvijek bi trebale imati navedeno trajanje u satima kako bi se izbjegle komplikacije pri naknadnom dokazivanju istog. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 180 | Vesna Vujasin Ilić | , Članak 1. | Poštovani, podržavam izmjene u članku 8. Pravilnika u tablici Kategorije aktivnosti, podkategoriji PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE, u dijelu koji se odnosi na Sudjelovanje u edukaciji na državnoj razini, broj: „40“ zamjenjuje se brojem: „30“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 181 | BOJAN PETRAN | , Članak 1. | Poštovani, U čl. 8. Kategorije aktivnosti: ORGANIZACIJA I/ILI PROVRDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA – Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) – 2 BODA PRIJEDLOG: Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po studentu) – 2 BODA OBRAZLOŽENJE: U školama postoje mentorstva i studentima koji nisu na učiteljskim ili nastavničkim studijima već su npr. na tehničkom studiju a mogu obavljati praktičnu nastavu u srednjim školama istog ili srodnog obrazovnog profila. Također postoje mentorstva studentima koji su završili neki od nenastavnih studijskih programa i dodatno se moraju obrazovati za rad u školi te moraju upisati Program dopunsko pedagoške – psihološke izobrazbe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 182 | Irena Kiss | , Članak 1. | Poštovani, pozdravljam pozitivne promjene Pravilnika, s tim da smatram kako uvid u nastavni sat nije potreban u svakom izboru. Kao i kod napredovanju u visokom školstvu, dovoljno je napraviti samo jedno nastupno predavanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 183 | Ivica Borić | , Članak 1. | Bodovanje dodatnih aktivnosti, uglavnom izvannastavnih je svakako u redu ali zanemarivanje vrednovanja ishoda tj. nastavnih aktivnosti je loše. Smatram da bi izmjene i dopune Pravilnika trebale ići u tom smjeru. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 184 | HELGA DUKARIĆ DANGUBIĆ | , Članak 1. | Poštovani, Mislim da bi iz članka 8. u kategorijama vođenja ili mentoriranja edukacija trebalo izbaciti dio „uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika“ jer nisu svi sudionici motivirani da isti ispune. Predlažem da se stečeno zvanje trajno zadrži. Oduzimanje zvanja predstavlja veliku degradaciju. Tročlano povjerenstvo osobito ako nije u struci kandidata smatram nepotrebnim. Dovoljan je uvid u rad više savjetnice. Također me zanima zašto se bodovi svakih pet godina brišu i sve ide iz početka. Još jedna degradacija i demotiviranje nastavnika. Što se dešava s viškom bodova kod napredovanja? Npr. U mom konkretnom primjeru za napredovanje u savjetnika trebalo je imati po starom pravilniku 15 bodova, a ostvarila sam 120 bodova. Zašto se naš rad i postignuća jednostavno brišu? Toga nema niti u jednoj profesiji. Nadalje nemoguće je ostvariti dovoljan broj sati u kategoriji Predavanja, radionice i edukacije. Ako i dobiješ prostor za radionicu ili predavanje teško da možeš dobiti tri sata jer ima i ostalih predavača, a vrijeme je ograničeno. Ovaj dio mogu ostvariti jedino mentori na Loomenu. Ako ćemo se boriti za termine i stalnu izradu novih predavanja nastava pada u drugi plan, a ona bi trebala biti primarna. Rad s učenicima bi trebao biti na prvom mjestu. Dovoljno bi bilo da se učitelj redovito usavršava, prisustvuje županijskim i državnom skupovima i ostalim online edukacijama bez bodovanja. Nadalje smatram da nije dovoljna samo navedena korekcija Pravilnika jer je isti i u drugim segmentima postavljen nerealno, nemotivirajuće i „zaboravlja“ da centar rada učitelja treba biti uvijek učenik. Sve što se navodi u kategorijama aktivnosti nije realno postavljeno jer ostvariti bodove iz četiri ili pet kategorija znači raditi puno više od 40 sati tjedno. Nadalje ne moramo svi biti uspješni u svim područjima da bismo bili dobri učitelji i napredovali u zvanje. To je kao da od kirurga tražite da operira i kičmu i srce. Svi se specijaliziraju za nešto i to rade, a stečena zvanja im nitko ne oduzima. Također ne vidim razloga da se ponovljeno predavanje ne vrednuje s jednim bodom. I za to predavanje se moraš pripremiti, ponoviti, doraditi ga. S ovim pravilnikom i nadalje ne znam kada trebam predati dokumentaciju za obnovu zvanja? Je li to do 1. travanja 2020. ako mi isto ističe 16. veljače 2021. To je puno prije samog isteka i s obzirom da su natjecanja u svibnju oduzima mogućnost da se i ti bodovi dodaju u tekućoj godini. Predlažem da se cijeli Pravilnik ponovo revidira. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. |
| 185 | Debora Radolović | , Članak 1. | U Pravilniku se nigdje ne spominju škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Trebalo bi naglasiti u Članku 1. da se priznaje dokumentacija o određenim aktivnostima (potvrde, pozivnice, novinski članci, objave na web stranici škole...kao i digitalni obrazovni sadržaji) na manjinskom jeziku. dr.sc. Debora Radolović Ravnateljica - Preside TSŠ-SMSI Dante Alighieri Pula Pola | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 186 | Irena Ihas | , Članak 1. | Poštovani, podržavam izmjene u čl.8 Pravilnika u kategoriji PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE, u dijelu koji se odnosi na Sudjelovanje u edukaciji na državnoj razini, gdje se broj „40“ mijenja u „30“ što je svakako realnije. Nadalje, smatram da je pojašnjenje kriterija vrednovanja trebalo objaviti ranije i da je trebalo biti opširnije ( objavljeno 18.2.2020.) što bi smanjilo mnoge nedoumice oko tumačenja samog Pravilnika. S obzirom da su već sada potrebna pojašnjenja vidljivo je da je Pravilnik donesen ad hoc i da se osvrti kolega u javnoj raspravi o Pravilniku uopće nisu uzeli u obzir. Smatram degradirajućim za struku da se jednom stečeno zvanje može oduzeti. Jednom stečeno zvanje ne bi se trebalo obnavljati uvidom u nastavne sate već predočenjem potrebne dokumentacije. Mišljenja sam da je pozitivna evaluacija nakon održanog predavanja nepotreban čin pod uvjetom da na rad nastavnika nema pritužbi od strane učenika i kolega. Slažem se s komentarima kolega vezanim za članke br. 21.,22. i 23. ovoga Pravilnika koji govore o educiranju kolega, studenata učiteljskih i nastavničkih studija i dijeljenju primjera dobre prakse. Broj sati za educiranje kolega bi se trebao smanjiti. U zbornicama dolazi do negativne atmosfere, kao što je već pisano u javnoj raspravi o Pravilniku, jer se sav rad svodi na skupljanje bodova za napredovanje, a ne na rad s učenicima. I na kraju, nastavnici koji će za godinu ili dvije htjeti obnoviti svoje napredovanje u zvanje savjetnika ili višeg savjetnika ne mogu po novom Pravilniku sakupiti dovoljan broj bodova zato što su u prethodne tri do četiri godine skupljali bodove po starom Pravilniku. Svakako bi komisija koja će pregledavati i bodovati njihovu dokumentaciju to trebala uzeti u obziri i vrednovati jedan dio po starom, a drugi dio po novom Pravilniku. Hvala. S poštovanjem, Irena Ihas | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 187 | Željka Markešić | , Članak 1. | Podržavam novu podjelu i bodovanje određene skupine broja sati na državnoj razini jer su pojedina on line predavanja/radionice do 3 sata kao i smanjenje broja sati za maksimalan broj bodova (državne razine edukacija uživo su pretežno maks. do 30 sati (3 dana po 8 sati, ako)). Barem je do sata tako pisalo na potvrdama o stručnom usavršavanju. Iako taj maks.broj bodova se vjerojatno odnosi na loomen edukacije po pojedinim temama ili mooc edukaicj ekoje nose puno više bodova i traju više tjedana. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 188 | Željka Markešić | , Članak 1. | U podkategoriji PREDAVANJA, RADIONICE i EDUKACIJE stručna usavršavanja na županijskoj i međužupanijskoj razini uopće nisu navedena odnosno, to znači da se ostvarena edukacija eventualno pribraja po broju sati u kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od ukupno x sati koliko je propisano za napredovanje u pojedino zvanje (100 sati u zadnjih 5 god za mentora itd.) S obzirom da je bodovano nečije predavanje ili vođenje radionice na županijskoj odnosno međužupanijskoj razini, onda bi trebala biti relevantna i edukacija sudionika na toj istoj razini. Mnogi učitelji nisu u poziciji i/ili mogućnosti sudjelovati na višednevnim državnim skupovima gdje bi prikupili i po toj kategoriji bodove. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 189 | Tatjana Bandera-Mrakovčić | , Članak 1. | Podržavam smanjenje broja broja sati. Problem je kod evaluacija. Postavlja se pitanje što je pozitivna evaluacija, izražava li se u postocima, brojevima ili čime? Što sa skupovima u prethodnim godinama gdje nije bilo evaluacija? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 190 | Ozana Mirosavljev Grgić | , Članak 1. | Poštovani, s većinu komentara kolega se slažem. Vezano uz članak 1.smatram da ne bi smio biti uvjet pozitivna evaluacija od strane sudionika, jer se to u većini slučajeva radi o dobrovoljnoj razini samih sudionika edukacije. Uz to smatram da 1 bod za 3 sata vođenja edukacije na državnoj razini je nedovoljno. Prvo je jako teško dobiti vođenje edukacije na državnoj razini (uglavnom su to predavači profesori s fakulteta ili sad mentori Škole za život), a drugo kad se dobije itekako je zahtjevno pripremiti edukaciju na državnoj razini. Vezano uz članak 19.smatram da je vrlo nespretno sročen, izraz "napredovanje u niže zvanje" je svojevrsni oksimoron. Potrebno je promijeniti formulaciju članka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Smatramo da je novi prijedlog bodovanja vođenja edukacije na državnoj razini povoljan za nastavnike jer se do ove izmjene vođenje edukacije do tri sata nije bodovalo. |
| 191 | Romana Grđan | , Članak 1. | Poštovani, prije svega zahvalila bih na vrlo učinkovitom radu i brzim promjenama koje prate potrebe odgojno-obrazovnih djelatnika. Podupirem dosadašnje prijedloge te dodajem još jedan vezan uz rad stručnih suradnika. Mišljenja sam kako bi bilo od velike važnosti u kriterije vrednovanja stručno-pedagoškog rada dodati i aktivnost u kojem stručni suradnici provode evaluirane edukacije nastavnika, odnosno visoko obrazovanih djelatnika na školskoj razini vrlo često u trajanju od 20 sati. Isto tako mišljenja sam kako je važno dodati u kategoriju projekata i novi stavak s dodatnim bodovanjem za vođenje tj. koordiniranje projekata na školskoj razini koji traju 4 godine, a posebice su vezane uz rad pomoćnika u nastavi. Smatram kako su poslovi koji proizlaze iz koordinacije rada pomoćnika u nastavi, posebice kada škola ima veći broj pomoćnika (primjerice 8 - 10), vrlo kompleksni jer zahtijevaju mnogo različitih vještina. Isto tako mišljenja sam kako bi sudjelovanje u povjerenstvima izvan škole, poput Stručnog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, trebalo dodatno bodovati jer iziskuje velik prekovremeni angažman članova povjerenstva i podrazumijeva posredan obrazovni rad s učenicima s teškoćama u razvoju i darovitim učenicima, često između 20 i 30 slučajeva po sastanku. S poštovanjem, Romana Grđan | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 192 | Dejan Ivanek | , Članak 1. | Slažem se sa predloženim izmjenama pravilnika pošto se one odnose samo na ispravljanje pogreški u broju sati (nije bio pokrivenraspon od 31 do 40 sati, tj. 10 sati se pojavljivao u dva različita bodovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 193 | Sandra Bačić | , Članak 1. | Poštovani, pozdravljam i podržavam predložene izmjene Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, međutim kao i druge kolege smatram da su izmjene potrebne i u drugima člancima te da bi cijeli pravilnik trebalo revidirati. Još je mnogo nejasnoća i dijelova pravilnika koji se mogu različito tumačiti.... U dijelu teksta "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" nije definirano što znači pozitivna evaluacija. Tko sastavlja evaluaciju ( organizator ili predavač), na koji način se provodi- samo digitalno? Postoji li mogučnost univerzalnog obrasca? Što podrazumijeva "pružati kolegijalnu podršku",na koji će se način ta provedba ocjenjivati i dokazivati? Što se točno podrazumijeva pod otvorenim obrazovnim sadržajima? Smatram da bi to trebalo jasnije definirati. Slažem se s većinom kolega da za obnavljanje zvanja nije potreban uvid u stručno-pedagoški rad, nego je dovoljno dostaviti potrebnu dokumentaciju o kriterijima izvrsnosti i stručnom usavršavanju. Također, ako se traži napredovanje u više zvanje, a iz nekih okolnosti kandidat nije zadovoljio a ima uvjete za obnovu već postojećeg zvanja, da mu se to zvanje onda treba priznati. Zvuči nevjerojatno stavka da se nakon toliko godina rada i svog uloženog truda nastavniku može oduzeti postojeće zvanje ako ne zadovolji u potpunosti sve stavke iz višeg zvanja. Zakon o napredovanju trebao bi biti poticajan a ne da degradira i ponižava nastavnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 194 | Kristina Lukačić | , Članak 1. | Evaluacije predavanja treba izbaciti, čisti formalizam. Broj bodova za mentoriranje studenata treba povećati. S obzirom da su neke grupe studenata i vrlo velike, mentoriranje uzima zaista jako puno vremena, od praćenja javnih sati studenata, do podrške tijekom pisanja pripreme, termin za konzultacije, pa putovanje u školu vježbaonicu itd. Mislim da bi bilo poštenije bolje elaborirati mentoriranje studentima, jedno je držanje vježbi iz metodike nastave apsolutno zaslužuje 1 bod po studentu po godini. Sasvim nešto drugo je mentoriranje studentima par sati tijekom školske godine (praksa, u vježbaonicama). U protivnom ću osobno, kao i mnogi kolege, ubuduće razmisliti, hoću li prihvatiti takvo što. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 195 | Sonja Lovrić-Lilić | , Članak 1. | Poštovani, čitam nacrt po tko zna koji put i svaki put imam dojam da se učiteljima želi onemogućiti napredovanje. Nemoguće je zadovoljiti ove kriterije. Npr. projekt na međunarodnoj razini. Uz sve obveze nastave, pripreme za istu, ispravljanja i svega ostalog što ide uz to, jednostavno ne znam gdje ugurati takav projekt. Zar se ne bi mogla dokumentacija dati na uvid i napredovati? Učitelji rade i previše i praktički nemamo slobodnog vremena. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 196 | Kristina Vučić | , Članak 1. | Poštovani, Poštovani, predlažem u članku 1. izostaviti dio "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" jer je ispunjavanje evaluacije dragovoljni postupak sudionika. Isto tako predlažem da ga se izostavi i iz svih dijelova podkategorije PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE. Srdačan pozdrav, Kristina Vučić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 197 | MIRA BARBERIĆ | , Članak 1. | Navedeni članak kojim se u kategoriji Predavanja, radionice i edukacije samo korigira preskočeni broj sati i dalje je vrlo rigorozan i teško ostvariv što se tiče postavljenih uvjeta za stjecanje bodova. Na stručnim skupovima i/ili edukacijama na državnoj razini malo kada itko drži predavanje, radionicu duže od 3 sata, a više od 30 sati mogu skupiti samo mentori na npr. Loomenu, što ostale stavlja u neravnopravan položaj jer nemaju mogućnosti mentorirati ili voditi edukacije na državnoj razini. Jedan trodnevni državni stručni skup traje 24 sata (tri dana po osam sati), što znači da bi jedna osoba za stjecanje 5 bodova trebala sama voditi tri dana po osam sati edukaciju ili radionicu?! PRAVILNIK O NAPREDOVANJU UČITELJA, NASTAVNIKA, STRUČNIH SURADNIKA I RAVNATELJA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA I UČENIČKIM DOMOVIMA u naslovu izjednačuje sve navedene zaposlenike u sustavu obrazovanja, ali se njihovi poslovi itekako razlikuju. Kategorije i aktivnosti koje se boduju najviše su prilagođene najbrojnijoj kategoriji, tj. učiteljima i nastavnicima. U Pravilniku ne postoji niti jedna aktivnost koja se odnosi isključivo na rad stručnih suradnika koja bi se bodovala, ali se zato boduju mnoge aktivnosti u kojima stručni suradnici ne mogu prikupiti bodove jer im to djelokrug poslova koje obavljaju ne omogućava. Brojne aktivnosti koje su djelokrug rada stručnih suradnika i koje bi mogle biti dokaz izvrsnosti, nisu navedene niti u jednoj podkategoriji i ne boduju se. Isto tako, ono što se boduje, vrlo je ograničavajuće za stručne suradnike. Stjecanje bodova za vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini npr. jednog školskog knjižničara odmah stavlja u nepovoljan položaj naprosto zato što nemaju mogućnosti realizirati te aktivnosti jednako, tj. u dovoljnom broju kao učitelji i nastavnici. Aktivnost "Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja" koja se također boduje učiteljima i nastavnicima, stručnim suradnicima ne omogućuje stjecanje bodova, iz razloga što nisu propisani nikakvi nastavni sadržaji iz područja rada stručnih suradnika u školama, a nisu ponuđene nikakve druge aktivnosti iz djelokruga rada stručnih suradnika kojima bi se bodovala izvrsnost u odgojno-obrazovnom radu s učenicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Smatramo da je novi prijedlog bodovanja vođenja edukacije na državnoj razini povoljan za nastavnike jer se do ove izmjene vođenje edukacije do tri sata nije bodovalo. |
| 198 | Gordana Kalanj Kraljević | , Članak 1. | Poštovani, 1.Mislim da bi se moglo napredovati i bez uvida u nastavu,uz uvid u traženu dokumentaciju. 2.Broj održanih predavanja bi trebao biti jedan po godini.,Sve više vodi u utrku i umanjuje se kvaliteta. 3.Nakon 30 godina radnog staža zvanje bi trebalo biti trajno,uz dostavu dokumentacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 199 | Milenko Zovko | , Članak 1. | Poštovani, smatram da je 30 i više sati puno primjerenije za 6 bodova. Vjerujem da je i u početku bilo tako zamišljeno, ali je zbog pogreške napisano više od 40 sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 200 | Bernarda Tkalcec | , Članak 1. | Poštovani, pozdravljam izmjene Pravilnika, no smatram da je potrebno doraditi ga, posebno u pogledu ponovnog imenovanja u već stečeno zvanje. Kao i većina kolega i kolegica, predlažem da se jednom stečeno zvanje trajno zadrži. Ukoliko netko želi napredovati u više zvanje potrebno je provesti predloženu proceduru. Što se tiče samog bodovanja- vrednovanja kroz različite kategorije, smatram da bi naglasak ipak trebao biti na radu s učenicima i unaprjeđivanju samog procesa učenja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 201 | NEVENKA JAKUŠ | , Članak 1. | Poštovani, 1. Iz članka 8. u kategoriji predavanje, radionica ili ogledni sat trebalo bi izbaciti dio „međusobno različitih“ jer je za svako predavanje, radionicu i ogledni sat potrebna dugotrajna priprema bez obzira što su možda iste tematike. 2. Mislim da bi iz članka 8. u kategorijama vođenja ili mentoriranja edukacija trebalo izbaciti dio „uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika“. 3. Smatram da je broj sati edukacije kolega ili studenata naveden u člancima 21., 22. i 23. teško ostvariv te predlažem da se smanji (u članku 21. na 1 sat, u članku 22. na 2 sata i u članku 23 na 3 sata). Lijepi pozdrav, Nevenka Jakuš | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 202 | Jasmina Matekalo | , Članak 1. | . Članak 5. 6. i 7. Kategorija "Unaprjeđivanje rada škole" ne bi trebala biti obvezna kategorija jer smatram da navedene aktivnosti nemaju veću "težinu" od aktivnosti u drugim kategorijama. Smatram da je u članku 8. za održano predavanje ili radionicu dovoljno priložiti potvrdu organizatora iz koje je vidljivo vrijeme, mjesto te razina skupa, bez obavezne evaluacije. Uz to članak 20. "Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje sukladno odredbama ovoga Pravilnika stječe pravo i obvezu na rad dijelom radnog vremena za potrebe Ministarstva." Smatram da iz članka treba ispustiti riječ "obvezu” Članak 21., 22. i 23. Godišnji broj sati edukacije kolega i studenata treba znatno smanjiti jer ga je u ovom obimu nemoguće realizirati. Predlažem da se taj broj smanji i da to bude 1 sat po godini, dakle 5 sati za 5 godina (za sve tri kategorije napredovanja). Trebalo bi precizirati što se podrazumijeva pod otvorenim obrazovnim sadržajima i popis sadržaja koji se tu podrazumijevaju objaviti u Pravilniku. Svaki podijeljen primjer dobre prakse bi se trebao vrednovati prema unaprijed razrađenim kriterijima. Ukoliko se netko prijavljuje za obnovu savjetništva i ne uspije u tome, trebao bi zadržati niže zvanje, a ne da mu se oduzima sve. Oduzimanje zvanja bi predstavljalo veliku degradaciju i djelovalo demotivirajuće na učitelje! Tročlano povjerenstvo smatram nepotrebnim kompliciranjem. Dovoljan je uvid i izvješće višeg savjetnika/savjetnice koji i imaju više iskustva u tim poslovima. Predlažem izradu novog Pravilnika koji će biti jednostavniji i nedvosmislen u svakom svom članku i stavci i za koji neće biti potrebna dodatna objašnjenja. U slučaju potrebe za dodatnim objašnjenjima potrebno je na međužupanijskim stručnim skupovima oganizirati predavanja o ostvarivanju kriterija ovoga Pravilnika. Treba dodati i obvezu ravnatelja ili uprave škole da odgovarajuću potvrdu pripremi nastavniku sukladno obavljenom poslu. Bilo bi dobro da postoje unificirani obrasci potvrda za određenje kategorije ili računalne baze po kategorijama u koje bi se unosili podaci koji bi bili digitalno vidljivi i dostupni osobama koje žele napredovati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 203 | Mirjana Pavlović | , Članak 1. | Poštovani, s obzirom da imam komentar na sate edukacija koji se spominju i okviru izmjena ovoga članka, bit ću slobodna svoje mišljenje izreći pod ovim člankom. Sasvim je dovoljno sudjelovanje na edukacijama bodovati samo u podkategoriji PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE kako je gore i navedeno, a u svezi s tim, u člancima 5., 6., i 7. kategoriju Kontinuirani profesionalni razvoj od najmanje 150 odnosno 200 sati u posljednjih 5 godina, treba zamijeniti sa Redovito stručno usavršavanje i profesionalni razvoj, bez brojčanog iznosa 150 ili 200. U kontekstu navedenog, da bi se dostigao taj broj od 150 odnosno 200 sati, što je vrlo teško i frustrirajuće za sve dionike u školi, proizlazi da bi jedni te isti ljudi morali stalno na edukacije (ovdje ne mislim na online edukacije jer su one svima jednako dostupne) što nije realno jer i svi drugi trebaju ići na seminare odnosno stručna usavršavanja ili stručne skupove bez obzira da li su u postupku vrednovanja ili ne. Osim toga, svaka tema seminara ili bilo kojeg stručnog usavršavanja ima svoj prioritet kod nastavnika koji taj predmet predaje, što je po meni i logično i korisno. Također, iz bodovanja kategorije PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE, a i svih drugih kriterija bodovanja koji su zaista icrpni, može se ocijeniti Redovito stručno usavršavanje i profesionalni razvoj, sa DA ili NE, bez potrebe za brojčanim izražavanjem te stavke. Također, educiranje kolega tri sata godišnje za mentora i pet za savjetnika bit će teško ostvariti, pogotovo u školama koje imaju veći broj mentora i savjetnika te bi i tu trebalo staviti korekciju. Navedeno se posebno odnosi na sve one koji obnavljaju napredovanje ove ili sljedeće godine. Osim ovoga, u članku 18. predlažem promjenu u oba stavka. Smatram da odgojno-obrazovni radnik koji je dva puta za redom izabran u zvanje savjetnika odnosno izvrsnog savjetnika, te ima 30 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. Time bi se novi pravilnik logičnim vremenskim slijedom nastavio na stari pravilnik što je posebno važno za ljude pred mirovinom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 204 | Ljubica Banović | , Članak 1. | Želim ovdje podržati prijedlog da se i ravnateljima omogući brže napredovanje, jer do sada nisu mogli napredovati, odnosno trebamo imati ista prava i mogućnosti kao što su imali svi ostali prilikom uvođenja napredovanja. Osobno sam prije nekoliko desetljeća (kad je uvedena mogućnost napredovanja ) odmah napredovala u zvanje odgajatelja savjetnika na temelju bodova koje sam ostvarila. Smatram da bi i ovom prilikom trebalo imati isti pristup, jer u redovima ravnatelja i ravnateljica ima sigurno onih koji već sada imaju dovoljno bodova da nekoliko puta postanu savjetnici pa i izvrsni savjetnici. Zato predlažem i podržavam sljedeći prijedlog: Iza članka 25. dodaje se novi članak 26. koji glasi: Članak 26. Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje savjetnika. Iznimno od uvjeta iz članka 7. ovoga Pravilnika u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 7. Pravilnika može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika.“ Dosadašnji članci 26. i 27. postaju članci 27. i 28. Obrazloženje: Uvodno, potrebno je istaknuti da su ravnatelji do sada bili izuzeti od prava na napredovanje zbog čega Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja smatra da bi se usvajanjem predloženih odredbi Pravilnika o izmjeni pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, otklonila dugogodišnja nepravda prema ravnateljima koji su većinu svog dosadašnjeg radnog vijeka proveli na radnom mjestu ravnatelja, odnosno, koji su do sada na poslovima ravnatelja proveli najmanje tri ili više mandata. Podsjećamo da je bilo omogućeno ravnateljima tijekom obnašanja ravnateljskog posla da napreduju u svojoj matičnoj struci prema članku 14. Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu iz 1995. godine, ali bez pripadajućeg rasta plaća kao što je to primjenjivano za nastavnike i stručne suradnike. Ta praksa se provodila od 1995. do 2005. godine nakon čega je prestala, te nakon toga više ravnatelji nisu mogli napredovati niti „počasno“ iako se Pravilnik iz 1995. godine nije u tom dijelu ili nekom drugom međuvremenu promijenio. Ukoliko bi ostale odredbe novog Pravilnika koji određuje da ravnatelji ne mogu sada napredovati u zvanje savjetnika i izvrsnog savjetnika bila bi omogućena diskriminacija dijela ravnatelja. Naime, nitko ne bi imao mogućnosti napredovati u sljedećih 5 godina u zvanje ravnatelj savjetnik niti u sljedećih 10 godina u zvanje ravnatelj izvrstan savjetnik. Osim toga, u zvanje ravnatelj mentor bi prema odredbama novog Pravilnika bili imenovani i oni koji su 5 godina ravnatelji i imaju 20 bodova isto kao i oni koji imaju 25 godina ravnateljskog iskustva i primjerice 500 bodova. Takvo rješenje ni na koji način ne ukazuje na poticanje izvrsnosti u sustavu obrazovanja i podizanja ugleda odgojno-obrazovnih radnika. Upravo zbog sličnih situacija gdje su kandidati za napredovanje bili zakinuti u odnosu na postignuti broj bodova sukladno Pravilniku se i pokrenula izmjena starog Pravilnika. Također, podsjećamo kada je donesen prvi puta Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika 1995. godine, da su u prve tri godine, sukladno broju bodova i procjeni nadežlenog savjetnika koji je bio u uvidu, nerijetko primjenjivalo da su kolegice i kolege nastavnici napredovali odmah u zvanje savjetnik. Smatramo da su ravnatelji koji imaju najmanje 15, odnosno 20 godina radnog staža na mjestu ravnatelja, te ostvaruju po svim drugim kriterijima ne samo minimum nego i značajno veći broj bodova od propisanog minimuma dokazali svoju stručnost, znanje i sposobnost potrebitu za ostvarivanje prava na priznanje zvanja „savjetnik“, odnosno „izvrstan savjetnik“, bez da su prethodno prije priznavanja predloženih zvanja, proveli propisano vrijeme u prethodnom zvanju „mentor“, odnosno, „savjetnik“. Stoga u našem prijedlogu ističemo da primjenjujemo kumulativni pristup, odnosno da kandidat za napredovanje u zvanje savjetnik mora ispuniti sve uvjete (osim godina provednih u zvanju mentor ili savjetnik) i za mentora i savjetnika, a kandidat za napredovanje u zvanje izvrstan savjetnik mora ispuniti uvjete za mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika. Ističemo da se naš prijedlog odnosi samo na početno razdoblje primjene Pravilnika, te da nakon isteka roka koji predlažemo, 31.12.2021. više ne bi bilo potrebe za primjenom iznimke. Naposljetku, potrebno je navesti da uvjete naznačene u predloženim odredbama zadovoljava manji broj ravnatelja koji i sada obnašaju tu dužnost pa usvajanje predloženih odredbi ne bi ugrozilo financijsku održivost sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 205 | Josip Glavić | , Članak 1. | Educiranje kolega tri/pet/sedam sati nije potrebno definirati na godišnjoj razini. Predlažem da se izbaci riječ "godišnje" i definira broj sati na razini izbora u zvanje. Mislim da bi trebalo dodatno pojasniti kako dokazati pozitivnu evaluaciju jer one služe predavaču da unaprijede kvalitetu rada, a organizator predavanja je taj koji mora tražiti kvalitetne predavače. Ne vidim razloga vremenski ograničavati pokretanje postupka za napredovanje od rujna do travnja. Smatram da osobama koje imaju stečeno zvanje, te obnavljaju isto zvanje treba omogućiti samo da dokažu stečene bodove jer smo među rijetkim strukama ako ne i jedina struka koja jednom stečeno zvanje mora stalno ispočetka dokazivati. Odgojno-obrazovni radnik bi trebao trajno zadržati stečeno zvanje tj. zvanje u koje je već prethodno izabran, te može, ako želi, pokrenuti postupak za napredovanje u više zvanje. Za obnavljanje zvanja smatram da je nepotreban ponovni dolazak članova Povjerenstva na dva sata. Dolazak članova Povjerenstva potreban je samo kod napredovanja u više zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 206 | Patricija Burazin | , Članak 1. | Svako predavanje i vođenje radionice ima svoju težinu te smatram da se ne bi trebala bodovati samo međusobno različita predavanja. Svako predavanje je održano pred drugom publikom, često i pred drugom strukom (razredna nastava predmetnoj i obrnuto). Podržavam smanjenje broja sati s 40 na 30... Educiranje kolega tri sata godišnje za mentora i pet za savjetnika bit će teško ostvariti, pogotovo u školama koje imaju veći broj mentora i savjetnika. Bilo bi dobro da se odredi broj na razini od 5 godina, a ne po godini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 207 | SLAVENKA MARKOTA | , Članak 1. | Poštovani, vezano za Članak 1. predlažem sljedeće: U podkategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI, u dijelu koji se odnosi na Izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja, tekst bi trebalo dopuniti: obrazovni sadržaji od 1-4 nastavna sata=1 bod, obrazovni sadržaji od 5-8 nastavnih sati=2 boda, obrazovni sadržaji od 9-12 nastavnih sati=3 boda, obrazovni sadržaji od 13-16 nastavnih sati= 4 boda, obrazovni sadržaji od 17-20 nastavnih sati-5 bodova obrazovni sadržaji za veći dio nekog nastavnog predmeta, odnosno cijelu školsku godinu-6 bodova | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš prijedlog se ne usvaja jer smatramo da su predložene izmjene povoljne za odgojno-obrazovnog radnika. |
| 208 | Ksenija Kezele | , Članak 1. | Poštovani! Željela bih se osvrnuti na članak 8. Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada vezano uz potkategoriju Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima u dijelu Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini. Iz iskustva mentoriranja znam da je mentorstvo učenicima kontinuiran rad pripreme učenika za natjecanja i smotre koji traje jedno određeno vrijeme. S obzirom da radim s učenicima s teškoćama u razvoju, angažman oko priprema traje još i duže. Nakon pripreme slijedi i realizacija natjecanja ili smotre pa smatram da je mentoriranje učenika koji sudjeluju na natjecanjima i smotrama na županijskoj razini bodovano s premalim brojem bodova (1 bod). Pozdravljam smanjenje broja sati u potkategoriji Predavanja, radionice i edukacije vezano uz Sudjelovanje u edukaciji na međunarodnoj razini s „40“ sati na „30“ sati te vezano uz Vođenje ili mentoriranje edukacije na međunarodnoj razini s „40“ na „30“ sati. U potkategoriji Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji dio koji se odnosi na Izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja po mojem mišljenju je premalo bodovan, pogotovo dio koji se odnosi na obrazovni sadržaj za veći dio nekog nastavnog predmeta, odnosno cijelu školsku godinu (samo 6 bodova u odnosu na sadržaj na do 10 nastavnih sati 2 boda ili sadržaj za od 10 do 20 nastavnih sati 4 boda). Srdačan pozdrav, Ksenija Kezele | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Smatramo da je postojeći prijedlog bodovanja povoljan za odgojno-obrazovnog radnika. |
| 209 | Elda Pliško Horvat | , Članak 1. | Poštovani, pozdravljam prijedlog izmjena, ali moram napomenuti da nisu dovoljne budući da je čitav tekst Pravilnika usmjeren prvenstveno prema nastavnicima koji imaju sreću da rade u gimnazijama ili četverogodišnjim školama koje imaju učenike čiji je potencijal dovoljan da se mogu ove bodove ostvariti putem natjecanja, provedbom projekata, istraživačkog rada...Posebno ističem zakinutost stručnih suradnika koji su u odnosu na kolege nastavnike u puno nepovoljnijoj situaciji jer, dozvolit ćete, provedba bilo koje aktivnosti puno je lakša u situaciji svakodnevnog (direktnog) rada s učenicima. Osim toga držim da nastavnik/stručni suradnik s 30 i više g. staža koji je dva puta imenovan u isto zvanje, to zvanje ima pravo zadržati trajno s obavezom da to opravda traženim bodovima i dokumentacijom. Doista je suvišno da djelatniku sa 60 i više godina povjerenstvo dolazi provjeravati stručnost i ocjenjivati pedagošku aktivnost. Jedino u slučaju napredovanja u više zvanje povjerenstvo bi trebalo doći izvršiti uvid. Također, u Pravilniku se nigdje ne spominju manjinske škole u kojima je, najčešće, dokumentacija o određenim aktivnostima (pozivnice, novinski članci, objave na web stranici škole...kao i digitalni obrazovni sadržaji) na manjinskom jeziku. Znači li to da su takvi nastavnici dužni prevesti sve ove materijale?! Iako su već u početku bitno opterećeniji jer jako puno didaktičkog materijala moraju prevoditi i prilagođavati svojim učenicima. Vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini koje je vrlo zahtjevno i traži duge pripreme bodovati drugačije: do 1 sat (tzv. primjeri dobre prakse i sl.) - 2 boda od 2 do 4 sata -3 boda od 5 do 10 sati - 4 boda od 11 do 15 sati - 5 bodova od 16 do 20 sati - 6 bodova više od 21 sat -7 bodova | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Smatramo da je novi prijedlog bodovanja vođenja edukacije na državnoj razini povoljan za nastavnike jer se do ove izmjene vođenje edukacije do tri sata nije bodovalo |
| 210 | Natalija Stjepanek | , Članak 1. | Poštovani, pozdravljam izmjene pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u OŠ i SŠ i učeničkim domovima. Čitajući komentare vidim da se kolegice i kolege osvrću i na članke koji nisu obuhvaćeni ovim izmjenama, ali se nadam da ćete uvažiti mišljenja i argumente koji su itekako opravdani a odnose se na te članke. Naime, iako smo sudjelovali u savjetovanju kada se Pravilnik o napredovanju donosio, trebalo je vremena da on saživi u realnosti te da se bodovi krenu analizirati i da se sve pogleda iz prakse. Slažem se s dijelom komentara koji se odnose na preciznije i jasnije određivanje nekih članaka te teksta "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika", treba dodati i obvezu ravnatelja ili uprave škole da odgovarajuću potvrdu pripremi nastavniku sukladno obavljenom poslu - bez da je nastavnik mora sam zatražiti uz objašnjenje da mu to treba za napredovanje jer to ide vrlo sporo. Uz to članak 20. , "Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje sukladno odredbama ovoga Pravilnika stječe pravo i obvezu na rad dijelom radnog vremena za potrebe Ministarstva." Nismo li dokazali bodovima da smo zaslužili napredovanje? Smatram da iz članka treba ispustiti riječ "obvezu". Održati 3 sata ili 5 sati edukacije godišnje za kolege je previše, predlažem da se broj bodova (npr. 5) odnosi na ukupan period od 5 godina. Isto tako smatram da se bodovati trebaju i ponovljena predavanja barem s jednim bodom jer se predavanja uvijek trebaju prilagoditi ciljanoj skupini. Slažem se s prijedlogom kolegice Đurek: Predlažem nadopunu čl. 18. novo alinejom; „ Odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje savjetnika, automatizmom se, po donošenju ovog Pravilnika, izabire u zvanje izvrsnog savjetnika i taj status zadržava trajno.“. Alineju „(2) Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno.“ treba brisati jer nema smisla. Ako netko postaje savjetnik u 35. godini mirovinskog staža njegov status traje do kraja mirovinskog staža pa ga ne može zadržati stalno. Uz nadu da će Pravilnik uvažiti mišljenje struke, srdačan pozdrav, Natalija Stjepanek | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 211 | Mara Topčić-Bradanović | , Članak 1. | Poštovani, u podkategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI, u dijelu koji se odnosi na Izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja, tekst treba dopuniti: obrazovni sadržaji od 1-5 nastavnih sati=1 bod., obrazovni sadržaji od 6-10 nastavnih sati=2 boda, obrazovni sadržaji od 11-15 nastavnih sati=3 boda obrazovni sadržaji od 16-20 sati= 4 boda, obrazovni sadržaji za veći dio nekog nastavnog predmeta, odnosno cijelu školsku godinu= 6 bodova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 212 | Mara Topčić-Bradanović | , Članak 1. | Poštovani, u podkategoriji članka 1. tj. članka 8 Pravilnika, ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA, treba izmijeniti način bodovanja za mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija, na način da se broj studenata boduje po broju studenata, a ne po godini kako piše u Pravilniku. Prijedlog novog bodovanja je: 1 bod po studentu/ici, a ne 2 boda za sve studente kojima smo bili mentori u toj godini. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš prijedlog se ne usvaja jer smatramo da su predložene izmjene povoljne za odgojno-obrazovnog radnika. |
| 213 | Nataša Strugar | , Članak 1. | Poštovani, u novom pravilniku uvedene su brojne promjene, a jedna od njih je i bodovanje županijskih natjecanja koja se, kada sam ja podnosila zahtjev za napredovanje u struci, nisu vrednovala. Tih 20 godina, barem u mom slučaju, rada s učenicima na dodatnoj nastavi i pripremama za brojna natjecanja nitko nam nikada neće vratiti ni vrednovati. Prema novom će se pravilniku ta nepravda ispraviti nadolazećim generacijama kolega. Koliko ćemo uspjeti opravdati sadašnji status, ovisi i o uvjetima rada, a ne samo osobnom zalaganju. Naime, ne radimo svi u istim uvjetima pa se sve svodi na utrku s vremenom i skupljanjem bodova izvan nastave. Srdačan pozdrav. Nataša Strugar | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 214 | Blazenka Bajic | , Članak 1. | Poštovani, podržavam navedene izmjene bodovanja. No, ističem kako je potrebno izvršiti korekciju ostalih bodovanja navedenih u Pravilniku. Neke elemente nije moguće ostvariti jer nisu iste mogućnosti pristupanju određenih aktivnosti za razrednu i predmetnu nastavu. Stoga, bi bilo poželjno razraditi ljestvicu bodovanja prema vrsti posla koju djelatnik obavlja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 215 | Vesna Đurek | , Članak 1. | Poštovani, čitajući nacrt Pravilnika o napredovanju stječe se dojam da u prvi plan dolaze kriteriji koji onemogućavaju napredovanje. Za zadovoljiti kriterije gotovo da su potrebna dva radna vijeka. Nije postavljen po načelu pravednosti jer mnoge kriterije niti najkreativniji učitelj ne može ostvariti, npr. u kategoriji - rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja – a vrednuje se s puno bodova, pa i projekti gdje je naglasak na međunarodnima. S druge pak strane i svi učitelji u sustavu nisu u istom položaju jer je velika razlika rade li s tipičnim učenicima ili učenicima s teškoćama, rijetki učitelji edukacijski rehabilitatori imaju učenika koji može sudjelovati na smotrama a pogotovo natjecanjima s tipičnim vršnjacima. Stječe se dojam da je sve važnije od neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i da je najvažnija kvantiteta ostalih poslova učitelja, a ne kvaliteta. Da li je to opis „škole za život“? Čl. 8. – mentorstvo pripravniku je već plaćeno i nije nikakva garancija kvalitete učitelja koji je provodi jer se postavlja i pitanje subjektivnog stava osobe (ravnatelja) koji učitelja imenuje mentorom pripravnika. Predlažem nadopunu čl. 18. novo alinejom; „ Odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje savjetnika, automatizmom se, po donošenju ovog Pravilnika, izabire u zvanje izvrsnog savjetnika i taj status zadržava trajno.“. Alineju „(2) Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina mirovinskog staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno.“ treba brisati jer nema smisla. Ako netko postaje savjetnik u 35. godini mirovinskog staža njegov status traje do kraja mirovinskog staža pa ga ne može zadržati stalno. Predlažem da čl. 25 glasi „ (2) Na javni poziv iz stavka 1. ovoga članka može se javiti ili biti predložen, svaki odgojno-obrazovni radnik koji: „ jer smatram da nagrađivanje ne treba vezati za jednu školsku godinu. Ako tražimo izvrsnost onda bi ona trebala biti trajna. Zainteresirani odgojno-obrazovni radnik koji se sam javlja ili biva predložen izdvaja one aktivnosti za koje smatra da su bile toliko izvrsne da zaslužuju nagradu, unutar traženih bodova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 216 | Gabriela Dundara | , Članak 1. | Poštovani, smatram da se jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati uvidom u nastavne sate, već samo predočenjem potrebne dokumentacije o redovitom stručnom usavršavanju. Predlažem da se jednom stečeno zvanje trajno zadrži, a neprihvatljivo mi je da se ono uopće može oduzeti. Educiranje kolega tri sata godišnje za mentora i pet za savjetnika teško je ostvariti u školama koje imaju veći broj nastavnika koji su napredovali u zvanje. Predlažem da se smanji broj sati ili da se izbaci riječ "godišnje". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 217 | Jasminka Ančić | , Članak 1. | Poštovani, podržavam sve promjene koje su napravljene u Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima a koje se odnose na promjenu broja sati predavanja, radionica i edukacija na državnoj razini sa 40 na 30 sati. Smatram da nastavnici koji su stekli određeno zvanje prije 3-4 godine od donošenja novog Pravilnika imaju malo vremena za prikupljanje potrebnih bodova budući da takav nastavnik ulaže dovoljno truda, znanja i vremena. Tim nastavnicima trebalo bi se prilagoditi jer je nemoguće za zvanje savjetnika u svega nekoliko mjeseci prikupiti veliki broj sati edukacije. Lijep pozdrav, Jasminka Ančić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 218 | Smiljana Perić | , Članak 1. | U dijelu teksta "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" nije definirano što znači pozitivna evaluacija. Ako su to ocjene od 1 do 5 (ili npr. 1 do 5 zvjezdica) je li 2 pozitivna evaluacija? Od koliko pitanja se mora sastojati evaluacijski upitnik (je li dovoljno samo jedno pitanje)? Drugo, nije definirano na koji se način provodi evaluacija. Ako su to odgovori na papiru kako se dokazuje originalnost takvih ceduljica, a ako se provodi "online" je li anketa anonimna (je li onda vjerodostojna) ili se sudionici moraju registrirati i prijaviti sa svojim AAI@EduHr (u tom slučaju što je sa zaštitom osobnih podataka - GDPR). Pitanje je i koliki postotak sudionika mora popuniti evaluacijski upitnik (je li dovoljan 1 sudionik). Što se događa ako je predavač predavač na npr. međunarodnoj konferenciji na kojoj nije predviđeno ni uobičajeno provođenje evaluacije - znači li to da neće dobiti bodove za svoje predavanje za koje je ima potvrdu da je održano. To ne bi bilo uredu zato što svi radovi na konferencijama prije samog uvrštenja u program te konferencije prolaze stručnu procjenu i te se odabiru samo radovi koji zadovoljavaju postavljene kriterije. Zbog svega navedenog smatram da sama evaluacija ne treba biti nužan uvjet za ostvarivanje bodova. Problem je i ograničenje po broju autora pri čemu se ne vodi računa o trajanju same edukacije. Npr. ako su četiri autora držala radionicu od četiri sata dobit će 0 bodova, a ako su po 2 autora vodili radionicu od po dva sata dobit će maksimalni broj bodova za tu razinu edukacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 219 | Željka Friganović Jerončić | , Članak 1. | Poštovani, u Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, u članku 8, u tablici Kategorije aktivnosti, u podkategoriji Vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini predlažem, ukoliko osoba drži istu edukaciju više puta, da se njen angažman boduje svaki put jer ni jedno predavanje ne može biti identično kad je svaki put grupa koja to predavanje sluša po svemu drugačija. Čak je i veličina grupe važna - nije isto predavanje držati pred deset i pred stotinu ljudi. Naime, svaka grupa polaznika ima svoju dinamiku, motivaciju, karakteristike, komentare i pitanja kojima se predavač treba znati prilagoditi i udovoljiti tim, svaki put drugim, zahtjevima. Predlažem da se eventualno prvo izvođenje takvog, ponavljanog predavanja boduje sa više bodova, zbog najopsežnije pripreme, a svako slijedeće sa fiksnim, ali manjim brojem bodova. Osim obnovljene pripreme i prilagođavanja predavanja svakoj novoj grupi, čini mi se nepravedno zanemariti trud, vrijeme i motivaciju predavača koji u takvoj aktivnosti sudjeluje kontinuirano, doprinoseći educiranosti drugih. Također, predlažem da se oni koji su već dva puta ili više izabrani u zvanje savjetnika po starom, dosadašnjem pravilniku, ne izjednačuju sa onima koji su tek promovirani u zvanje savjetnika po prvi put jer se u tom slučaju opet neadekvatno i nedovoljno vrednuju kontinuirani napori i zalaganje takvih kolega. To smatram nedovoljno poticajnim za dugogodišnji stručni angažman. Primjerice, možda bi takvi kolege mogli imati početno zvanje izvrsnog savjetnika? Nadalje, smatram da se prilikom odlučivanja o kriterijima višekratnog obnavljanja zvanja izvrsnog savjetnika nije vodilo računa o tome da su te kolegice i kolege u zrelijoj životnoj dobi te da su očito veći dio svog profesionalnog života bili izrazito produktivni, aktivni i angažirani stručnjaci. Vjerujem da bi bilo pošteno dodatno ih nagraditi na neki način (možda nešto blažim kriterijima sa svakim novim obnavljanjem zvanja u izvrsnog savjetnika ili na neki još bolji način). Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 220 | Davorka Strmečki-Stakor | , Članak 1. | Poštovani, prvi članak je samo ispravak greške koja je napravljena u Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, NN 68/2019, te ne vidim neku potrebu komentirati ove izmjene. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 221 | Andrea Bednjanec | , Članak 1. | Poštovani, osvrnula bih se na sljedeće članke i na sljedeće stavke tih članaka: Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada, članak 8. „Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na školskoj razini“ „Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji)“ „Pripremanje i organizacija javnog događanja u školi (po događanju)“ – predlažem da se definira obveza ravnatelja ili uprave škole da odgovarajuću potvrdu izda nastavniku sukladno obavljenom poslu - bez da je nastavnik mora sam zatražiti uz objašnjenje da mu to treba za napredovanje Obveze odgojno-obrazovnih radnika vezane uz napredovanje, članci 21, 22 i 23 „Educiranje kolega u školi i pružanje kolegijalne podrške“ -predlažem da se definira obveza škole da: - inicira i organizira edukacije na razini škole na kojima bi nastavnici imali priliku i obavezu ostvariti dužnosti iz navedenih članaka, i - da po izvršenju posla izda odgovarajuću potvrdu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 222 | Sanja Malević | , Članak 1. | Poštovani, pozdravljam napravljene izmjene pravilnika. Ova rasprava ( iako se mnogi navodi ne odnose samo na navedene izmjene) ukazuje na činjenicu da Pravilnik zahtjeva češće izmjene i dopune tako da se i moj osvrt odnosi na neke druge izmjene. Slažem se s mišljenjima i prijedlozima kolega da se strukovnim nastavnicima prizna sveukupan radni staž, a ne samo onaj u školi. Odgojno-obrazovni radnici trebali bi mogućnost trajnog zadržavanja zvanja savjetnika steći nakon 30 godina staža (članak 24. (6). Predavanja ili radionice ne bi trebali biti međusobno različiti da bi se ostvarili bodovi. Za svako predavanje, iako ima isti naslov, treba se posebno pripremiti, odvojiti vrijeme i prilagoditi onima kojima se predaje. Bodove za napredovanje treba brojiti od Zahtjeva do Zahtjeva za napredovanje (što je s bodovima stečenim u vremenu između uvida i promocije?). Učitelji koji su napredovali u zvanju trebaju, naravno, educirati svoje kolege i davati podršku, ali prevelik je broj sati godišnje ( prema članku 21., 22. i 23) koji se od njih očekuje, osobito u školama koje imaju veći broj učitelja koji su napredovali u zvanju. Ne treba vremenski uvjetovati broj sati edukacija. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 223 | Ivuša Muselin | , Članak 1. | Podržavam prijedloge izmjena Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, sa tendencijom za još prijedloga za izmjenu. Promjena broja sati predavanja, radionica i edukacija na svim razinama sa 40 na 30 je prihvatljiva. Ono što smatram spornim je postupak obnavljanja napredovanja u bilo koje zvanje. Malo je nelogično da se ponavlja ista procedura kao pri prvom napredovanju u zvanje mentora.Po meni bi obnavljanje zvanja odnosno licence trebalo dokazati samo dokumentacijom, iz više razloga:ekonomska neopravdanost, naizgled nepovjerenje u stjecanje postojeće licence a i nepotreban stres koji se direktno odražava na kvalitetu nastavnog procesa. Želim iskazati još jedno neslaganje sa pojedinostima iz čl. 21. 22. i 23. za mentore/ savjetnike/ izvrsne savjetnike da su dužni na godišnjoj razini održati 3/5/7 sati edukacije za kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija isl. što je apsolutno nemoguće stvarno realizirati, ako se u aktivu nađe više savjetnika, mentora i djelatnika koji napreduju prvi put u zvanje mentora, osim lažirati? Uzimajući u obzir sve kategorije koje je potrebno zadovoljiti, napredovanje se svodi na kontinuiran lov na bodove izvan nastave , što opet dovodi u pitanje kvalitetu nastave tih istih mentora i savjetnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 224 | Melita Povalec | , Članak 1. | Predloženi članak 1. -o vođenju i mentoriranju predavanja/radionica na svim razinama– brojke su previsoke i Na državnim skupovima predavači su vremenski ograničeni i brojke se kreću od 20-45min (np. CUC ili HUPE),a iznimke su u trajanju od 60 ili 90 min. Online webinari uživo su u pravilu radnim danom kad su mnogi nastavnici na poslu (smjenski rad) pa ih mnogi ne mogu pratiti, a naknadno praćenje se ne boduje. Također ukoliko učitelj drži isto predavanje ili radionicu na različitim razinama, nije li to dovoljan doprinos za širenje i dijeljenje znanja koji bi se trebao bodovati? Zašto zahtijevati različitost predavanje i radionica? Ukoliko netko podijeli obrazovne sadržaje za veći dio (potrebno jasnije definirati) nekog nastavnog predmeta onda bi to trebalo vrednovati s najmanje 10 bodova jer 6 bodova nikako nije proporcionalan rast kako se u toj kategoriji krenulo 2,4,6. Također treba imati na umu kako neki predmeti imaju 35 sati godišnje pa je li 20 sati veći dio tog nastavnog predmeta? Koja je točno definicija obrazovnog sadržaja? Smatram da bi to trebalo jasnije definirati. Također se ne slažem s mogućnošću nepreskakanja kategorija napretka ukoliko učitelj ima dovoljan broj bodova i barem 10 godina radnog staža. Također, smatram da učitelj koji je jednom napredovao ne bi trebao za 5 godina prolaziti kroz cijelu proceduru već samo dostaviti dokumentaciju o svojem daljnjem radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 225 | Kornelija Tonsa | , Članak 1. | Pozdravljam ispravak, po meni greške u kategoriji Predavanja, radionice i edukacije. Kako je bilo je napisano „od 21 do 30 sati = 3 boda, više od 40 sati = 4 sata“ ispada da za 31 do 39 sati nije definirana kategorija, što daje različita tumačenja i nesporazum. Lijepi pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 226 | Marija Legac | , Članak 1. | Poštovani , slažem se s izmjenama Pravilnika. Podržavam komentare velikog broja kolega i mislim da se stečeno zvanje treba zadržati do kraja radnog vijeka u školi jer niti jedna struka nema ovakav način obnavljanja stečenog zvanja. Smatram da bi bilo dovoljno svakih pet godina na uvid poslati samo papire o usavršavanju jer učitelji koji su jednom postali mentori i savjetnici dalje rade samo više i kvalitetnije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 227 | Gorana Babić | , Članak 1. | Slažem se s većinom kolega kao i s kolegicom Editom Jurjević koja tvrdi da nije pošteno vrednovati radionicu jednim bodom ako održite predavanje/radionicu iste teme u većem broju županija ili u većem broju škola jer na taj način je edukacijom obuhvaćen velik broj učitelja pa to treba bodovati 1 bodom po edukaciji. Naime, ima kolega koji drže iste radionice u više susjednih županija i to treba vrednovati kao zasebne radionice. Ne vidim zašto bi predavanja ili radionice morali biti međusobno različiti da bi se ostvarili bodovi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 228 | Tatjana Brescanski | , Članak 1. | Poštovani, smatram da je u članku 1. nepotreban dio "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" te ga predlažem izbaciti. Također, smatram da je istp potrebno izbaciti iz svih dijelova podkategorije PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE jer ne postoji mehanizam obvezne evaluacije nego je to dobrovoljni postupak sudionika. Pozdrav, Tatjana Brešćanski | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar o pozitivnoj evaluaciji ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 229 | Davorka Pelko | , Članak 1. | Poštovani, pozdravljam izmjene postojećeg pravilnika ali smatram da su potrebne još neke promjene. Osvrnuti ću se na nekoliko članaka koje bi trebalo doraditi: - članak 21., 22. i 23. Mentor/savjetnik/izvrsni savjetnik dužan je najmanje 3/5/7 sati godišnje educirati kolege, studente. Misli da je to teško ostvariti u manjim sredinama i u nekim je školama veći broj mentora i savjetnika pa je teško provedivo. Misli da će se time gubiti kvaliteta tih edukacija. - članak 8. Za održano predavanje ili radionicu dovoljno je priložiti potvrdu organizatora na kojoj je sve vidljivo - članak 8. Za unapređenje rada škole ne vidim razlog da je ova kategorija toliko bitna, podrazumijeva se da učitelji sudjeluju u javnim događajima škole a za rad u povjerenstvima nema dovoljno mjesta. - članak 8. Za rad na Projektima. Točno bi trebalo definirati što mora imati npr. školski projekt ( izuzev objave u Školskom kurikulumu) - članak 21. Kako dokazati kolegijalnu podršku na svim razinama Online webinari uživo su u pravilu radnim danom kad su mnogi nastavnici na poslu (smjenski rad) pa ih mnogi ne mogu pratiti, a naknadno praćenje se ne boduje. I na kraju čini mi se da je trebalo predvidjeti rok za prilagodbu za kandidate koji se prijavljuju u prvoj godini promjena. Srdačan pozdrav, Davorka Pelko | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 230 | Edita Jurjević | , Članak 1. | Poštovani, podržavampromjenu nadnevka za podnošenje zahtjeva za apredovanjem i to je jedino što u ovom trenutku želim podržati. Članci koji su stavljeni na savjetovanje nisu nebitni, no postojie oni koji su bitniji.Ovaj pravilnik je u mnogome obuhvatio one poslove koje učitelji rade godinama, samoatajno i predano, a za njih nikada nisu bili nagrađeni, niti ih se pri napredovanju uzelo u obzir. Ipak, kako sam taj pravilnik goovo sanjala prethodnadva mjeseca, usuđujem se predložiti neke izmjene koje nisu navedene ovim člancima: - predviđeno je bodovanje organizacije/provedne školske i županijske razine natjecanja i/ili smotre, ali nije predviđeno bodovanje organizacije gradske i međiopćinske razine, što je kod mnogih natjecanja i smotri uvjet za dolazak do županijske razine. - predviđeno je bodovanjeprdavanja na županijskoj razini samo jednom, ukoliko je temaist. No, što ako održite predavanje/radionicu u većem broju županija ili u većem broju škola. Tako je edukacijom obuhvaćemvelik broj učitelja i smatramda nije pravednoda se to ne boduje -očekivali smo da će ovim pravilnikom biti omogućeno kolegicama i kolegama s većim brojem bodova od oneg koji je zadan za napredovanje u pojedino zvanje i većim brojem kategorija u kojem je bilo moguće prikupiti te bodove, biti omogućeno "preskakanje" određenog zvanjai napredovanjeu više zvanje,no to se nijedogodilo. To, vjerujem, kao i oduzimanje stečenog zvanja, imasamo u našoj struci. I to zaista nije pravedno, stoga smatram da je to potrebno izmijeniti. Možda ove primjedbe nećebiti uvažene, stoga što ovo što navodim i nije u ovom trenutku predmet rasprave, no jesebi ne bih oprostila da ovo nisam napisala. Srdačan pozdrav svima koji su se u ovu raspravu uključili. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 231 | Snježana Bošnjak | , Članak 1. | Poštovani, u podkategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRZOVNI SADRŽAJI, dio koji se odnosi na Izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja smatram da bi članovi Povjerenstva za odabir inovativnih „Metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu“ trebali pregledati i ocijeniti pristigle prijedloge Metodičkih preporuka anonimno. Tada bi ocjenjivanje bilo objektivno a ne subjektivno. U prijavnom obrascu trebaju biti vidljivi podaci autora ali oni ne bi trebali biti vidljivi ocjenjivaču. Nakon ocjenjivanja preporuke autor treba dobiti povratnu informaciju od anonimnog ocjenjivača o prihvaćaju ili ne prihvaćaju preporuke. Na takav način bi se dobilo na kvaliteti Metodičkih preporuka. Pozdrav, Snježana Bošnjak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 232 | ZDRAVKA GRĐAN | , Članak 1. | PRIJEDLOG IZMJENE I DOPUNE PRAVILNIKA O NAPREDOVANJU UČITELJA, NASTAVNIKA, STRUČNIH SURADNIKA I RAVNATELJA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA I UČENIČKIM DOMOVIMA Iza članka 25. dodaje se novi članak 26. koji glasi: Članak 26. Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje savjetnika. Iznimno od uvjeta iz članka 7. ovoga Pravilnika u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 7. Pravilnika može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika.“ Dosadašnji članci 26. i 27. postaju članci 27. i 28. Obrazloženje: Uvodno, potrebno je istaknuti da su ravnatelji do sada bili izuzeti od prava na napredovanje zbog čega Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja smatra da bi se usvajanjem predloženih odredbi Pravilnika o izmjeni pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, otklonila dugogodišnja nepravda prema ravnateljima koji su većinu svog dosadašnjeg radnog vijeka proveli na radnom mjestu ravnatelja, odnosno, koji su do sada na poslovima ravnatelja proveli najmanje tri ili više mandata. Podsjećamo da je bilo omogućeno ravnateljima tijekom obnašanja ravnateljskog posla da napreduju u svojoj matičnoj struci prema članku 14. Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu iz 1995. godine, ali bez pripadajućeg rasta plaća kao što je to primjenjivano za nastavnike i stručne suradnike. Ta praksa se provodila od 1995. do 2005. godine nakon čega je prestala, te nakon toga više ravnatelji nisu mogli napredovati niti „počasno“ iako se Pravilnik iz 1995. godine nije u tom dijelu ili nekom drugom međuvremenu promijenio. Ukoliko bi ostale odrebe noog Pravilnika koji određuje da ravnatelji ne mogu sada napredovati u zvanje savjetnika i izvrsnog savjetnika bila bi omogućena diskriminacija dijela ravnatelja. Naime, nitko ne bi imao mogućnosti napredovati u sljedećih 5 godina u zvanje ravnatelj savjetnik niti u sljedećih 10 godina u zvanje ravnatelj izvrstan savjetnik. Osim toga, u zvanje ravnatelj mentor bi prema odredbama novog Pravilnika bili imenovani i oni koji su 5 godina ravnatelji i imaju 20 bodova isto kao i oni koji imaju 25 godina ravnateljskog iskustva i primjerice 500 bodova. Takvo rješenje ni na koji način ne ukazuje na poticanje izvrsnosti u sustavu obrazovanja i podizanja ugleda odgojno-obrazovnih radnika. Upravo zbog sličnih situacija gdje su kandidati za napredovanje bili zakinuti u odnosu na postignuti broj bodova sukladno Pravilniku se i pokrenula izmjena starog Pravilnika. Također, podsjećamo kada je donesen prvi puta Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika 1995. godine, da su u prve tri godine, sukladno broju bodova i procjeni nadežlenog savjetnika koji je bio u uvidu, nerijetko primjenjivalo da su kolegice i kolege nastavnici napredovali odmah u zvanje savjetnik. Smatramo da su ravnatelji koji imaju najmanje 15, odnosno 20 godina radnog staža na mjestu ravnatelja, te ostvaruju po svim drugim kriterijima ne samo minimum nego i značajno veći broj bodova od propisanog minimuma dokazali svoju stručnost, znanje i sposobnost potrebitu za ostvarivanje prava na priznanje zvanja „savjetnik“, odnosno „izvrstan savjetnik“, bez da su prethodno prije priznavanja predloženih zvanja, proveli propisano vrijeme u prethodnom zvanju „mentor“, odnosno, „savjetnik“. Stoga u našem prijedlogu ističemo da primjenjujemo kumulativni pristup, odnosno da kandidat za napredovanje u zvanje savjetnik mora ispuniti sve uvjete (osim godina provednih u zvanju mentor ili savjetnik) i za mentora i savjetnika, a kandidat za napredovanje u zvanje izvrstan savjetnik mora ispuniti uvjete za mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika. Ističemo da se naš prijedlog odnosi samo na početno razdoblje primjene Pravilnika, te da nakon isteka roka koji predlažemo, 31.12.2021. više ne bi bilo potrebe za primjenom iznimke. Naposljetku, potrebno je navesti da uvjete naznačene u predloženim odredbama zadovoljava manji broj ravnatelja koji i sada obnašaju tu dužnost pa usvajanje predloženih odredbi ne bi ugrozilo financijsku održivost sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 233 | JASNA BULJAN | , Članak 1. | Poštovani, Smatram da je cijeli Pravilnik o napredovanju o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima trebao biti predložen za izmjenu. Prvo ću se osvrnuti na predložene izmjene koje su zapravo samo ispravak omaške kod objave Pravilnika o napredovanju ,a ne prave izmjene. Predloženi članak 1. -o vođenju i mentoriranju predavanja/radionica na svim razinama– brojke su previsoke i nerealistične. Na državnim skupovima predavači su vremenski ograničeni i brojke se kreću od 20-45min (np. CUC ili HUPE),a iznimke su u trajanju od 60 ili 90 min. Online webinari uživo su u pravilu radnim danom kad su mnogi nastavnici na poslu (smjenski rad) pa ih mnogi ne mogu pratiti, a naknadno praćenje se ne boduje. Izmjena u podkategoriji stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji se odnosi na jedan digitalni sadržaj u trajanju od jednog sata ili više njih u ukupnom trajanju od jednog sata? Što se tiče ostatka novog Pravilnika o napredovanju: Čl.5 /čl. 6 Zašto nije potrebno skupiti min.20/40 bodova iz svih kategorija ukupno? Mnogi uvjeti su nerealni. Npr. rad na unapređenju rada škole - Povjerenstvo za kvalitetu ima mandat na 4 godine čime nitko drugi ne može ostvariti bodove osim njih, isto tako vrijedi i za ostala Povjerenstva. Ako je u školi desetak ili više kolega koji su mentori i savjetnici većini je onemogućeno skupljanje bodova po tom kriteriju. Zašto napredovanje u zvanje nije trajno nego se mora obnavljati svakih 5 godina? U drugim profesijama kod napredovanja u zvanju ne oduzima se zvanje koje je jednom stečeno. Ako nastavnik dokumentacijom potkrijepi da se i dalje usavršava i radi na kvaliteti svoje nastave nadzor nije potreban te liči na stručni ispit koji je već isti nastavnik položio. Uvid u stručno –pedagoški rad nastavnika od strane tročlanog Povjerenstva je nepotreban ako je riječ o obnovi zvanja. Isto tako, što se tiče kategorija aktivnosti: Organizacija natjecanja Diskriminirajuća je praksa da se za mentorstvo dobije veći broj bodova ako je riječ o međužupanijskim i državnim natjecanjima za koje ne postoji školska/ županijska razina natjecanja, a takvih predmeta ima. Diskriminirajuća je i praksa to što nastavnici u manjim sredinama nemaju prilike mentorirati studente učiteljskih i nastavničkih studija. Predavanja, radionice i edukacije Smatram da bi svakako trebalo revidirati i ovu kategoriju te uzeti u obzir i specifičnosti svakog predmeta. Zaboravlja se i da rad u stručnim vijećima, udrugama i odnosno njihovo vođenje spada na pojedince koji su imenovani na višegodišnji mandat čime se onemogućava ostale kolege da skupe dovoljan broj bodova po kategorijama. Unapređenje rada škole Kriteriji Vođenje regionalnog centra kompetentnosti, član Povjerenstva za kvalitetu i školskog tima za vođenje samovrednovanja kao i Koordinatora vrednovanja su neostvarivi za veliku većinu nastavnika jer se gore navedeni biraju na mandate 4-5 godina. Što u školama s velikim brojem mentora i savjetnika? Čl. 17 Potrebno je bilo predvidjeti prijelazni rok ili produženje mandata za to razdoblje koje su bili u mandatu po starom pravilniku za mentore i savjetnike koji su bili na sredini ili drugoj polovici mandata kada je na snagu stupio novi Pravilnik jer nemaju iste mogućnosti skupljanja dovoljnog broja bodova zbog potpuno različitih kriterija. Čl 17(2) i (3) teško je predvidjeti trajanje opravdane duže odsutnosti s posla osim u slučajevima komplikacija u trudnoći i rodiljnog/roditeljskog dopusta. Ovaj članak bi trebalo izmijeniti da škola, a ne nastavnik treba prijaviti početak opravdane duže odsutnosti kao i povratak na posao kako bi se produžio mandat odsutnom radniku, a nadležna institucija potvrditi primitak iste. U slučaju težih ozljeda osoba ne može sama prijaviti odsutstvo s posla. Čl.21 Kako dokazati kolegijalnu podršku na svim razinama? Sve u svemu, novi Pravilnik je omogućio brojne kriterije za skupljanje bodova, ali ih i dalje jako teško skupiti ako se moraju ostvariti samo u određenim kategorijama. Isto tako trebalo bi uzeti u obzir specifičnosti svakog predmeta jer nisu sve kolege i kolege u ravnopravnom položaju što se tiče skupljanja bodova. Bilo bi žalosno da se zbog ovog Pravilnika sve pretvori u ganjanje bodova, a nekako ide u tom smjeru jer za svaki bod treba uložiti puno truda i prekovremenog rada nauštrb vlastite obitelji kao i na ruku odabranoj nekolicini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 234 | Romeo Lakoš | , Članak 1. | Slažem se s navedenim promjenama mada su za veliku većinu nastavnika beznačajna. Ne slažem se da se pod krinkom objašnjenja Pravilnika, koje je dulje od samog Pravilnika, Pravilnik bitno mijenja i sve nas još više udaljava od naše osnovne djelatnosti. Jedina, kakva takva poveznica vrednovanja kvalitete nastave i napredovanja se tzv. objašnjenjem praktički ukida. U članku osam u tablici bodovanja jasno piše u zagradama da se dobiva po jedan bod za svakog učenika koji se plasira na županijsko natjecanje. U objašnjenju se sada tvrdi da i za dvadeset učenika dobiva samo jedan bod. To nije nikakvo objašnjenje nego čista izmjena pravilnika jer se sadržaj u zagradi odnosi na kompletan sadržaj prije zagrade kao što isto vrijedi i u svim niže napisanim stavkama. Općenito kada za pravilnik treba objašnjenje koje je dulje od samog pravilnika, očito s tim pravilnikom nešto nije u redu. Ovim Pravilnikom prisiljavate ljude da formalno odrađuju stavke iz Pravilnika pri čemu gube dosta svoga vremena koje bi mogli puno korisnije utrošiti za unapređivanje nastave tj. obavljanja svoje primarne djelatnosti. Stalne izmjene i nova objašnjenja dovode do nesigurnosti i može se dogoditi da nastavniku nakon puno uloženog truda netko objasni da ne može napredovati jer nije zadovoljio stavku koju nije dobro razumio . Predlažem izradu novog Pravilnika koji će biti jednostavniji i nedvosmislen u svakom svom članku i stavci i za koji neće biti potrebna dodatna objašnjenja. Pozdrav Romeo Lakoš prof. savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. |
| 235 | Izabela Vujičić Capar | , Članak 1. | Poštovani, podržavam izmjene navedene u članku 8. Pravilnika u tablici Kategorije aktivnosti, podkategoriji PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE, u dijelu koji se odnosi na Sudjelovanje u edukaciji na državnoj razini, broj: „40“ zamjenjuje se brojem: „30“ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 236 | Blaženka Maltar | , Članak 1. | Poštovani, pozdravljam dopune i izmjenama Pravilnika no smatram da su ipak potrebne još neke dorade/izmjene jer još uvijek ima nejasnoća. Postavlja se pitanje mjerodavnosti evaluacija predavanja od strane sudionika, potvrda organizatora bi po mom mišljenju trebala biti dovoljna. Što je sa ostvarenim bodovima prije stupanja na snagu novog pravilnika? U novom Pravilniku nigdje nije definirano na koji će se način uvažiti ti bodovi (za dio mentora je prošlo pola vremena ili više za obnavljanje napredovanja do stupanja na snagu novog Pravilnika). Čl. 21., 22. i 23. Mentor/savjetnik/izvrsni savjetnik dužan je najmanje 3/5/7 sati godišnje educirati kolege, studente, ... slažem se s kolegicama o smanjenju satnice educiranja kolega na godišnjoj razini 1/3/5 jer je u školama u kojima je veći broj mentora i savjetnika teško realizirati satnicu predviđenu Pravilnikom. Zbunjujući mi je i članak 19. u kojem piše (1) Odgojno-obrazovni radnik koji je imenovan u zvanje, a želi obnoviti napredovanje u izabrano zvanje odnosno u niže zvanje ili napredovati u više zvanje dužan je zahtjev za navedeno podnijeti u razdoblju propisanom člankom 10. ovoga Pravilnika, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje. Tu se navodi rok od 120 dana a u članku 10. do 1. travnja (svi koji su promovirani u 12. mjesecu. trebaju poslati dokumentaciju do 1.travnja što je čak osam mjeseci ranije). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 237 | Biljana Kuhar | , Članak 1. | Poštovani, Članak 1: -Prvi dio pohvaljujem za smanjenje broja sati sa 40 na 30. -U podkategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI: obrazovni sadržaji za veći dio nekog nastavnog predmeta, odnosno cijelu školsku godinu = 6 bodova: nema smisla jer je velika razlika u broju sati predmeta koji ima 1 sat tjedno ili 4 sata tjedno, potrebno je staviti dodatne bodove za veći broj sati. Lp. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 238 | Bogdanka Conjar | , Članak 1. | Poštovani, veseli me volja za doradom i poboljšanjem Pravilnika. Nabrojit ću svoje opaske i prijedloge: 1. ČL. 1. Pravilnika o izmjenama… Razjasniti (točno definirati) vođenje i mentoriranje edukacije (što se ubraja u koju kategoriju). Izostaviti evaluaciju od strane sudionika jer je nepouzdana. Slijedom toga onda treba i pozitivna evaluacija za sve ostale materijale koji se boduju (obrazovne sadržaje, članke itd.), a u Pravilniku se ne predviđaju. Izostaviti „međusobno različitih edukacija“ jer nema istih edukacija. Ako je tema ista, nije publika, što znači da se za svaku, pa i onu „ponovljenu“ edukaciju učitelj treba pripremiti, prilagoditi i izmijeniti. Mi učitelji to jako dobro znamo s obzirom da smo svakodnevno u takvoj praksi. Ne možeš ponoviti isti sat. Nikad. Tako niti edukaciju. Uvijek je nova, iako je tema ista. 2. Definirati otvorene obrazovne sadržaje. Što se pod time podrazumijeva? 3. Ako se dobiju bodovi za rad u Timu za kvalitetu i samovrednovanje, onda treba i za članstvo u Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta. Po kojoj logici je članstvo u Timu za kvalitetu i samovrednovanje važnije, zahtjevnije od onoga koji sudjeluje u Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta? 3. Članci 21., 22., 23. su nepotrebni, posebno zbog dijela „educiranja kolega“ koje je neizvedivo posebno u školama u kojima ima više mentora i savjetnika. Nadalje, educiranje studenata privilegija je učitelja u mjestima u kojima su fakulteti. Nejasno je kako će se dokazivati „pružanje kolegijalne podrške na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online)“. Zar nisu dovoljne sve ostale kategorije i bodovi? 4. ČL. 24. (5) Predlažem da savjetnici koji su dva puta promovirani prema starom Pravilniku, treći put uz dokumentaciju i potrebne bodove automatizmom postižu zvanje izvrstan savjetnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 239 | Snježana Rađa | , Članak 1. | Poštovani, podržavam dopunu Pravilnika, ali sam mišljenja kako je i nadalje poprilično konfuzan i u mnogim područjima nedorečen što vjerojatno ostavlja i mogućnost manipulacije. Iščitavajući detaljno Pravilnik vidljivo je da se težište rada učitelja stavlja na projekte i izvannastavnu aktivnost. Slažem se da sustav obrazovanja treba pratiti promjene i biti u skladu s vremenom, prezentiranje struke i projekti izvan škole stavljeni su u prvi plan, a rad u razredu i odnos učenik-učitelj stavljen je u drugi plan. Ovakvo motiviranje i angažiranje učitelja u izvannastavnom i izvanškolskom radu kao interesnoj sferi u svrhu bodovanja otvara niz drugih devijacija, a odgojno-obrazovni proces se minorizira. Koliko će učitelju ostati vremena, uz mnogobrojne obveze izvan škole da se posveti pripremanju za nastavu? Podržavam u načelu sve sudionike rasprave vezane uz nejasnoće u Pravilniku. Zanima me u području Predavanja, radionice i edukacije u dijelu sudjelovanje u edukaciji na državnoj razini u članku 8., je li za napredovanje potrebno sudjelovanje iz uskog područja iz kojega želimo napredovati ili ono može biti prema našim interesima odnosno afinitetima? Mnoštvo je nejasnoća u samom Pravilniku i u području Rad u stručnim vijećima, udrugama i slično te se postavlja pitanje kakvim točno udrugama? Jesi li one kategorizirane od strane MZO? Zatim su nejasnoće u istom području i predavanje na nivou školskog aktiva. Postoji li minimalan broj članova školskog aktiva pred kojima bi se trebalo održati predavanje ili radionica da bi bilo vjerodostojno za bodovanje? Podržavam kolege i kolegice da s navršenih 30 godina radnog staža učitelj treba steći trajno zvanje, a ne ga ponovno izlagati iscrpljujućoj torturi obnavljanja. Mnogobrojni komentari i upiti dokaz su da je Pravilnik demotivirajući za sve prosvjetare koji žele napredovati, a za one koji trebaju obnavljati status je previše stresan. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 240 | Zlatko Bukvić | , Članak 1. | Poštovani, podržavam prijedlog smanjivanja broja sati s 40 na 30. Međutim, nelogično mi je da se broj bodova za mentoriranje ili vođenje edukacije ne povećava razmjerno s brojem odrađenih sati. Primjerice, ako netko odradi dvije edukacije u trajanju po 3 sata ostvarit će ukupno 2 boda, a drugi za isti broj bodova odradi jednu edukaciju od npr. 4 sata. Ili ako odradimo dvije edukacije po 6 do 10 sati svaku dobijemo ukupno 6 bodova, a kad odradimo jednu od 20 sati onda 4 boda. Valjalo bi doraditi dio koji se odnosi na definiranje protokola provođenja edukacije (kome se prijavljuje, tko odobrava, očekivani ishodi edukacije) jer ne bi trebala biti sama sebi svrha i usmjerena prikupljanju bodova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 241 | Patricija Nikolaus | , Članak 1. | Poštovani, podržavam izmjene u članku 8. Pravilnika u tablici Kategorije aktivnosti, podkategoriji PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE, u dijelu koji se odnosi na Sudjelovanje u edukaciji na državnoj razini, broj: „40“ zamjenjuje se brojem: „30“. Vezano uz „Vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini (po broju edukacija, međusobno različitih, uživo ili online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika)“ mišljenja sam da svi nastavnici nemaju jednaku priliku sudjelovati kao voditelji ili mentori. Naime, ta „uloga“ ne ovisi o samom nastavniku, već je ona dodijeljena od strane organizatora skupa ili edukacije. To bi svakako trebalo uzeti u obzir i implementirati u Pravilnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 242 | Marija Ujlaki | , Članak 1. | Poštovani, ove prijedloge izmjena smatram tek kozmetičkom promjenom a ni kao takva nije jasna. Po kojoj logici ili , čime god se vi vodite 10 sati nečega vrijedi 2 boda a 140 ili 170 ( cijela godina matematike i hrvatskog ) vrijedi 10 bodova. Tisuće učitelja vam je pisalo i iznosilo ne samo svoje stavove već i konkretnu problematiku s terena, iz malih i velikih škola, iz osnovnih i srednjih, iz općih i strukovnih, učitelji razredne i predmetne nastave, učitelji iz umjetničkih škola i specijalnih škola, knjižničari ,pedagozi i svi ostali stručni suradnici a vaš Pravilnik je izašao u manje više nepromijenjenom obliku u odnosu na prijedlog. Velika većina kolega koji se sada javljaju navode probleme s kojima se suočavaju, iste one koje smo svi vidjeli i prije njegovog donošenja: nemogućnost održavanja sati, nejednake mogućnosti napredovanja,nejasnoće u opisivanju kategorija i kriterija itd. I željela bih još izreći, potpuno svjesna da to nije predmet rasprave : učitelju, ili bilo kojem stručnjaku koji napreduje, ukoliko se ne utvrde prijestupi , nitko nema pravo oduzeti napredovanje jer ono je krajnji rezultat višegodišnjeg rada. Janici nitko nije oduzeo medalje, brigadiru Hrvatske vojske ako ne napreduje nitko ne oduzima ranije stečeni čin, liječniku koji četiri godine pred mirovinu više ne može raditi kao prije nitko neće oduzeti stečene specijalizacije i tako možemo nabrajati , samo ste vi zaključili da nama možete oduzeti znanje. Nemate pravo na to. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 243 | Sanda Šimičić | , Članak 1. | Poštovani, slažem se s izmjenama postojećeg pravilnika no smatram da su nužne opsežnije promjene koje bi doprinjele njegovoj kvaliteti pa ću se osvrnuti na nekoliko članaka koje bi trebalo doraditi: - članak 5. 6. i 7. Kategorija "Unaprjeđivanje rada škole" ne bi trebala biti obvezna kategorija jer smatram da navedene aktivnosti nemaju veću "težinu" od aktivnosti u drugim kategorijama. - članak 18. Trajno zvanje trebao bi steći odgojno-obrazovni radnik koji ima 30 i više godina rada u obrazovanju. - članak 21., 22. i 23. Godišnji broj sati edukacije kolega i studenata treba smanjiti jer ga je u ovom obimu teško realizirati. Mišljenja sam da su zahtjevi koje pravilnik propisuje veliki, naglašen je kvantitet nauštrb kvaliteta pa se nadam da će nastava i dalje biti naš prioritet, a ne stjecanje bodova kako bi zadržali stečeno zvanje. Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 244 | Milana Jakšić | , Članak 1. | Pozdravljam smanjenje broja sati. Mislim da je to realno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 245 | Gordana Cecić-Sule | , Članak 1. | Poštovani, Iako se e-savjetovanje odnosi samo na predložene izmjene ne mogu ponovno ne komentirati smisao i smislenost čitavog Pravilnika i njegovih pojedinih sastavnica. Slažem se s kolegicama i kolegama koji ističu da niti jedna stavka u Pravilniku ne smije ovisiti o drugoj osobi, mjestu i uvjetima rada već isključivo o kompetencijama osobe koja napreduje. Postoji prevelik nerazmjer bodovanja nastavnog i izvannastavnog učiteljskog rada. Pravilnik je namijenjen napredovanju u zvanju učitelja/nastavnika, a to se iz sastavnica koje se Pravilnikom vrednuju ne može zaključiti budući je težište stavljeno na izvannastavni rad. Iako bi u fokusu rada svakog učitelja/nastavnika trebao biti učenik iz sastavnica vrednovanja kako predviđa Pravilnik proizlazi da je to sporedna „aktivnost“. Naime, neposredni rad učitelja u nastavi procjenjuje se tek uvidom kroz 2 nastavna sata! Drugim riječima učitelj može biti izvrstan metodičar i pedagog, a da je to u konačnici sporedno. Vrijedi i obratno! Nadalje nejasno je po kojim elementima i kriterijima će Povjerenstvo procjenjivati neposredni rad učitelja. Isto tako nije poznat način ni kriteriji kojim će se vrednovati usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Broj bodova izvannastavnog rada za pojedine kategorije napredovanja je prevelik. Povećanje broja bodova istodobno znači i puno veći broj aktivnosti čime se učitelja odmiče od pripremanja i fokusiranja na njegov temeljni rad, a to je rad s učenicima. Pisanje udžbenika, projekata, izrada digitalnih sadržaja, održavanje predavanja, radionica, pripremanje izložbi pa čak ni sudjelovanje na edukacijama učitelja ne moraju nužno dovesti do unaprjeđenja procesa poučavanja. A to bi trebao bit smisao. Ako to sve učitelj na dnevnoj razini ne primjenjuje u svom neposrednom učiteljskom radu onda je to tek samo čista forma. Vjerujem da ćete se složiti da se sve to ne može procijeniti uvidom kroz 2 nastavna sata. Nelogičan je i sustav bodovanja koji boduje održano Predavanje, radionicu ili ogledni sat na školskoj razini (po broju održanih, međusobno različitih, uživo ili online; uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) ne ovisno o sadržaju predavanja. Pa tako i predstavljanje ovog Pravilnika na ŽSV-u predstavljačima donosi određen broj bodova! Nejasno je i što podrazumijeva pozitivna evaluacija? Na koji je način treba provesti? Koje sastavnice treba sadržavati i u kom je obliku priložiti dokumentaciji za napredovanje. U Pojašnjenju kriterija vrednovanja stručno-pedagoškog rada postoji objašnjenje da se podrazumijeva da je proveden neki oblik evaluacijskog upitnika. Ovako složena sintagma ostavlja prostora manipulaciji i formaliziranju postupka evaluacije a time i njenog smisla. U kategoriji aktivnosti Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji potrebno je napraviti distinkciju u bodovanju stručnog i znanstvenog članka. U kategoriji aktivnosti Predavanje, radionice i edukacije za sudjelovanje u edukaciji vrednuju se samo edukacije uživo ili online. Znači li to da pregledavanje snimke webinara ili edukacija na platformi Loomen uspješno završena nakon vremena predviđenog i određenog od strane davatelja usluge nisu edukacije? Gubi li se time smisao edukacija u virtualnom okruženju? Nije li prednost takovih edukacija da ih odabiremo kako bismo ojačali svoje slabije strane te da im pristupamo u skladu sa svojim mogućnostima, sklonostima, financijskim i tehničkim mogućnostima te u vremenu koje nam odgovara? I na kraju Pravilnik je trebao povesti računa i o tome da s godinama života i staža nismo u mogućnosti raditi istim intenzitetom. Odgovoran učitelj sigurno nije u stanju uložiti isto energije u posao s 55 godina života i s 30. U tom kontekstu obnavljanje napredovanja ima smisla samo ukoliko se s godinama života i staža smanjuje, a ne povećava obim posla. Stoga podržavam prijedlog kolegica i kolega da bi svaki odgojno-obrazovni radnik trebao zvanje steći trajno minimalno s 30 godina mirovinskog staža neovisno o zvanju koje je stekao (mentor, savjetnik ili izvrsni savjetnik). S poštovanjem, Gordana Cecić-Sule | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 246 | Ana Marinić | , Članak 1. | Smatram da bi trebao postojati unificirani obrazac evaluacije i definirani kriteriji. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 247 | Ana Marinić | , Članak 1. | Predlažem da se definira odnosno dodatno razradi pojam "međusobno različitih radionica" budući da će radionice biti različite ukoliko je sadržaj/tema različita ali će biti također različite, te zahtijevati adekvatnu pripremu odnosno preradu, i ako su namjenjene različitoj ciljanoj skupini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 248 | Zrinka Klarin | , Članak 1. | Poštovani, u članku 8., u tablici Kategorije aktivnosti, podkategoriji PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE,Vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini (po broju edukacija, međusobno različitih, uživo ili online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika) smatram da je pozitivna evaluacija od strane sudionika nepotrebna. Ako se odgojno obrazovni radnik prijavi za gore navedeno, pripremi i održi navedeno smatram da je potvrda od nadležnog u potpunosti dovoljna. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 249 | Melita Rabak | , Članak 1. | Poštovani,pohvalno je što možemo sudjelovati u oblikovanju ovako važnoga dokumenta.Suglasna sam s predloženim izmjenama i dopunama, ali izmjene su nužne i u drugim člancima: -smatram da je u članku 8. dovoljno priložiti potvrdu organizatora -u članku 21., 22., 23.,suglasna sam s kolegama i kolegicama koji predlažu smanjenje broja sati koji se odnose na godišne educiranje kolega na 1 sat godišnje za mentore, 3 sata godišnje za savjetnike, 5 sati godišnje za izvrsne savjetnike jer je nemoguće odraditi zadani broj sati. Ako se zadrži postojeći broj sati, diskriminiraju se kolegice i kolege iz malih i područnih škola, a i iz škola u kojima ima više kandidata za napredovanje.Budući da je ove godine poslan naputak da se ne organiziraju županijska stručna vijeća zbog savjetničkih skupova i skupova Škole za život na županijskoj razini, zadane obveze mogu izvršiti samo nastavnici mentori u Školi za život, a svi su ostali nastavnici diskriminiran.Osim toga voditelji ŽSV-a po Pravilniku moraju održati minimalno tri sastanka te minimalno jedno predavanje ili radionicu godišnje, a ove im je školske godine to onemogućeno. - smatram da bi Povjerenstvo za napredovanje trebalo dolaziti samo pri prvom , eventualno drugom napredovanju jer će tročlano povjerenstvo iznimno teško uskladiti termine s kandidatom za napredovanje - trebalo bi postojati prijelazno razdoblje za kandidate koji se prijavljuju u 2020. godini jer oni imaju puno kraći rok za ispunjavanje uvjeta za napredovanje po novom pravilniku -trebalo bi imati u vidu da su nastavnici općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama diskriminirani- rade s učenicima koji iz osnovne škole dolaze sa skromnim znanjem i ne mogu se natjecati s gimnazijalcima i ostvariti „ dodatan bod po učeniku za osvojeno jedno od prva tri mjesta“ -U pravilniku nije navedeno što je s bodovima koji se ostvare u razdoblju od podnošenja zahtjeva do promoviranja u zvanje | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 250 | Dijana Toljanić | , Članak 1. | Poštovani, smatram prijedlog izmjena u Pravilniku prihvatljivim. Snižavanje broja sati za vođenje ili mentoriranje edukacija na državnoj razini sad je logičnije i prati prirodni slijed. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 251 | Sanja Cikač | , Članak 1. | Poštovani, smatram da je odredbu o broju održanih predavanja nemoguće realizirati te svako predavanje na bilo kojoj razini; školskoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj ima svoju VRIJEDNOST. Prisustvovala sam na jako dobrim predavanjima i radionicama na školskoj i županijskoj razini koja su bila kvalitetnija i zanimljivija od predavanja s državne razine. Moj prijedlog je i ukinuti obvezu evaulacije predavanja jer je ne smatram mjerodavnom. Lp, Sanja Cikač | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 252 | Nives Miljuš | , Članak 1. | Poštovani, podržavam izmjene vezane uz smanjenje broja sati , Čl. 8. podkategorija predavanje, radionice i edukacije. Komentirat ću još odredbe Čl. 21., 22. i 23. Mentor/savjetnik/izvrsni savjetnik dužan je najmanje 3/5/7 sati godišnje educirati kolege, studente, ... S obzirom na to da je u nekim školama veći broj mentora i savjetnika, smatram da je to teško provesti. Predlažem 1/3/5 sati. Uvijek je korisno podijeliti s drugima primjere dobre prakse, prenijeti kolegama znanja sa stručnih skupova ili edukacija, no niz je razloga zbog kojih to nije moguće kako predviđa Pravilnik. Prijedlog izmjena u Čl. 10 stavku 2 podržavam. Predlažem: Čl.18.(2) Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 30 godina rada u obrazovanju stečeno obrazovanje zadržava trajno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 253 | Sunčana Bašić | , Članak 1. | Poštovani, komentar na podkategoriju Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji u dijelu koji se odnosi na objavljivanje članaka: izjednačavanje objavljivanja recenziranih znanstvenih članaka (čak i onih s međunarodnom recenzijom na koju se ponekad mora čekati više mjeseci ili godinu dana) s onim nerecenziranim stručnim člancima za koje postoji mogućnost bodovanja čak i ako su objavljeni na mrežnim stranicama škole, uopće nije primjereno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 254 | Sanja Banfić- Kontrec | , Članak 1. | Poštovani, svakako je dobro što se išlo u izmjenu Pravilnika o napredovanju, ali mišljenja sam da su izmjene nužne i u drugim člancima. Smatram da je u članku 8. za održano predavanje ili radionicu dovoljno priložiti potvrdu organizatora iz koje je vidljivo vrijeme, mjesto te razina skupa, bez obavezne evaluacije. Sporna je i obveza o javnome besplatnom objavljivanju dostupnih digitalnih obrazovnih sadržaja jer bi se svaki rad trebao platiti. Slažem se s prijedlozima svojih kolega da bi učitelj/nastavnik trebao zadržati zvanje za koje je ispunio sve obveze prema pravilniku, a ne da ga se može ponovno degradirati na početnu razinu. Svi koji sada trebaju napredovati u nepovoljnijem su položaju i trebalo bi odrediti prijelazni rok. Mislim da su članak 21.,22. i 23. suvišni. Ako učitelj/ nastavnik ima dovoljan broj bodova zašto još nekakvi uvjeti. Smatram da bi povjerenstvo trebalo dolaziti na nastavu samo pri prvom napredovanju. Obnova zvanja trebala bi biti samo uvidom u rad prema bodovima učitelja odnosno nastavnika. Tročlano povjerenstvo je totalno demotivirajuće te i financijski neopravdano. Sredstva za tu namjenu mogu se puno bolje utrošiti. U članku 18. predlažem promjenu u oba stavka. Smatram da odgojno-obrazovni radnik koji je dva puta za redom izabran u zvanje, a ne želi napredovati u više zvanje te ima 30 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. Zaista je demotivirajuće da se nakon svakih pet godina ponovno sve provjera s mogućnošću degradacije jer mislim da niti jedno drugo zanimanje u našoj lijepoj Hrvatskoj nema ovakav način napredovanja i nazadovanja u struci , osim nas profesora. Osim toga, pravilnik navodi: "Sustav za praćenje profesionalnog razvoja je računalni sustav koji omogućava bilježenje i praćenje profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih radnika. Sustav uz automatsko evidentiranje stručnih usavršavanja koji se u njemu objavljuju, omogućava i individualno evidentiranje e-portfolija profesionalnog razvoja.", no nije jasno kako se isti dokumentira pri podnošenju zahtjeva za napredovanje jer sve edukacije nisu evidentirane u računalnom sustavu , kao ni potvrde ni predavanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 255 | Marija Rapanić | , Članak 1. | Poštovani, pozdravljam izmjene i dopune novog Pravilnika, također slažem se s kolegama koji tvrde da je broj sati predavanja, radionica i sati edukacija koji se moraju održati tijekom školske godine prevelik. Iako se organiziraju različite edukacije i sudjelovanja na stručnim skupovima, problem nastaje kad su oni izvan mjesta prebivališta što iziskuje trošak putovanja, smještaja, dnevnice, tako da na pojedinim stručnim skupovima može sudjelovati jedan nastavnik iz Aktiva jednom u dvije godine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 256 | Romana Rusek | , Članak 1. | Ne vidim zašto bi predavanja ili radionice morali biti međusobno različiti da bi se ostvarili bodovi. Uobičajena praksa je isto predavanje održati npr. na različitim skupovima ŽSV-a. Odgovoran učitelj će svako svoje naredno predavanje uvijek dorađivati i usavršavati, tako da je to uvijek, unatoč istom nazivu predavanja, ‘upgraded version’. Ova odredba će samo potaknuti hiperprodukciju nekvalitetnih predavanja i radionoica kako bi se ostvarili bodovi. Osim toga, ŽSV/MŽSV traju obično 6 sati i više, nerijetko su subotom jer je to jedini način da se okupe svi, a povećani su na 3 puta godišnje. U mom ŽSV ima ukupno više od 90 nastavnika. Naknade troškova koji se izdvajaju za ta vijeća se ne povećavaju (a povećava se broj skupova s 2 na 3 godišnje). No, i preko toga bi se prešlo, ali takva ŽSV od 6 sati ne donose bodove kao ona na državnoj razini. Predlažem da se i ovi skupovi boduju jer ponekad su ŽSV korisnija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 257 | Iva Palčić Strčić | , Članak 1. | Poštovani, u članku 8., u tablici Kategorije aktivnosti, podkategoriji PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE, u dijelu koji se odnosi na Predavanje ili radionica na međunarodnoj razini, potrebna je nadopuna te bi formulacija trebala glasiti: Predavanje, radionica ili ogledni sat na međunarodnoj razini. Naime, radeći s učenicima s teškoćama u OŠ Poliklinike SUVAG, imala sam prilike održati ogledne sate nastave Engleskog jezika na međunarodnoj razini (nastavi su prisustvovali stručnjaci iz Bjelorusije, Ukrajine, Grčke, Japana i drugih država). S poštovanjem, Iva Palčić Strčić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 258 | Snježana Kovač | , Članak 1. | Poštovani, u člancima 5., 6. i 7. kao opći uvjet za napredovanje u zvanje navodi se "kontinuirani profesionalni razvoj" u trajanju od 100, 150 odnosno 200 sati u posljednjih pet godina. U članku 8., u tablici Kategorije aktivnosti boduje se sudjelovanje u edukaciji koja je održana najmanje na državnoj razini, dok se potpuno zanemaruju edukacije na školskoj, županijskoj ili međužupanijskoj razini, iako su učitelji, nastavnici i stručni suradnici organizirani u školske, županijske i međužupanijske aktive/stručna vijeća. Iako pravilnik definira profesionalni razvoj kao "kontinuiranu aktivnost koja uključuje različite procese kao što su edukacija (online ili uživo), praksa, primanje i davanje povratnih informacija pri čemu odgojno-obrazovni radnici preuzimaju odgovornosti za vlastito učenje i cjeloživotni razvoj kompetencija", iz navedenih članaka nije jasno koja razina edukacije i/ili aktivnosti se u taj profesionalni razvoj ubraja. Osim toga, pravilnik navodi: "Sustav za praćenje profesionalnog razvoja je računalni sustav koji omogućava bilježenje i praćenje profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih radnika. Sustav uz automatsko evidentiranje stručnih usavršavanja koji se u njemu objavljuju, omogućava i individualno evidentiranje e-portfolija profesionalnog razvoja.", no nije jasno kako se isti dokumentira pri podnošenju zahtjeva za napredovanje jer sve edukacije nisu evidentirane u računalnom sustavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 259 | Snježana Kovač | , Članak 1. | Poštovani, mišljenja sam da bi pravilnik u ovom dijelu prije svega trebao definirati pojam EDUKACIJE kako bi bilo potpuno jasno što se pod time podrazumijeva. Svim učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima u OŠ i SŠ dostupne su edukacije koje provode nadležne agencije (AZOO, ASOO) i MZO, bez obzira jesu li one organizirane uživo ili online. No, osim njih, nastavnici mogu sudjelovati i na različitim simpozijima, kongresima i sličnim skupovima koje organiziraju strukovne asocijacije, komore, udruge, sveučilišta itd., a koji su i te kako edukativni i omogućuju praćenje najnovijih znanstvenih spoznaja s kojima svi odgojno-obrazovni djelatnici moraju biti u tijeku. Sudjelovanje na ovakvim skupovima može biti pasivno i aktivno pa treba biti i na različite načine valorizirano, no svakako treba biti jasno je li nazočnost na njima obuhvaćena pod pojmom edukacije. Osim toga, čak niti na potvrdnicama o sudjelovanju na edukacijama koje su do sada izdavale AZOO i ASOO nije uvijek bilo navedeno njihovo trajanje, pa nije jasno kako će ono biti procijenjeno i bodovano. Potpuno je neizvjesno na koji način će biti procijenjeno i bodovano trajanje prethodno opisanih skupova, uz uvjet da se oni uopće priznaju kao edukacija. Navedeno se odnosi na edukacije i na državnoj i na međunarodnoj razini. Nastavno, dodatnu nedoumicu stvara navođenje edukacija na međunarodnoj razini, koje se u podkategoriji Predavanje, radionice i edukacije navode (a onda i boduju) na dva načina: 1. Sudjelovanje na međunarodnim radionicama izvan Republike Hrvatske (strukturirani tečajevi, promatranje rada (job shadowing), podučavanje u inozemnim ustanovama (teaching assignment); zajedničke aktivnosti učenja i podučavanja (short-term joint staff training events)) (po broju radionica ili aktivnosti mobilnosti) 2. Sudjelovanje u edukaciji na međunarodnoj razini (po broju edukacija, međusobno različitih, uživo ili online) Iz navedenog nije jasno koja je razlika između aktivnosti opisanih pod točkom 1. i točkom 2. jer je sve navedeno pod točkom 1. također oblik edukacije, odnosno, što se još može smatrati edukacijom a nije navedeno pod točkom 1. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 260 | Jasna Pastuović | , Članak 1. | Poštovani, svakako je dobro što se išlo u izmjenu Pravilnika o napredovanju, ali mišljenja sam da su izmjene nužne i u drugim člancima. Smatram da je u članku 8. za održano predavanje ili radionicu dovoljno priložiti potvrdu organizatora iz koje je vidljivo vrijeme, mjesto te razina skupa, bez obavezne evaluacije. U članku 18. predlažem promjenu u oba stavka. Smatram da odgojno-obrazovni radnik koji je dva puta za redom izabran u zvanje, a ne želi napredovati u više zvanje te ima 30 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. U članku 21., 22. i 23. predlažem smanjiti broj sati koje se odnose na godišnje educiranje kolega: 1 sat godišnje za mentore, 3 sata za savjetnike i 5 sati za izvrsne savjetnike jer u školama s više mentora i savjetnika nemoguće je odraditi tražene sate. Ukoliko je odgojno-obrazovni radnik već napredovao mislim da je dolazak članova Povjerenstva na dva sata nepotreban i da je za obnavljanje zvanja dovoljno priložiti odgovarajuću dokumentaciju. Dolazak Povjerenstva smatram potrebnim kada se radi o prvom napredovanju u neko zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 261 | Nataša Ljubić Klemše | , Članak 1. | Ukoliko se u vođenju ili mentoriranju edukacije na državnoj razini traži POZITIVNA EVALUACIJA (prethodno napisani moji komentari o tome), potrebna je POZITIVNA EVALUACIJA i otvorenih obrazovnih sadržaja koji se boduju, s obzirom da se nalaze u istoj podkategoriji PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE. S jasnim kriterijima vrednovanja. Inače je nejasno zašto za jedan dio podkategorije treba POZITIVNA EVALUACIJA, a za drugi dio ne treba. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 262 | Karmen Soldo | , Članak 1. | Poštovani, svi koji sada trebaju napredovati u nepovoljnijem su položaju i treba odrediti prijelazni rok. Mislim da su članak 21.,22. i 23. suvišni. Ako učitelj ima dovoljan broj bodova zašto još nekakvi uvjeti. Smatram da bi povjerenstvo trebalo dolaziti na nastavu samo pri prvom napredovanju. Obnova zvanja trebala bi biti samo uvidom u rad prema bodovima učitelja. Tročlano povjerenstvo je totalno demotivirajuće te i financijski neopravdano. Sredstva za tu namjenu mogu se puno bolje utrošiti. Nakon 30 godina staža stečeno zvanje trebalo bi postati trajno. Osobno, pravilnik sam puno puta čitala. Sada je nešto jasniji dopunama, ali ima još puno toga što je nejasno i treba doraditi. Na mene je djelovao demotivirajuće. Imat ću 34 godine staža i 5 mjeseci, učitelj sam savjetnik i zaista se osjećam loše zbog svega.Uopće nisu u pitanju bodovi, mi koji se javljamo imamo ih. Sav taj način koji komplicira sve. Ne osjećam ovo kao nagradu. Žalosno, ali pitam se treba li mi sve ovo? Zatvorim vrata učionice i tamo sam najsretnija. Malo osobno, ali i moje kolegice misle tako. Lijep pozdrav, Karmen Soldo | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 263 | Nataša Ljubić Klemše | , Članak 1. | U Pravilniku je potrebito tumačiti i oprimjeriti značenje pojma "pozitivne evaluacije od strane sudionika". Za svako od događanja. Za svaki broj edukacija. Za svaki od načina održavanja. Za svaku vremensku jedinicu održanoga događanja. Nemoguće je da se na isti način mogu vrednovati, makar i POZITIVNO, vođenje edukacije, mentoriranje edukacije, online edukacija, edukacija licem-u-lice, ako mislimo na skupinu od 10, 20, 50, 150 ili 1300 sudionika. Koji su KRITERIJI za POZITIVNU EVALUACIJU i gdje su objavljeni? Inače se na ovaj način relativizira pojam "pozitivne evaluacije" održane edukacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 264 | Nataša Ljubić Klemše | , Članak 1. | Online vođenje i online mentoriranje nisu istovjetni pojmovi i ne smiju biti vrednovani unutar iste bodovne skupine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 265 | Nataša Ljubić Klemše | , Članak 1. | Broj edukacija bez saznanja o broju sudionika u edukaciji ne mogu biti uspoređivani i vrednovani prema kriteriju vremena. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 266 | Nataša Ljubić Klemše | , Članak 1. | Vođenje ili mentoriranje edukacije, ni na kojoj razini, nisu istovjetni pojmovi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 267 | Nataša Ljubić Klemše | , Članak 1. | Manji propust, vjerojatno, u podkategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI, dio koji se odnosi na Izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja, kada je izostavljen bodovni rang. Koji se nije smio dogoditi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 268 | Vesna Grginović-Karajić | , Članak 1. | Podržavam promjenu u članku 10. , tj. pomicanje roka za podnošenje zahtjeva na 1. travnja. Promjene u članku 1. bile su neophodne jer su u Pravilniku bili netočno navedeni bodovi (kategorija 30 – 40 sati bila je preskočena). Čini mi se da je trebalo predvidjeti rok za prilagodbu za kandidate koji se prijavljuju u prvoj godini promjena. Mislim i da je trebalo riješiti problem bodova od uvida u nastavu do proglašenja napredovanja te mislim da bi bilo najbolje da rok bude od prošle prijave do sljedeće. Ne čini mi se mogućim ostvariti broj zadanih sati educiranja kolega, studenata itd. Držim da je praćenje rada tijekom dva sata neposrednoga rada s učenicima potrebno samo prvi put, a ako se radi o obnavljanju napredovanja, nije potrebno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 269 | Ana Marija Sačer | , Članak 1. | Poštovani! Smatram da je 1 bod za vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini premalo te da vrijedi barem 2 boda. Također smatram suvišnim zahtjev za pozitivnu evaluaciju od strane sudionika. Sumnjam da će se odgojno-obrazovni radnik uopće prijaviti za vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini (pred velikim brojem sudionika) s edukacijom koja ne bi bila vrijedna pozitivne evaluacije. Shvaćam da reforma podrazumijeva i dobivanje povratne informacije o edukaciji, ali ne i kao kriterij za dobivanje bodova za uložen trud, rad i napor. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 270 | Mirna Mikić | , Članak 1. | Poštovani, Nije jednostavno držati predavanja pred velikim brojem sustručnjaka i mišljenja sam da svako predavanje, bez obzira radi li se o istom iziskuje dodatno pripremanje i angažman. Trebalo bi ga vrednovati dodatnim bodom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 271 | Dijana Gašparac | , Članak 1. | Predlažem da se obnova zvanja obavi dokazivanjem tj.predočenjem izvršenih dužnosti mentora ili savjetnika bez uvida u stručno-pedagoški rad odgojno-obrazovnog radnika. S veseljem sam iščekivala novi pravilnik o napredovanju, međutim proces napredovanja se pretvorio u vrlo stresnu proceduru, stalno preispitivanje već obavljenih aktivnosti (predavanja, radionica...), pretraživanje dodatnih tumačenja, sortiranje bodova, preispitivanje sebe je li nešto prihvatljivo ili ne. Ukoliko se netko prijavljuje za obnovu savjetništva i ne uspije u tome, trebao bi zadržati niže zvanja, a ne da mu se oduzima sve. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 272 | Suzana Jagić | , Članak 1. | Uz Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima potrebno je priložiti dopunu s konkretnim primjerima pojedinih kategorija (otvoreni sadržaji, edukacije itd.). Ukoliko je tema aktualna, predavanje i radionica mogu se s manjim modifikacijama održati na više razina – školskoj, županijskoj, državnoj, stoga je nepotrebno naglasiti „međusobno različitih“. Svaka ta aktivnost zahtijeva pripremu i angažman predavača. Vezano uz to je i „pozitivna evaluacija“ koju treba regulirati drugačije. Kao učitelj koji se bavi i znanstvenim radom te znanstvenim radovima nastoji doprinijeti razvoju struke, predlažem promjenu vrednovanja znanstvenih radova (2 boda je premalo). Izmjene vezane uz smanjenje broja sati su u redu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 273 | Helena Bošković | , Članak 1. | Poštovani, slažem se sa smanjenjem broja sati. Možda bi trebalo postojati i nekakvo ograničenje ukupnog broja bodova. Drugo što me kao matematičara bode u oči jest "pozitivna evaluacija". Nigdje ne piše što je to i na koji se način provodi. Ako idemo u smjeru administrativnog rasterećenja, onda je ovo nepotreban papir, nebitna statistika s kojom trebamo opteretiti organizatora. Osobno smatram da ne postoji negativna evaluacija. I posljednje "travanj" bi trebao biti rok za one koji prvi puta pokreću postupak napredovanja, a za obnovu mi moglo biti relevantnih tih 120 dana. Ovako dolazimo u situaciju da oni koji su promociju imali krajem listopada, obnovu zvanja prijavljuju 7 mjeseci prije isteka. LP | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 274 | Marica Jurec | , Članak 1. | Poštovani! Smatram kako je svako održano predavanje vrijedno. Za njega se treba pripremati nekoliko sati, dana ili tjedana. Ali i svako njegovo ponavljanje je jednako tako vrijedno. Zašto se ne bi vrednovalo i ponovljeno predavanje? Ne održava se pred istom skupinom ljudi. A stati pred nekoliko desetaka kolega i govoriti 45 minuta i duže sigurno vrijedi 1 bod. Kako prvi, tako i svaki ponovljeni put. Nije problem promijeniti naziv i dobiti bod, ali čemu tjeranje na nepotrebno lažiranje? Zamjerku imam i u člancima 21.-23. Nije jednostavno osigurati svakom učitelju zadani broj sati edukacija kolega. U školama i stručnim vijećima koje imaju više osoba u zvanju to je jako veliki broj sati koji je gotovo nemoguće ispoštivati. Mislim da bi broj sati trebalo smanjiti ili ukinuti jer nemaju svi jednaku priliku u svim dijelovima RH. Također, predlažem ukinuti obvezu evaluacija predavanja. To je doista nepotrebno, Još se nisam susrela s negativnim evaluacijama, čak i kada su bile opravdane. Osim toga, vrlo je jednostavno sam izraditi i digitalnu i papirnatu evaluaciju i sam je popuniti dvadesetak puta, tako da to uopće nije mjerodavno, a oduzima vrijeme i maltretira sudionike edukacije. Ako ima 5 predavača, svaki sudionik treba popuniti 5 evaluacija. Mislim da je ta stavka nepotrebna. LP | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 275 | Alma Šuto | , Članak 1. | Podržavam predložene izmjene i dopune Pravilnika o napredovanju za smanjenje sati vođenja ili mentoriranja edukacije na državnoj razini s 40 na 30 sati. Predlažem brisanje "međusobno različitih", jer nema baš puno slučajeva održavanja istih edukacija na državnoj razini, a ukoliko se i ponovi poneka edukacija smatram kako bi se i to trebalo vrednovati bodovima. Isto smatram da bi se za edukacije i na nižim razinama također ova stavka "međusobno različitih" trebala brisati, te vrednovati svako održavanje edukacija, predavanja, radionica, možda ne sa bodovima sukladnim navedenim, ali svakako bi trebalo bodovati ponovljena održavanja edukacija. Predlažem da se za 1-5 ponovljenih edukacija prizna još 1 bod, od 6-10 ponovljenih edukacija 2 boda, od 11-15 ponovljenih edukacija 3 boda,... | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 276 | Ivana Marić Zerdun | , Članak 1. | Poštovani, suglasna sam s predloženim izmjenama i dopunama Pravilnika o napredovanju i pozdravljam smanjenje sati vođenja ili mentoriranja edukacije na državnoj razini s 40 na 30 sati. 1. Predlažem da stjecanje zvanja mentora bude trajno zvanje s dokazivanjem, bez uvida u stručno-pedagoški rad odgojno-obrazovnog radnika. Učitelj mentor potvrđuje zvanje predočenjem dokaza dužnosti mentora kroz vrijeme trajanja zvanja, definiranih člankom 21.. Članak 21. Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje mentora dužan je za vrijeme trajanja zvanja: – najmanje 3 sata godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online) – sudjelovati na e-Savjetovanjima o dokumentima iz područja obrazovanja – sudjelovati u najmanje jednom projektu na školskoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini godišnje – objaviti najmanje jedan javno i besplatno dostupan digitalni obrazovni sadržaja ili stručni članak – prihvatiti mentorstvo pripravnicima i studentima ukoliko isto od njega bude zatraženo. *(Uz dokaz ravnatelja da je pripravnika i studenata bilo ili nije). Da se dokazi dostave prije isteka zvanja (120 dana prije isteka) i to Povjerenstvu za napredovanje. Povjerenstvo uvidom u dokumentaciju produljuju, traže dopunu i na kraju odlučuju o produženju zvanja ili njegovom ukidanju uz obrazloženje i pravo uz mogućnost očitovanja na mišljenje Povjerenstva za napredovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 277 | Vesna Dobronić | , Članak 1. | Poštovani, podržavam prijedloge koje su iznijele kolege. Skrenula bi pažnju da nigdje nije napomenuto što je s bodovima koji se ostvare u periodu od podnošenja zahtjeva, uvida u dokumentaciju do promoviranja u zvanje. Naime stvori se vakum period. Rok za ispunjenje obaveza je 5 godina, uvjeti se mogu ispuniti u periodu od 120 dana (prije isteka 5 godina, a nakon roka prijave), te kako tu situaciju regulirati uz uvažavanje ispunjenja rokova, također priznaju li se ti bodovi u obnavljanju zvanja ako se nisu prije evidentirali. Nadalje U profesionalnom životu postoje iznimno produktivni periodi, stoga bi bilo ispravno i izrazito poticajno omogućiti preskakanje slijeda ako je osoba ostvarila uvjete. Također iz pravilnika mi nije jasno na koji način se vrednuju istraživački radovi (iz STEM područja) učenika kojima su nastavnici mentori, te smatraju li se ti objavljeni radovi stručnim člankom gdje je mentor koautor. (preporučam definiranje) Potaknuta iscrpljujućom potragom za objavljenim postignutim rezultatima na županijskoj razini te potvrda profesionalnog razvoja sugeriram na potrebu objedinjenog registra sa svim podacima s natjecanja, stručnih usavršavanja iz AZOO i EMU i Škole za život itd…. Na taj način bi se postigla transparentnost i bolja preglednost o radu svakog pojedinca. Lijep pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. |
| 278 | Sanja Klubička | , Članak 1. | U podkategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI, dio koji se odnosi na Izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja, mijenja se i glasi: Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja (po broju objavljenih sadržaja) : obrazovni sadržaji za do 10 nastavnih sati = 2 boda obrazovni sadržaji za od 11 do 20 nastavnih sati = 4 boda obrazovni sadržaji za veći dio nekog nastavnog predmeta, odnosno cijelu školsku godinu = 6 bodova Zbog čega bodovi 2, 4 i 6 kad nije definirano tko i kako dobiva 1,3,i 5, bodova? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 279 | Nina Stričević | , Članak 1. | Poštovani, Mislim da jednom stečeno zvanje jest stalno zvanje i da ga ne bi trebalo obnavljati nakon pet godina. Mišljenja sam i predlažem da je za obnovu napredovanja dovoljno poslati urednu dokumentaciju na Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje će Povjerenstvo pregledati, bez uvida u nastavu. Osvrnula bih se i na Članak 19. (1) Odgojno-obrazovni radnik koji je imenovan u zvanje, a želi obnoviti napredovanje u izabrano zvanje odnosno u niže zvanje ili napredovati u više zvanje dužan je zahtjev za navedeno podnijeti u razdoblju propisanom člankom 10. ovoga Pravilnika, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje. Nije jasno treba li se onda pridržavati članka 10. ili 19. Tu se navodi rok od 120 dana, a kolege koje su promovirani 15.10. trebaju poslati dokumentaciju do 1.ožujka što je skoro osam mjeseci prije... Što je sa aktivnostima i bodovima koji se ostvare u tom razdoblju. Hoće li se oni uzeti u obzir u idućem obnavljanju zvanja? Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. |
| 280 | Bojan Grba | , Članak 1. | Smatram da je kod održanih edukacija potrebno izbaciti pozitivnu evaluaciju od strane sudionika jer se ona u jednoj mjeri podrazumijeva dok s druge strane posao organizatora je da konstantno traži kvalitetne predavače. Na ovaj način znatno se povećava papirologija. Osoba koja želi napredovati treba sakupiti sve evaluacije, a one ne moraju biti rezultat kvalitete već samo utrošak vremena. Povratne informacije su važne predavaču kako bi unaprijedio tehnike prenošenja znanja, ali nikako ne smiju biti uvjet za dobivanje bodova za napredovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 281 | Sandra Halt-Ćuže | , Članak 1. | Podržavam prijedlog za brisanje sintagme "međusobno različitih". Stoji da je za to odvojeno jednako vrijeme, te da se educira novi skup ljudi, tim više ako je poanta diseminacija, onda jedino na taj način više ljudi može doći do novih korisnih pouka, savjeta i uputa, osobito kod projekata na godišnjoj i višegodišnjoj razini koji zahtijevaju dobru pripremu, konstantno praćenje i rezultate. Lp | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 282 | Đenifer Perhat | , Članak 1. | Poštovani, pozdravljam širinu kategorija u novom Pravilniku o napredovanju i mogućnost prikupljanja bodova. Nadam se da će Povjerenstvo biti fleksibilno prilikom provjeravanja dokumentacije jer pretpostavljam kako nastavnici imaju puno nedoumica što sve mogu u koju kategoriju prijaviti. Smatram kako bi se educiranje kolega najmanje 3 sata godišnje trebalo smanjiti. Također, primjeri dobre prakse provode se na dnevnoj bazi s kolegama u zbornici i to je najbolja potvrda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 283 | Đurđica Ležaić | , Članak 1. | Pozdravljam smanjenje sati sa 40 na 30 u članku 8. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 284 | Helena Dobranić | , Članak 1. | Poštovani smatram da je dobra odluka o smanjenju broja sati na 30 koje se odnose na vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini. No dalje u podkategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI mislim da je još uvijek premali broj bodova tj. preveliki broj obrazovnih sadržaja koji se moraju objaviti. Smatram da bi već za 5 nastavnih sati obrazovnih sadržaja trebalo dobiti 2 boda, za 7 nastavnih sati 4 boda i sve iznad 10 sati trebalo bi vrednovati sa 6 bodova. Naime, izrada takvih sadržaja uvelike traži dosta vremena, pregledavanje i usklađivanje sadržaja, primjera, suradnju sa ostalim kolegama da bi to sve izgledalo i bilo kvalitetno, primjereno oblikovano i primjenjivo. Smatram da takav trud treba više vrednovati i cijeniti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 285 | Sanja Fabac | , Članak 1. | U redu je smanjenje broja sati za sudjelovanje u edukacijama, ali trebalo bi precizirati što se podrazumijeva pod otvorenim obrazovnim sadržajima i popis sadržaja koji se tu podrazumijevaju objaviti u Pravilniku. Također smatram da obvezu educiranja drugih kolega treba svakako reducirati jer će tu biti prijavljivanja svega i svačega, a dobro znamo da je kvalitetno educiranje drugih kolega rijetkost, a nekima je to iz brojnih razloga nemoguća aktivnost. Pretpostavljam da će Povjerenstvo ovdje biti fleksibilno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 286 | Vesna Ančić | , Članak 1. | Prema čl. 22. nastavnik savjetnik dužan je 5 sati godišnje educirati kolege, sustručnjake ili studente što smatram prevelikim brojem sati za nastavnike koji su u manjim gradovima i nemaju mogućnost mentoriranja studentima. Također ŽV se ne odvijaju u zadnje vrijeme po ustaljenom redoslijedu (ove školske godine nismo imali niti jedno) i kolege nemaju mogućnost održavanja predavanja i širenja primjera dobre prakse. Predlažem da se taj broj smanji i da to bude 1 sat po godini, dakle 5 predavanja za 5 godina. Pravilnikom nije dobro definiran ili preciziran način dokazivanja sudjelovanja u e-savjetovanjima (čl.21.) Predlažem u izmjenama pravilnika detaljno precizirati što je to dijeljenje primjera dobre prakse u primjeni inovativnih metoda poučavanja (primjerice u Edutoriju, na obrazovnim portalima, školskim mrežnim stranicama, knjigama, zbornicima i brošurama) . U smjernicama je navedeno da to nisu pojedinačni kvizovi, interaktivni sadržaj, radni list, prezentacija i sl. već se traži poveznica ili dokument. Radi lakšeg snalaženja nastavnika koji žele napredovati kao i povjerenstava potrebno je to detaljnije objasniti i definirati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 287 | ŽELJKA DITRIH | , Članak 1. | Nužno je Pravilnik učiniti fleksibilnijim. Primjerice, književno stvaralaštvo koje je verificirano od strane književne struke, a itekako se tiče i rada u školi treba vrlo jasno vrednovati. U školi u kojoj radim imamo zaposlenoga kolegu koji je objavio niz knjiga uključujući i roman za djecu i mlade. Bilo bi logično da se takav pothvat vrednuje. Fleksibilnost je Pravilnika motivirajuća gesta koja bi ljudima pomogla u potpunosti implementirati širinu svojih aktivnosti od kojih mnoge u konačnici ostaju lišene bodovne valorizacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 288 | Nikolina Nikolić | , Članak 1. | Prema članku 21. učitelj mentor treba 3 sata godišnje educirati kolege i studente, učitelj savjetnik 5 sati godišnje, a izvrsni savjetnik 7 sati godišnje. Smatram da obveze 3, 5 i 7 treba smanjiti na 1, 2 i 3 sata godišnje. Učitelji koji rade u školama gdje je velik broj mentora ili savjetnika, ili pak onih koji žele napredovati, nemaju vremenskih i drugih mogućnosti održati ono što im je obveza. Također, ove godine viši savjetnici ne dopuštaju održavanje županijskih stručnih vijeća (zbog skupova Škole za život), stoga ni voditelji, a osobito ostali članovi, nemaju mogućnost održavati primjere dobre prakse, predavanja ili radionice. Uostalom, i na tim skupovima ne može se održati više od jednog predavanja godišnje. Obvezu educiranja drugih kolega i sl. treba svakako smanjiti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 289 | Marija Banić | , Članak 1. | Iznijela bih svoje mišljenje o obvezama odgojno-obrazovnih radnika vezanih uz napredovanje navedenim u članku 21. Prema članku 21 učitelj mentor treba 3 sata godišnje educirati kolege i studente, učitelj savjetnik 5 sati godišnje, a izvrsni savjetnik 7 sati godišnje. Smatram da obveze 3, 5 i 7 treba smanjiti na 1, 2 i 3 sata godišnje. Učitelji koji rade u manjim školama niti u svojoj školi ne mogu održati 1 sat predavanja godišnje jer je u nekim školama praksa da predavanja moraju držati svi djelatnici. Na županijskim stručnim vijećima učitelji mogu održati samo jedan sat godišnje što znači da bi trebali obilaziti druge škole i tražiti one u kojim nema učitelja mentora i savjetnika pa da u njima održe predavanje. Čini mi se da ove obveze mogu izvršiti samo učitelji u mentorskim timovima u sklopu Škole za život dok je ostalima to onemogućeno. Nadam se da će moje mišljenje biti prihvaćeno jer je tužno da moramo obilaziti škole umjesto da se posvetimo radu s učenicima i na taj način dokažemo svoju izvrsnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 290 | Sanja Zrilić | , Članak 1. | Poštovani, U Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima („Narodne novine“, broj: 68/19) nigdje se točno na navodi niti pojašnjava što se smatra otvorenim obrazovnim sadržajem. trebalo bi svakako to pojasniti. Čl.21.istog Pravilnika koji govori o dužnostima odgojno-obrazovnog radnika koji je napredovao, stavak 1 o educiranju kolega najmanje tri sata godišnje, trebalo bi smanjiti. Pohvaljujem povećanje broja kategorija koje se vrednuju u uvjetima izvrsnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 291 | Nada Prce | , Članak 1. | Poštovani, Također pohvaljujem mogućnost davanja primjedbi. Slažem se sa navedenim mišljenjima da je stavljen veći naglasak na velike projekte nego na uspjeh u radu sa učenicima. Također smatram da bi i manje projekte, kojima se ostvaruju zadani ishodi, trebalo primjereno bodovati. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 292 | Tomislava Vidić | , Članak 1. | Poštovani, i prije usvajanja Pravilnika uputila sam niz prijedloga za nadopunu ili razgraničenje pa vas lijepo molim da obratite pažnju na sljedeće: 1. U kategoriji: Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaju potrebno je napraviti razliku između znanstvenog i stručnog članka, naročito izvornog znanstvenog članka koji bi se trebao bodovati s najmanje 6 bodova jer ako se izvorni znanstveni radovi vrednuju za docente, izvanredne i redovite profesore, neobično je da se ne boduju za napredovanje u zvanje u sustavu osnovne i srednje škole. Osim toga, sam postupak objave rada zna u praksi trajati i dvije godine, prolazi dvostruke, slijepe recenzije i na kraju kategorizira. Pisanje takvih radova je od iznimne važnosti za odgojnu i obrazovnu znanost, ali i praksu. Smatram da se takav znanstveni rad ne može vrednovati sa samo 2 boda, a posebno ako se usporedi s bodovima ostalih kategorija. U istoj kategoriji za stručne i znanstvene radove predlažem uvođenje pojma „ referiranje u bazama izvan RH ili pojam „međunarodna ili domaća recenzija, a ne izdavanje „izvan RH“ jer nije bit u tome, već u kojim relevantnim bazama se referira rad. Kategorije časopisa poznate su (A1, A2 i A3) pa ovakva distinkcija ne predstavlja problem u praksi. U kategoriji Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja, razdvojena su istraživanja s obzirom na provođenje u školi/gradu/državi... što je potpuno suvišno. Primjer Pripremanje i provođenje obrazovnog istraživanja na međunarodnoj razini, uz objavu rada (po broju) boduje se sa samo 4 boda, a takva su istraživanja iznimno rijetka, iznimno skupa i na takav se način ne vrednuju čak ni u izborima u zvanja docenta, profesora i dr. Mislim da treba nagraditi učitelje koji sudjeluju u provođenju istraživanja, bez obzira na to što ih sami neće objaviti već samo sudjeluju kao pomoćnici autorskom timu. Samu objavu istraživačkog rada objasnila sam ranije. U kategoriji Predavanja i/ili radionice, treba promijeniti "do dva suautora" u "do tri suautora" jer ako se priznaje suautorstvo u pisanju stručnih i znanstvenih radova, ne vidim nikakav razlog zašto bi se ova kategorija ograničila na dva suautora. Unaprijed zahvaljujem, Tomislava Vidić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 293 | Javorka Milković | , Članak 1. | Koliko god izmjena broja 40 u broj 30 činila "ustupkom" i "popuštanjem" svima koji se pripremaju za napredovanje, izuzetno je nekorektno mijenjati pravilo prije nego što je uopće provjereno i zaživjelo u praksi. Naime, ima ljudi koji su prijavili manji broj bodova ili možda čak i odustali od slanja prijave i dokumentacije za napredovanje jer im je nedostajao bod koji donosi razlika od deset sati. Čak i ovakvom izmjenom, koja nam na prvi pogled i ide na ruku, potpuno je nejasno po kojem se jasnom, pravednom i valjanom kriteriju navode i sati i broj bodova koje ti sati donose. Također, unatoč tome što je i tijekom prošlog e- savjetovanja bilo primjedbi na tu temu, a vidim ih i ponovo, nigdje nema kategorije, a time ni bodovanja sudjelovanja u radu Povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, učenika, dok se boduje primjerice rad u školskom Timu za kvalitetu ili sudjelovanje u u projektu na razini škole. To u praksi znači da pomno izabran stručnjak, čak s obvezom da ima zvanje mentora ili savjetnika, koji se priprema za donošenje odluke o budućnosti učenika, ne dobiva bodove, ali netko tko za vrijeme realizacije projekta na razini škole mijenja slajdove na projektoru ili se na sastancima Tima za kvalitetu sa svime slaže dobiva bodove. Također, mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija po godini je višestruko diskriminirajuće. Naime, studenti ERF-a nisu studenti učiteljskih i nastavničkih fakulteta, što znači da stručnjaci edukacijsko- rehabilitacijskog profila ne mogu ostvariti bodove za napredovanje u ovoj kategoriji. Također, upravo ti stručnjaci vrlo često rade s studentima FER-a koji uz pomoć mentora razvijaju asistivne tehnologije i aplikacije za mobilne telefone, što je u vrijeme primjene asistivnih tehnologija bez kojih je u današnje vrijeme nezamisliv i rehabilitacijski rad posve samorazumljivo i primjer jako dobre prakse, tim više što i ŠZŽ počiva na digitalizaciji. Ista je situacija sa studentima Akademije likovnih umjetnosti koji su tu zbog likovnih rješenje prilagođenih udžbenika i radnih materijala. To znači da na studetskim vježbama po godini imamo i preko sto studenata, dok na praksi rijetko ispod dvoje, a takvo se mentorstvo i dalje boduje po godini, a ne po studentu (za studentsku praksu). Nadalje, ako su kategorije aktivnosti koje donose bodove jasne i nedvosmislene, članci 21., 22., i 23., su suvišni. Zašto je uz skupljanje bodova u kategorijama koje su same po sebi obveze potrebno još i imati dodatne obveze koje niti donose bodove niti su plaćene? Pravilnik u cijelosti diskriminira kolegice i kolege iz malih i područnih škola koji vrlo rijetko dobivaju prilike raditi sa studentima, ići na međunarodne edukacije, a kamoli educirati kolege. Također, napredovanje u zvanje bi uistinu trebalo ovisiti o broju bodova, a ne o trajanju staža. Zbog čega neko tko ima preko sto bodova u svim kategorijama mora čekati u redu po koracima mentor- savjetnik da bi napredovao u zvanje za koje ima dovoljno bodova? Ovdje se ne radi niti o formalnoj naobrazbi, niti o pripravništvu u svrhu stjecanja iskustva da bi ti koraci činili pravednu razliku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 294 | Ištvan Kerekeš | , Članak 1. | Poštovani, u članku 1, podkategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI, dio koji se odnosi na Izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja, broj bodova nije razmjeran količini izrađenih nastavnih sadržaja. Za do 10 nastavnih sati = 2 boda, za od 11 do 20 nastavnih sati 4 boda, a za veći dio nekog nastavnog predmeta, odnosno cijelu školsku godinu = 6 bodova. U nekim predmetima to može značiti, npr., 140 ili 175 sati za cijelu školsku godinu. U tom slučaju moglo bi se dogoditi da netko za 2 nastavna sata dobije 2 boda, a netko za 175 sati 6 bodova. Idući problem je zaključavanje LOOMEN-a za nas koji radimo u strukovnom obrazovanju a nismo se prijavili na vrijeme. Predlažem da ova aplikacija bude uvijek otvorena jer vjerujem da radionice mogu kvalitetno odraditi i u vremenu koje meni odgovara (svi imamo i druge obveze). Važno je jedino da sve radionice odradim do točno određenog roka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 295 | Emina Baričević | , Članak 1. | Poštovani, u članku 1, podkategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI, dio koji se odnosi na Izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja, broj bodova nije razmjeran količini izrađenih nastavnih sadržaja. Za do 10 nastavnih sati = 2 boda, za od 11 do 20 nastavnih sati 4 boda, a za veći dio nekog nastavnog predmeta, odnosno cijelu školsku godinu = 6 bodova. U nekim predmetima to može značiti, npr., 140 ili 175 sati za cijelu školsku godinu. U tom slučaju moglo bi se dogoditi da netko za 2 nastavna sata dobije 2 boda, a netko za 175 sati 6 bodova. Smatram da je potrebno povećati broj bodova u slučaju da su nastavni sadržaji izrađeni za cijelu školsku godinu. Može se dodati za svakih sljedećih 20 sati još po jedan dodatni bod uz ove navedene. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 296 | Alenka Banić Juričić | , Članak 1. | Poštovani, Vidjevši danas na društvenim mrežama za učitelje i nastavnike u koje sam aktivno uključena da je rok za podnošenje prijava za napredovanje u zvanje produžen do 1. travnja, nitko sretniji od mene! Premda sam potvrde skupila i zbrojila bodove, ostaje mnogo nedoumica. Što se tiče broja bodova za sudjelovanje u edukacijama na državnoj i međunarodnoj razini, tkokod je redovito radio Loomen, već je skupio preko 100 sati u godini dana samo rješavajući Loomen. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 297 | Ankica Rebrović | , Članak 1. | U podkategoriji stručni članci,nastavni materijali i obrazovni sadržaji nije precizirano vrednovanje za 6 bodova-hoće li se vrednovati otvoreni obrazovni sadržaji za veći dio nastavnog predmeta ili cijela školska godina(velika je razlika između te dvije formulacije).Ja konkretno predajem u strukovnoj školi,gdje neki predmeti imaju satnicu 35 sati,a neki 140 sati.Nije isto objaviti sadržaje za 35 ili 140 sati,slažete se? A i bodovanje za to nije dobro raspoređeno.Za 10 sati 2 boda,a za recimo 140 sati 6 bodova??? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 298 | Silvana Vulas | , Članak 1. | Poštovani, iako je mnoštvo nepoznanica koje svaki učitelj, nastavnik, stručni suradnik i ravnatelj treba pokušati razumjeti u slučaju da želi napredovati, ostaje činjenica da se Pravilnik odnosi na iznimno široku skupinu predmeta i područja u svim školama. Smanjenje broja potrebnih sati sudjelovanja (članak 1. ovog nacrta) čini se neophodno u novonastalim uvjetima za sve učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje (iako su i posljednji dio učiteljsko nastavničkog kadra na organizacijskim poslovima Škola). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 299 | Julijana Šijić | , Članak 1. | Smatram da obrazovni sadržaj za cijelu godinu treba vrjednovati drugačije. Za neki predmet će to biti 70 sati, dok za drugi može iznositi 140 sati pa čak i više | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 300 | Julijana Šijić | , Članak 1. | Postoje edukacije u trajanju dužem od 30 sati, molim da se dodijele bodovi provedenim edukacijama koje traju do 80 sati. Održala sam edukaciju u trajanju od 75 sati, to daleko premašuje broj 30 sati da bi bilo jednako vrjednovano. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 301 | Danijel Mustafa | , Članak 1. | Članak 1. U Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima („Narodne novine“, broj: 68/19) u članku 8., u tablici Kategorije aktivnosti, podkategoriji PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE, u dijelu koji se odnosi na Sudjelovanje u edukaciji na državnoj razini, broj: „40“ zamjenjuje se brojem: „30“. U podkategoriji PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE, dio koji se odnosi na Vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini, mijenja se i glasi: Vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini (po broju edukacija, uživo ili online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika) do 2 sata = 1 bod od 3 do 5 sati = 2 boda od 6 do 10 sati = 3 boda od 11 do 20 sati = 4 boda od 21 do 30 sati = 5 boda više od 30 sati = 6 bodova 1 – 6 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |
| 302 | Suzana Škojo | , Članak 1. | Također treba odmah u Pravilniku jasno definirati kakvi otvoreni obrazovni sadržaji se očekuju i boduju! Subjektivnost svakog pojedinačnog nastavnika u ovom slučaju može zanijeti te će postojati uvjerenje kako iste posjeduje, a pitanje procjene nije nigdje definirano, osim da se istima ne smatraju javne i pojedinačne prezentacije, kvizovi i sl. Trenutno sam i sama u zabludi glede ovog dijela Pravilnika! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 303 | Darko Miloknoja | , Članak 1. | Zašto u izmjenama Pravilnika ne definirate točno način na koji će se netko prijavljivati za napredovanje a ne to radite dodatnim objašnjenjima. Što svaki dan treba obilaziti razne obrazovne portale i skupljati informacije. U mojoj školi je već počelo maltretiranje kolega s edukacijama od nas pretedenata za napredovanje. Stvorite bazu od kandidata i omogućite svima održavanja edukacija ili to drugačije regulirajte. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 304 | Suzana Škojo | , Članak 1. | Ponovno dolazimo do potrebe pojašnjenja Pravilnika te smatram kako je isto potrebno odmah uključiti kao dio temeljnog Pravilnika inače ćemo u budućnosti imati stalnu potragu za online objavom njegovog pojašnjenja. Ovdje je potrebno pojasniti edukacije... tj. kakve edukacije online ili uživo u odnosu na broj sati pr. do 10 očekujemo od nastavnika, posebno jer je nejasno smještanje u kategoriju npr. radionica na državnim skupovima i sl. (ovim sustavom bodovanja ukoliko se webinar boduje tada bi i sudjelovanje na istom bilo potrebno bodovati, ako ne pojedinačno, tada primjerice omogućiti bodovanje 10 webinara 1 bodom.... ) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 305 | Darko Miloknoja | , Članak 1. | Molim Vas na koji ću način potvrditi pozitivnu evaluaciju održanih edukacija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 306 | Nevenka škrabo | , Članak 1. | Predlažem iz stavka brisanje "međusobno različitih", a smatram i da vrijeme trajanja edukacija ne bi smjelo radi bodovanja povećavati, jer se ponekad i u jednom satu može naučiti puno ako je predavač kvalitetan i iznosi korisne primjere ili preporuke za rad. LP | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 307 | Bojan Lazić | , Članak 1. | Poštovani, u priloženoj tablici predlažem brisanje sintagme "međusobno različitih". Obrazloženje: Postoje primjeri dobre prakse, primjeri inovativnih metoda rada i slično koji su korisni kako sustručnjacima, tako i interdisciplinarno. Stoga, ako se dogodi da netko održi na dva različita aktiva/stručna skupa/slična događaja isto predavanje neće mu biti priznati bodovi za oba izlaganja, premda je za tu svrhu izdvojio svoje vrijeme za educiranje sustručnjaka ili interdisciplinarnih sustručnjaka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 308 | Božica Rajković | , Članak 1. | Poštovani, očekivala sam da će ovaj Pravilnik definirati ono što nije definirano u Pravilniku od 2019. Niti jedan Pravilnik ne definira način uvažavanja bodova koje smo ostvarili po "starom". Za dio mentora je prošlo više od pola vremena za obnovu napredovanja ili napredovanje. Kako će se vrednovati ostvareni bodovi do tada ? Što se tiče educiranja kolega mislim da je prihvatljivo na školskoj razini održati dva sata godišnje, jedan na međužupanijskoj i to je minimalno 3. Pohvaljujem izmjene vezane uz smanjenje broja sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 309 | Ljiljana Vidmar | , Članak 1. | Poštovani! Htjela bih se osvrnuti na PREDAVANJA, RADIONICE i EDUKACIJE na državnoj razini ,a odnosi se na dio članka 1.u kojem piše "međusobno različitih". Naime, prilikom 1.savjetničkih posjeta kao članovi mentorskog tima držali smo predavanja i radionice u različitim školama i ustanovama za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju, stoga smatram da je svako to predavanje zaslužilo 2 boda. Sigurno je da smo kao članovi mentorskih timova bili motivirani predstavljati materijale i sa zadovoljstvom smo to radili, kao što ćemo to činiti i uskoro na Zimskim edukacijama, no mišljenja sam da se to treba i vrednovati na pravi način. Istog sam mišljenja i za sve ostale edukacije na državnoj razini. Ne bih stavljala kategoriju "međusobno različitih"! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 310 | Josipa Erhardt | , Članak 1. | Poštovani, U potpunosti se slađem s kolegicom Snježanom da bi se sve edukacije trebale evidentirati, svaka edukacija je razvoj i napredak bila ona 3 ili 4 sata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 311 | Snježana Mervcich | , Članak 1. | U svakom slučaju je u redu da se gotovo sve edukacije pa makar one bile i u trajanju od 3 sata evidentiraju.Na kraju, postoje ljudi koji uopće ne idu na edukacije koje su nam korisne ako ništa kroz razmjenu mišljenja , novih saznanja . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaši komentari ne odnose se na predmet ove javne rasprave. |
| 312 | Lorana Antunac | Pośtovani,izmjenama i dopunama pravilnika poboljšani su kriteriji napredovanja te je omogućena transparentnost samog procesa | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 313 | Andrea Gašparec Dražić | Poštovani, Pozdravljam donošenje novog Pravilnika i slažem se s navedenim izmjenama, ali još uvijek ima prostora za poboljšanje te se iskreno nadam da će u skoroj budućnosti biti otvoreno novo e-savjetovanje o izmjenama i dopunama Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Nove izmjene i dopune ovog Pravilnika upravo bi se trebale odnositi na one članke na koje ovdje velik broj učitelja upozorava da se trebaju izmijeniti. Smatram da zbog rada u različitim sredinama i školama svi učitelji nemaju iste mogućnosti za realizirati bodove iz određenih kategorija kao što su Unaprjeđenje rada škole i Unaprjeđenje rada sustava obrazovanja te smatram da ne treba uvjetovati kategorije za napredovanje, već je dovoljno da bodovi moraju biti iz različitih kategorija. Slažem se s kolegama da komisija treba doći na uvid u nastavu samo prilikom prvog napredovanja, a da je za obnavljanje zvanja ili napredovanja u više zvanje dovoljan uvjet bodovi koji se moraju realizirati za određeno zvanje. Smatram i da pozitivna evaluacija ne bi trebala biti uvjet za ostvarivanje bodova jer samim pripremanjem za predavanje ili radionicu te njihovim održavanjem učitelj je uložio ogroman trud koji zaslužuje da se boduje. Učitelj sigurno neće doći nepripremljen pred kolege. Isto tako predlažem da učitelj s navršenih 57 godina života ili 27 godina radnog staža treba dobiti trajni status zvanja u koje je napredovao. Srdačno, Andrea Gašparec Dražić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 314 | Dragana Vručinić | Poštovani! Nadam se da će biti dovoljno vremena za razmotriti još jednom sugestije i brojne komentare kolega koji iskazuju zabrinutost da se nije sve napravilo najbolje kako se moglo. Ostalo je dosta nedoumica i dojam da se želi zadovoljiti formu na uštrb sadržaja. Nastavniku koji želi napredovati ostaje nažalost nedovoljno vremena za ono najvažnije, fokus na nastavni proces. Ovako se stječe dojam da je sve pretvoreno u utrku za bod više i pitam se koliko treba trajati radni dan nastavnika da sve to stigne obaviti… Lp Dragana Vručinić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 315 | Zlata Hržina | Poštovani, mišljenja sam da rok za predaju zahtjeva 1.4. treba biti samo za one koji to čine prvi put. Gube se bodovi stečeni u periodu od predavanja zahtjeva do imenovanja. Trebalo bi smanjiti broj sati edukacija u kolektivu. Cijeli postupak za obnavljanje napredovanja je težak i zahtjevan. Trebalo bi puno više izmjena. Ne bi trebalo uvjetovati broj kategorija. Kako je moguće da se Pravilnik primjenjuje retrogradno? Ne bi li trebao postojati prijelazni period? Voditeljstvo Aktiva ne bi trebalo uvjetovati radionicama jer samo po sebi iziskuje puno rada i truda. Kako dokazati da svakodnevno pružamo podršku mladim kolegicama? Srdačan pozdrav, Zlata Hržina | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Bodovi koje kandidat stekne od perioda predavanja zahtjeva do uvida Stručnog povjerenstva, pribrojit će se bodovima koji su prikupljeni u tom periodu. | |
| 316 | Dragana Jurilj Prgomet | Poštovani, slažem se s pozitivnim promjenama u Pravilniku. Iako nije predmet ovog savjetovanja, smatram da bi rok za obnovu zvanja, tj. trajanje zvanja trebalo produžiti na minimalno 7 godina. Razlog tomu su različita područja te broj bodova koji treba prikupiti, a neke kolege to neće biti u mogućnosti u sada navedenom vremenskom razdoblju. Skupljanje bodova iz različitih područja posebno će biti problem za kolege koje rade u maloj školi pa je veća samo održavanje radionica / predavanja problematično. Ili ako rade maloj sredini nemaju često ili gotovu nikakve mogućnosti biti mentori studentima ili pripravnicima. To su samo neki primjeri. Još jedan razlog zbog kojeg bi trebalo produžiti trajanje zvanja je taj, da su prema ovom novom Pravilniku nastava i rad s učenicima u „drugi plan“. Kriteriji vrednovanja prema sadašnjem pravilniku zahtijevaju od nastavnika, ako želi prikupiti traženi broj bodova u periodu od 5 godina, da se angažira na svim drugim područjima osim u samoj nastavi, što bi dugoročno moglo imati negativne posljedice na samu nastavu. Srdačan pozdrav! Dragana Jurilj Prgomet | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 317 | Ivana Strmečki Vučina | Poštovani, iako sam svjesna da moj komentar nije tema ovog savjetovanja željela bih istaknuti kako se slažem sa velikim brojem kolega koji navode kako smatraju da je nepotrebno svaki put kada se ponavlja napredovanje u zvanju prolaziti cijeli postupak, odnosno prolaziti uvid u nastavu, već da bi trebalo biti dovoljno dostaviti dokumentaciju koja potvrđuje zadovoljavanje uvjeta po Pravilniku. Uvid u nastavu bi trebao biti uvjet samo za prvo napredovanje u zvanju. Također smatram da je 3/5/7 sat edukacije kolega ili studenata godišnje previše te da je to vrlo teško realizirati stoga predlažem da se taj broj smanji. Srdačan pozdrav Ivana Strmečki Vučina | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 318 | Vanda Novoselec | Poštovani! Podržavam i pohvaljujem htjenje za promjenom i želju za pravednijim sustavom. Na žalost, ovaj pravilnik je preopširan i ne prepoznaje specifičnosti GLAZBENIH ŠKOLA. Broj ŽSV- a iznosi 1 na godišnjoj razini (što se tiče mog djelokruga), a državnih skupova za glazbene i plesne škole također je jedan godišnje. Smatram da održavanje oglednog sata pred stručnim povjerenstvom nije potrebno, jer su se nastavnici dokazali svojim neposrednim radom s učenicima, a sudjelovanja na natjecanjima i ostvareni rezultati su najbolji pokazatelji. Glazbene škole po svojoj naravi nisu predodređene na digitalne sadržaje u mjeri u kojoj su to općeobrazovne škole. Naprotiv, one se u 99 posto nastave baziraju na motoričkim i slušnim zahtjevima i neposrednom praktičnom radu na instrumentu i glasu. Dakle, molila bih Vas da još jednom sa strukom razmotrite naše specifičnosti i razmislite o pravilniku namijenjenom isključivo za GLAZBENE I PLESNE (UMJETNIČKE) ŠKOLE. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 319 | Ivana Bilan Laća | Poštovani, slažem se s kolegama kako za obnavljanje zvanja ne bi trebao biti potreban uvid u stručno pedagoški rad jer je taj uvid obavljen već nekoliko puta, prilikom stručnog ispita i prethodnih napredovanja. Obnavljanje zvanja trebalo bi biti automatsko, uz uvid u traženu dokumentaciju. Isto tako, odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta izabran u isto zvanje, trebao bi to zvanje zadržati trajno. Uvid u nastavu je bespotreban jer propituje stečeno zvanje i zapravo ga tim uvidom poništava. Godišnje se održe najviše tri stručna skupa županijskih vijeća, a na razini škole ili županije ima više kolega koji bi napredovali ili obnavljali svoje zvanje. Određen je najmanji broj godišnje, a trebalo bi odrediti najmnji broj u vremenu trajanja zvanja. Mišljenja sam da je pozitivna evaluacija nakon održanog predavanja nepotrebna. Lijep pozdrav, Ivana Bilan Laća | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 320 | Anela Crnogorac | Poštovani, smatram da je svakao potrebno doraditi ovaj dokument i da su ove promjene nedovoljne, a sam Pravilnik nejasan i u nekim dijelovima prezahtjevan. Koliko znam, jedina smo struka koja stalno mora dokazivati da zna raditi ono za što su školovani. Pa tako svakih pet godina! Zar je stvarno potreban dolazak tročlane komisije na ogledni sat nakon što smo diplomirali i položili stručni ispit? Trebalo bi biti dovoljno priložiti dokumentaciju koja dokazuje provođenje aktivnosti i tako ostvariti napredovanje. Sljedeće što smatram nerealnim je broj sati koje moramo provesti u educiranju kolega iz škole ili pružajući kolegijalnu podršku. Nije mi uopće jasan taj pojam kolegijalne podrške. Što bi to točno bilo? Definirajte! U školama s više mentora i savjetnika nemoguće je održati toliko vijeća na kojima će svi održati potrebna predavanja za napredovanje. Pa tako svake godine. Ovim Pravilnikom su male sredine i škole s malim brojem učenika stavljene u nepovoljan položaj. Nije lako mentorirati učenicima na natjecanjima niti imati studente. Radim dvadeset godina i samo jedan put sam bila mentor za stručni ispit. Studente nisam imala čast mentorirati. Nejasni su mi i otvoreni sadržaji, platforme na koji možemo objavljivati. To treba bar pojasniti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 321 | Dragica Laća Šuljak | Poštovani, slažem se sa pozitivnim promjenama u pravilniku. Iako nije tema ovih izmjena želim naglasiti da je uvid u nastavni sat potreban samo u prvom izboru , a daljnje napredovanje samo predočenjem potrebne dokumentacije. Mislim da bi to trebalo ukinuti ili barem pojednostavniti postupak za obnovu zvanja. Procedura ponovnog izbora u zvanje stvara nepotreban stres kod kandidata . Iz pravilnika je nejasno na koji način će Stručno povjerenstvo utvrđivati usvojenost ishoda učenja . Ako učitelj nije zadovoljio u napredovanju (npr. od mentora do savjetnika), trebalo bi mu ostati zvanje koje je imao prije. Članak 21.,22,i 23. koji govore o broju sati koji kandidat mora održati da bi educirao kolege, što bi mogao biti problem u školama koje imaju puno mentora i savjetnika, a broj županijskih stručnih vijeća je također ograničen. Također propustom održavanja predavanja u samo jednoj godini npr. zbog bolesti, gubi mogućnost daljnjeg napredovanja. Dakle, mišljenja sam da treba odrediti broj predavanja za period od 5 godina , a ne na godišnjoj razini. Pozitivna evaluacija sudionika nakon održanog predavanja ili radionice na županijskom, međužupanijskom ili državnom nivou, stvara dodatno opterećenje predavaču jer ne postoji mehanizam kojim može natjerati sudionike da izvrše evaluaciju. Članak 8. , podkategorija Predavanja, edukacije i radionice, trebalo bi izbaciti "međusobno različitih" predavanja/radionica jer i održavanje predavanja ili radionice na istu temu je zahtjevno, a njihovo nevrednovanje demotivirajuće. Obvezni bodovi u kategoriji unapređenja rada škole ili unapređenje rada sustava obrazovanja ne ovise samo o pojedincu koji želi napredovati pa ne bi trebale biti uvjet nego samo da bodovi moraju biti iz više kategorija, a broj kategorija da ovisi o zvanju u koji žele napredovati. Lijep pozdrav, | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 322 | Jasminka Berend | Poštovani, Smatram kako u članku 2: treba pomjeriti rok za prijavu napredovanja u tijeku školske godine, a najmanje 30 dana prije isteka roka ako osoba obnavlja zvanje. Rok od prvog travnja ostaviti za osobe koje prvi put podnose zahtjev za napredovanje. Također napominjem kako smatram da dio koji se odnosi na pozitivnu evaluaciju predavanja svakako treba brisati jer su na jednom predavanju i više predavača, a to obično rade voditelji za cijelo predavanje. Pretpostavlja se kako niti jedan predavač neće održati predavanje koje nije pozitivno, već i prema samim pravilima struke. Na svim potvrdama ne piše koliko je vremenski stručno usavršavanje trajalo, a u pojašnjenju stoji kako će se za takve potvrde uzimati 2 sata, što smatram nerealnim jer niti jedan stručni skup ne traje tako kratko te bi bilo realnije priznati 4 sata. Pozdrav, Jasminka Berend | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Predloženih 30 dana je premalo vremena da bi se provela procedura do isteka roka na koji je kandidat prethodno imenovan u zvanje. | |
| 323 | Nataša Tomljanović | Poštovani! Nigdje u pravilniku nisam pronašla kategoriju rada učitelja ili stručnih suradnika na unapređenju položaja djece i mladih u lokalnoj ili široj zajednici. Primjerice, puno gradova izrađuje Programe rada s mladima na određeno razdoblje (u kulturi, zdravstvu, zapošljavanju...) u kojima sudjeluju odgojno-obrazovni radnici. Molim vas da razmotrite i uvažite i ovakav rad odgojno-obrazovnih radnika te pronađete za njih mjesto u bodovanju u novom Pravilniku. Također, nigdje se ne spominje jedan specifičan oblik stvaralaštva učitelja, a to je pisanje i objavljivanje slikovnica, priča, tekstova, romana kojima su ciljana čitalačka publika djeca i mladi. Također, nema kategorije glazbenog stvaralaštva učitelja koji osmišljavaju tekstove pjesama, glazbu, a potom realiziraju kroz zborsko pjevanje učenika na priredbama u školi ili šire. Predlažem da uvrstite u bodovne kriterije ovakav kreativan rad učitelja. Lijep pozdrav, Nataša Tomljanović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 324 | Anita Pavlek | Poštovani, kao i mnogi koji su ovdje komentirali smatram da je veliki problem ovog pravilnika predviđeni broj sati educiranja kolega. U mojoj školi je puno mentora i savjetnika i i da bismo educirali jedni druge te edukacije bi morale biti gotovo svakodnevne što je neizvedivo u školi u kojoj se radi u dvije smjene. Kako uopće očekivati da kolege slušaju tolika predavanja i edukacije, a osobito ako zbog tolikog broja padne njihova kvaliteta i postane upitna njihova svrha (osim skupljanja bodova za određeni status). Doći do edukacija državne razine je u nekim školama gotovo nemoguće jer škole nemaju novaca i ljudi se ne šalju na takve edukacije. Idu samo ako si sami plate što nije u redu da netko to mora financirati sam, a nekome drugome plaća škola. Trebalo bi nekako omogućiti svima da idu, a ne da to ovisi o financijama kojima raspolaže škola ili volji ravnatelja jer nisu svi u ravnopravnom položaju. Smatram da bi rok 1.travnja, trebalo zamijeniti s 1.lipnja jer svi koji su promovirani u listopadu nisu u ravnopravnom položaju. Pozitivnu evaluaciju trebalo bi prepustiti organizatorima skupova ili potpuno izbaciti jer je često upitna motivacija samih sudionika. Mnogi u evaluacijama samo bez puno razmišljalja podijele bodove/ocjene kako bi zadovoljili formu i upitno je stvarno zadovoljstvo ili nezadovoljstvo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. | |
| 325 | Milvana Pavletić | Poštovani, Slažem se s predloženim izmjenama. Milvana Pavletić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 326 | Darija Grgić | Poštovani, slažem se da treba vratiti rok prijave na 120 dana prije isteka zvanja. Također pozdravljam i odluku da se rok za sve ostale prijave odgodi na 1.4. tekuće godine. Premda , iskoristit ću priliku, da komentiram da ne znam u kojoj još profesiji treba obavljati jednom stečeno zvanje!? Također ne slažem se s uvjetom održavanja predavanja ili oglednih sati (3 -5 po godini) jer se logično postavlja pitanje što sa školama koje imaju veći broj mentora i savjetnika. Hoće li to biti puko zadovoljavanje forme!? Također mi je žao što novi pravilnik ne potiče volontiranje i humanitarno djelovanje učitelja i njihovih učenika. Bojim se da će kolege sve više raditi " Za bodove" , a ne iz entuzijazma, solidarnosti, ljubavi... Srdačan pozdrav! Darija Grgić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave osim prve dvije rečenice. | |
| 327 | Nataša Čulibrk | Poštovani, pozdravljam izmjene i dopune novog Pravilnika iako sam mišljenja da još uvijek ima dosta nejasnoća, a rekla bih i neravnopravnosti posebice za učitelje – edukacijske rehabilitatore koji rade u posebnim ustanovama. Čini mi se da je intencija novog Pravilnika da se učitelje i stručne suradnike koji su prvenstveno stručne, kreativne i entuzijastične osobe pretvori u administratore i „lovce na bodove“ poradi potrebnog prevelikog broja bodova u velikom broju kategorija, pa tako dolazim do zaključka da se ne vrednuje esencijalni rad nego sposobnost „lova na bodove“. Osvrt po kategorijama: I. ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA I MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA Mentorstvo učenicima: u školama s posebnim programima vrlo je ograničena mogućnost sudjelovanja na natjecanjima jer je kod učenika s teškoćama prvenstveno važno sudjelovanje, a ne osvajanje mjesta i odličja, jer u većini slučajeva prisutne teškoće onemogućavaju konkurentnost učenika. Sudjelovanje u radu povjerenstva za organizaciju je upitna i teško ostvariva jer je zbog malog broja škola koje pohađaju učenici po posebnim programima ograničena mogućnost organizacije natjecanja, smotri. Mentorstvo studentima trebalo bi bodovati po godini, a ne po različitim kolegijima – ponekad tijekom godine dolazak studenata se odvija po principu: 1. vježbe iz jednog kolegija, 2. praksa iz drugog kolegija, 3. praktikum iz trećeg kolegija. Prema nacrtu Pravilnika mentorstvo studentima boduje se samo s dva boda po godini, a trebalo bi biti po broju (međusobno različitih mentorstva) tijekom godine, jer svako mentorstvo iziskuje stručnu pripremu i dodatni rad II. PREDAVANJA, RADIONICE, EDUKACIJE Evaluacija - uvjetovanje pozitivne evaluacije od strane sudionika nije primjereno. Time dobivamo dvojbene rezultate održanog predavanja – sudionici edukacije kroz evaluaciju daju osobnu procjenu, pa ona može biti temeljena na simpatičnosti, a ne stručnosti predavača, što može rezultirati pozitivnom ili negativnom evaluacijom a u svrhu skupljanja bodova za ispunjavanje uvjeta napredovanja postajemo lovci na dobre evaluacije, zadovoljava se forma a ne sadržaj. Sudjelovanja i izlaganja na kongresima, skupovima, savjetovanjima i edukacijama zahtijevaju financiranje, koje je uvijek upitno, jer škole nemaju dovoljno sredstava za tu namjenu, pa mogućnost sudjelovanja često puta ovisi osobnim financijskim sposobnostima pojedinca. III. RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. Rad u Povjerenstvima za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta ne donosi bodove unatoč velikom broju sastanaka na godišnjoj razini a sukladno tomu i velikoj količini vremena koja se uloži u taj rad. IV. STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI Objavljivanje stručnog ili znanstvenog članka u tiskanoj ili online publikaciji u RH i izvan RH zahtijeva prvenstveno znanje, pripremu i zavidnu količinu vremena što je u diskrepanci s predviđenim brojem bodova za tu aktivnost. V. PROJEKTI Priprema i pisanje projekata nije popraćena odgovarajućom brojem bodova. Za obrazovne djelatnike pisanje projekata postaje rad koji se podrazumijeva iako u većini drugih djelatnosti takve aktivnosti se usmjeravaju ka dobro plaćenim konzultantima, dok u sustavu obrazovanja ljudi koji to i rade nisu adekvatno stimulirani čak ni brojem bodova potrebnih za napredovanje. VI. UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE Značajnom broju učitelja i stručnih suradnika, posebice onom koji rade u posebnim ustanovama teško je ostvariti aktivnosti u navedenim kriterijima što dovodi do osjećaja diskriminiranosti. VII. RAD NA UNAPRJEĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA Učitelji, stručni suradnici u posebnim ustanovama vrlo teško mogu sudjelovati u zadanim aktivnostima prema navedenim kriterijima, jer je sustav odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama, posebice onih uključenih u posebne ustanove još uvijek na kraju reda važno S poštovanjem, Nataša Čulibrk | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 328 | Anamarija Melnjak | Poštovani, Iako nije tema ovog pravilnika, slažem se s prijedlogom kolega vezanih uz članke 21., 22. i 23. Broj sati edukacije koje je potrebno odraditi po godini je prevelik za sva zvanja te često nedostižan. Smatram da bi bolje bilo navesti ukupan broj sati edukacije koje je potrebno održati u pet godina. Zanima me i što je s onima koji su napredovali prije 2, 3 godine i nemaju održan dovoljan broj sati edukacije prema ovom Pravilniku. Hoće li oni automatski biti zakinuti za par godina napredovanja jer nisu održavali edukacije, iako nisu znali da će to trebati prema novom Pravilniku? Također, slažem se s komentarom vezanim uz EMA sustav koji je u potpunosti nepregledan. Korisno bi bilo objediniti sve sustave i imati sve potvrde s edukacija na jednom mjestu. Lijep pozdrav Anamarija Melnjak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 329 | Silva Baćanović | Poštovani, smatram da je potrebno unijeti izmjene u Pravilnik o napredovanju. Prvo na što bih se osvrnula je broj održanih predavanja po godini (3/5/7). Mislim da je to nemoguće ostvariti osobito u školama gdje ima više savjetnika i mentora, realno bi bilo (1/3/5). Smatram da bi se jednom stečeno zvanje trebalo obnavljati samo uvidom u poslanu dokumentaciju kojom potvrđujemo redovito stručno usavršavanje i ostale aktivnosti prema navedenim kategorijama, a da se za napredovanje u više zvanje provodi cijeli postupak. Učitelj koji ima 20 godina rada u obrazovanju i već je napredovao dva puta, trebao bi stečeno zvanje zadržati trajno. Srdačan pozdrav Silva Baćanović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 330 | Irena Barić | Poštovani, nadam se da će doći do novih izmjena i dopuna ovog Pravilnika. U mojoj školi ( matičnoj) u razrednoj nastavi je 14 učiteljica/učitelja, 6 nas je u zvanju mentora ili savjetnika, pa ne znam kako ste zamislili da mi svi tijekom godine održimo dovoljan broj predavanja ili oglednih satova kako bi "sakupili bodove". Nisam sigurna da sve kolegice koje nisu u sustavu vrednovanja žele tako često "slušati "naša predavanja, a mislim svakako i da imaju pravo na odabir. U zvanju sam učitelja savjetnika drugi put i imam 27 godina neprekidnog radnog staža i slažem se da treba postojati nekakav centralni sustav u koji bi slala što sve radim u nastavi i izvan nastave, no ne slažem se s ovakvim načinom praćenja učitelja i određivanja kategorija u kojima ću sakupljati bodove u određenom vremenskom roku, pa ako nemam dovoljno bodova i to u određenim kategorijama,više nisam "kvalitetan učitelj". Kolegice u mojoj školi, ravnateljica, stručni suradnici, udruge u mjestu , a nadasve moji učenici i roditelji su moja prosudbena komisija. Ovaj pravilnik nije fokusiran na kvalitetnog učitelja, nego na sakupljače bodova. Ne želim biti sakupljačica bodova kako bi potvrdila svoju kvalitetu, stoga sam mišljenja da kad učitelj jednom stekne zvanje Savjetnika, treba ga i zadržati , osim ako ne napravi nekakvu kardinalnu pogrešku. Hvala ! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 331 | Anita Živković | Mišljenja sam da bi se ogledni sat u razredu uz prisustvo kolege trebao smatrati edukacijom kolega. To bi uistinu bila edukacija kolega, a ne puko zadovoljavanje forme. Čl. 21. 22. i 23. je gotovo nemoguće realizirati, naročito kada se u aktivu nađe više savjetnika, mentora i djelatnika koji napreduju. Mišljenja sam da trebamo jedni drugima davati kolegijalnu podršku, međusobno se educirati što svakodnevno i radimo, ali na neformalniji način, a ne ovako kako je propisano pravilnikom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 332 | LAHORKA HAVRANEK BIJUKOVIĆ | Apsolutno je nejasno kako se očekuje da u školi sa dvadesetak mentora ili savjetnika(ili izvrsnih savjetnika) isti održe 3-7 sati godišnje educirajući kolege. Nemoguće je ostvariti toliko sati edukacije na UV-ima, RV-ima ili sl. U tom smislu treba reducirati taj broj sati u člancima 21., 22, i 23. ili ih ukinuti. Također , u članku 8. u tablici kriterija vrednovanja stručno-pedagoškog rada, nalazi se podatak o obavezna 3 održana stručna skupa na županijskom nivou, za voditelje županijskih stručnih vijeća. Kao dugogodišnji voditelj ŽSV-a mogu samo konstatirati da je taj broj postao nemoguć za ostvariti zbog održavanja skupova u okviru "Škole za život" koji koriste naše resurse i ulogu koordinatora. Ti isti skupovi se pri tome ne računaju kao održano županijsko stručno vijeće te se ne evidentiraju na stranici ettaedu.hr. Pozitivnu evaluaciju treba prepustiti organizatorima skupova, a ne samim predavačima te to naglasiti pravilnikom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 333 | Jasmina Vidaković | Poštovani, -Trebalo bi izbaciti dio „uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika“ jer nisu svi sudionici motivirani, a neki namjerno neće da isti ispune. -Stečeno zvanje trebalo bi trajno zadržati. Ovakav način oduzimanja zvanja je ponižavajući. -O nemogućnosti prikupljanja bodova u kategoriji Predavanja, radionice i edukacije sam već pisala. Sve ovo dovodi do stalne borbe za bodove i nastava trpi, a ona bi trebala biti primarna. Da i ne govorimo o radu s učenicima koji bi trebao biti na prvom mjestu. Dovoljno bi bilo da se učitelj redovito usavršava, prisustvuje županijskim i državnom skupovima i ostalim online edukacijama bez bodovanja. Broj bodova nije dokaz uspješnosti u poslu. Ovakvim Pravilnikom učitelj je još više opterećen jer u fokus uspješnog učitelja nije stavljena nastava i učenik. Sve sam više mišljenja da se ovakvim Pravilnikom želi smanjiti broj učitelja u obnovi ili napredovanju. Nadam se da griješim. -Ovaj Pravilnik određuje da svi moramo biti uspješni u svim kategorijama da bi napredovali ili obnovili zvanje. ZAŠTO? Učenike učim da je svatko u nečemu dobar, a od nas se traži da budemo dobri u svemu.Nerealno i nemoguće. -Uočavam da se ponovljena predavanja ne boduju. Ne vidim razlog. Za svako to predavanje, jer se radi o novoj skupini ljudi koji nisu slušali temu, moramo pripremiti, ponoviti, doraditi ga. Znači novo je i zaslužuje barem 1 bod. Smatram da cijeli pravilnik treba doraditi uvažavajući prijedloge ljudi iz prakse Hvala! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 334 | Andreja Kišiček-Pepelko | Poštovani, izmjene i dopune važećeg Pravilnika o napredovanju su neophodne i to ne samo u člancima koje predlažete ovim Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o napredovanju. Članak 1. Slažem se s predloženim smanjenjem broja sati u svim podkategorijama. Članak 2. U ovom članku predlaže se novi rok za predaju zahtjeva za napredovanje. Slažem se s predloženim rokom, ali samo za osobe koje prvi puta predaju zahtjev za napredovanje. Smatram da bi se predaja zahtjeva osobama koje obnavljaju napredovanje u isto ili više zvanje trebala omogućiti zaključno s 30. lipnjem tekuće školske godine (uzimajući u obzir rok za predaju zahtjeva 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje). Članak 3. (1) Osobama koje žele obnoviti napredovanje u zvanje treba omogućiti predaju zahtjeva 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje. Također smatram da bi u takvim slučajevima bilo dovoljno samo priložiti dokumentaciju o kriterijima izvrsnosti i stručnom usavršavanju. S poštovanjem, Andreja Kišiček-Pepelko | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. | |
| 335 | Majda Milevoj Klapčić | Poštovani, izmjene Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima čisto su brojčane vrste i/ili tehničke naravi. Izmjene koje su trebale biti učinjene tiču se članaka 21, 22 i 23 radi se o ostvarivanju broja sati edukacije kolega i samom načinu primjene istog. Budući sam djelatnik škole sa čak 18 mentora i 4 savjetnika biti će nam vrlo zanimljiva dinamika izvedbe tih edukacija. Potrebno bi bilo i bolje razjašnjenje bodovanja uspjeha mentora učenika na natjecanjima koja nisu uvrštena u katalog Ministarstva. Srdačan pozdrav! Majda Milevoj Klapčić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 336 | Ivana Fundurulić | Poštovani, prije svega pozdravljam donošenje novog Pravilnika o napredovanju, no kao što ste i sami uvidjeli potrebne su njegove izmjene i dorade. One su, po mojem mišljenju, opsežnije od onih predviđenih Pravilnikom o izmjenama pravilnika o napredovanju. U članku 2. Pravilnika o napredovanju (u daljnjem tekstu Pravilnik) spominje se Sustav za praćenje profesionalnog razvoja. Vjerojatno se pod time misli na sustav EMA. Sustav EMA organiziran je nepregledno, te ga treba usavršiti. Treba proširiti bazu organizatora usavršavanja koja je moguće evidentirati u Sustavu, te sustav u konačnici objediniti sa drugim sustavima kao što su ETTAEDU, LOOMEN, MOODLE itd. Također bi unutar sustava trebalo omogućiti samostalnu evidenciju edukacija (uz prilaganje potvrda) čime bi se postiglo da odgojno-obrazovni djelatnik ima na jednom mjestu evidentirane sve edukacije. Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada Članak 8. Kriteriji nisu dovoljno precizno definirani unutar samog Pravilnika, te u Pravilnik treba dodati ona objašnjenja kriterija izdana naknadno (objavljena 23. veljače 2020, gotovo 8 mjeseci nakon stupanja Pravilnika na snagu) Povjerenstvo za napredovanje Članak 9. Nije korektno da je povjerenstvo za napredovanje imenovano tek 26.11. 2019. što je gotovo 5 mjeseci nakon stupanja na snagu Pravilnika o napredovanju (8. 7. 2019.) Pokretanje postupka za napredovanje Članak 10. Trebalo bi preciznije definirati proceduru pokretanja postupka za napredovanje, navesti u stavku 2) e-mail adresu na koju se zahtjev šalje. Elektronički obrazac za napredovanje (naveden u stavku 3) trebao je biti dostupan u elektroničkom obliku u trenutku stupanja Pravilnika na snagu 8. 7. 2019. što nije bio slučaj. Članak 11. Potrebno je Pravilnikom precizno definirati svu dokumentaciju koju je odgojno-obrazovni radnik dužan priložiti prilikom pokretanja postupka za napredovanje, kao i jasno odrediti oblik u kojem se dokumentacija prilaže. Ukoliko je odgojno-obrazovni radnik dužan dokumentaciju poslati sa svoje adrese @skole.hr i to treba u Pravilniku biti navedeno. Članak 14. Potrebno je točno definirati vremenski rok u kojem se stručno povjerenstvo dužno očitovati o zahtjevu odgojno-obrazovnog radnika. (je li zahtjev prihvaćen ili odbijen, te je li potrebna nadopuna dokumentacije) Ostalo: Trebalo bi promisliti je li stvarno potrebno da odgojno-obrazovni radnik mora dokazivati svakih pet godina da zna održati nastavni sat. (Prvi put kod polaganja stručnog ispita, drugi put kod napredovanja u zvanje mentora, treći put kod napredovanja u zvanje savjetnika, četvrti put kod napredovanja u zvanje izvrsnog savjetnika....itd.) Ne bi li bilo dovoljno priložiti dokumentaciju potrebnu za daljnje napredovanje? Općenito, postupak napredovanja treba pojednostavniti i motivirati odgojno-obrazovane radnike da se odluče na taj korak. S porastom motivacije odgojno-obrazovnih radnika za napredovanje i usavršavanje, te poticanjem i nagrađivanjem izvrsnosti, na dobitku će biti ne samo oni koji napreduju, već i odgojno-obrazovni sustav u cjelini. Ivana Fundurulić prof. matematike i fizike II. gimnazija, Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 337 | Jasmina Vidaković | Poštovani, pozdravljam donošenje novog pravilnika ali smatram da ste određenim izmjenama stvorili dodatni pritisak na ljude jer se sve pretvorilo u lov na bodove. Ljudi koji rade više od 20 godina i stekli su zvanje savjetnika po mome mišljenju za obnovu trebaju predati svu dokumentaciju iz koje će se vidjeti redovita edukacija ali bez uvida.Bodovni prag koji ste postavili je previsok i u školama gdje je više mentora i savjetnika nemoguće je prikupiti bodove iz određenih kategorija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 338 | Tajana Štefok | Poštovani, pozdravljam mogućnost izmjene novog Pravilnika. Smatram da je potrebno smanjiti broj sati edukacija kolegama/studentima na godišnjoj razini kako za mentore, tako i za savjetnike i izvrsne savjetnike barem za 1 edukaciju po godini (na 2/4/6). Predlažem da se za predaju zahtjeva za obnovu zvanja ili napredovanje u više zvanje ne određuje krajnji rok (pritom mislim na 1.travnja) jer su time nastavnici promovirani u I. polugodištu u nepovoljnijem položaju. Također smatram da je nepotreban uvid u stručno-pedagoški rad nastavnika kod svakog napredovanja ili obnavljanja zvanja. Predlažem da trenutno zvanje ostane trajno odgojno obrazovnim djelatnicima sa 30 godina radnog staža. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. | |
| 339 | Saša Botički | Poštovani, Slažem se sa pozitivnim promjenama u pravilniku. Smatram da uvid u nastavni sat je potreban samo u prvom izboru i daljnje napredovanje samo predočenjem potrebne dokumentacije. Slažem se s prijedlogom kolega vezanim za članke br. 21.,22. i 23. ovoga Pravilnika koji govore o educiranju kolega, studenata učiteljskih i nastavničkih studija i dijeljenju primjera dobre prakse. Broj sati za educiranje kolega bi se trebao smanjiti na godišnjoj razini sa 3/5/7 sati na 1/3/5 jer je u školama u kojima je veći broj mentora i savjetnika teško realizirati satnicu predviđenu Pravilnikom. Smatram da se treba uvesti mogućnost napredovanja i prije 5 godina provedenih u zvanju ako se ispunjavaju svi uvjeti propisani Pravilnikom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 340 | Marina Škrapić | Poštovani, promjene koje tu navodite su većinom tehničke prirode, tj.ispravljene su brojčane greške, te nema neke velike potrebe za komentiranjem istih. Ono što vjerujem da većini nas stvara nedoumice kako to ostvariti su brojevi sati edukacije kolega navedeni u člancima 21, 22 i 23. U školama u kojima je po 10 i više mentora i savjetnika to će biti jako teško ostvarivo. Predlažem da se ti brojevi smanje, te da se detaljnije razjasni što sve u taj oblik edukacije spada. Predlažem da se u slučaju obnove zvanja postupak svede na predaju sve potrebne dokumentacije u za to propisanom roku, bez organizacije neposrednog uvida u stručno-pedagoški rad članova povjerenstva (koje smatram potrebnim kod prve prijave i kod napredovanja u više zvanje). Dalje, poprilično mi je nejasno što sve spada u digitalne sadržaje i kako će se procjenjivati da li su oni primjereni navedenom broju sati, te koliko su kvalitetno izrađeni. Srdačan pozdrav, Marina Škrapić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 341 | BOJAN PETRAN | Poštovani, U čl. 21., 22., 23., navedene sate edukacije trebalo bi smanjiti na 1 sat (mentor), 2 sata (savjetnik) i 3 sata (izvrstan savjetnik). Veći broj edukacija teško će biti izvediva, a naročito zato jer je seminara uživo manje na godišnjoj razini te se više primjenjuju online sadržaji i webinari. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 342 | Ljiljana Martinović | Poštovani , Pozdravljam izmjene Pravilnika. Međutim, kao i neke druge kolegice i kolege, smatram da ga još treba dorađivati, posebno u pogledu ponovnoga imenovanja u stečeno zvanje. Mišljenja sam da kolege koje imaju 25 godina rada u nastavi ne bi trebale obnavljati svoje stečeno zvanje .To su ljudi koji su se sigurno dokazali u svom radu. Ako se radi o kolegama koje žele steći više zvanje onda neka prolaze ovu proceduru. Iz razgovora sa kolegama mnogi će odustati od obnove zvanja zato što su preopterećeni svakodnevnom papirologijom, edukacijama ,vrednovanjima ,webinarima ,loomenima ,roditeljskim sastancima, ishodima ….. Smatram da u Hrvatskoj ne radimo svi u jednakim uvjetima.Ovo pišem zato što radim u dvije škole na jednom našem otoku i imam 8 programa. Postavljam pitanje : Zašto se i to ne bi bodovalo? Pozdrav , Ljiljana Martinović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 343 | Ksandra Sinožić | Slažem se sa prijedlogom kolega da uvid u nastavni sat nije potreban u slučaju da se obnavlja napredovanje, već da je dovoljno poslati dokumentaciju iz koje bi bilo vidljivo da je nastavnik kontinuirano skupljao bodove po različitim kategorijama u proteklih pet godina. Dobro je da se boduje mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima na županijskoj, međužupanijskoj, državnoj i međunarodnoj razini. Mislim da bi nastavnici trebali dobiti više bodova za sudjelovanje ekipe na natjecanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 344 | Suzana Petković | Poštovani, smatram da su suvišni stavci članaka 21./22. koji propisuju dužnost od najmanje 3 sata godišnje (mentor) odnosno najmanje 5 sati godišnje (savjetnik) educiranja kolega… kao i stavak o propisanom godišnjem objavljivanju digitalnih obrazovnih sadržaja i stručnih članaka- jer je to neizvedivo uz sve aktivnosti kojima se predano bave mentori/savjetnici. Čemu pravilnikom propisivati dinamiku prikupljanja bodova godišnje? Zar nije dovoljan raspon od pet godina? Samo se stvara nepotreban pritisak na ljude koji trebaju vedro i opušteno nastaviti raditi valjano kao i do sada, jer nije svaka godina jednako uspješna, niti smo stalno savršena zdravlja. Uostalom čl. 21. i 22. vrlo su nejasni. Pod obvezom educiranja kolega mjereno u satima godišnje -misli li se uopće na predavanja? Ako se ne misli na predavanja za kolege nego na „dužnost kolegijalne podrške i dijeljenja primjera dobre prakse (…) uživo ili online“ – nije jasno kako će se to izmjeriti u satima. Do sada sam znala pripremiti predavanje za kolegice jer su to od mene zatražile, o temi koja ih je zanimala i u vrijeme kad ih je ta tema zanimala. Tako bi trebalo i ostati – dužni smo educirati kolege ako se to od nas zatraži (kao što stoji u spomenutim člancima uz obvezu prihvaćanja mentorstva pripravnicima i studentima). Bodovi i napredovanje trebali bi biti kruna predanog rada, u prvom redu s djecom, a ne utrka za krunom, pri čemu će se zanemariti rad s djecom, jer dan, nažalost, ima samo 24 sata. Osim toga, budući da su predavanja, radionice i ogledni sati ionako uvršteni u kategorije s kriterijima za bodovanje u rubrikama čl. 8., potpuno bih brisala dijelove čl. 21 i čl. 22. o „dužnosti 3, odnosno 5 sati godišnje“. Bila bih vrlo zahvalna na takvoj uviđavnosti. S poštovanjem, Suzana Petković, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 345 | Zdravko Kuna | Poštovani, osvrćem se na primjenu samog Pravilnika o napredovanju kod obnove napredovanja. Mišljenja sam da je Pravilnik nedorečen u smislu kraćeg vremena primjene. Npr. ukoliko je nastavnik stekao zvanje savjetnika po starom Pravilniku, recimo još 2016. godine, a novi Pravilnik se donosi tek 2019. godine s drugačijim uvjetima stjecanja bodova. Vrlo je razvidno za zaključiti da kandidati za napredovanje - obnavljanje postupka - su diskriminirani glede prikupljanja bodova ako su zvanje stekli ranije. Tj., kandidat za obnovu postupka nema adekvatno vrijeme za prikupljanje bodova. Stoga predlažem da se kod ovih slučajeva primjeni načelo reciprociteta primjene Pravilnika, a ne retroaktivnost propisa koji je u ovom slučaju ipak nepovoljniji za kandidate koji obnavljaju postupak napredovanja u zvanje, a to su stekli prije donošenja novog Pravilnika o napredovanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 346 | Ivana Ljevnaić | Poštovani! Smatram da bi se stečeno zvanje trebalo obnavljati tako da odgojno – obrazovni radnik priloži dokumentaciju o broju skupljenih bodova i samim tim ostaje u stečenom zvanju, bez uvida u nastavne sate. Također smatram da je potrebno smanjiti broj sati edukacija ( 3, 5 i 7 sati). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 347 | Romeo Vlahov | Poštovani, Nema smisla postavljati sudjelovanje odgojno-obrazovnih radnika u E-savjetovanju kao uvjet za napredovanje ukoliko ova razmišljanja nećete razmatrati i uvažavati. Gotovo 500 komentara na ovaj Pravilnik bi Ministarstvu trebao biti alarm, crveno svjetlo da s Pravilnikom ipak nešto ne štima. 90% komentara ne odnose se na ova četiri članka Pravilnika već na stavak 21., 22. i 23., a koji se tiču educiranja kolega. Ako je intencija Pravilnika bila dramatično rezanje broja odgojno-obrazovnih djelatnika koji imaju zvanje mentora ili savjetnika onda je Ministarstvo na pravom putu. Kratkoročno će se postići cilj - izdvajanje manjih financijskih sredstava od dosadašnjih jer će se broj savjetnika i mentora osjetno smanjiti. Dugoročno će se sustavu školstva nanijeti nenadoknadiva šteta jer će kvalitetni i vrijedni djelatnici jednostavno morati odustati od napredovanja. U školi u kojoj predajem je trenutno 10 kolega mentora i savjetnika (otprilike 20%) što znači da će se u školi trebati održati 40-50 NV-a ili sastanaka Stručnih vijeća kako bi ispunili obvezu educiranja kolega. Nastavnici stručnih predmeta su još u nezavidnijem položaju jer niti nemaju ŽSV u mjeri u kojoj to imaju nastavnici općeobrazovnih predmeta, a da ne spominjem ovogodišnju zabranu održavanja ŽSV-a u prvoj polovici godine zbog predavanja iz ‘Škole za život’. Kolege koje su napredovale u listopadu na kraju ove godine moraju imati ispunjene obveze, a Ministarstvo 26.2. odgovara na prvu skupinu najčešćih pitanja. Nema jasnog pojašnjenja što je to digitalni obrazovni sadržaj – smatra li se pod tim izrada vježbi, kvizova u digitalnom obliku ili je to razrađeni cijeli nastavni sat (nekadašnja priprema koja još ima sadržaje izrađene u digitalnim alatima). I dalje nije jasno smatra li se ogledni sat kod kolege educiranjem kolega jer u pojašnjenju piše da je to predavanje na Učiteljskom, Nastavničkom ili Stručnom vijeću, a u odgovorima na najčešća pitanja odgovoreno je da je to i individualna edukacija. Ako i održite vrhunsku radionicu na Nastavničkom/Učiteljskom vijeću svoje škole ne trebate je više nigdje održati, iako imate što ponuditi nekom drugom auditoriju, jer se više neće bodovati. Što je s ljudima koji su skupljali bodove 4 godine po starom pravilniku i za koje se pravila igre mijenjaju u zadnjim minutama utakmice? Odakle tim ljudima 200 sati edukacije u ovih zadnjih 5 godina? I takvih nedorečenosti je još mnogo. Članke koji su stavljeni na E-savjetovanje ne želim niti komentirati jer su nakon svega navedenog potpuno nevažni. Lijep pozdrav, Romeo Vlahov | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 348 | Mirjana Čubaković | Poštovani, pozdravljam i podržavam tehničke izmjene Pravilnika. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u njegovoj izradi i svima koji su dali svoj doprinos komentarima na e-savjetovanju. Mišljenja sam, da samo zajedničkim radom možemo doći do kvalitetnog rješenja i vjerujem da nam je to svima cilj. Nadam se da će se sve napisano u ovim komentarima dobro proučiti i otvoriti novo e-savjetovanje s izmjenama Pravilnika, koje su, po mojem mišljenju neizbježne. Objavljeni komentari u ovom savjetovanju govore u prilog tome. S većinom se slažem. Osvrt na predložene izmjene: Slažem se s produljenjem roka do 1. travnja. Prije predloženih izmjena Članka 19., Članak 10. i Članak 19. jasno su pripisivali zadane rokove za one koji prvi puta napreduju (članak 10.) i za one koji napreduju u više zvanje (Članak 19). Ne vidim razlog zašto bi se Članak 19 mijenjao. Izmjenom koja se predlaže nisu jasno definirani rokovi. Osvrt na Pravilnik: Slažem se u mnogočemu s kolegama i ne bih trošila vrijeme na ponavljanja. Kao što sam napomenula, nadam se novom savjetovanju. Zagovaram teze da jednom stečeno zvanje postaje trajno, da su propisani sati edukacije kolega uvjet na napredovanje – preambiciozni te da se premalo (obzirom na ostalo) boduje rad voditelja ŽSV-a. Obzirom na sve navedeno predlažem prijelazno razdoblje u primjeni Pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 349 | Lidija Čilić Burušić | Poštovani, predlažem da se jasnije definira kako sudionici nekog predavanja ili radionice trebaju evaluirati predavača. Možda bi se evaluacija mogla odraditi on-line ili biste nam trebali ponuditi univerzalni evaluacijski listić. Osobno koristim evaluacijski listić koji sam sama izradila. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 350 | Ana Zelalija | Poštovani, pozdravljam predložene izmjene Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Pravilnik je opsežan, a broj zahtjeva vezan za napredovanje je velik. Ovim putem želim istaknuti sljedeće: 1. Slažem se s većinom kolega da za obnavljanje zvanja nije potreban uvid u stručno-pedagoški rad, dovoljno je dostaviti potrebnu dokumentaciju o kriterijima izvrsnosti i stručnom usavršavanju. Obnavljanje zvanja odnosno licence trebalo bi dokazati samo dokumentacijom, iz više razloga: predstavljaju financijski trošak, navode na nepovjerenje u stjecanje postojeće licence te opterećenje koji se izravno odražava na kvalitetu nastavnog procesa. Dakle, kada se zvanje obnavlja ne bi se trebala prolaziti cijela procedura kao na početku, već bi se samo mogla dostaviti poveznica na dokumentaciju kojom se potvrđuje da nastavnik zadovoljava sve uvjete. U drugim profesijama kod napredovanja u zvanju ne oduzima se zvanje koje je jednom stečeno. Zašto ne bi postojala ista praksa i u ovom slučaju. Dovoljno bi bilo da nastavnik dokumentacijom potkrijepi da se i dalje usavršava i radi na kvaliteti svoje nastave. Nadzor nije potreban te silno podsjeća na stručni ispit koji je već isti nastavnik položio. Dakle, uvid u stručno –pedagoški rad nastavnika od strane tročlanog Povjerenstva je nepotreban ako je riječ o obnovi zvanja. 2. Učitelji koji su napredovali u zvanju trebaju, naravno, educirati svoje kolege i davati podršku, ali prevelik je broj sati godišnje ( prema članku 21., 22. i 23) koji se od njih očekuje. Iskazujem neslaganje sa zahtjevima iz čl. 21. 22. i 23. za mentore/ savjetnike/ izvrsne savjetnike da su dužni na godišnjoj razini održati 3/5/7 sati edukacije za kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija. Navedeno je gotovo nemoguće realizirati, naročito kada se u aktivu nađe više savjetnika, mentora i djelatnika koji napreduju. Predlažem umjesto 3/5/7 sati edukacije 1/2/3. 3. Kada se uzmu u obzir sve kategorije koje je potrebno zadovoljiti, napredovanje se uistinu svodi na stalan lov na bodove izvan nastave, što opet dovodi u pitanje kvalitetu nastave mentora i savjetnika. Cilj ne smije biti da izvana sve izgleda po broju i proceduri krasno, a da rad s učenicima ne odražava i podržava kvalitetu. Često predavanja na različitim skupovima svojim sadržajem ne opravdavaju naziv predavanje bez obzira na evaluacijske listiće. Općenito zahtjevi za napredovanje su nerealni, naročito vezano za broj održanih predavanja i radionica. Da biste pripremili jednu priredbu, primjerice na gradskoj razini, u trajanju od jednog sata trebaju mjeseci pripreme. Isto vrijedi i za druge segmente rada npr. pisanje stručnog članka, pripremu predavanja i sl.. Uistinu, učitelj mentor, savjetnik treba svojim radom inspirirati i svoje kolege, poticati svoje učenike na rad i razvijanje vještina, takav učitelj svakako ima veliki spektar obveza i rada, no svedimo ga na realnu mjeru i razinu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 351 | Nataša Vinković | Poštovani, Pozdravljam izmjene novog Pravilnika, iako smatram da je neozbiljno stavljati Pravilnik na savjetovanje prije isteka roka za predaju dokumentacije, tj. 1. ožujka u tekućoj nastavnoj godini. Smatram da u Pravilniku postoje određene nejasnoće i nedorečenosti koje su kolege već istaknule u prethodnim komentarima pa ću možda ponoviti neka od njih iako nisam sigurna imali to smisla s obzirom da su za izmjenu predloženi samo određeni članci. Trebali bi detaljnije pojasniti: - članak 19., - gdje se mogu objavljivati stručni članci - gdje se mogu objavljivati digitalni obrazovni sadržaji Predlažem da se sati edukacije koje kolege moraju odraditi smanje sa 3-5-7 na: -1 za mentora, - 2 za savjetnika i - 3 za izvrsnog savjetnika Također smatram da bi Pravilnikom trebalo definirati i natjecanja koja ne organiziraju AZOO i MZO. Slažem se sa prijedlogom kolega da uvid u nastavni sat nije potreban u slučaju da se obnavlja napredovanje, već da je dovoljno poslati dokumentaciju iz koje bi bilo vidljivo da je nastavnik kontinuirano skupljao bodove po različitim kategorijama u proteklih pet godina. Iskreno se nadam da ćete pročitati sve komentare i poslušati nastavnike (osobe iz prakse) te uvažiti komentare i prijedloge. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Članak 19.je promijenjen zbog jasnijih rokova za podnošenje zahtjeva za kandidate koji žele obnoviti napredovanje u zvanju. | |
| 352 | Alenka Taslak | Poštovani, U uvjetima za napredovanje u zvanje mentor (članak 5.), savjetnik (članak 6.) i izvrstan savjetnik (članak 7.) potrebno je realizirati određeni broj bodova iz minimalno 3, 4 ili 5 kategorija. Smatram da postoje učitelji koji svoju izvrsnost u radu mogu odlično ostvariti i s jednom kategorijom manje, te taj broj kategorija može biti poprilično demotivirajući, a nerealan (neki učitelji mogu realizirati puno veći broj bodova u manje kategorija i pri tome biti izvrsni radnici). Također se slažem s kolegama da jednom stečeno zvanje ne bi trebalo ponovno „obnavljati“ na način da povjerenstvo dolazi na uvid, nego bi ga trebalo „obnoviti“ ili „potvrditi“ prikupljenom dokumentacijom. Ne slažem se s prvom navedenom stavkom u člancima 21., 22. i 23., jer smatram da traženi broj sati fizički nije realno izvediv. Srdačan pozdrav, Alenka Taslak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 353 | Marija Andrić | Poštovani, podržavam donošenje novog pravilnika, ali bih istaknula nekoliko neujednačenosti prema svima na koje se Pravilnik odnosi. Bodovanje za sudjelovanje učenika na natjecanjima ne odnosi se na učitelje razredne nastave ili se odnosi neznatno (jedno natjecanje u 4.r.). Učiteljima razredne nastave bi zbog toga trebalo umanjiti potreban broj bodova za napredovanje. Osvrnula bih se i na educiranje kolega u najmanje 3, 5 ,7 sati godišnje što je preveliki broj edukacija. Zbog edukacije Škole za život i edukacije na EMI broj Županijskih stručnih vijeća se smanjio, a samim time i mogućnost educiranja kolega. Mislim da ćemo kvantitetom traženih sastavnica za bodovanje izgubiti kvalitetu ili je umanjiti, a to ne bi bilo dobro za školstvo. Smatram da bi se jednom stečeno zvanje trebalo obnavljati uvidom u poslanu dokumentaciju kojom potvrđujemo redovito stručno usavršavanje i ostale aktivnosti prema navedenim kategorijama. Srdačan pozdrav! Marija Andrić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 354 | IRENA IVANOVIĆ | Iza članka 25. dodaje se novi članak 26. koji glasi: Članak 26. Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje savjetnika. Iznimno od uvjeta iz članka 7. ovoga Pravilnika u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 7. Pravilnika može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika.“ Dosadašnji članci 26. i 27. postaju članci 27. i 28. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 355 | Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske | Odgojno-obrazovni radnici koji žele obnoviti zvanje ili napredovati u niže odnosno više zvanje i nalaze se pred istekom zvanja, a napredovali su prema ranije važećem Pravilniku, imaju kraći rok za prikupljanje bodova prema novome sustavu. Stoga je potrebno regulirati prijelazno razdoblje kako ne bi bili u nejednakom položaju u odnosu na radnike koji će napredovati prema novome Pravilniku. Navedeno i iz razloga što u dokumentu objavljenom na mrežnoj stranici Ministarstva znanosti i obrazovanja pod nazivom Napredovanje - pitanja i odgovori stoji da će se sve aktivnosti koje će kandidat provesti od predaje zahtjeva do uvida u stručno-pedagoški rad uzeti u obzir prilikom vrednovanja i izvješćivanja od strane stručnog povjerenstva, dok je s druge strane navedeno da je nadopuna zahtjeva moguća samo jednom i to u roku od 8 dana od dana zaprimanja dopisa kojim se traži dopuna dokumentacije prema čl. 11. Pravilnika. Člankom 16. Pravilnika određeno je da ravnatelj Agencije u roku od 30 dana od dana zaprimanja mišljenja Povjerenstva za napredovanje te po primitku odobrenja od strane Ministarstva donosi odluku o napredovanju odgojno-obrazovnog radnika u zvanje odnosno odluku o odbijanju zahtjeva. Potrebno je odrediti primjeren rok u kojem će Ministarstvo donijeti odluku o odobrenju jer bez toga roka rokovi iz stavka 1. i 2. članka 16. Pravilnika gube smisao. Članak 18. st. 2. Pravilnika jasno određuje da odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. U dokumentu Ministarstva znanosti i obrazovanja Napredovanje – pitanja i odgovori navodi se da radnik sa više od 35 godina rada za ostvarivanje zvanja treba nadležnoj agenciji poslati zahtjev za napredovanje s napomenom o godinama rada u obrazovanju i stečenom zvanju. Navedena obveza nije propisana Pravilnikom. Ukoliko je intencija donositelja Pravilnika bila da se radnik koji trajno zadržava zvanje treba obratiti Agenciji, navedenu je obvezu radnika na podnošenje zahtjeva kao i obvezu Agencije na donošenje odluke o trajnom zadržavanju zvanja trebalo urediti Pravilnikom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 356 | Jitka Stanja Brdar | Poštovani, pozdravljam pravilnik koji je mnogo konkretniji i orjentiraniji prema digitalnim tehnologijama. Ali kao učiteljica s tri puta obnovljenim statusom savjetnika i isto tako nadzornica - savjetnica za školske ustanove s nastavom na češkom jeziku željela bih upozoriti na to da su učitelji manjinskih jezika u manjinskim školama u nepovoljnijem položaju. Naime u kategorijama aktivnosti - Natjecanja, mentorstvo učenicima ili studentima i pripravnicima oni ne mogu ostvariti bodove. Naime iz češkog jezika nema natjecanja u organizaciji AZOO, samo u organizaciji Saveza Čeha ili BBŽ. Nema studenata koji bi u manjinske škole dolazili na praksu i nema studenata pripravnika. Isto tako smatram da bi se u Članku 13. (3) u rečenici: "Trećeg člana stručnog povjerenstva, koji je stručan za područje odnosno predmet za koji se napredovanje ostvaruje, predsjednik Povjerenstva za napredovanje imenuje na prijedlog Agencije iz reda zaposlenika Agencije. " treba dodati: "i vanjskih suradnika Agencije." Koliko sam upoznata za češki jezik nema zaposlenika Agencije koji je stručan za nastavu češkog jezika. Zahvaljujem. Jitka Stanja Brdar | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 357 | Debora Radolović | Iza članka 25. dodaje se novi članak 26. koji glasi: Članak 26. Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje savjetnika. Iznimno od uvjeta iz članka 7. ovoga Pravilnika u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 7. Pravilnika može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika.“ Dosadašnji članci 26. i 27. postaju članci 27. i 28. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 358 | Marija Vidović | Poštovani, navedene promjene su dobre no još uvijek ima nedoumica i nejasnoća. Osvrnula bih se na Članak 21. odgojno-obrazovni radnik u zvanju mentora mora održati 3 sata godišnje predavanja (edukacije) za kolege ,a prema čl.22. odgojno-obrazovni radnik u zvanju savjetnika mora održati 5 sati godišnje i prema čl.23. odgojno-obrazovni radnik u zvanju izvrsnog savjetnika mora održati 7 sati godišnje edukacije. To će biti veliki problem organizirati i ispuniti u školama gdje ima veliki broj mentora i savjetnika. Osim toga, nejasno je, kako će nastavnici čije npr. mentorstvo istječe za godinu ili dvije nadoknaditi propušteno?! Mišljenja sam da procedura ponovnog izbora u zvanje stvara nepotreban stres kod kandidata jer ako je netko već ostvario napredovanje, smatram da bi bilo potrebno samo priložiti dokumentaciju o kriterijima izvrsnosti i stručnom usavršavanju. Poželjno je razmotriti pojam „pozitivna evaluacija“ ! Pozitivna evaluacija sudionika nakon održanog predavanja ili radionice na županijskom, međužupanijskom ili državnom nivou, stvara dodatno opterećenje predavaču ,ali i slušateljima (primijećeno!). Evaluacija je subjektivnog karaktera! Iz prijedloga Pravilnika može se zaključiti da su vanjske aktivnosti (projekti, udruge, povjerenstva…) važnije od neposrednog rada s djecom. Kriteriji za napredovanje u nova zvanja su prilično strogi i oduzimaju puno vremena pa će novim Pravilnikom mnogi nastavnici posustati. Žao mi je da nije razmotrena mogućnost bodovanja za ocjenjivače na ispitima državne mature. Lijep pozdrav, Marija Vidović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 359 | Ana Marinić | Poštovani, smatram da je pravilnik nedorečen i pun nejasnoća, npr. kod kategorije projekti nepravedno je da se bodovi dobivaju po projektu, a ne i po godinama provođenja – po tom ispada da se jednako bodova dobije za jednogodišnje i višegodišnje provođenje projekta.Trebalo bi voditi računa i o tome da nemaju svi mogućnost educiranja kolega u zadanoj satnici na godišnjoj razini. Bilo bi dobro kada bi se odslušani webinari također vrednovali bodovima, a ne samo ulazili u sate edukacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 360 | Gordana Grabovac | Poštovani, članak 2 Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika i ... donosi promjenu u krajnjem datumu predaje dokumentacije. Po mom mišljenju neće puno pomoći jer je taj rok sporan ove školske godine, odnosno u ovom prijelaznom razdoblju. Nisam sigurna da će zainteresirane osobe i nakon pomicanja tog datuma a od trenutka objave u Narodnim novinama imati dovljno vremena za prikupljanje i predaju dokumentacije ako to već nije pri završetku. Slažem se sa svim kolegama koji su komentirali da stečena zvanja trebaju postati trajna uz uvjet da se pošalje dokumentacija kojom se dokazuje da kandidat jednako kvalitetno radi. U ovom slučaju bi se obnova zvanja pojednostavila i pojeftinila, a ne bi postojala ni potreba organizacije promocije za sve navedene kandidate. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 361 | Mara Topčić-Bradanović | Poštovani, u kategoriji PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE u članku 1. ili čl. 8 Pravilnika, prijedlog dopune teksta je sljedeći: Nakon važećeg teksta:"Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanaj (primjerice u Edutoriju, na obrazovnim portalima, školskim mrežnim stranicama, knjigama, zbornicima i brošurama) ako nije vrednovano u kategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI (po primjeru) koji je vrednovan s 3 boda, a prije teksta Sudjelovanje na međunarodnim radionicama izvan Republike Hrvatske...predlažem da uvrstite sljedeći tekst: "Dijeljenje primjera dobre prakse studentima učiteljskih ili nastavničkih studija: predavanje ili radionica u trajanju od jednog do dva sata = 2 boda; od tri do četiri sata = 3 boda; za 5 i više sati= 4 boda po predavanju ili radionici. S poštovanjem, Mara Topčić-Bradanović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 362 | Ivona Grbeša | Poštovani, svakako pozdravljam svaku izmjenu i promjenu. Isto tako smatram da treba voditi računa o učitelju kao osobi, njezinom psihičkom stanju. Slažem se s kolegicom Jelenom Varga, opet prolaziti isti stres. Smatram da se jednom stečeno zvanje ne treba obnavljati, osim ako želimo u više zvanje. Koja još struka gubi stečeno zvanje u svom napredovanju? Svakako uvažiti sve internet edukacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 363 | Željka Babic | Poštovani,čitajući primjedbe kolega moram se složiti i predlažem da se obnova napredovanja u zvanje ne zahtijeva poslije ostvarenih 30 godina staža jer je rad određenog djelatnika za to vrijeme itekako dokazan nego se potvrđuje prikupljenom dokumentacijom ukoliko se prelazi u više zvanje.Posebno bih se osvrnula na razrednu nastavu jer u nekim kategorijama nije lako sakupiti bodove zbog ne održavanja npr. županijskih natjecanja iz predmeta koje predajemo i uzrasta učenika.Podržavam da se sati odslušanih webinara zbrajau i vrednuju brojem bodova. Srdačan pozdrav. Željka Babić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 364 | Sanja Majkić | Poštovani, kao i većina kolega pozdravljam predložene izmjene, no nadam se da će se prilikom razmatranja naših komentara uvažiti i oni koji se ne odnose samo na predložene izmjene. Većina primjedbi koje bih i osobno uputila, već su u komentarima, pa bih samo još jednom napomenula da bi naglasak prilikom napredovanja trebalo usmjeriti na kvalitetu nastavnog rada, a možda manje na sakupljanje bodova. Isto tako, nadam se da će te voditi računa o specifičnostima nekih ustanova u kojima radi uglavnom isti profil nastavnika što otežava mogućnost stručnog usavršavanja. Zahvalila bih se i na mogućnosti trajnog zadržavanja zvanja nakon 35 godina staža u obrazovanju, no ne čini mi se da ostalo puno godina radnog staža do mirovine, nakon 35 godina rada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 365 | Melita Brodar | Poštovani, podržavam promjene pravilnika te se isto tako slažem s komentarima kolega. Mišljenja sam također da bi bilo dovoljno za potvrđivanje zvanja dostaviti potrebnu dokumentaciju, jedino ako je napredovanje u više zvanje da se postupak provede u cijelosti. Jednom stečeno zvanje trebalo bi zadržati za stalno. Kod bodovanja edukacija trebalo bi uzeti u obzir sudjelovanje na webinarima te edukacije kolega ne bodovati na godišnjoj razini nego za svih 5 godina. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 366 | Andrea Grkovski-Zimet | Poštovani, u Kriterijima vrednovanja stručno-pedagoškog rada, Članak 8. (Kategorije aktivnosti) ne postoji sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na gradskoj razini. U nekim se županijama nakon školske razine natjecanja ili smotre organizira gradska razina natjecanja ili smotre (npr. LiDraNo). Mislim da je rok trajanje zvanja od pet godina premalo vremena (Članak 21.) jer kad sagledate u cijelosti, taj rok je i manji (najmanje 3 mjeseca treba vremena od praćenja rada odgojno-obrazovnog radnika do dobivanja potvrde o napredovanju, postupak za obnovu kreće 4 mjeseca prije isteka) i da bi rok trebao biti šest ili sedam godina. Stečeno zvanje odgojno-obrazovni radnik trebao bi trajno steći nakon 30 godina rada u obrazovanju (Članak 18.). Učitelj koji je dva puta potvrdio isto zvanje, trebalo bi mu to zvanje ostati trajno. Ako učitelj nije zadovoljio u napredovanju (npr. od mentora do savjetnika), trebalo bi mu ostati zvanje koje je imao prije. Komentar je vezan uz Članak 21., 22. i 23., uz broj sati godišnje za provođenje edukacija kolega, studenata, dijeljenje primjera dobre prakse na svim razinama. Trenutno se na svim razinama odvijaju edukacije za Školu za život i kolege nemaju kada održati edukacije i dijeliti primjere dobre prakse. Godišnje se održe najviše tri stručna skupa županijskih vijeća, a na razini škole ili županije ima više kolega koji bi napredovali ili obnavljali svoje zvanje. Određen je najmanji broj godišnje, a trebalo bi odrediti najmnaji broj u vremenu trajanja zvanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 367 | Tanja Ćulibrk | Poštovani, svakako je potrebno unijeti neke izmijene u Pravilnik o napredovanju. Slažem se sa kolegama kako za obnavljanje zvanja ne bi trebao biti potreban uvid u stručno pedagoški rad jer je taj uvid obavljen već nekoliko puta, prilikom stručnog ispita i prethodnih napredovanja. Obnavljanje zvanja trebalo bi biti automatsko, uz uvid u traženu dokumentaciju. Isto tako, odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta izabran u isto zvanje, trebao bi to zvanje zadržati trajno. Slažem se da se treba smanjiti broj održanih predavanja po godini jer se toliki sati predavanja nemaju gdje održati uzimajući u obzir broj ŽSV-a koji je sada ionako smanjen zbog edukacija Škole za život. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 368 | Snježana Omazić | Poštovani, pozdravljam pomicanje roka na travanj, ali moram izraziti svoje nezadovoljstvo nekim drugim uvjetima. Smatram da je kod obnove zvanja potpuno nepotrebno dolaženje na satove kao uvid u rad jer svoje dokazivanje rada na mnogočemu ostvarujemo u brojnim kategorijama koje su izgleda važnije od samog rada na satu koji je tada ionako posebno napravljen te ne prikazuje realnost našeg rada. Nadalje, obavezna rubrika Unapređenje rada škole je također diskutabilna jer umnogome ovisi o našem poslodavcu i dodijeli satnice. Imam želju i volju raditi na webu škole, ali je to u satnici drugog kolege te sam tako onemogućena sudjelovati na takav način da mi se to vrednuje za napredovanje. Zašto se ne boduje i razredništvo i sudjelovanje u radu Školskog odbora koje je tkđ vezano u z rad na unapređenju rada škole, a ničim nije vrednovano od naknade, pa dalje. Puno se toga u našem sustavu radi pro bono i karakterizira kao ostali poslovi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 369 | Milena Roknić | Poštovani, imam nekoliko primjedbi na Pravilnik koje želim ovdje napisati, mada su i ostale kolegice i kolege uglavnom već iznijeli i moje mišljenje. Mislim da jednom stečeno zvanje nije potrebno obnavljati, nego ga samo potvrditi kontinuiranim radom i potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta izvrsnosti, izuzev napredovanja u više zvanje. Isto tako ne bi trebalo biti obveznih kategorija kod prikupljanja bodova. Nismo svi u mogućnosti sudjelovati u svemu što se događa u našoj školi. Slažem se da evaluacija održanih predavanja i radionica nije objektivan pokazatelj, te ne bi trebala biti uvjet. Predlažem da se broj odslušanih webinara zbraja i boduje, kao što se boduju i druge višesatne edukacije. Srdačan pozdrav! Milena Roknić, stručna suradnica mentorica | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 370 | Tea Sivec | Poštovani, smatram da bi, kada jednom napredujemo, trebali trajno zadržati zvanje, a da se za napredovanje u više zvanje provodi cijeli postupak. Također smatram da bi se trebalo bodovati sudjelovanje u radu Školskog ispitnog povjerenstva vezano za polaganje ispita DM, kao i razredništvo i sudjelovanje u radu školskog odbora. Potrebno je vrednovati i administriranje e-Dnevnika, kao i rad članova Upisnih povjerenstava. Smatram da vođenje stručnog vijeća na školskoj razini ne bi trebalo biti uvjetovano održanim predavanjem ili radionicom godišnje, budući da već i priprema i vođenje stručnog vijeća, da ne govorimo o zapisnicima, iziskuju znatan utrošak vremena. U potpunosti se slažem s kolegicom Bogut koja kaže da je da je broj traženih bodova prevelik, jer ako želimo napredovati, moramo previše misliti na sakupljanje bodova, a moramo se pripremati i za nastavu, pogotovo ako želimo primjenjivati suvremene nastavne metode. Smatram da je svejedno iz kojih kategorija se sakupljaju bodovi, te da jedan od uvjeta za napredovanje u izvrsnog savjetnika ne bi trebali biti bodovi prikupljeni iz obvezne kategorije „Unaprjeđivanje sustava obrazovanja”. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 371 | Vesna Šukan | Poštovani, podržavam izmjene dva od tri navedena članka Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika,stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Mišljenja sam da bi se u 1. Članku predloženi novi broj sati „30“ trebao još smanjiti ,budući da niti jedna edukacija na državnoj razini (konkretno za profesore njemačkog jezika ) ne obuhvaća 30 sati. Osim toga ,škole (ravnatelji) često zbog nedostatka financijskih sredstava na takve edukacije ne mogu poslati sve nastavnike tako da često sami snosimo troškove istih. Iz komentara kolegica i kolega vidljivo je da bi bilo potrebno mijenjati i neke druge članke ovoga Pravilnika pa ću se i ja kratko osvrnuti na neke od njih. Smatram da je nepotrebno preispitivati jednom ili dva puta stečene i potvrđene kompetencije nastavnika te se slažem u potpunosti s time da bi jednom stečeno zvanje trebalo biti trajno (formulacija „napredovanje u niže zvanje“ nema nikakvog smisla).Što se tiče bodovanja edukacija smatram da bi se i sudjelovanja u webinarima trebala bodovati (po principu 5 jednosatnih webinara = 1 petosatna edukacija). Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 372 | Sara Novak | Članak 1.: Smatram da bi se uvjet pozitivne evaluacije od strane sudionika trebao ukinuti. Evaluacija je subjektivna procjena nečijeg rada. Ja kao predavač ne mogu postići da, ono što predajem, sudioniku bude korisno i zanimljivo jer motivacija svakoga od nas ovisi o nama samima. Sadržaj edukacije može biti vrlo kvalitetan, no pojedinac koji sudjeluje u edukaciji osobno ne mora biti motiviran za takvu vrstu sadržaja iako u edukaciji aktivno sudjeluje pa i evaluacija sudionika neće biti očekivano pozitivna. Uostalom, što se podrazumijeva pod pridjevom "pozitivna"? Gdje je granica kojom se određuje je li evaluacija sudionika pozitivna ili nije. Dakle, ako sam ja, kao stručnjak u svojem području, s višegodišnjim iskustvom rada u struci i nizom edukacija/predavanja negativno (kažem, ne znam koji je kriterij za negativnu evaluaciju) ocijenjena od strane nekih sudionika jer im ta tema nije dovoljno zanimljiva i ne mogu natjerati sudionike da im ona postane zanimljiva... moje predavanje ne zaslužuje bod(ove). Nedavno sam vodila edukaciju u trajanju od 75 sati. Bila je ispunjena kvalitetnim i zanimljivim sadržajem pa nisam uspjela postići "pozitivnu" evaluaciju u potpunosti od strane nekih sudionika... Dokaz da je percepcija odnosno subjektivnost loš kriterij vrednovanja. A ukoliko već spominjemo vrednovanje: nakon mnogo stručnih usavršavanja koje sam osobno prošla o vrednovanju (između ostalih Loomen), ali i drugi nastavnici/stručni suradnici/ravnatelji, zaključujem, a i citiram iz cjeline "Vrednovanje kao dio kurikulumskoga kruga", Loomen, za stručne suradnike pedagoge: "Učitelj ne prenosi znanje učeniku neposredno, nego prezentira informacije pomoću različitih strategija, metoda, aktivnosti i sadržaja, a učenik zatim konstruira svoje znanje iz onoga što je učitelj prezentirao i s obzirom na način na koji je prezentirao.; Upravo ovaj pristup vrednovanju dominira u našim školama - što rezultira usmjerenošću na ocjenu, umjesto na stjecanje znanja i razvijanje vještina" čime potkrepljujem sve što sam napisala. U podkategoriji stručnih članaka, nastavnih materijala i obrazovnih sadržaja smatram da bi se ova 3 oblika sadržaja trebala razlikovati: nisu istog opsega, ne zahtijevaju istu proceduru niti su na istoj razini. Stručni i znanstveni članak ne spadaju u istu kategoriju kao ni izvorni znanstveni članak. Također, za objavu stručnog članka potrebno je proći recenzije i dosta ispravljana sadržaja kako bi se zadovoljili određeni kriteriji. Osobno sam objavila 2 članka i poznata mi je procedura koja je trajala i par mjeseci. Članak 3.: Slažem se s ostalim prijedlozima o trajnom zvanju pri napredovanju, odnosno trajnom zvanju nakon 30 godina staža. Također se slažem s prijedlogom da se rok od 5 godina nadovezuje na datum kada je prije bilo stečeno zvanje jer u protivnom dolazi do gubljenja bodova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 373 | Maja Jeleković | Poštovani, ovdje bih željela izraziti svoje mišljenje o napredovanju ravnatelja koje je predviđeno novim pravilnikom. Naime, budući da ravnatelji do sada nisu bili u mogućnosti napredovati, svakako podržavam prijedlog da se i ravnateljima omogući brže napredovanje. Smatram da su ravnatelji itekako odgojno-obrazovni radnici, štoviše, voditelji odgojno-obrazovnih institucija čiji je posao itekako zahtjevniji od posla nastavnika u školi budući je ravnatelj odgovoran i za učenike i nastavnike i samu školu. Također, jedan od uvjeta zapošljavanja ravnatelja je iskustvo rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi, pa su kandidati koji su od prije imenovani u zvanje mentora i savjetnika daleko kvalificiraniji za radno mjesto ravnatelja. Sukladno tome, ravnatelji koji su došli na to radno mjesto kao nastavnici promovirani u zvanja, trebali bi moći zadržati ta zvanja do njihova isteka i redovito napredovati u sljedeće zvanje prema novom pravilniku, te uz to imati i odgovarajući koeficijent za naknadu plaće. Sigurna sam da takvih ravnatelja nema puno u RH. Iskreno vjerujem da najuspješnije i najvrjednije trebamo nagraditi za sav trud i ne oduzimati im postignuća kad odluče krenuti na korak dalje, a to je svoje znanje i iskustvo u radu s učenicima i nastavnicima primijeniti na unaprjeđenje cijele škole i našeg obrazovnog sustava u cjelini. Naime, ne mogu se othrvati osjećaju kako to predstavlja problem isključivo zbog visine plaće te nekolicine ravnatelja u državi, a to je po meni apsolutno neprihvatljivo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 374 | michele scalembra | Iza članka 25. dodaje se novi članak 26. koji glasi: Članak 26. Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje savjetnika. Iznimno od uvjeta iz članka 7. ovoga Pravilnika u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 7. Pravilnika može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika.“ Dosadašnji članci 26. i 27. postaju članci 27. i 28. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 375 | Srednja škola Stjepana Sulimanca | Poštovani, predlažemo sljedeću izmjenu: "Iza članka 25. dodaje se novi članak 26. koji glasi: Članak 26. Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje savjetnika. Iznimno od uvjeta iz članka 7. ovoga Pravilnika u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 7. Pravilnika može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika. Dosadašnji članci 26. i 27. postaju članci 27. i 28. " Pravilnik o napredovanju određuje da ravnatelji mogu napredovati u zvanje ravnatelja savjetnika i zvanje ravnatelja izvrsnog savjetnika samo ako prethodno imaju zvanje ravnatelja mentora, odnosno zvanje ravnatelja savjetnika. Na ovaj način se ravnatelji stavljaju u nepovoljniji položaj, jer do donošenja Pravilnika ravnatelji uopće nisu mogli napredovati što znači da nijedan ravnatelj nema mogućnosti napredovati u sljedećih 5 godina u zvanje ravnatelj savjetnik niti u sljedećih 10 godina u zvanje ravnatelj izvrstan savjetnik. Osim toga, u zvanje ravnatelj mentor bi prema odredbama Pravilnika bili imenovani i oni koji su 5 godina ravnatelji i imaju minimalnih 20 bodova, odnosno, jednako bi napredovali kao i oni ravnatelji koji imaju 25 godina ravnateljskog iskustva i primjerice 500 bodova. Upravo zbog sličnih situacija gdje su kandidati za napredovanje bili zakinuti u odnosu na postignuti broj bodova sukladno Pravilniku se i pokrenula ova izmjena Pravilnika. Bilo bi ljudski, korektno i poticajno da ravnatelji koji imaju najmanje 15, odnosno 20 godina radnog staža na mjestu ravnatelja i ostvaruju po svim kriterijima ne samo minimum nego i značajno veći broj bodova od propisanog minimuma, dobiju mogućnost za ostvarivanje prava na zvanja „savjetnik“, odnosno „izvrstan savjetnik“, bez da su prethodno proveli propisano vrijeme u prethodnom zvanju „mentor“, odnosno, „savjetnik“. Tražimo, dakle, da kriterij za napredovanje u zvanja ravnatelj savjetnik i ravnatelj izvrsni savjetnike za ravnatelje koji su zbilja pravi nositelji i pokretači obrazovanja u RH i koji ostvaruju izvrsne rezultate na svim područjima bude: staž i rezultati! Zar je potrebno išta više? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 376 | Tino Krelja | Poštovani, slažem se sa izmjenama i dopunama novog Pravilnika. Imam jedno pitanje: Naime, nastavnik koji je napredovao po starom pravilniku, u starom pravilniku nisu postojale određene kategorije sa bodovima (projekti i sl.), po novom pravilniku nastavniku se vrednuju ta područja. Dali nastavnik može iskoristiti te bodove za sljedeće napredovanje budući da su stečeni prije napredovanja (bodovi nisu bili iskorišteni jer su se počeli vrednovati po novom pravilniku)? Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 377 | Tatjana Plantak | Poštovani, slažem se komentarima kolega, jednom kad napredujemo dovoljno bi bilo da samo dostavimo dokumentaciju za potvrđivanje zvanja, jedino za napredovanje u više zvanje da se provede cijeli postupak. Isto tako da nastavnici koji su dva puta promovirani u isto zvanje, to zvanje zadržavaju za stalno. Isto tako da trajno zvanje ostane nastavniku koji ima 30 godina staža, a ne 35. Broj sati godišnje edukacije kolega isto je prevelik, pogotovo sad kad nemamo više ŽSV, bilo bi dobro da se taj broj sati iskaže u ukupnom broju sati kroz 5 godina. Što to znači: uz pozitivnu evaluaciju od starne sudionika - na državnim skupovima ima po dvadesetak ili više predavanja, treba li svaki predavač tražiti evaluaciju (obično organitzator napravi evaluaciju cijelog skupa) - smatram da bi to trebalo maknuti iz pravilnika, tj. da je dovoljna samo potvrda o održanom predavanju i/ili radionici. Srdačan pozdrav, Tatjana Plantak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 378 | Dejan Ivanek | Slažem se s navedenim izmjenama pošto se one odnose samo na ispravljanje tehničkih pogrešaka i popunjavanje određenih rupa koje su nastale u originalnom tekstu. Volio bih da se može raspravljati i o ostalim člancima pravilnika. Smatram da je 3, 5 i 7 sati godišnje educiranja kolega, studenata učiteljskih ili nastavničkih studija itd., prevelika brojka. Možda je to moguće ostvariti u većim školama sa većim brojem nastavnika i u većim gradovima u kojima postoje učiteljski i nastavnički studiji, ali u manjim školama i mjestima je to vrlo teško ostvariti. Teško je educirati kolege ako ste jedini nastavnik svoga predmeta u školi. Stoga predlažem da se taj broj smanji ili da se omogući da se dio tih sati može zamijeniti nekom drugom aktivnošću (npr. pisanjem više članaka i sl.). Također predlažem da se broj sati edukacije kolega ne propisuje na godišnjoj razini, već u ukupnom broju za svih 5 godina (kao što je stavljeno za broj sati profesionalnog razvoja u uvjetima za napredovanje). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 379 | Renata Kolarec | Podržavam izmjene Pravilnika i smatram napretkom što se više potiče odgojno-obrazovne djelatnike da iskažu svoje mišljenje. Komentari kolega većinom su vrlo kvalitetni iako mi se čini da kasnimo i da je to sve trebalo biti navedeno prije donošenja važećeg Pravilnika. Svjesna sam da veliki dio komentara kao i sad moji komentari nisu tema ovog savjetovanja ali osjećam potrebu napisati mišljenje. Smatram da u postupku napredovanja u isto zvanje nije potreban uvid u nastavu nego je potrebno potkrijepiti dokumentacijom. Mišljenja sam da je pretjerani broj sati predavanja koje trebamo održati jer ne ovisi o nama nego o volji ravnatelja i kolega koji često smatraju da su preopterećeni i da se pred njih stavljaju pretjerani zahtjevi. Radim u maloj seoskoj sredini i to dosta određuje i ograničava aktivnosti u kojima sudjelujem. Smatram da je nepravedno što se ne boduje rad u Stručnom povjerenstvu škole i rad u Stručnom povjerenstvu Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu jer učitelji sudjeluju na mnogobrojnim sjednicama SPO, proučavaju dokumentaciju za svako dijete/učenika i pišu svoja mišljenja kako bi se zaštitila prava i unaprijedilo školovanje velikog broja djece/učenika (upisi, odgode, prijevremeni upisi, promjena oblika školovanja, pomoćnici u nastavi, dopunska nastava hrvatskog jezika). Ovih dana sam se pripremala za 86. sjednicu SPO i samo za tu sjednicu sam napisala mišljenje za 17 učenika nakon iščitavanja i uvida u kompletnu dokumentaciju za svako dijete. Mišljenja sam i da se svako održano predavanje treba bodovati bez obzira što je tema ista ali svako predavanje iziskuje neke promjene i dodatnu pripremu predavača. Zahvaljujem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 380 | Marija Čelan-Mijić | Poštovani, pozdravljam novi pravilnik. Autorstvo i suautorstvo stručnih knjiga, obrazovnih računalnih programa, priručnika, digitalnih obrazovnih sadržaja za barem 10 nastavnih sati, online edukacija u minimalnom trajanju od 20 sati (više od tri suautora; po broju objavljenih publikacija)- smatra li se pod knjige i udžbenici ili ne? Za recenziju udžbenika se dobiju bodovi za pisanje udžbenika ne. Smatram da je 5 sati godišnje educiranja kolega, studenata previše, možda 2 sata godišnje. Srdačan pozdrav, Marija Čelan-Mijić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 381 | NIkolina Tičinović Čavrag | Poštovani, stručna vijeća tijekom godine koja su ponuđena za glazbene škole- po instrumentu održavaju se 2-3 puta godišnje(obično su subotom i uzimaju cijeli dan) "donose" 3-4 boda odnosno bod po trajanju u satima.Za 5 godina mi bismo trebali skupiti 200/400 bodova usavršavanja. Nesrazmjer je velik. Može li se specificirati "sudjelovanje u radu škole"za glazbene škole jer bez našeg sudjelovanja na primjerice priredbama koje su 2 puta mjesečno(minimalno)i manifestaciji koja svaka škola ima a zovu se dani škole i traje 3-5 dana uopće ne bi bio moguć rad škole a takav rad se ne boduje. Naravno da uz te dane škole osim pripreme učenika za nastup trebaju i nastavnici koji su inspicijenti,brinu se o probama i tehničkoj provedbi svakog koncerta. Jednostavno bi se neke točke morale ipak specificirati za glazbene škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 382 | Kristina Lukačić | Oduševljenje nastalo pripremom novog Pravilnika je brzo splasnulo jer naš glas u e savjetovanju nije bio bitan. Pravilnik bi trebalo napisati tako da svima bude jasno što, kada i u kojem obliku treba obaviti, pripremiti. Objavljeni odgovori na često postavljanja pitanja imaju više dvostruko više stranica od samog pravilnika, a pitanja ima još. Ponižavajuće je da se 10 dana prije isteka roka za predaju dokumentacije (lome se koplja i oko onih 120 dana) objavljuje tumačenje kriterija za napredovanje, adresa na koju se dokumentacija šalje, obrazac za prijavu. Ponižavajuće je i da nije predviđena automatska obnova istog ranga napredovanja u slučaju da uvidom komisije iz nekog razloga ne uspije napredovanje u više zvanje. Od donekle ugodnog razgovora sa savjetnikom, sada na uvid dolazi tročlana komisija kako bi stres bio još veći. Objavljene smjernice za učitelje na osam stranica potpuno začudnog i nerazumljivog teksta o tome što će biti predmet uvida su također ponižavajuće. Nevjerojatno je i da se tako teško zaslužuje trajno zvanje, apsolutno treba postati trajno puno ranije, nakon jednog ili 2 ciklusa, ovisno o dobi kandidata. Za te zaslužene mrvice koje jedino ovako možemo realizirati se zaista moramo itekako pomučiti, tako da je cijela ova ciklička procedura zastrašujuća i sramotna. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 383 | Zvjezdana Farkaš | Poštovani, Znam da bi komentari trebali biti vezani za točke koje su korigirane ali ne mogu da se kao i svi ne osvrnem na probleme cijelog pravilnika. Slažem se s prijedlogom kolegica/kolega o trajnom zvanju pri napredovanju (osim pri prelasku u viši rang), jer ni jedna druga struka ne mora svoje napredovanje dokazivati više puta. Također smatram da nakon što je obavljen jednom uvid u rad na satu profesora u slijedećem napredovanju u istom rangu ne treba dolaziti povjerenstvo na sat, nego samo poslati dokumentaciju kojom se dokazuju bodovi. Ovim bi profitiralo i ministarstvo (financijski) i nastavnici (smanjenjem stresa) Smatram da je potrebno puno rada i odricanja od privatnog života da bi se skupili bodovi koji su potrebni za mentora, savjetnika ili višeg savjetnika i da nikako ne treba još dodatno dokazivati te bodove u periodu kad si već dobio titulu (čl. 21-23). Držanje edukacija na aktivima, nastavničkim vijećima u većini škola je gotovo nemoguće realizirati. U našoj školi ima samo u aktivu ekonomista 4 savjetnika i 3 mentora a na samoj školi velik broj i jednih i drugih. Po tome bi morali svake godine održavati mnogobrojne sastanke a uz pohađanje Škole za život, edukacija za e-škole i dodatna usavršavanja (MŽSV, itd) trebali bi non-stop biti u školi i totalno izbaciti privatni život (a da ne govorimo da se trebamo i kvalitetno priređivati za nastavu). Ako se već mora zadati ova kategorija neka bude određeno u tijeku 5 godina a ne godišnje, jer čim jedne godine nije nešto realizirano gubi se mogućnost nadoknade u slijedeće 4 godine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 384 | Spomenka Hardi | Poštovani, smatram da bi nastavniku nakon dva uzastopna napredovanja u isto zvanje to zvanje trebalo ostati trajno, pod uvjetom da je iz njegovog e - portfolija vidljivo da i dalje radi na svom usavršavanju. Mislim da bi bilo dovoljno da nastavnik skupljene bodove i dokumentaciju postavi u e – portfolio i pošalje poveznicu na njega, bez ponovnog uvida u nastavu. Smatram da nastavniku u zvanju nakon 30 godina radnog staža treba ostati trajno to zvanje, umjesto nakon 35 godina, kako piše u članku 18. Nastavnik koji se 30 godina trudi, usavršava, radi na sebi i na unaprjeđenju nastave 30 godina, sigurno će do mirovine nastaviti tako raditi. Potrebno je više povjerenja nas nastavnike. Mislim da je potrebno smanjiti broj sati koje nastavnik u zvanju treba provesti educirajući nastavnike u školi. Sadašnji prijedlog broja sati nije moguće ostvariti ako se želi svim nastavnicima u Aktivima dati prilika. Rad na unapređenju sustava obrazovanja te aktivnosti s tog područja gotovo da je nemoguće provesti po navedenim kriterijima pogotovo nastavnicima koji rade u manjim sredinama pa mislim da u tom području nismo svi u jednakim uvjetima. Smatram da nastavnik koji želi obnoviti napredovanje u postojeće zvanje, ali prema mišljenju Povjerenstva to nije zadovoljio, da isto Povjerenstvo odmah utvrdi zadovoljava li napredovanje u niže zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 385 | Igor Soldić | Mišljenja sam kako bi cijeli sustav napredovanja trebao ići automatizmom. Kad osoba skupi dovoljan broj bodova i zadovolji sve propisane uvjete, automatski bi trebao dobiti zvanje, bez uvida u stručni rad kod obnove zvanja. Također bi trebalo promijeniti nakon koliko se mora ići u obnovu (nakon prvog napredovanja - obnova za 5 godina; nakon toga obnova ide svakih 10 godina). Nakon dvije obnove, zvanje postaje trajno. Ukoliko se osoba prijavi za napredovanje, a ne zadovolji određene uvjete, potrebno je omogućiti da ostane u trenutačnom zvanju, ako zadovoljava za njega uvjete, a ne da gubi sva zvanja. Potrebno je propisati koliko ranije se Povjerenstvo mora najaviti prije dolaska u uvid stručno pedagoškog rada. Potrebno je definirati kako se bodovi kod obnove skupljaju od prethodno poslanog zahtjeva, a ne od prethodnog napredovanja. Potrebno je smanjiti broj potrebnih sati edukacije kolega i propisati ga u ukupnom broju, a ne na razini godine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 386 | Ivona Trtanj Šneler | Poštovani, podržavam komentare velikog broja kolega i smatram da za obnavljanje zvanja nje potreban uvid u stručno-pedagoški rad, koji je već „testiran“ kod prvog napredovanja, nego je dovoljno dostaviti potrebnu dokumentaciju o kriterijima izvrsnosti i stručnom usavršavanju Povjerenstvu kako bi im se zvanje produžilo. Niti jedna kategorija ne bi trebala biti obavezna. Neke kolege će se koncentrirati na npr. natjecanja, pisanja članaka i edukacije kolega, a neke druge kolege na projekte i rad u stručnim vijećima. I jedni i drugi će ostvariti vrhunske rezultate. Smatram da bi djelatnik koji je dva puta imenovan u isto zvanje trebao imati mogućnost zadržavanja tog zvanja trajno. Jedino, ako kandidat želi napredovati u više zvanje. Trajno zvanje trebao bi steći odgojno-obrazovni radnik koji ima 30 godina rada u obrazovanju. Također, ako se traži napredovanje u više zvanje, a iz nekih okolnosti kandidat nije zadovoljio pri čemu je utvrđeno da ima uvjete za obnovu već postojećeg zvanja, da mu se to zvanje onda treba priznati, to jest: ostaje u nižem zvanju Članak 21., 22., 23. Smatram da je za mentore dovoljno održati 1 sat edukacije godišnje, za savjetnike 2 sata, a za izvrsne savjetnike 3 sata. Trebalo bi taj broj sati smanjiti ili izbaciti riječ „godišnje“. Podržavam prijedlog o potrebi izrade jedinstvenog i ujednačenog obrasca za evaluaciju, on je nužan da bi se rezultati mogli prikladno analizirati i prikazati, olakšava rad kandidatu i Povjerenstvu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 387 | Ružica Maleš | Poštovani, pozdravljam izmjene i dopune novog Pravilnika iako smatram da još ima dosta nejasnoća i nedorečenosti. Obvezni bodovi u kategoriji Unapređenje rada škole ili Unapređenje rada sustava obrazovanja ne ovise samo o pojedincu koji želi napredovati, pa su stoga teško ostvarive kategorije koje učitelje demotiviraju i čine nezadovoljnima. U podkategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI mislim da je nesrazmjer u bodovanju izrađenih i objavljenih otvorenih obrazovnih sadržaja. U Obvezama odgojno-obrazovnih radnika vezano uz napredovanje čl. 21. 22. i 23. „Educiranje kolega u školi i pružanje kolegijalne podrške“ predlažem da se definira obveza škole u organiziranju edukacije na školskoj razini na kojima bi učitelji imali priliku ostvariti svoje obveze iz navedenih članaka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 388 | Ksenija Petrlin-Jurić | Poštovani, podržavam Prijedlog o izmjenama i dopunama Pravilnika. Slažem se s većinom kolegica i kolega da jednom stečeno znanje treba ostati trajno uz ispunjavanje svih obveza koje status donosi što se dokazuje odgovarajućom dokumentacijom. Ukoliko učitelj odluči napredovati u više znanje tada se provodi predviđeni postupak napredovanja. Svaki učitelj koji je napredovao neće nakon pet godina raditi lošije već bolje i kvalitetnije jer su to ljudi koji svakodnevno uče, usavršavaju se i ulažu u svoj rad. Čitajući novi Pravilnik, moram priznati da mi se čini kako on učitelje pretvara u lovce na bodove. Učitelj bi trebao raditi ne misleći hoće li dovoljno educirati svoje kolege, biti voditelj, autor ili član nekog tima jer u tome nemamo svi jednake mogućnosti. Prioritet učitelja treba biti rad u učionici s učenicima za njihovu dobrobit i njihov napredak, a za to se učitelji svakodnevno usavršavaju. Ne razumijem zašto se isto predavanje pred različitim auditorijem boduje samo jednom. Jedan od ciljeva međunarodnih projekata je njihova diseminacija u školi i izvan nje. Nije jednako održati predavanje na školskoj, državnoj ili međunarodnoj razini iako se radi o istom predavanju. Predložila bih bodovanje studenata po studentu, a ne po godini jer rad sa studentima iziskuje i vremena i truda učitelja. Budući da postoje brojni upiti vezani uz tumačenje Pravilnika mislim da bi trebalo određene stavke konkretizirati da ne bi bilo nedoumica. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 389 | Jasna Čižmek Tarbuk | Poštovani, moje je mišljenje da je prije stupanja na snagu ovog pravilnika trebalo napraviti više prezentacija i radionica na stručnim skupovima pojedinih područja koje bi ga približile što većem broju nastavnika, pogotovo se to odnosi na umjetničke škole. Također smatram da bi se pravilnik trebao odmah primjenjivati za one koji se prvi puta prijavljuju u zvanje dok je za ponavljanje ili prelazak na novi stupanj trebalo ostaviti prelazni period od pet godina od trenutka stupanja na snagu Zakona. Naime teško je očekivati da će se unutar nekoliko mjeseci od stupanja na snagu uspjeti zadovoljiti svi uvjeti a to se posebno odnosi na novi i jedini obavezan uvjet unapređenja rada škole. Nadalje mlađi i informatički pismeniji kolege su u velikoj prednosti pred starijim kolegama, stoga smatram da bi upute za prijavljivanje trebale biti preciznije, jednostavnije i jasnije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 390 | Magdalena Srdarević | Poštovani, znam puno kolega koji rade jako puno van nastave, ali za to ili nisu dobili potvrde ili ih nisu sačuvali ili im ravnatelj ne želi naknadno napisati potvrdu. Za osobe koje se prvi puta prijavljuju po novom pravilniku trebalo bi postojati nekakvo prijelazno razdoblje jer se do sada nije ni znalo što će se bodovati, pa se potvrde nisu ni mogle prikupiti, a naknadno im pojedinci ne žele dati potvrdu. Čini mi se da sve to stvara dodatni stres kod nastavnika, pa mnogi odustaju iako su izvrsni u svome poslu. Također smatram da su ovime zakinuti nastavnici koji odlično rade svoj posao u nastavi, a da se vrednuje samo ono izvan nastave. Budimo realni, jednaku plaću dobije onaj koji svoju nastavu izvrsno odrađuje i onaj koji odradi tek toliko da odradi. Mišljenja sam da je oko napredovanja, prikupljanja papirologije, previše posla za jako malu financijsku naknadu. Imalo bi smisla kada biste postavili visoke kriterije za najbolje, ali da onda ti najbolji budu puno više financijski nagrađeni. Hvala! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 391 | Mirjana Putar | Novi Pravilnik ima puno nejasnoća koje su kolege već naveli. Broj bodova koje moramo skupiti je pretjeran, a nigdje se ne boduje naš rad u razredu što je u našem zvanju najvažnije. Sve se svodi na skupljanje bodova koji gotovo da išta imaju s radom u razredu i s učenicima. Broj sati educiranja kolega je također veliki problem, ne možemo svi doći na red, niti imati toliko tema tijekom godine ako u školama ima više mentora i savjetnika. Slažem se s kolegama da bi uvid u nastavni sat trebao postojati samo kod prvog napredovanja ili kod napredovanja u viši rang, a ne kod obnavljanja istog statusa jer smatram da nastavnici svakodnevno savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao. Za jednom stečeno zvanje trebalo bi biti dovoljno samo obaviti uvid u prikupljenu dokumentaciju kojom bi se dokazalo kontinuirano usavršavanje i profesionalni razvoj učitelja. Predlažem da bi se dokumentacija potrebna za novo zvanje trebala bodovati od dana zahtjeva do dana ponovnog zahtjeva kandidata za novo zvanje. Mislim da kategorije aktivnosti iz ovog Pravilnika ne mogu biti jednake za sve sudionike u obrazovnom procesu, počevši od učitelja razredne nastave pa na više. Smatram da bi se trebalo bodovati i članstvo u Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta jer učitelji to rade bez ikakve naknade u svoje slobodno vrijeme. I slažem se s prijedlozima kolega da učitelj s 30 godina radnog staža stečeno zvanje zadrži trajno. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 392 | Mirjana Petrinšak | Poštovani, pozdravljam izmjene i kao voditeljica Međužupanijskog stručnog vijeća odgajatelja i stručnih suradnika učeničkih domova Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije predlažem da se u budućim izmjenama Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima kriteriji napredovanja razrade i nadopune aktivnostima odgajatelja, stručnih suradnika i ravnatelja u učeničkim domovima. Lijep pozdrav, Mirjana Petrinšak, prof. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 393 | Igor Soldić | Potrebno je detaljnije propisati što sve može biti projekt na školskoj razini, što je to pozitivna evaluacija predavanja, što je obrazovno istraživanje na razini škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 394 | Jelena Kevrić | Poštovani, prije svega bi htjela pozdraviti donošenje novog Pravilnika o napredovanju, a nakon više od 20 godina od posljednjeg. Osobito mi je drago što boduje neke nove kategorije, kao što su projekti i unaprjeđivanje rada škole. Mislim da je sasvim normalno da kad se uvedu neke promjene nakon tako dugog perioda, postoje nejasnoće, ali mislim da je većina riješena nakon što je Ministarstvo izdalo objašnjenja za isti. Ne bi bilo loše da se to dogodilo nešto ranije, ali nikad nije kasno. Još jedna stvar koju bi htjela pohvaliti je način prijave, odnosno činjenicu da to po novom pravilniku podnose sami nastavnici, cijela procedura sa izglasavanjem od strane Nastavničkog vijeća bila mi je vrlo komplicirana i mučna. U nekim školama su se na taj način događale i razne manipulacije te je kolegama bez obzira na prikupljene bodove napredovanje bilo nedostupno (radi našeg poznatog hrvatskog jala). Moj komentar bi se zapravo odnosio na Članak 8. našeg Pravilnika, odnosno na Kriterije vrednovanja stručnog rada. U prvom e - savjetovanju vezano za ovaj Pravilnik istaknula sam, i sada ću ponoviti, da smatram da nije korektno da se pisanje stručnog članka boduje sa 2 boda, a pisanje cijelog udžbenika sa 6 bodova, osobito kad se uzme u obzir količina vremena i truda koju je potrebno uložiti. Kao autor udžbenika, a i brojnih stručnih članaka, to mi se čini nerazmjerno. Naši učenici u srednjim strukovnim školama ionako uglavnom rade ili bez odgovarajućih udžbenika, ili su oni zastarjeli i neadekvatni, a na ovaj način se nastavnike ne stimulira na izradu istih. Što se tiče kategorije Unaprjeđivanje rada škole, moj komentar odnosi se na bodovanje nastavnika koji u njemu sudjeluju. Naime, osim koordinatora za samovrjednovanje / voditelja tima za kvalitetu, aplikacija E - kvaliteta traži imenovanje i koordinatora za kvalitetu (s tim da to može biti jedna ili dvije osobe). Koordinator za kvalitetu je kao član Povjerenstva / tima za kvalitetu također odgovorna osoba i nerijetko njegova uloga nije ništa manja od one koordinatora za samovrjednovanje. Smatram da bi se ta uloga / funkcija na taj način trebala i bodovati, odnosno da zaslužuje 2 boda po godini, kao i koordinator za samovrjednovanje. Srdačan pozdrav, Jelena Kevrić, mag.med.techn. Nastavnik mentor | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 395 | Petra Mates | Poštovani, hvala što ste promijenili Pravilnik o napredovanju jer prijašnji Pravilnik je stvarno imao previše „rupa“. Posebno mi se sviđa članak 16., stavak 4 gdje sva prava proizlaze s datumom Odluke, a ne s datumom promocije kao što je to bilo do sada. Pohvaljujem i što je naveden rok u kojem se Agencija mora javiti podnositelju zahtjeva za napredovanje jer dosad smo znali čekati odgovor i dolazak Agencije i preko godinu dana. Međutim, mišljenja sam da bi uz rok od 120 dana za obnovu napredovanja trebala stajati i jedna rečenica za nastavnike koji su napredovali po starom Pravilniku jer smo mi tu vremenski zakinuti. Također, trebalo bi dodati i stavak o ostvarenim bodovima i profesionalnom razvoju od dana podnošenja zahtjeva do dana donošenja odluke o napredovanju u zvanje. Što s tim bodovima i odslušanim edukacijama u tom periodu, zar je sve to izgubljeno?! Predlažem da ukoliko nastavnik obnavlja zvanje i isto je prihvaćeno, rok od 5 godina se nadovezuje na datum kada je prije bilo stečeno zvanje (u protivnom tu dolazi do gubljenja i do nekoliko mjeseci). Dok u slučaju da nastavnik stekne više/niže zvanje, tada može izabrati želi li odmah primijeniti novo zvanje ili će se novo zvanje nadovezati na prijašnje + 5 godina. Npr. Nastavnik ima zvanje mentora koje traje do 15.12.2021. Javlja se u veljači 2021. za obnovu zvanja i u travnju 2021. dobiva Odluku o ostvarenom zvanju. Tada mu mentorstvo vrijedi do 15.12.2026. (a ne travanj 2026.). Dok u slučaju da se nastavnik javlja za napredovanje u zvanje savjetnika, i isto je prihvaćeno, nastavnik bira želi li da mu novo zvanje traje do 04/2026. ili će dobivati naknadu za mentora do 12/2021. i tada za savjetnika do 12/2026. Vezano uz pojam „pozitivne“ evaluacije na predavanja/radionice, mislim da isto nije potrebno jer je to subjektivno. Te educiranje kolega (čl. 21.,22. i 23.) je teško izvedivo za male škole, mislim da bi se riječ „godišnje“ trebala izbrisati. Srdačan pozdrav, Petra Mates | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od 1. travnja do uvida stručnog povjerenstva priložit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do 1.travnja. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 396 | Denis Kirić | Poštovani, slažem se s ovdje predloženim izmjenama, no mislim da je potrebno mijenjati i članke 8, 18, 21, 22 i 23. Predlažem da se članak 18 izmjeni na način da odgojno-obrazovni radnici koji su tri puta za redom izabrani u bilo koje zvanje (ne nužno istog stupnja), posljednje zvanje zadržavaju trajno, uz opciju kasnijeg napredovanja u viši stupanj. To bi predstavljalo barem petnaest uzastopnih godina kvalitetnog rada, a mislim da to zavrijeđuje i daljnje povjerenje u kvalitetu rada bez dodatnog pritiska ponovnog dokazivanja svakih pet godina. U člancima 21-23 problematično smatram navođenje obveznih sati edukacije kolega. Prema trenutnoj situaciji mislim da je taj dio u praksi skoro nemoguće provesti. Zbog edukacija vezanih uz Školu za život, sastanci Županijskih stručnih vijeća se ne održavaju (iz tog bi razloga bilo dobro maknuti i tekst "uz minimalno 3 održana sastanka te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje" iz dijela članka 8 koji govori o bodovanju vođenja stručnog vijeća), a u manjim školama je i obvezna edukacija kolega u toj količini neizvediva. Kao obrazloženje mogu navesti školu u kojoj ja radim. U razrednoj nastavi od osam učitelja, pet ih ima status mentora. U predmetnoj nastavi radi dvadeset i jedan učitelj, od čega tek šest na samo jednoj školi, i to dvije osobe na matičnoj i područnim školama, a jedna na pola satnice. Od tih dvadeset i jedan, dvoje je promovirano u mentore i jedan u savjetnika. Kako je problem dovoljno osoba skupiti za sastanke Učiteljskog vijeća ili sastanke Stručnog vijeća učitelja predmetne nastave, mislim da je ukupno jedanaest sati kolegijalne edukacije u predmetnoj nastavi (3+3+5), te petnaest u razrednoj nastavi (3x5) godišnje neizvedivo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 397 | Iva Belaić | Poštovani, smatram da je degradirajuće i diskriminirajuće, u odnosu na druge struke, a i općenito, oduzimati nastavniku stečeno zvanje nakon pet godina (u slučaju daljnjeg formalnog nenapredovanja). Takav odnos prema nastavniku nije afirmativan poticaj ka daljnjem napredovanju, nego pritisak i prisila, da ne kažem ucjena. Svodi se uglavnom na "trčanje" za bodovima, što kroz taj period sigurno utječe i na kvalitetu rada u učionici, kao i prevagu forme nad sadržajem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 398 | Danijela Ćopo | Poštovani, slažem se s potrebom promjene Pravilnika o napredovanju. Slažem se i s mnogim već navedenim prijedlozima (rok od 120 dana; navedene promjene članaka 21., 22., 23. i 24., ). Posebno podržavam zalaganje za vrednovanje razredništva koje je vrlo zahtjevno i sve zahtjevnije.Do sada sam bila dva puta mentor i jedan puta savjetnica.U strukovnoj školi radim 25.godina i saada sam razrednica. Također, jednom stečeno zvanje trebalo bi automatski obnavljati na temelju dokumentacije o usavršavanju i ostalim aktivnostima. Tri napredovanja u istom zvanju trebala bi omogućiti trajno zvanje./Nastavnik nakon 25. godina radnoga staža u odgoju i obrazovanju i već stečenim tolikim napredovanjem ne bi trebala svoju stručnost dokazivati i oglednim satima, nego ostalim elementima vrednovanja. Svakako je potrebno ujednačiti mjerila vrednovanja na razini cijele RH kako bi sustav vrednovanja bio što pošteniji. Mislim da će se dosta vremena utrošiti na trčanje za bodovima, najmanje se boduje ono zbog čega smo tu – naša nastava i kvalitetan rad u nastavi. Lijep pozdrav | Prihvaćen | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 399 | ZVONIMIR MESIĆ | Poštovani, -Smatram da je sudjelovanje u samovrednovanju ili vanjskom vrednovanju škole obaveza svakog nastavnika i kao tako ne vidim potrebu za bodovanjem. (Unapređenje rada škole) -Zbog opsega posla razrednika mislim da bi posao razrednika trebao biti bodovan uz potvrdu ravnatelja. -Stečeno zvanje i obnovljeno 2 puta (ukupno 15 godina) bi trebalo ostati trajno uz potvrde o daljnjem stručnom usavršavanju i radu na osobnom profesionalnom razvoju. -Mislim da bi trebalo smanjiti potreban broj predavanja i/ili radionica kolegama u zbornici jer će doći do "trke za bodovima" a najmanje će biti bitan neposredni rad sa učenicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 400 | Tonka Brailo | Slažem se s prijedlogom poštovanih kolegica/kolega o trajnom zvanju pri napredovanju, odnosno trajnom zvanju nakon 30 godina staža. Kod napredovanja u više zvanje potrebno je pojednostaviti proceduru. Mislim da bi trebalo propisati određeni broj bodova i prikupljenom dokumentacijom ostvariti pravo na napredovanje, dakle bez dodatnog uvida u nastavu. Mislim da bi trebalo smanjiti broj predavanja godišnje (jedno je sasvim dovoljno) jer kada pogledate ukupan broj mentora, savjetnika postavlja se pitanje kome će oni predavati, tko će ih slušati: ostali bi trebali stalno biti prisutno na edukacijama, ako ne iz interesa, onda vjerojatno iz kolegijalnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 401 | Vesna Dumančić | Poštovani , mislim da bi bilo vrlo važno napraviti prijelazno razdoblje za one nastavnike koji obnavljaju zvanje ove godine jer smo imali samo 6 mjeseci od kada je novi Pravilnik stupio na snagu , a trebamo obnavljati zvanje i predavati dokumentaciju za protekle 4 godine, odnosno od prosinca 2015. godine. Slažem se sa svim kolegicama i kolegama koji predlažu da nastavnici koji imaju 30 godina staža više ne bi trebali obnavljati napredovanje . Prosvjetni djelatnici , u većini slučajeva , su vrlo savjesni i rade svoj posao s predanošću, a ova cijela procedura oko napredovanja ima upravo suprotan efekt i može samo negativno djelovati na kvalitetu našega rada , veliki i nepotreban stres . Dalje, edukacija kolega i kolegijalna podrška , zanimljiva ideja , ali se pitam da li mi stvarno trebamo biti takvi genijalci ili bi samo trebali više da se posvetimo dobrobiti naših učenika? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Prvi dio komentara primljen na znanje. Ostali komentari ne odnose se na predmet ove rasprave. | |
| 402 | Zdravka Tekić -Dadić | Ovim putem želim skrenuti pozornost na neke nejasnoće u uvodnom dijelu članka 8. (Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada). Zadnja rečenica uvoda glasi: "Svaka aktivnost može se vrednovati samo jednom". Da li to znači samo jednom u razdoblju koje se vrednuje za napredovanje (5 godina) ili samo jednom u istoj školskoj godini? U trećoj tablici (Mentorstvo učenicima na međunarodnim natjecanjima) sve je jasno, ali što je sa županijskim, te međužupanijskim i državnim natjecanjima? Smatram da je važno da se ovo u potpunosti razjasni, kako bi kolege izbjegli nedoumice kod popunjavanja obrasca Zahtjeva za napredovanje (ukupan broj bodova prema Kriterijima vrednovanja stručno-pedagoškog rada). Predlažem, a to je i mišljenje mnogih kolega, da se boduju sva natjecanja na kojima sudjelujemo sa svojim učenicima bez ograničavanja broja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 403 | Ksenija Mihin | Poštovani, podržavam prijedlog izmjena, kao i dopunu novog Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Mislim da bi u taj pravilnik trebalo unijeti još više promjena. Smatram da bi nakon trideset godina staža učitelj trebao dobiti trajno stečeno zvanje. Učitelji koji su jednom napredovali u zvanju i dalje rade više i kvalitetnije. Smatram da bi se trebalo bodovati članstvo u Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog statusa učenika, s obzirom na odgovornost koju imaju članovi. Smatram da je teško ostvariti velik broj edukacije za kolege, pogotovo u školama u kojima je više učitelja koji su mentori ili savjetnici. Mislim da će se dosta vremena utrošiti na trčanje za bodovima, najmanje se boduje ono zbog čega smo tu – naša nastava i kvalitetan rad u nastavi. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 404 | Mirela Šprajc | Poštovani, napredovanje treba pojednostaviti-bilo bi dovoljno samo slanje dokumetacije bez uvida u sat. Također, predlažem da dok traje „Škola za život “- da se za to vrijeme riječ godišnje u čl.21 i čl.22 promijeni u školskoj godini . A ovo bi trebali uzeti u obzir zato što broj predavanja koje prema čl.21 odgojno-obrazovni radnik u zvanju mentora mora održati ( 3 sata godišnje );a prema čl.22 odgojno-obrazovni radnik u zvanju savjetnika mora održati ( 5 sati godišnje );prema čl.23 odgojno-obrazovni radnik u zvanju izvrsnog savjetnika mora održati ( 7 sati godišnje )- nije izvedivo svima održati. Također, predlažem da se u čl.18. (a koji definira da odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno) – doda i dob od 60 godina. Prema čl.18. odgojno-obrazovni radnik koji je tri puta za redom izabran u zvanje izvrsnog savjetnika, zvanje izvrsnog savjetnika stječe trajno; prema čl.24 odgojno-obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje savjetnika najmanje četiri puta imaju mogućnost zadržavanja tog zvanja trajno. Postavila bi pitanje: Zašto se ovakva mogućnost ne da i mentorima? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 405 | Irena Rupić Pietri | Iako pozdravljam izmjene Pravilnika kroz ova tri članka, ovaj Pravilnik očigledno traži ponovno razmatranje. To dokazuje sam broj od preko 400 komentara od strane kolega u samo 7 dana. Nemojmo zaboraviti da je prvo e-Savjetovanje vezano za Pravilnik otvoreno 2.1.2019. god., s točno 251 komentarom, a trajalo je punih mjesec dana. Čitajući ih sad s odmakom od skoro godinu dana, mnoge kolege su i tada upućivale na neke nedoumice koje su se pokazale točnim i nisu definirane niti dan danas. Nadam se da će autori ovog Pravilnika, ponovno razmotriti sugestije kolega i učiniti sve kako bi ovaj novi Pravilnik dao realne mogućnosti svim onim dobrim i vrijednim odgojno obrazovnim djelatnicima da se i dalje trude i napreduju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 406 | DRAŽENKA SKUPNJAK | Poštovani, pozdravljam i podržavam predložene izmjene, ali smatram da one nisu dostatne. Tu prije svega mislim na činjenicu da se prelaskom sa staroga Pravilnika na novi nije vodilo računa o prijelaznom razdoblju. Naime, oni učitelji koji će obnavljati zvanje ove ili iduće godine u nepovoljnijem su položaju u odnosu na one koji će imati puno više vremena prikupiti pozamašan broj bodova za napredovanje u učitelja savjetnika ili izvrsnog savjetnika (osobno smatram da je izraz izvrstan savjetnik nespretno sročen). Nadalje, smatram da je degradirajuće i demotivirajuće oduzimati učitelju jednom stečeno zvanje naročito kad je u učiteljskoj profesiji evidentan nedostatak velikog broja stručnoga kadra (što nastavnika, što stručnih suradnika) i kada se u drugim profesijama to ne traži. Dovoljno bi bilo potvrdama dokazati daljnje stručno usavršavanje i rad na osobnom profesionalnom razvoju. Cijeli postupak bi trebali proći samo oni učitelji koji žele napredovati u više zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 407 | Igor Katona | Poštovani, slažem se da je pravilnik o napredovanju trebalo izmijeniti, no nije mi jasno što je s prijelaznim razdobljem? Tj. što da radimo mi koje zahvaća novi pravilnik o napredovanju jer je stupio na snagu koji mjesec prije roka potrebnoga da pošaljemo zahtjev za daljnje napredovanje? Jesmo li mi kažnjeni? Hoće li Povjerenstva imati razumijevanja za naš status? Nadam se da hoće, jer u protivnom, jedini nastavnik strojarske grupe predmeta u lijepoj našoj koji je u zadnjih 6 godina bio svake godine sa učenicima na Državnom natjecanju iz 3 različite discipline iz područja strojarstva - nije dovoljno dobar da napreduje... nadam se da nije tako... vjerujem da nije tako. Nije li naš cilj rad sa učenicima? Ne želim biti onaj koji skuplja potvrde a ne radi s učenicima ništa konkretno. A što može biti konkretnije od toga da su moji učenici u TOP 12 u lijepoj našoj, škola s manje od 100 učenika strojarskog smjera. Na dalje, slažem se sa uvidom u dokumentaciju i sat za prvo napredovanje i svako daljnje napredovanje stepenicu više. No ako netko želi zadržati status koji ima, smatram da bi bilo u redu da u periodu od 5. godina ostvari potreban broj bodova, zadovolji uvijete - to službeno prikaže i da mu se time status automatski produži. Uvid u sat i dokumentaciju je suvišan, pa nije se u 5. godina zaboravilo raditi. Naravno u slučaju napredovanja u status više - slažem se da se odradi potpuna procedura. Tužno je nastavniku oduzeti zvanje, žalosno je spriječiti nastavnika sa rezultatima da napreduje. Imamo sjajne ljude u sustavu, ljude na terenu koji rade TOP rezultate, ne činovnike nego radilice koje učenici prate i koji inspiriraju... to se u ovom pravilniku ne vidi... to se ne prepoznaje... no, možda se netko i zamisli i odluči napraviti izmjene koje će nastavnicima biti inspiracija, a ne pljuska. Hvala! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Prvi dio komentara primljen na znanje. Ostali komentari ne odnose se na predmet ove rasprave. | |
| 408 | Kristina Krtalić | Poštovani, slažem se s predloženim izmjenama u Pravilniku i predlažem sljedeće: - ako je već potrebna evaluacija predavača, da mzo ili azoo objavi na mrežnom mjestu ili pošalje voditeljima županijskih stručnih vijeća ili školama univerzalni obrazac (npr. u Forms-u) za evaluaciju predavača - članak 8. (kategorija aktivnosti rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja) učiteljima informatike priznati u šk. godini 2018./2019. sudjelovanje u eksperimentalnom programu jer su svi učitelji u toj školskoj godini radili po novim kurikulumima (većina učitelja informatike predaje od petog do osmog razreda (to su četiri nova kurikuluma u jednoj šk. godini, iako svi spominju samo peti i šesti razred, a novi su kurikulumi i u sedmom i osmom razredu, bez obzira što su izborni predmeti). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 409 | Marija Halaček | Poštovani, nakon što su generacije i generacije učitelja napredovale po „starom“ pravilniku, stvorila su se velika očekivanja od novoga. Lijepo je što nas se pita, no većina nas o tome ni ne razmišlja – samo radi. Vjerujem da ćemo, kao i dosad, raditi onako kako nam nalaže struka i savjest, nove prilike ili uvjeti, ali vas molim, ne tjerajte učitelje da postanu lovci na bodove! Uvjerena sam da se kvalitetan rad nekog učitelja možda i može procijeniti različitim opisnicima, kakvi su i ovdje predviđeni, ali oni nikada ne mogu u potpunosti biti primjenjivi na svakog učitelja koji želi napredovati. Stoga su i predložene ove izmjene, stoga i ima toliko komentara i rasprava među kolegama. Zalažem se za jednoznačnost tumačenja teksta ovoga Pravilnika, u najvećoj mogućoj mjeri. A tamo gdje to nije moguće – očito ni kriterij nije dobro postavljen. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 410 | Damir Šišić | Poštovani, mislim da bi trebalo biti dovoljno tri puta napredovati u zvanje savjetnika da ono postane trajno. Nadalje, trebalo bi postojati i neko prijelazno razdoblje za sve nas koji ćemo obnavljati zvanje u ovoj ili sljedećoj godini po novom pravilniku, tj. bodovanje bi trebalo drugačije definirati ili smanjiti potreban broj bodova. Mislim da je broj bodova kod svih kategorija prevelik i da će za mnoge cijeli postupak biti vrlo obeshrabrujući i da će odustati od napredovanja. Mislim da bi trebalo promijeniti i vrijeme kad više ne bi trebalo obnavljati stećeno zvanje na bar 7 godina prije odlaska u mirovinu (u prijedlogu je 5 godina). Iz prijedloga pravilnika može se zaključiti da su sve vanjske aktivnosti važnije od neposrednog rada s djecom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 411 | Dražena Potočki | Poštovani, smatram da bi jednom stečeno napredovanje u zvanje trebalo biti trajno. Slažem se sa ostalim kolegicama i kolegama i smatram da za zadržavanje stečenog zvanja trebalo bi biti dovoljno svoju stručnost dokazati ostalim elementima vrednovanja, a ne održavanjem oglednih sati. Predlažem izmjenu u čl. 1 gdje je nepotreban dio "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika". Smatram da je u čl. 8 Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, međusobno različitih, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika, do dva suautora) trebalo izbaciti „međusobno različitih“ , "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" i „dva suautora“. U potpunosti se slažem i sa kolegicom Orijanom Tenčić, a pogotovo u dijelu : „Obveze odgojno - obrazovnih radnika vezane uz napredovanje, članci 21, 22 i 23 "Educiranje kolega u školi i pružanje kolegijalne podrške" - smatram da je traženi broj sati prevelik. Treba prepustiti školama da same organiziraju edukacije uz obvezu nastavnika da održe edukacije po potrebi te da nakon toga škola izda odgovarajuću potvrdu. Odgojno - obrazovni radnici već po prirodi svog posla moraju surađivati i jedan drugome davati kolegijalnu podršku pa to nije potrebno na ovaj način formalizirati. Također, potrebno je određeno prijelazno razdoblje za odgojno - obrazovne radnike koji su skupljali bodove i tražene uvjete za napredovanje ili obnovu stečenog zvanja po starom pravilniku 4 godine, a sada se traži ispunjavanje uvjeta iz novog pravilnika. Time su najviše pogođeni odgojno - obrazovni radnici koji su napredovali u zvanje 2015. godine (19.6.2015.). Tumačenje pravilnika data su u veljači 2020. godine. Do tada nikakvih službenih tumačenja pravilnika nije bilo.“ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 412 | Nataša Paćelat | Poštovani, mišljenja sam kako je pozitivna sama potreba za dopunom Pravilnika. Nadajmo se kako će svi ovi komentari uroditi plodom i zaista mijenjati ono bitno. 1. Jednom stečeno zvanje ne bi se trebalo obnavljati (dovoljno je prikupiti i provjeriti dokumentaciju radi produljenja istog). Degradirajuće je i demotivirajuće oduzeti nastavniku zvanje. 2. Mentorstvo studentima nemoguće je ostvariti u manjim školama u manjim gradovima. 3. I dalje je nejasno što podrazumijeva "pružati kolegijalnu podršku" i na koji će se način ta provedba ocjenjivati. 4. Smanjenje broja edukacije učitelja/nastavnika u kolektivu jer je u manjim kolektivima to teško ostvarivo. 5. Također, ne uzima se u obzir učitelje/nastavnike u školama s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina u kojima su uvjeti specifični te su usavršavanja po nekim kriterijima teško izvediva. Nastavnik bi trebao sam i svojom voljom birati kategorije, ovisno o mogućnostima škole u kojoj radi. Svatko tko skupi dovoljan broj bodova zaslužuje napredovanje bez obzira na kategorije. Mislim da je brojnost komentara ljudi iz prakse ukazala na potrebu za dopunama Pravilnika te se nadam uvažavanju mišljenja većine kako bi ovo savjetovanje imalo nekakvog smisla. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 413 | Cinzia Banko | Pozdravljam donošenje novog Pravilnika o napredovanju. Podržavam prijedlog kolega da se u članku 21. smanji godišnji broj sati za edukaciju kolega iz razloga što u manjim sredinama kao i u školama gdje postoji veći broj mentora jako je teško odraditi tražene sate. Također slažem se da bi uvid u nastavni sat trebao postojati samo kod prvog napredovanja ili kod napredovanja u viši rang a ne kod obnavljanja istog statusa jer smatram da nastavnici svakodnevno savjesno i odgovorno obavljaju svoj primarni zadatak a to je educiranje mladih naraštaja. Također smatram da vođenje stručnog vijeća (tj. aktiva) na školskoj razini ne bi trebalo biti uvjetovano jednim održanim predavanjem ili radionicom godišnje jer već sama organizacija stručnog vijeća, pisanje zapisnika i sl. zahtjeva određeni utrošak vremena kao i odgovornost. Lijepi pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 414 | Orijana Tenčić | Poštovani, smatram da bi jednom stečeno napredovanje u zvanje trebalo biti trajno. Moje je mišljenje da smo jedna od rijetkih struka unutar javnih službi (ako ne i jedina) sa ovakvim načinom obnavljanja stečenog zvanja. Za zadržavanje stečenog zvanja trebalo bi biti dovoljno priložiti dokumentaciju o redovitom stručnom usavršavanju. Slažem se sa ostalim kolegicama i kolegama da je uvid u nastavne satove potreban samo za prvo napredovanje i napredovanje u više zvanje. Vjerujem da smo svi svjesni koliko je naše zvanje stresno i svakim danom sve zahtjevnije i izazovnije te da nije potrebno dodatno opterećenje. Obveze odgojno - obrazovnih radnika vezane uz napredovanje, članci 21, 22 i 23 "Educiranje kolega u školi i pružanje kolegijalne podrške" - smatram da je traženi broj sati prevelik. Treba prepustiti školama da same organiziraju edukacije uz obvezu nastavnika da održe edukacije po potrebi te da nakon toga škola izda odgovarajuću potvrdu. Odgojno - obrazovni radnici već po prirodi svog posla moraju surađivati i jedan drugome davati kolegijalnu podršku pa to nije potrebno na ovaj način formalizirati. Također, potrebno je određeno prijelazno razdoblje za odgojno - obrazovne radnike koji su skupljali bodove i tražene uvjete za napredovanje ili obnovu stečenog zvanja po starom pravilniku 4 godine, a sada se traži ispunjavanje uvjeta iz novog pravilnika. Time su najviše pogođeni odgojno - obrazovni radnici koji su napredovali u zvanje 2015. godine (19.6.2015.). Tumačenje pravilnika data su u veljači 2020. godine. Do tada nikakvih službenih tumačenja pravilnika nije bilo. Pravilnik premalo vrednuje rad s učenicima u redovnoj nastavi, a to je naša osnovna zadaća kao nastavnika. Razredništvo je danas jedan izuzetno važan i zahtjevan sagment rada nastavnika koji traži daleko više angažmana i vremena od onog koji je priznat Pravilnikom o normi. Međutim, ono se nigdje ne boduje niti navodi kao uvjet za napredovanje. Također, smatram da bi rad u Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta trebao biti priznat kroz bodove za napredovanje jer je to odgovoran posao koji iziskuje puno uloženog vremena. Lijepi pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 415 | Jagoda Čopac | Poštovani, slažem se s izmjenama Pravilnika o napredovanju kao i pružanju mogućnosti učiteljima da daju svoje mišljenje o istom. Otkako je izašao novi Pravilnik o napredovanju, postao je stalna tema u zbornicama i na društvenim mrežama. Naime, komentirajući svaki članak Pravilnika, javile su se mnoge nedoumice i upiti pa je zbog toga vrlo važno precizirati svaku stavku novoga Pravilnika. Smatram da je u čl. 8 Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, međusobno različitih, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika, do dva suautora) trebalo izbaciti „međusobno različitih“ i promijeniti „dva suautora“ u tri suautora jer sam osobno održala više radionica na županijskoj razini s dvije kolegice, a na poziv županijskih voditelja do kojih je došla vijest o izvrsnoj radionici. Zar to znači da nas tri voditeljice, koje smo u više gradova održale radionicu pod istim nazivom, nećemo dobiti niti jedan bod? U članku 18. predlažem promjenu da odgojno-obrazovni radnik koji je dva puta za redom izabran u isto zvanje stečeno zvanje zadrži trajno. Također predlažem promjenu da odgojno-obrazovni radnik koji ima 30 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadrži trajno. Srdačan pozdrav, Jagoda Čopac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 416 | Marina Trstenjak Petran | Poštovani, podržavam novi Pravilnik u razradi potrebnih bodova za napredovanje. Smatram da bi se jednom stečeno zvanje trebalo obavljati na temelju dokumentacije o stručnom usavršavanju, edukacijama i ostalim aktivnostima. S obzirom da neke škole imaju više mentora bilo bi dobro smanjiti broj sati edukacije koje nastavnik treba održati. Također smatram da bi pojam evaluacije trebalo izbaciti iz članaka koje se odnose na predavanja/radionice i edukacije (nemamo propisani obrazac o evaluacijama, nije definirano niti da se mora provesti evaluacija već je to na pojedincu). Mislim da nije potrebna pozitivna evaluacija sudionika nakon održanog predavanja ili radionice na županijskom, međužupanijskom ili državnom nivou. Evaluacija je subjektivna aktivnost koja ne ukazuje na kvalitetu predavanja ili radionice. Lijep pozdrav Marina Trstenjak Petran | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 417 | Brankica Žugaj | Iza članka 25. dodaje se novi članak 26. koji glasi: Članak 26. Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje savjetnika. Iznimno od uvjeta iz članka 7. ovoga Pravilnika u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 7. Pravilnika može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika.“ Dosadašnji članci 26. i 27. postaju članci 27. i 28. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 418 | Orijana Paus | Poštovani, slažem se s potrebom promjene Pravilnika o napredovanju. Slažem se i s mnogim već navedenim prijedlozima (rok od 120 dana; navedene promjene članaka 21., 22., 23. i 24., pojam evaluacije koja nema propisan obrazac...). Posebno podržavam zalaganje za vrednovanje razredništva koje je vrlo zahtjevno i sve zahtjevnije. Također, jednom stečeno zvanje trebalo bi automatski obnavljati na temelju dokumentacije o usavršavanju i ostalim aktivnostima. Dva napredovanja u istom zvanju trebala bi omogućiti trajno zvanje. Učitelj/nastavnik nakon 20 godina radnoga staža u odgoju i obrazovanju i već stečenim napredovanjem (dvaput u istom zvanju) ne bi trebao svoju stručnost dokazivati i oglednim satima, nego ostalim elementima vrednovanja. Svakako je potrebno ujednačiti mjerila vrednovanja na razini cijele RH kako bi sustav vrednovanja bio što pošteniji. Srdačan pozdrav Orijana Paus | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 419 | Rejhana Nuhanović Tadijan | Vezano uz izmijenjeni članak 19 koji propisuje da se zahtjev podnese najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran, a u razdoblju iz čl 10 (od 1. 9. - 1. 4.) za tekuću školsku godinu, nejasno je kada se osoba kojoj zvanje ističe u npr. listopadu treba prijaviti. Ako je do 1. travnja, tada to nije tekuća školska godina. Ako je, opet, od 1. rujna, tada nije unutar 120 dana. Ne vidim razlog zašto se treba ograničiti na rok od 1. 9. do 1. 4., a ne može biti samo 120 dana ranije. To bi otklonilo sve nedoumice po tom pitanju. Nadalje, nejasno je kako se točno evidentira i dokazuje edukacija kolega, studenata itd. iz članaka 21. 22. 23. Ne smatram da je previše, jer je to svakako dio posla (ukoliko se održavaju radionice/mentoriraju studenti i pripravnici), ali je to više od tih propisanih sati "educiranja", ali nigdje nije formalno zabilježeno da sam npr. educirala pripravnicu toga dana toliko sati. Smatram da bi to svakako trebalo preciznije definirati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 420 | Daliborka Todorović | Poštovani, podržavam komentare velikog broja kolega i smatram da za obnavljanje zvanja nje potreban uvid u stručno-pedagoški rad, koji je već „testiran“ kod prvog napredovanja, nego je dovoljno dostaviti potrebnu dokumentaciju o kriterijima izvrsnosti i stručnom usavršavanju Povjerenstvu kako bi im se zvanje produžilo. Mislim da bi bilo dobro u Pravilniku obrazložiti i što s bodovima koji su ostvareni od dana kada se podnese zahtjev za napredovanje do dana donošenja odluke o napredovanju u zvanje. Za neke kategorije trebala bi dodatna pojašnjenja kao što su objava dostupnih digitalni obrazovni sadržaja, edukacija kolega i procesa predaje prijave za napredovanje. Također, smatram da je potrebno vrednovati i rad koordinatora/člana Upisnog povjerenstva u osnovnoj/srednjoj školi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 421 | irena.budisavskole.hr | Poštovani! Čitajući komentare svojih kolegica i kolega, najčešće se javlja primjedba kako jednom stečeno zvanje treba moći zadržati kao što je to običaj i pravilo u drugim strukama. Mislim da ovaj prijedlog i primjedbu treba svakako uvažiti i unijeti u novi Pravilnik. Srdačan pozdrav, Irena Budiša | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 422 | Lilijana Radobuljac | Pozdravljam promjenu članka 10. stavak dva i produženje s ožujka na travanj. Ono što mi je posebno žao je da nije razmotrena mogućnost bodovanja za ocjenjivače na ispitima državne mature, kao ni razredništvo (koje je jedan od najstresnijih i najtežih poslova). Lilijana Radobuljac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 423 | Kristijan Ovčarić | Poštovani, radovalo me što je Pravilnik već pred novim izmjenama, no začudili su me članci stavljeni u nacrt izmjena. Zato će se moj komentar odnositi na dio postojećeg Pravilnika. Članak 19. Rok od 120 dana prije isteka vremena od izbora u zvanje trebao bi biti jedini važeći. Rok do 1. ožujka/travnja stavlja u nepovoljan položaj odgojno-obrazovne djelatnike koji su napredovali u zvanju prije stupanja na snagu ovoga pravilnika. Članak 21., 22., 23. Smatram da je za mentore dovoljno održati 1 sat edukacije godišnje, za savjetnike 2 sata, a za izvrsne savjetnike 3 sata. Članak 24. (4) Ukoliko savjetnik nije imao 5 sati edukacija kolega ili dijeljenja primjera dobre prakse, ne bi trebao biti kažnjen za nešto za što nije niti znao da će u budućnosti postati tako bitan zahtjev. Svrha pozitivne evaluacije je potpuno nejasna. Bilo bi dobro da se to pojasni Smatram da u postupku napredovanja u više zvanje (savjetnika ili izvrsnog savjetnika) odgojno-obrazovni radnik dokumentacijom ne treba dokazivati da je položio stručni ispit kad je istu dokumentaciju već podnio nadležnom tijelu prilikom prvog napredovanja tj. onog u zvanje mentora. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 424 | Zvonko Miškić | Smatram da nije potrebno prijavljivati obnavljanje zvanja jer ulaskom u sustav napredovanja nadležnim institucijama mogu biti vidljiva sva stručna usavršavanja, održana predavanja, zaduženja u školama. Dužnost nastavnika je prijavljivati svoje aktivnosti koje su izvan nadležnosti Ministarstva, a tražena su Pravilnikom. Vođenjem takve evidencije o nastavniku automatski mu se dodjeljuje najviše zvanje u skladu s prikupljenom dokumentacijom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 425 | Monika Idlbek | Poštovani, podržavam novi Pravilnik u razradi potrebnih bodova za napredovanje. Moji prijedlozi izmjena su sljedeći: 1.) Smanjenje broja potrebne edukacije učitelja/nastavnika u kolektivu na manji broj (ovisno o zvanju). Neke škole imaju više mentora i savjetnika i tada će te edukacije biti samo zbog bodova, a ne stvarne potrebe. 2.) Smatram da bi pojam evaluacije trebalo izbaciti iz članaka koje se odnose na predavanja/radionice i edukacije (nemamo propisani obrazac o evaluacijama, nije definirano niti da se mora provesti evaluacija već je to na pojedincu). Mislim da nije potrebna pozitivna evaluacija sudionika nakon održanog predavanja ili radionice na županijskom, međužupanijskom ili državnom nivou. Evaluacija je subjektivna aktivnost koja ne ukazuje na kvalitetu predavanja ili radionice. 3.) Radnik koji navrši 30 godina radnog staža ima pravo zadržati trajno zvanje (uz naravno provjeru dokumentacije o redovitom usavršavanju) koje je stekao osim ako ne želi napredovati u više zvanje. Odgojno-obrazovni djelatnici su diskriminirani jer su jedini koji moraju obnavljati svoje zvanje. Lijep pozdrav, Monika Idlbek | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 426 | Alka Mirna Ančić Igrec | Poštovani! Pozdravljam novi Pravilnik jer je detaljnije opisao i propisao elemente napredovanja. U ovome obraćanju nisam se samo referirala na predložene izmjene članaka jer imam podosta zamjerki općenito: 1. I u prvome e-savjetovanju sam postavila isto pitanje na koje mi nije odgovoreno - što znači odredba "nakon položenog stručnog ispita" (čl. 5. 6. i 7.)? Mentor sam, ali nemam položen stručni ispit jer u vrijeme moga zaposlenja on nije postojao. Dapače, nakon uvođenja stručnoga ispita, škola me prijavila, ali sam dobila odbijenicu s obrazloženjem da ne podliježem zakonskoj obvezi polaganja istoga. Vrijedi li Uvjerenje o završenom programu uvođenje u odgojno - obrazovni rad kao što je bilo do sada ili ne mogu obnoviti zahtjev za napredovanje? 2. Mentorstvo učenicima kontinuiran je rad pripreme učenika za natjecanja i smotre koji traje jedno određeno vrijeme. S obzirom da su u moju lutkarsku skupinu uvijek uključeni i učenici s teškoćama u razvoju, angažman oko priprema je još zahtjevniji. Nakon pripreme slijedi i realizacija natjecanja ili smotre te smatram da je mentoriranje učenika koji sudjeluju na natjecanjima i smotrama na županijskoj razini bodovano s premalim brojem bodova (1 bod). Također, neke izvannastavne aktivnosti su vrlo specifične i u nižim su razredima osnovne škole potrebna dva voditelja/ mentora, osobito u lutkarstvu koje objedinjuje dramski izričaj, glazbu, ples, nove tehnologije (video-projekcije), likovne aktivnosti (scenografija, obilkovanje lutaka) što u Pravilniku nije naznačeno, iako su u prvotnome prijedlogu bila predviđena dva voditelja. 3. U podkategoriji članka 1. tj. članka 8. Pravilnika, ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA, treba izmijeniti način bodovanja za mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija, na način da se broj studenata boduje po broju studenata, a ne po godini kako piše u Pravilniku. Prijedlog novoga bodovanja je: 1 bod po studentu/ici, a ne 2 boda za sve studente kojima smo bili mentori u toj godini jer pripremanje javnih i individualnih predavanja studenata zahtijeva znatan angažman i popriličan broj sati moga rada te kontinuirano proučavanje stručne literature. Posebno se referiram na otvorene sustave nastave (procesna drama, problemska nastava,...) koji su studentima potpuno nepoznati te ih moram dodatno educirati (Škola za život) jer na fakultetu uče poprilično bespotrebnih sadržaja, a ono što ih čeka kada kroče u razred, baš i ne. 4. U potpunosti se slažem s kolegicom Smiljanom Perić koja piše o nedovoljnom objašnjenju pojma poziitvna evaluacija od strane sudionika nakon održanog predavanja /radionice te broju autora predavanja/ radionice. 5. Članak 8. , podkategorija PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE Smatram da bi trebalo izbaciti "međusobno različitih" predavanja/radionica. Svi koji drže predavanja znaju da nije isto održava li se jedno ili više predavanja pa bila ona iste teme. Ukoliko je predavanje/ radionica izvrsno, zašto se ne bi moglo održati na više mjesta/ razina? Ovim načinom bodovanja demotiviraju se ljudi koji žele raditi i rade. Ne vidim razlog zašto bi predavanja ili radionice morali biti međusobno različiti kako bi se ostvarili bodovi. 6. U školama koje imaju veći broj učitelja mentora ili savjetnika nije moguće organizirati toliki broj edukacija za kolege (3 – 5 godišnje) tim više što tijekom školske godine imamo samo 2 – 3 Učitlejska vijeća na kojima sudjelujemo u različitim edukacijama. Ne vidim prostor i za edukacije kolega i za edukacije vanjskih predavača u jednoj školskoj godini. Trebalo bi taj broj sati smanjiti ili izbaciti riječ „godišnje“. 7. Ne slažem se s mogućnošću nepreskakanja kategorija napretka ukoliko učitelj ima dovoljan broj bodova i barem 10 godina radnoga staža. Također mislim da učitelj koji je jednom napredovao ne bi trebao za 5 godina prolaziti kroz cijelu proceduru već samo dostaviti dokumentaciju o svome kontinuiranom radu i napretku. Predlažem da se jednom stečeno zvanje trajno zadrži. Jedino, ako kandidat želi napredovati u više zvanje, neka se poštuje sada važeća procedura. 8. Smatram da bi trebalo bodovati i članstva u različitim povjerenstvima - Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog statusa učenika i Povjerenstvu za vrednovanje i izbor kandidata (rad na određeno i neodređeno vrijeme) koja traže dodatno angažiranje u proučavanju dokumenata, a i vrijeme koje smo proveli u radu različitih povjerenstava. Također, vođenje razrednoga odjela jedan je od izuzetno važnih segmenata odgojno - obrazovnoga rada, a ovim Pravilnikom za vođenje razrednog odjela nije predviđen niti jedan bod. Mislim da je za napredovanje u izabrano zvanje nužno nagraditi i ovaj segment rada učitelja. 9. Bodove za napredovanje treba brojiti od Zahtjeva do Zahtjeva za napredovanje jer se inače gube bodovi budući da proces traje i do 6 mjeseci (između podnošenja Zahtjeva i promocije). Srdačan pozdrav, Alka Mirna Ančić Igrec! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Navedena odredba čl. 5., 6. i 7. ne odnosi se na odgojno-obrazovnog radnika koji je stupio u radni odnos u obrazovnoj ustanovi prije stupanja na snagu Pravilnika o polaganju stručnog ispita 1994.godine. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 427 | Ljerka Iharoš | Poštovani, podržavam i pohvaljujem izmjene koje ste voljni unijeti u postojeći Pravilnik, ali isto tako smatram da su nužne još neke promjene. Predlažem da se čl. 18. stavak 1 promijeni i glasi: ...koji je dva puta za redom...; stavak 2 tog istog članka: ...koji ima više od 30 godina. Članak 24. bi trebalo doraditi misleći na one nastavnike koji se nalaze u prijelaznom razdoblju jer su bodove ostvarivali prema starom Pravilniku, a koji je ipak u većoj mjeri išao na ruku nastavnika. Srdačan pozdrav, Ljerka Iharoš | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 428 | Šeherzada Šaini Talić | Poštovani! Pozdravljam izmjenu Pravilnika koji je donio neke pozitivne promjene u odnosu na stari. Podržavam promjenu u članku 10, pomicanje roka za podnošenje zahtjeva na 1.travnja, suglasna sam s predloženim izmjenama i dopunama Pravilnika o napredovanju. Moram priznati da se slažem i s kolegama koji smatraju da onaj dio o pozitivno evaluiranim predavanjima treba izbaciti, to je administrativno opterećenje za predavača. Mišljenja sam da bi jednom stečeno zvanje trebalo biti trajno, uz obvezu ispunjavanja svih dužnosti koje zvanje donosi. Također smatram da oni koji stečeno zvanje obnavljaju tijekom ove i sljedeće školske godine nisu u ravnopravnom položaju s kolegama koji će ga obnavljati kasnije jer se Pravilnik znatno izmijenio. Također smatram da u kategoriji Rad na unapređenju sustava obrazovanja aktivnosti s tog područja gotovo da je nemoguće provesti po navedenim kriterijima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 429 | Danijela Baćilo | Poštovani, kao i druge kolege smatram da su izmjene potrebne i u drugima člancima te je trebao biti dan cijeli Pravilnik o napredovanju ili će promjene biti kozmetičke ili formalne prirode. Zalažem se da se nakon 30 godina rada u nastavi stečeno zvanje prizna trajno. Nakon prve obnove napredovanja u zvanje pri idućoj obnovi zvanja stručnom povjerenstvu treba dostaviti dokumentaciju o stručnom usavršavanju i uvjetima izvrsnosti, a ispunjenje obveza treba smanjiti (obvezu 3,5,7 sati educiranja kolega godišnje smanjiti na 1 sat za mentore, a na 2 sata smanjiti za savjetnike i 3 sata za izvrsne savjetnike). Tako i ove školske godine nisu organizirana mnoga županijska vijeća zbog edukacije ŠzŽ pa se na županijskoj razini nije moglo educirati kolege. Tu je bio i štrajk, a uvijek može biti i drugih razloga koje bi trebalo predvidjeti. Ovaj zahtjev stvara pritiske na županijske voditelje, ali otvara prostor i mnogim budućim formalnim školskim edukacijama čija je svrha isključivo prikupljanje i opravdavanje bodova. Uvođenjem različitih platformi za edukaciju (eŠkola, različitih edukacija uživo, Loomen i dr.) dodatno je opterećenje zahtjev da se učitelji pod svaku cijenu međusobno educiraju 3 sata godišnje (ili više) PO OSOBI. Djelatnici moraju imati slobodu izbora edukacija i edukatora. Podržavam prijedlog da u čl. 21. treba navesti 1 sat educiranja na godišnjoj razini (tj. 5 u pet godina, što je sasvim dovoljno), u čl. 22. i 23. navesti 2 sata. Prema članku 6. i izboru u zvanje savjetnika nametanje broja kategorija nije prikladno jer povlači svaštarenje umjesto posvećivanja u onom u čemu smo najbolji. Također, ako se traži napredovanje u više zvanje, a iz nekih okolnosti kandidat nije zadovoljio pri čemu je utvrđeno da ima uvjete za obnovu već postojećeg zvanja, da mu se to zvanje onda treba priznati, to jest: ostaje u nižem zvanju. Prema članku 17. u svezi s trajanjem zvanja i opravdanom odsutnosti, umjesto odredbe da se zbog opravdane odsutnosti “može trajanje prava produljiti” treba u slučaju duljih bolovanja predvidjeti obvezno produljenje proporcionalno težini i trajanju bolesti djelatnika ili članova obitelji. Također podržavam prijedlog da iz čl. 22. treba riječ "dužnost" preformulirati u "preporuku" sudjelovanja u najmanje jednom projektu godišnje jer mogućnost sudjelovanja u projektima nije pod jednakim uvjetima dostupna predmetu koji se predaje ili školskim mogućnostima ili mogućnostima naraštaja koji se razlikuju. Podržavam prijedlog o potrebi izrade jedinstvenog i ujednačenog obrasca za evaluaciju, on je nužan da bi se rezultati mogli prikladno analizirati i prikazati, olakšava rad kandidatu i Povjerenstvu. Mislim da prijelazno razdoblje primjene Pravilnika treba produljiti kao i vrijeme za komentiranje izmjena na obostranu korist i zadovoljstvo. Srdačno Danijela Baćilo | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 430 | Gabriela Dundara | Poštovani, smatram da bi stečeno napredovanje u zvanju trebalo biti trajno. Dovoljno bi bilo priložiti dokumentaciju o redovitom stručnom usavršavanju. Slažem se s ostalim kolegicama i kolegama da uvid u nastavne sate bude samo za prvo napredovanje i napredovanje u više zvanje. Predlažem da se smanji broj sati koji se odnose na godišnje educiranje kolega jer je u školama s više mentora i savjetnika nemoguće odraditi tražene sate. Smatram da bi se rad u Povjerenstvima za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta trebao bodovati jer je to odgovoran posao i iziskuje puno vremena. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 431 | Ivana Filipan | Poštovani, pozdravljam izmjene postojećeg pravilnika, ali smatram da su potrebne još neke promjene. Budući da se imam slično mišljenje kao neke kolegice i kolege, složit ću se s njihovim izjavama te smatram da treba nekoliko članaka ipak doraditi, kao npr: „Pripremanje i organizacija javnog događanja u školi (po događanju)“ – predlažem da se definira obveza ravnatelja ili uprave škole da odgovarajuću potvrdu izda nastavniku sukladno obavljenom poslu - bez da je nastavnik mora sam zatražiti uz objašnjenje da mu to treba za napredovanje. Obveze odgojno-obrazovnih radnika vezane uz napredovanje, članci 21, 22 i 23 „Educiranje kolega u školi i pružanje kolegijalne podrške“ -predlažem da se definira obveza škole da inicira i organizira edukacije na razini škole na kojima bi nastavnici imali priliku i obavezu ostvariti dužnosti iz navedenih članaka i da po izvršenju posla izda odgovarajuću potvrdu. Smatram da je prevelik broj sati edukacija godišnje koji se od njih očekuje, osobito u školama koje imaju veći broj učitelja koji su napredovali u zvanju. Ne treba vremenski uvjetovati broj sati edukacija. Bodove za napredovanje treba brojiti od Zahtjeva do Zahtjeva za napredovanje (što je s bodovima stečenim u vremenu između uvida i promocije?). Podržavam komentare velikog broja kolega i mislim da se stečeno zvanje treba zadržati do kraja radnog vijeka u školi, jer niti jedna struka nema ovakav način obnavljanja stečenog zvanja. Smatram da bi bilo dovoljno svakih pet godina na uvid poslati samo papire o usavršavanju, jer učitelji koji su jednom postali mentori i savjetnici dalje rade samo više i kvalitetnije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 432 | Natalija Flamaceta Magdić | Poštovani, Podržavam Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika. Smatram da se, osim navedenog, preveliki naglasak na rad učitelja na projektima, udrugama i povjerenstvima što ostavlja učitelju manje vremena za pripremu nastave koja je definitivno svrha naše struke. Podržavam kolege koji smatraju da bi učitelji s 30 i više godina radnog iskustva trebali trajno zadržati svoj status. Na taj način bi im se pokazalo priznanje za njihov dugogodišnju trud. Stvaranjem različitih kategorija u napredovanju, smatram da je učitelju stvoren dodatni pritisak jer, po mojem mišljenju, tjera na “svaštarenje”. Smatram da treba nagrađivati mentorstvo studentima ili pripravnicima, ali dovodi kolege koji žive u manjim sredinama i nemaju prilike biti mentorima u neravnopravan položaj. Predlažem da uz dio koji se odnosi na "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" izradi što univerzalniji obrazac koji bi mogao biti korišten na svim razinama. Smatram da bi se i organizacije i sudjelovanje u natjecanjima koja nisu u katalogu AZOO boduju na neki način (Dabar, HIPPO Language Competition…) jer i za njih pripremamo učenike kojima predajemo. Hvala! Srdačno! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 433 | Svetlana Ćurković | Poštovani! Podržavam i pohvaljujem prijedlog izmjena Pravilnika. - Pohvaljujem izmjenu u čl. 1., ali bih predložila izmjenu kod formulacije "međusobno različitih", tu bih napravila razliku između edukacija uživo i edukacija online. Ukoliko su edukacije uživo smatram da je svaka edukacija, makar bila istog sadržaja, različita samim time što se održava pred različitim osobama i već radi toga će biti različita od skupine do skupine pred kojom se održava. Također formulacija "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" ne čini mi se ni potrebnom ni objektivnom, to često ovisi o trenutnom raspoloženju osoba koje su prisutne na edukaciji. - Pohvaljujem izmjenu u čl.2 izmjenu riječi "ožujka" na riječ "travnja". - Predlažem izmjenu članka 8. kategorija "Unaprjeđivanje rada škole" - ne bi trebala biti obvezna kategorija za napredovanje jer mislim da spomenute i navedene aktivnosti nemaju veću "težinu" od aktivnosti u drugim kategorijama - Također smatram da bi trajno zvanje trebao steći odgojno-obrazovni radnik koji ima 30 godina rada u obrazovanju. Srdačan pozdrav! Svetlana Ćurković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 434 | GORDANA VUČKOVIĆ | Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika kao i njegove izmjene. Podržavam produljenje roka prijave do 1.4. kao i ostalo navedeno. Smatram isto tako da je trebalo napraviti neko prijelazno razdoblje za one koji su skupljali bodove po starom pravilniku 4 godine,a boduju se po novom jer nisu u ravnopravnom položaju. Slažem se s kolegama da se u članku 21.,22. i 23. smanji broj sati koji se odnosi na educiranje kolega jer je to vrlo teško ostvariti pogotovo u školama s više mentora i savjetnika. Smatram isto tako da bi se odgojno-obrazovnom radniku trebala dati mogućnost trajnog zadržavanja zvanja nakon navršenih 30 godina radnog staža u obrazovanju. Srdačan pozdrav! Gordana Vučković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 435 | Livija Vranković | Poštovani, podržavam izmjene Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Uz navedene izmjene, mislim da bi bilo dobro u Pravilniku o napredovanju obrazložiti što s bodovima koji su ostvareni od dana kada odgojno-obrazovni radnik podnese zahtjev za napredovanje do dana donošenja odluke o napredovanju u zvanje. Srdačan pozdrav, Livija Vranković, prof. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 436 | Mirjana Vuletic | Poštovani, u potpunosti podržavam promjene koje ste predvidjeli ovom izmjenom Pravilnika. Predlažem da uz dio koji glasi "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" donesete obrazac koji će biti jasan i važiti za sve edukacije na državnoj razini (Ukoliko je to uopće moguće! Ukoliko nije predlažem brisanje tog dijela teksta). Nadalje, smatram da je u podkategoriji Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji, dio koji se odnosi na Izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja premali broj bodova dodijeljen za Izradu obrazovnih sadržaja za veći dio nekog nastavnog predmeta, odnosno cijelu školsku godinu. Smatram da je potrebno u novi Pravilnik unijeti još neke preinake: Mišljenja sam da u članku 8. u podkategoriji Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl.na međužupanijskoj ili državnoj razini...premali broj bodova te predlažem umjesto 2 boda 4 boda. Shodno tome i za slijedeću podkategoriju Mentorstvo učenicima koji sudjeluju....na međunarodnoj razini...premali broj bodova 3 te predlažem 6 bodova. Svi znamo koliko sati i sati rada to iziskuje svakom pojedinom nastavniku. Podržavam mišljenje kolega koji su dali svoj komentar na članak 6. i 7. Pravilnika u kojem stoji kako za pokretanje napredovanja u zvanje savjetnik i izvrsni savjetnik treba položen stručni ispit, jer je on ionako obvezan za prvo napredovanje u mentora pa bi ga kao uvjet za savjetnika ili izvrsnog savjetnika trebalo izbrisati. U članku 18. stavak 1. predlažem da se riječi "...koji je tri puta za redom izabran u zvanje izvrsnog savjetnika..." zamijeni riječima - "...koji je barem dva puta izabran u zvanje..." Razlog tome je činjenica da neki nastavnici ne žele napredovati dalje od mentora, a neki ne žele napredovati dalje od savjetnika, pa bi bilo pošteno prema njima da im ono posljednje zvanje u koje su izabrani ostane trajno. Odmah u istom članku stavak 2. treba 35 godina smanjiti na 30 godina rada u obrazovanju. Nadalje, slažem se s komentarima kolega vezano uz članak 21. i 22. - predlažem da se umjesto 3 sata za mentore i 5 sati godišnje educiranja za savjetnike promijeni na 1 sat za mentore i 3 sata za savjetnike. Smatram da bi bio red uvesti u podkategorije za bodovanje i razredništvo. Svjesni smo da je to vrlo zahtjevan dio rada svakog učitelja-razrednika i da zaslužuje bar 1 bod. Nadalje, mišljenja sam da bi i određeni broj sati terenske/izvanučioničke nastave mogao "zaslužiti" koji bod u novom Pravilniku. Na jednak način i integrirana nastava i projektna nastava. Ili organiziranje Projektnog dana u školi. Vjerujem da bi uključivanje takvih oblika rada u Podkategorije za bodovanje potaklo raznilikost, timski način rada, te dodatno obogatio rad u našim školama. Pozdravljam izmjenu naziva "izvrstan savjetnik" u npr. viši savjetnik. I na kraju, ali ne najmanje bitno, mišljenja sam da je u redu da prilikom napredovanja u zvanje - izvrstan savjetnik bude potrebno prikupiti najmanje 60 bodova iz minimalno pet kategorija, ali se ne slažen da se navode kategorije. U svim drugim kategorijama nastavnik može dragovoljno sudjelovati želeći se angažirati više ili manje dok za kategoriju " Unaprijeđenje sustava obrazovanja" ovisi o drugima. To je kriterij kojemu ne mogu svi ravnopravno udovoljiti ma koliko željeli ili se potrudili ili sati rada uložili. A to nastavnike unaprijed stavlja u neravnopravan položaj. Srdačan pozdrav, Mirjana Vuletić, prof. vjeronauka, savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 437 | Marijan Đaniš | Poštovani, vezano za uvjete napredovanja predlažem da se u članku 5. stavak 1. riječi „najmanje pet godina“ zamijene riječima „najmanje četiri godine“. Zatim da se u članku 6. stavak 1. riječi „najmanje deset godina“ zamijene riječima „najmanje osam godina“. Nadalje da se u članku 7. stavak 1. riječi „najmanje petnaest godina“ zamijene riječima „najmanje dvanaest godina“. Smatram da će se ovim predloženim izmjenama motivirati odgojno-obrazovne radnike u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima na njihovo napredovanje u više zvanje. Marijan Đaniš dipl. ing. geod. Profesor geodetskih predmeta | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 438 | Štefica Škrlec | Poštovani, pozdravljam izmjene pravilnika koje su u većini kategorija aktivnosti preciznije u odnosu na stari pravilnik. Predlažem da objavljivanje članaka o ekološkim aktivnostima koje jednom godišnje "školski koordinatori" Ekoškola pripreme za objavljivanje u biltenu također dobije bod kao i vođenje programa Ekoškola. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Navedene aktivnosti boduju se prema članku 8. | |
| 439 | Patricia Herak Volarić | Poštovani, slažem se sa svim izmjenama i dopunama Pravilnika koje idu u korist nastavniku koji želi napredovati, kao što je npr. produljenje roka za prijavu. Bilo bi lijepo da su predložene izmjene nastale i prije zaključenja aktualnog roka za prijavu napredovanja. Također, trebalo bi specificirati što točno znači rok od 120 dana za prijavu napredovanja. Oni koji poput mene imaju obnovu napredovanja u prosincu 2020., a morali su se prijaviti za napredovanje do 1. ožujka o.g. uskraćeni su za 9 mjeseci prikupljanja bodova za vrednovanje i stručno osposobljavanje. Stoga sam mišljenja da bi rok za prijavu trebao biti kroz cijelu nastavnu godinu, jer...zahtjevan je to posao.. prikupiti sve bodove, svaku potvrdu za bogtepitašto, osobito nakon 30ak godina provedenih u razredu. Hoću li ja zbog tih potvrda biti bolja nastavnica no što sam bila prije 5 godina?? Mišljenja sam da bi nakon 25 godina rada u nastavi stečeno zvanje trebalo postati trajno, osim ako se ne želi napredovati u više zvanje.. tada bi ovaj postupak prikupljanja potvrdnica imao smisla za nas zrelije. Sretno nam svima, Patricia Herak Volarić, prof. savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 440 | Marijan Đaniš | Poštovani, vezano za uvjete napredovanja predlažem da se u članku 5. stavak 1. riječi „najmanje pet godina“ zamijene riječima „najmanje četiri godine“. Zatim da se u članku 6. stavak 1. riječi „najmanje deset godina“ zamijene riječima „najmanje osam godina“. Nadalje da se u članku 7. stavak 1. riječi „najmanje petnaest godina“ zamijene riječima „najmanje dvanaest godina“. Smatram da će se ovim predloženim izmjenama motivirati odgojno-obrazovne radnike u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima na njihovo napredovanje u više zvanje. Pravilnik boduje rad u školskom timu za kvalitetu, što je pohvalno, no istovremeno ne predviđa bodovanje u radu školskog odbora, iako članovi školskog odbora itekako rade na unaprjeđenju rada škole budući da upravo oni donose važne odluke koje se tiču sveukupnog napretka u organizaciji i radu škole. Predlažem da se u izmjene pravilnika stavi novi članak koji će bodovati članove školskog odbora. Slažem se s kolegama da je pravilnik o napredovanju degradirajući. Pitam se koji odgojno-obrazovni radnik želi obnoviti napredovanje u niže zvanje. Slažem se i predlažem kao i većina kolegica i kolega da jednom stečeno zvanje treba ostati kao trajno zvanje. Marijan Đaniš dipl. ing. geod. profesor geodetskih predmeta | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 441 | Elvira Špelić Vidović | Poštovane kolegice i kolege, slažem se s većinom vaših komentara. Pozdravljam novi pravilnik ali mislim da ima tu još puno posla. Prvo na što bih skrenula pozornost je vrijeme prijave. Ja sam imala uvid u nastavu 1.6.20016. napredovanje mi je priznato tek od 13.10.2016. a sada se treba prijaviti 120 dana prije isteka dakle ja sam zakinuta za pola godine. Mislim da povjerenstvo mora iznaći neko prijelazno rješenje za nas jer su u ovom pravilniku kategorije koje vrijede tek od lani i nismo znali što će nam trebati za obnavljanje zvanja. Smatram da je previše tj. ja neću moći skupiti za svaku godinu ona 3 sata edukacije kolega jer nas ima dosta mentora i savjetnika u školi i ne možemo svi imati po 3 ili 5 sati edukacija kolega, mislim to nema smisla. Isto tako smatram da kad je učitelj jednom napredovao nije potrebno prilagati svu tu dokumentaciju o položenom stručnom ispitu, o prijašnjem napredovanju sva ta dokumentacija postoji u našem dosijeu. Isto tako ne vidim potrebu obilaska učitelja koji želi napredovati drugi ili n-ti put jer njegov rad vidljiv iz priložene dokumentacije a manje više sve je on line od eme e, loomena, ettaedu, objavljeni obrazovni materijali, radne skupine, sudjelovanja na projektima, rad na unapređenju rada škole,... Učitelji koji su prvi put napredovali marljivo su radili i nakon tog napredovanja jer jednostavno su takvi. Smatram da bi trebalo bolje pojasniti uopće kako se prijaviti za obnovu zvanja što se šalje kamo i kako. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 442 | Sandra Sloković | Poštovani, slažem se u većoj mjeri sa većinom kolega i njihovih komentara na Pravilnik - izmjene i dopune istog. Moji su prijedlozi, iako se ponavljam: smanjenje broja edukacije učitelja/nastavnika u kolektivu (moramo uzeti u obzir škole u manjim sredinama, škole u kojima ima veći broj učitelja ili nastavnika koji su stekli neko napredovanje, a kolektiv nije velik). Predlažem svakako smanjenje broja edukacija na 1/2/3 (ovisno o zvanju). Također smatram da bi pojam evaluacije trebalo izbaciti iz članaka koje se odnose na predavanja/radionice i edukacije (nemamo propisani, unificirani, obrazac o evaluacijama, nije definirano niti da se mora provesti evaluacija već je to na pojedincu. Smatram da se stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati, već na uvid slati dokumentaciju kao potvrdu rada u odgojno - obrazovnom procesu, cijeli postupak proći ako se želi unaprijediti u veće zvanje. A, ako to zaista nije moguće, onda biti naklonjeni prema kolegama koji su u odgojno - obrazovnom procesu 25 godina (ne 35 kako je propisano), te da im se do mirovine omogući trajno zvanje u koje su promovirani (naravno dokumentaciju slati na uvid). Ako žele napredovati u veće zvanje, tada im se procedura ponavlja. Jer smatram da veliki broj nas koji smo u tom procesu napredovanja, savjesno i odgovorno obavlja svoj posao kako sa stečenim napredovanjem i bez njega prije. Srdačan pozdrav Sandra Sloković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 443 | Bojan Pavelić | Poštovani, Budući da je pravilnik nakon prvog savjetovanja izašao kao gotov (bez ponovne rasprave) koristim ovu priliku da iznesem prijedloge za izmjenu nekih članaka. čl.21, čl.22 i čl. 23 - Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje mentora,savjetnika, izvsnog savjetnika dužan je za vrijeme trajanja zvanja: – najmanje 3,5,7 sati godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online). Predlažem da se broj sati za edukaciju smanji za 2, tj.za mentora 1, savjetnika 3 i izvrsnog savjetnika 5. Potrebno je također preciznije odrediti što podrazumijeva "pružati kolegijalnu podršku", te prema kojim kriterijima će povjerenstvo odrediti da li je kandidat za napredovanje pružao kolegijalnu podršku. Ukoliko nije moguće preciznije odrediti značenje, predlažem da se dio koji se odnosi na "pružati kolegijalnu podršku" briše iz članka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 444 | Ksenija Kezele | Poštovani! Željela bih se osvrnuti na članak 8. Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada vezano uz potkategoriju Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima u dijelu Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini. Iz iskustva mentoriranja znam da je mentorstvo učenicima kontinuiran rad pripreme učenika za natjecanja i smotre koji traje jedno određeno vrijeme. S obzirom da radim s učenicima s teškoćama u razvoju, angažman oko priprema traje još i duže. Nakon pripreme slijedi i realizacija natjecanja ili smotre pa smatram da je mentoriranje učenika koji sudjeluju na natjecanjima i smotrama na županijskoj razini bodovano s premalim brojem bodova (1 bod). Pozdravljam smanjenje broja sati u potkategoriji Predavanja, radionice i edukacije vezano uz Sudjelovanje u edukaciji na međunarodnoj razini s „40“ sati na „30“ sati te vezano uz Vođenje ili mentoriranje edukacije na međunarodnoj razini s „40“ na „30“ sati. U potkategoriji Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji dio koji se odnosi na Izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja po mojem mišljenju je premalo bodovan, pogotovo dio koji se odnosi na obrazovni sadržaj za veći dio nekog nastavnog predmeta, odnosno cijelu školsku godinu (samo 6 bodova u odnosu na sadržaj na do 10 nastavnih sati 2 boda ili sadržaj za od 10 do 20 nastavnih sati 4 boda). Srdačan pozdrav, Ksenija Kezele | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 445 | Romana Bogut | Poštovani, Slažem se s kolegicama Bozanom Tenjom i Martinom Filipović Tretinjak. Zaista, nama s više staža (30 godina) nije moguće tri puta biti biran u izvrsnog savjetnika, kad je to novo zvanje. Zatim, za izvrsnog savjetnika treba imati bodove iz minimalno pet kategorija, zašto bismo morali biti uključeni u skoro sve? Osim toga, mi profesori struke u strukovnim školama nemamo puno učenika koji idu na državna natjecanja. Nema niti puno takvih natjecanja za nas. Predložila bih da se ogledni satovi/radionice boduju s bar 2 boda (a ne 1) jer obuhvaćaju ogromne pripreme. Mislim da je i broj traženih bodova malo prevelik jer ako želimo napredovati - moramo jako misliti kako skupiti bodove, a moramo se pripremati i za nastavu, pogotovo ako želimo primjenjivati suvremene nastavne metode. Srdačno, Romana Bogut, prof. savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Čl. 18., 2.stavak navodi: „Radnik koji ima više od 35 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno“. | |
| 446 | Jagoda Đurović | Poštovani, Ocjenjujem pozitivnim sve prijedloge u donošenju Pravilnika o izmjenama Pravilnika o napredovanju…, a koji se odnose na produženje roka za podnošenje Zahtjeva za napredovanje do 1. travnja, te predloženi način bodovanja kako za vođenje i/ili mentoriranje edukacija, tako i za izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja. Međutim ovom prilikom želim izraziti i neka svoja promišljanja za eventualnu izmjenu/dopunu pojedinih odredbi Pravilnika o napredovanju: - Smatram da treba izmijeniti popis tražene dokumentacije (opći uvjeti) za djelatnike koji obnavljaju i/ili napreduju u više zvanje (npr. dokaz o stažu, potvrda o položenom stručnom ispitu) - Smatram da za obnavljanje zvanja nje potreban uvid u stručno-pedagoški rad, koji je već „testiran“ kod prvog napredovanja, nego je dovoljno dostaviti potrebnu dokumentaciju Povjerenstvu. Za prvo napredovanje u zvanje, smatram da je ipak potreban uvid u rad. - Smatram da bi djelatnik koji je dva puta imenovan u isto zvanje trebao imati mogućnost zadržavanja tog zvanja trajno. - Smatram da bi bilo potrebno uključiti neke posebne prijelazne odredbe u Pravilniku, a koje bi se odnosile na djelatnike koji su napredovali po odredbama starog Pravilnka 2015., 2016., 2017. i 2018., budući su u neravnopravnom položaju i ne mogu ili nemaju svu potrebnu dokumentaciju koja se traži po novom Pravilniku. Po starom pravilniku su bile propisane drukčije obveze djelatnika u zvanjima. - Smatram da u kategoriji MENTORSTVO STUDENTIMA bodove mogu ostvariti samo djelatnici škola koje imaju ugovore s fakultetima (tijekom cijele godine). Međutim, tijekom godine studenti budu upućeni od strane fakulteta na odrađivanje prakse i vježbi u trajanju od 1-2 tjedna, uredno dobiju potvrdu od škole i mentora. Mislim da bi se i taj rad trebao bodovati u ovoj kategoriji. - Smatram da osim nabrojanih Povjerenstava i radnih skupina čije se članstvo i rad boduje, potrebno uključiti i bodovanje rada u Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičke zrelosti djeteta za polazak u školu, kao i rad/članstvo u Povjerenstvu za provedbu mjera Nacionalne strategije za prava djece RH te praćenje strategije prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih DNŽ. - Smatram dalje, da u kategoriji Unapređivanje rada škole osim vođenja facebook ili web stranice, treba vrednovati i administriranje e-dnevnika, jer se i tu ulaže kontinuirani rad tijekom cijele godine,(unosi, izmjene, ispravke, pregledi…), a u srednjim školama se to ne vrednuje kroz zaduženja, nego se radi „pro bono“ - Smatram da treba vrednovati i rad ispitnog koordinatora, koji osim što „vodi“ cijelu organizaciju i provođenje ispita DM, održava i predavanja za nastavnike, roditelje te vodi savjetodavni rad s učenicima(profesionalna orijentacija) - Smatram da je potrebno vrednovati i rad koordinatora/člana Upisnog povjerenstva u osnovnoj/srednjoj školi. - Smatram također i da bi se trebala vrednovati sva održana predavanja/radionice, bez obzira jesu li to ista predavanja /radionice, jer predavanje s istom temom, način predstavljanja te rasprava uveliko ovisi od publike kojoj je namjenjena, te su uvijek jedinstvena i neponovljiva. - Slažem se i s kolegicama koje su iznijeli mišljenje da je u zadnje vrijeme (prethodnu i ovu školsku godinu) bilo neizvedivo održati zadani broj ŽSV. Lp, Jagoda Đurović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 447 | Dragica Miklošić | Poštovani, Puno je nedorečenosti u novom Pravilniku o napredovanju. Naglasak je stavljen na projekte, pisanje udžbenika, stručnih članaka i slično, a manje na samu nastavu i rad s učenicima . Obvezni bodovi u kategoriji unapređenja rada škole ili unapređenje rada sustava obrazovanja ne ovise samo o pojedincu koji želi napredovati, pa su stoga teško ostvarive kategorije. Smatram da bi trebalo bodovati svaki odgojno-obrazovni rad s djecom i mladima izvan škole, a ne samo rad s djecom s teškoćama i nadarenima. Pravilnik bi morao sadržavati upute na koji način se dokumentira određena kategorija. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 448 | Mira Radović | Slažem se s mišljenjima kolega da su potrebne promjene i nadopune Pravilnika. Jedan od problema je broj sati educiranja kolega jer je po meni predloženi broj prevelik, posebno u školama u kojima je veći broj mentora i savjetnika. Procedura prijave je otežana u odnosu na stari Pravilnik. Mišljenja sam da bi učitelji s više od 30 godina staža trebali imati trajno zvanje bez potrebe procedure obnavljanja, samo uz slanje dokumentacije koja potkrepljuje ostvarenost broja bodova. Mislim da bi neke članke trebalo dodatno pojasniti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 449 | Snježana Varga | Poštovani, podržavam izmjene no smatram da nisu dovoljne. Prvenstveno tu mislim na članke 21, 22, 23, stavke 1, koje govore o najmanje 3, 5, 7 sati godišnje educiranja kolega...Smatram da su potpuno neprovedivi, nedorečeni (što bi npr.značilo pružati kolegijalnu podršku...) i nepotrebni uz sve ostale obaveze koje je potrebni ispuniti. Ne mislim čak niti da ih je moguće popraviti, smatram da trebaju biti izbrisani. Nadalje, smatram apsurdnim obnavljanje istog zvanja koje bi po meni trebalo biti trajno odnosno do sljedećeg napredovanja u više zvanje. Učitelj koji dobro radi i promoviran je u zvanje, neće istekom petogodišnjeg mandata odjednom prestati znati raditi. Sljedeća zamjerka je da cijeli pravilnik prilagođen samo dijelu učitelja, najviše učiteljima gimnazija. Primjerice, učitelj općeg predmeta u npr.trogodišnjoj strukovnoj školi gotovo uopće ne može napredovati jer nema na čemu skupiti bodove. Kako će na primjer učitelj matematike u smjeru kuhar ili konobar dokazati svoj svakodnevni itekako naporan rad kada ne može sudjelovati na natjecanjima, ne može držati predavanja o izvrsnosti, o čemu će pisati članke (o tome kako je konačno uspio nekog šesnaestogodišnjaka naučiti zbrajati razlomke?), i educirati kolege? Pravilnikom se, osim uvida u 2 sata nastave, potpuno ignorira i zanemaruje naš svakodnevni rad u razredu koji nam je primarna svrha, a daje se prevelika važnost izvannastavnim aktivnostima koje nisu moguće za sve predmete u svim školama. Još jednom ću ponoviti: kako se na primjer može uspoređivati "izvrsnost" rada učitelja matematike u matematičkoj gimnaziji sa radom učitelja matematike u trgovačkoj, ugostiteljskoj ili medicinskoj školi? Iako je rad ovog drugog neusporedivo teži, on to nikako ne može dokazati jer ne postiže "izvrsne" rezultate sa svojim učenicima. Navedeno se lako može provjeriti prebrajanjem učitelja općih predmeta koji su napredovali a dolaze iz trogodišnjih ili četverogodišnjih strukovnih škola. Srdačan pozdrav, Snježana Varga | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 450 | Renata Najman | Poštovani, Predlažem da se u čl. 1. ovog Nacrta „ u dijelu koji se odnosi na Sudjelovanje u edukaciji na državnoj razini, broj: „40“ zamjenjuje se brojem: „30“ “ napiše „40“ zamjenjuje se „31 i više sati“. Samim time, mijenja se i broj sati u pojedinim potkategorijama: PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE, dio koji se odnosi na Vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini ( >31 6 bodova) PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE, u dijelu koji se odnosi na Sudjelovanje u edukaciji na međunarodnoj razini, broj: „40“ zamjenjuje se „31 i više sati“ PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE, u dijelu koji se odnosi na Vođenje ili mentoriranje edukacije na međunarodnoj razini, broj: „40“ zamjenjuje se „31 i više sati“. Slažem se s komentarima kolegica i kolega da bi se stečeno zvanje moglo produljiti samo uvidom u dokumentaciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 451 | Ivana Ružman Faletar | Poštovani, slažem se i predlažem kao i većina kolegica i kolega da jednom stečeno zvanje treba ostati kao trajno zvanje. Za obnavljanje zvanja nepotreban je ponovni dolazak članova Povjerenstva. Dovoljno je poslati odgovarajuću dokumentaciju, posebice ako se zvanje obnavljalo više od 3 puta. Dolazak članova Povjerenstva potreban je samo kod napredovanja u više zvanje. Stečeno zvanje trebalo bi postati trajno s navršenih 30 godina rada u obrazovanju. Vrednovanje mentorstva učeniku na državnoj razini predložila bih bodovati s 3 boda, na županijskoj/međužupanijskoj s 2 boda, a na školskoj s 1 bod. Također bi trebalo bodovati rad u školskom odboru, te u Povjerenstvima za određivanje psihofizičkog stanja djeteta. Ivana Ružman Faletar, učitelj mentor | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 452 | Diana Vlahović | Poštovani, predlažem sljedeće izmjene: Pod kategorijom Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji predlažem promjenu bodova za objavljivanje stručnog ili znanstvenog članka ili internetske publikacije u Hrvatskoj sa 2 na 3 boda, kao i promjenu bodova za objavljivanje izvan Hrvatske sa tri na četiri. S obzirom na količinu vremena, energije, terenskih istraživanja i pisanja takvih radova smatram da je to minimalan broj bodova koji bi trebali stajati u ovom Pravilniku. Mišljenja sam da se stručni i originalni znanstveni članci trebaju ocjenjivati različitim brojem bodova, te predlažem detaljniju razradu bodovanja u ovoj kategoriji. Također predlažem da se ukine napomena u zagradi – do tri suautora. S obzirom na interdisciplinarnost znanstvenih članaka potpuno je neprihvatljivo unaprijed limitirati broj autora. Takav kriterij ne postoji niti u znanstvenoj zajednici, stoga ne vidim razlog za takvom odredbom u ovom Pravilniku. Pravilnik boduje rad u školskom timu za kvalitetu, što jest pohvalno, no istovremeno ne predviđa bodovanje u radu školskog odbora, iako članovi školskog odbora itekako rade na unaprjeđenju rada škole budući da upravo oni donose važne odluke koje se tiču sveukupnog napretka u organizaciji i radu škole. Stečeno zvanje, prema postojećem tekstu, čl. 18, st. 2. postaje trajno s navršenih 35 godina rada u obrazovanju, predlažem promijeniti sa 35 na 30 godina staža. S poštovanjem, dr. sc. Diana Vlahović, prof. savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 453 | Romina Dekleva Grgurić | Poštovani, Slažem se s predloženim izmjenama Pravilnika, osim sa člankom 2. Izmjena Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima – predlažem da se zahtjevi za napredovanje odgojno-obrazovnih radnika podnose agenciji nadležnoj za obrazovanje od 01. rujna do 30. lipnja (ali najkasnije 120 dana prijeke isteka vremena na koje su izabrani u zvanje). LP, Romina Dekleva Grgurić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 454 | Sunčica Sabljak | Poštovani, pozdravljam izmjene Pravilnika. Međutim, kao i neke druge kolegice i kolege, smatram da ga još treba dorađivati, posebno u pogledu ponovnoga imenovanja u stečeno zvanje. Mišljenja sam da u tom slučaju treba biti dovoljno samo poslati dokumentaciju prema kojoj je vidljivo da osoba zadovoljava opće uvjete i uvjete izvrsnosti. Također smatram da treba bodovati stručni rad s odraslim polaznicima, na primjer u Pučkim otvorenim učilištima i slično. Srdačno, Sunčica Sabljak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 455 | JASNA VUJČIĆ | Poštovani, smatram kako je procedura oko ponovnog izbora ali i napredovanja u više zvanje postala zbunjujuća. Ukoliko je netko već ostvario napredovanje, smatram kako bi trebali samo priložiti dokumentaciju o kriterijima izvrsnosti i stručnom usavršavanju kako bi im se zvanje produžilo. Također, ukoliko bi kandidat napredovao u viši stupanj zvanja ili se radi o prvom napredovanju, tada je procedura prihvatljiva. Moram priznati kako je, uz organizaciju novih nastavnih sadržaja, metoda vrednovanja, osmišljavanja sati i svega ostalog, zaista vrlo teško organizirati i vodili pojedine edukacije i još pri tome moramo odlučivati samo za jedan kriterij iz kojega ćemo biti jer smo pri tome ostvarili bodove iz više kategorija. Smatram prihvatljivim snižavanje broja sati za vođenje ili mentoriranje edukacija na državnoj razini. Nadalje, na našem ŽSV skoro svi smo ili mentori ili savjetnici i sada je problem u držanju edukacija kolegama, i to 3 po godini, uza sve što još dodatno radimo, a naglasak je bio na rad s učenicima, unaprjeđivanje procesa učenja. Ostaje nam samo papirologija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 456 | Danijela Vrtiprah | Poštovani, pozdravljam promjene koje predlažete u izdvojenim člancima. Transparentnije je i pravednije vrednovanje prema predloženom modelu. Bilo je nedorečeno na koji način vrednovati sate između 30. i 40., ovako je jasnije. Diferencijacija vrijednosti u odnosu na broj održanih sati mentoriranja ili educiranja također je pravednija i jasnija. U prijedlogu teksta „Odgojno-obrazovnom radniku koji zahtjev za obnavljanje napredovanja u izabrano zvanje, zahtjev za obnavljanje napredovanja za niže zvanje odnosno zahtjev za napredovanje u više zvanje podnese sukladno stavku 1. ovoga članka postupak ponovnog izbora u zvanje biti će okončan do isteka roka na koji je prethodno imenovan u zvanje.“ upozoravam na nepoštivanje jezične norme. Umjesto biti će, molim, zapisati bit će. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 457 | Davor Relja | Donošenje novog Pravilnika svakako pozdravljam, ali još ima pojedinih nejasnoća koje bi trebalo otkloniti. Zadovoljan sam što se dosta boduje mentorstvo učenicima na natjecanjima, sudjelovanje u edukacijama i projektima. Za neke kategorije trebala bi dodatna pojašnjenja kao što su objava dostupnih digitalni obrazovni sadržaja, edukacija kolega i procesa predaje prijave za napredovanje. Smatram da bi se prijave trebale slati cijelu godinu a ne samo od 1.9 do 1.3. Davor Relja | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 458 | Antonio Vrbatović | Poštovani, novi Pravilnik je u nekim dijelovima izuzetno nejasan, dvosmislen i neprecizan. Najbolji dokaz tome je potreba objave dodatnih obrazloženja i tumačenja Pravilnika. Predlažem izmjenu u čl. 1 gdje je nepotreban dio "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika". Predlažem odbaciti tu formulaciju. Suglasan sam s izmjenom u čl.2 izmjenu članka sa 1.ožujka na 1.travnja. - članak 5. 6. i 7. Predlažem izmjene u čl. 21., 22. i 23. - najmanje x sati godišnje educirati kolege, studente učiteljskih studija... na način da se brišu riječi učiteljskih studija. Jedan dio kolega iz sustava je i angažiran i u sustavu visokog obrazovanja, ali ne samo u učiteljskim studijima. Apsurdno je da se to ne vrednuje. Niti jedna kategorija ne bi trebala biti obavezna. Neke kolege će se koncentrirati na npr. natjecanja, pisanja članaka i edukacije kolega, a neke druge kolege na projekte i rad u stručnim vijećima. I jedni i drugi će ostvariti vrhunske rezultate, ali prema ovom pravilniku neće moći napredovati. Naš rad će se pretvoriti u lov za bodove, što će nužno dovesti do pada kvalitete nastavničkog posla. Trajno zvanje trebao bi steći odgojno-obrazovni radnik koji ima 25-30 godina rada u obrazovanju. Mislim da je dobna granica od 35 godina radnog staža za stjecanje trajnog zvanja napredovanja nezaslužena kazna. Nakon što sam upravo završio prijavu za napredovanje po novom Pravilniku (što nas kolege kojima zvanje ističe u listopadu diskriminira u odnosu na druge kolege koji će to eventualno raditi nakon ovih izmjena uz više dodatnih objašnjenja i tumačenja), slobodno mogu reći da je novi način napredovanja neusporedivo kompliciraniji, teži i zahtjevniji od napredovanja po starom Pravilniku. Ne mogu se oteti dojmu da je jedan od glavnih ciljeva novog Pravilnika obeshrabriti nastavnike u napredovanju u nova zvanja nerealno visokim i strogim kriterijima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 459 | MIRO RAKO | Pozdravljam izmjene pravilnika ali čitajući komentare i dalje postoje brojne nejasnoće i nedoumice u vezi bodovanja. Smatram da kod obnove napredovanja dovoljno da kandidat samo pošalje potrebnu dokumentaciju kojom dokazuje bodove i edukacije, a uvid u nastavu nije potreban. Slažem se i s kolegama vezano uz broj predavanja koje bi trebali održati godišnje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 460 | Anita-Davorka Kružičević | Poštovani Smatram da bi stečeno zvanje trebalo biti trajno uz provjeru dokumentacije o ostvarenim obvezama. Također za napredovanje u više zvanje trebalo bi biti dovoljno poslati dokumentaciju na provjeru. Lp | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 461 | Nataša Lambevska | Poštovani, pozdravljam sve sudionike ove rasprave! Čitajući tzv. Novi pravilnik, dolazim do zaključka da je prilično rigorozan. Da bi itko od nas mogao napredovati (ili barem potvrditi dosada stečeno zvanje), važnije je da se prezentira izvan škole, na što višoj razini, vodi radionice, edukacije, sluša webinar-e koji se odvijaju u naše radno vrijeme, redovito rješava Loomen, sudjeluje u radu (kojih?, kakvih?) udruga, osmišljava projekte, poučava studente (koji uopće ne dolaze u područne škole), objavljuje članke, digitalne sadržaje itd. Ne mogu, a ne zapitati se: Koliko i kome je uopće bitna kvaliteta moga rada s učenicima? Entuzijast sam i nakon 26 godina staža, idem s učenicima kamo god trebamo, hoćemo, želimo… Posjećujemo različite manifestacije, sudjelujemo u njima, trudimo se, a da uopće ne gledam donosi li mi to koji bod… Idem zato što želim nečemu poučiti svoje učenike, želim prezentirati njihov i svoj rad… Trudim se, doista ulažem cijelu sebe u svoj rad s učenicima i u osobni napredak, ali imam dojam da me ovaj Pravilnik tjera da letim bez krila… Sam postupak obnavljanja statusa mentora i savjetnika mi je bio jedan od najstresnijih životnih situacija, ne samo na dan dolaska višega savjetnika, nego i cijelo razdoblje pripremanja silne papirologije. Smatram da bi se Pravilnikom trebao točno odrediti broj dana prije dolaska savjetnika na nastavu. Naime, prilikom napredovanja u zvanje mentora, viši savjetnik mi se najavio u 18 h za dolazak na 1. sat nastave u 8 h sljedećega dana. I za napredovanje u zvanje savjetnika sam bila obaviještena samo dan ranije… Bez obzira na besprijekornu dokumentaciju, 1 noć je prekratka za detaljnu pripremu realizacije 2 školska sata u kombiniranom razrednom odjelu, uključujući savršenu pripremu, puno napravljenoga didaktičkoga materijala, pomagala, digitalnih sadržaja za oba razreda… Žalosno je što se tom količinom stresa trebamo izlagati svakih 5 godina (tj. 4, jer pripremanje već tada počinje), a, ako ne ostvarimo uvjete za potvrđivanje statusa, padamo na dno ljestvice i vraćamo se tamo odakle smo i krenuli… | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 462 | Renata Šepić | Smatram da nastavnici koji su stekli zvanje prije stupanja na snagu novog Pravilnika o napredovanju (prije 4 godine) su u neprihvatljivom položaju. Novi Pravilnik bi se trebao prilagoditi takvim nastavnicima jer u godini dana nemaju dovoljno vremena prikupiti sve potrebno po novom Pravilniku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 463 | Boro Soldo | Poštovani , odgojno-obrazovni djelatnici koji su 3 ili više puta postigli zvanje mentora ili savjetnika trebali bi imati pravo trajno zadržati to zvanje. Također ako imaju 30 ili više godina staža ili 60 godina života. Lijep pozdrav ! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 464 | Dražen Blažeka | Iza članka 25. dodaje se novi članak 26. koji glasi: Članak 26. Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje savjetnika. Iznimno od uvjeta iz članka 7. ovoga Pravilnika u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 7. Pravilnika može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika.“ Dosadašnji članci 26. i 27. postaju članci 27. i 28. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 465 | Biljana Horvat | Slažem se sa svim dosadašnjim komentarima kolega. Dobro je da su članci 10. i 19. usuglašeni kako ne bi dolazilo do nedoumica. Smatram da nije dobro da se boduje samo jednom predavanje na istu temu jer se za svako predavanje treba pripremati radi drugačijih okolnosti i sudionika. Isto tako mišljenja sam da nastavnici koji steknu jedno zvanje u njemu trebaju ostati stalno uz dokaz o prikupljenim bodovima, samo napredovanje u više zvanje bi trebalo ići po dosadašnjim pravilima i uvidom u rad. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 466 | Anita Bašić Jakobović | Poštovani, pozdravljam izmjenu Pravilnika koji je donio neke pozitivne promjene u odnosu na stari, ali i veliki broj nejasnoće koje bi trebalo bolje protumačiti kao i obveze nastavnika koje je teško pa i u većini škola nemoguće ostvariti. Nadalje, odgojno-obrazovni djelatnici su jedini koji moraju obnavljati svoje zvanje. Slažem se s kolegama koji su napisali da bi stečeno zvanje trebalo biti trajno uz provjeru dokumentacije o ostvarenim obvezama kao i da bi zvanje izvrstan savjetnik trebao imati svaki djelatnik trajno u sustavu koji je dvaput potvrdio napredovanje u zvanje savjetnika. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 467 | HRVATSKA UDRUGA RAVNATELJA OSNOVNIH ŠKOLA | PRIJEDLOG IZMJENE I DOPUNE PRAVILNIKA O NAPREDOVANJU UČITELJA, NASTAVNIKA, STRUČNIH SURADNIKA I RAVNATELJA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA I UČENIČKIM DOMOVIMA Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola i Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja zajednički predlažu sljedeću izmjenu Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Iza članka 25. dodaje se novi članak 26. koji glasi: Članak 26. Iznimno od uvjeta propisanog u čl. 6. st. 1. toč. 4. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 bodova te ukoliko zadovoljava ostale opće uvjete iz čl. 6. Pravilnika, ostvaruje pravno na priznavanje zvanja „savjetnik“. Iznimno od uvjeta propisanog u čl. 7. st. 1. toč. 4. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova, te ukoliko zadovoljava ostale opće uvjete iz čl. 7. Pravilnika, ostvaruje pravno na priznavanje zvanja „izvrsni savjetnik“. Dosadašnji članci 26. i 27. postaju članci 27. i 28. Obrazloženje Uvodno, bitno je za istaknuti da su od svih odgojno-obrazovnih radnika jedino ravnatelji osobe koje su sve do donošenja Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima bili izuzeti od mogućnosti prava na napredovanje u zvanju. Polazeći od prethodno istaknute činjenice da jedino ravnatelji do donošenja Pravilnika uopće nisu imali mogućnost napredovanja u zvanju ravnatelja, to bi se usvajanjem predloženih izmjena otklonila dugogodišnja nepravda prema dijelu ravnatelja koji bi u ovom prijelaznom razdoblju, računajući do dana 31. prosinca 2021.g., imali najmanje 10 ili više godina staža u obavljanju ravnateljskih poslova, a koji do donošenja Pravilnika, unatoč zadovoljavanju svih propisanih općih uvjeta, nisu imali mogućnost napredovanja u zvanju. Podsjećamo da je bilo omogućeno ravnateljima tijekom obnašanja ravnateljskog posla da napreduju u svojoj matičnoj struci prema članku 14. Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu iz 1995. godine, ali bez pripadajućeg rasta plaća kao što je to primjenjivano za nastavnike i stručne suradnike. Ta praksa se provodila od 1995. do 2005. godine nakon čega je prestala, te nakon toga više ravnatelji nisu mogli napredovati niti „počasno“ iako se Pravilnik iz 1995. godine nije u tom dijelu ili nekom drugom međuvremenu promijenio. Ukoliko bi ostale odredbe novog Pravilnika koji određuje da ravnatelji ne mogu sada napredovati u zvanje savjetnika i izvrsnog savjetnika bila bi omogućena diskriminacija dijela ravnatelja. Naime, nitko ne bi imao mogućnosti napredovati u sljedećih 5 godina u zvanje ravnatelj savjetnik niti u sljedećih 10 godina u zvanje ravnatelj izvrstan savjetnik. Osim toga, u zvanje ravnatelj mentor bi prema odredbama novog Pravilnika bili imenovani i oni koji su 5 godina ravnatelji i imaju 20 bodova jednako kao i oni koji imaju 25 godina ravnateljskog iskustva i primjerice 500 bodova. Takvo rješenje ni na koji način ne ukazuje na poticanje izvrsnosti u sustavu obrazovanja i podizanja ugleda odgojno-obrazovnih radnika. Upravo zbog sličnih situacija gdje su kandidati za napredovanje bili zakinuti u odnosu na postignuti broj bodova sukladno Pravilniku se i pokrenula izmjena starog Pravilnika. Također, podsjećamo kada je donesen prvi puta Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika 1995. godine, da su u prve tri godine, sukladno broju bodova i procjeni nadležnog savjetnika koji je bio u uvidu, nerijetko primjenjivalo da su kolegice i kolege nastavnici napredovali odmah u zvanje savjetnik. Smatramo da su ravnatelji koji imaju najmanje 10, odnosno 15 godina radnog staža na mjestu ravnatelja, te ostvaruju po svim drugim kriterijima ne samo minimum nego i značajno veći broj bodova od propisanog minimuma dokazali svoju stručnost, znanje i sposobnost potrebitu za ostvarivanje prava na priznanje zvanja „savjetnik“, odnosno „izvrstan savjetnik“, bez da su prethodno prije priznavanja predloženih zvanja, proveli propisano vrijeme u prethodnom zvanju „mentor“, odnosno, „savjetnik“. Stoga u našem prijedlogu ističemo da primjenjujemo kumulativni pristup, odnosno da kandidat za napredovanje u zvanje savjetnik mora ispuniti sve uvjete (osim godina provedenih u zvanju mentor ili savjetnik) i za mentora i savjetnika, a kandidat za napredovanje u zvanje izvrstan savjetnik mora ispuniti uvjete za mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika. Predloženim izmjenama, ravnateljima koji bi do dana 31. prosinca 2021.g. imali najmanje 10 ili više godina staža u obavljanju ravnateljskih poslova, te ukoliko zadovoljavaju propisan broj bodova te ostale opće uvjete, omogućilo bi se, sukladno predloženim izmjenama, pravo na priznavanje napredovanja u zvanju bez da su prije toga bili dužni na prethodnom zvanju „mentora“, odnosno „savjetnika“ provesti pet godina. U slučaju ne uvažavanja predloženih izmjena i dopuna Pravilnika, i dalje bi postojala diskriminacija prema ravnateljima škola koji u trenutku stupanja na snagu Pravilnika zadovoljavaju sve propisane opće uvjete za napredovanje u zvanje „savjetnik“ ili „izvrstan savjetnik“, a primorani su najprije čekati protek roka od pet godina u početnom zvanju „mentora“, te nakon toga još protek roka od pet godina u zvanju „savjetnik“. Predloženim izmjenama i dopunama Pravilnika uvažio bi se minuli rad ravnatelja koji minuli rad se prema postojećim odredbama Pravilnika nepravedno zanemaruje te bi se u slučaju usvajanja predloženih izmjena i dopuna Pravilnika prava ravnatelja po pitanju napredovanja u zvanju izjednačila sa pravima svih ostalih odgojno-obrazovnih radnika. Ističemo da se prijedlog odnosi samo na početno razdoblje primjene Pravilnika, te da nakon isteka roka koji predlažemo, 31.12.2021. više ne bi bilo potrebe za primjenom iznimke. Naposljetku, potrebno je navesti da uvjete naznačene u predloženim odredbama zadovoljava manji broj ravnatelja koji i sada obnašaju tu dužnost pa usvajanje predloženih odredbi ne bi ugrozilo financijsku održivost sustava. Predsjednik HUROŠ-a: Nikica Mihaljević | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 468 | Dražana Ćudina | Poštovani! Iako se novim Pravilnikom boduju kategorije koje do sada nisu bile priznate, mišljenja sam da su uvjeti za skupljanje bodova krivo postavljeni. Umjesto da se prvenstveno vrednuje rad s učenicima u razredu, važnije je loviti bodove i planirati aktivnosti koje donose bodove.Mislim da je potreban prevelik broj bodova u previše kategorija. Kategorija "Unaprjeđivanje rada škole"- mislim da nije jasno definirano što to znači unaprjeđenje rada škole, i ova kategorija ne bi trebala biti obvezna kategorija za napredovanje učitelja. Ne slažem se ni da bi rad u Povjerenstvu za kvalitetu škole koji isključivo ovisi o vodstvu škole trebao ulaziti u obavezu za napredovanje. Poput mnogih mojih kolega,predlažem da se jednom stečeno zvanje trajno zadrži jer smo jedina struka u sustavu javnih službi kod kojih to nije tako,a kod svih drugih je. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 469 | Danijela Žarković | Mišljenja sam da je promjena Pravilnika dobra, samo je naštetila kolegama koji su već u procesu napredovanja jer su se kriteriji i sam način napredovanja uvelike promijenili. Naime, po članku 23., osobe koje se žele prijaviti u status savjetnika moraju imati najmanje dva javna i dostupna obrazovna sadržaja ili stručna članka, a toga nije bilo u starom Pravilniku.Trebalo je odrediti nekakav prijelazni rok ili dopunu članka za osobe koje su pred samim istekom zvanja. Ono što smatram izvrsnim jest novi način bodovanja koji je puno bolje razrađen. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 470 | Nikolina Prosoli | Poštovani, Mišljenja sam da je donošenjem novog Pravilnika uneseno dosta izmjena i dopuna koje djeluju dosta zbunjujuće u odnosu na stari Pravilnik. Također, smatram da su znatno pooštreni uvjeti za napredovanje te same obaveze odgojno-obrazovnih djelatnika koje su već napredovale. Problematika produljenja roka za obnovu napredovanja nije vidljiva niti u starom niti u novom Pravilniku. Npr. u slučaju duljeg ( više od godinu dana) bolovanja ( koplikacije u trudnoći i porodiljni dopust) ne postoji mogućnost produljenja roka za prijavu što je diskriminirajuće. Odgojno-obrazovni djelatnik u toj situaciji nije u jednakoj poziciji kao i netko tko radi kontinuirano tijekom cijle školske godine i u tom periodu ne može prikupljati bodove i ostvarivati ostvarenu povišicu ( promoviranje u zvanje mentora) jer je na bolovanju. Samim time smatram da je osoba u toj situaciji zakinuta materijalno i profesionalno. Ovim problemom bi se trebala pozabaviti pravna služba kako se ne bi ukidala temeljna radnička prava. Smatram da bi trebalo dodatno razmotriti i članak o trajnom zadržavanju stečenog zvanja za izvrsnog savjetnika, bez obzira na godine radnoga staža. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Čl.17. pojašnjava postupak u slučaju opravdane duže odsutnosti s rada. | |
| 471 | Antonija Bukša | Poštovani, pozdravljam nastojanja da se Pravilnik izmijeni i prilagodi u nekim dijelovima: - podržavam produljenje roka do 01.04. za podnošenje zahtjeva za napredovanje, te izmjene čl.8 u tablici Kategorije aktivnosti, podkategoriji Predavanja, radionice i edukacije - sudjelovanje na edukaciji na državnoj razini (br 40 se zamjenjuje brojem 30, kao i izmjene koje se odnose na podkategoriju Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji.Mislim da bi bilo dobro definirati kako se dokazuje da nastavnik ili ravnatelj uređuje mrežne stranice ili sudjeluje u projektu (ili istraživanju) na školskoj razini? Da li se ta aktivnost može dokazati potvrdom od strane ravnatelja ili se dokazuje na neki drugi način? Također, mislim da bi bilo dobro definirati i potvrdu o e savjetovanju. S poštovanjem - - | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Pojašnjenja potrebnih dokaza o provedenim aktivnostima nalaze se dokumentu objavljenom na stranicama MZO. | |
| 472 | Ivica Beloglavec | Podržavam mišljenje Udruge hrvatskih ravnatelja u vezi napredovanja ravnatelja. S obzirom da ravnatelji s dugogodišnjim stažom nisu imali mogućnost napredovanja, smatram da bi ravnatelji trebali imati drugačije uvjete napredovanja. Predlažem da se omogući napredovanje u savjetnika i izvrsnog savjetnika u kraćem periodu u skladu s bodovima i godinama staža. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 473 | Željka Gligorić | Poštovani, uglavnom se slažem s prijedlogom izmjena, kao i dopuna novog Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Mišljenja sam da bi u pojedinim kategorijama vrednovanja stručno-pedagoškog rada odgojno-obrazovnog radnika trebalo biti točno navedeno što se boduje (pretpostavljam da i/ili stvara dilemu). Članak 8.- aktivnost: Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima. Budući da neki od nastavnika rade u školama, u kojima gotovo da i nemaju priliku za edukaciju studenata, smatram da nisu u ravnopravnoj poziciji s učiteljima koji nemaju takvih problema. Podržavam prijedloge da se zvanje koje je jednom stečeno zadrži. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 474 | Vesna Starešinić | Poštovani, pohvaljujem primijećenu potrebu za dopunama i izmjenama Pravilnika, no smatram kako ste obuhvatili premalo članaka predloženim izmjenama i dopunama jer su i mnogi drugi članci nedorečeni ili nedovoljno objašnjeni osim postojećih objavljenih u ovom savjetovanju. Smatram prvenstveno da nije isto je li se prvo napredovanje dogodilo nakon 5, 10, 15 ili više godina staža. Smatram kako bi se svakom tko ima 20 i više godina staža, trebalo priznati pravo trajnog zadržavanja statusa, uz mogućnost prijave za viši stupanj bez vremenskog uvjetovanja. Također nije u redu ako netko s npr 30 godina staža želi napredovati iz zvanja mentora u savjetnika ili iz savjetnika u izvrsnog savjetnika, međutim npr eventualnom negativnom odlukom komisije ne samo da da neće napredovati u željeno zvanje već će izgubiti i ono prije stečeno. Osobe s 30 godina staža su u srednjim 50 godinama, u doba kada se nekad išlo (ne tako davno) u mirovinu jer se počinju događati prvi znakovi starenja u toj dobi te se događaju i fizičke i psihičke promjene i smanjuju se sposobnosti na više razina. Staviti takvog nastavnika u višestruko vrlo stresnu poziciju: potvrđivanja i skupljanja dokaza da je stvarno zaslužio svoj status punih 5 godina (i da prijašnja komisija eto nije pogriješila!), a onda je tu i stres hoće li biti dovoljno dobar zadržati stečenu poziciju ili podići letvicu za jedan korak više nije korektno gledajući psihofizičke osobine osobe s obzirom na dob. Mislim da se donoseći pravilnik kada se zvanje može trajno zadržati uopće nije vodilo pažnje o tome. Prema sadašnjem pravilniku osobe s 35 g staža zadržavaju zvanje trajno, a to su osobe na pragu 60-tih godina. "Uživanje" u trajnom statusu događalo bi se svega nekoliko godina. Predlažem stoga da se godine za zadržavanje trajnog statusa spuste barem za 5 godina, odnosno na 30 godina staža, a mišljenja sam kako su osobe i s 20+ godina staža svakako kompetentne zadržati zvanje u trajnom statusu. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 475 | VESNA TOMIĆ | Poštovani, pozdravljam donošenje novog pravilnika i volju za njegovom doradom. S obzirom na bitno pojačane kriterije vezane uz broj ostvarenih bodova i stručna usavršavanja, u člancima 5, 6 i 7, stavak 2 predlažem brisanje teksta ",među kojima je obavezna kategorija....sukladno članku 8. ovog Pravilnika". Članak 8, kategorija Rad na unaprijeđenju sustava obrazovanja - Sudjelovanje u eksperimentalnom programu: Smatram da sudjelovanje u eksperimentalnom programu svakako treba vrednovati, no ističem kako ovdje nisu svi odgojno-obrazovni djelatnici u ravnopravno položaju, jer nisu imali mogućnost sudjelovanja u eksperimentu, iako su to željeli. Isto tako, samo sudjelovanje u eksperimentu ne znači nužno bolju kvalitetu rada i veći angažman. Ovdje bih istaknula nastavnike informatike koji su po novom kurikulumu u eksperimentalnoj godini ušli odmah u sve razrede. Bilo je nužno uskladiti stare Nastavne planove i programe s novim Kurikulumom u vrlo kratkom roku. Smatram to jednakim doprinosom kao i rad u ekperimentalnim školama. Članak 15, u stavak 2, nakon teksta Odgojno-obrazovni radnik, dodala bih tekst , ukolike se ne slaže sa stručnim mišljenjem Povjerenstva. Članak 20 - predlažem brisati. Ili barem detaljnije definirita. Što se smatra pod "na rad dijelom radnog vremena za potrebe Ministarstva"? Članak 24, stavak 6 predlažem prilagoditi i prebaciti u članak 18, stavak 3. Podržavam stjecanje trajnog zvanja, ali mislim da je dovoljno dva puta potvrditi zvanje za njegovo trajno stjecanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 476 | Snježana Kučić-Mirković | Poštovani, pozdravljam izmjenu Pravilnika koji je donio neke pozitivne promjene u odnosu na stari, ali i uočavam nejasnoće koje bi trebalo bolje protumačiti kao i obveze nastavnika koje je teško pa i u većini škola nemoguće ostvariti. Stoga stječem dojam da se ovim Pravilnikom onemogućava napredovanje nastavnika u zvanje bez obzira na trud, zalaganje, broj skupljenih bodova! Prema člancima 21., 22., 23., odgojno-obrazovni radnik u zvanju mentora/savjetnika/izvrsnog savjetnika trebao bi na godišnjoj razini educirati kolege od 3 do 7 sati, ovisno o zvanju, što nije moguće u potpunosti ostvariti na godišnjoj razini posebno ako je u školi više nastavnika u zvanju. Dužnost sudjelovanja u najmanje jednom projektu godišnje je upitna u mnogim školama jer mogućnost sudjelovanja u projektima nije pod jednakim uvjetima dostupna svim nastavnicima i u velikoj mjeri ovisi o ukupnom angažmanu škole u kojoj je nastavnik zaposlen te o području u kojem predaje. Nadalje, odgojno-obrazovni djelatnici su diskriminirani jer su jedini koji moraju obnavljati svoje zvanje. Slažem se s kolegama koji su napisali da bi stečeno zvanje trebalo biti trajno uz provjeru dokumentacije o ostvarenim obvezama kao i da bi zvanje izvrstan savjetnik trebao imati svaki djelatnik trajno u sustavu koji je dvaput potvrdio napredovanje u zvanje savjetnika. Uvid u nastavu je bespotreban i ponižavajući jer propituje stečeno zvanje i zapravo ga tim uvidom poništava. Sve u svemu, ovaj je Pravilnik jako demotivirajući i pitam se što ako nastavnik prikupi i više od propisanog broja bodova, a nije uspio ostvariti sve propisane obveze (čl.21., 22., 23.) za vrijeme trajanja zvanja? Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 477 | Drvodjelska tehnička škola Vinkovci | PRIJEDLOG IZMJENE I DOPUNE PRAVILNIKA O NAPREDOVANJU UČITELJA, NASTAVNIKA, STRUČNIH SURADNIKA I RAVNATELJA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA I UČENIČKIM DOMOVIMA Iza članka 25. dodaje se novi članak 26. koji glasi: Članak 26. Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje savjetnika. Iznimno od uvjeta iz članka 7. ovoga Pravilnika u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 7. Pravilnika može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika.“ Dosadašnji članci 26. i 27. postaju članci 27. i 28. Obrazloženje: Uvodno, potrebno je istaknuti da su ravnatelji do sada bili izuzeti od prava na napredovanje zbog čega Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja smatra da bi se usvajanjem predloženih odredbi Pravilnika o izmjeni pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, otklonila dugogodišnja nepravda prema ravnateljima koji su većinu svog dosadašnjeg radnog vijeka proveli na radnom mjestu ravnatelja, odnosno, koji su do sada na poslovima ravnatelja proveli najmanje tri ili više mandata. Podsjećamo da je bilo omogućeno ravnateljima tijekom obnašanja ravnateljskog posla da napreduju u svojoj matičnoj struci prema članku 14. Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu iz 1995. godine, ali bez pripadajućeg rasta plaća kao što je to primjenjivano za nastavnike i stručne suradnike. Ta praksa se provodila od 1995. do 2005. godine nakon čega je prestala, te nakon toga više ravnatelji nisu mogli napredovati niti „počasno“ iako se Pravilnik iz 1995. godine nije u tom dijelu ili nekom drugom međuvremenu promijenio. Ukoliko bi ostale odredbe novog Pravilnika koji određuje da ravnatelji ne mogu sada napredovati u zvanje savjetnika i izvrsnog savjetnika bila bi omogućena diskriminacija dijela ravnatelja. Naime, nitko ne bi imao mogućnosti napredovati u sljedećih 5 godina u zvanje ravnatelj savjetnik niti u sljedećih 10 godina u zvanje ravnatelj izvrstan savjetnik. Osim toga, u zvanje ravnatelj mentor bi prema odredbama novog Pravilnika bili imenovani i oni koji su 5 godina ravnatelji i imaju 20 bodova isto kao i oni koji imaju 25 godina ravnateljskog iskustva i primjerice 500 bodova. Takvo rješenje ni na koji način ne ukazuje na poticanje izvrsnosti u sustavu obrazovanja i podizanja ugleda odgojno-obrazovnih radnika. Upravo zbog sličnih situacija gdje su kandidati za napredovanje bili zakinuti u odnosu na postignuti broj bodova sukladno Pravilniku se i pokrenula izmjena starog Pravilnika. Također, podsjećamo kada je donesen prvi puta Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika 1995. godine, da su u prve tri godine, sukladno broju bodova i procjeni nadežlenog savjetnika koji je bio u uvidu, nerijetko primjenjivalo da su kolegice i kolege nastavnici napredovali odmah u zvanje savjetnik. Smatramo da su ravnatelji koji imaju najmanje 15, odnosno 20 godina radnog staža na mjestu ravnatelja, te ostvaruju po svim drugim kriterijima ne samo minimum nego i značajno veći broj bodova od propisanog minimuma dokazali svoju stručnost, znanje i sposobnost potrebitu za ostvarivanje prava na priznanje zvanja „savjetnik“, odnosno „izvrstan savjetnik“, bez da su prethodno prije priznavanja predloženih zvanja, proveli propisano vrijeme u prethodnom zvanju „mentor“, odnosno, „savjetnik“. Stoga u našem prijedlogu ističemo da primjenjujemo kumulativni pristup, odnosno da kandidat za napredovanje u zvanje savjetnik mora ispuniti sve uvjete (osim godina provednih u zvanju mentor ili savjetnik) i za mentora i savjetnika, a kandidat za napredovanje u zvanje izvrstan savjetnik mora ispuniti uvjete za mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika. Ističemo da se naš prijedlog odnosi samo na početno razdoblje primjene Pravilnika, te da nakon isteka roka koji predlažemo, 31.12.2021. više ne bi bilo potrebe za primjenom iznimke. Naposljetku, potrebno je navesti da uvjete naznačene u predloženim odredbama zadovoljava manji broj ravnatelja koji i sada obnašaju tu dužnost pa usvajanje predloženih odredbi ne bi ugrozilo financijsku održivost sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 478 | Ivana Milić | Iako se u ovom nacrtu Pravilnika predložene promjene odnose samo na nekoliko članaka samog Pravilnika o napredovanju, prema osvrtima i komentarima kolega jasno je vidljivo da je potrebno razmisliti o izmjenama ostalih njegovih dijelova, otkako je sam Pravilnik stupio na snagu i krenuo u primjenu. Radim dugi niz godina, te sam kroz napredovanje bila nagrađena za svoj trud i profesionalan rad. Iako se novim Pravilnikom boduju kategorije koje do sada nisu bile priznate, mišljenja sam da uvjeti koji su postavljeni dovode do toga da “lovimo“ bodove i planiramo aktivnosti koje te bodove donose, umjesto da se usmjerimo na ono što je najvažnije – na rad s učenicima. Potreban je prevelik broj bodova u previše kategorija. To se posebno odnosi na nas edukacijske rehabilitatore, jer nam je realizacija aktivnosti u određenim kategorijama neostižna i nerealna. Sama tumačenja Pravilnika i dalje nisu dovoljno jasna i precizna, traže se dodatna pojašnjenja kriterija, na što se troši previše vremena. Jednako tako, ako radiš predano i s entuzijazmom, nemoguće je ovaj tempo zadržati sve do penzije. Zato sam mišljenja da stečeni statu ne bi trebalo obnavljati, već bi on trebao postati trajan nakon 30 godina staža, osim ukoliko želiš napredovati u više zvanje. Također, napredovanje u zvanje trebalo bi biti trajno nakon tri napredovanja ( npr. napredovanje tri puta u zvanje mentora trebao bi biti trajan status; napredovanje u mentora pa u savjetnika i ponovno u savjetnika trebao bi biti trajni status u zvanje savjetnika…). Jer, koliko mi je poznato, osobe koje rade pod Ministarstvom kulture, jednom dobiveno zvanje zadržavaju trajno. Za napredovanje u savjetnika, odnosno izvrsnog savjetnika ne bi trebalo ostvariti bodove u svim navedenim kategorijama, jer je to ponekad stvarno nemoguće. Napredovanje po novom pravilniku traži dodatna novčana sredstva, a poznato je da škola raspolaže jako malim iznosom za usavršavanja, a još je veći problem u školama u kojima je veći broj mentora i savjetnika. Kako napredovati, ako škola financijski ne participira u edukacijama, savjetovanjima, kongresima, projektima, a za sve realno nema novaca? Nije realno očekivati da to učitelji i stručni suradnici plate sami. Članak 14. - Uvid u stručno-pedagoški rad - praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom njegovog neposrednog rada s učenicima (2 sata neposrednog rada – tročlano povjerenstvo) - mislim da to uistinu nije potrebno. Za prvo napredovanje je razumljivo, ali za obnovu statusa nije potrebno. Vjerujem da su svi koji obnavljaju status odgovorni, stručni i kreativni u svom radu. Članak 20. - Rad za potrebe Ministarstva u dijelu radnog vremena je u redu ukoliko je to želja i interes samog radnika. Nije dobro da je to obveza (to treba biti stvar osobnog odabira). Članak 21.,22.,23. – Obveze odgojno-obrazovnih radnika vezane uz napredovanje - nije potrebno navoditi dodatna zaduženja kao obvezna. To je dodatno opterećenje koje uz sve obaveze nije lako realizirati, a stvara dodatni stres. Treba se držati prije navedenih kriterija, a ne gomilati i ovako prevelike obveze. Također, unutar pojednih kategorija, bile bi dobrodošle određene izmjene: I. ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA I MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA MENTORSTVO UČENICIMA KOJI SUDJELUJU NA NATJECANJIMA - u školama s posebnim programima vrlo je ograničena mogućnost odlaska s učenicima na natjecanja i osvajanje prvih mjesta. Kod učenika s teškoćama važno je sudjelovanje (opseg teškoća te učenike ne stavlja u kategoriju konkurentnosti). Mislim da bi trebalo bodovati pripremu i sam odlazak na natjecanja naših učenika, bez obzira da li će osvojiti ili ne neko mjesto. Nama je i to veliki uspjeh. SUDJELOVANJE U RADU POVJERENSTVA - ne postoji puno škola (a u njima nema toliko učenika kao u redovitim školama) koje pohađaju učenici po posebnim programima i organizacija natjecanja i smotri je ograničena. I tu smo na neki način zakinuti. MENTORSTVO STUDENTIMA- trebalo bi se bodovati ne po godini, nego po različitim kolegijima. Ponekad u tijeku godine dođu studenti iz različitih kolegija na vježbe, praksu, praktikum kod istog mentora. II. PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE Poseban problem su evaluacije koje su često puta subjektivne i ne daju pravu sliku o samom predavanju i onome tko predaje. Također je i provedba same evaluacije ponekad teško provediva, jer evaluacije ne daju svi organizatori. Napredovanje po novom Pravilniku iziskuje dodatna novčana sredstva, a svi znamo da škola raspolaže jako malim iznosom za edukacije, a još je veći problem u školama u kojima je velik broj mentora i savjetnika. Kako napredovati, ako ravnatelj ne omogući edukacije, savjetovanja, kongrese, projekte, a za sve realno nema novca? Očekivati da to učitelji i stručni suradnici sami plate nije realno. III. RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SLIČNO Rad u Povjerenstvima za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta se ne boduje, već samo rad u povjerenstvima imenovanih od strane Ministarstva. Biti član tog povjerenstva je odgovorno i zahtjevno te s obzirom na broj sastanaka, iziskuje puno vremena, te bi se i to također trebalo bodovati. IV. STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI OBJAVLJIVANJE STRUČNOG ILI ZNANSTVENOG ČLANKA U TISKANOJ ILI ONLINE PUBLIKACIJI U REPUBLICI HRVATSKOJ I IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE - premalo je predviđenih bodova. Takva aktivnost zahtijeva puno vremena, pripreme i znanja.. V. PROJEKTI PRIPREMA I PISANJE PROJEKATA- smatram da je premalo bodova za prevelik trud na svim razinama. VI. UNAPREĐENJE RADA ŠKOLE RAD/VOĐENJE U ŠKOLSKOM TIMU ZA KVALITETU ILI RAD U POVJERENSTVU ZA KVALITETU - u našoj školi imamo više Timova koji se ne zovu Tim za kvalitetu, ali rade na unapređenju rada škole. Tako u našoj školi imamo: Tim za kulturnu i javnu djelatnost, Tim za promidžbu rada škola, Tim za roditelje, Tim za ekološko djelovanje….). Vođenje i sudjelovanje u radu tih Timova iziskuje kontinuirani i kreativan rad tijekom cijele školske godine, te također radi na podizanju rada kvalitete škole, što bi trebalo kao takvo biti bodovano. Također, velikom broju učitelja i stručnih suradnika nemoguće je ostvariti aktivnost na tom području – pogotovo onima koji rade u školama koje rade po posebnim programima – aktivnosti po navedenim kriterijima su rijetke i teško ih je provesti. VII. RAD NA UNAPREĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA Aktivnosti s tog područja u posebnim ustanovama gotovo da je nemoguće provesti po navedenim kriterijima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 479 | Renata Ruić | Poštovani! Podržavam prijedlog izmjena Pravilnika. Predlažem izmjenu u čl. 1 gdje je nepotreban dio "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" ,predlažem odbaciti tu formulaciju. Pohvaljujem izmjenu u čl.2 izmjenu članka sa 1.ožujka na 1.travnja. - članak 5. 6. i 7. Kategorija "Unaprjeđivanje rada škole" ne bi trebala biti obvezna kategorija za napredovanje jer mislim da spomenute i navedene aktivnosti nemaju veću "težinu" od aktivnosti u drugim kategorijama kao i rad u Povjerenstvu za kvalitetu škole koji isključivo ovisi o vodstvu škole. - članak 18. Trajno zvanje trebao bi steći odgojno-obrazovni radnik koji ima 30 godina rada u obrazovanju. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 480 | Snježana Mrljak | Poštovani, S obzirom da do sada nije razmatran prijedlog kojim se želi ukinuti diskriminacija ravnatelja koji prvi puta imaju priliku napredovati u zvanje ili ga nisu bili u mogućnosti obnoviti, predlažem izmjenu sljedećih članaka: Iza članka 25. dodaje se novi članak 26. koji glasi: Članak 26. (1) Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje savjetnika. (2) Iznimno od uvjeta iz članka 7. ovoga Pravilnika u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 7. Pravilnika može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika.“ (3) Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovog Pravilnika, ravnatelju koji je prije mandata stekao zvanje profesor mentor se vraća naziv danom stupanja na snagu ovog Pravilnika. (4) Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovog Pravilnika, ravnatelju koji je prije mandata stekao zvanje profesor savjetnik se vraća naziv danom stupanja na snagu ovog Pravilnika. (5)Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovog Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji je prije mandata stekao zvanje profesor mentor i ima najmanje 60 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje savjetnika. (6)Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovog pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji je prije mandata stekao zvanje profesor savjetnik i ima najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika. Dosadašnji članci 26. i 27. postaju članci 27. i 28. Obrazloženje stavka 3.4.5. i 6. Nastavnici koji su kao profesori mentori ili savjetnici stupili na dužnost ravnatelja, oduzet je koeficijent i prema starom pravilniku nije omogućeno obnavljanje zvanja u zadanim rokovima. Stupanjem na snagu novog Pravilnika o napredovanju koji predviđa i napredovanje ravnatelja, u prijelaznim odredbama nije jasno definiran status i vraćanje stečenog naziva pa tako i novog koeficijenta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 481 | Nina Cuculić | Poštovani! Upravo sam predala dokumentaciju za napredovanje po novom pravilniku. Obzirom da sam prije gotovo 5 godina također bila u napredovanju za zvanje poznata su mi oba načina prikupljanja i predaje dokumentacije te mogu objektivno govoriti o tome da je novi način puno složeniju te da se u njemu mnoge kolege nisu snašle i da je bilo mnogo nejasnoća i nedoumica . Isto tako mislim da otkada smo u sustavu Loomena imamo povećan opseg posla , a paralelno s tim imamo i sve više učenika koji zahtijevaju individualni pristup,a nemaju za to rješenje. Smatram da postupak prijave za napredovanje treba služiti učiteljima kao poticaj za njihov rad, podrška i da budu savjetovani, te da se se ovaj novi postupak nije trebao ovoliko usložniti. Pojašnjenja su stigla tek sredinom drugog mjeseca što je prekasno obziro da se dokumentacija morala predati do kraja drugog mjeseca. Za kraj . poput mnogih mojih kolega,predlažem da se jednom stečeno zvanje trajno zadrži jer smo jedina struka u sustavu javnih službi kod kojih to nije tako,a kod svih drugih je. S poštovanjem Nina Cuculić OŠ Zamet | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 482 | Luka Mladinović | Poštovani, PRIJEDLOG IZMJENE I DOPUNE PRAVILNIKA O NAPREDOVANJU UČITELJA, NASTAVNIKA, STRUČNIH SURADNIKA I RAVNATELJA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA I UČENIČKIM DOMOVIMA Iza članka 25. dodaje se novi članak 26. koji glasi: Članak 26. Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje savjetnika. Iznimno od uvjeta iz članka 7. ovoga Pravilnika u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 7. Pravilnika može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika.“ Dosadašnji članci 26. i 27. postaju članci 27. i 28. Obrazloženje: Uvodno, potrebno je istaknuti da su ravnatelji do sada bili izuzeti od prava na napredovanje zbog čega Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja smatra da bi se usvajanjem predloženih odredbi Pravilnika o izmjeni pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, otklonila dugogodišnja nepravda prema ravnateljima koji su većinu svog dosadašnjeg radnog vijeka proveli na radnom mjestu ravnatelja, odnosno, koji su do sada na poslovima ravnatelja proveli najmanje tri ili više mandata. Podsjećamo da je bilo omogućeno ravnateljima tijekom obnašanja ravnateljskog posla da napreduju u svojoj matičnoj struci prema članku 14. Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu iz 1995. godine, ali bez pripadajućeg rasta plaća kao što je to primjenjivano za nastavnike i stručne suradnike. Ta praksa se provodila od 1995. do 2005. godine nakon čega je prestala, te nakon toga više ravnatelji nisu mogli napredovati niti „počasno“ iako se Pravilnik iz 1995. godine nije u tom dijelu ili nekom drugom međuvremenu promijenio. Ukoliko bi ostale odrebe noog Pravilnika koji određuje da ravnatelji ne mogu sada napredovati u zvanje savjetnika i izvrsnog savjetnika bila bi omogućena diskriminacija dijela ravnatelja. Naime, nitko ne bi imao mogućnosti napredovati u sljedećih 5 godina u zvanje ravnatelj savjetnik niti u sljedećih 10 godina u zvanje ravnatelj izvrstan savjetnik. Osim toga, u zvanje ravnatelj mentor bi prema odredbama novog Pravilnika bili imenovani i oni koji su 5 godina ravnatelji i imaju 20 bodova isto kao i oni koji imaju 25 godina ravnateljskog iskustva i primjerice 500 bodova. Takvo rješenje ni na koji način ne ukazuje na poticanje izvrsnosti u sustavu obrazovanja i podizanja ugleda odgojno-obrazovnih radnika. Upravo zbog sličnih situacija gdje su kandidati za napredovanje bili zakinuti u odnosu na postignuti broj bodova sukladno Pravilniku se i pokrenula izmjena starog Pravilnika. Također, podsjećamo kada je donesen prvi puta Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika 1995. godine, da su u prve tri godine, sukladno broju bodova i procjeni nadežlenog savjetnika koji je bio u uvidu, nerijetko primjenjivalo da su kolegice i kolege nastavnici napredovali odmah u zvanje savjetnik. Smatramo da su ravnatelji koji imaju najmanje 15, odnosno 20 godina radnog staža na mjestu ravnatelja, te ostvaruju po svim drugim kriterijima ne samo minimum nego i značajno veći broj bodova od propisanog minimuma dokazali svoju stručnost, znanje i sposobnost potrebitu za ostvarivanje prava na priznanje zvanja „savjetnik“, odnosno „izvrstan savjetnik“, bez da su prethodno prije priznavanja predloženih zvanja, proveli propisano vrijeme u prethodnom zvanju „mentor“, odnosno, „savjetnik“. Stoga u našem prijedlogu ističemo da primjenjujemo kumulativni pristup, odnosno da kandidat za napredovanje u zvanje savjetnik mora ispuniti sve uvjete (osim godina provednih u zvanju mentor ili savjetnik) i za mentora i savjetnika, a kandidat za napredovanje u zvanje izvrstan savjetnik mora ispuniti uvjete za mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika. Ističemo da se naš prijedlog odnosi samo na početno razdoblje primjene Pravilnika, te da nakon isteka roka koji predlažemo, 31.12.2021. više ne bi bilo potrebe za primjenom iznimke. Naposljetku, potrebno je navesti da uvjete naznačene u predloženim odredbama zadovoljava manji broj ravnatelja koji i sada obnašaju tu dužnost pa usvajanje predloženih odredbi ne bi ugrozilo financijsku održivost sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 483 | Helena Kudra | Poštovani, podržavam prijedlog izmjene Pravilnika. Smatram da su navedene izmjene dobre, ali bi trebalo dopuniti ili izmijeniti i druge članke jer je jako puno nedoumica kod primjene istog. Predlažem izmjenu Pravilnika u kojem će biti točno i nedvosmisleno definirano što se boduje u određenoj kategoriji, bez formulacija -i, -ili. Isto tako, niti jedna stavka Pravilnika ne bi smjela ovisiti o mjestu i uvjetima u kojima kandidat radi, a trenutno je prema postojećem tako. Podržavam ideju da se jednom stečeno zvanje trajno zadrži. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 484 | Vesna Rajnović | Poštovani, iako sam 01.03.2020. u 23:56 h već napisala svoj komentar, budući da ga sada iz meni nepoznatih razloga, nema među komentarima, napisat ću ponovno. Slažem se s kolegama koji predlažu da se čl. 19. st. 2. ili čl. 17. st. 1. izmijeni na način da odgojno-obrazovni radnik trajno zadržava stečeno zvanje tj. zvanje u koje je već prethodno izabran, te može, ukoliko želi, pokrenuti postupak za napredovanje u više zvanje. Također mislim da u čl. 22. treba riječ "dužnost" preformulirati u "preporuku" sudjelovanja u najmanje jednom projektu godišnje jer mogućnost sudjelovanja u projektima nije pod jednakim uvijetima dostupna svim odgojno-obrazovnim radnicima te u velikoj mjeri ovisi o ukupnom angažmanu škole u kojoj je odgojno-obrazovni radnik zaposlen te o području/nastavnom predmetu kojeg predaje. I za kraj, nije mi jasno zašto u postupku napredovanja u više zvanje (savjetnika ili izvrsnog savjetnika) odgojno-obrazovni radnik dokumentacijom treba dokazivati da je položio stručni ispit kad je istu dokumentaciju već podnio nadležnom tijelu prilikom prvog napredovanja tj. onog u zvanje mentora. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 485 | Ivana Hrastović Mandarić | Poštovani, pozdravljam nastojanje i inicijativu za konstruktivnim izmjenama u postupku napredovanja učitelja,nastavnika,stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima te u skladu s tim donošenje novog Pravilnika koji ima smjernice jasnijeg i pravednijeg bodovanja rada učitelja,nastavnika i drugih u školama. Međutim,vidljivo je iz brojnih komentara u ovom e savjetovanju da novi Pravilnik ,kao i stari prije ,ima svoje manjkavosti i nelogičnosti koje će se vjerujem nastojati ispraviti pri donošenju Izmjena i dopuna Pravilnika. Prvenstveno bi trebalo izići u susret ljudima u sustavu koji su u prelaznom razdoblju i skupljali su bodove po starom Pravilniku za napredovanje.Puno je još uvijek i nejasnoća i nedoumica vezano uz tumačenja novog Pravilnika,iako predstavlja značajan iskorak u pozitivnom smjeru u odnosu na stari Pravilnik i transparentnije prepoznaje i vrednuje rad učitelja,nastavnika ,stručnih suradnika i drugih u sustavu, ipak još uvijek ne daje jednoznačna tumačenja. Kako bi učitelj napredovao u zvanje potrebno je prema novom Pravilniku,osim bodova,iskazati izvrsnost i u nekoliko različitih kategorija:za mentora u tri kategorije,za savjetnika u četiri kategorije i za izvrsnog savjetnika u minimalno pet kategorije od kojih su obvezne unaprjeđenje rada škole i unaprjeđenje sustava obrazovanja. Smatram da je to na neki način''uniformiranje''djelatnika u sustavu i očekivanje da svi trebaju pokazati izvrsnost u zadanim kategorijama ,''gušenje''kreativnosti pojedinaca koji mogu svojim talentom,voljom,kompetencijama biti motivirani pokazati i postići izvrsne rezultate u nekim kategorijama ,ali ne nužno svim zadanim,te ne vidim razlog da ih sustav kao takve ne bi trebao vrednovati i u konačnici nagraditi napredovanjem u zvanje. Slažem se s kolegama i također smatram da bi zvanje izvrstan savjetnik trebao imati svaki djelatnik trajno u sustavu koji je dvaput potvrdio napredovanje u zvanje savjetnika. Povjerenstvo ne treba svaki put dolaziti na uvid,osim ako je riječ o napredovanju u više zvanje.Djelatnik će svoje kompetencije dokazati priloženim digitalnim portfolijem te će iz prikupljenih potvrda biti vidljiva stručnost i kompetentnost. Također je nepotrebno tražiti od predavača na skupovima ,vijećima i aktivima pozitivnu evaluaciju jer je to nepotrebno administrativno opterećenje za predavača.Smatram da osobe koje se dobrovoljno jave za predavače prenose besplatno tj.volonterski svoje znanje i dijele primjere dobre prakse i nepotrebno je tražiti još i ocjene uspješnosti.Samim tim da su pristali biti predavači su pokazali svoju motiviranost i volju da vlastitim radom doprinesu boljitku sustava u cjelini. Način bodovanja pojedinih kategorija također treba detaljnije analizirati i pravednije bodovati. Mantorstvo učenicima na županijskoj razini natjecanja boduje se jednim bodom,kao i rad u Povjerenstvu za natjecanje na školskoj razini.Mentorstvo učenicima je daleko složeniji i zahtjevniji posao pa smatram da bi se kao takav trebao bodovati s više bodova.Također nije jasno odnosi li se taj 1 bod za svakog učenika koji sudjeluje na županijskoj razini natjecanja i u Pravilniku je to potrebno jasno navesti. Pravilnik bi trebao biti fleksibilniji i u određivanju broja sati predavanja tj.radionica na razini aktiva u školi,učiteljskih vijeća ,županijskih i međužupanijskih vijeća i sl.Uistinu je nemoguće postići da više djelatnika u školi ostvare traženi broj sati edukacija kolega tijekom samo jedne školske godine,uzimajući u obzir Loomen,edukacije Škole za život kroz webinare i savjetničke posjete. Potrebno je razjasniti i kategoriju dijeljenje primjera dobre prakse,odnosi li se to na svaku objavu na web stranici škole te koliko objava je potrebno na Edutoriju ili web stranici škole da bi se ostvarilo 3 boda. Pravilnik ne predviđa vrednovanje rada člana školskog odbora,a smatram da članovi školskog odbora doprinose svojim radom unaprjeđenju rada škole budući da upravo oni donose i izglasavaju važne odluke koje se tiču Kurikuluma,projekata,uređenja škole,organizacije,nabavke i sl. Srdačan pozdrav, Ivana Hrastović Mandarić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 486 | ALEKSANDRA PEREKOVIĆ | Poštovani, Pozdravljam predložene izmjene u smislu produljenja roka prijave i prilagodbe broja bodova koje su bile nužne u tehničko-izvedbenom smislu. Stoga se želim osvrnuti na nekoliko diskriminirajućih odredaba koje bi u Pravilniku trebalo izmijeniti ili prilagoditi. U ostalim strukama stečena zvanja nisu podložna ovako rigoroznim kriterijima i provjerama. Prema postojećem tekstu - čl. 18., st. 2. - stečeno zvanje trajno se zadržava tek s navršenih 35 godina staža, što je nemotivirajuće i krajnje nekorektno prema onima koji su godinama promicali izvrsnost. Ocjena svih kolega s kojima sam u kontaktu je da bi tu granicu trebalo smanjiti na 30 ili čak 25 godina staža. Također, zahtjev za obnavljanje ili napredovanje u zvanju nakon jednom stečenog statusa ne bi trebao više uključivati uvid u stručno-pedagoški rad praćenjem dva sata nastave (zar ćemo svako malo ponovno polagati stručni ispit koji smo na početku karijere morali položiti da bismo uopće mogli podučavati?), već ostale tražene kriterije. Pravilnik je diskriminirajući prema učiteljima i nastavnicima iz malih sredina koji u pravilu ne mogu biti mentori studentima, rijetko su mentori pripravnicima, a također ne mogu stalno ili često biti u različitim povjerenstvima pa je broj bodova koje mogu prikupiti objektivno manji. Pravilnik je ostao vrlo nedorečen u pogledu definiranja traženih kriterija izvrsnosti. Primjerice, nejasno je što uključuje kolegijalna podrška ili što se podrazumijeva pod digitalnim obrazovnim sadržajima, da spomenem samo neka od spornih "mjesta" o kojima je bilo puno rasprave i komentara. Također, je li itko ozbiljno promislio kako bi to izgledalo kada peteročlano stručno povjerenstvo dođe u školu pa im se pridruže ravnatelj i pedagog i krenu u razred s 10-ak učenika. Takvi odjeli naša su sve češća svakodnevica, na žalost, osobito u strukovnim školama. Zašto se uopće razmišljalo o proširenju povjerenstva s tri na pet članova u slučaju napredovanja radnika iz dva ili više nastavnih predmeta (čl. 13., st. 5.) kada tročlano povjerenstvo s dva različita sustručnjaka i jednom osobom iz nadležne agencije, zadovoljava tražene kriterije. Ne želim ponavljati sve što je izrečeno ili napisano u osvrtima kolega pa ću završiti konstatacijom da je ostalo puno nedorečenosti i prostora za različita tumačenja, što nije dobro, niti za kandidate za napredovanje, niti za buduća povjerenstva. Također, odredbe Pravilnika ostale su vrlo rigorozne i zahtjevne, unatoč brojnim primjedbama. Nadajmo se da će primjena biti znatno bolja od normativnog okvira! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 487 | Jasna Čižmek Tarbuk | Poštovani, članak 3. zbunjuje jer koliko sam shvatila napredovanja su se dodjeljivala dva puta godišnje, u prvom ili drugom polugodištu. Navođenje najkasnijeg roka za predaju dokumenata koji je 120 dana prije isteka napredovanja navodi na pomisao da je to krajnji rok za predaju dokumenata dok istovremeno ministarstvo samo propisuje rokove predaje za one koji su promovirani u zvanje zimskom ili ljetnom polugodištu. Na žalost mi se događalo da zbog nepreglednosti stranica azoo i ministarstva neke informacije koje sam u jednom trenutku pročitala na njihovim stranicama više uopće ne mogu ponovo dohvatiti (radilo se upravo o ovom članku s rokovima prijave koje su u jednom trenutku bile na stranici a u drugom više ne) tako da bi bilo logično da postoje dva roka za predaju dokumenata čiji se datumi navode u samom članku koji će unutar sebe uključivati tih 120 dana. Ovako neki će ljudi morati predavati u travnju dokumente za promociju u prosincu, a nije mi jasno što se onda događa s bodovima koje sakupljaju u tom međuprostoru. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 488 | Sunčica Sosić Majstorović | Poštovani! Pozdravljam izmjenu Pravilnika koji je donio neke pozitivne promjene u odnosu na stari. Ipak, uočavam nepravilnosti i nejasnoće koje bi trebalo bolje protumačiti te obveze učitelja koje je teško ostvariti. Prema Člancima 21., 22., 23., odgojno-obrazovni radnik u zvanju mentora/savjetnika/izvrsnog savjetnika trebao bi na godišnjoj razini educirati kolege od 3 do 7 sati, ovisno o zvanju. Navedeni broj edukacija nije moguće u potpunosti ostvariti na godišnjoj razini posebno ako je u školi više učitelja u zvanju. Članak 13. Odgojno-obrazovni djelatnici su diskriminirani jer su jedini koji moraju obnavljati svoje zvanje. Slažem se s kolegama koji su napisali da bi stečeno zvanje trebalo biti trajno uz provjeru dokumentacije o ostvarenim obvezama. U sustavu Visokog školstva praksa je takva pa nema razloga da ne bude tako i u osnovnim i srednjim školama. Uvid u nastavu je bespotreban i ponižavajući jer propituje stečeno zvanje i zapravo ga tim uvidom poništava. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 489 | ADRIJANA KRULJIĆ | Poštovani, mišljenja sam da su u cijelom Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima nužne izmjene jer je isti nejasan. Ne smije se događati da oni kojima je Pravilnik prvenstveno namijenjen ne razumiju pojedine članke, da su tumačenja različita te da zbog dvosmislenosti sročenoga netko, tko doista predano radi, na kraju za to ne bude pravedno vrednovan. I dosad su viši savjetnici po županijama bili neusuglašeni: istu su aktivnost neki bodovali, a drugi nisu. Kao primjer navodim Međunarodno natjecanje Klokan bez granica, plasman učenika u 10 % najboljih što je velik uspjeh i organizaciju projekta Večer matematike u razredu gdje priprema materijala iziskuje doista mnogo truda i vremena. Mišljenja sam da su učitelji razredne nastave u neravnopravnom položaju. Sa svojim se učenicima mogu tek svake četvrte godine, u četvrtom razredu, plasirati na županijsku razinu natjecanja, samo s učenicima jednog razrednog odjela i samo iz Matematike jer druga naprosto ne postoje. Također su odavno ukinuta regionalna, a državna natjecanja za taj uzrast nikada nisu ni postojala. Napominjem još da su stariji učenici već samostalni te je s njima neusporedivo jednostavnije provoditi projekte, naročito one na višim razinama. U različite škole priliv studenata je bitno različit. Potpuno je nejasan način dokazivanja obveza odgojno-obrazovnih radnika vezanih uz napredovanje (20., 21., 22. i 23. članak). Predlažem donošenje novog Pravilnika za koji neće biti potrebna dodatna pojašnjenja. Lijep pozdrav, Adrijana Kruljić, mag. prim. educ. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 490 | Ljiljana Šakić | Poštovani, Pozdravljam donošenje novog Pravilnika o napredovanju, znam da su promjene bile nužne, ali mi koji smo u postupku napredovanja ili to kanimo nismo očekivali ovako drastične promjene u odnosu na prijašnji Pravilnik. Posebno je to nepovoljno za one koji su prema prijašnjem Pravilniku bodove skupljali veći dio godina od 5 zadanih za obnovu zvanja. Predlažem da novi Pravilnik najprije prouče i protumače oni koji će ga provoditi (savjetnici iz Agencije, članovi ispitnog Povjerenstva) kako bi ga oni predstavili online ili uživo zainteresiranima . Smatram da nisu iskorištena stručna usavršavanja na Loomenu, webinarima, županijskim, međužupanijskim i državnim skupovima za upoznavanje ovako važnog Pravilnika u nastavničkoj struci, a ponuđeni su nam tako različiti sadržaji kao da ponovo studiramo. Smatram ,također, da je nepreciznim odredbama novog Pravilnika (čl.10,18, 21,22,23..) izazvan dodatni stres onima koji žele napredovati u svojoj stručnosti, onim najvrjednijima u sustavu obrazovanja . Neprecizno je koji su elementi i kriteriji prema kojima će Povjerenstvo svim ispitanicima procjenjivati neposredni rad . Isto tako nije preciziran način ni kriteriji kojim će se vrednovati usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. Mislim da ove ,ali i sve druge stavke u Pravilniku ne smiju ovisiti o tumačenju osoba Povjerenstva , mjestu i uvjetima rada već isključivo o kompetencijama osobe koja napreduje. Mislim da je dobna granica od 35 godina RS za stjecanje trajnog zvanja napredovanja nezaslužena kazna , a nikako neki argumentirani kriterij. To su zaposlenici s više od 60 godina, kome se oni još moraju dokazivati. Predlažem da se dobna granica kad nije potrebno obnavljati zvanje smanji na 25 godina radnog staža, osim ako radnik izričito želi obnovu ili napredovanje u sljedeće zvanje. Nadam se da će se uvažiti naša mišljenja. Poštovanje | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 491 | Kornelija Tonsa | Pozdravljam u čl.1. ispravak, po meni greške u kategoriji Predavanja, radionice i edukacije. Kako je bilo je napisano „od 21 do 30 sati = 3 boda, više od 40 sati = 4 sata“ ispada da za 31 do 39 sati nije definirana kategorija, što daje različita tumačenja i nesporazum. Učiteljsko/nastavničko zanimanje je vrlo naporno stoga bi bilo lijepo i humano kada bi napredovanje ostalo u trajnom statusu barem nakon 30 godina staža u nastavi, osim u slučaju kada djelatnik želi u više zvanje. Osim toga ne vidim gdje svrstati domaćinstvo u županijskom ili Državnom natjecanju. Nastavnik koji je zadužen za organizaciju takvog natjecanja u svojoj školi ima mjesec dana posla: priprema kabineta, poziv Školama, organizacija i smještaj učenika, razne prijave u razne sustave, sastaviti hodogram natjecanja, sazivanje najmanje tri sastanka povjerenstva, odgovaranje mentorima iz drugih škola, podjela zahvalnica, itd. Lijepi pozdrav | Primljeno na znanje | U čl. 8. i pripadajućim podkategorijama izvršene su navedene izmjene. | |
| 492 | Marica Brzica | Predlažem izmjenu u Članku 21. Broj sati educiranja kolega, studenata,... ne bi trebalo uvjetovati na godišnjoj razini, već bi trebalo odrediti npr. 10 sati educiranja kolega, studenata,...tijekom trajanja zvanja mentora. Slično i u Članku 22- 15 sati educiranja drugih tijekom trajanja zvanja savjetnika. Slično bi trebalo raspodijeliti i projekte. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 493 | NATAŠA VIBIRAL | Poštovani, predlažem donošenje novog članka 26. čime bi dosadašnji članci 26. i 27. postali 27. i 28. Novi članak bi glasio: Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovog Pravilnika u razdoblju do 31.12.2021. ravnatelji koji imaju najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 ostvarenih bodova te zadovoljavaju ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika može biti izabran u zvanje savjetnika. Iznimno od uvjeta iz članka 7. ovoga Pravilnika u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 7. Praivlnika može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 494 | Marica Brzica | Pri skupljanju bodova za napredovanje, smatram da nijednu kategoriju ne treba isticati kao obaveznu jer svaka aktivnost pojedinca unaprjeđuje i ustanovu u kojoj radi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 495 | Tamara Sapanjoš | Poštovane/i, podržavam ideju kolegica da bismo nakon 5 godina trebali podnositi zahtjev za napredovanje samo ako želimo napredovati u više zvanje. Također, smatram da su prestrogi kriteriji za trajno zadržavanje zvanja "Izvrsni savjetnik" - sa 35 godina radnog staža u obrazovanju; smatram da bi optimum bio sa 30 - iz razloga što se sa 35 godina radnog staža će mnogo kolegica i kolega (koji odlično rade) otići u prijevremenu mirovinu. Također-u potpunosti se slažem sa kolegicom Jelenom Vargom glede Povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog statusa djeteta (pri Županiji) u kojoj sam skupini već drugi četverogodišnji mandat-bez novčane naknade, koristeći svoje slobodno vrijeme za dobrobit djece o kojoj raspravljamo. Nažalost, čin napredovanja koji bi trebao predstavljati ponos i radost pretvara se u preveliki stres-što bi zasigurno potvrdili mnogi kolege i kolegice... Nadam se da ćete bar malo razmisliti o prijedlozima koje sam navela. Lijepi pozdrav, Tamara Sapanjoš, Gospodarska škola Istituto professionale Buje | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 496 | Marica Brzica | Mislim da bi se trebalo moći podnijeti zahtjev za napredovanje tijekom cijele nastavne godine, bez nekakvog vremenskog limitiranja. Također smatram da se zvanje ne bi trebalo obnavljati na predložen način. Trebala bi biti dovoljna dokumentacija koja bi potvrđivala aktivnost pojedinca. Mislim da nije potrebna pozitivna evaluacija sudionika nakon održanog predavanja ili radionice na županijskom, međužupanijskom ili državnom nivou. Evaluacija je subjektivna aktivnost i ne ukazuje na kvalitet predavanja ili radionice. Tko uopće dostavlja predavačima evaluaciju nakon održanog predavanja kojom bi oni eventualno pravdali bodove? Trenutno organizator radi evaluaciju, no predavaču dostavlja samo potvrdu o održanom predavanju ili radionici. Bez evaluacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 497 | SILVANA VUČAK GRÜNBAUM | Čl. 21./22./23. propisani su sati za godišnje educiranje kolega, studenata učiteljskih ili nastavničkih studija. S obzirom da u školi imamo dvije savjetnice i tri mentorice samo u razrednoj nastavi , to bi značilo tijekom godine održati 19 sati predavanja svake godine. Upitno je koliko kvalitetno i svrsishodno se ovakav uvjet može ispuniti. Smatram da se takva predavanja trebaju bodovati kako je određeno pravilnikom, ali ne bi trebalo uvjetovati napredovanje u zvanju brojem sati održanih predavanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 498 | Snežana Markan | Poštovani, pozdravljam smanjenje sati vođenja ili mentoriranja edukacije na državnoj razini s 40 na 30 sati. Ujedno slažem se sa većinom kolega da je evaluacija od strane sudionika nepotrebna jer je to objedinjena evaluacija za sva predavanja tijekom stručnog skupa i kao takva je nepouzdana. Podržavam produljenje roka za podnošenje zahtjeva za napredovanje do 1.travnja. Smatram da se jednom stečeno zvanje ne treba obnavljati već da se samo pošalje dokumentaciju kojom se potvrđuje kontinuitet u radu. Ukoliko se želi napredovati u više zvanje, podnese se zahtjev za istim, a utvrdi se da nema dovoljno bodova, ja sam za to da ostane već stečeno zvanje ako postoji, a skupio se dovoljan broj bodova za tim. Svaki učitelj koji želi napredovati u zvanje dužan je educirati kolege, studente te davati primjer dobre prakse, to mi je u redu, no smatram da bi broj sati trebalo umanjiti. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | U čl. 10. i 19. izvršene su navedene izmjene. | |
| 499 | Mira Čuvidić | Poštovani, Podržavam izmjenu pravilnika jer je postojeći pravilnik nedorečen i potrebna su dodatna pojašnjenja i izmjene. Zanima me, kako "dokazati" da smo sudjelovali u e-savjetovanju? Mislim kako jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati već bi trebalo biti dovoljno samo obaviti uvid u prikupljenu dokumentaciju kojom bi se dokazalo kontinuirano usavršavanje i profesionalni razvoj, bez ponovnog stručno-pedagoškog uvida povjerenstva. Odgojno-obrazovni djelatnici koje su 3 ili više puta postigle zvanje mentora ili savjetnika trebale bi imati pravo trajno zadržati to zvanje. Također ako imaju 30 ili više godina staža. Smatram da je u čl.1 dodatak "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" pri vođenju ili mentoriranju edukacije na državnoj razini suvišan jer ukoliko imate predavanje, radionicu ili edukaciju na državnoj razini već ste prošli recenziju organizatora skupa te takva vrsta evaluacije je suvišna. Ako se već inzistira na njoj, treba pojasniti na koji način to dokumentirati. Slažem se sa svima koji misle da je provjera kompetencija u postupku potvrde ili obnove napredovanja nepotrebna. Dovoljno je kompetencije utvrditi prilikom postupka prvog napredovanja ili eventualno drugoga. Srdačan pozdrav! Mira Čuvidić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 500 | Ivan Štefanić | Poštovani, mišljenja sam da ovaj Pravilnik treba mijenjati u njegovoj suštini. Dojam koji Pravilnik daje je da se je išlo za time da se znatno smanji broj učitelja koji su napredovali u zvanje. Možda je prošireno polje djelovanja koje se boduje, ali su postavljena i ograničenja koja su. gotovo pa nedostižna – prvenstveno tu mislim na broj sati predavanja koje treba održati. Taj dio pravilnika svakako treba izbaciti. Broj županijskih skupova i sveg se smanjuje, a očekuje se da brojni često održavaju predavanja. Fokus na webinare nije rješenje. Počet će se „skupljati“ bodove, samo da se ih skupi, a kvaliteta iza toga postaje nebitna. Bodovanje u pojedinim stavkama nije pošteno prema svima. Na primjer, bodovanje za sudjelovanje na natjecanjima. Učitelji Geografije ili Tehničke kulture mogu puno lakše skupiti bodove vezane za sudjelovanje učenika na natjecanjima – puno kategorija. Što je sa stranim jezikom – jedno natjecanje u osnovnoj školi? Što je s učiteljima razredne nastave? Nadalje, ali i najvažnije, Pravilnik u potpunosti zanemaruje bit našeg posla – rad s učenicima! Sve se svelo na skupljanje bodova koji gotovo da išta imaju s radom u razredu i s učenicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 501 | Slađana Jančić | Želim samo potvrditi što vidim da mnoštvo mojih kolega i potvrđuje da jednom dobiveni statuis mentora bi trebalo ostati stalan uz preporuke obavljanja nekih projekata i aktivnijeg sudjelovanja, a ne da podliježe kontroli svakih 5 godina, dužnostima i bodovima. Možemo jednostavno pogledati kako to rade naši susjedi Slovenci u čijem sustavi s određenim godinama radnog staža u prosvjeti kolege stjeću status mentora odnosno savjetnika. Poznajem i sama nastavnike koji su zasluženo mentori a i savjetnici po svom radu i aktivnostima ali se ne stižu baviti skupljanjem papirologije i nekih tzv.bodova. To zaista smatram degradirajućem u našoj struci. Dakle treba izjednačiti postupak 1.napredovanja i napredovanja u više zvanje kako bi se motiviralo veći broj njih da budu izvrsni. Naime što se događa u obilju zaduženja, dužnosti i skupljanju bodova gubi se glavni fokus našeg rada, a to su učenici. Odgovorno smatram svi oni koji dožive mirovinu u ovom zvanju mogu slobodno biti promaknuti u savjetnike ili izvrsne savjetnike. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 502 | Mirta Lulić | Poštovani, pravilnik o napredovanju mogao bi dovesti do zanemarivanja nastave koja je naš prioritet, jer ako želimo napredovati moramo skupiti velik broj bodova a to bi moglo dovesti do problema u nastavi. Broj sati educiranja kolega je veliki problem, ne možemo svi doći na red tijekom godine ako u školama ima više mentora i savjetnika. Odgojno-obrazovni radnik koji ne želi napredovati u više zvanje a ima 30 godina rada u odgojno-obrazovnoj ustanovi trebao bi stečeno zvanje zadržati trajno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 503 | Valentina Pajdaković | Smatram da je nužno potrebno detaljnije precizirati "način evaluacije od strane sudionika" ( članak 8.) Važno je istaknuti tko provodi evaluaciju predavanja - učitelj koji je održao predavanje samostalno ili voditelj stručnog skupa (objedinjena evaluacija za sva predavanja tijekom stručnog skupa), jer već sad u praksi vidimo raznolike načine evaluacije (od onih s 2-3 formalna pitanja, do detaljnih i opširnih) . Događa se da za 3 održana predavanja, sudionici popunjavaju 3 različite zasebne evaluacije, pa još jednu općenitu od strane organizatora skupa. Univerzalni obrazac za evaluaciju je nužno potreban. Smatram da bi isto predavanje koje je održano na 2 različita stručna skupa trebalo bodovati s 2 boda, a ne samo s jednim bodom. Nije jednostavno održati ponovljeno predavanje na drugom stručnom skupu. Svako predavanje ( bez obzira održava li se prvi ili drugi put ) zahtijeva dobru pripremu i spremnost stati pred publiku a u skladu s tim i vrijeme, i to nije isto kao i sudjelovati na stručnom skupu kao sudionik. Također, po završetku predavanja učitelj mora biti spreman odgovarati na pitanja sudionika, što je nepredvidljivo područje i zahtijeva veliki angažman od učitelja, nerijetko i dodatne odgovore koje treba dostaviti naknadno. Zbog toga smatram da se ne smije podcijeniti napor koji učitelj ulaže za održavanje drugog predavanja na istu temu kao i vrijeme koje je utrošeno na pripremu i održavanje predavanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 504 | Eleonora Rupić | Mišljenja sam da se jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati na isti način na koji se prvi puta stječe, nego bi trebalo biti dovoljno poslati dokumentaciju kojom se dokazuje da su izvršene obveze koje su uvjet za produljenje stečenoga zvanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 505 | Sandra Mikšič | Poštovani, slažem se s predloženim izmjenama i dopunama Pravilnika o napredovanju i pozdravljam smanjenje sati vođenja ili mentoriranja edukacije na državnoj razini s 40 na 30 sati. Također smatram da bi trebalo razjasniti pojmove vođenje i mentoriranje radionice (pojasniti što svaka od ovih kategorija podrazumijeva). Evaluacija od strane sudionika je nepotrebna jer je nepouzdana. Ako se ipak odluči da se evaluacija mora priložiti bilo bi poželjno da se navede kako bi ta evaluacija trebala izgledati. Trebalo bi izostaviti formulaciju“ međusobno različite edukacije“ jer niti jedna edukacija nije jednaka, a i svaka zahtjeva temeljitu pripremu pa bi zaista bilo nepošteno ostati bez bodova ukoliko se edukacija s istom tematikom ponovi nekoliko puta. Smatram da bi se trebalo bodovati i članstvo u Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta. Slažem se s prijedlozima kolega da se učiteljima s 30 godina radnog staža stečeno zvanje zadržava trajno. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 506 | Gorana Babić | Poštovani, prije svega, istaknula bih da podržavam produljenje roka do 1.travnja. Smatram da se jednom stečeno zvanje ne treba obnavljati već da samo šalje dokumentaciju kojom potvrđuje kontinuitet u radu kao i da ukoliko želi napredovati u više zvanje, može podnijeti zahtjev za istim, a da mu se pritom već stečeno zvanje ne oduzima. Koja još struka gubi stečeno zvanje u svom napredovanju? Predlažem i da se u čl. 21./22./23. definitivno smanji broj sati koji su propisani za godišnje educiranje kolega, studenata učiteljskih ili nastavničkih studija budući da smatram da je 3 predavanja godišnje na školskim vijećima previše po članu. Naime, postoje zbornice s desetak mentora i savjetnika kao što je slučaj u jednoj od moje dvije škole- apsolutno je neodrživo da se u godinu dana održi po barem 30 predavanja u kolektivu, i to svake godine. Važno je istaknuti i da se zadnju godinu županijska stručna vijeća ne održavaju zbog Škole za život pa kandidati za napredovanje nemaju mogućnost održavanja predavanja i dijeljenja primjera iz prakse. Trebalo bi detaljnije objasniti što se sve smatra otvorenim obrazovnim sadržajem i gdje se sve mogu objavljivati jer aktualnim Pravilnikom to nije precizirano. Mišljenja sam i da je u čl.1 dodatak "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" pri vođenju ili mentoriranju edukacije suvišan jer ukoliko imate predavanje, radionicu ili edukaciju na nekoj razini izvan škole već ste zapravo prošli recenziju organizatora skupa. Potpuno je nejasno čemu inzistirati na pozitivnoj evaluaciji jer se podrazumijeva da će odgojno-obrazovni radnik napraviti doista kvalitetnu edukaciju za tu razinu. Smatram da je u članku 1. nepotreban dio "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" te ga predlažem izbaciti. Podkategorije aktivnosti koje se boduju trebaju biti detaljnije objašnjene, s navedenim primjerima, npr. u kategoriji PROJEKTI treba svakako navesti i vrste projekata, npr. je li u pitanju međunarodni eTwinning projekt ili Erasmus+ i slični koji pridonose većoj vidljivosti škole na međunarodnoj razini, zbog čega je važno vrednovati takve projekte. Ima li kakve razlike ukoliko je projekt dobio Europsku oznaku kvalitete? Trebalo i to svakako uzeti u obzir jer se takve oznake ne dodjeljuju tek tako i iza te oznake stoji izniman trud (znam iz vlastitog primjera). Također, kakvu ulogu ima netko u projektu? Dakle, nije svejedno je li netko u određenoj aktivnosti ima više uloga (autor projekta, koordinator i voditelj radionice) i netko tko je jednom sudjelovao u jednoj aktivnosti u tom projektu (npr. vođenje jedne radionice u projektu) - nije pošteno da oboje po projektu dobiju bod. Ako osoba npr. u Erasmus+ projektu ima 3 uloge (autor, koordinator i voditelj radionice) treba dobiti 3 boda, za razliku od osobe koja je vodila jednu radionicu (treba dobiti 1 bod) jer je ovaj prvi uložio daleko više truda u ostvarenje rezultata projekta. Još ću dodati da zaduženje koordinatora državne mature je odgovoran i zahtjevan posao i jako je nepravedno izostavljen s popisa aktivnosti koje se boduju za napredovanje. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 507 | Mirjana Car Stojković | Poštovani, Podržavam sve predložene izmjene pravilnika. Iako nije tema ovih Izmjena želim naglasiti kako smatram da nije pravedno da jednom stečeno zvanje treba obnavljati već bi bilo logično da se samo provodi postupak napredovanje u više zvanje. Mislim da bi to trebalo ukinuti ili barem pojednostavniti postupak za obnovu zvanja. Učitelji koji će za godinu ili dvije htjeti obnoviti svoje napredovanje ne mogu po novom Pravilniku sakupiti dovoljan broj bodova zato što su u prethodne tri do četiri godine skupljali bodove po starom Pravilniku. Svakako bi komisija koja će pregledavati i bodovati njihovu dokumentaciju to trebala uzeti u obziri i vrednovati jedan dio po starom, a drugi dio po novom Pravilniku. (Npr. evaluacija predavanja prije nije bila potrebna.) Smatram da bi trebalo svugdje ukinuti "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" iz više razloga. Prvo, nigdje nije definirano što znači pozitivna evaluacija. Je li to pljesak sudionika, je li to listić s nekoliko pitanja koje sastavlja predavač ili bi anketne listiće trebao sastaviti organizator edukacije? Treba li sve te listiće skenirati i priložiti u dokumentaciju? Ukoliko se inzistira da ostane taj zahtjev, trebalo bi dati standardizirane upitnike koje bi sudionici ispunjavali i odrediti kako se te potvrde predaju (svi anketni listići ili samo statistika). Drugo, ruku na srce, to je čista formalnost. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog kolegijalnosti će sva predavanja/edukacije/radionice biti pozitivno evaluirane. Treće, kako retrogradno dobiti evaluaciju za predavanja održana prije donošenja Pravilnika? Srdačan pozdrav, Mirjana Car Stojković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 508 | Nives Petričević | Pozdravljam izmjene zakona koji je već na početku pokazao da postoje nedoumice oko tumačenja pojedinih članaka .Tome svjedočim svakodnevnim razgovorima u zbornici gdje kolege koje su u napredovanju ili kreću u napredovanje pokušavaju doći do željenih odgovora.Mislim da bi trebalo voditi računa o kolegama koji su dio bodova ostvarili po starom, a dio po novom Pravilniku. Odgojno-obrazovni radnici trebali bi mogućnost trajnog zadržavanja zvanja steći nakon 30 godina staža, a posebno ako su već tri puta bili u zvanju. Zar je potrebno da se takvi učitelji dovode u situaciju da se dokazuju pred komisijom i dodatno izlažu stresu?Tumačenje nedorečenog pravilnika, sakupljanje bodova... sve je stresno. Nadam se da ćete ove naše primjedbe dobro proučiti i uvažiti . Srdačan pozdrav, Nives Petričević | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 509 | Nataša Kelava | Poštovani, smatram da je nedopustivo u ovako važnom dokumentu (u članku 9.) pisati, citiram: „U slučaju razrješenja iz stavka 5. ovoga članka ministar nadležan za obrazovanje imenovati će novog predsjednika ili člana na vrijeme do isteka mandata razriješenog predsjednika ili člana.“ Naime, futur prvi u ovom slučaju glasi: imenovat će. Ponavljam, nedopustivo je da se ovakva greška nalazi u dokumentu koji potpisuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U članku 8. (podkategorija ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRVNICIMA) trebalo bi biti preciznije objašnjeno bodovanje. Naime, piše: Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini uz dodatan bod po učeniku za osvojeno jedno od prva tri mjesta (po učeniku ili natjecateljskoj ekipi). Nije jasno boduju li se učenici koji idu na natjecanje na županijskoj razini, a nisu dio natjecateljske ekipe, posebno, dakle, bod za svakog učenika koji ide na natjecanje ili te bodove ostvaruju samo oni učenici koji osvoje jedno od prva tri mjesta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 510 | Božica Mandić | Poštovani, Iščitavajući novi Pravilnik i Izmjene pravilnika, predlažem da se vrati dobra praksa s popisom učitelja koji su napredovali s datumom do kada trebaju predati dokumentaciju, a koji je bio dostupan na stranicama AZOO-a. Tako bi se izbjegle nedoumice koje trenutno stvaraju članci 10 i 19. Predlažem da bi se dokumentacija potrebna za novo zvanje trebala bodovati od dana zahtjeva do dana ponovnog zahtjeva kandidata za novo zvanje. Usklađivanjem čl. 10 i čl. 19 odgojno-obrazovni radnici ne bi bili zakinuti za one aktivnosti (bodove) koje su im skraćenim periodom za predaju dokumentacije po novom Pravilniku oduzete. Mišljenja sam da su odgojno-obrazovni djelatnici koji su promovirani 2015. i 2016. godine zakinuti ovim Pravilnikom, budući da su veći dio mandata skupljali bodove po starom Pravilniku. Predlažem da se otvori prijelazni period kako bi ti odgojno-obrazovni djelatnici imali uvjete za napredovanje u zvanju. Iako nije predmet Izmjena pravilnika, predlažem da se pod kategorijom Predavanja, edukacije i radionice izbaci „međusobno različitih“ budući da se ukazala potrebitost da se kvalitetne teme odrade na više županijskih stručnih vijeća (međusobno različitih djelatnika). Predlažem da se iz Pravilnika izbace evaluacijske liste jer one, po mom mišljenju, ne dokazuju izvrsnost rada. Postoji i uočeni problem dobivanja takvih evaluacijskih lista na kongresima i međunarodnim konferencijama budući da se vrednuje cijeli skup, a ne pojedinačna predavanja. Smatram degradirajućim da se jednom stečeno zvanje može oduzeti. Predlažem da odgojno-obrazovni djelatnik koji je prvo bio mentor, zatim je tri puta stekao savjetničko zvanje i ima 30 godina radnog staža, dobije trajno zvanje. Božica Mandić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave | |
| 511 | Tanja Josipović | Poštovani, pozdravljam izmjene u donošenju novog Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Smatram da još ima prostora za njegovo poboljšanje. Kao prvo, Pravilnik je stupio na snagu u srpnju 2019., pa su kandidati koji prvi obnavljaju stečeno zvanje (2020.) u neravnopravnom položaju u odnosu na druge kandidate, budući su obnovu zvanja 4 godine pripremali po kriterijima prethodnog Pravilnika. Mislim da je rok za prijavu obnove napredovanja od 120 dana prije isteka vremena na koje je kandidat imenovan u zvanje primjereniji nego postavljanje roka nadnevkom. Smatram da se jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati na isti način na koji se zvanje stiče. Dovoljna bi bila i obnova zvanja uz dokumentaciju kao kontrolu rada nastavnika koji je jednom stekao zvanje. Izuzetak bi bilo napredovanje u viši rang. Educiranje kolega ( Članak 21. i Članak 22. ) svakako je potrebno i korisno, ali je broj sati koji je potrebno ostvariti prevelik jer postoje škole s velikim brojem mentora i savjetnika. Zadnju godinu se županijska stručna vijeća ne održavaju zbog Škole za život pa kandidati za napredovanje nemaju mogućnost održavanja predavanja i primjera iz prakse. U pravilniku nije navedeno što je s bodovima koji se ostvare u razdoblju od podnošenja zahtjeva do promoviranja u zvanje. Trebale bi se uzeti u obzir sve potvrde i bodovi koji nisu uračunati u prethodnom napredovanju. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 512 | Tamara Srnec | Poštovani, podržavam produljenje roka za podnošenje Zahtjeva za napredovanje do 1. travnja. Smatram da se svi koji prvi put podnose zahtjev trebaju pridržavati tog roka, ali da bi za sve ostale koji obnavljaju napredovanje, dovoljno bilo poslati zahtjev najkasnije 120 dana prije isteka vremena do kojeg su izabran. Time bi se u bodovanje uključili svi rezultati, postignuća i aktivnosti nastavnika do kraja tekuće školske godine što bi bilo korektno i poticajno. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 513 | Đurđica Jelušić | Poštovani, kao ispitni koordinator za provedbu ispita državne mature, zanima me zbog čega taj posao ne nosi bodove u svrhu napredovanja. Smatram da je to odgovoran i zahtjevan posao i da je nepravedno izostavljen s popisa aktivnosti koje se boduju za napredovanje. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 514 | Zvjezdana Jurić | Poštovani, smatram da je u čl.1 dodatak "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" pri vođenju ili mentoriranju edukacije na državnoj razini suvišan jer ukoliko imate predavanje, radionicu ili edukaciju na državnoj razini već ste prošli recenziju organizatora skupa te takva vrsta evaluacije je suvišna. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 515 | Ivanka Knežević | Poštovani, podržavam produljenje roka do 1. travnja za podnošenje Zahtjeva za napredovanje. Smatram da svi koji prvi put podnose zahtjev trebaju se pridržavati roka vezanog za čl. 10, a svi ostali koji trebaju obnavljati napredovanje, dovoljno je poslati zahtjev najkasnije 120 dana prije isteka vremena u kojem je izabran. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 516 | Tina Parać | Poštovani, moram primijetiti da smo jedna od rijetkih, ako ne i jedina struka, kod koje je postupak napredovanja tako dug i složen. Također, u odnosu na svoje kolege u većini država EU, rijetki smo koji stečeno zvanje moraju obnavljati. Mišljenja sam da bi, ako već moramo stečeno zvanje obnavljati, trebalo taj postupak pojednostaviti na način da bude dovoljno priložiti potrebnu dokumentaciju o kontinuiranom profesionalnom razvoju kao i dokaz o ispunjavanju uvjeta izvrsnosti. Dobro je da su se izmjenama i dopunama Pravilnika neke stvari izmijenile iako je on i dalje na dosta mjesta prilično nedorečen i ostavlja nas u nedoumici. Članak 8. Podkategorija Predavanja, radionice i edukacije: - trebalo bi dodatno pojasniti što se misli pod "Dijeljenjem primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja" što u konačnici donosi 3 boda po primjeru. - u dijelu koji se odnosi na sudjelovanje u edukaciji na državnoj ili međunarodnoj razini ( po broju edukacija, međusobno različitih, uživo ili online ) trebalo bi svakako uzeti u obzir i edukacije učitelja u trajanju od 1-4 sata ( webinari ) koje su po postojećem Pravilniku nepravedno zanemareni. Podkategorija Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji: - uz pisanje recenzija udžbenika, stručnih knjiga, priručnika ili članaka ( po broju ) svakako dodati i recenzije digitalnih obrazovnih sadržaja. - dodatno pojasniti način bodovanja za izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja. S poštovanjem, Tina Parać | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 517 | Vesna Tijan | Poštovani, mišljenja sam da se jedanput stečeno zvanje ne bi trebalo ponovo obnavljati već da je dovoljno samo poslati potrebnu dokumentaciju koja pokazuje kontinuitet u našemu radu (da smo dostojni zvanja koje smo stekli). Nakon 5 godina može se podnijeti zahtjev za napredovanje u više zvanje ako odgojno-obrazovni djelatnik to želi, a da mu se pritom već stečeno zvanje ne oduzima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 518 | Vesna Rubeša | Cijenjeni, ukoliko obnavljamo napredovanje u već stečeno zvanje, nema potrebe ponavljati čitavu mukotrpnu proceduru. Vrlo je demotivirajuća pomisao da sada neka nova tročlana komisija odlučuje o nečemu o čemu su stručnjaci već donijeli odluku. Pa nismo napredovali u zvanje mentora ili savjetnika slučajno. Dobro znamo koliko je truda uloženo u napredovanje. Slažem se da treba detaljno pregledati traženu dokumentaciju koja dokazuje da se nismo uspavali. Sigurna sam da svi mi koji smo uključeni u ovakve rasprave itekako svakodnevno marljivo sakupljamo svoje potvrde i značke, a znamo koliko je zahtjevno dobiti ih. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 519 | Sandra Balde | Poštovani, podržavam produljenje roka za podnošenje zahtjeva za napredovanje (čl.10), ali samo za djelatnike koji prvi put podnose zahtjev za imenovanje u zvanje. Svi oni koji obnavljaju zvanje trebali bi podnijeti zahtjev najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje (korigirati čl.19). Podržavam prijedloge kolega i UHSR koji ukazuju na problem napredovanja ravnatelja. Ravnatelji s 10 i 15 godina ravnateljskog staža, nažalost, po prvi puta imaju priliku napredovati u zvanje. Stoga je iznimno važno te prijedloge uvrstiti u Pravilnik. S poštovanjem, Sandra Balde | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 520 | Jadranka Bizjak Igrec | Mišljenja sam da bi trebalo dodatno razmotriti i članak 18. o trajnom zadržavanju stečenog zvanja nakon trećeg napredovanja u isto zvanje, a ne samo za izvrsnog savjetnika, bez obzira na godine radnoga staža, iznimno u slučaju napredovanja u više zvanje. Mišljenja sam da nije u redu ponovno podnošenje i dokumentacije i stručnog uvida kod obnavljanja pojedinog zvanja. Ako je stručni suradnik prvo bio mentor, pa tri puta savjetnik i ima preko 30 godina radnog staža tada bi trebao zadržati trajni status. Mislim da je svako drugo rješenje diskriminirajuće i da je potrebno sada kada su predložene izmjene Pravilnika bez obzira na navedene izmjene uvrstiti i predloženo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 521 | Vesna Plenča | Poštovani , u nacrtu Pravilnika o izmjenama Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima izvršena je ispravaka grešaka koje je sadržavao Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Time su otklonjene uočene greške u kontekstu, što podržavam. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo. | |
| 522 | Zlatan Soldo | Poštovani, članak 2. stavak (2) treba izmijeniti da glasi: (2) Zahtjev za prvo napredovanje odgojno-obrazovni radnik podnosi agenciji nadležnoj za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) od 1. rujna do 1. travnja za tekuću školsku godinu. Oni koji su već imenovani neka predaju 120 dana prije isteka vremena na koje su izabrani. Tako je najpoštenije. U istom članku u stavku (3) piše: Obrazac zahtjeva za napredovanje sastavni je dio ovog Pravilnika, a dostupan je i u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstva) i Agenciji. Obrazac objavljen na kraju pravilnika i onaj objavljen na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za obrazovanje se razlikuju. Predlažem ili da se usuglase ili da se izbriše onaj objavljen na kraju pravilnika jer smatram da je onaj objavljen na mrežnim stranicama ministarstva kompletniji. Iako nije predmet ovih izmjena, smatram da bi trebalo izmijeniti članak 24. stavak (6) koji propisuje da odgojno-obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje savjetnika najmanje četiri puta imaju mogućnost zadržavanja tog zvanja trajno. Naime, stari Pravilnik potpisan od tadašnje ministrice Ljilje Vokić, prof., donesen je 19. listopada 1995. i u članku 22. propisuje da postupak za napredovanje u zvanje savjetnika može biti pokrenut najranije 5 godina nakon izbora u zvanje mentora. Ako je netko odmah po donošenju pravilnika postao mentor 1995. Savjetnik je mogao postati prvi put 2000, drugi put 2005, treći put 2010 i četvrti put 2015. Koliko je takovih? Predlažem da se savjetnici i/ili mentori koji su tri uzastopna puta imenovani po starom pravilniku prevedu u trajno zvanje savjetnika i/ili mentora. Članak 18. stavak (2) kaže da odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. Ovaj članak stavlja u nepovoljan položaj nastavnike struke u strukovnim školama. Nekada se tražilo barem 5 godina iskustva u struci, u gospodarstvu, da bi postali nastavnik struke. Mislim da su ti nastavnici i danas najkvalitetniji kadar u strukovnim školama. Oni nikad neće imati 35 godina rada u obrazovanju. Uvjet treba smanjiti na 25 godina. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 523 | IVANA OREMUŠ | Poštovani Pozdravljam i podržavam sve navedene izmjene članaka 1.i 19. ovoga pravilnika. Također, iako nije predmet ovih izmjena, smatram da bi trebalo dodatno razmotriti i članak 18. o trajnom zadržavanju stečenog zvanja nakon trećeg napredovanja u isto zvanje, a ne samo za izvrsnog savjetnika, bez obzira na godine radnoga staža, iznimno u slučaju napredovanja u više zvanje. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 524 | Mirela Šprajc | Napredovanje ravnatelja Postupak napredovanja u zvanje Osvrnula bi se na Članak 9. Pravilnika… Povjerenstvo za napredovanje ( 2)Član Povjerenstva za napredovanje mora biti iz reda učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja ili osoba izabrana u znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno ili nastavno zvanje. A onda u istom tom članku navodite slijedeće: (4) Član Povjerenstva za napredovanje ne može tijekom svog mandata u Povjerenstvu biti kandidat za napredovanje. Dakle,ravnatelj treba biti u povjerenstvu-a ako je u povjerenstvu on/ona osobno ne može –napredovati?To nije pravedno, i to bi trebalo izmijeniti. Ako ravnatelj želi napredovati u zvanje –mentora potrebno mu je najmanje 20 bodova prikupljenih iz minimalno tri kategorije, među kojima je obvezna kategorija »Unaprjeđivanje rada škole«, sukladno članku 8. ovoga Pravilnika. KRITERIJ VREDNOVANJA ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA a) Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini uz dodatan bod po učeniku za osvojeno jedno od prva tri mjesta (po učeniku ili natjecateljskoj ekipi) b) Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na međužupanijskoj ili državnoj razini, uz dodatan bod po učeniku za osvojeno jedno od prva tri mjesta (po učeniku ili natjecateljskoj ekipi) c) Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na međunarodnoj razini uz dodatan bod po učeniku za osvojeno jedno od prva tri mjesta (po učeniku ili natjecateljskoj ekipi). U istoj školskoj godini svaki učenik ili ekipa boduje se samo jedanput prema najboljem uspjehu. d) Sudjelovanje u radu povjerenstava za organizaciju i/ili provedbu natjecanja, smotre i sl. za učenike, na školskoj razini (po događanju) e) Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po godini) f) Mentorstvo pripravniku do stručnog ispita (po pripravniku) U gore navedenim kategorijama osim točke ( d) –to rade učitelji ) ravnatelj/ica ne može ostvariti bodove jer ne sudjeluje direktno u nastavi. Bilo bi pravedno da im se omogući ostvarivanje bodova na drugi način ili da se njihovi poslovi vrednuju sa dodatnim bodovima. Iako je u Pravilniku predviđeno bodovanje za Priprema i pisanje projekta na međunarodnoj razini (po projektu),ukoliko ravnatelj/ica – piše projekte –on/ona treba dobiti dodatne bodove, jer to jednostavno nije isto kao kada ih ne piše. Ravnatelj koji piše projekte, ne samo da ih piše,nego traži ideje,traži partnere za projekte; organizira timove ljudi koji rade na projektima i podržava cijeli tim koji sudjeluje u tom projektu. RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. a) Vođenje stručnog vijeća na školskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održanih sastanaka stručnog vijeća godišnje te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE a) Rad u školskom timu za kvalitetu/rad u Povjerenstvu za kvalitetu (po godini) b) Vođenje školskog tima za kvalitetu/rad Koordinatora samovrednovanja (po godini ) c) Uređivanje školske mrežne stranice, školskog lista ili školske stranice na društvenim mrežama (po godini i po publikaciji) d) Pripremanje i organizacija javnog događanja u školi (po događanju) Ravnatelj/ica koja gore navedene poslove dodijeli koleg-icama/ama u kategorijama koje se vrednuju za napredovanje npr.RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. ,točka a) i u kategoriji UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE-točke a),b,c),d) -ni ovdje ne može ostvariti bodove za napredovanje. Ako je u kategoriji UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE 11 mogućih načina za ostvariti bodove ,u startu ne može ostvariti bodove pod 4 točke jer to rade učitelji. Pravedno bi bilo da im se omogući da te bodove koje su velikodušno omogućili i dodijelili -kolegicama i kolegama pa ih oni mogu iskoristiti za svoje napredovanje ravnatelji mogu ostvariti na neki drugi način. Osvrnula bi se i na slijedeće ,prema čl.8 prije tablice ,tekst,tj.rečenice koje su iznad tablice navedeno je:“ Svaka aktivnost može se vrednovati samo jednom.“ A u tablici pod PROJEKTI navedeno je: „Vođenje ili koordiniranje višegodišnjeg projekta na međunarodnoj razini (po projektu).“ Ovo je malo nejasno….treba razjasniti-da svaki projekt nosi svoje bodove i da se može bodovati.Tako da ravnatelj/ica može ostvariti bodove za projekt pod nazivom (NWNS,pa bodove za projekt STEM ,pa bodove za Green micro:bit ).Ako ,ipak , svaki projekt nosi bodove-onda rečenicu iznad tablice-treba doraditi. Srdačan pozdrav Mirela Šprajc,prof.glazbene kulture | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 525 | Sanja Klubička | PRIJEDLOG IZMJENE I DOPUNE PRAVILNIKA O NAPREDOVANJU UČITELJA, NASTAVNIKA, STRUČNIH SURADNIKA I RAVNATELJA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA I UČENIČKIM DOMOVIMA Iza članka 25. dodaje se novi članak 26. koji glasi: Članak 26. Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje savjetnika. Iznimno od uvjeta iz članka 7. ovoga Pravilnika u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 7. Pravilnika može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika.“ Dosadašnji članci 26. i 27. postaju članci 27. i 28. Ako se ne donese ovakva izmjena, onda ne postoji mogućnost imenovanja osobe u Povjerenstvo koja je sustručnjak i najmanje savjetnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 526 | Draženka Jančić | Poštovani, Podržavam sve predložene izmjene pravilnika. Smatram da nije pravedno da jednom stečeno zvanje treba obnavljati već bi bilo logično da se samo provodi postupak napredovanje u više zvanje. Kako to ipak nije tako, predlažem da nakon 30 godina rada stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati osim ako se želi napredovati u više. Slažem se sa brojnim kolegama koji se protive godišnjem ograničenju obaveznih edukacija kolega, studenata. Mi koji radimo u manjim školama i mjestima nismo uvijek u mogućnosti održati toliki broj edukacija zbog broja zainteresiranih predavača kao i opterećenosti auditorija čestim predavanjima. Smatram i da u kategoriji PREDAVANJA,RADIONICE I EDUKACIJE ne bi trebalo tražiti da se boduju samo različita predavanja jer za svako predavanje treba se pripremiti i održati ga a ono nikada ne može u potpunosti biti isto jer ga prate različiti sudionici odgojno - obrazovnog procesa. Predlažem da se u toj kategoriji boduje 1 bod i prizna i broj održanih radionica ili predavanja učenicima i roditeljima koji nisu iz našeg razreda a mi često znamo provoditi u našim školama u sklopu nekih drugih aktivnosti koje nisu bodovane( npr.program prevencije ovisnosti). Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 527 | Melita Todorović | Podržavam izmjenu članka 19. Pravilnika jer je bio u suprotnosti s člankom 10., čime su uklonjene nedoumice oko slanja Zahtjeva za napredovanjem ili ponovnim napredovanjem. Osvrnula bih se općenito na Pravilnik te smatram da nije u redu ponovno podnošenje i dokumentacije i stručnog uvida kod obnavljanja pojedinog zvanja. Naime, osobe koje podnesu Zahtjev za napredovanje su nastavnici koji su vrlo vrijedni i angažirani i u nastavi i u stručno-pedagoškom radu, kako do vremena kada su podnijeli Zahtjev za napredovanje, tako i nakon toga. Navest ću primjer kolegice prof. mentorice matematike koja je dva puta napredovala u zvanje mentorice, sada trenutno ima 60 godina i vrlo joj je ponižavajuće nakon 35 godina staža, iskustva u nastavi i predanog rada na natjecanjima podnositi zahtjev i ostalu dokumentaciju za napredovanje, te isto neće učiniti. U konačnici bit će degradirana jer će joj se zvanje profesorice mentorice ukinuti, umjesto da bude nagrađena za predani rad u obrazovanju nakon 35 godina rada. Ovakav način napredovanja i "ukidanja" zvanja ne postoji niti u jednoj državnoj ili javnoj službi, osim u obrazovanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 528 | Madlen Zubović | Stručni suradnici knjižničari u prilično su nepovoljnoj (neravnopravnoj) situaciji vezanoj uz Pravilnik o napredovanju. Nejasno mi je da se sjedenje u nekom povjerenstvu za provedbu natjecanja boduje, a da se vrlo konkretan i složen angažman oko pripreme svečanosti za dan škole ili obilježavanje obljetnica knjižničarima ne vrednuje (obično se to tumači kao redovni dio njihova posla). Isto je tako i s uredništvom školskoga ljetopisa, mrežnih stranica ili s objavljivanjem članaka i priloga u navedenim medijima. Smatram da bi se stručnim suradnicima knjižničarima trebalo vrednovati sve aktivnosti koje su iznad obrazovnog standarda. Posao školskog knjižničara sastoji se od 4 segmenta (stručni posao, neposredno odgojno-obrazovna djelatnost, kulturna i javna djelatnost i stručno usavršavanje). U okviru kulturne i javne djelatnosti knjižničar se može usmjeriti primjerice na isključivo postavljanje tematskih panoa i taj će segment biti zadovoljen, no ako se u toj djelatnosti bavimo projektnim aktivnostima, vođenjem izvannastavnih aktivnosti, kreiranjem i osmišljavanjem svečanosti, gostovanja, radionica i sl, uređenjem školskoga ljetopisa i sl., onda bi i to svakako adekvatno trebalo vrednovati. Kada je riječ o natjecanjima, knjižničari su i tu u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na druge nastavnike. Pitam se zašto se vrednuju samo ona natjecanja koja su objavljena u katalogu Agencije, a primjerice natjecanje koje provodi Hrvatska mreža školskih knjižničara na nacionalnoj razini "Čitanjem do zvijezda" ne vrednujemo, tim više što projekt ulazi u nacionalnu strategiju poticanja čitanja. Ne znam čime bi se školski knjižničari trebali prioritetno baviti ako ne upravo aktivnostima vezanim uz navedeno. Uskoro bih trebala po treći put potvrditi napredovanje u zvanje (posljednja dva puta obnavljala sam napredovanje za savjetnika) i predlažem da osobama koje ostaju u istome zvanju na ogledne satove ne dolazi čak tročlana komisija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 529 | Antonija Mijatović | Predlažem da se boduje za napredovanje rad u Stručnim povjerenstvima županijskih odjela. Ovo je rad koji pokriva širok spektar aktivnosti (od upisa djece u školu, preko izdavanja rješenja o primjerenim oblicima obrazovanja, izdavanja suglasnosti za asistente i rješenja za dopunsku nastavu iz Hrvatskog). Ovaj rad nije nikako vrednovan, pogotovo ne za ljude iz srednjih škola (naš Pravilnik o zaduženjima je toliko star da niti u normama nemamo predviđeno uvećanje za ovaj dio rada). Posao za ova Povjerenstva se stalno povećava (uključujući i Pravilnik o pomoćnicima), a bilo koji vid priznanja tog rada izostaje. Mislim da bi dodjeljivanjem bodova za napredovanje za ovaj rad povećali motivaciju ljudi za obavljanje ove dužnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 530 | Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja | S obzirom da do sada nije razmatran naš prijedlog kojim se želi ukinuti diskriminacija ravnatelja koji po prvi puta imaju priliku napredovati u zvanje predlažemo izmjenu sljedećih članaka: Iza članka 25. dodaje se novi članak 26. koji glasi: Članak 26. Iznimno od uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika, u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje deset godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 60 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 6. Pravilnika, može biti izabran u zvanje savjetnika. Iznimno od uvjeta iz članka 7. ovoga Pravilnika u razdoblju do 31. prosinca 2021. godine, ravnatelj koji ima najmanje petnaest godina rada u obavljanju poslova ravnatelja i najmanje 120 bodova te zadovoljava ostale propisane kriterije navedene u članku 7. Pravilnika može biti izabran u zvanje izvrsnog savjetnika.“ Dosadašnji članci 26. i 27. postaju članci 27. i 28. Obrazloženje: Uvodno, potrebno je istaknuti da su ravnatelji do sada bili izuzeti od prava na napredovanje zbog čega Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja smatra da bi se usvajanjem predloženih odredbi Pravilnika o izmjeni pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, otklonila dugogodišnja nepravda prema ravnateljima koji su većinu svog dosadašnjeg radnog vijeka proveli na radnom mjestu ravnatelja, odnosno, koji su do sada na poslovima ravnatelja proveli najmanje tri ili više mandata. Podsjećamo da je bilo omogućeno ravnateljima tijekom obnašanja ravnateljskog posla da napreduju u svojoj matičnoj struci prema članku 14. Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu iz 1995. godine, ali bez pripadajućeg rasta plaća kao što je to primjenjivano za nastavnike i stručne suradnike. Ta praksa se provodila od 1995. do 2005. godine nakon čega je prestala, te nakon toga više ravnatelji nisu mogli napredovati niti „počasno“ iako se Pravilnik iz 1995. godine nije u tom dijelu ili nekom drugom međuvremenu promijenio. Ukoliko bi ostale odrebe noog Pravilnika koji određuje da ravnatelji ne mogu sada napredovati u zvanje savjetnika i izvrsnog savjetnika bila bi omogućena diskriminacija dijela ravnatelja. Naime, nitko ne bi imao mogućnosti napredovati u sljedećih 5 godina u zvanje ravnatelj savjetnik niti u sljedećih 10 godina u zvanje ravnatelj izvrstan savjetnik. Osim toga, u zvanje ravnatelj mentor bi prema odredbama novog Pravilnika bili imenovani i oni koji su 5 godina ravnatelji i imaju 20 bodova isto kao i oni koji imaju 25 godina ravnateljskog iskustva i primjerice 500 bodova. Takvo rješenje ni na koji način ne ukazuje na poticanje izvrsnosti u sustavu obrazovanja i podizanja ugleda odgojno-obrazovnih radnika. Upravo zbog sličnih situacija gdje su kandidati za napredovanje bili zakinuti u odnosu na postignuti broj bodova sukladno Pravilniku se i pokrenula izmjena starog Pravilnika. Također, podsjećamo kada je donesen prvi puta Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika 1995. godine, da su u prve tri godine, sukladno broju bodova i procjeni nadežlenog savjetnika koji je bio u uvidu, nerijetko primjenjivalo da su kolegice i kolege nastavnici napredovali odmah u zvanje savjetnik. Smatramo da su ravnatelji koji imaju najmanje 15, odnosno 20 godina radnog staža na mjestu ravnatelja, te ostvaruju po svim drugim kriterijima ne samo minimum nego i značajno veći broj bodova od propisanog minimuma dokazali svoju stručnost, znanje i sposobnost potrebitu za ostvarivanje prava na priznanje zvanja „savjetnik“, odnosno „izvrstan savjetnik“, bez da su prethodno prije priznavanja predloženih zvanja, proveli propisano vrijeme u prethodnom zvanju „mentor“, odnosno, „savjetnik“. Stoga u našem prijedlogu ističemo da primjenjujemo kumulativni pristup, odnosno da kandidat za napredovanje u zvanje savjetnik mora ispuniti sve uvjete (osim godina provednih u zvanju mentor ili savjetnik) i za mentora i savjetnika, a kandidat za napredovanje u zvanje izvrstan savjetnik mora ispuniti uvjete za mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika. Ističemo da se naš prijedlog odnosi samo na početno razdoblje primjene Pravilnika, te da nakon isteka roka koji predlažemo, 31.12.2021. više ne bi bilo potrebe za primjenom iznimke. Naposljetku, potrebno je navesti da uvjete naznačene u predloženim odredbama zadovoljava manji broj ravnatelja koji i sada obnašaju tu dužnost pa usvajanje predloženih odredbi ne bi ugrozilo financijsku održivost sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 531 | Đurđa Ivković-Macut | Poštovani, podržavam izmjene u čl.8 Pravilnika u kategoriji PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE, u dijelu koji se odnosi na Sudjelovanje u edukaciji na državnoj razini, gdje se broj „40“ mijenja u „30“ što je svakako realnije. Što se tiče čl.19 smatram da je nejasan jer se u njemu govori da smo dužni 120 dana prije isteka mentorstva/ savjetništva podnijeti zahtjev za obnovu zvanja, no svi mi promovirani 15.10.2015. trebali smo to učiniti do 1.3. ( čl. 10). Predlažem da se uskladi čl. 19. i čl. 10 tako da odgojno-obrazovni radnici ne budu zakinuti za one aktivnosti koje su im se mogle bodovati za napredovanje. Pojašnjenje kriterija vrednovanja trebalo je objaviti ranije ( objavljeno 18.2.20.) što bi smanjilo mnoge nedoumice oko tumačenja samog Pravilnika. Srdačan pozdrav, Đurđa Ivković-Macut stručna suradnica knjižničarka mentorica | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 532 | Ivana Rakonić Leskovar | Poštovani, pozdravljam i podržavam promjene, ali želim dati svoj osvrt na sljedeće: Smatram da se jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati uvidom u nastavne sate već predočenjem potrebne opsežne dokumentacije. Svakako smatram potrebnim definirati broj sati edukacije kolega, ali ne na godišnjoj bazi, nego ukupno. Međusobno različite teme predavanja nisu uvjet, jer tema može biti ista, ali svako predavanje je različito, mijenja se i modificira. Vezano uz projekte, sudjelovanje i doprinos međunarodnim projektima boduje se s 3 boda, a što ako je sudjelovanje u projektu nagrađeno Europskom oznakom kvalitete (eTwinning)? Smatram da bi bodovanje trebalo dodatno klasificirati, s obzirom na pokazatelje uspješnosti. Glede vremena predavanja dokumentacije, slažem se s kolegom koji je naveo sljedeće: Članak 10. mijenja se i glasi: (1) Postupak za napredovanje u zvanje pokreće se na zahtjev odgojno-obrazovnog radnika. (2) Zahtjev za napredovanje odgojno-obrazovni radnik podnosi agenciji nadležnoj za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) od 1. rujna do 1. travnja. (3) Odgojno-obrazovni radnik koji je imenovan u zvanje, a želi obnoviti napredovanje u izabrano zvanje odnosno u niže zvanje ili napredovati u više zvanje dužan je zahtjev za navedeno podnijeti najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje. (4) Obrazac zahtjeva za napredovanje sastavni je dio ovog Pravilnika, a dostupan je i u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstva) i Agenciji. Članak 19. briše se. Lp, Ivana Rakonić Leskovar, mag. bibl. i prof. Stručna suradnica mentorica Školska knjižničarka | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 533 | Saša Peričak | Poštovani, Pridružujem se mišljenjima kolegica i kolega kako u Pravilniku treba izvršiti više izmjena. Definitivno ne treba vremenski uvjetovati broj sati edukacija koleg/studenataa jer to, kao što je već i navedeno, uzrokuje velike organizacijske probleme i nadmetanje za termine kojih u nekim školama nema dovoljno. S obzirom na također ograničen broj stručnih vijeća pojedinog predmeta, navedenu satnicu je ponegdje teško ostvariti. Stoga smatram da ne treba inzistirati na broju sati već propisati da je učitelj/nastavnik dužan educirati u tolikom opsegu (može i u većem od dosad navedenog) ako za to postoje potrebe/zahtjevi škole/kolega, a ne da se edukacija mora odraditi pošto-poto. Također uvjetovanje sudjelovanja u projektu godišnje ponekad može biti problematično. Različiti učitelji/nastavnici usmjeravaju svoj rad na različite aspekte obrazovnog sustava. Sigurno je da su to i projekti i da trebaju biti, ali možda će se netko neke godine više posvetiti drugim aspektima. Na način kako je to propisano Pravilnikom, nužno je da se stalno radi na svemu te se time kvaliteta podređuje kvantiteti. Ako je učitelj/nastavnik u predviđenom razdoblju skupio dovoljan broj bodova i zadovoljio sve kriterije, je li zbilja eliminacijski faktor nesudjelovanje u projektu jedne godine? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 534 | Darija Vlajnić | Poštovani, mišljenja sam da je donošenje novog Pravilnika je bio neophodan. Međutim,čitajući i izmjene pravilnika smatram da je novi pravilnik prilagođen isključivo osnovnim i srednjim školama, dok su nastavnici u glazbenoj školi dosta "ograničeni " ovim pravilnikom. Naš rad sa djecom je u svemu drugačiji /individualna nastava i nastava koja se održava dva puta tjedno.Po ovom pravilniku ispadne da se najmanje boduje rad s djecom !Kod obveznih dijelova kao što je Unaprjeđenje rada škole i Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja stavke ne ovise o samom učitelju nego i drugima. Da ne spominjem kako nastavnicima u glazbenim školama nisu dostupni toliki projekti, izlaganja, loomeni, webinari....Čini mi se važno ukazati na Članak 21. koji kaže da je odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje mentora ili savjetnika DUŽAN za vrijeme trajanja zvanja najmanje tri/pet sati godišnje educirati kolege...itd. Većina nas koji smo napredovali u zvanje s ovom stavkom će imati problem jer ukoliko ne uspijemo održati predavanje na aktivima (redovito se javi veći broj ljudi koji želi održati predavanje ili radionicu od potrebnog ili se na takva predavanja zovu gosti/savjetnici iz Zagreba ili nekog drugog grada) preostaje nam održavati predavanja kolegama na školskoj razini i slično. Stavka o edukaciji kolega svakako se treba bodovati i nagraditi ali ne bi smjela biti UVJET za napredovanje u ovom obliku u kojem je sada. Smatram da je nastavnik koji je postao mentor ili savjetnik osoba koja voli svoj posao, koji posjeduje određenu razinu entuzijazma i uspjeha u poučavanju, da je osoba spremna na razvoj svojih nastavničkih kvaliteta, da surađuje i da svojim iskustvom i znanjem pomaže mlađim kolegama u školi u postizanju obrazovnih ciljeva. Zašto je onda potrebno preispitivati nastavnike koji su napredovali nakon nekoliko godina? To zaista dovodi u sumnju ispravnost prethodnih postupaka napredovanja. Jednom stečeno zvanje trebalo bi biti trajno i biti na čast i ponos, a što podrazumijeva i kvalitetu rada nastavnika (jedino ako ne želi napredovati u više zvanje). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 535 | Mirjana Šutalo Vulić | Poštovani, Pozdravljam izmjenu Pravilnika, ali mislim da treba izvršiti više izmjena. Slažem se s komentarima kolega vezanim za članke br. 21.,22. i 23. ovoga Pravilnika koji govore o educiranju kolega, studenata učiteljskih i nastavničkih studija i dijeljenju primjera dobre prakse. Takvu obvezu jednostavno nije moguće ispuniti iz razloga što učitelji nemaju tu priliku u školama u kojima ima više mentora, savjetnika i onih koji žele napredovati. Time se učitelje mentore i savjetnike stavlja u neugodnu situaciju. Slažem se da bi mentori i savjetnici trebali educirati kolege, davati podršku i educirati, ali bez uvjeta i ograničenja. Situacija u koju smo sada dovedeni (utrka za bodove i nametanje) stvara jedno negativno raspoloženje i nezdravu atmosferu u zbornicama. Mišljenja sam da se jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati uvidom u nastavne sate već samo predočenjem potrebne dokumentacije, kao i u drugim sustavima. Smatram degradirajućim za struku da se jednom stečeno zvanje može oduzeti. Mišljenja sam da je pozitivna evaluacija nakon održanog predavanja nepotreban čin. Sama priprema i uložen trud za predavanje je dovoljna stavka. Također predlažem da zvanje stečeno s navršenih 30 godina rada postane trajno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 536 | Lada Pavelić | Poštovani, i dalje sam pod dojmom da kategorije prema kojima se dodjeljuju bodovi tehničke prirode i nikako nije isto obavljati neku dužnost ili provoditi aktivnost i to raditi dobro. Npr. bodovi za vođenje studentske prakse, ako ste jedini nastavnik koji predaje predmet u školi koja je vježbaonica i ugostite studente ne garantira i kvalitetno odrađenu praksu. Još uvijek ne postoji jasna distinkcija oko izvrsnosti jer imati u zaduženju odrađivanje nekog posla i obavljati ga izvrsno nikako nije isto. Podržavam prijedlog da treba bodovati rad u Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta i barem jednim bodom po mandatu rad u Školskom odboru (Unapređenje rada škole) budući da za taj rad učitelji ne dobivanju nikakvu naknadu niti putne troškove. Lijep pozdrav, Lada Pavelić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 537 | Jadranka Jelisavac | Poštovani, pozdravljam predložene izmjene Pravilnika, ali se isto tako nadam da će doći do promjene i nekih drugih članaka ovog Pravilnika. Promijenila bih Članak 17. (1) Odgojno – obrazovni radnici biraju se u zvanje mentora, savjetnika odnosno izvrsnog savjetnika na rok od pet godina, a navedena zvanja nisu vezana uz radno mjesto odgojno – obrazovnog radnika. Smatram da biranje učitelja u bilo koje zvanje ne bi smjelo biti vremenski ograničeno već vrijediti do završetka radnog odnosa. Učitelji koji će za godinu ili dvije htjeti obnoviti svoje napredovanje u zvanje savjetnika ili višeg savjetnika ne mogu po novom Pravilniku sakupiti dovoljan broj bodova zato što su u prethodne tri do četiri godine skupljali bodove po starom Pravilniku. Svakako bi komisija koja će pregledavati i bodovati njihovu dokumentaciju to trebala uzeti u obziri i vrednovati jedan dio po starom, a drugi dio po novom Pravilniku. Izmijenila bih i kriterije vrednovanja stručno – pedagoškog rada, Članak 8., a odnosi se na Organizaciju i/ili provedbu natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima i to kategoriju Mentorstvo studentima učiteljskih i nastaničkih studija (po godini). Tijekom školske godine dolazi nam više studenata na pedagošku praksu, volontiranje, održavanje individualnih predavanja i mi smo im mentori, a po godini dobivamo samo 2 boda. Smatram da to nije u redu već da bismo po studentu trebali dobiti 2 boda. Što se tiče natjecanja na županijskoj ili državnoj razini učitelji RN su zakinuti jer oni mogu sudjelovati u tim aktivnostima samo svake četvrte godine. Mijenjala bih PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE vezano po broju održanih međusobno različitih predavanja, od radionica ili oglednih satova. Trebalo bi se bodovati svako održano predavanje pa i ono koje se ponavlja jer se svaki puta prezentira pred drugim auditorijem. Osvrnula bih se i na UNAPREĐENJE RADA ŠKOLE. Sve škole nemaju razne tipove timova pa učitelji u tim segmentima ne mogu skupiti bodove. Slažem se sa svime što su kolege navele i predložile u svojim komentarima jer to su životna iskustva ljudi koji rade na terenu i koji su svoj život i rad (zanemarujući pri tome i svoju obitelj) posvetili odgoju i obrazovanju djece pripremajući ih za cjeloživotno učenje. Povrh svega toga rade na sebi, na svom stručnom usavršavanju i napredovanju ulažući u sve veliki trud i rad, a znamo da najveći i najbolji dio sebe ostavljaju u svom razredu. S toga bi upravo tim učiteljima, stupovima našeg društva, trebalo izaći u susret, čuti i uvažiti njhov glas jer oni nesebično dijele i prenose svoje znanje ugrađujući ga u buduće generacije. Lijep pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 538 | Marija Bulut Lukačević | Poštovani, slažem se da je izmjena Pravilnika bila potrebna no s obzirom na brojne komentare kolega vidljivo je da je neke odredbe ovoga Pravilnika potrebno doraditi ili promijeniti. Kao i većina kolega osvrnut ću se na članak 21.,22. i 23. ovoga Pravilnika koji govori o educiranju kolega, studenata učiteljskih i nastavničkih studija i dijeljenju primjera dobre prakse. Smatram da nije realno očekivati da svaki učitelj koji obnavlja zvanje ispuni ovu obvezu. U školama u kojima ima više mentora i savjetnika nema dovoljno prostora da bi svi održali te edukacije. Naročito je nepovoljna situacija za učitelje razredne nastave jer njih po školama ima najviše. Događa se da stalno iste osobe drže neke edukacije što stvara negativnu klimu u radnim sredinama. U situaciji smo da moramo moliti za prostor i nametati se. Također, prisila za održavanjem tolikog broja edukacija i webinara svih koji žele zadržati status stvara osjećaj zadovoljenja forme gdje se gubi kvaliteta. Educiranje kolega i davanje podrške trebalo bi biti bez uvjeta i ograničenja. Pozitivna evaluacija nakon održanog predavanja je također nepotrebna i često nerealna jer na takvu evaluaciju djeluju subjektivni činitelji (a priprema i uložen trud za predavanje itekako zahtjeva profesionalni angažman). Osim toga, smatram da je nepotrebno da povjerenstvo dolazi na uvid u nastavu osobi koja obnavlja status jer su već bili i pozitivno ocijenili rad. Bilo bi dovoljno da osoba koja obnavlja zvanje samo pošalje poveznicu na sadržaje koji dokazuju kontinuiran rad. Osim toga, nakon treće obnove istoga zvanja, kandidat bi to zvanje trebao automatizmom imati trajno (ako želi više zvanje tada bi trebao ići u postupak obnove). Također predlažem da zvanje stečeno s navršenih 30 godina rada postane trajno. Mislim da bi također trebalo omogućiti kandidatima da mogu napredovati u niže zvanje ako im Povjerenstvo zaključi da ne ispunjavaju uvjete za više zvanje za koje su se prijavili ali ispunjavaju uvjete za niže zvanje. Na taj način bi izbjegli troškove oko ponovne prijave na niže zvanje. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 539 | Suzana Balić | Poštovani, raduje me što je Pravilnik pred novim izmjenama no smatram da bi trebalo razmisliti još o nekim doradama. U kategoriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada članku 8. pod kategorijom aktivnosti RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SLIČNO – uopće se ne boduje rad u Povjerenstvima za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta za koje na godišnjoj razini postoji velik broj sastanaka koji zahtijevaju temeljitu pripremu i troše puno slobodnog vremena. Smatram da su odgojno-obrazovni djelatnici koji su promovirani prije dvije –tri godine zakinuti jer su se do stupanja na snagu novog Pravilnika pripremali za obnovu napredovanja po starom Pravilniku. Trebao bi svakako postojati neki rok za prilagodbu, prijelazni period. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 540 | Mira Linjaković | Promjena pravilnika je bila nužna i potrebna. Nadam se da će se uvažiti period prilagodbe za sve one koji obnavljaju status ove i iduće godine. Također podržavam ideju da se izostavi uvid na sat kod onih koji obnavljaju status ( nepotreban stres i financijski trošak za povjerenstvo) Kad pravilnik krene u primjenu, sve nedoumice će biti pojašnjene na konkretnim primjerima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 541 | Dijana Premuš | Poštovani, donošenje novog Pravilnika je bilo potrebno, ali smatram da Pravilnik mora biti pisan na način da nisu potrebna dodatna tumačenja. Osim navedene izmjene koju podržavam, trebalo bi unijeti i neke druge izmjene koje su kolege i kolegice već predložile i argumentirale. Iz stavke Predavanja, radionice i edukacije izbaciti "pozitivnu eveluaciju" te riječi "međusobno različite". Za obnovu napredovanja priložiti potrebnu dokumentaciju o ostvarenosti uvjeta bez izlaska povjerenstva. Ukinuti članke 21., 22. i 23. osim obaveznog prihvaćanja mentorstva jer nisu sve škole u istom položaju. Bodove brojiti od predaje zahtjeva do ponovne predaje zahtjeva. Za obnovu napredovanja, ukoliko ne izlazi povjerenstvo, nije potreban rok od 120 dana prije isteka već se on može smanjiti na 60 dana i taj rok treba biti neovisan o drugim datumima. U bodovanju razlikovati znanstveni i stručni članak. Bodovati rad u Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta i barem jednim bodom po mandatu rad u Školskom odboru (Unapređenje rada škole) budući da za taj rad učitelji ne dobivanju nikakvu naknadu niti putne troškove. Za one koji su napredovali prije donošenja novog Pravilnika uvesti prijelazni rok ili produžiti rok godinu dana. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 542 | Dijana Valentin | Poštovani, prvi put je ravnateljima omogućeno napredovanje u zvanje. Predlažem da se za ravnatelje s 20 i više godina staža na mjestu ravnatelja razmotri mogućnost iznimke. Tročlano Povjerenstvo imalo bi mogućnost, temeljem dokumentacije i uvida u stručno-pedagoški rad, predlaganja Povjerenstvu za napredovanja direktno napredovanje ravnatelja i u viša zvanja. S poštovanjem, uz lijep pozdrav, Dijana Valentin ravnateljica OŠ "Drago Gervais" Jurdani | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 543 | Ivana Torjanac Matas | Pravilnik o napredovanju učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima koji je donijet, po mnogo čemu je nerealan i neprihvatljiv, osobito nama učiteljima edukacijskim rehabilitatorima. Pojašnjenja kriterija koja su izašla u javnost i dalje nisu jasna. Dijelim mišljenje s kolegama i kolegicama da se sve svodi na kalkulaciju bodova i planiranje aktivnosti koje nose bodove. Smatram da je broj bodova koje treba sakupiti u pojedinim kategorijama prevelik te se pretvaramo u “lovce na bodove”, a kreativnost, koja je odlika svakog dobrog učitelja, se gubi. Za napredovanje u savjetnika, odnosno izvrsnog savjetnika ne bi trebalo ostvariti bodove u svim navedenim kategorijama i njihovim potkategorijama I prema dosadašnjim kriterijima onaj tko je s entuzijazmom radio i pri tom napredovao - poprilično se “istrošio”. Tempo rada koji je sad potreban za napredovanje, mislim da je nemoguće nastaviti do mirovine. Mišljenja sam da nakon 30 godina staža status ne bi trebalo obnavljati – stečeni status trebao bi postati trajan. Napredovanje u zvanje trebalo bi biti trajno nakon tri napredovanja ( npr. napredovanje tri puta u zvanje mentora trebao bi biti trajan status; napredovanje u mentora pa u savjetnika i ponovno u savjetnika trebao bi biti trajni status u zvanje savjetnika…) Kako osoba koja radi u kulturnim ustanovama, galerijama i muzejima, koja je napredovala prvi put u zvanje, dobiva trajni status? Napredovanje po novom pravilniku iziskuje dodatna novčana sredstva, a svi znamo da škola raspolaže jako malim iznosom za edukacije, a još je veći problem u školama u kojima je veći broj mentora i savjetnika. Kako napredovati, ako škola financijski ne participira u edukacijama, savjetovanjima, kongresima, projektima, a za sve realno nema novca? Očekivati da to učitelji i stručni suradnici sami plate, nije realno. Čl. 14. Uvid u stručno-pedagoški rad- praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom njegovog neposrednog rada s učenicima (2 sata neposrednog rada – tročlano povjerenstvo) mislim da to uistinu nije potrebno. Za prvo napredovanje mogu razumjeti, ali za obnovu statusa mislim da ne. Vjerujem da su svi koji obnavljaju status odgovorni, stručni i kreativni u svom radu. Nije potrebno navoditi dodatna zaduženja kao obvezna (što bi sve oni koji napreduju i napredovali, trebali radit) to je dodatno opterećenje koje uz sve obaveze nije lako realizirati, a stvara dodatni stres. Treba se držati prije navedenih kriterija, a ne gomilati i ovako prevelike obveze. Napredovanje u izvrsnog savjetnika uopće nije potrebno po navedenim kriterijima – to bi se trebalo dogoditi automatizmom ukoliko se četvrti puta ostvare kriteriji za napredovanje u savjetnika ( npr. tri puta imenovani savjetnik, ukoliko ostvari dovoljan broj bodova za savjetnika, postaje - izvrsni savjetnik). Članak 20. Rad za potrebe Ministarstva u dijelu radnog vremena je u redu ukoliko je to želja i interes samog radnika. Nije dobro da je to obveza (to treba biti stvar osobnog odabira). Osvrt na kategorije: I. ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA I MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA MENTORSTVO UČENICIMA KOJI SUDJELUJU NA NATJECANJIMA - u školama s posebnim programima vrlo je ograničena mogućnost odlaska s učenicima na natjecanja i osvajanja prvih mjesta. Kod učenika s teškoćama važno je sudjelovanje (opseg teškoća te učenike ne stavlja u kategoriju konkurentnosti). Mislim da bi trebalo bodovati pripremu i sam odlazak na natjecanja naših učenika, bez obzira da li će osvojiti ili ne neko mjesto. Nama je i to veliki uspjeh. SUDJELOVANJE U RADU POVJERENSTVA- ne postoji puno škola (a u njima nema toliko učenika kao u redovitim školama) koje pohađaju učenici po posebnim programima i organizacija natjecanja i smotri je ograničena. I tu smo na neki način zakinuti. MENTORSTVO STUDENTIMA- trebalo bi se bodovati ne po godini, nego po različitim kolegijima. Ponekad u tijeku godine dođu studenti iz različitih kolegija na vježbe, praksu, praktikum kod istog mentora. II. PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE Poseban problem su evaluacije koje su često puta subjektivne i ne daju pravu sliku o samom predavanju i onome tko predaje. Sudjelujem na mnogim predavanjima i iz iskustva mogu reći da se predavači ocjenjuju prema principu kolegijalnosti i prijateljstva, osobnog sviđanja i ne sviđanja. I ponavljam, napredovanje po novom pravilniku iziskuje dodatna novčana sredstva, a svi znamo da škola raspolaže jako malim iznosom za edukacije, a još je veći problem u školama u kojima je velik broj mentora i savjetnika. Kako napredovati, ako ravnatelj ne omogući edukacije, savjetovanja, kongrese, projekte, a za sve realno nema novca? Očekivati da to učitelji i stručni suradnici sami plate nije realno. III. RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SLIČNO Zašto se ne boduje rad u Povjerenstvima za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta? Biti član tog povjerenstva je odgovorno i zahtjevno te s obzirom na broj sastanaka, iziskuje puno vremena. IV. STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI OBJAVLJIVANJE STRUČNOG ILI ZNANSTVENOG ČLANKA U TISKANOJ ILI ONLINE PUBLIKACIJI U REPUBLICI HRVATSKOJ I IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE- premalo je predviđenih bodova. Takva aktivnost zahtijeva puno vremena, pripreme i znanja.. V. PROJEKTI PRIPREMA I PISANJE PROJEKATA- smatram da je premalo bodova za prevelik trud na svim razinama. VI. UNAPREĐENJE RADA ŠKOLE RAD/VOĐENJE U ŠKOLSKOM TIMU ZA KVALITETU ILI RAD U POVJERENSTVU ZA KVALITETU: U našoj školi imamo više Timova koji se ne zovu Tim za kvalitetu, ali rade na unapređenju rada škola. Tako u našoj školi imamo: Tim za kulturnu i javnu djelatnost, Tim za promidžbu rada škola, Tim za roditelje, Tim za ekološko djelovanje….). Vođenje i sudjelovanje u radu tih Timova iziskuje kontinuirani i kreativan rad tijekom cijele školske godine. -velikom broju učitelja i stručnih suradnika nemoguće je ostvariti aktivnost na tom području – pogotovo onima koji rade u Posebnim ustanovama – aktivnosti po navedenim kriterijima su rijetke i teško ih je provesti. VII. RAD NA UNAPREĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA Aktivnosti s tog područja u posebnim ustanovama gotovo da je nemoguće provesti po navedenim kriterijima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 544 | Marija Barać | Poštovani, slažem se sa predloženim izmjenama Pravilnika, osobito sa onima koji se tiču stjecanja trajnog zvanja tek nakon 35 godina rada. Također smatram da treba unijeti promjenu u dijelu Pravilnika- "Mentorstvo učenicima , studentima i pripravnicima", na način da se umjesto osvajanja dodatnih bodova za " osvojeno jednog od prva tri mjesta" , unese- "za osvajanje jedne od prve tri nagrade", što bi nama profesorima Glazbenih škola puno značilo, jer svi znamo da nitko ne zasluži prve tri nagrade bez izuzetnog zalaganja, te kontinuiranog dugogodišnjeg rada. Srdačan pozdrav, Marija Barać, prof. mentor | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 545 | Mirta Kos Kolobarić | Poštovani, Kao prvo, pozdravljam smanjenje broja sati za bodovanje edukacija u čl. 8 Pravilnika o napredovanju. No, dio „uz pozitivnu evaluaciju sudionika“ smatram da bi trebalo izbaciti iz svih stavki vođenja radionica ili edukacija, i to iz nekoliko razloga: prvo, ima puno kolega koji nisu voljni držati radionice/ predavanja ili voditi edukacije, no vrlo su kritični prema onima koji su na to spremni; drugo, tko bi trebao provesti takvu evaluaciju – sam nastavnik koji drži radionicu? (u tom slučaju, jesu li rezultati evaluacije pouzdani?); što se tiče radionica/predavanja/edukacija na državnoj razini, njihova uspješnost ne bi trebala ovisiti o povratnoj informaciji sudionika, već osobe koja je nastavnika odabrala da vodi takvu evaluaciju. Nadalje, nije mi jasno zašto se sudjelovanje u webinarima koji traju sat vremena ne može bodovati – npr. 5 pojedinačnih jednosatnih webinara bi svakako trebalo bodovati kao i jednu petosatnu edukaciju. Što se tiče članka 10, smatram da bi taj rok trebao trajati od 1. rujna do 30. lipnja, kada uglavnom završavaju stručni skupovi i različita usavršavanja te kada su poznati rezultati svih natjecanja/smotri u kojima je nastavnik sudjelovao sa svojim učenicima. No, moram se osvrnuti i na neke druge dijelove Pravilnika koji nisu predmet savjetovanja. Smatram da bi jednom stečeno zvanje trebalo zadržati trajno, a da bi za nastavnika koji je napredovao u zvanje, pri obnovi ili zahtjevu za napredovanjem u više zvanje, bilo dovoljno da pošalje svu potrebnu dokumentaciju, bez ponovnog uvida u nastavni sat. Nadalje, ne vidim svrhu dolaska tročlanog povjerenstva na nastavni sat nastavnika koji obnavlja zvanje ili napreduje u više zvanje. Kako je do sada to bilo u nadležnosti jednog višeg savjetnika AZOO-a, neće li dolazak tri člana nametnuti puno veće financijske troškove (putni troškovi, dnevnice te plaćena zamjena za nastavnike koji će nastavnike iz povjerenstva mijenjati u nastavi tih dana)? Isto tako, nije dovoljno jasno naznačeno kako će se neki zahtjevi za stjecanje bodova za određeno zvanje ispuniti? Na primjer, u školama u kojima ima veći broj nastavnika koji su napredovali u zvanja mentora i savjetnika, kako će se ostvariti uvjet za educiranjem kolega od 3-7 sati? Kako će se dokumentacijom potkrijepiti „pružanje kolegijalne podrške“ na školskoj, županijskoj, itd. razini? S poštovanjem, Mirta Kos Kolobarić, profesor savjetnik | Primljeno na znanje | U čl. 10. i 19. izvršene su navedene izmjene. | |
| 546 | Ana Perak | Poštovani, vidim kako kolege komentiraju pravilnik općenito, iako piše da je ovo e savjetovanje o izmjenama pravilnika. Ja isto tako nemam nešto posebno reći o izmjenama pravilnika. Smatram kako je dobro što je došlo do izrade novog pravilnika, a ono što smatram pogrešnim ili nekorektnim, kao i ostali kolege, jest činjenica da osim prikupljenih bodova kojima obnavljamo svoj status još trebamo održati sat pred povjerenstvom i odgovarati na pitanja (kao pripravnici). Broj sati edukacije kolegama na godišnjoj razini također je teško ostvariv, jer dolazimo u situaciju da "iskačemo iz paštete", u praksi to znači da na svakom županijskom vijeću ili aktivu u školi mi držimo predavanje. To su mjesta koja su nam jedino i dostupna za predavanja. Velika većina nas nije u mogućnosti biti predavač na državnim skupovima jer to ovisi o organizatorima skupa, a na konferencijama se najčešće radi o izlaganjima primjera dobre prakse koja traju 20-tak minuta. Naglasak u pravilniku stavljen je na projekte, pisanje udžbenika, stručnih članaka i sl., a čini mi se kako onda pati onaj primarni posao u razredu s učenicima. Isto tako obvezni bodovi u kategoriji unapređenja rada škole ili unapređenje rada sustava obrazovanja, ne ovise samo o pojedincu koji želi napredovati, pa su stoga teško ostvarive kategorije. Ne možemo u školi biti svi u timu za kvalitetu, a o mogućnosti ostvarivanja bodova u spomenutoj kategoriji za izvrsnog savjetnika da ne govorim. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 547 | Dunja Janko | Poštovani, pozitivna je izmjena smanjenje broja sati edukacije. Pravilnik bi trebalo doraditi u više stavki, pokušajući pri tome izbjeći dvosmislene kategorije. Trebalo bi detaljnije definirati tip digitalnih sadržaja i napraviti potkategorije. U povoljnijoj su poziciji djelatnici škola koji su prihvatili eksperimentalni program, što ne ovisi o samom djelatniku nego o školi. Smatram da se jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati uvidom u nastavne sate već samo predočenjem potrebne dokumentacije, a i da bi mogućnost trajnog zadržavanja zvanja trebali steći nakon 20 godina staž ili 3 obnove. Praćenje webinara trebalo bi se bodovati bez obzira što je njihovo trajanje 2 sata. Pristup vođenju virtualnih edukacija trebao bi biti otvoreniji prema ruralnim područjima. Smatram nedopustivim retrogradno postavljanje zahtjeva kao uvjeta za obnavljanjem znanja. Točna i definirala pravila trebala bi se znati prije početka procesa. Zahtjev za obnovu koji traži godišnje predavanje kao uvjet za samu obnovu je nedopustiv. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 548 | Vesna Dumančić | Poštovani, da li se za edukaciju kolega može vrednovati pisanje recenzije za objavu otvorenih obrazovnih sadržaja na Edutoriju, ako je vidljivo na objavljenom sadržaju da sam radila recenziju? Inače se slažem s kolegama koji su komentirali da uvjet koji postavlja novi pravilnik o napredovanju o edukaciji kolega uglavnoom neostvariv . Slažem se i s mnogima koji su komentirali da profesori koji su stekli neko zvanje ne bi to trebali obnavljati svakih pet godina . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 549 | DALIBOR RAŠIĆ | Da li se ovaj pravilnik primjenjuje i na stručne učitelje i suradnike u nastavi u srednjim strukovnim školama? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš upit ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 550 | DALIBOR RAŠIĆ | Svakako bi za period od 5 godina pravilnikom trebalo definirati po kojem ključu-formuli će se bodovati rad nastavnika koji su skupljali bodove po starom pravilniku! Dakle ako meni npr. zvanje ističe 2021.g. onda bi korektno bilo da mi se po novom pravilniku boduje SAMO razdoblje od kada je u primjeni novi pravilnik,a razdoblje prije toga po starom!! Jednostavno se može izraditi kalkulator u koji se unese datum kada ste stekli zvanje, a program vam proporcionalno izračuna koliko bodova morate imati po STAROM, a koliko po NOVOM! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 551 | Dubravka Mihalić | Poštovani, Pozdravljam izmjenu Pravilnika, ali mislim da je to još uvijek nedovoljno. Iz članaka Pravilnika ne vidi se na što se pojedini točno odnose, puno je nedoumica. U sustavu uvodimo sve pod istu “kapu“. I učitelje koji imaju mnogo više mogućnosti za stjecanje bodova i onih koji rade u teškim uvjetima i bore se sa svakodnevicom i nemaju uvjete za stjecanje ove velike količine bodova. Osim toga Pravilnik je u nekim člancima nedorečen te se može protumačiti na razne načine, naročito Članak 8., odnosno njegova posljednja rečenica: Svaka aktivnost može se vrednovati samo jednom. Slažem s kolegama koji smatraju da dio o pozitivno evaluiranim predavanjima treba maknuti, jer smatram da iz svakog predavanja možemo nešto naučiti. Kao voditelj ŽSV-a znam koliko teško učitelji izlažu svoj rad, a evaluacija ih sad dodatno beshrabruje. Moram priznati da sam načinom vrednovanja vođenja ŽSV-a , jer ono zaista iziskuje veliki trud i rad. Županijska stručna vijeća su u našem sustavu napravila velik pomak u stručnom usavršavanju od 2006. godine. Do tada je stručno usavršavanje učitelja bio više-manje svedeno na minimum. Od tada ono dobiva novu razinu. Osim toga ljudska živa riječ i kontakt kolega međusobno, ali i sa stručnjacima, je ono što je ovdje najvrijednije u radu stručnih vijeća. On line edukacije su jedna od mogućnost, ali ne bi trebala biti dominantna. Osim toga ograničili smo edukacije samo na trenutne aktualnosti. Nema tema s područja pedagogije, psihologije, logopedije i svih tema koje su potrebne učitelju koji svaki dan proživljava novo iskustvo rada u školi. Nadalje, smatram da mentori i savjetnici koji su napredovali ili obnavljali svoje zvanje 2016. godine, nisu u ravnopravnom položaju s ostalima. Uvjeti za napredovanje ili zadržavanje zvanja definirani su retrogradno po novim kriterijima, što po mom mišljenju nije u redu. Za te bi se kandidate trebao omogućiti prijelazni period, odnosno rok za prilagodbu. Osim toga, mišljenja sam da se jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati uvidom u nastavne sate već samo predočenjem potrebne dokumentacije, kao i u drugim sustavima. Držim nedopustivim i degradirajućim za struku da je jednom stečeno zvanje uopće može oduzeti. Niti u jednoj struci to nije slučaj. Nemoguće je oduzeti čin časniku Hrvatske vojske, jer je dobiven na temelju kompetencija, osobnog zalaganja i rada na sebi. Nitko liječniku ne oduzima stečeno zvanje, već ga se potiče na usavršavanje, ne ruši ih se i ne određuje ograničen vremenski rok. Jedino su učitelji u Republici Hrvatskoj konstantno izloženi dokazivanju svojih kompetencija. Ako ne skupe nove papire, gube status, ako na vrijeme ne pošalju dokumentaciju, gube status (bez obzira na sav trud i rad) i u potpunosti su degradirani. Osim toga, ovdje govorimo o onim učiteljima koji žele napredovati, a znamo da ima i onih učitelja koji kroz sustav prođu ulažući minimum, o njima nitko ne vodi brigu, ostaju nevidljivi, rade i ne moraju previše ulagati u svoju stručnost, već zadovoljiti postavljeni minimum. Ostaje osjećaj da se želi obeshrabriti one koji žele više, daju više, da im se postavljaju sve veće prepreke, i da se iz fokusa u napredovanju gubi ono zašto smo u sustavu – dijete i nastava. To je jedan od razloga zašto ova struka ne privlači izvrsne nego prosječne, zato nam reforme ne uspijevaju, jer ako ne ulažeš u čovjeka, u njegove vrijednosti, nego ih stalno propituješ, znači da ne vjeruješ da jednom stečene i dokazane kompetencije itko u sustavu može trajno održati. To je, malo je rečeno, nekorektno i nedopustivo. Jednom stečeno zvanje u svim je strukama trajno zvanje i tako mora biti i u sustavu odgoja i obrazovanja. Nadalje, prevelik je naglasak stavljen na rad nastavnika na projektima, udrugama i povjerenstvima, iz vida se gubi nastava i učenik, jer nastava nisu samo Projekti, ona je mnogo kompleksniji sustav, pun različitost. Osim toga držim izuzetno zahtjevnom kategoriju Unaprjeđenje rada škole koja je obvezna. Ukoliko ne uređuješ školski list, web stranicu škole, nisu u Timu za kvalitetu... ne možeš napredovati. Što je s onim učiteljima koji sudjeluju na svakoj priredbi s nastupom svojih učenika? To su samo neke od primjedbi na postojeći Pravilnik čiju primjenu ustvari tek očekujemo. Vidjet ćemo što će donijeti u praksi. Lijep pozdrav! Dubravka Mihalić, mag.prim.educ, uč. savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 552 | Draženka Bajan | Poštovani, u svezi novog Pravilnika smatram da se jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati uvidom u nastavne sate već samo predočenjem potrebne dokumentacije, a i da bi mogućnost trajnog zadržavanja zvanja trebali svakako steći nakon 30 godina staža da bi to zaista imalo smisla. Praćenje Webinara trebalo bi se ipak na neki način bodovati bez obzira što je najčešće njihovo trajanje 1-2 sata. Također smatram da je vođenje školskog Aktiva učitelja RN dodatna obveza za učitelja voditelja Aktiva i da bodovanje ne treba biti uvjetovano predavanjem ili radionicom za svaku školsku godinu. Srdačan pozdrav, Draženka Bajan, učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 553 | Ljiljana Bajac Nikolić | Poštovani, smatram da bi pojašnjenje kriterija (koje je nedavno objavljeno na stranici MZO) trebalo uvrstiti u Pravilnik, a ne da tragamo za ovim dokumentom u budućnosti. Budući da se nastavnici koji žele napredovati trude prikupiti dovoljno bodova sudjelovajući u raznim aktivnostima i čineći svoju nastavu kvalitetnijom svakim danom, smatram da Pravilnik ne treba da nas obvezuje ni u čemu osim u uvjetu o različitim kategorijama. Konkretno mislim na kategoriju o unaprjeđenju rada škole i unaprjeđenju sustava obrazovanja za izvrsnog savjetnika te pogotovo sudjelovanju u projektima i to jednom godišnje. Svatko ko skupi dovoljan broj bodova zaslužuje biti unaprjeđen bez obzira iz kojih kategorija su ti bodovi. Slažem se da ih treba biti više, ali zašto da neke budu obvezne kad nisu svima jednako dostupne neke aktivnosti (nepostojanje tima za kvalitetu, centra kompetentnosti i sl.) ili npr. uređivanje školske stranice ili lista najčešće radi samo jedna osoba, a u školi ima mnogo više mentora i savjetnika ili onih koji to tek žele postati. Također, kad netko postane mentor ili savjetnik zašto mora svake godine sudjelovati u projektima? Npr. mala seoska škola u poluiseljenoj Slavoniji nema mogućnosti da svake godine ima projekte, kao ni selo u kojem ima sve manje mladih i radon sposobnih ljudi. Čemu toliko educiranje kolega (čak tri sata godišnje za mentora i 5 za savjetnika)? Zamislite školu gdje ima preko 10 mentora i isto toliko savjetnika i isto toliko osoba koji žele napredovati? Predlažem da se smanji broj sati ili da se izbaci riječ godišnje. Aktivnosti koje se zahtjevaju kao obvezne nakon sticanja zvanja i uvjetuju da se obavljaju godišnje su veliko opterećenje i smatram da će se tako zapostaviti nastava tj. unazaditi njen kvalitet. Pod kategorijom Predavanja, radionice i edukacije predlažem da se izbaci 'međusobno različitih' jer tema može biti ista ali nijedno predavanje nije isto i mijenja se s obzirom kome i za koga se održava. Isto tako, mi ulažemo trud i slobodno vrijeme da se ponovno pripremimo za novo predavanje kao i vrijeme kada držimo predavanje. Mišljenja sam da je pozitivna evaluacija nakon održanog predavanja nepotreban čin. Sama priprema i uložen trud za predavanje je dovoljna stavka. Također, evaluacija je subjektivan čin. Često kolege drže teme koje me osobno ne zanimaju ili ih ne mogu primjeniti u svojoj nastavi jer smo veći aktiv (teme iz razredne ne mogu primjeniti u srednjoj). Smatram da bi trebalo ubaciti još neke aktivnosti koje imaju veze sa obrazovanjem, a nisu navedene kao što su prosudba ili recenzija ispita državne mature i testova za natjecanja, lektura i korektura udžbenika, ispita državne mature i testova za natjecanja i sl. Mišljenja sam da je potrebno navesti da se bodovi broje od Zahtjeva do Zahtjeva, a ne od Promocije do Zahtjeva za napredovanjem. Do sada su postojale velike razlike u vremenu koje je proteklo od predaje zahtjeva za napredovanje, pa do datuma promocije u novo zvanje (konkretno u mojem slučaju predala sam dokumente u travnju 2016. a napredovala u lipnju 2018. jer sam u međuvremenu otišla na komplikacije i porodiljno). Predlažem da se u novi Pravilnik ugradi članak u kojem će biti navedeno da se, prilikom predaje zahtjeva za novo napredovanje boduju sve aktivnosti od dana predaje prethodnog zahtjeva, pa do dana predaje novog zahtjeva. Također, rok od 10 dana za podnošenje zahtjeva za produženje trajanja zvanja u slučaju opravdane odsutnosti s rada je prekratak i nije jasno da li se misli samo na radne dane. Na primjer, zbog komplikacija na porodu i moja beba i ja smo ostale u bolnici duže od 10 dana. Predlažem da se stavi u roku od mjesec dana od dana nastanka tih okolnosti. Uopće, mislim da bi trebalo da se stavi poseban stav u ovom članku (br. 17) za žene koje idu za vrijeme trajanja zvanja na porodiljno gdje će jasno stajati da će im se rok automatski produžiti (uz dostavu dokumentacije) na vrijeme tijekom kojeg su bile na porodiljnom/roditeljskom jer bi to bila i demografska mjera. Ukoliko se zvanje tri puta stječe, trebalo bi biti trajno (bez obzira da li je u pitanju mentor ili (izvrsni) savjetnik). Također, osoba koja ima 35 godina staža je pred mirovinom i ne znači joj ništa da tada ima trajno zvanje. Rok treba pomeriti minimalno na 30 godina, ako ne i na 25. S poštovanjem, dr. sc. Ljiljana Bajac Nikolić, profesor mentor | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 554 | Štefanija Šarec | Poštovani! slažem se s predloženim izmjenama Pravilnika. Također podržavam kolege koji smatraju da bi učitelji s 30 i više godina radnog iskustva trebali trajno zadržati svoj status. Na taj način bi im se pokazalo priznanje za njihov dugogodišnju trud, a s ono malo snage i zdravlja koje im je preostalo, učitelji pred mirovinom bi se mogli neopterećeno posvetiti radu u redovnoj nastavi što, vjerujte, u tim godinama nije nimalo lako. Mlađi kolege, nažalost, često ne razumiju starije, ali na uvrštavanju ovog prijedloga u Pravilnik svi će Vam biti zahvalni kad budu došli u naše godine. U nadi da naši komentari nisu samo mrtvo slovo na papiru, srdačno Vas pozdravljam! Štefanija Šarec, mag.prim.educ., učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 555 | Ines Alujević | Poštovani, Smatram da mentori i savjetnici koji su napredovali ili obnavljali svoje zvanje 2016. godine nisu u ravnopravnom položaju s ostalima. Uvjeti za napredovanje ili zadržavanje zvanja definirani su retrogradno po novim kriterijima, što po mom mišljenju nije u redu. Za te bi se kandidate trebao omogućiti prijelazni period, odnosno rok za prilagodbu. Mišljenja sam da se jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati uvidom u nastavne sate već samo predočenjem potrebne dokumentacije te da bi odgojno-obrazovni radnici trebali bi mogućnost trajnog zadržavanja zvanja steći nakon 30 godina staža. Preveliki naglasak na rad nastavnika na projektima, udrugama i povjerenstvima ostavlja učitelju manje vremena za kvalitetnu pripremu nastave koja je ionako uvođenjem Škole za život postala dodatno zahtjevnija te može u konačnici biti kontraproduktivan. Lijep pozdrav Ines Alujević | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 556 | Ljiljana Marinjak | Poštovani, slažem se s komentarima kolega vezane za članak 21.,22. i 23. ovoga Pravilnika koji govori o educiranju kolega, studenata učiteljskih i nastavničkih studija i dijeljenju primjera dobre prakse. Takvu obvezu jednostavno nije moguće ispuniti iz razloga što učitelji nemaju tu priliku u školama u kojima ima više mentora, savjetnika i onih koji žele napredovati. Time se učitelje mentore i savjetnike stavlja u neugodnu situaciju jer će “iskakati iz paštete” i nametati se svojim predavanjima samo da bi zadržali svoj status. Slažem se da bi mentori i savjetnici trebli educirati kolege, davati podršku i educirati, ali bez uvjeta i ograničenja. Situacija u kojoj smo sada dovedeni (utrka za bodova i nametanje) stvara jedno negativno raspoloženje i nezdravu atmosferu u našim zbornicama. Mišljenja sam da je pozitivna evaluacija nakon održanog predavanja nepotreban čin. Sama priprema i uložen trud za predavanje je dovoljna stavka. Također predlažem da zvanje stečeno sa navršenih 30 godina rada ili 60 godina starosti postane trajno. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 557 | DOLORES GUŠTIN | Poštovani, Slažem se s predloženim izmjenama Pravilnika, osim sa člankom 2. Izmjena Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima – predlažem da se zahtjevi za napredovanje odgojno-obrazovnih radnika podnose agenciji nadležnoj za obrazovanje od 01. rujna do 30. lipnja (ali najkasnije 120 dana prijeke isteka vremena na koje su izabrani u zvanje). Osvrnula bih se na neke nelogičnosti iz pojedinih članaka Pravilnika, koje nisu predmet ovog savjetovanja. Članak 4. Predlažem da se izmijeni naziv novog napredovanja u zvanje: iz izvrstan savjetnik u viši savjetnik. Članak 5.,6. i 7. Kod navedenih općih uvjeta koje treba ispunjavati odgojno-obrazovni radnik, uz naveden prvi uvjet: položen stručni ispit – u produžetku, nadodati tekst: „ osim za učitelje, nastavnike i stručne suradnike koji su zasnovali radni odnos u osnovnoj ili srednjoj školi prije 12. ožujka 1994. godine.“ Članak 14. Mišljenja sam da se jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati uvidom u nastavne sate već samo predočenjem potrebne dokumentacije. Članak 18. Odgojno-obrazovni radnici trebali bi mogućnost trajnog zadržavanja zvanja steći nakon 30 godina (ukupnog) staža. S poštovanjem, Dolores Guštin | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 558 | Dražena Raguž Šimurina | Poštovani, pozdravljam predložene izmjene Pravilnika, ali nakon procesa prikupljanja i slanja dokumentacije vidljivo je koliko je Pravilnik nedorečen , vrlo rigorozan i zahtjeva još puno prilagodbi. Praćenje rada tijekom 2 nastavna sata nepotrebno je prilikom obnove stečenog zvanja. Potrebno je samo prilikom prvog napredovanja u zvanje. (mentor, savjetnik, viši savjetnik). Jednom stečeno zvanje trebalo bi onome tko je napredovao ostati, uz uvjet slanja važeće dokumentacije i sakupljenih bodova. Također nije potpuno jasno je li istina da se u slučaju nenapredovanja u npr. zvanje savjetnika, gubi i dotadašnje zvanje mentora. To je poprilično ponižavajuće i degradirajuće, osobito ako osoba ima i više nego dovoljan broj bodova prema dokumentaciji. To su sve stvari koje su se trebale puno ranije pojasniti , a ne nekoliko dana prije roka predaje. S poštovanjem i lp | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 559 | Danijela Klajn | Smatram da iscrpnom dokumentacijom prema Pravilniku, a posebice još uvidom stručnog povjerenstva, previše stvaramo učiteljima stres, iscrpljujemo ih u „borbi“ za bodove. Ne vidim smisao takvog uvida u rad učitelju/učiteljici s više od 30 godina staža. Jednom stečeno zvanje trebalo bi biti trajno i biti na čast i ponos, a što podrazumijeva i kvalitetu rada dotičnog učitelja/učiteljice. Potrebita javna predavanja s pozitivnom evaluacijom „kandidata“, godišnje brojčano određen broj edukacija kolega sve teže idu uz bok mnogih edukacija koje su dostupne na raznim obrazovnim platformama (webinari, on line učenje). I, svakako bih voljela biti član gore navedenog povjerenstva, ali u svrhu profesionalnog bogaćenja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 560 | GABRIJELA MARIN | Poštovani, pohvaljujem uvođenje pravilnika o napredovanju, ali vjerujem da bi za svaku od sastavnica trebalo pažljivo odrediti kriterije kako bi se izbjegle manipulacije pri sakupljanju potrebnog broja bodova. Moje sugestije vezane za članak 1. su: -u kategoriji Mentorstvo učenicima koji sudjeluju u natjecanjima, smotrama na međunarodnoj razini važno je napraviti razliku od pripreme učenika za npr. međunarodnu matematičku olimpijadu od smotre učeničkih radova na kojoj sudjeluje dvije, tri države. Sudjelovanje na olimpijadi podrazumijeva izniman trud učenika i mentora kao i dugotrajne pripreme. - u kategoriji Unaprjeđenje rada škole interesira me koje kriterije trebaju zadovoljiti nastavnici koji sudjeluju u samovrednovanju te tko će donositi odluku o tome jesu li ti uvjeti ispunjeni. Kako sam koordinator kvalitete u svojoj školi često imamo situaciju u kojoj postoji velika razlika u kvaliteti odrađenih aktivnosti nastavnika koji sudjeluju u procesu samovrednovanja. - u kategoriji Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji, a tiče se objavljivanje oglednih primjera prilagodbi metoda, sadržaja, aktivnosti i sl. za učenike s poteškoćama možete li pojasniti koju kategoriju rada treba zadovoljiti objavljeni ogledni primjer. Treba li takav rad imati kategoriju stručnog članka ili čak i objava primjera dobre prakse na web stranicama škole može biti prihvaćena u ovoj kategoriji. Na kraju, koliko kod smatram da je uvođenje pravilnika neophodno u cilju kvalitetnijeg obrazovanja za naše učenike te veće transparentnosti u radu nastavnika, mišljenja sam kako postavljen bodovni prag može za neke nastavnike djelovati demotivirajuće, a kod nekih smanjiti interes za sudjelovanje u aktivnostima koji prema pravilniku ne donose bodove, ali s druge strane imaju veliku pedagošku vrijednost. Srdačan pozdrav mr.sc. Gabrijela Marin, profesor savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 561 | Sandra Botunac | Poštovani, Pozdravljam nove izmjene Pravilnika ali predlažem slijedeće : Pod kategorijom Organizacija i/ili provedba natjecanja te mentorstvo učenicima, studentima i pripravnicima predlažem da se mentorstvo studentima boduje s 3 boda. Po godini održavamo i do 25 oglednih sati za minimum 2 do 4 studenta uz više konzultacija, pružanje uputa, dodatnih materijala i smjernica za neposredan rad u razredu. Pod kategorijom Predavanja, radionice i edukacije predlažem da se izbaci 'međusobno različitih' jer tema može biti ista ali nijedno predavanje nije isto i mijenja se s obzirom kome i za koga se održava. Isto tako, neke teme su vrijedne ponavljanja. Pod kategorijom Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji predlažem promjenu bodova za objavljivanje stručnog ili znanstvenog članka ili online publikacije u RH na 3 boda. Pod Obvezama odgojno-obrazovnih radnika vezane uz napredovanje predlažem da se smanji broj sati za educiranje kolega u školama kako mentorima tako savjetnicima i izvrsnim savjetnicima. Predlažem 1 sat za mentore, 2 sata za savjetnike i 3 sata za izvrsne savjetnike. Pored svih vrsta educiranja koje se provode unutar HR nije realno očekivati da će učitelji i nastavnici moći ispuniti određene sate pogotovo ako u školi ima više osoba koje su napredovale. Pod Trajanje zvanja predlažem da se 35 godina smanji na 30 godina staža. U vašim odgovorima na postavljena pitanja naznačeno je da se Webinari u trajanju od 1 sata ne boduju. Predlažem da se praćenje do 5 Webinara boduje 1 bodom a predavače s 2 boda. Srdačan pozdrav, Sandra Botunac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 562 | Antonia Miličić | Poštovani, također pozdravljam izmjene pravilnika, a iskreno se nadam da će ih biti još, jer je pravilnik u nekim člancima nedorečen te se može protumačiti na razne načine , naročito Članak 8., odnosno njegova posljednja rečenica: Svaka aktivnost može se vrednovati samo jednom. Taj dio bi trebalo pojasniti da ne bi bilo da se bodovi kolege koji podnosi zahtjev uvelike razlikuju s bodovima komisije. Moram priznati da se slažem i s kolegama koji smatraju da onaj dio o pozitivno evaluiranim predavanjima treba izbaciti , jer smatram da iz svakog predavanja imamo nešto naučiti . Kao voditelj ŽSV-a jako dobro znam koliko je teško pronaći predavače, a ovo ih dodatno obeshrabruje. Moram priznati da sam iznenađena i vrednovanjem vođenja ŽSV-a , jer ono zaista iziskuje veliki trud i rad. Lijep pozdrav, Antonia | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 563 | Emica Pišonić | Poštovani, pozdravljam Izmjene te smatram kako je bitno ažurirati Pravilnik kada se uoče nedostaci na ''terenu''. Predlažem da se izmijene i ostali članci koji se odnose na dodatno opterećenje učiteljima i nastavnicima te se ne vrednuje kvalitetna nastava već sve ostale aktivnosti. Mišljenja sam da je Pravilnikom navedeno kako bi učitelj/nastavnik više vremena trebao provoditi u radu na projektima, udrugama. stručnim povjerenstvima ,a ne sa svojim učenicima. Ukoliko se već boduju projekti, bilo bi poželjno bodovati projekte provedene u razredima, s učenicima(npr. projekti UHURN Zvono za učitelje RN). Isto tako smatram, da je učiteljima ponižavajuće kao ni u jednoj drugoj profesiji, ponovo dokazivati stečeno zvanje svakih 5 godina. Predlažem da se uvede više kategorija (npr. mentor, viši mentor, izvrsni mentor, savjetnik, viši savjetnik,izvrsni savjetnik) ali da jednom stečeno zvanje ostane trajno. Upravo iz razloga što se usavršavanje izvodi online te je u svakom trenutku vidljivo da se učitelj/nastavnik i dalje usavršava ili je dovoljno obnoviti zvanje uz dokumentaciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 564 | MINJA STEPIĆ | Poštovani! Podržavam novi Pravilnik i izmjene Pravilnika. Predlažem da se vrati dobra praksa s popisom učitelja koji su napredovali i datumom do kada trebaju predati dokumentaciju, koja je bila dostupna na stranicama AZOO. Također se slažem s kolegama da stečeno zvanje treba obnavljati samo dokumentacijom. Predlažem izmjenu članka 18. (2) Odgojno obrazovni radnik koji u školskoj godini obnavljanja zvanja puni 35 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. Slažem se i s prijedlozima kolega da se smanji broj sati koji se odnose na godišnje educiranje kolega i kolegijalnu podršku. Minja Stepić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 565 | Romana Ana Reščić | Poštovani, pravilnik o napredovanju smo čekali jako dugo, ali nisam sigurna da je baš pravedno sročen za sve djelatnike u sustavu. Mentori i savjetnici koji trebaju obnavljati svoja zvanja ili planiraju napredovati u viša zvanja u naredne dvije godine u neravnopravnom su položaju jer imaju mali vremenski rok za usklađivanje i ispunjavanje svojih obaveza prema novom pravilniku. Smatram da je gotovo nemoguće sakupiti dovoljno bodova za napredovanje u savjetnika ili izvrsnog savjetnika u tako kratkom vremenskom periodu. Koliko sam shvatila najmanje se boduje rad u razredu i rad s djecom. Razmišljam jesmo li se odmaknuli od metodike i treba li nam uopće metodički pristup prema svakom nastavnom predmetu ili je važnije sudjelovati u projektima i putovati po Europi. Pravilnik je osim toga poprilično rigorozan te da će se većini kolega smatrati nedostižan pa prema tome neće niti htjeti se prijavljivati za napredovanje. Nadalje boduju se natjecanja kojih u razrednoj nastavi do sada nije bilo i opet se vraćam na početak u kojem sam napisala da je trebalo biti neko prelazno razdoblje. Traženi uvjeti bi trebali biti mjerljiviji i ostvarljiviji kako bi učitelji bili što više motoviraniji za napredovanje. Sa poštovanjem! Romana Ana Reščić, mag.prim.educ., učitelj savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 566 | ŽELJKO MILNOVIĆ | Pozdravljam uvođenje izmjena u pravilniku o napredovanju ali isto tako smatram da puno toga treba promijeniti ili izbaciti iz pravilnika jer to vodi degradaciji, omalovažavanju nastavnika. Sve te obveze koje nastavnici moraju ispuniti za vrijeme trajanja svog mandata i još sve drugo za skupljanje bodova, oduzimaju puno vremena nastavnicima. Time se zapostavlja kvalitetna nastava. Također smatram da sudjelovanje u projektima ne treba biti obvezni dio već neobvezni, pa tko hoće skupljati bodove i stalno biti odsutan iz škole-putovati, neka izvoli. Netko stalno nekuda putuje a ostali nastavnici obavljaju svoju nastavu i još nastavu od onoga koji putuje. Isto tako nepotrebna je i edukacija kolega jer oni se educiraju na webinarima i sl. Čisti gubitak vremena. Također smatram da je nepotrebno provoditi evaluacije jer one uopće nemaju smisla, kao i obvezno objavljivanje članaka i ostalih materijala. Nastavnici po tome moraju sve te stvari odraditi, zapostaviti svoju djecu, svoju obitelj i na kraju samu djecu kojoj predaju u nastavi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 567 | Iva Suden | Poštovani, smatram da je potrebno bolje objasniti pojedine članke odnosno uvjete za dodjelu bodova npr.navesti neke primjere otvorenih obrazovnih sadržaja. Također smatram da je područje tjelesne i zdravstvene kulture specifično te nije u ravnopravnom položaju s ostalim nastavnim predmetima po dosta kriterija. Srdačan pozdrav, Iva Suden,prof. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 568 | Mateo Blažević | Poštovani, Mentori i savjetnici koji trebaju obnavljati svoja zvanja ili planiraju napredovati u viša zvanja u naredne dvije godine u neravnopravnom su položaju jer imaju mali vremenski rok za usklađivanje i ispunjavanje svojih obaveza prema novom pravilniku. Iskreno skoro je nemoguće sakupiti dovoljno bodova za napredovanje u savjetnika ili izvrsnog savjetnika u tako kratkom vremenskom periodu. Nadalje, osobno smatram je da Pravilnik poprilično rigorozan te da će se većini kolega smatrati nedostižan. Samim tim neće se pretjerano ni truditi zadovoljit tražene kriterije, sukladno tome neće se unaprijediti kvaliteta nastave u školama. Mišljenja sam da bi traženi uvjeti nastavnicima trebali biti dostupniji i ostvarljiviji što bi zasigurno podiglo kvalitetu obrazovnog sustava jer bi nastavnicima dalo dodatni poticaj. Ovim pravilnikom nije obuhvaćen angažman nastavnika na fakultetima, sukladno tome ni samo vrednovanje mnogih aktivnosti koje su ujedno povezane sa sustavom obrazovanja. Lp | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 569 | David Jelenković | Uz predložene "kozmetičke" promjene u Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima trebalo bi u čl. 5 stavak 2, čl.6 stavka 2 i čl. 7 stavka 2 izbaciti obavezne kategorije. Slažem se da treba ostati uvjeti broja kategorija iz kojih pojedini učitelj treba prikupiti pojedine bodove, ali kategorije koje se navode kao obavezne nisu svima dostupne. Organizacija javnog događaja u školi - nemaju sve škole tu mogućnost a niti naklonost ravnatelja, također, svi ravnatelji ne organiziraju svoj tim za kvalitetu i sl. Sudjelovanje u radnim skupinama koje organizira ministarstvo je također stavka koja obuhvaća jako mali i zatvoreni krug ljudi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 570 | Nada Kegalj | Lijep pozdrav! Svjesna sam da će Izmjene ovog pravilnika biti češće, kako praksa bude tražila. Za sada imam nekoliko primjedbi: 1.Evaluacija radionica i predavanja su na kongresima i konferencijama teško izvediva, jer se obično cijeli skup vrednuje zajedno. S druge strane, kako se to prije nije tražilo, mislim da bi se trebala uvažiti predavanja i radionice za taj prethodni period. 2.Mišljenja sam da bi se trebala bodovati sudjelovanja u raznim Povjerenstvima ovisno o struci. 3. Mišljenja sam da je potrebno navesti da se bodovi broje od Zahtjeva do Zahtjeva, a ne od Promocije do Zahtjeva za napredovanjem. Gotovo svima je od ožujka do lipnja najaktivnije doba godine. 4. Je li meni promaklo ili se životopis više ne prilaže Zahtjevu? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 571 | Andreja Zelić | Poštovani! Podržavam promjenu u članku 10.,pomicanje roka za podnošenje zahtjeva na 1.travnja ,suglasna sam s predloženim izmjenama i dopunama Pravilnika o napredovanju.Slažem se s kolegama koji smatraju da je broj sati predavanja,radionica i sati edukacije tijekom školske godine prevelik. S poštovanjem Andreja Zelić. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 572 | Rosanda Lovrić | Poštovani, Članak 8 PREDAVANJA, RADIONICE, EDUKACIJA - traži se pozitivna evaluacija od sudionika.Mislim da je to dosta i subjektivno. Dosta radionica, predavanja ili edukacija se meni osobno ne sviđa, ali to ne znači da nisu dobro napravljene. Netko je uložio dosta truda i rada i to treba cijeniti i vrednovati. Smatram da se stečeno zvanje treba obnavljati samo sa priloženom dokumentacijom do kraja radnog vijeka (izuzev onih koji prvi put idu u zvanje). Inače ispada da nakon 5 godina u školi gubimo svoje kompetencije. Lp | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 573 | Mirela Bedeniković Lež | Iako sve više sumnjam u svrsishodnost e savjetovana jer mislim da nitko u MZOSu ne čita ove naše prijedloge, a kamoli uvažava, ponovit ću ono što su kolege/kolegice već nekoliko puta naveli/e budući da je sudjelovanje u e savjetovanju također naša obveza prema pravilniku. 1. Podržavam nove promjene pravlnika iako su samo „kozmetičke“ naravi. Osvrnula bih se na čl. 21, 22. (educiranje kolega u najmanje 3 – 5 sata godišnje). Ovaj uvjet nije moguće zadovoljiti u školama s većim brojem savjetnika i mentora. Drugi učitelji također žele napredovati i nismo u mogućnosti samo mi držati predavanja. Izgleda kao da je sve osmišljeno s ciljem da nas kolege/kolegice zamrze u školi jer će zbog našeg napredovanja prisilno sjediti na UV i slušati nas kako bismo zadovoljili formu. Broj tih sati potrebno je smanjiti na 1 – 2. Zamislite školu s 10 mentora i savjetnika i još 3 kolega koji tek žele napredovati. 2. Praćenje rada tijekom 2 nastavna sata nepotrebno je prilikom obnove stečenog zvanja. Potrebno je samo prilikom prvog napredovanja u zvanje. (mentor, savjetnik, viši savjetnik). Jednom stečeno zvanje trebalo bi onome tko je napredovao ostati, uz uvjet slanja važeće dokumentacije i sakupljenih bodova. 3. Staviti obavljivanje stručnog ILI znanstvenog članka u istu kategoriju (tj. 2 boda) pokazuje temeljno nepoznavanje materije. Osim toga, pokazuje i to da se gđa ministrica nije niti približila ovom pravilniku, a kamoli ga pročitala, jer bi ona kao profesor na fakultetu čija je obveza pisanje stručnih i znanstvenih članaka trebala znati da postoji jako velika razlika u obimu, sadržaju, formi, trudu i vremenu koje zahtjeva pisanje jednog tj. drugog. 4. Nadam se da je pojašnjenje pravilnika (koje nedavno pročitah) u dijelu da osoba koja je mentor i ne uspije napredovati u savjetnika, gubi trenutni status tj.status mentora, odraz nerazumijevanja istog od strane nekoga u MZOSu. Ustvari, u jako puno stvari se čini da administracija u MZOSu uopće nije povezana sa stanjem u školama i ne razumije praktični dio našeg rada. Izgleda da nitko ne zna pojasniti pravilnik i da ćemo, kao i do sada, biti prepušteni sreći, dobroj volji, raspoloženju i samovoljnom tumačenju do sada savjetnika, a od sada povjerenstva koje će dolaziti na nastavu. Predugo smo čekali novi pravilnik, a dobili smo nešto što će u velikom dijelu odbiti kolege od bilo kakvog vida napredovanja. Lp | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 574 | Vlado Kašnar | Poštovani, drago mi je što se ide u izmjenu Pravilnika i razmišlja o rokovima prijave za napredovanje. Smatram da nismo u istom položaju ukoliko smo napredovali početkom ili krajem kalendarske godine. Prihvatljivim smatram prijedlog o roku od 120 dana za obnavljanjem napredovanja u isto ili više zvanje, o čemu govori Članak 19. Pravilnika. Kandidati koji ulaze u proces napredovanja u više zvanje prvi puta mogu to učiti u vremenu od 1. rujna do 1. travnja tekuće školske godine, što je i prijedlog Pravilnika. Također smatram da učitelji koji su napredovali ili obnavljali svoje zvanje 2016. godine nisu u ravnopravnom položaju s ostalima. Njima na raspolaganju ostaje malo vremena da udovolje novim kriterijima koje propisuje novi Pravilnik iz srpnja 2019. godine. Za te bi se kandidate trebao omogućiti prijelazni period, odnosno rok za prilagodbu. Isto tako smatram da jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati uvidom u nastavne sate već samo predočiti potrebnu dokumentaciju, jer je i bez toga novi Pravilnik poprilično rigorozan. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 575 | Nedeljko Mandić | Poštovani, Smatram da bi u Pravilniku znatno preciznije trebala definirati mnoge nedoumice u prijelaznom razdoblju (osobito za one nastavnike koji će obnoviti napredovanje dijelom po starom, a dijelom po novom Pravilniku). Do sada su postojale velike razlike u vremenu koje je proteklo od predaje zahtjeva za napredovanje, pa do datuma promocije u novo zvanje (konkretno u mojem slučaju riječ je o gotovo 2 godine tj. 22 mjeseca). Predlažem da se u novi Pravilnik ugradi članak u kojem će biti navedeno da se, prilikom predaje zahtjeva za novo napredovanje boduju sve aktivnosti od dana predaje prethodnog zahtjeva, pa do dana predaje novog zahtjeva. Isto sam predlagao u prethodnom savjetovanju kod donošenja Pravilnika. Također smatram da bi u prijelaznom razdoblju (a ono bi trebalo trajati 5 godina od donošenja novog Pravilnika) trebalo smanjiti obvezu od 3 (ili 5) sati edukacije kolega godišnje. 2. Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na međužupanijskoj ili državnoj razini, uz dodatan bod po učeniku za osvojeno jedno od prva tri mjesta (po učeniku ili natjecateljskoj ekipi) – Nije jasno da li mentorstvo učenicima za sudjelovanje na županijskoj razini nosi 1 bod (bez obzira na broj učenika) ili se dobije 1 bod za svakog učenika? „ Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na međužupanijskoj ili državnoj razini, uz dodatan bod po učeniku za osvojeno jedno od prva tri mjesta (po učeniku ili natjecateljskoj ekipi)“ – Izjednačena je međužupanijska i državna razina natjecanja. Smatram da bi to trebalo razdvojiti, budući da postoje natjecanja (smotre) koje se organiziraju samo na međužupanijskoj razini (bez županijske razine). Takva natjecanja bi trebala biti izjednačena s županijskom razinom natjecanja. Podržavam već napisan prijedlog: Rok od 120 dana prije isteka vremena od izbora u zvanje trebao bi biti jedini važeći. Rok do 1. ožujka/travnja stavlja u nepovoljan položaj odgojno-obrazovne djelatnike koji su napredovali u zvanju prije stupanja na snagu ovoga pravilnika. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 576 | Fani Vidović | Poštovani, slažem se s predloženim izmjenama. Pravilnik ima mnogo nedoumica koje su kolegice i kolege jasno iznijeli u svojim komentarima. Predlažem: - da se boduje rad u Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta na školskoj i općinskoj razini - stečeni status koji bi trebao postati trajan vezati uz godine starosti (60 godina) . Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 577 | Zlatko Bukvić | Poštovani, Iako nije predmet ovog savjetovanja, a možda bi se moglo uvrstiti u izmjene i dopune jesu izmjene u postupku obnavljanja stečenog zvanja i napredovanja u više zvanje. Naime, oni koji su napredovali u neko od zvanja već su dokazali da imaju stručni ispit i mislim da nije potrebno ponovno to dokazivati. Isto se odnosi i na održavanje sata pred Povjerenstvom. S druge strane, u školama imamo kolegice i kolege koji nisu bili u obvezi polaganja stručnog ispita, a možda žele napredovati. Mislim da bi se zbog njih mogla dodati potrebna izmjena u Pravilniku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 578 | Sandra Podrug | Poštovani, smatram da bi ovim Pravilnikom trebalo bodovati predavanja/radionice do 3 suautora te ponovljene radionice, naročito ako su održane u periodu prije stupanja na snagu ovog Pravilnika jer u starom Pravilniku nije bio uvjet da predavanje/radionica bude isključivo do dva suautora te da bude različitog sadržaja. Ove stavke stavljaju u nepovoljniji položaj učitelje koji tijekom ove školske godine šalju dokumentaciju za napredovanje prema novom Pravilniku, a odradili su veći dio posla prema onom prethodnom. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 579 | Krunoslav Kovačević | Podržavam promjenu u članku 10. , tj. pomicanje roka za podnošenje zahtjeva na 1. travnja. Promjene u članku 1. bile su neophodne jer su u Pravilniku bili netočno navedeni bodovi (kategorija 30 – 40 sati bila je preskočena).Pravilnikom nije dobro definiran način dokazivanja sudjelovanja u e-savjetovanjima (čl.21.) Predlažem u izmjenama Pravilnika detaljno precizirati što je to točno dijeljenje primjera dobre prakse u primjeni inovativnih metoda poučavanja. Nastavnici koji rade u školama gdje je velik broj mentora ili savjetnika, nemaju vremenskih mogućnosti održati ono što im je obveza. U članku 21., 22., 23.,slažem se s kolegama i kolegicama koji predlažu smanjenje broja sati koji se odnose na godišnje educiranje kolega na 1 sat godišnje za mentore, 3 sata godišnje za savjetnike, 5 sati godišnje za izvrsne savjetnike jer je nemoguće odraditi zadani broj sati. Ne vidim zašto bi predavanja ili radionice morali biti međusobno različiti da bi se ostvarili bodovi. Uobičajena praksa je isto predavanje održati npr. na različitim skupovima ŽSV-a ili predavanje i radionicu u OŠ. Svakako je trebalo predvidjeti prijelazni rok za za kandidate koji se prijavljuju u prvoj godini primjene važećeg Pravilnika. Mislim i da je trebalo riješiti problem bodova od podnošenje zahtjeva za napredovanjem do uvida u nastavu(prvo napredovanje) te od uvida do promocije nastavnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 580 | Ivana Šutić | Čl. 1. Predložene izmjene u čl. 8. Pravilnika (NN 68/19) koje se odnose na podkategoriju Predavanja, radionice i edukacije čine se kao bolje ponuđeno rješenje. Podkategorija Stručnih članaka, obrazovnih materijala i nastavnih sadržaja izmjenom je jasnije definirana i umanjenjem broja sati dostupnija kolegama. Čl. 2. i 3. Produljenje roka za pokretanje postupka za napredovanja u zvanje u čl. 10. (do 1. travnja) je bolja opcija od roka izvorno ponuđenog Pravilnikom (do 1. ožujka). Izmjenom u Pravilniku razvidan je stav nadležne institucije kako je postupak obnavljanja ili napredovanja u više ili niže zvanje definiran (povezanim) člancima 10. i 19., sukladno čemu svi promovirani u listopadu i prosincu trebaju predati svoj zahtjev do 1. travnja. Iako osobno dvojim o ispravnosti ovakvog principa zbog razloga koji su detaljno opisani u (brojnim) komentarima, vjerujem da za ovakvo tumačenje Pravilnika postoji pravno utemeljenje. S obzirom na naše ovlasti u ovome e-savjetovanju, iz novog dokumenta je jasno na što se trebam(o) referirati u opisanim situacijama. Povjerenstvo za napredovanje izrijekom treba ovlastiti i za vrednovanje (bodovanje) postignuća stručno-pedagoškog rada koje je kandidat ostvario u razdoblju između pokretanja postupka za napredovanje i nadnevka uvida Povjerenstva u stručno-pedagoški rad. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 581 | Verica Jukić | Poštovani, čitajući Pravilnik ima dosta nejasnoća..Smatram da svako održano predavanje ima svoju težinu i vrijednost.Svaki prosvjetni radnik je tu uložio bezbroj sati,truda,znanja i vremena da bi to napravio.Čemu pozitivna evaluacija? Govoriti pred kolegama sustručnjacima nije jednostavno.Nikad nisam vidjela ni jedno neuspješno predavanje.U člancima 21.- 23.nemoguće je održati toliko predavanja i edukacije za mentore i savjetnike.U našoj školi je jako puno savjetnika i mentora. Županijska stručna vijeća su svedena na 3 tijekom nastavne godine.Predlažem ukidanje evaluacije i smanjenje sati predavanja i edukacija za mentore i savjetnike na 1,3,5 sati. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 582 | Olivera Meter | Poštovani, Podržavam nove promjene i pravilnik,samo bi se osvrnula na čl. 21, 22. - na educiranje kolega u najmanje 3 sata godišnje,preveliki broj edukacija.Nije moguće izvesti u školama s većim brojem savjetnika i mentora. Drugi učitelji također žele napredovati i nismo u mogućnosti svake godine mi držati predavanje na županijskoj razini. Zbog edukacije Škole za život i edukacije na EMI broj županijskih stručnih vijeća se smanjio. Predlažem da učitelji koji su isto zvanje obnovili tri puta i učitelji nakon 60 godina života ne bi trebali obnavljati napredovanje, već da im stečeno ostane trajno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 583 | Kristina Babić | Poštovani , slažem se s predloženim izmjenama Pravilnika. Ovdje bih se očitovala i o nekim nelogičnostima koje sam primijetila u novom Pravilniku , a nisu predmet ovih izmjena. Što se tiče prvog napredovanja, mislim da nije u redu što se ne uzima u obzir stručno usavršavanje tijekom cijelog radnog staža u struci, nego samo posljednjih 5 godina. Navedeno tumačenje je iz dokumenta MZO-a Napredovanja odgojno obrazovnih radnika - I . grupa najčešćih pitanja i odgovora kojeg ovdje prenosim: "Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima propisuje uvjete, uključivši i minimalni broj sati profesionalnog razvoja koji trebaju biti ostvareni prilikom predaje zahtjeva za napredovanje. Razdoblje koji se uzima u obzir određeno je datumom prethodne odluke o napredovanju ili razdobljem od 5 godina od predavanja zahtjeva ako se radi o prvom napredovanju." Učitelj /nastavnik može raditi u struci npr. 10 ili 15 godina, a prema tom tumačenju neće se gledati je li se usavršavao prvih pet ili deset godina . Nejasno mi je ovdje hoće li se bodovati sudjelovanja na državnim stručnim skupovima za vrijeme tog razdoblja. Ako se ne bi bodovalo sudjelovanje , mislim da će učitelji /nastavnici koji predaju prvi puta zahtjev za napredovanje biti zakinuti u tom segmentu. Nejasno mi je i sljedeće tumačenje u vezi potvrda na kojima nije navedeno trajanje stručnih skupova : "Ako na potvrdama nije navedeno trajanje edukacija, Povjerenstvo će računati kao da je trajanje bilo 2 sata. Često je u programu skupa naznačeno trajanje seminara pa možete dokumentaciji priložiti i program ili vremenik skupa."Mislim da nije korektno takvo proizvoljno određivanje broja sata jer je većina županijskih/ međužupanijskih stručnih vijeća trajala minimalno 3 sata, a ponekad i više sati. Nerealno je očekivati da će učitelji /nastavnici čuvati programe ili vremenike skupova više godina. Broj sati edukacija Povjerenstvo može lako provjeriti na aplikaciji http://ettaedu.azoo. Ukazala bih i na to da u Pravilniku nije jasno definirano računaju li se za prvo napredovanje bodovi iz svih kategorija za cjelokupno trajanje radnog staža ili za samo posljednjih pet godina kao i za stručno usavršavanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 584 | Aleksandra Dužević | Pravilnik treba bodovati uloženi trud i znanje tj. ulogu/ge u nekoj aktivnosti, a ne bodovanje po aktivnostima. Dakle, nije svejedno je li netko u određenoj aktivnosti ima 2-3 uloge (autor projekta, koordinator i voditelj radionice) i netko tko je jednom sudjelovao u jednoj aktivnosti u tom projektu (npr. vođenje jedne radionice u projektu) - da oboje po projektu dobiju bod. Ako osoba npr. u Erasmus+ projektu ima 3 uloge (autor, koordinator i voditelj radionice) treba dobiti 3 boda, za razliku od osobe koja je vodila jednu radionicu (treba dobiti 1 bod). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 585 | NATAŠA VUKOVIĆ | Poštovani Smatram da su izmjene navedenog pravilnika nužne i u drugim segmentima osim ovdje navedenih. 1.Predlažem brisanje i pojašnjene "međusobno različitih radionica",budući da ako netko održava predavanje i/ili radionicu više od jednom on se i drugi puta priprema i odvaja vrijeme za održavanje iste na drugom mjestu , drugoj ciljnoj skupini. izbaciti iz teksta "pozitivnu evaluaciju"- nepotrebno, subjektivno Mnogi sudionici skupova ne žele ispuniti evaluacijski obrazac. 2.praćenje rada tijekom 2 nastavna sata nepotrebno je prilikom obnove stečenog zvanja. Potrebno je samo prilikom prvog napredovanja u zvanje.(mentor, odnosno savjetnik)Nakon 30 g staža status ne bi trebalo obnavljati – stečeni status trebao bi postati trajan. 3. Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, međusobno različitih, uživo ili online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) Prije ovog pravilnika nije bila potrebna „pozitivna evaluacija“. Za taj uvjet treba odrediti rok stupanja na snagu (neko prijelazno razdoblje) kako bi se podnositelju zahtjeva za napredovanjem mogla vrednovati događanja održana prije donošenja pravilnika koja taj uvjet ne zadovoljavaju. U suprotnome bi značilo da se odredbe pravilnika (pa i ta) primjenjuju retroaktivno. To je nepravedno i nepovoljno za kandidate u postupku napredovanja. 4.kako se brojčano u satima priznaje sudjelovanje na edukacijama i stručnim simpozijima , kongresima koji su organizirano od strane HKMB, HDMBLM, i ostalim stručnim komorama i društvima s obzirom da na takvim potvrdama se nikad ne pišu sati provedeni na kongresu, simpoziju, trajnoj edukaciji? pravilnik je nedorečen i to posebno za nas koji radimo u strukovnim školama i predajemo stručne predmete.provodimo sate i sate na stručnim usavršavanjima edukacijama da bi mogli prenjeti znanje učenicima međutim prema ovom pravilniku to se nigdje ne valorizira. (ili je nedovoljno dobro objašnjeno) 5.UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE Napredovanje ne bi smjelo ovisiti o toj kategoriji jer realizacija stavki navedenih u toj kategoriji najmanje ovisi o samome nastavniku. Od svih 10 navedenih stavki, voljom, inicijativom i radom samog nastavnika može se realizirati samo 5., 6. ili 7. stavku, a i to samo pod pretpostavkom da su osigurane materijalne, tehničke i sl. mogućnosti škole, privola i spremnost na suradnju ravnatelja, lokalne zajednice i sl. 8.Predlažem da se u čl.21/22./23. smanji broj sati koji su propisani za godišnje educiranje kolega, studenata učiteljskih ili nastavničkih studija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 586 | Slađana Gradski | Poštovani, Slažem se s predloženim izmjenama pravilnika. Predlažem i izmjenu u članku 24. (6) . Odgojno-obrazovni radnici trebali bi mogućnost trajnog zadržavanja zvanja savjetnika steći nakon 30 godina staža. Mislim da je praćenje rada tijekom 2 nastavna sata nepotrebno prilikom obnove stečenog zvanja. Potrebno je samo prilikom prvog napredovanja u zvanje. Smatram da bi trebalo bodovati svaki odgojno-obrazovni rad s djecom i mladima izvan škole (u udrugama), a ne samo rad s djecom s teškoćama i nadarenima. učiteljica Slađana Gradski | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 587 | Alma Kalinski | Poštovani, ugledavši prijedlog izmjena ovoga pravilnika i priliku za javnu raspravu, pomislila sam da se ovaj put ozbiljno pokušava urediti dokument koji je važan svim nastavnicima sa željom za napredovanjem. No, radi se, vidim, o svega nekoliko tehničkih izmjena. Nedosljednost u uporabi pojmova, nejasnoće u pojedinim člancima i ponajviše nejasnoće u stavkama pojedinih kategorija aktivnosti kao kriterija vrednovanja stručno-pedagoškoga rada – to su ozbiljni nedostaci ovoga novog, rigoroznog pravilnika koji zbunjuju i zabrinjavaju nastavnike. Kolege i kolegice ovdje su već dovoljno rječito ukazali na nejasnoće u vezi rokova za podnošenje prijave za napredovanje, bodova prikupljenih u razdoblju od podnesene prijave do datuma promocije i sl. Stoga ću se ovdje osvrnuti na ČLANAK 8. i brojne nejasnoće među tamo redom navedenim kriterijima vrednovanja stručno-pedagoškoga rada. Dakako, u nadi da će netko mjerodavan to pročitati i dati nam potrebna objašnjenja (a ne samo odgovoriti „Ovo nije predmet rasprave“). ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA 1. Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na županijskoj razini uz dodatan bod po učeniku za osvojeno jedno od prva tri mjesta (po učeniku ili natjecateljskoj ekipi) PITANJE: Boduje li se mentorstvo po događanju ili po svakom učeniku? 2. Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na međužupanijskoj ili državnoj razini, uz dodatan bod po učeniku za osvojeno jedno od prva tri mjesta (po učeniku ili natjecateljskoj ekipi) PITANJE: Boduje li se mentorstvo po događanju ili po svakom učeniku? PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE 3. Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, međusobno različitih, uživo ili online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) NAPOMENA: Prije ovog pravilnika nije bila potrebna „pozitivna evaluacija“. Za taj uvjet treba odrediti rok stupanja na snagu (neko prijelazno razdoblje) kako bi se podnositelju zahtjeva za napredovanjem mogla vrednovati događanja održana prije donošenja pravilnika koja taj uvjet ne zadovoljavaju. U suprotnome bi značilo da se odredbe pravilnika (pa i ta) primjenjuju retroaktivno. To je nepravedno i nepovoljno za kandidate u postupku napredovanja. 4. Predavanje, radionica ili ogledni sat na međužupanijskoj/regionalnoj ili državnoj razini (po broju održanih, međusobno različitih, uživo ili online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) NAPOMENA: Vidi točku 3. 5. Predavanje ili radionica na međunarodnoj razini (po broju održanih, uživo i online; uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) NAPOMENA: Vidi točku 3. 6. Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja (primjerice u Edutoriju, na obrazovnim portalima, školskim mrežnim stranicama, u knjigama, zbornicima i brošurama) ako nije vrednovano u kategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI (po primjeru) PITANJA I NAPOMENE: a) Tko i kako prosuđuje kriterij inovativnosti metoda poučavanja i kriterij dobre prakse? Inovacija znači primjenu novih ideja. Sve što je novo je novo sve dok ne postane staro i svima poznato, a danas se to događa vrlo brzo. Možda MZO i producenti Loomena misle da je ovo što nas poučavaju silno inovativno, ali nije tako jer: -već dvije godine imamo mnoštvo edukacija na iste ili slične teme i shvatili smo poruku (a tko nije i neće, taj će i dalje neokrznut raditi frontalno i dosadno), -se o svemu tomu ozbiljno pisalo i raspravljalo još 1980-ih, primjerice u stručnim knjigama i člancima prof. Yvonne Vrhovac, njezinih suradnika i stranih autora na koje se profesorica referira. Stoga, ako bi netko trebao prosuditi je li njegova metoda poučavanja imala uspjeha u praksi ili nije, onda bi to mogao i trebao biti sam nastavnik, bez obzira na to o kojem se omjeru metodičke tradicije i inovacije radi. b) Nadalje, danas postoje brojni obrazovni portali, gdje online-posjetitelji mogu slobodno i samostalno objavljivati sadržaje, portali ne jamče visoku kvalitetu objavljenih sadržaja niti za njih odgovaraju. Smatraju li se stoga vlastiti kvizovi i razni drugi (prema ponuđenim predlošcima) samostalno izrađeni digitalni zadaci u, primjerice, danas masovno korištenoj aplikaciji LearningApps „primjerom dobre prakse primjene inovativnih metoda“ ako su objavljeni na mrežnoj stranici škole i time svima dostupni?! c) Ako da, boduje li se svaki takav zadatak na zasebnom predlošku s 3 boda? d) Ako ne, molim Vas da precizirate što točno ova stavka znači i čime se dokazuje. 7. Sudjelovanje u edukaciji na državnoj razini (po broju edukacija, međusobno različitih, uživo ili online): od 5 do 10 sati = 1 bod, od 11 do 20 sati = 2 boda, od 21 do 30 sati = 3 boda, više od 40 sati = 4 bodova PITANJA I NAPOMENE: a) Molim Vas da precizirate što su edukacije na državnoj razini. Naime, u najavama i na potvrdama dosadašnjih stručnih skupova, konferencija i sl. nije (od)uvijek pisalo je li to „državni skup“ ili kakav drugi. Kako možemo kategorizirati neki skup na kojem smo bili, a na potvrdi ne piše vrsta/kategorija (nego samo "stručni skup")? b) Isto vrijedi i za (do)sadašnje webinare i edukcije preko Loomena. Jesu li edukacije na Loomenu edukacije „na državnoj razini“ (već time što ih organizira MZO za sve nastavnike u RH)? Ni na tim potvrdama ne piše kategorija/vrsta edukacije. Molim Vas da nam obrazložite jesu li, dakle, edukacije na Loomenu na "državnoj razini". c) Zašto se uopće ne vrednuju višesatne edukacije na međužupanijskim skupovima i skupovima županijskih stručnih vijeća? d) Nadalje, što je s ovdje propisanim iskazivanjem trajanja nekog skupa u satima i pripadajućim bodovima za sve one edukacije koje smo imali, a na čijim potvrdama piše da su trajale „2 DANA“? (npr. Međunarodni skup „Deutsch von Anfang an – Internationale Konferenz zum frühen DaF-Lernen“, 15.-16.12.2017.) Kako ćemo, dakle, iskazati broj sati takve edukacije pri prijavi za napredovanje? 8. Vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini (po broju edukacija, međusobno različitih, uživo ili online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika): od 5 do 10 sati = 3 boda, od 11 do 20 sati = 4 boda, od 21 do 30 sati = 5 boda, više od 40 sati = 6 bodova PITANJE I NAPOMENA: Molim Vas za pojašnjenje razlike između vođenja i mentoriranja edukacije. Ako se radi o razlici u opsegu posla, obvezama i stupnju odgovornosti, zašto je bodovanje izjednačeno za obje funkcije? (isto se odnosi i na stavku koja vrijedi za međunarodnu razinu) RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. 9. Vođenje stručnog vijeća na školskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća godišnje te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje PITANJA I NAPOMENE: a) Molim Vas da pojasnite/definirate pojam stručnog vijeća na školskoj razini. Taj se pojam, naime, vrlo različito koristi u školskoj praksi i često ovisi o ravnatelju. Odnosi li se ovdje korišteni pojam "stručno vijeće" na vijeće cijeloga jednog kurikulumskog područja (npr. stručno vijeće jezičnog područja, društveno-humanističkog područja itd.), na stručno vijeće stranih jezika ili pak - u užem smislu - na stručno vijeće učitelja hrvatskog jezika, stručno vijeće učitelja engleskog jezika u konkretnoj školi itd.? b) Problem je što u praksi ti pojmovi paralelno postoje. Slijedom toga, nameće se konkretno pitanje: Kojim bih to konkretno kolegama učiteljima u svojoj školi – ako nisam pedagog, psiholog i sl. - trebala održati predavanje ili radionicu, a da to ima nekog smisla i nije puko zadovoljavanje forme? Naime, svi ti članovi mojega stručnog vijeća redovito – kao i ja – sudjeluju u edukacijama na Loomenu i radionicama MZO-a/Škole za život, a i drugdje. Očekuje li, dakle, MZO da im držim predavanja i radionice iz istih onih tema koje su i sami (kao i ja) prošli na Loomenu u 150-200 sati edukacija u protekle 4 i pol godine? Komu bi to trebalo služiti? To ne bi bilo prenošenje nekih novih spoznaja. Osim toga, metodička problematika zajednička svim nastavnicima u vijeću (a ne neka unutarstrukovna tema) vrlo je dvojbena u pogledu oznake „zajednička“ (latinski i njemački u školi npr. nemaju baš nekih metodičkih dodirnih točaka, a nalazimo se u istom stručnom vijeću u školi). c) Čime se dokazuju navedeni uvjeti? Dokazuje li održano predavanje zapisnikom sjednice ili kakvim drugim zapisnikom? Dokazuje li se broj održanih sastanaka zapisnicima tih sastanaka, potvrdom ravnatelja ili nečim trećim? Molim pojašnjenje. STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI 10. Autorstvo i suautorstvo stručnih knjiga, obrazovnih računalnih programa, priručnika i digitalnih obrazovnih sadržaja za barem 10 nastavnih sati, online edukacija u minimalnom trajanju od 20 sati (do tri suautora; po broju objavljenih publikacija) PITANJA I NAPOMENE: a) Molim da pojasnite stavku „digitalnih obrazovnih sadržaja za barem 10 nastavnih sati“. Radi li se o pojedinačnim digitalnim sadržajima tj. zadacima koji se mogu implementirati u neki nastavni sat, o kompletnoj metodičkoj pripravi/pripremi za nastavni sat s implementacijom IKT-a ili o prikazima nastavnih sati koji su kompletno osmišljeni digitalno (npr. za online nastavu kod kuće koja se organizira za bolesne učenike)? b) Treba li tih „barem 10 sati“ biti tematski objedinjeno i prikazano linearno, u kontinuiranom slijedu, ili se radi o pojedinačnim, tematski ne nužno povezanim satima? Isto se pitanje odnosi i na sljedeću stavku s više suautora i 3 boda po broju objavljenih publikacija. 11. Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja (po broju objavljenih sadržaja): obrazovni sadržaj za do 10 nastavnih sati = 2 boda obrazovni sadržaj za od 10 do 20 nastavnih sati = 4 boda obrazovni sadržaj za veći dio nekog nastavnog predmeta, odnosno cijelu školsku godinu = 6 bodova PITANJE I NAPOMENA: a) Molim sadržajno i formalno pojašnjenje stavke „otvoreni digitalni sadržaji“. b) Također molim pojašnjenje začuđujućeg nesrazmjera u bodovanju kod posljednje propozicije: 2 boda za 0-10 sati, 4 boda za 11-20, a „za veći broj sati…, odnosno cijelu školsku godinu“, što – ovisno o propisanom broju sati za neki predmet može biti 70, 120 ili još mnogo više – samo 6 bodova!? Dakle, 6 bodova dobije se za 22 sata baš kao i za 120 sati. Kako i zašto je to moguće? PROJEKTI 12. Priprema i pisanje projekta na državnoj razini (po projektu), 2 boda ukoliko je projekt prihvaćen PITANJE I NAPOMENA: a) Molim da pojasnite i smanjite veliki nesrazmjer u bodovanju: između „pripreme i pisanja projekta na državnoj razini“ sa samo 1 – 2 boda s jedne strane i „vođenja ili koordiniranja projekta na školskoj razini“ – također 1 bod. S treće pak strane, „vođenje ili koordiniranje projekta u trajanju od najmanje godinu dana na državnoj razini (po projektu)“ nosi 4 boda?! Zašto? Na Loomenu su nas poučili da izrada zidnih novina, terenska nastava i sl. također može biti projekt i projektna nastava ako je u kurikulumu navedena i podrobno opisana kao školski projekt. Kako, dakle, takvo što brojem bodova može biti izjednačeno s „pripremom i pisanjem projekta na državnoj razini“ (što je daleko složeniji i veći posao)? b) Nadalje, tko i kako prosuđuje suvislost pripremljenog i napisanog projekta na državnoj razini ako projekt ni od koga nije bio prihvaćen? c) Što ako nije bio nikamo ni poslan iako jest bio zamišljen, pripremljen i napisan za državnu razinu, ali je ostao tek pohranjeni dokument na nečijem osobnom računalu (koji se može dostaviti kao dokaz postojanja)?! UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE 13. NAPOMENA: Napredovanje ne bi smjelo ovisiti o toj kategoriji jer realizacija stavki navedenih u toj kategoriji najmanje ovisi o samome nastavniku. Od svih 10 navedenih stavki, voljom, inicijativom i radom samog nastavnika može se realizirati samo 5., 6. ili 7. stavku, a i to samo pod pretpostavkom da su osigurane materijalne, tehničke i sl. mogućnosti škole, privola i spremnost na suradnju ravnatelja, lokalne zajednice i sl. RAD NA UNAPRJEĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA 14. Sudjelovanje u provođenju obrazovnog istraživanja na školskoj ili županijskoj razini (po broju) NAPOMENA I PITANJE: Molim da pojasnite što se sve smatra obrazovnim istraživanjem. Ulaze li u to i istraživanja koja studenti provode u našim razredima u svrhu pisanja seminarskog ili diplomskog rada? Ti se radovi nigdje objavljuju, a ipak se radi o našoj suradnji sa studentima i našem sudjelovanju u provođenju obrazovnog istraživanja. Srdačan pozdrav, Alma Kalinski | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 588 | Lana Lončar | Poštovani, radovalo me što je Pravilnik već pred novim izmjenama, no razočarali su me članci stavljeni u nacrt izmjena. Zato će se moj komentar odnositi na cijeli postojeći Pravilnik. Smatram da je 3 predavanja godišnje na školskim vijećima previše po članu jer postoje zbornice s 10 ili više mentora i savjetnika kao što je bio slučaj u mojoj prošloj školi i neodrživo je da se u godinu dana održi po 30 ili više predavanja nad ostalima u kolektivu. I tako svake godine. Također se ne slažem da je tad potrebno još dobiti i pozitivnu evaluaciju. Da ne govorim da teritorijalna županijska vijeća sa samo 2-3 sastanka godišnje podrazumijevaju barem 5 škola, nemoguće je doći na red tolikom frekvencijom. Svakako bi trebalo omogućiti osobama koje su došle do 60. godine u zvanju, da to zvanje imaju trajno. Isto tako treba ići u reviziju opetovano izvođenje javnog sata, nerazumljivo je zašto svaki puta iznova javni sat i potvrda o stručnom ispitu ako se radi o napredovanju u viši stupanj ili produživanju sadašnjeg. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 589 | Sanida Mejak | Poštovani, pohvaljujem što se u relativno kratkom roku krenulo u izmjenu Pravilnika o napredovanju, no ima još nedoumica koje bi trebalo svakako doraditi. Predlažem da se u čl.21/22./23. definitivno smanji broj sati koji su propisani za godišnje educiranje kolega, studenata učiteljskih ili nastavničkih studija. U našoj školi ima 5 mentora i 3 savjetnika te smatram da je vrlo,vrlo teško odraditi tražene sate. Nadalje bilo bi dobro pojasniti koji su to točno digitalni obrazovni sadržaji koji će se vrednovati i bodovati te navesti točno gdje je potrebno objaviti te materijale. Predlažem da se detaljnije objasni što znači "obrazovni sadržaji do 10 nastavnih sati". Lijepi pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 590 | Jasenka Sabljak-Živić | Poštovani, vidim po komentarima ostalih kolega da je još puno nejasnoća u svezi novoga pravilnika i da su ljudi u nedoumicama što i kako bodovati. Mislim da je pravilnik trebao dati konkretne smjernice, a pogotovo me brine što će biti s nastavnicima koji su napredovali 2016. Hoće li se uzeti u obzir da ovaj novi pravilnik nije bio tada? I , možemo li u ove dvije godine nadoknaditi predavanja, bilo na županijskoj razini, školskoj... Državni skupovi i predavanja na njima nisu nam omogućena jer radimo u manjim sredinama i za ta predavanja je jako teško dobiti termin. Mislim da samo napredovanje treba biti nagrada koje će učitelji doživjeti kao nešto što je dobro, a nekao stresno razdoblje. Jer, koliko sam shvatila, svi mi smo u situaciji da nakon 20, 30, ili više godina staža u nastavi proživljavamo teške situacije u kojima se preispitava naš rad. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 591 | Marijana Mikulandra | Poštovani, u čl. 8 ( Kriteriji vrednovanja PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE) u kategoriji Sudjelovanje na međunarodnim radionicama izvan RH priznaju se samo usavršavanja u okviru strukturiranih tečajeva, job shadowinga, teaching assignmenta te joint staff training events. Nije mi jasno zašto u tu kategoriju ne ulazi sudjelovanje u Aktivnostima LTT (Learning/Teaching/Training) sastanaka, tzv. mobilnost učenika. Tijekom tih aktivnosti učenici su uvijek u pratnji učitelja, koji zajedno s njima sudjeluju u svim aktivnostima, a mobilnosti su inače uvijek prilika za učenje i dijeljenje primjera dobre prakse. Neuvrštavanjem ove kategorije u sustav bodovanja smatram da je nanešena nepravda učiteljima koji pripremaju i vode projekte te razvijaju svoje vještine kroz LTT susrete. Možda se ova aktivnost i boduje, ali čitajući pravilnik ja je nisam uspjela sa sigurnošću utvrditi, što samo opet dokazuje da je Pravilnik i dalje nedorečen i da ga se može tumačiti proizvoljno. Također, nisam sigurna ni da se predavanje ili vođenje radionice na jednom takvom LTT skupu uopće boduje. Ako da, gdje? Predavanje ili radionica na međunarodnoj razini? I dalje nisam sigurna i treba mi dodatno pojašnjenje u vidu objašnjena termina 'međunarodna razina'. U svakom slučaju, ako se ovo ne boduje kao edukacija na međunarodnoj razini, mislim da bi svakako trebalo pronaći mjesta u novom Pravilniku i za bodovanje tih aktivnosti. Također, smatram da treba omogućiti prikupljanje bodova i u tzv. prijelaznom razdoblju: od slanja zahtjeva za napredovanje/obnovu zvanja te da se ti bodovi priznaju za novi ciklus. U protivnom neke kolegice i kolege će izgubiti najmanje 6 mjeseci, ako ne i više, bodovanja svog rada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 592 | Anita Čupić | Poštovani, pozdravljam navedene izmjene ali mislim da ih je trebalo biti još. Predavanja/radionice u čijoj izvedbi sudjeluju tri osobe trebalo je bodovati, naročito ako su održane prije nego što je na snagu stupio novi Pravilnik. Lijepi pozdrav, Anita Čupić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 593 | Jasmina Dželadinov Milošević | Poštovani, nekoliko puta sam iščitavala izmjene Pravilnika o napredovanju, kao i komentare sudionika e savjetovanja. Podržavam izmjenu u čl.1. U čl. 3. podržavam rok od 120 dana za podnošenje dokumentacije za obnovu napredovanja te mislim da nije potrebno postavljanje roka od 1.ožujka tj. 1.travnja kako je izmjenom navedeno u čl. 2. Čitajući sve komentare, vidljivo je da kolege imaju brojne komentare na Pravilnik o napredovanju, a ne samo na izmjene Pravilnika. Tako i ja mislim da je nepošteno degradiranje učitelja koji su napredovali u zvanje jer tko „želi poslati zahtjev za napredovanje u niže zvanje“. Osobno mislim da su kriteriji za obnovu zvanja iznimno visoki i da će vrlo malo kolega moći napredovati. Znam da svaki učitelj koji želi napredovati ulaže mnogo slobodnog vremena, truda i novaca u osobni napredak. Vjerujem da ćete čitajući sve komentare uočiti koji se članci mogu mijenjati kako bi se olakšalo napredovanje učitelja u zvanje. Pozdrav! | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 594 | Ljubica Savić | Poštovani, iako se na prvi pogled može činiti povoljnijim za podnositelje zahtjeva za napredovanje, ovaj je pravilnik restriktivniji od prethodnog, a u pojedinim dijelovima nejasan i otvara prostor za različita tumačenja, bojim se na štetu podnositelja zahtjeva. Jedan od najproblematičnijih dijelova pravilnika je Članak 8., odnosno njegova posljednja rečenica: Svaka aktivnost može se vrednovati samo jednom. Taj dio treba dodatno pojasniti, jer bi si podnositelji mogli izračunati 50 bodova, a povjerenstvo npr. 20 bodova. Na koji će se način bodovati i evidentirati trajanje u satima sudjelovanja na stručnim skupovima na čijim potvrdama o sudjelovanju nije navedeno trajanje skupa, kao što je slučaj s većinom potvrda o sudjelovanju na stručnim skupovima do 2018. (npr. sastanci ŽSV, jednodnevni, dvodnevni, trodnevni državni skupovi)? Podkategorije aktivnosti koje se boduju trebaju biti detaljnije objašnjene, s navedenim primjerima, npr. u kategoriji PROJEKTI trebalo je navesti i vrste projekata, npr. eTwinning projekt ili Erasmus+ i sl. Ima li kakve razlike ukoliko je projekt dobio Europsku oznaku kvalitete? U kategoriji PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE nisu navedena predavanja i radionice za studente. U koju podkategoriju ih svrstati? Članak 10. i Članak 19. unose posebnu zbrku i nedoumice oko predaje zahtjeva. Smatram da se sve aktivnosti podnositelja zahtjeva za napredovanje (bez obzira radi li se o prvom napredovanju, obnovi zvanja ili napredovanju u više zvanje) trebaju ubrajati u aktivnosti koje se boduju za sljedeće napredovanje, i to od datuma predaje dokumentacije za napredovanje. Sve potvrde i dokazi za aktivnosti koje se dobiju nakon datuma predaje zahtjeva, trebaju se računati i bodovati za sljedeći ciklus napredovanja. Podnositelj zahtjeva za napredovanje nastavlja kontinuirano prikupljati i evidentirati sve dokaze o aktivnostima za bodovanje za svoje sljedeće napredovanje. Razumljivo je da će novostečena prava i obveze teći od datuma odluke o napredovanju i trajati pet godina, ali se ne smije zakinuti podnositelje za nekoliko mjeseci u kojima mogu stjecati bodove. To treba jasno razdvojiti i uvrstiti u izmjene pravilnika. Članak 24. propisuje da su odgojno-obrazovni radnici u zvanju mentora i savjetnika dužni do isteka roka na koji su izabrani u zvanje izvršavati obveze propisane člankom 21. odnosno člankom 22. novoga pravilnika (3 odnosno 5 sati educiranja kolega godišnje), što je po mom mišljenju gotovo neizvedivo, s obzirom da se posljednje dvije godine smanjio broj sastanaka npr. ŽSV, zbog kontinuiranih online edukacija na Loomenu i stručnih usavršavanja u okviru ŠzŽ. Mislim da je trebalo isplanirati neko prijelazno razdoblje, jer su kandidati koji sad obnavljaju zvanje po novom pravilniku ili će ga uskoro obnavljati, u izuzetno nepravednom položaju, jer se sada od njih očekuju i boduju aktivnosti koje prije nisu bile bodovane, a sad ih trebaju realizirati u nekoliko mjeseci, žele li i dalje ostati u stečenom zvanju. I na kraju, smatram nepotrebnim uvjetovanje zvanja (nespretno sročenog naziva)“izvrstan savjetnik” bodovima iz kategorije RAD NA UNAPRJEĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA . Lijep pozdrav, Ljubica Savić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 595 | MIRANDA GUŠTIN | Poštovani, podržavam izmjenu pravilnika jer smatram kako je postojeći pravilnik nedorečen. Mišljenja sam kako jednom dobiveno zvanje ne bi trebali izgubiti, već samo obnoviti slanjem dokumentacije za napredovanje gdje bi se vidjela ostvarenost uvjeta. Nakon 30 godina staža smatram da bi stečeno zvanje trebalo biti trajno. Smatram da je način obnavljanja napredovanja dolaskom više članova Povjerenstva na dva nastavna sata nepotrebno i u neku ruku ponižavajuće za profesora koji je već napredovao i samo obnavlja zvanje. Smatram i da je nemoguće ostvariti uvjet za napredovanje od 3 ili 5 sati edukacija kolega, jer je to u praksi nemoguće ostvariti. Također, smatram da je 1 bod za održano predavanje na županijskoj ili državnoj razini premalo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 596 | Nataša Sedlar | Poštovani, Pravilnik o napredovanju pisan je opširno i detaljno, no kada se primjenjuje u praksi potrebna su dodatna tumačenja, pojašnjenja, a i nakon toga postoje nedoumice. Kao i većina kolega smatram da bi jednom stečeno zvanje trebalo onome tko je napredovao ostati, no za obnovu napredovanja trebalo bi i dovoljno bi bilo poslati važeću dokumentaciju Povjerenstvu za napredovanje, tj. stručnom povjerenstvu, bez praćenja neposrednog rada s učenicima (osim napredovanja u više zvanje). Također nije posve jasno iz Pravilnika što s vremenom od predaje dokumentacije pa do stjecanja zvanja mentora prvi put, kako se tumači to razdoblje s obzirom na prikupljanje bodova u svrhu obnove zvanja ili zahtjeva za napredovanje u više zvanje. Konkretno: ako je zahtjev za napredovanjem predan početkom srpnja 2018., a promocija je bila krajem travnja 2019., može li kandidat priložiti prikupljenu dokumentaciju u tom periodu? S obzirom na to da zahtjev za obnavljanje napredovanja u izabrano zvanje ili zahtjev za napredovanje u više zvanje mora podnijeti Agenciji najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje, neće proći razdoblje od punih pet godina za pripremu potrebnih dokumenata, tj. dokaza o aktivnostima kandidata. Nigdje u Pravilniku nije predviđeno bodovanje za rad u Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta na školskoj i županijskoj razini; predlažem da se uvede u Pravilnik i adekvatno boduje i taj rad. U Obvezama odgojno-obrazovnih radnika vezanih uz napredovanje nejasno je kako bi radnik koji je napredovao u bilo koje zvanje trebao dokazati da je unutar najmanje 3/5/7 sati godišnje "pružao kolegijalnu podršku" (uživo ili online). Lijep pozdrav Nataša Sedlar | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 597 | Snježana Turk | Poštovani, Veseli me svaka promjena, pogotovo ako je na bolje. Drago mi je što učitelji imaju priliku reći svoje mišljenje na ovaj Pravilnik, a iskreno se nadam da će netko od nadležnih i pročitati neki od ovih komentara i promijeniti neke stvari u novom Pravilniku i dopuniti ga tako da bude pravedno za sve učitelje koji žele napredovati u svojoj struci, koji se trude, koji puno svog vremena odvoje zbog dobrobiti svojih učenika u suradnji sa svojim kolegama. Smatram da je nepravedno ne bodovati istovrsna predavanja onoliko puta koliko su puta i održana. Za svako predavanje iako ima isti naslov treba se posebno pripremiti, odvojiti vrijeme i prilagoditi onima kojima se predaje. Kod mentorstva učenicima u provedbi natjecanja ili smotri u pojašnjenju kriterija vrednovanja piše: „Svaki učenik ili ekipa boduje se samo jednom prema najboljem uspjehu u istoj školskoj godini u okviru istovrsnog natjecanja.“ Dakle, ako sam dobro shvatila, ako idete s djecom na međužupanijsko ili županijsko natjecanje i dođete i do državnog natjecanja, učitelju se boduje samo državno natjecanje s 2 boda. Smatram da to nije pravedno jer u većini natjecanjima i smotri pripreme za županijsko/međužupanijsko i državno natjecanje uopće nisu iste i mislim da je nepravedno ne ih bodovati svaki zasebno. Ujedno mislim da je 2 boda premalo za mentorstvo učenicima za državno natjecanje, baš kao i samo 3 boda na međunarodnoj razini. U potpunosti se slažem s kolegama koji predlažu da bi jednom stečeno zvanje trebalo biti trajno za učitelje s 30 godina radnog staža. Učitelji koji rade 30 godina s djecom i još uz to su uspjeli i napredovati u struci sigurno su zaslužili da im se trajno prizna stečeno zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 598 | Jozica Pažanin | Smatram da u pravilniku nedostaje jasno navedeno vrijeme od kojeg točno trenutka ulazimo u novi ciklus bodovanja za slijedeće napredovanje. Što točno sa bodovima koje ostvarimo od trenutka pokretanja postupka napredovanja pa do donošenja odluke o napredovanju? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 599 | Gordana Popović | Prijedlozi za poboljšanje Pravilnika: a) prisustvo stručnog povjerenstva na nastavi (2 školska sata) treba ograničiti samo za prvo napredovanje, odnosno za napredovanje u više zvanje, b) za obnovu zvanja trebalo bi uvesti slanje potrebne dokumentacije koje će stručno povjerenstvo pregledati i utvrditi jesu li ostvareni kriteriji za obnovu zvanja, c) oni koji su napredovali ili obnavljali svoje zvanje 2015. godine nisu u ravnopravnom položaju s ostalima, d)nakon 30 godina rada stečeno zvanje neka postane trajno, e)definirati pojam pozitivne evaluacije određene edukacije f)pojasniti sudjelovanje u najmanje jednom projektu na školskoj razini godišnje g) niti jedna stavka u Pravilniku ne bi trebala ovisiti o drugoj osobi, već isključivo o osobi koja napreduje. npr. imenovanja u povjerenstvima, predavanja na različitim razinama i sl. isključivo ovise o onome tko imenuje (najčešće ravnatelj) i o osobi koja piše Dnevni red za razne skupove, edukacije i sl. h)Za prijavu je potrebno izraditi aplikaciju koja bi ujedno bila baza podataka mentora, savjetnika i izvrsnih savjetnika za usluge MZO | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 600 | Đurđica Culjak | Poštovani, Osim Pravilnika pročitala sam i komentare kolega. Uglavnom se slažem s komentarima vezanim za Članke 21., 22. i 23. o educiranju. Na Županijskim stručnim vijećima se tako često izlažu primjeri dobre prakse i projektne diseminacije kojima je pretežno svrha sakupljanje bodova. Moj je prijedloga da se potvrde o edukacijama u organizaciji Carneta ne prepisuju ili skeniraju, jer se sve značke i potvrde nalaze u sustavu EMA, te da se Povjerenstvu omogući uvid u sustav i evidenciju edukacija. Konkretno, tijekom dvogodišnjeg trajanja Projekta e-škole sakupila sam 34 potvrde i značke, a već drugu godinu traje educiranje u Projektu škole za život gdje rješavam zadatke za dva nastavna predmeta. Pohvaljujem naglasak bodovanja na razne izvannastavne i projektne aktivnosti, no to može biti otežavajuće kolegama u manjim školama gdje određeni, manji broj boljih i motiviranijih učenika može sudjelovati u takvim projektima. Također još uvijek je teško u postojećoj organizaciji rada škole i rasporedu nastavnih sati osigurati dovoljno vremena za kvalitetno provođenje ovakvih aktivnosti. Osobno profesionalno iskustvo mi nameće glavnu dvojbu vezanu za ovaj Pravilnik. Koliko kvalitetno i predano jedan učitelj može paralelno pripremati se za nastavu i izvoditi je, vrednovati, davati povratne informacije učenicima i roditeljima, to je konačno ono za što je plaćen, a istovremeno mentorirati učenike i pripremati ih za natjecanja, provoditi s tim istim učenicima bar jedan projekt, educirati svoje kolege, educirati sebe, pisati članke, biti koautor nastavnih materijala? Smatram da je ovaj pravilnik u određenoj mjeri napredak jer je raznovrsniji, ali ova rasprava je početak dopuna i izmjena koje će se trebati uvrstiti ako se želi uvažiti mišljenje ljudi koji su ga morali primijeniti u praksi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 601 | Anna Giugno Modrušan | Smatram da rok od 120 dana prije isteka vremena od izbora u zvanje trebao bi biti jedini važeći, nije mi jasno zašto moramo predati zahtjev između 1. rujna pa do 1 ožujka. Postoje nelogičnosti između predaje samog zahtjeva i cijele dokumentacije. Mora se predati samo zahtjev u tom periodu ili cijelu dokumentaciju? Postala sam savjetnik 25.11.2016. , zar to znači da postupak mog napredovanja započinje 8 mj. prije? Smatram da na taj način sam ukinuta u odnosu na kolege koji napreduji krajem školske godine? | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 602 | Tamara Šarlija | Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika jer stari više nije bio primjenjiv nakon toliko godina. Također, pozdravljam i dorađivanje novog Pravilnika jer papir podnese sve a praksa ne. Smatram kako održavanje potrebitih predavanja/ radionica/ edukacija u propisanom broju neće u praksi biti izvedivo. Primjera radi, radim u glazbenoj školi, pripadam stručnom vijeću nastavnika pjevanja koje je u državi samo jedno - međužupanijsko i koje bi se trebalo održati 2-3 puta godišnje. Znalo se dogoditi da u nastavnoj godini nismo imali niti jedno! Prema tome, na stručnom vijeću nastavnika pjevanja te godine nitko nije imao priliku održati predavanje a teme o kojima bi bila kompetentna držati predavanja mogu ponuditi još kolegama glazbenim pedagozima i ? Hoću istaknuti kako je područje koje predajem usko profilirano kao što su i druga područja u glazbenom obrazovanju i da mi nemamo jednake mogućnosti za skupljanje bodova kao npr. nastavnik matematike ili engleskog jezika te o tome treba voditi računa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 603 | Mia Mucić | Poštovani, Pozdravljam predložene izmjene i smanjenje sati, no osvrnula bih se kratko na nekoliko članaka i stavki koje se ovdje ne spominju. Članak 8.: ORGANIZACIJA I MENTORSTVO UČENICIMA- 1 bod za mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. Kao učiteljica glazbene kulture u OŠ, da bih odvela školski pjevački zbor na smotru/natjecanje moram uložiti jako puno truda, volje, ljubavi i još više vremena kako bih postigla rezultate. Kao voditeljica zbora koji je nekoliko godina za redom sudjelovao na državnim natjecanjima, smatram kako su 1- 2 boda zaista premalo za uloženi trud. U tjednom zaduženju mi stoje 2 sata, no ja ih redovito odradim i po 5-6 sati tjedno kako bih zajedno sa učenicima postigla rezultat. Broj učenika varira svake godine, no uobičajeno je 30-40 učenika uključeno u natjecateljski zbor. Stoga, smatram da nije isto kontinuirano raditi i pripremati skupinu od 30/40 učenika i pojedinačnog učenika, koji se osim u školi s učiteljem može i samostalno kod kuće educirati/ponavljati i pripremati za isto natjecanje. - PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE- potrebno je precizirati odjeljak "dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja" (3 boda po primjeru)- što se vrednuje? nije isto osmisliti dinamiku cijelog nastavnog sata ili jedan kviz u kahootu. Na koji se način potvrđuje postojanost istih? - izbaciti iz teksta "pozitivnu evaluaciju"- nepotrebno, subjektivno, klasičan primjer gubljenja vremena. Mnogi sudionici skupova ne žele ispuniti evaluacijski obrazac. Znači li to da predavanje nije uspješno? Ne bih se složila. - također, zašto se ne bi vrednovale dodatnim bodovima iste edukacije? Za svako javno izlaganje je potrebna priprema i dodatno utrošeno vrijeme i trud. - PROJEKTI- 2 ili 3 boda za pisanje i pripremanje projekta na državnoj/ međunarodnoj razini je premalo. Za pisanje jednog međunarodnog projekta je potrebna velika volja, motivacija, trud i jako puno vremena. - RAD NA UNAPRJEĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA- "Pripremanje i provođenje obrazovnog istraživanja na školskoj ili županijskoj razini, uz objavu rada (po broju)". Potrebno je precizirati što mislite pod objavom rada? Mora li objava rezultata biti dijelom stručnog/znanstvenog rada ili je dovoljno preliminarne rezultate objaviti npr. na mrežnim stranicama stranicama škole? Članak 13. Smatram kako zaista nije potrebno slati na uvid tročlano povjerenstvo. Povjerenstvo u sastavu viši savjetnik- ravnatelj- pedagog je i više nego dovoljno. Članak 21. - Edukacija kolega /studenata od 3 sata (mentor) i 5 sati (savjetnik) je previše. Ako uzmemo u obzir da tijekom jedne školske godine imamo 3 stručna skupa (ove godine i manje jer se "ubacio" savjetnički posjet ŠzŽ) zaista je nemoguće održati 3 predavanja na istima. Ukoliko pretpostavimo da veće zbornice imaju po 10tak mentora, također je nemoguće da svi oni u jednoj školskoj godini održe po 3 ili 5 predavanja. Potrebno je smanjiti broj istih. Srdačan pozdrav, Mucić Mia | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 604 | Kristina Mijandrušić Ladavac | Poštovani, u člancima 5., 6. i 7. navodi se kao obvezan uvjet da dio bodova bude iz kategorije "Unaprjeđenje rada škole" prema tbl.u članku 8. Smatram da bi sve kategorije trebale biti jednako vrijedne i da se ne bi trebalo tražiti obvezne bodove iz navedene kategorije; već za ostvarivanje bodova iz minimalno tri/četiri/pet kategorija učitelji se potrude i dodatno rade. S druge strane, u nekim školama dio kriterija u kategoriji "Unaprjeđenje rada škole" za dio je učitelja nemoguće ostvariti zbog same prirode podjele zadataka i/ili zaduženja. Također, ukoliko učitelj (izraz "učitelj"odnosi se jednako na muški i ženski rod) želi napredovati u zvanje savjetnika/izvrsnog savjetnika, ali ne ostvari sve potrebne uvjete, bilo bi u redu prihvatiti ostvarene rezultate te učitelja zadržati u zvanju nižeg stupnja, tj.onog koje je već posjedovao, ukoliko posjeduje uvjete za isti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 605 | Maja Mačinko | Ovim su pravilnikom također zakinuti oni koji su već u zvanju jer nemaju dovoljno vremena za ispuniti sve opće uvjete koje su u prethodnom zvanju morali (e-savjetovanja, održane edukacije...) Smatram da bi se to trebalo gledati tek nakon prve obnove u zvanje prema novome pravilniku, | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 606 | Danijel Hribar | Poštovani, smatram da bi ovim pravilnikom trebalo bodovati održana predavanje i radionice onoliko puta koliko ih je kandidat i održao na različitim razinama. Bodovati iste samo jednom bez obzira što ih je kandidat održao recimo na županijskom, a zatim na državnom skupu nije pravedno. Također nije mi jasno zašto se u prijavi za napredovanje mora priložiti potvrda o položenom stručnom ispitu ako je kandidat već u zvanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 607 | Ljiljana Pilizzari-Marić | Prema čl.6. Pravilnika napredovati u zvanje savjetnik može nastavnik ako je najmanje 5 godina proveo u zvanju mentora. Ako moram najkasnije 120 dana prije isteka zvanja podnijeti novi zahtjev, da li to znači da ne mogu podnijeti zahtjev za savjetnika jer, iako ispunjavam sve ostale uvjete, ne ispunjavam uvjet od najmanje 5 godina (imam 4 godine i 8 mjeseci). Time najmanje 5 godina postaje najmanje 9 godina. Predlažem promjenu u "najmanje 4 godine prije predaje zahtjeva" Nadalje, u čl. 18. stavku 2 piše da odgojno obrazovni radnik s više od 35 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. Ja imam 10 godina radnog staža u struci na tržištu rada i 20 godina u školi. Uvjerena sam da je moje prethodno radno iskustvo u struci od 10 godina, bilo i jest, veliki kapital koji sam donijela, unijela i primjenila u nastavi, no ovaj pravilnik to ne prepoznaje, ne priznaje i ne vrednuje. Od širokog poslovnog i poduzetničkog iskustva koja sam stekla, do mreže poslodavaca i ostalih kontakata koju sam donijela sa sobom i da dalje ne nabrajam. Predlažem stoga da se strukovnim nastavnicima prizna sveukupan radni staž, a ne samo onaj u školi jer je naše prethodno iskustvo izvan nastave barem jednako vrijedno kao i ono u nastavi. I znam da moj komentar nije vezan za ovu izmjenu, ali bih voljela da ovo viđenje bude ugrađeno u neku buduću izmjenu. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 608 | Sanja Skrabic | Poštovani,navedene promjene pravilnika su dobre,ali još uvijek ima puno nedoumica. Smatram da je važno ponovo ukazati na članak 21.(pružanje kolegijalne podrške uživo ili online). Mislim,da bi jednom stečeno zvanje trebalo biti trajno za učitelje nakon 60 godina života ili 30 godina radnog staža. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 609 | VEDRANA KARAKAŠIĆ | Poštovani, slažem se s kolegicama i kolegama koji smatraju da treba precizirati što se podrazumijeva pod otvorenim obrazovnim sadržajima. U članku 21. stoji: „…najmanje 3 sata godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj,…“. Zanima me na koji način će se evidentirati kolegijalna podrška, dijeljenje primjera dobre prakse i sl. na školskoj razini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 610 | Anita Poslon | Iako se ova rasprava odnosi samo na nekoliko članaka, smatram nužnim promijeniti i/ili dopuniti još neke članke Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Prilikom pisanja ovoga pravilnika nije se dovoljno uzimalo u obzir da učitelji rade u različitim školama (u područnim školama, manjim školama s tek jednim razredom u generaciji i velikim školama s nekoliko razreda u generaciji) i na različitim mjestima (ruralne i gradske škole). Uvjeti za napredovanje uglavnom su prezahtjevni jer od učitelja zahtijeva da skupi dovoljno bodova, ali i da ispuni mnoge druge obveze koje se ne boduju, ali su neophodni za stjecanje zvanja. Primjerice, u 21., 22. i 23. članku ishitreno je propisana obveza učitelja da tijekom godine nekoliko sati godišnje (3/5/7) educira kolege, studente učiteljskih i nastavničkih studija, dijeli primjere dobre prakse, pruža kolegijalnu podršku na svim razinama. U školi u kojoj je više učitelja/nastavnika koji su napredovali ili žele napredovati organizacijski je teško provesti toliki broj sati educiranja, a i često je kontraproduktivno takvo nametanje svojim kolegama. Učitelji koji educiraju studente već imaju potpisane ugovore s učiteljskim i nastavničkim studijima i teško se uključiti u takav oblik edukacije, ponajprije učiteljima/nastavnicima koji rade u sredinama gdje nema učiteljskih/nastavničkih studija. Sporna je i obveza o javnome besplatnom objavljivanju dostupnih digitalnih obrazovnih sadržaja jer bi se svaki rad trebao platiti. Slažem se s prijedlozima svojih kolega da bi učitelj/nastavnik trebao zadržati zvanje za koje je ispunio sve obveze prema pravilniku, a ne da ga se može ponovno degradirati na početnu razinu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 611 | Miranda Banovac | Poštovanje! Moj prijedlog je da čl. 18 koji kaže da radnik koji ima više od 35 god. rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno - prijedlog je da to bude 30 god. radnog staža i to su osobe koje su već u 60-im god. života. Prije su ljudi išli sa 55 god. a sada bi trebali sakupljati potvrdnice u šezdesetoj. Netko tko radi 30 god i tko je napredovao on se itekako dokazao u svom radu. Članak 8 PREDAVANJA, RADIONICE, EDUKACIJA - traži se pozitivna evaluacija od sudionika. Zar nije dovoljno što je netko napravio pripremu, održao predavanje već mora imati i pozitivne evaluacije. Kako? Nejasno je na koji način? Skeniranjem? Ovo smatram nepotrebnim! Članak 21,22, 23 - najmanje 3,5 ili 7 sati educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku..... Vrlo rado ću to napraviti ako sam pozvana, ali zar ćemo sami tražiti da idemo održavati predavanja da bi imali bodove? Što znači pružanje kolegijalne podrške? Nejasno?Na školskoj i županijskoj razini konstantno pružamo kolegijalnu podršku - kako to evidentirati? I slažem se s kolegama da se razmisli o terminu za "izvrstan savjetnik", jer toliko imamo izvrsnih, samozatajnih kolega koji tako dobro rade svoj posao! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 612 | Martina Budimir | Premda se ova javna rasprava odnosi samo na predložene izmjene, odaziv kolegica i kolega govori o tome da bi Pravilnik i u njegovim ostalim dijelovima trebalo revidirati prije no što se nanese nepovratna šteta. Napominjem da nakon prvoga prijedloga Pravilnika, koji je objedinjavao i kriterije za napredovanje i kriterije za nagrađivanje, nije bilo nove javne rasprave, nego su 2 odvojena pravilnika bez dodatne rasprave stupila na snagu. Otuda potreba brojnih kolegica i kolega, a tako i mene, da komentiramo i ostale, a ne samo gore navedene članke. Članak 4. Unatoč brojnim komentarima o neprikladnosti naziva izrsni savjetnik jer se tim nazivom implicira da ostali djelatnici nisu izvrsni, i dalje je ostao ovaj nespretni naziv. U raspravi je bilo već nekoliko prijedloga o alternativnim nazivima pa ih možda treba ponovno uzeti u obzir pri nekim novim izmjenama Pravilnika dok još nisu dovršeni prvi postupci. Članak 7. Premda ja osobno zadovoljavam uvjet, smatram da nije pravedno uvjetovati napredovanje u zvanje izvrsnog savjetnika bodovima u kategoriji "Unaprjeđivanje sustava obrazovanja" jer postoji vrlo mali broj mogućnosti za ispunjavanje ovoga zahtjeva. Jasno mi je da napredovanje u izvrsnog savjetnika treba biti rezervirano za uistinu najbolje, ali ne ako se najboljim smatra ispunjavanjem gotovo nemogućeg uvjeta. Članak 8. -U kategoriji "ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA IPRIPRAVNICIMA" stoji: "Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, smotrama i sl. na međunarodnoj razini uz dodatni bod po učeniku za osvojeno jedno od prva tri mjesta (po učeniku ili natjecateljskoj ekipi). U istoj školskoj godini svaki učenik ili ekipa boduje se samo jedanput prema najboljem uspjehu.)" U dokumentu u kojemu su pojašnjeni kriteriji (https://mzo.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Obrazovanje/Napredovanje//Pojasnjenja%20kriterija%20vrednovanja%20strucno-pedagoskog%20rada.pdf) stoji: "Svaki učenik ili ekipa boduje se samo jednom prema najboljem uspjehu u istoj školskoj godini u okviru istovrsnog natjecanja." Mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natjecanjima, a osobito na međunarodnim natjecanjima, često podrazumijeva rad s nadarenim učenicima, a takvi će učenici sudjelovati na više smotri ili natjecanja. Mislim da nije pravedno bodovati samo najbolji uspjeh pojedinog učenika ili ekipe. Ukoliko je npr. darovita učenica sudjelovala u 3 različite kategorije istovrsnoga natjecanja u istoj školskoj godini, mišljenja sam da treba priznati bodove za mentorstvo u sve 3 kategorije natjecanja, a ne samo za onu kategoriju u kojoj je učenica postigla najbolji uspjeh jer je nastavnik uložio puno truda i vremena u pripremi učenice za svaku od pojedine 3 kategorije natjecanja. -U kategoriju "Dijeljenje primjera dobre prakse u primjeni inovativnih metoda poučavanja (primjerice u Edutoriju, na obrazovnim portalima, školskim mrežnim stranicama, knjigama, zbornicima i brošurama) ako nije vrednovano u kategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI (po primjeru)", prema objašnjenju danome kao odgovor na pitanja nakon webinara (https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Obrazovanje/Napredovanje/Napredovanje%20odgojno-obrazovnih%20radnika%20-%20I.%20grupa%20najcescih%20pitanja%20i%20odgovora%20-%2026.%202.%202020..pdf), ulaze metodičke preporuke. Do sada su objavljene samo metodičke preporuke prihvaćene u prvome krugu, a potpisani su ugovori za drugi krug. Hoće li i kada biti objavljene metodičke preporuke prihvaćene nakon prvoga kruga? Zadovoljava li objavljivanje metodičkih preporuka zahtjeve postavljene u članku 21., 22. i 23. pod stavkom "najmanje 3/5/7 sati godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini(uživo ili online)"? Radi se od dijeljenju primjera dobre prakse i smatram da objava metodičkih preporuka zadovoljava zahtjeve iz članka 21., 22. i 23., osobito s obzirom na činjenicu da se ta stavka nalazi u kategoriji aktivnosti "PREDAVANJA I/ILI RADIONICE". -U kategoriji "Sudjelovanje u edukaciji na državnoj razini (po broju edukacija, međusobno različitih, uživo ili online)" boduju se samo edukacije od minimalno 5 sati. Prema objašnjenju na stranicama MZO-a (https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Obrazovanje/Napredovanje/Napredovanje%20odgojno-obrazovnih%20radnika%20-%20I.%20grupa%20najcescih%20pitanja%20i%20odgovora%20-%2026.%202.%202020..pdf) to doista i je tako. Zašto sudjelovanje na webinarima u trajanju kraćem od 5 sati ne može biti bodovano? Jasno je da po prirodi webinara oni uglavnom ne traju dulje od 1 ili 2 sata. Za sudjelovanje u edukaciji na državnoj ili međunarodnoj razini, ako se radi o edukacijama uživo, ali nerijetko i o online edukacijama, škole nemaju dovoljno sredstava. U stručnome aktivu moje škole 1 kolegica i ja smo profesorice savjetnice, a dvije su kolegice profesorice mentorice. Škola ne može financirati odlazak na edukacije svima, nego najčešće biramo koja će ići jer može putovati samo jedna, ako i toliko. -S obzirom na financijska sredstva kojima raspolažu voditelji ŽSV-a, nije realno postavljanje sljedećega zahtjeva: "Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po školskojgodini) uz minimalno tri održana sastanka stručnog vijeća godišnje te minimalno jednog održanog predavanja ili radionice godišnje." -Ne bi li u kategoriji "Doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama koje potiču, razvijaju i unapređuju struku (po godini)" trebalo biti dovoljno članstvo u udruzi, a ne dobra volja predsjednika udruge hoće li ili neće izdati potvrdu o radu u sklopu udruge? -Mogu li se prihvaćene i objavljene metodičke preporuke uvažiti kao zadovoljavanje zahtjeva u čl. 21., 22. i 23. o objavi najmanje jednog/dva/tri javno i besplatno dostupna digitalna obrazovna sadržaja ili stručnoga članka? -Na koji se način boduje sudjelovanje ili vođenje međunarodnih projekata (npr. Erasmus+) koji traju 2 godine? U obje godine ili samo jednom? Ukoliko svake godine provodim projekt u trajanju od 1 godine u 2., odnosno 3. razredima svoje škole, boduje li se taj projekt u svakoj godini (projekt je u kurikulumu škole)? Članak 10. Ovaj bi uvjet trebao biti važeći samo za osobe koje prvi puta ulaze u sustav napredovanja. Članak 11. Rok od 8 dana je prekratak. Realno bi bilo staviti rok od bar 15 dana. Članak 13. S obzirom na diskriminaciju odgojno-obrazovnih djelatnika koji jedini moraju periodički obnavaljati svoje zvanje, smatram da bi za obnovu zvanja trebalo biti dovoljno priloženom dokumentacijom dokazati zadovoljavanje kriterija. Članak 18. S obzirom na visoko postavljene zahtjeve za stjecanje zvanja izvrsni savjetnik, predlažem da zvanje izvrsnog savjetnika nakon drugog izbora postane trajno. Stečeno bi zvanje trebalo postati trajno odgojno-obrazovnim djelatnicima koji imaju 30 godina rada u obrazovanju. Članak 19. Rok od 120 dana prije isteka vremena od izbora u zvanje trebao bi biti jedini važeći. Rok do 1. ožujka/travnja stavlja u nepovoljan položaj odgojno-obrazovne djelatnike koji su napredovali u zvanju prije stupanja na snagu ovoga pravilnika. Članak 21., 22., 23. Mnoge kolegice i kolege već sada odustaju od obnove zvanja jer smatraju nemogućim zadovoljiti zahtjeve postavljene pred njih u ova 3 članka. Nemamo prostora, tj. uvjeta za zadovoljiti ove zahtjeve ukoliko se u edukaciju kolega, studenata učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeljenje primjera dobre prakse, pružanje kolegijalne podrške na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online) ne računaju i "Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja (primjerice u Edutoriju, na obrazovnim portalima,školskim mrežnim stranicama, knjigama, zbornicima i brošurama) ako nije vrednovano u kategoriji STRUČNI ČLANCI,NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI (po primjeru)". U protivnom se stvara još veća averzija prema odgojno-obrazovnim djelatnicima koji su napredovali u zvanju jer će pojedinci ili skupine smatrati da ih koristimo za publiku kako bismo mi uspjeli skupiti bodove, tj. zadovoljiti zadane kriterije. Smatram da je za mentore dovoljno održati 1 sat edukacije godišnje, za savjetnike 2 sata, a za izvrsne savjetnike 3 sata. Članak 24. Ukoliko netko ne zadovolji kriterije za napredovanje u željeno zvanje jer Povjerenstvo ne prizna sve priložene dokaze, nije pravedno vratiti tu osobu na startnu poziciju nakon isteka prethodnoga napredovanja u zvanje. (4) Odgojno-obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje mentora, odnosno zvanje savjetnika dužni su do isteka roka na koji su izabrani u zvanje, izvršavati obveze propisane člankom 21. odnosno člankom 22. ovoga Pravilnika. Ovo nije u redu ukoliko uvjet moramo ispuniti retroaktivno. Ukoliko profesor savjetnik nije imao 5 sati edukacija kolega ili dijeljenja primjera dobre prakse, a ima i više nego dovoljno bodova u ostalim kategorijama, ovaj se zahtjev ne može odnositi na razdoblje prije donošenja Pravilnika. Naravno da je u redu primijeniti ga na period nakon donošenja pravilnika, ali nikako ne retroaktivno jer nitko ne bi trebao biti kažnjen za nešto za što nije niti znao da će u budućnosti postati tako bitan zahtjev. (6) Odgojno-obrazovni radnici iz stavka 1. i 2. ovog članka koji su napredovali u zvanje savjetnika najmanje četiri puta imaju mogućnost zadržavanja tog zvanja trajno. Zašto čak četiri puta? Ne bi li bilo realnije najmanje dva puta? Ili je cilj da što manje odgojno-obrazovnih djelatnika napreduje u zvanje. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 613 | Nina Ivin | Poštovani, Promjene su nužne i dobrodošle, no smatram da je u članku 21 i 22 Pravilnika prevelik broj edukacije. To nije realno izvedivo u školama s većim brojem mentora i savjetnika, te predlažem da se taj broj smanji. Također smatram da učitelji nakon 60 godina života ili 30 godina rada u nastavi ne bi trebali obnavljati napredovanje, već da im stečeno ostane trajno. S poštovanjem, Nina Ivin | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 614 | Lovorka Jurić Komljenović | Poštovani, Pravilnik je znatno postrožen a neki poslovi izostavljeni. Pravilnik bi trebao bodovati Članstvo u povjerenstvu Ureda za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta. Razumijem da se članstvo u školskoj komisiji ne boduje jer se za taj posao učiteljima dodjeli zaduženje od jednog sata tjedno, ali što je sa stručnim suradnicima koji su predsjednici školskog povjerenstva? Njima se ne može „napuniti“ satnica niti ih se može osloboditi nekog posla pogotovo ako su jedini stručni suradnici u školi. Smatram da bi se u tom slučaju trebao dodijeliti koji bod jer je to veliki posao koji netko treba odraditi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 615 | Lidija Čajjkušić | Poštovani ! U potpunosti se slažem da je trebalo revidirati i osuvremeniti stari pravilnik o napredovanju. Međutim, ovaj novi, unatoč nekim dodatnim objašnjenjima nije u potpunosti jasno razlučio vrednovanje pojedinih kategorija aktivnosti. Slažem se s kolegicama I kolegama da mentorstvo studentima iziskuje dodatnu prirpremu I rad. Ne može se jednako vrednovati broj studenata iz jedne metodike u odnosu na broj studenata iz više različitih matodika koje smo ostvarili tijekom jedne školske godine. Međunarodni projekti ostvaruju se kroz pripremu I pisanje projekta, provedenoj edukaciji I diseminaciji . Sve ove faze iziskuju vrijeme, trud I različite aktivnosti u realizaciji projekta. Zato smatram da bi se trebalo omogućiti vrednovanje u više kategorija. Smatram da jednom stečeno zvanje odgojno-obrazovni radnik treba trajno zadržati, a za izbor u više zvanje samo predati dokaze o svom stručno-pedagoškom radu i profesionalnom razvoju u zadnjih pet godina Pohvaljujem trud svih koji su predano radili na novom Pravilniku koji tek treba zaživjeti. Naše primjedbe i prijedloge shvatite dobronamjernima na obostrano zadovoljstvo Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 616 | Marija Čališ | Poštovani, Smatram da su izmjene u navedenom pravilniku bitno postrožene, odnosno nameću ionako ogromni angažman nastavnika van školskih obveza, a pri tom se zanemaruje rad s učenicima. Zatrpani smo silnim edukacijama, u živo i online, rad na projektima, unapređenju škole i sustava obrazovanja, organizacije i provedba natjecanja i smotra (što uključuje dodatne i van nastavne aktivnosti s učenicima), pisanje nastavnih materijala ( za moju struku neophodno, jer je nema …). Zatrpani smo silnom dokumentacijom na početku školske godine (nastavnih planova i programa, kurikuluma, praćenja učenika PP i IP, pisanje priprema, pisanje raznih zapisnika… Također bi navela da se nije vodilo računa o razlikama u radu strukovnih nastavnika i nastavnika općeobrazovnih predmeta. Strukovni nastavnici često rade od 5 do 10, nekada i više različitih nastavnih programa, a zbog nedostatka stručne literature ne rjetko stvaraju nastavu… Inženjer sam i u mojoj struci nemam mogućnosti visokog obrazovanja, a ako diplomiramo u drugo zvanje ne priznaje se. Radim apsolutno sve poslove u školi kao i dipl. Inžinjeri, a u startu su ogromne razlike u platnom koeficjentu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 617 | Anita Donđivić | Poštovani, smatram da se članak 10. koji govori kako se napredovanje prijavljuje od 1.rujna do 1. travnja za tekuću školsku godinu direktno kosi s člankom 19. .....dijelom koji govori ...a najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje. Ukoliko je odgojno obrazovni radnik napredovao primjerice 15. listopada, po članku 10. on mora predati zahtjev za napredovanje 1.rujna (dakle 40 dana prije isteka) jer članak 10. izrijekom kaže od 1.rujna do 1. travnja za tekuću školsku godinu. Ukoliko se drži članka 19. onda mora zahtjev predati 120 dana ranije (dakle oko 17. lipnja) a to onda nije tekuća školska godina nego prošla školska godina. Ovakav tekst bez tumačenja dovodit će u zabunu, pa će mnogi kolege nepravovremeno ili prerano slati zahtjeve za napredovanja. Također predlažem da se u članku 21., 22. i 23. smanji broj sati koji se odnosi na godišnje educiranje kolega jer će se takav način prikupljanja bodova samo pretvoriti u jurnjavu za predavanjima a onda će ta predavanja gubiti na kvaliteti. Također bi trebalo u prijelaznim odredbama naznačiti da djelatnicima koji skupljaju bodove po starom pravilniku primjerice tri ili četiri godine samo vrijeme važenja novog pravilnika uzeti za elemente koji se vrednuju po novom pravilniku (konkretno mislim na educiranje kolega, objavu primjera dobre prakse i sl.) Slijedeći moj komentar bi bio da se u nadzor djelatnicima odlazi samo kad prvi put napreduju ili eventualno još drugi put, jer skupljanjem bodova, sudjelovanjem u edukacijama, na loomenu, održavanjem predavanja kolegama i sl. djelatnici dobrano dokazuju svoj rad i sposobnost u struci, te im je uvid u rad na način da im povjerenstvo dolazi ocjenjivati nastavni sat svojevrsna degradacija njihovog rada. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 618 | Iva Palčić Strčić | Poštovani, u članku 8., u tablici Kategorije aktivnosti, podkategoriji RAD NA UNAPRIJEĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA, doda dio Rad u Stručnom povjerenstva osnovne škole za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta odnosno učenika (po godini) - 1 bod. S poštovanjem, Iva Palčić Strčić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 619 | Iva Palčić Strčić | Poštovani, u članku 8., u tablici Kategorije aktivnosti, podkategoriji RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL., u dijelu koje se odnosi na Vođenje stručnog vijeća na školskoj razini (po šk. god.) uz minimalno 3 održanih sastanaka stručnog vijeća godišnje te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu te u dijelu koji se odnosi na Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. god.) uz minimalno 3 održanih sastanaka stručnog vijeća godišnje te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu, potrebno je dodati prijelazne odredbe za razdoblje prije donošenja Pravilnika. Naime, vodila sam dugi niz godina stručno vijeće na školskoj razini gdje smo jednom mjesečno imali sastanak (dakle 8-10 sastanaka, a sadašnji pravilnik propisuje 3). Međutim, nikada nisam održala predavanje ili radionicu. Također, voditelji Županijskog stručnog vijeća (Engleski jezik) nisu uvijek organizirali 3 ŽSV-a nego smo dvije godine za redom održali po 1-2 skupa, a ostale smo skupove (godišnje više od njih 10) organizirali i održali na međužupanijskoj razini u sklopu tematske edukacije učitelja Engleskog jezika. Između ostalog, u školskoj godini 2019./2020. dobili smo naputak MZO-a da ne organiziramo Županijska stručna vijeća u prvom polugodištu. Iz svega navedenog prijelazne odredbe su nužne. S poštovanjem, Iva Palčić Strčić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 620 | Iva Palčić Strčić | Poštovani, u članku 8., u tablici Kategorije aktivnosti, podkategoriji ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA, u dijelu koji se odnosi na Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija, predlažem sljedeću izmjenu: Mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija (po studentu i/ili grupi studenata) - 3 boda Naime, u 5 godina koliko sam mentor studentima Učiteljskog fakulteta, održala sam ukupno 191 ogledni sat (umanjeno za otprilike 22 sata na kojima su studenti u parovima održali micro-teaching aktivnosti) za ukupno 44 studenta. Ako bih tih 191 ogledni sat stavila u kategoriju PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE - Predavanje, radionica ili ogledni sat na školskoj razini, tu bih dobila 191 (tj. 169 bodova ako sate umanjimo za vrijeme provedeno u micro-teaching aktivnostima studenata) bod. Ako mentorstvo studentima prijavim pod kategoriju MENTORSTVO tu dobivam samo 10 bodova, što je prilično nesrazmjerno. S poštovanjem, Iva Palčić Strčić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 621 | Jasmina Štefan | Poštovani, potrebno je doraditi i ostale članke, npr. u članku 8. Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održanih sastanaka stručnog vijeća te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje S obzirom da je usmeni naputak da se zbog edukacije Škole za život i edukacije na EMI broj županijskih stručnih vijeća smanji, molim vas objašnjenje na koji način bi trebalo onda postići bodove prema ovom prijedlogu. Potrebno bi bilo članak doraditi nekom prijelaznom odredbom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 622 | Vesna Samardžić | Poštovani, komentirala bih članaka 21. Pravilnika. Predlažem da se smanji broj sati koji se odnose na godišnje educiranje kolega: 1 sat godišnje za mentore, 2 sata za savjetnike i 3 sata za izvrsne savjetnike jer u školama s više mentora i savjetnika nemoguće je odraditi tražene sate i može se dogoditi da učitelji educiraju druge učitelje samo kako bi ostvarili zahtjeve Pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 623 | Majda Bučanac | Predložene izmjene uklanjaju dio nelogičnosti i ispravljaju propuste unesene u Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Stoga ih svakako treba prihvatiti. Međutim početak primjene Pravilnika ponovno otvara brojna pitanja na koja je stručna javnost ukazivala tijekom e-savjetovanja koje se odnosilo na Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima u cijelosti. Kao što je vidljivo i iz ove rasprave, ostaju brojne manjkavosti na koje ukazuje stručna zainteresirana javnost pa se lako može zaključiti da su neizbježne daljnje izmjene i dopune. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 624 | MARIJA GALOVIĆ | Poštovani, smatram da su izmjene navedenog pravilnika nužne i u drugim segmentima osim ovdje navedenih. Posebno ističem: u članku 21., 22. i 23. predlažem smanjiti broj sati koje se odnose na godišnje educiranje kolega: 1 sat godišnje za mentore, 2 sata za savjetnike i 3 sata za izvrsne savjetnike jer u školama s više mentora i savjetnika nemoguće je odraditi tražene sate. Također, molim Vas da uzmete u obzir kako se nastavnike i učitelje trenutno doslovno "zatrpava" svim mogućim oblicama edukacija. Tome pridonosi i obaveza mentora o obaveznom održavanju edukacija - postaje preteško pronaći publiku, edukacije su sve slabije kvalitete i što je najgore; postaju same sebi svrhom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 625 | Gordija Marijan | Poštovani, pohvaljujem novi Pravilnik koji prepoznaje kategorije aktivnosti koje stari nije. Stava sam da je razdoblje od pet godina jednako vremenu uloženom u novo fakultetsko obrazovanje te kolegice i kolege koje ispunjavaju uvjete za napredovanje, zaslužuju stečeno zvanje zadržati doživotno. Što se tiče Članaka 21. i 22., Pravilnik ne prepoznaje razliku u broju sudjelovanja u projektima te tako izjednačuje zvanje mentora sa zvanjem savjetnika. Smatram da bi broj propisanih projekata trebao biti veći od jednog godišnje za oba zvanja. Također, oba bi članka trebala biti fleksibilnija glede broja sati držanja predavanja godišnje te omogućavati proporcionalno kombinaciju s većim brojem projekata tj. izbor educiranje-projekti unutar propisanog broja obje obveze ( prepoznati važnost 5 projekata umjesto 5 sati educiranja i sl. i uvažiti ih na štetu sati i obrnuto ovisno o sklonostima kolega) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 626 | Ivančica Hinek | Novi Pravilnik o napredovanju (...) (NN 68/19) dosta je postrožio uvjete napredovanja u zvanja, i to ne samo podizanjem bodovnoga praga za dosadašnje stupnjeve napredovanja (mentor / savjetnik) za skoro tri puta u odnosu na bodovanje izvannastavnoga stručnog rada iz starog Pravilnika, nego i postavljanjem konkretnih zadataka svima onima koji su trenutno u zvanjima. To se posebice odnosi na nužnost izvršavanja obveza propisanih člankom 21., odnosno člankom 22. novoga Pravilnika do isteka zvanja. S obzirom na činjenicu da svako donošenje novog Pravilnika uvijek prate Prijelazne i završne odredbe, smatram da se u njima propustilo osvrnuti na one odgojno-obrazovne radnike koji su gotovo pet godina skupljali dokumentaciju u papirnatom obliku i prema elementima vrednovanja izvannastavnoga stručnog rada iz starog Pravilnika, a sad su prvi na „udaru“ novih kriterija napredovanja (odgojno-obrazovni radnici promovirani 15.10.2015.). Nametnute nove obveze (navedene u čl. 21 i 22) iskazane su kao prioritetne, odnosno o njihovoj će ispunjenosti, kako se čini prema objavama MZO-a (dokument „Koraci u proceduri napredovanja“), ovisiti inicijalno „propuštanje“ kandidata u daljnju proceduru napredovanja. Mislim da bi bilo pravedno prema svima da se nove obveze dobiju s obnovom zvanja ili s napredovanjem u novo zvanje prema novom Pravilniku kako nitko ne bi bio doveden u neravnopravan položaj. Nadalje, kao voditeljica međužupanijskog stručnog vijeća koristim priliku podsjetiti da su godišnja sredstva koje MZO izdvaja za financiranje vijeća izuzetno skromna (1.000 kn) te da se, s obzirom na to da novaca nema (a traži se organiziranje minimalno tri vijeća u školskoj godini), kolege i ja moramo oslanjati na osobna prijateljstva, poznanstva i spremnost predavača da rade bez financijske naknade, što nije baš ugodno i na što nisu svi spremni. Ako i jesu, opet im moramo platiti najmanje troškove putovanja, u pauzi vijeća organizirati osvježenje za što sredstva nerijetko izdvajamo iz vlastitih džepova. Stoga predlažem da se u prvoj budućoj izmjeni Pravilnika u podkategoriji aktivnosti RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA i SL., stavak 2 – „Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održana sastanka stručnog vijeća godišnje te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje“ preimenuje u minimalno 2 sastanka stručnog vijeća godišnje. Platforma OneDrive za pohranu dokumentacije u digitalnom obliku je izvrsna i vrlo praktična, no smatram da smo puno ranije trebali biti jasno obaviješteni o nužnosti slanja dokumentacije isključivo u digitalnom obliku, a ne 10 dana pred krajnji rok predaje dokumentacije. Naime, skeniranje, sistematiziranje i dokumentiranje petogodišnjeg izvannastavnoga stručnog rada (koji je većina kolega čuvala u papirnatom obliku) nije baš mali posao, uz sve što nosi svakodnevni savjestan rad u nastavi i obavljanje ostalih poslova u školi. Isto tako smatram da jednom stečeno zvanje odgojno-obrazovni radnik treba trajno zadržati, a za izbor u više zvanje samo predati dokaze o svom stručno-pedagoškom radu i profesionalnom razvoju u zadnjih pet godina. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 627 | Jasna Pastuović | Poštovani, svakako je dobro što se išlo u izmjenu Pravilnika o napredovanju, ali mišljenja sam da su izmjene nužne i u drugim člancima. Smatram da je u članku 8. za održano predavanje ili radionicu dovoljno priložiti potvrdu organizatora iz koje je vidljivo vrijeme, mjesto te razina skupa, bez obavezne evaluacije. U članku 18. predlažem promjenu u oba stavka. Smatram da odgojno-obrazovni radnik koji je dva puta za redom izabran u zvanje, a ne želi napredovati u više zvanje te ukoliko ima 30 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadrži trajno. U članku 21., 22. i 23. predlažem smanjiti broj sati koje se odnose na godišnje educiranje kolega: 1 sat godišnje za mentore, 2 sata za savjetnike i 3 sata za izvrsne savjetnike jer u školama s više mentora i savjetnika nemoguće je odraditi tražene sate. Ukoliko je odgojno-obrazovni radnik već napredovao mislim da je dolazak članova Povjerenstva na dva sata nepotreban i da je za obnavljanje zvanja dovoljno priložiti odgovarajuću dokumentaciju. Dolazak Povjerenstva smatram potrebnim kada se radi o prvom napredovanju u neko zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 628 | Andrea Sebastijan | Poštovani, Smatram da je članak 21 i članak 22 koji kaže da je odgojno – obrazovni radnik koji je napredovao u mentora (odnosno savjetnika) dužan najmanje 3 (odnosno 5) sati godišnje educirati kolege studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online) vrlo teško ostvarivo, pogotovo u školi gdje ima više mentora i savjetnika. Morate uzeti u obzir da postoje samo 3 ŽSV –a godišnje, da svi ne mogu držati online predavanja ili sazivati stručne aktive u školi jer bi to bilo vrlo kaotično i besmisleno. Smatram da bi unutar 5 godina mentor trebao imati 5 predavanja, a savjetnik 10. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 629 | Tomislav Vasilj | Poštovani, koncertnu djelatnost koju ,uz naravno pedagošku, pojedini profesori u glazbenim školama njeguju ste marginalizirali. U onako velikom broju kategorija aktivnosti trebalo je biti mjesta i za tu, barem na simboličnoj razini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 630 | Sandra Labinac Bilić | Smatram da su odgojno-obrazovni djelatnici koji prvi obnavljaju napredovanje po novom Pravilniku zakinuti jer su se pripremali za obnovu napredovanja po starom Pravilniku. Trebao bi svakako postojati prijelazni period-rok za prilagodbu. Mišljenja sam da su članci 21, 22 i 23 suvišni, pošto se već stručno-pedagoški rad odgojno-obrazovnog radnika boduje na temelju kriterija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 631 | Željko Štanfelj | Poštovani, navedene promjene su dobre no još uvijek ima puno nedoumica. Prema Članku 21. koji kaže da je odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje mentora dužan za vrijeme trajanja zvanja najmanje tri sata godišnje educirati kolege...itd. Većina nas koji smo napredovali u zvanje s ovom stavkom će imati problem jer ukoliko ne uspijemo održati predavanje na ŽSV-u (najčešće zbog prevelikog broja prijavljenih predavača, predavanja E-škole…) preostaje nam održavati predavanja na školskoj razini kolegama na aktivima i slično. Ako škola ima velik broj mentora i savjetnika nastaje kaotična situacija. Kolege će biti protiv, ravnatelji će biti protiv, a nas se stavlja u jako nezgodnu i nezahvalnu poziciju. Stavka o edukaciji kolega, studenata… svakako se treba bodovati i nagraditi, ali nipošto ne bi smjela biti uvjet za napredovanje u ovom obliku u kojem je sada. Kod edukacija dio koji se odnosi na „pozitivnu evaluaciju“, kao i „međusobno različitih“ mišljenja sam kako navedeno treba ukinuti. Umjesto da je vrijeme iskorišteno za pitanja i komentare na edukacijama, predavači će „moliti“ za ispunjavanje evaluacija. Odgojno - obrazovni djelatnici koji su promociju imali od rujna do prosinca 2015., četiri su godine pripremali napredovanje prema kriterijima "starog Pravilnika", a napreduju prema kriterijima Pravilnika od 25.7.2019. U šest mjeseci, koliko je vrijedeći Pravilnik na snazi, teško je ostvariti pojedine zahtjeve za koje je pravilnikom predviđeno pet godina. Smatram da oni koji stečeno zvanje obnavljaju tijekom ove i sljedeće školske godine nisu u ravnopravnom položaju s kolegama koji će ga obnavljati kasnije jer se Pravilnik znatno izmijenio, te bi trebalo dopuniti Pravilnik s prijelaznim rokom od minimalno godine dana do potpune primjene novog Pravilnika i u njemu objavljenih Dužnosti mentora, savjetnika... Također sam mišljenja kako bi trebalo ukinuti obnavljanje zvanja u smislu prikupljanja nove dokumentacije, slanja zahtjeva, linkova i sl. Umrežavanjem sustava i izradom platforme na kojoj bi se automatizmom prikupljali podatci o nastavnom kadru moglo bi se pratiti izvršavanje obaveza za stečeno zvanje, kao i zadržavanje broja bodova za određeno zvanje. Nastavnici bi redovito provjeravali i nadopunjavali eventualne podatke koji nisu upisani. Na taj način bi učitelji i dalje „radili“ poslove kojima bi prikupljali bodove, ali bi izbjegli nepotrebne stresne situacije dolaska Povjerenstva i sl. Iako Pravilnik omogućuje više mogućnosti za prikupljanje bodova, poprilično propituje i u nekim segmentima degradira nastavnike koji žele napredovati. Umjesto da se nagrađuju i potiču uspjeh i trud nastavnika, njihov rad se propituje sa puno dokumentacije, a sam Pravilnik je u dosta dijelova još uvijek nerazumljiv i nejasan. Učitelji rade puno stvari od unapređenja škole, sustava, metoda poučavanja, a Pravilnik taj rad uvelike propituje. Kod obveznih dijelova kao što je Unaprjeđenje rada škole i Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja još uvijek stavke ne ovise o samom učitelju nego i drugima. Smatram kako je sam Pravilnik potrebno u pojedinim dijelovima izmijeniti, pojasniti, te nadopuniti. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 632 | Maja Mačinko | Poštovani, slažem se da je rok od travnja prihvatljiviji, no oni koji obnavljaju rok izbora u zvanje time gube previše mjeseci ako je promocija u listopadu ili prosincu. U tom periodu su školska/županijska/državna natjecanja koja potencijalno donose bodove, a neće se uzeti u obzir. Smatram da je 120 dana prije legitiman rok za obnovu zvanja, bez ovoga do 1. travnja. Također, osobe koje su 3 ili više puta postigle zvanje mentora ili savjetnika trebale bi imati pravo trajno zadržati to zvanje. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 633 | Martina Sesar | Na predložene izmjene nema primjedbi i slažem se sa istim.Smatram da je pravilnik sastavljen na temelju analiza stanja na terenu i u skladu sa novim zahtjevima i promjenama škole za život.U skladu sa time mislim da bi obilazak povjerenstava u nadzor trebalo biti kada se prvi puta napreduje u zvanje,a svako iduće bi se trebalo temeljiti na dokumentaciji koja potvrđuje sakupljene bodove i rad nastavnika,jer svakako naš rad nadgleda ravnatelj i SPS svake godine,pa se postavlja pitanje povjerenja u rad ravnatelja i SPS-a. Radi se dupli posao,a smatram da su ravnatelji kompetetni da nadziru naš rad u nastavi te nas na kraju i vrednuju,pa bi te ocijene trebale biti ogledalo rada nastavnika, a nalaze se u našim dosjeima koje svakako povjerenstvo pregledava kada dođe u nadzor. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 634 | Senka Jelić | Poštovani, novim pravilnikom je omogućeno stjecanje bodova iz daleko više područja nego li je to nudio prethodni pravilnik, pozdravljam predloženo. Naravno, trebalo je svakako uvesti prijelazni period kako bismo mogli ostvariti ne samo dovoljan broj potrebnih bodova već ostvariti i ostale uvjete poput najmanje 3 sata edukacije kolega...godišnje. Naravno, svaka edukacija bi se trebala vrednovati bez obzira na ponavljajuću temu. Nije jasno pojašnjeno utvrđivanje usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u OŠ i SŠ. U tekstu se treba navesti kojim se načinom isti utvrđuju (shvaćanja su različita). I naravno, pozdravljam prijedlog većine, nije potrebno izvrsnost učitelja i nastavnika provjeravati uvidom u nastavni proces. Dokumentacija koju trebamo priložiti je vrlo zahtjevna te smatram da je ona i dovoljni pokazatelj izvrsnosti pojedinca. Nadamo se uvažavanju mišljenja većine u izmjenama pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 635 | Snježana Birtić | Poštovani! Kao i u većina komentara i ja bih istaknula da članak 19. diskriminira odgojno - obrazovne radnike čija je promocija u prosincu (među kojima sam i ja). Predlažem da za obnovu zvanja ostane samo rok od 120 dana. Isto tako, predlažem da se briše izraz "napredovanje u niže zvanje", jer je semantički neprihvatljiv - antonim. A mislim i da je takav postupak neprihvatljiv jer je zbunjujuće (da ne spominjem i ponižavajuće), najprije napredovati u zvanje savjetnika, a nakon toga "napredovati" tj. nazadovati u zvanjem mentora. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 636 | Igor Miošić | Tekst članka 19. u stavku 1 i 2 je proturječan. Naime, logički je nemoguće "obnoviti napredovanje u niže zvanje". Na stranu što je "napredovanje u niže zvanje" oksimoron. Profesor mentor ne može obnoviti napredovanje u niže zvanje (profesor) budući da je riječ je o zvanju na koje se ne može napredovati naprosto iz razloga što nižeg zvanja iz kojejeg bi se napredovalo u zvanje profesor nema. :) Profesor savjetnik ne može obnoviti napredovanje u niže zvanje, jer da bi obnovio napredovanje u niže zvanje (profesor mentor), prethodno bi trebao prestati biti profesor savjetnik, postati samo profesor i potom obnoviti napredovanje u niže zvanje (profesor mentor). Ali, to tada ne bi više bilo napredovanje u niže zvanje, nego napredovanje u više zvanje. :):):) Za očekivati je bilo da ćete u Izmjenama koje su pred nama prvo korigirati dijelove Pravilnika koji su proturječni. Jasno, da bi Pravilnik bio neproturječan u ovom dijelu, prvo treba odustati od proturječne i nepravedne intencije da se profesore savjetnike (u slučaju da ne obnove status) vraća na najniži status. Proturječe u izrazu Pravilnika je proturječje nakane. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 637 | Irena Čapeta | Poštovani, smatram da je novi Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima rigorozan i demotivirajući. Složila bih se s kolegama da jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati na isti način na koji se zvanje stiče. Nepotrebno je stalno dokazivati sposobnost održavanja nastave i primijene inovativnih metoda poučavanja. Dovoljna bi bila i obnova zvanja uz dokumentaciju kao kontrolu daljnjeg djelovanja nastavnika koji je jednom stekao zvanje. Povjerenstvo bi trebalo dolaziti na uvid u slučaju napredovanja u više zvanje. Nelogičan je i način odabira članova Povjerenstva za napredovanje kao i činjenica da nije riječ o osobama koji kontinuirano prate rad dotičnog učitelja, nastavnika, stručnog suradnika i ravnatelja. Svatko tko radi odgovorno i savjesno svoj posao cjeloživotno se usavršava. Mislim da su Pravilnikom nametnute prevelike obaveze koje će rezultirati skupljanjem bodova, a ne promišljanjem o kvaliteti nastave. Smatram da je godišnji obvezni broj sati educiranja teško ostvariti. Bodovanje nije jasno definirano u većini kategorija. Kandidati koji 2019. i 2020. godine obnavljaju stečeno zvanje su u nezavidnom i neravnopravnom položaju u odnosu na druge kandidate, budući su obnovu zvanja pripremali po kriterijima prethodnog pravilnika koji je bitno drugačiji. Dakle minimalno četiri godine nisu bili upoznati s novim kriterijima i načinom obnove stečenog zvanja te tako nisu bili u mogućnosti prikupiti dovoljan broj bodova. Smatram da se to mora uzeti u obzir. Općenito se vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj ili međunarodnoj razini, kao i izrada i objavljivanje obrazovnih sadržaja, sukladno broju sati treba bodovati većim brojem bodova. Nepotrebno je da se zahtjev za obnovu zvanja predaje najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je kandidat izabran u zvanje. Dovoljno je 60 dana, osobito ako uzmemo u obzir novi način formiranja Povjerenstva za napredovanje. Nadam se da će se navedeno uzeti u obzir. Lijep pozdrav, Irena Čapeta | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 638 | Silvija Sinovčić | Poštovani, smatram da u Pravilniku treba pisati prijelazno razdoblje od više mjeseci stupanja na snagu. Naime, mišljenja sam da su osobe koje su promovirale 15.10.2015. ovim Pravilnikom diskriminirane jer su se 4,5 godina pripremale i skupljale bodove na jedan način (po starom Pravilniku), a smatram da je kratko vrijeme do 1.ožujka nedostatno da se prilagode u potpunosti i na količinu bodova (npr. prijašnji Pravilnik je za savjetnika tražio 14, a sada 40 bodova) i na neke opće uvjete, npr. kod obveza odgojno-obrazovnih radnika vezane za napredovanje. Smatram da bi za to prijelazno razdoblje (t.j. za generaciju promoviranih 15. 10. 2015.) trebalo kod općih uvjeta izbaciti iz 21. članka stavak "- objaviti najmanje jedan javno i besplatno dostupan digitalni obrazovni sadržaj ili stručni članak" ili ga dopuniti uvjetom "ne odnosi se na promovirane učitelje i nastavnike iz 2015", | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 639 | Suzana Lovrić | Poštovani, budući da su kolegice i kolege komentirali sve što je potrebno možda izmijeniti i pojasniti, ja bih dodala da mi nisu jasne dvije odrednice. Naime, zbunjuje me način evaluacije nakon održane radionice. Pitam se trebam li kao dokaz priložiti sve evaluacijske listiće ili samo jedno izvješće nakon obrađenih podataka. Kao drugo, smatram da je teško 7 sati educirati kolege na godišnjoj razini iz različitih tema. Smatram da bi se trebalo uvažiti educiranje iste teme na različitim skupovima, jer postoje teme koje su univerzalne i mogu se educirati učitelji iz različitih područja. Pravilnik je motivirajući i definitivno zahtjeva veliki angažman učitelja, ali tako i treba biti jer se prema tome i razlikujemo jedni od drugih i jedino na taj način možemo napredovati u svome radu i shodno tome biti vrednovani. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 640 | Nikola Lovrinić | Poštovani, kolegice i kolege svojim su komentarima višekratno ukazali na brojne probleme vezane uz novi pravilnik. Pozdravljam ovaj nacrt, jer ide ka poboljšanju, ali je nelogičnosti i nedoumica još uvijek puno. Govoreći iz svoje perspektive, ovdje bih želio ukazati na neosjetljivost i nepovoljniji položaj učitelja i nastavnika kada su u pitanju umjetničke i druge škole koje imaju svoje posebnosti, a koje ovim pravilnikom ne mogu doći do izražaja, što, barem „na prvu“, djeluje demotivirajuće da se, usprkos svom trudu i aktivnostima, uopće (više) upuštaju u cijeli proces. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 641 | LJILJANA ŠTANFELJ | Poštovani, Podržavam namjeru za izmjenom pojedinih članaka u Pravilniku te činjenicu da treba bodovati vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini koje je u trajanju do 3 sata s jednim bodom. Shodno tome, smatram da bi trebalo razmotriti izmjenu u bodovanju sudjelovanja na edukacijama (državnoj ili međunarodnoj razini), u podkategoriji PREDAVANJA, RADIONICE, EDUKACIJE. U tom dijelu se navodi da se boduju edukacije u trajanju tek od 5 i više sati. Mnoge edukacije bilo na državnoj ili europskoj razini traju od 1 do 3 sata, a one se ne vrednuju niti jednim bodom. U ovom savjetovanju se predlaže i promjena roka za predaju obrasca za napredovanje s ožujka na travanj, što podržavam, ali nije primjenjiva za one koji su svoj obrazac za napredovanje već poslali. Svi koji su napredovali u listopadu 2015. trebali su sada poslati obrasce za napredovanje do 1.ožujka. Time nisu u ravnopravnom položaju jer su tako izgubili tri mjeseca od predviđenih 120 dana prije isteka. Prema Člancima 21., 22., 23., odgojno-obrazovni radnik u zvanju mentora/savjetnika/izvrsnog savjetnika trebao bi na godišnjoj razini educirati kolege od 3 do 7 sati, ovisno o zvanju. Smatram da navedeni broj edukacija nije moguće u potpunosti ostvariti na godišnjoj razini bilo na Vijećima učitelja ili Nastavničkim vijećima ili Županijskim stručnim vijećima. Velik je broj učitelja i nastavnika koji bi trebali educirati druge kolege, a tada preostali ne bi imali mnogo prilika. Ukoliko se razmotri izmjena navedenog broja sati u smislu smanjenja broja sati ili omogući educiranje u dužem razdoblju (do 5 godina), to je moguće i ostvariti. S poštovanjem, Ljiljana Štanfelj | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1. travnja do 1. rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 642 | MARINELA BORAS | Poštovani, smatram da bi odgojno-obrazovni djelatnik koji je napredovao u zvanju trebao trajno ostati u tom zvanju uz cjeloživotno usavršavanje i održavanje predavanja, radionica i edukacija kolegama bez opetovane provjere kompetencija koje je više puta pokazao i dokazao. Što se tiče edukacija, smatram da je pohađanje i održavanje edukacija na školskim, županijskim i međužupanijskim skupovima potrebno i poželjno (problematična je evaluacija jer može biti subjektivna). Međutim, treba uzeti u obzir da je nekim odgojno-obrazovnim djelatnicima pohađanje skupa na državnoj razini nedostižno iz brojnih razloga. Što se tiče članaka, smatram da ne bi trebalo vrednovati samo stručne, već i opće članke povezane sa školom i obrazovanjem. Što se tiče natjecanja i mentorstva učenicima, smatram da treba uzeti u obzir sva natjecanja i festivale u kojima učenici sudjeluju, a ne samo natjecanja u kojima pokazuju znanje (npr. natjecanje iz stranog jezika na kojem se mogu kreativno izraziti). Tu su nastavnici iz strukovnih škola podređeni u odnosu na nastavnike koji rade u gimnazijama jer se u srednje strukovne škole većinom ne upisuju učenici s odličnim znanjem, a treba ih poticati i motivirati za daljnji rad. Nadam se da ćete uzeti u obzir ove prijedloge, srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 643 | Banek | Poštovani, 1. Pravilnik je previse rigorozan - kao da je napravljen da ljude onemogući u napredovanju – troši se previse vremena dok sve pročitamo i protumačimo, a nakon toga pola ne razumijemo – barem ja, pa tražimo tumačenje tumačenja. Takvi rigorozni uvjeti – mislim da ne postoje u niti jednoj drugoj profesiji. Oduvijek sam ono što me zanima radila i mogla sam napredovati jer sam puno radila, a sad unaprijed treba prokalkulirati koliko što nosi bodova i u skladu s tim unaprijed planirati aktivnosti jer ih treba imati sa svih područja??? 2. Prevelik je broj potrebnih bodova u previse kategorija i na taj se način učitelje i stručne suradnike od kreativaca pretvara u administratore i u lovce na bodove (treba raditi ono što nosi bodove, skenirati, organizirati…). 3. Poseban problem je “stjecati” bodove i za to dobivati pozitivne evaluacije (evaluacije ne daju svi organizatori – osoba koji ima npr. Predavanje trebala bi sama u tom slučaju sama provoditi evaluaciju i pisati sažetak evaluacije i loviti nekoga da sve to potpiše?)– učitelji i stručni suradnici za sve to trebali bi biti Catwoman, Ksena ratnica, Chuck Norris i Supermen..u jednom. 4. Za napredovanje u savjetnika, odnosno izvrsnog savjetnika ne bi trebalo ostvariti bodove u svim navedenim kategorijama i njihovim potkategorijama, dovoljne su dvije kategorije aktivnosti za sve oblike napredovanja. 5. I prema dosadašnjim kriterijima onaj tko je s entuzijazmom radio i pri tom napredovao - poprilično se “istrošio”. Tempo rada koji je sad potreban za napredovanje nije moguć na duže staze. 6. Nakon 30 g staža status ne bi trebalo obnavljati – stečeni status trebao bi postati trajan. 7. Nakon tri napredovanja “status” u zvanju trebao bi biti trajan (Tri puta mentor = trajan status; metor – savjetnik – savjetnik = trajan status…). (članak 18.i 24.) 15 godina izvrsnosti mora svakom skeptiku biti dokaz o marljivom, predanom, stručnom i kretivnom radu. Kao primjer navodim npr. napredovanje u Kulturi - jednom savjetnik = trajan status. 8. Priče o poništavanju stečenog “napretka-statusa” – nikako uopće ići u tom smijeru (“napredovani” su se za to itekako potrudili). 9. Napredovanje po novom pravilniku košta, a ravnatelji raspolažu određenom svotom novca - pogotovo u školama u kojima je velik broj mentora i savjetnika. Kako napredovati, ako ravnatelj ne omogući Edukacije, Savjetovanja, Kongrese, Projekte – a za sve realno nema novca….očekivati da to učitelji i stručni suradnici plate sami najblaže rečeno je – smiješno. 10. Članak 14. - Uvid u stručno-pedagoški rad: Praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom njegovog neposrednog rada s učenicima (2 sata neposrednog rada – tročlano povjerenstvo) nije potrebno. Za prvo napredovanje naravno da je, ali za obnovu statusa ne. Vjerujem da su svi koji obnavljaju status odgovorni, stručni i kreativni. 11. Članak 21., 22., 23. – nije potrebno navoditi dodatna zaduženja kao obvezna - što bi sve oni koji napreduju I napredovali su trebali raditi – to je dodatno opterećenje koje izaziva stvarno nemali stres. Treba se držati prije navedenih kriterija, a ne gomilati i ovako prevelike obveze. 12. Napredovanje u izvrsnog savjetnika uopće nije potrebno po navedenim kriterijima – to bi se trebalo dogoditi automatizmom ukoliko se 4x ostvare kriteriji za napredovanje u savjetnika ( npr. 3x imenovani savjetnik - ukoliko ostvari dovoljan broj bodova za savjetnika postaje - izvrsni savjetnik). 13. Članak 20. – Rad za potrebe Ministarstva u dijelu radnog vremena je u redu ukoliko je to želja i interes samog radnika. Nije dobro da je to obveza (to treba biti stvar osobnog odabira). Osvrt na kategorije: I. ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA I MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA MENTORSTVO UČENICIMA: U školama s posebnim programima ne postoji, odnosno vrlo je ograničena mogućnost odlaska s učenicima na natjecanja i osvajanja prvih mjesta – kod učenika s teškoćama važno je sudjelovanje (opseg teškoća te učenike ne stavlja u kategoriju konkurentnosti). Sudjelovanje u radu povjerenstva: Ne postoji puno škola (a u njima nema toliko učenika kao u redovitim školama) koje pohađaju učenici po Posebnim programima i organizacija natjecanja, smotri...je ograničena. MENTORSTVO STUDENTIMA: Trebalo bi se bodovati ne po godini, nego po različitim kolegijima: ponekad u toku godine dođu studenti na 1.vježbe iz jednog predmeta, 2.praksu iz drugog predmeta, 3.praktikum iz trečeg, a boduje se samo s dva boda po godini – trebalo bi biti po broju (međusobno različitih u godini) – u navedenom slučaju 6 bodova. II. PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE -evaluacija (evaluacije ne daju svi organizatori – obrazloženje je prije navedeno) -kao što je prije navedeno sudjelovanja i izlaganja na Kongresima, Skupovima, Savjetovanjima, Edukacijama – zahtijevaju palačanje – za tu namjenu Ministarstvo bi, a ne škola trebalo osigurati posebna sredstva (ako je tako nešto postavljeno kao kriterij napredovanja). III. RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SLIČNO -ne boduje se rad u Povjerenstvima za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, a na godišnjoj razini postoji velik broj sastanaka na koje se troši puno vremena. IV. STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI OBJAVLJIVANJE STRUČNOG ILI ZNANSTVENOG ČLANKA U TISKANOJ ILI ONLINE PUBLIKACIJI U REPUBLICI HRVATSKOJ I IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE: Premalo je predviđenih bodova. Takva aktivnost zahtijeva puno vremena, pripreme i znanja.. V. PROJEKTI PRIPREMA I PISANJE PROJEKATA: - premalo bodova za prevelik trud na svim razinama. VI. UNAPREĐENJE RADA ŠKOLE RAD/VOĐENJE U ŠKOLSKOM TIMU ZA KVALITETU ILI RAD U POVJERENSTVU ZA KVALITETU: U našoj školi imamo više Timova koji se ne zovu Tim za kvalitetu, ali rade na unapređenju rada škole (Tim za kulturnu i javnu djelatnost, Tim za roditelje, Tim za ekološko djelovanje….). Sudjelovanje u radu tih Timova iziskuje kontinuirani i kreativan rad tijekom cijele školske godine. -velikom broju učitelja i stručnih suradnika nemoguće je ostvariti aktivnost na tom području – pogotovo onima koji rade u Posebnim ustanovama – aktivnosti po navedenim kriterijima su rijetke i teško ih je provesti. VII. RAD NA UNAPREĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA -Aktivnosti s tog područja u Posebnim ustanovama gotovo da je nemoguće provesti po navedenim kriterijima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 644 | Nataša Roginek | Poštovani, da se ne ponavljam, potpisujem sve što je do sada rečeno (sve sam detaljno pročitala). Ipak bih nešto nadodala, za što mislim da se nije toliko spominjalo, a to je način bodovanja koji je postavljen kao univerzalan, za sve predmete. Mišljenja sam da to nije sretno rješenje. Učiteljice/ učitelji razredne nastave nemaju toliko mogućnosti sudjelovanja na natjecanjima kao pojedini učitelji/ učiteljice predmetne nastave. Odgojno- obrazovni djelatnici u glazbenimm i umjetničkim školama su također u nepovoljnijem položaju, učitelji u produženom boravku, odgajatelji u učeničkim domovima...Može li baš za sve vrijediti jednoobrazni sustav bodovanja?. Trebalo bi specificirati bodovanje i kategorije koje se boduju za pojedine predmete, uvažavajući njihove posebnosti spram drugih. Evaluacije? Ako je neko predavanje odlično, možda i provokativno, ali odlično, sudionici nužno ne moraju dati pozitivni osvrt! Znači li to neuspjeh za predavača ili nešto drugo? I još samo jedno, bilo je već spomenuto: zašto se predavanje/ radionica koju smo održali na više mjesta, sa različitim sudionicima ne bi bodovalo za svako održano? Za svaki se javni nastup treba pripremiti, za radionicu pripremiti materijale.....zar to nije vrijedno ni jednoga boda?? Pohvaljujem trud svih koji su predano radili na novom Pravilniku koji tek treba zaživjeti. Naše primjedbe i prijedloge shvatite dobronamjernima na obostrano zadovoljstvo. Lp! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 645 | Dijana Šutak | Poštovani, pozdravljam izmjene Pravilnika. Podržavam komentare nekolicine kolega u vezi obnavljanja zvanja. Naime, smatram da se stečeno zvanje treba zadržati do kraja radnog vijeka u školi jer ne gubimo svoje kompetencije nakon 5 godina! U Pravilniku i dalje ima puno nejasnoća što je vidljivo po objavama u nastavničkim grupama u kojima se svakodnevno pojavljuju pitanja na koja se dugo čekaju odgovori nadležnih, a rok za predaju papira istječe. Pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 646 | Lucija Brnić | Poštovani, apsolutno se slažem sa svima koji misle da je provjera kompetencija u postupku potvrde ili obnove napredovanja besmislena i nepotrebna. Dovoljno je kompetencije utvrditi prilikom postupka prvog napredovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 647 | Miljenka Župan | Ja sam profesor pedagogije u mirovini, nakon punih 36 godina radnog staža (u dvije osnovne škole, u svakoj po 18 godina). Pravilnik o napredovanju stručnih djelatnika u osnovnoj i srednjoj školi, uglavnom u ovom obliku i sa sličnim odrednicama, postoji od ranih 90-tih godina. S obzirom na intenciju svih dosadašnjih zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama RH da se uvede licenciranje učitelja odnosno nastavnika, odnosno profesora, sasvim je logično da se licenciranje uredi podzakonskim aktom. Međutim, to do sada nije učinjeno iako su postojale inicijative za cjelovitim rješenjem ovog pitanja. Razloge zašto licenciranje nije uređeno odgovarajućim aktom, ne znam, znam samo da su postojale inicijative, te odrednice u dosadašnjim zakonima da ovakav akt donosi nadležni ministar. Uglavnom, umjesto pravilnika ili drugog akta o licenciranju učitelja/nastavnika/profesora, donesen je Pravilnik o napredovanju. U vezi s tim, dvije su nelogičnosti: i zakonske odrednice i Pravilnik predviđaju OBNAVLJANJE licence, odnosno stečenog zvanja (prema Pravilniku o napredovanju). Ovakve odredbe smatram nelogičnim jer u drugim profesijama ne postoje OBNOVE licence nego licenciranje svakih toliko-i-toliko godina. Analogno tome, smatram nelogičnim da se stečeno zvanje OBNAVLJA kao da učitelj/nastavnik/profesor gubi svoju stručnost i znanje tijekom protoka (Pravilnikom) određenog vremena pa se mora vratiti na početak i startati isponova. Mislim da bi jednom stečeno zvanje trebalo biti trajno zvanje za učitelja koji ga je stekao i u tom smislu predlažem da se u Pravilnik o napredovanju .... unese odgovarajuća odrednica o trajnosti stečenoga zvanja. S poštovanjem, Miljenka Župan, prof.pedagogije | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 648 | Martina Čiček | Poštovani, pozdravljam izmjene i dopune Pravilnika. Iskreno se nadam da će kompetentne osobe pročitati sve navedeno. Rado bih da nadležni konzultiraju druge članice EU na koji način provode napredovanje i koje koeficijente dodjeljuju (npr. Sloveniju). Kao što učitelj treba motivirati učenike za temu, takav bi trebao biti i Pravilnik. Članak 6. stavak 1 – izbrisati „ položen stručni ispit“ -nepotrebno je ponovno tražiti položen stručni ispit ukoliko je već osoba napredovala u mentora ( ista stvar članak 7. stavak 1 ) U Kategoriji PREDAVANJA, RADIONICE i EDUKACIJE :Podržavam provedbu evaluacije svakog predavanja ali da je ona putokaz učitelju, a ne da ju je potrebno prilagati za napredovanje. Jel nismo dovoljno pod povećalom? Jednom stečeno napredovanje treba biti za stalno. Sve aktivnosti koje je kandidat izvršio, a nisu bodovane (iz opravdanog razloga) u prvom napredovanju treba prihvatiti na sljedećem, kao i sve nadopune aktivnosti između predaje obrasca zahtjeva i dolaska povjerenstva. Predlažem članak 13. stavak 4 ukloniti jer mi djeluje pomalo neoziljno. Znamo da u lijepoj našoj kumstva, poznanstva, kućni prijatelji imaju veću moć od onih navedenih u stavku. Također nije jasno tko će provjeravati da nisam u izvanbračnoj vezi ili se redovito nalazim na "kavama"s članom povjerenstva. Hoće se osnovati kakvo dodatno povjerenstvo? Na stranicama MZO su objavljena pitanja i odgovori na temu napredovanja. Stvarno je žalosno da Agenciji i MZO nije neugodno da kandidatu koji se je prijavio u npr. zvanje savjetnika no ustanovi se da ipak ima manji broj bodova da mu se ne prizna napredovanje u mentora. U tom primjeru se vidi koliko je nadležnim institucijama stalo do učitelja. Možda imam krivi dojam no iz svega mi se čini da nadležni žele čim manje odgojno-obrazovnih djelatnika u napredovanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 649 | Melba Blažić Grubelić | Poštovani, pozdravlajm izmjenu Pravilnika, ali o tome koliko je komplicirano napisan svjedoči i činjenica da na Facebooku postoji grupa podrške odgojno-obrazovnim djelatnicima koji se prijavljuju za napredovanje. Naime, kolegama nije jasno mnogo toga, npr. na koju adresu poslati dokumente u digitalnom obliku, smiju li se dokumenti slati sa druge elektroničke adrese ili samo sa naše službene (AAI@skole.hr) koja ima vrlo ograničene kapacitete. Da ne spominjem webinar "Napredovanje odgojno-obrazovnih radnika" koji postavljen 12.02.2020. na Carnetovu platformu Meduza; ja i kolege s kojima sam razgovarala ga možemo pogledati samo preko pametnog telefona; na laptopima taj webinar uopće ne postoji. Hoću naglasiti: srljamo u pretjeranu digitalizaciju svega, od nastave, Loomena itd., a nemamo dovoljno dobru mrežu koja bi to mogla i podržati. Sa većinom komentara ostalih kolega sam u potpunosti suglasna te se ne želim ponavljati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 650 | Dunja ham | Poštovani, slažem se u potpunosti s kolegama koji misle da je u većim školama , kao u školi u kojoj ja radim gdje nas je desetak učitelja u zvanju, nemoguće održati 3 radionice ili predavanja godišnje. To bi značilo trideset sati godišnje predavanja kolegama na Učiteljskim vijećima. Stoga se slažem s prijedlozima kolega da se predavanja trebaju bodovati ali da nikako ta satnica ne bi trebala biti uvjet za napredovanje. Isto tako mislim da bi zvanje mentora ili savjetnika jednom stečeno trebalo ostati trajno ukoliko taj učitelj ili učiteljica ispunjava svoje zadaće u zvanju. Ovako , nakon 27 godina rada i 3 puta obnovljenog zvanja sve nekako djeluje demotivirajuće. Ukoliko učitelj u zvanju ne ispunjava svoje zadaće , smatram da bi se tek tada trebalo ponovo zahtijevati njegovu obnovu u zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 651 | Gordana Grgić | Poštovani, Podržavam izmjenu pravilnika jer smatram kako je postojeći pravilnik nedorečen i potrebna su dodatna pojašnjenja i izmjene. Mislim kako jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati već bi trebalo biti dovoljno samo obaviti uvid u prikupljenu dokumentaciju kojom bi se dokazalo kontinuirano usavršavanje i profesionalni razvoj, bez ponovnog stručno-pedagoškog uvida povjerenstva. Također, predlažem izmjenu bodovanja održanih predavanja jer smatram kako bi se svako održano predavanje trebalo vrednovati bez obzira je li tema ista ili ne. Predavač se za svako predavanje treba pripremati, prilagoditi ga skupini kolega kojima izlaže što svakako zahtjeva vrijeme i angažman. Broj sati za educiranje kolega potrebno je smanjiti jer nisu sve kolege u mogućnosti održati jednak broj predavanja, a s obzirom Školu za život, smanjena je mogućnost održavanja predavanja na ŽV. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 652 | Siniša Damjančić | Poštovani, smatram da je nemoguće ostvariti uvjet za napredovanje o 3 sata edukacije kolega i dijeljenja primjera dobre prakse godišnje, jer je to u praksi nemoguće ostvariti ako škola ima velik broj mentora ili savjetnika. Također, smatram da je 1 bod za održano predavanje na županijskoj razini premalo obzirom na vrijeme utrošeno na pripremu i realizaciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 653 | Jana Bosanac | Poštovani, Želim pozdraviti izmjene Pravilnika ali i ukazati na problematičnost Članka koji se odnosi na držanje predavanja radi održavanja statusa mentora i savjetnika. Naime, pojedini profesori nisu u istoj poziciji s ostalima, konkretno radi se o profesorima koji u školama predaju predmete s jednim satom tjedno. Ti profesori su vrlo često u svojoj školi jedini profesori tog predmeta i ne mogu držati predavanja na aktivima jer su u njima s profesorima drugih predmeta. Na Županijskim stručnim vijećima bi se svi trebali izmjenjivati što predstavlja veliki organizacijski problem. Stoga smatram da je broj sati predavanja godišnje prevelik za profesore tih predmeta i da bi se trebalo napraviti promjenu u tom pogledu a imajući na umu navedeno. Pozdrav Jana Bosanac, prof. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 654 | Barbara Hanjilec | Poštovani, moje nedoumice u vezi s pravilnikom gotovo su identične s većinom ovdje već navedenima. Nije mi jasno kako je zamišljeno održavanje 3 sata edukacije za kolege godišnje u školama u kojima je mnogo kolega u postupku napredovanja, ali i onih koji nevoljko sudjeluju na edukacijama osmišljenima samo za prikupljanje bodova (kako će se to moći tumačiti). Nadalje, ne slažem se s bodovanjem samo različitih radionica jer često naše edukacije imaju različitu publiku te ne vidim razlog zašto ne bismo iste radionice održavali na različitim mjestima te bsmo i za svaku pripremljenu radionicu i uloženo vrijeme trebali dobiti minimalno jedan bod . Apsolutno podržavam zahtjev zadržavanja zvanja i nakon isteka 5 godina te ne vidim potrebu promatranja nastave kod obnove zvanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 655 | Marijana Jelinić Pezo | Poštovani, navedene promjene su dobre i logičnije, no još uvijek ima puno mjesta nedoumicama. Čini mi se važno ukazati ponovno na Članak 21. koji kaže da je odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje mentora DUŽAN za vrijeme trajanja zvanja najmanje tri sata godišnje educirati kolege...itd. Većina nas koji smo napredovali u zvanje s ovom stavkom će imati problem jer ukoliko ne uspijemo održati predavanje na ŽSV-u (redovito se javi veći broj ljudi koji želi održati predavanje ili radionicu od potrebnog) preostaje nam održavati predavanja na školskoj razini kolegama na aktivima i slično. Uzmimo na primjer da jedna velika škola ima 10 mentora. I svaki mentor treba tri (ili barem jedno) predavanja godišnje održati svojim kolegama unutar škole i uz to dobiti pozitivnu evaluaciju nakon svakog predavanja. Dobili bismo golem broj predavanja po školi što je u praksi vrlo teško izvedivo. Kolege će biti protiv, ravnatelji će biti protiv, a nas se stavlja u jako nezgodnu i nezahvalnu poziciju. Stavka o edukaciji kolega, studenata....svakako se treba bodovati i nagraditi! Ali nipošto ne bi smjela biti uvjet za napredovanje u ovom obliku u kojem je sada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 656 | Sanja Klubička | U starom Pravilniku postojala je mogućnost napredovanja u više zvanje i prije isteka roka od 5 godina ukoliko su se stekli uvjeti (članak 22. i 23.), u novom Pravilniku toga nema. Zanima me zašto netko ne bi mogao napredovati u više zvanje i prije isteka roka od 5 godina ako stekne uvjete? I učenici idu u školu godinu za godinom, ali postoji mogućnost ubrzanja školovanja i polaganja više razreda odjednom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 657 | Marijana Šapina | Poštovani, drago mi je što se ide u izmjenu Pravilnika i razmišlja o rokovima prijave za napredovanje. Smatram da nismo u istom položaju ukoliko smo napredovali početkom ili krajem kalendarske godine. Stoga podržavam prijedlog o roku o 120 dana. Također se slažem sa kolegicama i kolegama da se stvara dojam da smo "diskriminirana" grupa ljudi koja iznova mora "dokazivati svoja znanja i sposobnosti". Procedura mi je opravdana ukoliko želim napredovati u više zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 658 | Janja Škraba-Stanešić | Hvala lijepa na još jednoj mogućnosti dorade ovog Pravilnika po kojem nije teško skupiti određeni broj bodova ali su neka ograničenja nepotrebna te postoje određene nejasnoće i nedorečenosti koje kolege ističu u prethodnim komentarima pa ću možda ponoviti neka od njih iako nisam sigurna imali to smisla s obzirom da su za izmjenu predloženi samo određeni članci. Predlažem 1 – 3 odnosno 3 – 5 sati edukacije kolega, bez strogog ograničenja, jer će netko imati veću a netko manju mogućnost to realizirati jer je u pojedinim školama više kolega napredovalo u zvanju. Što je s natjecanjima koja ne organiziraju AZOO i MZO? Bodovi po kategorijama i unaprijed određene obvezene kategorije nas dovode u diskriminirajući položaj jer nismo svi jednako uspješni u svim područjima i nemamo svi jednake mogućnosti. Pravilnik o napredovanju treba omogućiti svim učiteljima koji žele napredovati priliku pokazati u čemu su toliko godina bili uspješni. Budući da sam lajkala kolegama s čijim se komentarima slažem a da se ne ponavljamo za kraj moj zaključak: Zbog prevelikog stresa, nejasnoća i svih tih procedura mnoge kvalitetne kolege će odustati od napredovanja, što se iskreno nadam nije bio cilj ovog Pravilnika! Lijep Pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 659 | Mauro Maretić | Mišljenja sam da je ova izmjena motivirajuča za nastavnike koji žele napredovati. na žalost pravilnik je i dalje veoma kompliciran, a samim time i zahtjevan u njegovu shvaćanju. Imam osjećaj da je rađen po uzoru za napredovanju u visokom obrazovanju, bez prilagodbi osnovnoj i srednjoj školi. Mauro Maretić Tehnička škola Pula | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 660 | Davor Kolarić | Poštovani, Mišljenja sam da bodovanje predavanja, radionica i oglednih satova samo jednom bez obzira koliko puta se predavanje održalo, nije u redu. Ako netko održi predavanje iste tematike na različitim razinama (međunarodna, državna, županijska ili školska) i pred različitim auditorijem, trebao bi bodove dobiti za svako održano predavanje. Nije mi jasno zbog čega, jednom ako smo već napredovali, ponovno moramo prilagati dokumente o položenom stručnom ispitu? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 661 | Karmen Mott Bingula | Poštovani, vezano za kategoriju rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja, rad u povjerenstvima , stručnim skupinama.....za koja su imenovani od strane Ministarstva i obrazovanja vrednuje jednim bodom. Imenovana sam u takvo povjerenstvo i zadatak je bio pročitati tri udžbenika i napraviti samostalnu i zajedničku procjenu za sva tri udžbenika. Za sve to donesena je jedna odluka. Boduje li se ova aktivnost prema broju odluka ili prema broju udžbenika, tj. vrijedi li takva odluka isto kao i odluka o imenovanju u povjerenstvo za prosudbu jednog udžbenika? Mislim da bi to trebalo preciznije odrediti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 662 | Karmen Mott Bingula | Poštovani, Voditelji ŽSV trebaju organizirati najmanje 3 skupa i jedno predavanje ili radionicu da bi ostvarili 2 boda. Morao bi postojati prijelazni period za voditelje koji organiziraju skupove prema Odluci o imenovanju u kojoj piše da su obvezni organizirati 2 skupa godišnje. Teško je organizirati najmanje 3 skupa ako je preporuka i Odluka o najmanje 2 skupa. Također je teško osigurati najmanje 3 skupa uz sredstva koja škole dobivaju za tu namjenu. Skupovi se ne održavaju u vrijeme nastave, već nakon nastave. Ako Pravilnik traži barem 3 skupa godišnje, očekuje da nastavnici nakon radnog dana do večernjih sati konzumiraju grickalice i slušaju predavače volontere. Bez obzira otkuda dolaze odluke i pravilnici trebaju se uskladiti prije primjene kako bi bili korisni i provedivi. Prema pravilniku nije dovoljno organizirati stručno usavršavanje barem 3 puta godišnje, već organizator mora i sam održati bar jedno predavanje ili radionicu. Smatram da je to nepotrebno. Kao prvo ne treba omalovažavati trud oko organizacije (barem) 3 stručna skupa godišnje na način da im se taj trud ne priznaje ako nisu i sami održali predavanje. Voditelji vode skup, dakle imaju izlaganje na početku, na kraju i tijekom skupa, prikupljaju i analiziraju evaluacije, pišu o tome izvještaj i planiraju slijedeći skup na temelju potreba sudionika. Voditelj skupa ionako ima slobodu birati predavače, i najmanji je problem rezervirati jednu točku skupa za sebe. Nakon skupa sami sastavljaju izvještaj o evaluaciji koji ionako nije dobro definiran. Ja sam voditeljica ŽSV i želim da me kolege cijene po tome što se trudim organizirati stručno usavršavanje koje njima treba i na kojem ćemo razvijati lijepe kolegijalne odnose, a ne da slušaju moje predavanje i razmišljaju kako sam iskoristila priliku i njihovo dragocijeno vrijeme kako bih skupila bodove. Voditelji ŽSV biraju se zbog svojih organizacijskih sposobnosti i nije važno jesu li vrsni predavači pa nije jasno zašto Pravilnik želi osigurati da sudionici skupova barem jednom godišnje slušaju predavanje voditelja. Time se ne osigurava kvaliteta skupa, a remeti se kolegijalan odnos između kolega. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 663 | Karmen Mott Bingula | Potpuno se slažem sa ostalim kolegama vezano za obnavljanje zvanja. Postavlja se pitanje što u stvari znači zvanje mentora ili savjetnika? Ispravno bi bilo smatrati da je nastavnik koji je postao mentor (ili savjetnik) osoba koja voli svoj posao, posjeduje određenu razinu entuzijazma i uspjeha u poučavanju, spremnost da razvija svoje nastavničke kvalitete, da kolegijalno surađuje i rado pomaže i učenicima i kolegama u postizanju obrazovnih ciljeva. Zašto bi takve osobine bilo potrebno preispitivati nakon nekoliko godina? To zaista dovodi u sumnju ispravnost prethodnog postupka napredovanja. Logično je periodički provjeriti psihofizičke sposobnosti pilota, ali nije logično periodički provjeravati kvalitete osobe. Isti pravilnik se primjenjuje i za početnike i za nastavnike sa 30 godina iskustva. Zar ne bi bilo logično koristiti osobine i kvalitete mentora i savjetnika da pomažu mladim kolegama primjerom i savjetima u afirmaciji i napredovanju, a ne da se sa njima natječu u sakupljanju bodova, da bi dokazali da su još uvijek jednako vrijedni kao i prije 30 godina? Nekoliko kolega mi je reklo da odustaje, prave se da su ljuti ili ravnodušni. U stvari su duboko povrijeđeni. Biti nastavnik nije zanimanje, to je poziv. Svi ti koji su odustali od obnavljanja zvanja zbog novog pravilnika ne će biti lošiji nastavnici niti lošiji kolege. Biti će samo degradirani. A oni su i dalje tu spremni pomoći i odraditi potrebno, i sigurno još iskusniji nego prije 5 godina. Samo što im sustav ne daje da mentoriraju, pomažu, savjetuju.... već traži da skupljaju bodove sami kako znaju i umiju, koristilo to nekome ili ne. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 664 | Karmen Mott Bingula | Poštovani, pročitala sam veći dio komentara (ne sve) i očito je da se ponavljaju slični komentari pri čemu su mnogi vrlo slikovito argumentirani. Nadam se da će ukupna količina utrošenog vremena na pisanje ovih komentara, a imajući u vidu da ih uglavnom pišu mentori i savjetnici, rezultirati izmjenama koje uvažavaju naše stavove. U prosincu 2016. godine drugi puta sam imenovana u zvanje savjetnice. Kao i kod većine kolega to je bio rezultat entuzijazma, truda i prije svega velike želje da nastava bude što uspješnija. Nakon donošenja novog pravilnika po prvi puta osjećam stres. Stres je posljedica toga što uz novi pravilnik provodim više vremena u proučavanju bodova, traženju tumačenja i nevjerojatnoj količini aktivnosti od kojih moji učenici nemaju apsolutno nikakve koristi. Svjesna sam da mora postojati nekakav pravilnik i da ne može biti savršen, ali unutarnji alarm govori da sama nastava i učenici izlaze iz fokusa. Jedno je usavršavati se i truditi da nastava bude kvalitetna, a sasvim druga stvar truditi se sakupiti dovoljno bodova. Prije sam znala do sitnih sati proučavati stručne članke, pisati maštovite pripreme, prezentacije, kvizove i sl. i nestrpljivo očekivati rezultate na nastavi. Sada do sitnih sati pokušavam saznati koji mi je link negdje promaknuo i je li potrebno još nešto "odraditi" kako bih dokazala da sam dobar nastavnik. Osim što sam osobno manje zadovoljna, činjenica je da se i u "zbornici" stvara čudno ozračje. Ali, pravilnik je tu i evo nekoliko mojih komentara. Dobila sam pisani odgovor od Povjerenstva (mail) da će mi se cijeli period od prosinca 2016. bodovati po novom pravilniku. Mislim da nije u redu mijenjati pravila pred sam istek perioda. Vodeći se starim pravilnikom planirala sam svoje aktivnosti prema njemu i trudila se pomagati mlađim kolegama da se afirmiraju. Smatram da zvanje savjetnika znači biti bolji nastavnik i bolji kolega. Potpuno protivno smislu napredovanja prisiljena sam aktivnosti preusmjeriti na nadoknadu bodova. Slažem se sa svim prethodnim komentarima da nema smisla ponovno provjeravati nastavu kod obnove zvanja. Kolika je vjerojatnost da mentor ili savjetnik nakon 5 godina nije u stanju pripremiti 1, 2 ili 5 oglednih sati ako je to jednom mogao? Realno, komisija tada jedino može ustanoviti da 200 sati edukacije u stvari nema bitne veze sa uspješnom nastavom. Svrha pozitivne evaluacije je potpuno nejasna. Uvjet samo pokazuje da se po novom očekuju nepotrebna i nekvalitetna predavanja kako bi se realizirali bodovi. A činjenica je da svjedočimo "poplavi" edukacija i više ne možemo pratiti svoje stvarne interese i potrebe, već smo prisiljeni poslušno pratiti sve na svim područjima u panici da sakupimo 200 sati. Nigdje nije pojašnjeno zašto postoji period u kojem je moguće predati zahtjev za napredovanjem. Taj period stavlja u neravnopravan položaj kolege. Dakle, u mnogim točkama se spominje da nastavnik nešto treba ostvariti u periodu od 5 godina. Ali nastavnik nikada nema period od 5 godina, jer se zahtjev mora predati barem 120 dana prije isteka 5 godina. Ja ću zahtjev morati predati 4 godine i tri mjeseca nakon što sam zadnji puta promovirana. Kako ću ikada moći dokazati svoj rad u 5 godina što traži Pravilnik? Period između predaje zahtjeva i promocije do sada kao da nije postojao. Imam čitav niz aktivnosti između tri napredovanja koje nikada nisu bodovane. Novim Pravilnik bi to trebao definirati. Bilo bi ispravno evidentirati sve aktivnosti u radnom vijeku nastavnika. Prema ovom nacrtu trebam predati zahtjev do 1.4. a postupak će biti okončan najkasnije do isteka roka imenovanja što je sredina prosinca. Što je sa aktivnostima u tom periodu? Nisu bitne za obrazovni sustav? Odgađamo aktivnosti da nam ne propadnu bodovi? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 665 | Dijana Dvornik | Poštovani, podržavam ove izmjene Pravilnika, kao i sve buduće izmjene koje će, nadam se, olakšati učiteljima put ka napredovanju. Naime, još je puno nedoumica o kojima se raspravlja u zbornicama i po društvenim mrežama. Mišljenja sam da stručni i znanstveni rad ne mogu biti u istoj kategoriji te se bodovati jednako, s dva boda. Pisanje znanstvenoga rada je iscrpnije i zahtijeva višemjesečni rad. Isto tako, pisanje recenzije udžbenika, stručnih knjiga, priručnika i članaka ne može se bodovati jednakim brojem bodova. Pisanje stručne knjige i priručnika bih bodovala s četiri boda. Molim da se pojasni dio u kojem se boduje neposredan rad s darovitim učenicima izvan školske ustanove. Koje aktivnosti s učenicima podrazumijeva i koje su ustanove u kojima se te aktivnosti provode? Napredovanje je postojalo i prije donošenja ovoga Pravilnika pa me zanima, za nas kojima se bliži rok za predaju dokumentacije: Jesu li odluke koje je ranije donosila Agencija za odgoj i obrazovanje u istoj kategoriji s odlukama koje sada donosi Ministarstvo? Naime, učitelji izabrani od strane Agencije za odgoj i obrazovanje, kao vanjski suradnici su, Odlukom o provedbi postupka napredovanja u zvanje mentora i savjetnika, samostalno razmatrali zaprimljene zahtjeve i dokumentaciju, vršili uvid u stručno-pedagoški rad i pisali izvješća. Kojoj bi podkategoriji pripadala ova aktivnost? Slično je u podkategoriji STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI u dijelu Sudjelovanje u radu stručnog povjerenstva koje imenuje ministar nadležan za obrazovanje, a radi procjene usklađenosti udžbenika sukladno propisima kojima je uređeno odobravanje udžbenika. Odnosi li se to na članove Povjerenstva za samostalnu prosudbu drugog obrazovnog materijala? Ugovor je sklopljen s Agencijom za odgoj i obrazovanje. Srdačan pozdrav, Dijana Dvornik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 666 | Romana Lešković | Poštovani, smeta me činjenica da ću, ako se opet odlučim za napredovanje, prolaziti kroz ovaj stresi i to bi mi bilo treći put kako dokazujem da dobro radim svoj posao i da se usavršavam u njemu. Uredu je ako želim napredovati u zvanje savjetnik, ali za ostanak u zvanju mentora nema mnogo smisla. U bodovanju se ne spominje rad u Stručnom povjerenstvu Ureda za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika što bi svakako bilo potrebno. Kao i poslovi Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (osobni pomoćnik, ocjenjivač ) za koje svake godine prolazimo edukaciju i testiranja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 667 | Marina Pavičić | Mišljenja sam da bi jednom stečeno zvanje trebalo biti trajno, uz obvezu ispunjavanja svih dužnosti koje zvanje donosi. Također smatram da oni koji stečeno zvanje obnavljaju tijekom ove i sljedeće školske godine nisu u ravnopravnom položaju s kolegama koji će ga obnavljati kasnije jer se Pravilnik znatno izmijenio. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 668 | Blaženka Logožar | Poštovani, novi Pravilnik je donio dosta pozitivnih promjena u odnosu na bivši. Ipak, još ima dosta nedoumica u tumačenju istog. Moje je mišljenje da bi jednom stečeno zvanje trebalo biti trajno i da nije potrebno obnavljati ga svakih pet godina.Bodovanje za napredovanje u više zvanje mi je u redu. Mislim da je izuzetno zahtjevna kategorija Unaprjeđenje rada škole koja je obvezna. Jako malo ljudi je u prilici uređivati školski list ili web stranicu jer se ta zaduženja ne mijenjaju svake godine.Ukoliko ne uređuješ školski list, web stranicu škole, nisu u Timu za kvalitetu... ne možeš napredovati. To nisu jedini načini kojima mi unaprjeđujemo rad škole. Uvjetovanje bodovanja predavanja ili radionice pozitivnom evaluacijom smatram nepotrebnim. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 669 | Damir Štokić | Poštovani, pod naslovom Pokretnje postupka za napredovanje, članak 10., u aktualnom Pravilniku naveden je rok za prijavu od 1.rujna do 1. ožujka tekuće godine, sada u prijedlogu do 1. travnja, dok je pod naslovom Obnavljanje napredovanja u zvanje, članak 19. naveden rok prijave 120 dana prije isteka vremena na koje je odgojno - obrazovni djelatnik imenovan u zvanje. S obzirom da obnavljam napredovanje u zvanje s istekom vremena od pet godina ( listopad 2015)., imam obvezu prijaviti obnovu napredovanja. Prema navedenom, trebao bi vrijediti članak 19.! Zbunjujuće je e savjetovanje o izmjeni Pravilnika i to upravo članka koji je bitan svima onima koji imaju obvezu prijaviti obnovu u zvanje ovih dana. Koji članak je vrijedeći i kako ga tumačiti? Također, odgojno - obrazovni djelatnici koji su promociju imali od rujna do prosinca 2015., četiri su godine pripremali napredovanje prema kriterijima "starog Pravilnika", a napreduju prema kriterijima Pravilnika od 25.7.2019. U šest mjeseci, koliko je vrijedeći Pravilnik na snazi, teško je ostvariti pojedine zahtjeve za koje je pravilnikom predviđeno pet godina. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 670 | Nataša Šantić | Poštovani, pozdravljam izmjene pravilnika o napredovanju. Smatram kako je zaista potrebno dobro pročešljati cijeli pravilnik te precizirati nejasnoće koje su spomenute i u ostalim komentarima. Na terenu su mnoge stvari neostvarive. Sve se svodi na jurnjavu za bodovima. Teško je i gotovo neostvarivo odraditi onaj dio edukacije kolega (3, 5, 7 sati godišnje?). Možda bi bilo realno u 5 godina. Na koji način dokazati te sate (čl. 22: ...pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj..razini (uživo ili online)? Kako su ove godine vrijedile preporuke o održavanju stručnih skupova na temu ŠzŽ, nije bilo mogućnosti održavati predavanja i radionice. Također nije jasno precizirano kako će napredovati oni koji su pola vremena trajanja zvanja skupljali bodove po starom pravilniku, a sada moraju po novome. Jer ipak postoje neke razlike. Nadalje, treba precizirati čl. 14, st. 2: Uvid u stručno pedagoški rad - onaj dio utvrđivanja usvojenosti ishoda učenja sukladno Okviru nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama.Kako će se to utvrditi: razgovorom, provjerom? Predlažem da uvid u rad za napredovanje u više zvanje (ili obnovu) bude 1 sat. Svatko tko napreduje, pripremi se. I bez napredovanja se pripremamo za nastavu. Do sada se događalo da su neki savjetnici uvijek dolazili na 1 sat, a neki na 2. To je malo nepravedno. Također nije precizirano kako će se dokazati sudjelovanje u e-Savjetovanju. Je li dovoljan samo print screen? Čl. 18, st. 1 mogao bi se izmijeniti da glasi: Odgojno-obrazovni radnik koje je DVA PUTA izabran u zvanje izvrsnog savjetnika, zvanje stječe trajno. Također bi trebalo izmijeniti st. 2: umjesto više od 35 god rada u obrazovanju i zadržavanja zvanja trajno, trebalo bi biti 30. Realno, već je u 60.-im godinama života...to zadnje vrijeme pred mirovinu treba malo manje stresa. U praksi se događa do nastavnici odu u mirovinu i brzo umru...ne uživaju u zasluženoj mirovini jer su cijeli radni vijek pod stresom. Biti učiteljem i nastavnikom prekrasno je zvanje. Predajemo se cijelim bićem. Puno puta zanemarimo svoju obitelj. Oni najbolje osjete naše napredovanje. Naravno, ima i onih kojima je svejedno. Oni ni neće napredovati. Zato treba malo "otpustiti" da oni koji zaista rade - bez prevelikog stresa nastave raditi i ne izgube volju s osmjehom ulaziti u učionicu, biti profesionalni i empatični, jer svaki učenik ima svoju priču koja s godinama ostavlja tragove na nastavniku. Zato ga sustav mora ohrabriti i podržati. S poštovanjem! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 671 | Sandra Štiks | Poštovani, U članku 1. podržavam promjene vezane za promjenu broja sati, ali kod edukacija dio koji se odnosi na „pozitivnu evaluaciju“, kao i „međusobno različitih“ mišljenja sam kako navedeno treba ukinuti. Umjesto da je vrijeme iskorišteno za pitanja i komentare na edukacijama, predavači će „moljakati“ za ispunjavanje evaluacija. Iako u članku 2. predlažete promjenu riječi „ožujak“ u „travanj“, potrebno je dodatno pojasniti kako će učitelj, u razdoblju od predavanja zahtjeva i dokumentacije do dolaska Povjerenstva – odluke o stjecanju zvanja – promocije, prikupljene bodove moći iskoristiti. Predlažem pribrajanje stečenih bodova u tom razdoblju sljedećem razdoblju od 5 godina za obnovu ili stjecanje novog zvanja. Na taj način bi učitelj imao mogućnost prikupljanja bodova u trajanju od 5 godina i ne bi bilo bodova koji su „neiskorišteni“. Iako ovo nije predmet eSavjetovanja osobno sam mišljenja kako bi trebalo ukinuti obnavljanje zvanja u smislu prikupljanja nove dokumentacije, slanja zahtjeva, linkova i sl. Umrežavanjem sustava i izradom platforme na kojoj bi se automatizmom prikupljali podatci o nastavnom kadru moglo bi se pratiti izvršavanje obaveza za stečeno zvanje, kao i zadržavanje broja bodova za određeno zvanje. Nastavnici bi redovito provjeravali i nadopunjavali eventualne podatke koji nisu upisani. Na taj način bi učitelji i dalje „radili“ poslove kojima bi prikupljali bodove, ali bi izbjegli nepotrebne stresne situacije dolaska Povjerenstva i sl. Iako Pravilnik omogućuje više mogućnosti za prikupljanje bodova, poprilično propituje i u nekim segmentima degradira nastavnike koji žele napredovati. Umjesto da se nagrađuju i potiču uspjeh i trud nastavnika, njihov rad se propituje sa puno dokumentacije, a sam Pravilnik je u dosta dijelova još uvijek nerazumljivi i nejasan. Međusobna suradnja i educiranje učitelja u zbornici, pod odmorima dijeljenjem savjeta i dogovaranjima nemoguće je dokumentirati i dokazati, a u sklopu edukacija zahtjeva se 3/5/7 sati godišnjih edukacija. Učitelji rade puno stvari od unapređenja škole, sustava, metoda poučavanja, a Pravilnik taj rad uvelike propituje. Kod obveznih dijelova kao što je Unaprjeđenje rada škole i Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja još uvijek stavke ne ovise o samom učitelju nego i drugima. Smatram kako je sam Pravilnik potrebno u pojedinim dijelovima izmijeniti, pojasniti, te nadopuniti, a nadam se da će u skorije vrijeme i to biti omogućeno. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 672 | Marija Jurić | Poštovani, po mom mišljenju najvažnija stvar koju bi trebalo promijeniti jest da jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati jer toga nema u drugim strukama, a koliko sam upoznata, takvom stresu i nepravdi nisu izloženi kolege učitelji u drugim državama. Ako je učitelj svojim trudom i radom dokazao svoju kvalitetu, obnavljanje znači da on nakon pet godina više nije dovoljno dobar. To je diskriminacija učitelja u odnosu na druge struke, u što pripada i neprestana borba za bodove koja uzrokuje loše međuljudske odnose, stres, preopterećenost i tjera nas da ono što je najbitnije, a to je nastava, skoro pa odlazi u drugi plan. Mislim da moje mišljenje dijeli većina, ali bojim se da će proći predugo vremena dok netko odluči ispraviti nepravdu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 673 | Dina Klarić | Pozdravljam Novi pravilnik koji stručnim suradnicima pruža više mogućnosti za ostvarivanje bodova. Međutim, isti je donio mnogo zbunjenosti, stresa i nesigurnosti među djelatnicima, a čini mi se da će donijeti i druge nepoželjne posljedice: nepotreban "natjecateljski" duh u prikupljanju bodova, u određenim aktivnostima, potrebnih za napredovanje nauštrb aktivnosti koje te bodove ne donose. Glede roka za prijavu, bodova prikupljenih između prijave i datuma promoviranja slažem se s ostalim kolegama i mislim da je to trebalo predvidjeti i dodatno pojasniti.Stoga pozdravljam izmjenu datuma do 1. travnja. Vjerujem da će nadležna Povjerenstva imati razumijevanja za kandidate za napredovanje po ovom pravilniku jer svaki početak je težak.Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 674 | Željana Popić | Poštovani, mišljenja sam da se već stečeno zvanje se ne bi smjelo "obnavljati"na dosadašnji način, jer je takav Pravilnik , nažalost samo u našoj struci.Smatram da je dovoljna sakupljena dokumentacija. Nadalje, ako netko želi napredovati dalje, onda je u redu . Tkđ. sam mišljenja da je tročlana komisija potpuno nepotrebna . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 675 | Irina Gomaz | Poštovani, Slažem se sa velikom većinom do sada objavljenim komentarima, uz moj komentar da sam imenovana u zvanje savjetnika 2015. godine, te da mi je sad bilo na raspolaganju manje od godine dana da se prilagodim novom pravilniku što je nemoguće. A to manje od godine dana znači svega par mjeseci, pa kad malo bolje razmislim svega nekoliko tjedana jer su informacije koje smo dobivali sa raznih strana bile kontradiktorne: da li predati 120 dana prije isteka ili do 01.03. Pa su se one izmjenjivale iz dana u dan. Uglavnom da ne duljim osjećam gorak okus u ustima i osjećam se loše jer sam kao i svi koji su u istoj situaciji kao i ja u nezavidnom položaju. Moje mišljenje je da bi za stečeno zvanje trebalo predočiti samo potrebnu dokumentaciju te da je ovaj pravilnik trebao imati neko prijelazno i probno razdoblje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 676 | MANUELA STRIČAK | Poštovani, stečeno zvanje trebalo bi biti trajno, a za postizanje višeg zvanja trebao bi se pokretati postupak prema Pravilniku. Razlike u koeficijentima bi trebale biti veče. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 677 | DINKA ŽULIĆ | Poštovani, brine me činjenica što novi Pravilnik nije ni saživio, a već su potrebne izmjene. Predložene izmjene apsolutno podržavam, naročito brisanje izraza "međusobno različitih". I dalje je ostalo mogo toga nejasno, nije se iskoristila prilika da se u Izmjenama stvari pojasne. Osim toga držim izuzetno zahtjevnom kategoriju Unaprjeđenje rada škole koja je obvezna. Ukoliko ne uređuješ školski list, web stranicu škole, nisu u Timu za kvalitetu... ne možeš napredovati. Zar su to uistinu jedini načini kojima mi unaprjeđujemo rad škole? Što je s onim učiteljima koji sudjeluju na svakoj priredbi s nastupom svojih učenika, zar nije uvođenje inovativnih metoda rada najbolje unaprjeđenje rada škole? To su samo neke od primjedbi na postojeći Pravilnik čiju primjenu ustvari tek očekujemo. vidjet ćemo što će donijeti u praksi. Između ostalog, kako "dokazati" da smo sudjelovali u e-savjetovanju? Slati objavljeno izvješće, print screen (ovo je šala)? Pravilnik bi morao sadržavati i upute na koji način se dokumentira određena kategorija. S poštovanjem, Dinka Žulić, mag.rehab.educ. učiteljica edukacijska rehabilitatorica savjetnica | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 678 | Alma Šuto | Smatram da bi povjerenstvo trebalo dolaziti na nastavu samo prilikom prvog napredovanja i za svako napredovanje u više zvanje. Svaka slijedeća obnova zvanja trebala bi uključivati samo uvid u dokumentaciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 679 | Vanda Louč | Poštovani, smatram da bi trebalo omogućiti prijave za napredovanje tijekom cijele nastavne godine, a za one koji obnavljaju zvanje odrediti rok od 120 dana prije isteka roka. Dodatno bi trebalo i obrazložiti što je s bodovima koji su ostvareni od dana poslane dokumentacije za napredovanje do dana napredovanja. Npr. moja dokumentacija je poslana u srpnju 2014., ogledni sat pred savjetnicom 6. ožujka 2015., a promocija je bila u listopadu 2015. Mislim da se kod obnove zvanja ne bi trebala prolaziti cijela procedura kao za prvo napredovanje, već bi se moglo samo dostavom dokumentacije potvrditi da nastavnik zadovoljava sve uvjete za zadržati zvanje. Bodovanje vođenja stručnog vijeća na županijskoj razini uz minimalno 3 održana sastanaka stručnog vijeća su nerealna s obzirom na upute koje preporučuju viši savjetnici. Županijska stručna vijeća u ovoj i proteklog godini bila su "rezervirana" za posjete mentora Škole za život te nastavnici nisu mogli ispuniti kriterij minimalno tri predavanja godišnje. Trebalo bi voditi računa i o broju članova ŽSV-a. Ako vijeće broji 60 članova, koliko bi sastanaka godišnje trebalo održati da svi zainteresirani nastavnici ispune ovaj kriterij? Za evaluaciju predavanja ili radionice trebao bi biti jedinstveni obrazac. Pojam natjecanja trebalo bi dodatno pojasniti. Na primjer što je s mentorstvom na ekipnim natjecanjima u sklopu Festivala znanosti , Klokan bez granica i sličnim? Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 680 | Ivana Arambašić | Sljedeće školske godine trebala bih ići u obnovu mentorstva. Već sada osjećam stres i nelagodu zbog skupljanja bodova, novog načina prijave i svega vezanog uz novi Pravilnik. Smatram da je uvid u nastavni proces od strane tročlanog povjerenstva učitelju još jedan novi,dodatni stres. Kao takav i nepotreban. Nije li dovoljno poslati uvid u svoj portfolio kako bi se dokazalo aktivno sudjelovanje u radu na projektima , radionicama i webinarima? Ukoliko učitelj ima potreban broj bodova i zadovoljava tražene kriterije, trebalo bi biti dovoljno za obnovu zvanja. Posjet povjerenstva razumljiv je ukoliko se ide na višu razinu zvanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 681 | Mirjana Kuić | Smatram da bi se jednom stečeno zvanje trebalo obnavljati gotovo pa automatizmom uvidom u poslanu dokumentaciju kojom potvrđujemo redovito stručno usavršavanje i ostale aktivnosti prema navedenim kategorijama. Ne bi trebalo neke kategorije nazvati obveznim, ali se slažem da provedene aktivnosti trebaju biti iz različitih kategorija. Ne omogućava svaka školska godina jednak broj aktivnosti pa bi iz dokumentacije, u slučaju obnove zvanja, samo trebalo moći iščitati stalan rad. Zvanje koje je stečeno s navršenih 30 godina rada ili 60 godina starosti treba postati trajno, osim u slučaju iskazane volje za napredovanjem u više zvanje. Educiranje kolega posebna je priča, a 3 sata godišnje teško je popuniti predavanjem i radionicama. Kolege možemo educirati i drugim načinima (u zbornicama je česta razmjena mišljenja, iskustava i primjera dobre prakse te je takvo educiranje kolega uzajamno i teško je mjerljivo minutama/satima. Samim tim određivanje vremenskog trajanja iste sasvim je nepotrebno). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 682 | Tamara Ređep | Poštovani, predložila bih sljedeće izmjene i dodatna objašnjenja definirana pravilnikom: • Članak 5., 6. i 7. uvjetuju obaveznu kategorije „Unapređivanje rada škole“ i „Unapređivanje sustava obrazovanja“. Mišljenja sam da je dovoljan samo kriterij prikupljanje bodova iz 3,4 ili 5 kategorija. • Članak 8. u kategoriji Predavanja, radionice i edukacije traži pozitivnu evaluaciju od strane sudionika. Nejasno je što ta pozitivna evaluacija podrazumijeva, te na koji način će biti provedena. Stoga, ili je jasnije definirati ili pak je u potpunosti izbaciti. • Članak 8. u kategoriji Predavanja, radionice i edukacije potkategorija Dijeljenje primjera dobre prakse primjene inovativnih metoda poučavanja (primjerice u Edutoriju, na obrazovnim portalima, školskim mrežnim stranicama, knjigama, zbornicima i brošurama) boduje se sa 3 boda, dok se u kategoriji Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji objavljivanje stručnog ili znanstvenog članka u tiskanoj ili online publikaciji vrednuje sa 2-3 boda. Time se objavljivanje nerecenziranog materijala, npr. prezentacije objavljenje na Edutoriju stavlja u prednost naspram stručnih i znanstvenih radova. Ujedno, smatram da je potrebno različito bodovati stručni i izvorni znanstveni članak. • Članak 8. u kategoriji Projekti definirati o kojem se tipu projekta radi, npr. eTwinnng, Erasmus +, i sl. • Članak 8. u kategoriji Unaprjeđenje rada škole, većina kategorija je teško dostižna, stoga je potrebno dodati i druge kategorije, npr. administrator eDnevnika, e-Škole koordinator i sl. • Članak 14. stavka Uvid u stručno-pedagoški rada obuhvaća – praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom dva sata njegovog neposrednog rada s učenicima ili rada s odgojno-obrazovnim radnicima. Kao i većina kolega mišljenja sam da je dolazak na nastavu potreban samo prilikom prvog napredovanja ili za napredovanje u više zvanje. Svaka slijedeća obnova zvanja uključivala bi samo uvid u potrebnu dokumentaciju. • U člancima 21., 22. i 23. promijeniti broj sati educiranja kolega na godišnjoj razini obzirom da ovaj broj nije ostvariv, odnosno definirati broj sati za razdoblje od 5 godina a ne na godišnjoj razini. Pojasniti kako dokazati pružanje kolegijalne podrške. Ujedno, obavezu pisanja stručnog članka, dopuniti sa mogućnošću objave znanstvenog članka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 683 | Maja Puhač | Slažem se sa člankom 2. da se produži rok za prijavu do 1. travnja. U pravilniku bi trebalo dodati bodovanje za sudjelovanje na Dabar natjecanju ili barem bodovanje za učenike koji su ostvarili uspjeh u 10% najboljih u Hrvatskoj. Slažem se s kolegama da bi trebalo ukinuti obnavljanje zvanja svakih 5 godina. Treba postaviti jasno definirane uvjete zadržavanja zvanja i napraviti aplikaciju u kojoj će biti moguće to sve pratiti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 684 | Petar Nikolić | Poštovani, smatram da pozitivna evaluacija od strane sudionika nije potrebna da kandidat dobije bodove za održana predavanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 685 | Petar Nikolić | Poštovani, smatram da bi rok od 1. rujna do 1. ožujka trebalo ukinuti te omogućiti prijave tijekom cijele nastavne godine, a za one koji obnavljaju zvanje odrediti rok od 120 dana prije isteka roka. Također, bilo bi poželjno da se u zvanje mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika napreduje trajno. Isto tako, Pravilnik o napredovanju trebao bi biti sličan Pravilniku o nagrađivanju. Prikupljena dokumentacija i bodovi prikupljeni prema kategorijama trebali bi biti sasvim dovoljni za napredovanje u zvanje. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 686 | Filka Babic | Poštovani, radim 31 godinu u nastavi i smatram da je potrebno revidirati pojedine članke Pravilnika. 1. Revidirati Pravilnik u korist onih nastavnika koji su napredovali ili obnavljali svoje zvanje 2016 – e godine jer trenutno nisu u ravnopravnom položaju s ostalima. Dakle, treba jasno kazati kako će se i što od navedenih uvjeta tražiti za godine prije donošenja novog Pravilnika. 2. Datum prijave za obnavljanje zvanja treba biti za sve jednak (120 dana), jer svako drugo određivanje datuma bi bilo nekonkretno za ljude koji su napredovali u rujnu, listopadu, studenom i prosincu tekuće godine. 3. Treba uvažiti bodove dobivene između oglednog sata (po starom Pravilniku pred savjetnicom) pred Povjerenstvom i dana promocije. Između ta dva događaja prođe određeni period, ljudi rade, bodovi im propadaju, jer se gledaju od dana promocije. Poštivam trud ljudi koji su radili na Pravilniku i nadam se uvažavanju naših komentara. Srdačan pozdrav Filka Babić | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od 1. travnja do uvida stručnog povjerenstva priložit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do 1.travnja. 1.travanj je zadnji rok kojim Povjerenstvo može osigurati da će napredovanje biti završeno do kraja nastavne godine za kandidate koji moraju obnoviti napredovanje do kraja nastavne godine u lipnju odnosno za kandidate kojima je rok za obnovu napredovanja ili napredovanje u prva četiri mjeseca (120 dana) od početka nove školske godine. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 687 | Iva Ivanković | Poštovani, ja imam prijedlog da se za prvo napredovanje jasno u pravilniku napiše koji period se gleda za prikupljanje bodova po kriterijima vrednovanja stručno-pedagoškog rada. Naime na županijskom stručnom vijeću rečeno mi je da se gleda samo zadnjih 5 godina,što po starom pravilniku nije bilo,nego se gledalo sve.Ako je to tako da se gledaa samo posljednjih 5 godina onda bi to trebalo jasno pisati u pravilniku,a ne piše.Moje osobno mišljenje je da to nije korektno da nam se ne gleda sve što smo do dana prijavljivanja za napredovanje ostvarili. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 688 | Marija Miličević | Poštovani, drago mi je zbog novih promjena. Osvrnula bih se na čl. 21, 22. te na educiranje kolega u najmanje 3 sata godišnje. Važno je da se međusobno educiramo, razmjenjujemo dobre primjere, ali isto tako smatram kako to nije svake godine moguće. Ostale kolege također žele napredovati i nismo u mogućnosti svake godine baš mi držati predavanje na školskoj ili županijskoj razini. Također mislim da bi bilo dobro da se napravi jedinstven obrazac za evaluaciju predavanja ili radionice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 689 | Aleksandra Dužević | Poštovani, cjelokupni Pravilnik treba izmijeniti. Niti jedna stavka u Pravilniku ne smije ovisiti o drugoj osobi, već isključivo o osobi koja napreduje. Dakle, imenovanja u povjerenstvima, predavanja na različitim razinama i sl. isključivo ovise o onome tko imenuje (najčešće ravnatelj) i o osobi koja piše Dnevni red za razne skupove, edukacije i sl. što nije u redu. Karijera djelatnika treba biti u rukama tog djelatnika, a ne ovisna o drugoj osobi. Jednom stečeno zvanje treba ostati trajno uz određene obaveze. Ako djelatnik ne izvrši obaveze, onda se zvanje treba ukinuti. Nakon 30 godina staža obaveze treba ukinuti. Obaveze bi se trebale odnositi isključivo na usluge za MZO: mentorstvo pripravnicima, studentima, poziv za predavanje i sl., dakle na poziv MZO za dodatnom uslugom, a ne da djelatnik sam traži način kako se „ubaciti“ u Dnevni red i sl. Broj aktivnosti, tj. bodova je velik – od toliko aktivnosti učitelj se ne može kvalitetno posvetiti nastavnom radu. Za prijavu je potrebno izraditi aplikaciju koja bi ujedno bila baza podataka mentora, savjetnika i viših savjetnika za usluge MZO. Aplikacija bi u svakom trenutku trebala brojati bodove, vrijeme isteka i sl., te bi trebala biti spojena s EMA i ostalim edukacijama MZO. Aplikaciju bi trebao ispunjavati SVAKI djelatnik u odgojno-obrazovnom sustavu kako MZO i ravnatelji mogli imati nadzor nad stručnim usavršavanjem djelatnika. Povjerenstvo za napredovanje treba provjeravati bodovanje, priloge (certifikate) za bodove, a ne preispitivati kompetencije kandidata. Bodovi dokazuju kompetencije kandidata. Čemu onda bodovanje, ako Povjerenstvo može srušiti cjelokupno napredovanje bez obzira na bodove?! Povjerenstvo bi trebalo poticati, pratiti, usmjeravati, podržavati i savjetovati djelatnike koji žele napredovati. Smatram da je cjelokupni Pravilnik ne stvara stručnjake određenog područja što bi bilo bolje i korisnije (da im se možemo obratiti), nego je svaštarenje. Za MZO i cjelokupni sustav bilo bi puno korisnije imati bazu stručnjaka u pojedinim područjima kojima bi se mogli obratiti u slučaju nekih potreba (npr. mentor za nasilje u školama, savjetnik za samovrednovanje…kojeg možemo pozvati da nam pomogne i ujedno to bi bila njegova obaveza). Nitko ne može kvalitetno obavljati poslove iz svih područja i nastavu i ostale obavezne poslove. Mislim da na ovaj način trpi nastava, tj. kvaliteta nastavnog rada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 690 | Jadranka Dunatov | Poštovani, kako bih tijekom ove godine trebala napredovati u zvanje, u posljednje vrijeme sam u više navrata studiozno iščitavala novi Pravilnik.Otvorila su se brojna pitanja: - koliko je uopće poznata priroda našega zahtjevnog posla ljudima koji sastavljaju pravilnik o napredovanju, - zar je moguće toliko degradirati struku u kojoj možeš napredovati ALI to napredovanje vremenski ograničiti, - zar je moguće da učitelj svoju vrijednost i umijeće treba dokazivati svakih pet godina, - rade li to liječnicima, pravnicima i ostalim strukama, kad oni napreduju oduzima li im se zvanje nakon pet godina, - mogu li kategorije aktivnosti biti jednake za cijelu obrazovnu vertikalu, od učitelja razredne nastave pa na više? Slažem se s kolegama da nam zvanje kad ga jednom steknemo treba biti trajno, uvjet zadržavanja zvanja neka bude kontinuirani profesionalni razvoj i zadovoljeni određeni kriteriji aktivnosti, no nema potrebe zvanje ograničiti na pet godina i provjeravati stručnost i metodiku rada dolascima u razred, položili smo stručni ispit, to podrazumijeva da znamo metodiku rada. Ukoliko učitelj drži da je spreman za više zvanje neka prođe parametre koje ste postavili, no to zvanje ukoliko ga zasluži ponovo bi trebao biti trajno. Srdačan pozdrav! - | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 691 | Lidija Škrlec | Dobro je što je rok za podnošenje prijava za napredovanje produžen do 1.travnja, no i dalje je u suprotnosti s drugim člankom (članak 19) koji propisuje obavezu od 120 dana prije isteka stečenog zvanja. Na primjer, učitelji promovirani u listopadu, prijavom do 1.4. gube 3 mjeseca mogućnosti dorade svoje prijave i izvršavanja obveza koje su propisane ovim Pravilnikom. Smatram da je potrebno odabrati jedan od navedenih vremenskih okvira, kako bi nam bilo lakše planirati i ostvariti sve što je propisano. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 692 | Lidija Škrlec | Pozdravljam smanjenje propisanih sati vođenja edukacija, međutim to se odnosi samo na međunarodne edukacije. Mnogo učitelja sudjeluje i priprema županijske i državne edukacije, te nije velika razlika u pripremi predavanja za državnu i međunarodnu edukaciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 693 | Božidar Altus | Čitajući brojna mišljenja svojih kolegica i kolega smatram potrebnim da se revidiraju pojedini članci Pravilnika u kojima se velika većina slaže: a) prisustvo stručnog povjerenstva na nastavi (2 školska sata) treba ograničiti samo za prvo napredovanje, odnosno za napredovanje u više zvanje, b) za obnovu zvanja trebalo bi uvesti slanje potrebne dokumentacije koje će stručno povjerenstvo pregledati i utvrditi jesu li ostvareni kriteriji za obnovu zvanja, c) revidirati pravilnik u korist onih nastavnika koji su napredovali ili obnavljali svoje zvanje 2015. godine jer trenutno nisu u ravnopravnom položaju s ostalima, d) nakon 30 godina rada u nastavi stečeno zvanje neka postane trajno, e) točnije definirati pojam pozitivne evaluacije određene edukacije ili ga jednostavno izostaviti iz Pravilnika f) pojasniti sudjelovanje u najmanje jednom projektu na školskoj razini godišnje (smatram da se trebaju bodovati i oni projekti u kojima sudjeluje škola ili prosvjetni djelatnici na gradskoj ili općinskoj razini a koji su vezani za poboljšanje života djece u lokalnoj zajednici) g) pojasniti pojam „natjecanja (smatram da se uz ona natjecanja koja su podržana od strane AZOO i MZO boduje i mentorstvo učenicima koji sudjeluju na natječajima koja organiziraju brojne Udruge, škole, ustanove, poduzeća i sl.) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 694 | Loreta Lauš | Poštovani, smatram da je broj sati koji je predviđen za educiranje kolega teško ostvariti, posebno stoga što se taj broj sati odnosi na svaku godinu do napredovanja (možda bi bilo i izvedivo da se odnosi na razdoblje od 5 godina). Slažem se i s kolegicama i kolegama koji ukazuju na nepotrebno održavanje oglednoga sata, posebno ako je u pitanju treće/četvrto napredovanje u struci. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 695 | Sanja Marolin Brljačić | Poštovani, pozdravljam sve novo ako ide u korist učiteljima, koji novom reformom nisu nimalo rasterećeni. Sustav bodovanja za napredovanje je takav da se više cijeni edukacija kolega nego edukacija i priprema učenika i postizanje izvrsnih rezultata s istima. Kao i objavljivanje javnih digitalnih sadržaja, koji sami po sebi nisu dovoljni. Ako uzmete u obzir da samo mali broj zaposlenika u nekoj školi koristi web alate i izrađuje sadržaje u istima, to se itekako treba bodovati. Za sve što netko izradi treba truda i vremena. Isto tako, jednom stečeno znanje se ne bi trebalo nikome oduzimati i od učitelja ponovno i ponovno tražiti da nešto dokazuju. Potpuno mi je u redu da se prati stručno usavršavanje, virtualne učionice, ali ponovno odrađivanje sata (kojeg smo odradili nebrojeni broj puta) je nepotreban stres za bilo koga. Čemu onda polaganje stručnog ispita i održavanje sata na stručnom ispitu. Zar tamo nismo pokazali svoje vještine? Učitelji su preopterećeni, a reforme i novine samo dolaze... | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 696 | Diana Selman | Prema članku 21. , 22. i 23. učitelj mentor treba 3 sata godišnje educirati kolege i student, učitelj savjetnik 5 sati godišnje, a izvrsni savjetnik 7 sati godišnje. Predlažem da se obveze 3, 5 i 7 smanje na 1, 2 i 3 sata godišnje. Učitelji koji rade u školama gdje je velik broj mentora ili savjetnika nemaju vremenskih mogućnosti održati ono što im je obveza. Isto tako, prema preporuci AZOOa, ove godine je smanjen broj županijskih stručnih vijeća pa niti nema mogućnosti održavanja predavanja sa primjerima dobre prakse. Također, pravilnik diskriminira kolegice i kolege iz malih i područnih škola koji vrlo rijetko dobivaju prilike raditi sa studentima i ići na međunarodne edukacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 697 | Franjo Nagulov | Smatram kako bez fleksibilizacije Pravilnika puno stvari jednostavno ne štima, a ne štima stoga što brojni segmenti rada ostaju u sjeni procesa vrednovanja. U kontekstu stručno-suradničkoga poziva mogao bih se osvrnuti na onaj aspekt djelovanja koji se odnosi na kulturnu djelatnost (školske knjižnice), a gdje opet nije jasno može li (a ako ne onda zašto ne može) vrednovanjem za napredovanje biti zahvaćen i onaj dio koji se odnosi na stvaralački rad (književnost), napose aspekt interakcije s djecom u drugim školama. Pojednostavljeno: osim što imam iza sebe određeni broj književnih djela imam i niz autorskih nastupa s djecom po drugim školama. To što velika većina kolegica i kolega ne piše ne znači da ne vrijedi. Netko naglasak, primjerice, stavlja na radionice, netko na predavanja na stručnim skupovima. Zašto netko ne bi vlastitu kreativnost ugradio u djelatnost na način koji sam ovdje naveo? Dakle, fleksibilizacija Pravilnika preduvjet je njegovu boljitku. Vjerujem da bi to olakšalo stvar i samim savjetnicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 698 | Marina Arambašić | Osvrnula bih se na segmente iz 21.; 22. i 23 članka: - Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje mentora dužan je za vrijeme trajanja zvanja:– najmanje 3 sata godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobreprakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online). -Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje savjetnika dužan je za vrijeme trajanja zvanja:– najmanje 5 sati godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse,pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online). Odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje izvrsnog savjetnika dužan je za vrijeme trajanja zvanja:– najmanje 7 sati godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse,pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online). Učitelji koji rade u školama gdje je velik broj mentora ili savjetnika te u školama u kojima nemaju mogućnost educirati studente stavljeni su u nepovoljnu situaciju. Značilo bi da na svakom ŽSV svoja predavanja ili primjere dobre prakse iznose osobe koje žele napredovati te da su te osobe jedine koje drže predavanja u svojim školama. Mnoga ŽSV u ovoj i proteklog godini bila su organizirana na način da su predavanja "rezervirana" za tematiku Škole za život te je učiteljima onemogućen angažman oko istih. Smatram kako bi se broj predavanja trebao korigirati. Svaki učitelj koji želi napredovati u zvanje dužan je educirati kolege, studente te davati primjer dobre prakse no smatram kako ne bi trebao biti nametnut broj sati u svakoj godini nego broj sati za razgoblje od 5 godina. Mišljenja sam da i odgojno - obrazovni radnici koji su tri puta stekli određeno zvanje ne bi trebali obnavljati nego nakon tri uzasotpna obnavljanja, što znači 15 godina uvida u rad i dokumentaciju učitelja, trebaju imati trajno stečeno odeređeno zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 699 | Marija Deanković | Poštovani, smatram kako je potrebno detaljnije revidiranje Pravilnika te izmjene/pojašnjenja i onih kriterija koji nisu obuhvaćeni ovim nacrtom. Članak 8. Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održanih sastanaka stručnog vijeća te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje - 3 održana sastanka stručnog vijeća su nerealna s obzirom na financiranje istih i upute o smanjivanju broja sastanaka koje preporučuju viši savjetnici. Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, međusobno različitih, uživo ili online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) - Pojasniti što znači pozitivna evaluacija od strane sudionika. Prijevod udžbenika, stručne literature, računalnog obrazovnog programa i sl. - Zašto se ne boduje i lektura/korektura udžbenika i stručne literature, ako se boduje njihovo prevođenje? Vođenje ili koordiniranje jednogodišnjeg projekta na međunarodnoj razini (po projektu) Sudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekta na međunarodnoj razini (po projektu) - Nije jasno definiran tip projekta, nije jednako zahtjevno provoditi eTwinning, Erasmus+ ili projekt financiran iz ESI fondova. Članak 14. (2) Uvid u stručno-pedagoški rada obuhvaća: – praćenje rada odgojno-obrazovnog radnika tijekom dva sata njegovog neposrednog rada s učenicima ili rada s odgojno-obrazovnim radnicima; - Dolazak na nastavu treba ograničiti samo za prvo napredovanje, odnosno za napredovanje u više zvanje. Uvid u sat je nepotrebno gubljenje vremena i financijskih sredstava (dolazak stručnog povjerenstva), kao i dodatni stres za kandidata. Za obnovu zvanja trebalo bi uvesti slanje potrebne dokumentacije koje će stručno povjerenstvo pregledati i utvrditi jesu li ostvareni kriteriji za obnovu zvanja. Na taj način bi se pojednostavila procedura, a i rasteretilo povjerenstvo koje će imati manje terenskih obilazaka i uvida. Članak 21. – najmanje 3 sata godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online) Članak 22. najmanje 5 sati godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online). Članak 23. – najmanje 7 sati godišnje educirati kolege, studente učiteljskih ili nastavničkih studija, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na školskoj, međuškolskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj ili međunarodnoj razini (uživo ili online). - Određivati broj sati educiranja kolega na godišnjoj razini nije ostvarivo jer nemaju svi iste uvjete u svojim školama, kao ni županijskim/međužupanijskim razinama. U školama u kojima je veći broj djelatnika koji su napredovali u zvanje nije izvedivo svima omogućiti održavanje edukacije. Isto je tako i na Županijskim stručnim vijećima čiji se broj stručnih skupova sustavno smanjuje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 700 | Ivana Petanjek | Pozdravljam konačno novi Pravilnik i smatram da se ovdje treba referirati samo na izmjene i dopune iako stvarno svatko od nas ima svoje mišljenje i može se pronaći u nekom od članaka Pravilnika da nam ne odgovaraju. Pohvaljujem produljenje roka do travnja iako podržavam sve one koji su do sada odradili veliki posao, i ja zajedno s njima da se odradi sve na vrijeme. I sada opet nisu svi u ravnopravnom položaju jer će i tijekom ožujka biti edukacija na koje želimo i možemo ići, a neće biti uključeni u bodovanje. Moje pitanje je hoće li se edukacije u međuvremenu, od slanja zahtjeva do uvida priznati kao bodovi, i to uz ovaj zahtjev ili tek kod slijedećeg uvida? I svakako pitam što je sa periodom od dana uvida do promocije, nekad se to vrijeme nije "računalo" i potvrde koje su u tom periodu dobivene nisu se mogle raćunati pa me zanima kako je to sada? Bodovanje je dorađeno što pohvaljujem, ali daje se prevelika važnost vođenju i mentoriranju i to na državnoj i međunarodnoj razini pa pitam tko ima priliku na takvom događaju sudjelovati, a kamoli mentorirati ili voditi (na državnom skupu još možemo sudjelovati, ali voditi?). S druge strane, edukacije, odnosno predavanja i radionice na županijskim stručnim vijećima nemaju tu svoje mjesto. I općenito, moja vizija Pravilnika je da se veći naglasak stavlja na sve ono što radimo ili imamo priliku raditi izvan škola, a rad u školi s učenicima i nastavnicima se sve manje cijeni! Srdačan pozdrav Ivana Petanjek | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 701 | Samoborski udaraljkaši | Poštovani, pozdravljam svaku pozitivnu izmjenu ili dopunu o napredovanju učitelja u zvanje. Smatram da svi koji su dobili zvanje i napredovali u struci, itekako su to zaslužili svojim zalaganjem, znanjem, usavršavanjem i predanošću pozivu učitelja/nastavnika. Uspoređujući sustav obrazovanja i prvenstveno sustav napredovanja sa susjednom Slovenijom, smatram da su daleko ispred nas i razumiju da nastavnik s 55 godina neće i ne može raditi istim intezitetom kao nastavnik s 30 godina koji je u punoj radnoj snazi. Obnavljanje napredovanja ima smisla samo ukoliko se s godinama staža smanjuje, a ne povećava obim posla. Ponavljam, pogledajte maslo slovenski sustav i pravilnik o napredovanju. Stojim na raspolaganju za dodatna objašnjenja i usporedbe sa susjednom Slovenijom u slučaju da Vam je u interesu poboljšati sustav napredovanja. S poštovanjem, Goran Gorše | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 702 | Svjetlana Devčić | Poštovani, pozdravljam izmjene pravilnika. Podržavam prijedlog da se riječ ožujak zamijeni riječju travanj. Slažem se s kolegama koji tvrde da je određivanje broja predavanja i radionica previše. Napomenula bih da npr. policijski službenik koji je napredovao u neko zvanje to zvanje dobiva trajno odnosno vrijedi mu do trenutka dok ne zatraži više zvanje od onog kojeg trenutno ima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 703 | Anamarija Radovanović | Poštovani, trenutno sam u proceduri obnove zvanja, te mi po Pravilniku nisu jasno definirane edukacije. Smatram da bi se svaka edukacija, bez obzira na trajanje, trebala bodovati. Također me zanima kako bodovati Loomen na kojem smo proveli dosta vremena. Također smatram da bi Pravilnik valjalo učiniti fleksibilnijim. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 704 | Sanja Špehar | Poštovani, svaki Pravilnik potrebno je revidirati određeni period nakon što uđe u primjenu pa tako i ovaj . S dužnim poštovanjem i pohvalama svima koji su sudjelovali u njegovoj izradi i uložili svoje znanje i iskustvo, određene nejasnoće i nedostaci se uoče tek u primjeni. Slažem se sa svim kolegama oko problema koji su se pojavili vezano uz tumačenje određenih članaka Pravilnika. Članak 10. i 19. u formulaciji u kojoj su napisani doveli su do zaključka da se članak 10. odnosi na one koji 1. put pokreću postupak napredovanja, a članak 19. već i svojim nazivom „Obnavljanje napredovanja“ na sve koji obnavljaju napredovanje (najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje). Ovakve formulacije će nažalost dovesti do toga da će dio kolega koji planiraju obnavljati napredovanje, zakasniti sa slanjem zahtjeva. I novi prijedlog izmjena članka 10. i 19. ne otklanja nejasnoće vezane uz predaju zahtjeva. Između članka 10. i 19. koji su međusobno povezani, nalaze se proceduralni članci. Stoga predlažem da se članak 19. briše i njegove odrednice prebace u članak 10. stavak 3. i 4. članak 10. bi glasio: Pokretanje postupka za napredovanje i obnavljanje napredovanja Članak 10. (1) Postupak za napredovanje u zvanje pokreće se na zahtjev odgojno-obrazovnog radnika. (2) Zahtjev za napredovanje odgojno-obrazovni radnik podnosi agenciji nadležnoj za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) od 1. rujna do 1. travnja za tekuću školsku godinu. (3) Odgojno obrazovni radnik koji je ranije imenovan u zvanje, a želi obnoviti napredovanje…dužan je zahtjev za navedeno podnijeti u razdoblju propisanom ovim člankom, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran. Nadalje u kriterijima vrednovanja stručno pedagoškog rada Sudjelovanje na edukaciji na međužupanijskoj razini se ne boduje. Međužupanijski skupovi su često izuzetno kvalitetni s predavačima-gostima (psiholozi, gospodarstvenici, defektolozi i dr) i trajanja su 6-8 sati. Izostavljanjem iz bodovanja međužupanijski skupovi su obezvrijeđeni, te predlažem da se u potkriterij Sudjelovanje na edukaciji na državnoj razini dodaju riječi ili međužupanijskoj. Suosjećam sa svim kolegama koji su kao i ja imenovani u zvanje 18.12.2015. i koji naravno ne možemo ispuniti obveze iz članka 21. ili 22. , a na koje nas upućuje članak 24. Pravilnik je ušao u primjenu nakon godišnjeg odmora (19. Ili 26.8.2019.), te nije važeći niti godinu dana i ne može nas obvezivati na ranije petogodišnje razdoblje (nadam se). | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 705 | INES BOHAČEK | Poštovani! Predlažem ukinuti u Članaku 7. stavka (2) obveznu kategoriju "Unaprjeđivanje sustava obrazovanja" kao uvjet za napredovanje u izvrsnog savjetnika. Sam nastavnik nije u mogućnosti utjecati na odluku škole ili MZO za uključivanje u eksperimentalni program odnosno biti imenovan u neko povjerenstvo, radnu skupinu ili mentorski tim. Isto tako smatram da stečeno zvanje nije potrebno obnavljati, obzirom da ni u drugim zvanjima ne postoji takav Pravilnik. Mišljenja sam da je nepotrebno uvjetovati bodovanje predavanja i radionice pozitivnom evaluacijom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 706 | Luka Rupčić | Poštovani, slažem se s kolegama koji smatraju da nastavnici koji su napredovali ili obnavljali svoje zvanje 2015. godine nisu u ravnopravnom položaju s ostalima. Njima na raspolaganju ostaje vrlo malo vremena da udovolje novim kriterijima. Iso tako smatram da jednom stečeno zvanje ne bi trebalo obnavljati uvidom u nastavne sate već samo predočiti potrebnu dokumentaciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 707 | Ljubica Škorić Drndelić | Poštovani, Smatram da jednom stečeno zvanje nije potrebno obnavljati, obzirom da ni u drugim zvanjima ne postoji takav Pravilnik. Pogotovo, za učitelje s više od 20 godina staža, pomalo je omalovažavajuće da drugi dolaze svakih 5 godina ocjenjivati njihov rad u razredu. Redovite edukacije se mogu pratiti online, a ne u papirnatom obliku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 708 | Vlatka Bosutić-Cvijić | Poštovani, mišljenja sam da je nepotrebno uvjetovati bodovanje predavanja i radionice pozitivnom evaluacijom od strane sudionika. Naime, kada je netko dobio negativnu evaluaciju? Što znači negativna evaluacija-prosjek ispod 1,5? U kojem segmentu: pripremljenost predavača, komunikacija i interakcija s ostalim sudionicima, primjena sadržaja u praksi, ozračje na radionici...? Evaluacija treba postojati i predavaču pružiti povratnu informaciju u čemu je bio dobar, a što treba poboljšati da bi sljedeći put bio uspješniji. Novi pravilnik uistinu boduje puno toga, ali sudjelovanje i rad u Školskom odboru i dalje se ne boduje. Školom upravlja Školski odbor, ali on očito ne unaprjeđuje rad škole kada se sudjelovanje u radu Školskog odbora ne vrednuje u toj kategoriji. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 709 | Mirjana Matković | Poštovani Smatram da bi pozitivnu evaluaciju trebalo ukinuti jer je to samo dodatna administracija, ili barem da imamo neki jedinstveni obrazac. Također, pojedine kategorije nisu dovoljno razjašnjene ( npr. otvoreni obrazovni sadržaji). Na koncu, smatram da je prevelik broj bodova potrebno za napredovanje, a boduju se uglavnom "obrazovni" sadržaji, dok su "odgojni" zanemareni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 710 | SILVANA KOPAJTIĆ-ZURAK | Poštovani, u potpunosti se slažem s izmjenama Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Odgojno-obrazovni radnik koji želi obnoviti napredovanje u izborno zvanje dužan je zahtjev podnijeti najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran. Smatram da je to realan vremenski okvir. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 711 | Ivana Gabričević | Smatram da jednom stečeno zvanje nije potrebno obnavljati. Potvrde/ dokumentacija su online tako da se može bilo kada provjeriti tko opravdava svoje zvanje. Ne slažem se sa mišljenjima da bi se bodovanje trebalo razlikovati po predmetima. U čemu je razlika? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 712 | Renato Dudic | Poštovani, I ja sam jedan od onih kojima zvanje ističe u prosincu i tumačio sam Pravilnik kao i većina kolega. Krivo. Konzultirao sam i našu savjetnicu u ASOO. U Pravilniku piše da se zahtjev za napredovanje (a ne obnavljanje) predaje u vremenskom periodu od 01.rujna do 01.ožujka (travnja, po novom prijedlogu) za tekuću školsku godinu. Obnova zvanja regulirana je člankom 19. u kojem se navodi da zahtjev treba poslati najkasnije 120 dana prije isteka. U mom primjeru prosinac će već biti školska godina 2020/21. pa nemogu čekati 01.rujan, već zahtjev moram poslati najkasnije u kolovozu (4 mjeseca ranije). Mislim da je Pravilnikom trebalo regulirati tzv.prijelazno razdoblje koje bi se odnosilo na nas koji smo stjecali zvanja po starom Pravilniku. Npr. kolege koji su napredovali 2015.godine, sada su u zadnjoj godini zatečeni novim kriterijima i trebalo bi samo zadnju godinu vrednovati po novim kriterijima a četiri prethodne po starome i tako sve dok svi ne iziđu iz prijelaznog razdoblja. Ja sam u situaciji da sada u nekoliko mjeseci moram udovoljiti kriterijima koji su inače predviđeni na razdoblje od pet godina. To je skoro pa neizvedivo. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 713 | Jelica Dragun | Poštovani, dobro da razmišljate o promjeni Pravilnika za napredovanje jer ima prilično nedorečenih i nejasnih stavki. Kako ne bih analizirala članak po članak postavljam direktno pitanje o napredovanju u zvanje odnosno obnovu napredovanja nakon 30 godina rada u nastavi koju smatram nepotrebnom nakon niza uvida u nastavu i ostalih usavršavanja. Čudno da još uvijek možete sumnjati u kvalitetni rad nastavnika nakon toliko godina rada te da bi se isti još jednom dokazao i potvrdio svoje znanje i zvanje. A kako prikupiti bodove u strukovnim školama pravo je umijeće u odnosu na gimnazije. O tomu neki drugi put. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. | |
| 714 | Ljerka Vugerniček Surla | Poštovani, smatram da nastavici/ učitelji svoju dokumentaciju trebaju predati 120 dana od datuma stjecanja prava, a ne do određenog datumskog roka. Određivajem datumskog roka mnogi nastavnici/ učitelji su u nepovoljnom položaju jer im se oduzima vrijeme za stjecanje bodova. Općenito sam mišljenja da se ovim načinom i ovim pravilnikom dosta degradira učiteljski poziv u odnosu na ostale struke. Smatram nepotrebnim da se nastavnicima/ učiteljima koji su stekli zvanje, a žele ostati na tom zvanju, dolazi na uvid nastave. Mislim da je u tom slučaju dovoljna samo dokumentaciju o radu u proteklih pet godina. Time će se uštedjeti dosta materijalnih sredstava jer se neće plaćati komisija koja odlazi u škole, a i sami nastavnici/ učitelji će se osjećati zadovoljnije smatrajući da ih se cijeni kao stručnjake. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. | |
| 715 | Snježana Komadina | Slažem se s kolegama koji ističu da nakon 3 ili maksimalno 4 napredovanja ili nakon 30 godina staža napredovanje ostaje u trajnom zvanju jer mislim da je učitelj potvrdio svoju kvalitetu dotadašnjim radom. Također se slažem da bi se bodovi trebali dobivati za isto predavanje na različitim županijskim ili državnim skupovima jer sam sigurna da svako sljedeće predavanje nije istovjetno onom već održanom. Komentari i pitanja kolega doprinose promišljanju predavača i promjenama u samom predavanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 716 | Nedjeljko Marinov | U PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE čl. 24 dodati st.7: Ravnatelji koji su u vrijeme donošenja ovoga Pravilnika imali 20 godina ravnateljskog staža i 60 godina života mogu napredovati u zvanje savjetnika. Komentar: Na taj bi način donekle otklonili nepravdu prema ljudima koji su do sada bili izuzeti od mogućnosti napredovanja. Ovakav pristup ne bi ugrozio financijsku održivosti sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 717 | Josip Kršan | Poštovani, drago mi je da ste uvidjeli da novi pravilnik ima dosta mana što se vidi iz prigovora kolega koji rade u školama. I dalje sa protiv da mi koji smo promovirani u prosincu 2015. godine da moramao sada po novom predavati zahtjev do 01. travnja. Ja moslim da mi koji obnavljamo stečeno zvanje trebamo predavati zahtjev 120 dana prije isteka, a nikako po ovome novome jer smo u neravnopravnom položaju prema ostalima i gubimo dosta mjeseci za skupljanje bodova. Pogotovo genaracija promovirana 18. prosinca 2015. godine dosta je zakinuta jer novi pravilnik za njih važi samo nekoliko mjeseci pa je nemoguće u tom kratkom roku prikupiti sve što se traži po novom pravilniku. Podržavam kolege koji misle da stečeno zvanje nebi trebalo obnavljati, i da kolege koji su napunili 30 godina rada u školi su zaslužili da im to zvanje ostane trajno bez obnavljanja, a naročito se to odnosi na nastavnike strukovnih škola. Ova promjena od 01. travnja kada će se primjenivati jer mnogi djelatnici trebaju predati sada do 01. ožujka dali i oni mogu predati do 01. travnja, to je vrlo bitno da ljudi znaju. Podržavam kolegici koja istiće kako je moguće retroaktivno ostvariti uvjete za napredovanje to nema pravne osnove. Još bi dodao da nije uredu da djelatnici koji rade u školskim odborima nisu nagrađeni ni sa jednim bodom ipako i oni pridonose unapređenju rada škole, pa vas molim da i to uvrstite u bodovanje , jer ti ljudi nisu za taj rad nikako nagrađeni. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 718 | Aleksandar Lukadinović | Poštovani, slažem se s većinom komentara kolegica i kolega koji se odnose na članak 6 i 7 Pravilnika u kojem stoji kako za pokretanje napredovanja u zvanje savjetnik i izvrsni savjetnik treba položeni stručni ispit, jer je on ionako obvezan za prvo napredovanje u mentora pa bi ga kao uvjet za savjetnika ili izvrsnog savjetnika trebalo izbrisati. Nadalje, u članku 8 tj. Kriterijima za vrednovanje stručno-pedagoškog rada ima puno nelogičnosti i nedorečenosti. Primjerice kod projekata, koji su jedan od uvjeta za napredovanje, sama potvrda ravnatelja ili prijava na neki projekt ne vrijedi bez da su navedeni nositelji, aktivnosti, trajanje i rezultati projekta. Za nas koji smo napredovali u prosincu 2015. nije u redu tražiti unazad sve ovo, kada se takvo što nije tražilo starim Pravilnikom. Smatram da bi potvrda ravnatelja trebala biti dovoljna za godine prije stupanja na snagu ovog pravilnika. U manjim školama je moguće sudjelovati na projektima na godišnjoj razini, ali u većim školama bi to mogla biti nemoguća misija pa bi bilo bolje da u Obvezama (članci 21,22 i 23) stoji da treba sudjelovati na jednom projektu u 5 godina.Osim toga u tim člancima obveze edukacije kolegica i kolega trebaju biti smanjenje na 1 sat godišnje za mentore, 2 za savjetnike i 3 za izvrsne savjetnike. Gotovo je nemoguće odraditi sada tražene sate u većim školama s više mentora i savjetnika. Najveća nepravda ovim Pravilnikom je nanesena nastavnicima poput mene koji su zadnje napredovanje imali u prosincu 2015. a prijavu moraju predati do 1.3. za obnovu zvanja, gdje ne samo da se ponovno preispituje jesu li još uvijek dovoljno dobri da bi bili mentori ili savjetnici nego im se i 9 mjeseci ranije traži pokretanje postupka. Smatram da je način obnavljanja napredovanja dolaskom više članova Povjerenstva na dva nastavna sata nepotreban jer je osoba već napredovala u neko zvanje prije toga i dokazala kako zna upravljati razredom, napisati pripravu, koristiti suvremene metode rada, a na kraju sve se to može vidjeti iz dokumentacije koja se prilaže za napredovanje. Mišljenja sam kako jednom dobiveno zvanje ne bi trebali izgubiti osim u slučaju grubog kršenja pravila struke, već da bi za obnovu zvanja trebali samo poslati dokumentaciju koja je propisana. Za prvu prijavu napredovanja u neko zvanje smatram da je potreban dolazak povjerenstva na sat. U članku 18 stavak 1 predlažem da se riječi "... koji je tri puta za redom izabran u zvanje izvrsnog savjetnika..." zamijeni riječima - "...koji je barem dva puta izabran u zvanje...". Razlog tome je činjenica da neki nastavnici ne žele napredovati dalje od mentora, a neki ne žele dalje od savjetnika pa bi bilo pošteno prema njima da im ono posljednje zvanje u koje su izabrani ostane trajno. Odmah u istom članku stavak 2 treba 35 godina smanjiti na 30 godina rada u obrazovanju, upravo zbog strukovnih nastavnika koji su radili prije izvan sustava obrazovanja i praktički pred mirovinu ne mogu skupiti 35 godina staža u obrazovanju. Možda bi tu pomogla i dobna granica npr. 30 godina rada u obrazovanju ili 60 godina starosti (što se prije stekne). Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 719 | Marina Crvelin | Poštovani, drago mi je da ste unijeli neke promjene no i dalje se ne slažem sa krajnjim datumom prijave za obnavljanje zvanja jer sam konkretno ja, napredovala u 12om mjesecu a moram predati zahtjev do 1.4. što je 8 mjeseci prije (240 dana). Smatram da to nije u redu i da time gubim dosta bodova, za razliku od kolega koji su napredovalu npr. u 6.om ili 7.om mjesecu. Dakle zašto ne može biti samo 120 dana prije a ne do 1.4. Nadam se da ćete razmisliti i o ovome i to uvažiti jer s tim člankom nismo svi u istoj poziciji. Drago mi je da ste uveli bodovanje sudjelovanja na webinaru na državnoj razini koji često imaju trajanje1 sat. Slažem se s kolegama koji smatraju da jednom dobiveno napredovanje se ne bi smjelo oduzimati na ovaj način, već možda uvidom u naša usavršavanja, održavanja sati, a ne ako se ne prijavimo sve gubimo. Ja sam bila i na bolovanju par mjeseci i zaboravila sam na vrijeme produžiti mentorstvo, i sad ako se opet dogodi da budem bolesna kad "ne treba" može mi sav moj trud pasti u vodu jer nisam na vrijeme poslala papire. A bolestan čovjek ne razmišlja o ničemu u tom trenutku osim o zdravlju. Bilo bi mi drago kad bi razmislili i o tome, dakle da se može retroaktivno pokazat da si bio bolestan izvjesno vrijeme a ne da se moram sama sjetiti kad postanem bolesna da imam 10 dana da se javim da sam bolesna ako želim da mi produže zvanje. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 720 | Nikolina Ćurković | Poštovani, većina kolegica i kolega ukazuje na problem obnavljanja stečenog zvanja. U potpunosti se slažem s tvrdnjom da jednom stečeno zvanje NIJE potrebno obnavljati jer samim time dovodite u pitanje i odluku kojom je doneseno to stečeno zvanje. Budući da gotovo sve potvrde o usavršavanju danas imamo online, mislim da se u bilo koje vrijeme može provjeriti koliko to svoje stečeno zvanje i dalje opravdavamo. Osim toga, smatram da bi se način bodovanja trebao razlikovati po predmetima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 721 | Jasminka Hajpek | Poštovani, pohvalno je i pravedno što smo dobili još jednom priliku ukazati na manjkavosti novoga Pravilnika o napredovanju odgojno-obrazovnih radnika. Iako su ovim Pravilnikom obuhvaćena neka područja koja do sada nisu bila vrednovana što je pohvalno i dalje ostaju područja na koja nismo do sada dovoljno ukazivali pa su ostala nepromijenjena i sada je prilika to ispraviti. Slažem se da mora postojati propisani minimalni broj bodova koji se treba prikupiti kako bi se napredovalo u određeno zvanje ali se ne slažem da treba odrediti iz kojih konkretno kategorija ti bodovi trebaju biti i još određivati koliko kategorija za koje zvanje treba obuhvatiti. Školom za život utječemo na promišljanja naših učenika, pomažemo im jačati područja u kojima su uspješni kako bi jednog dana radili ono što vole i bili uspješni u tim područjima a nas učitelje se po novom Pravilniku traži da pokažemo suprotno. Ne dozvoljava nam se jačanje i isticanje područja u kojima smo najbolji jer neki su uspješniji u držanju predavanja ili radionica, neki u natjecanjima s učenicima, neki u vođenju projekata pa zašto onda određivati učiteljima u kojim kategorijama moraju pokazati taj svoj uspjeh jer svi smo mi različiti i čemu određivati točna područja i broj bodova po kategorijama koji trebaju prezentirati naš rad i zalaganje. Slažem se s kolegama koji su ukazali na činjenicu da u postupku obnavljanja stečenog zvanja nije potreban uvid u održavanje nastavnih sati nego je dovoljno poslati prikupljenu dokumentaciju koja je određena Pravilnikom o napredovanju. Takva je praksa u sustavu Visokog školstva pa ne vidim zašto bi u osnovnim ili srednjim školama bilo drugačije, osim ako se radi o izboru u više zvanje. Onda je uvid u održavanje nastave opravdan i potreban. Slažem se da bi trebalo omogućiti odgojno-obrazovnih radnicima kada navrše 30 godina rada ili 60 godina starosti da im stečeno zvanje postane trajno. Budući da je prijedlog da kada je netko napredovao u zvanje savjetnika, da to zvanje treba još jednom obnoviti i da tek onda može postati izvrstan savjetnik. Mogu se složiti s tim prijedlogom napredovanja ali bih dodala da u tom slučaju zvanje izvrsnog savjetnika treba ostati trajno. Slažem se i da je nepotreban taj ukrasni pridjev „izvrstan“ savjetnik. Primjerenije bi bilo da kada netko dva put za redom obnovi savjetništvo da treći put postane „savjetnik u trajnom zvanju“. Isto vrijedi ukoliko netko dva puta obnovi mentorstvo i ne želi ići u više zvanje da treći put postane „mentor u trajnom zvanju“. Slažem se i s kolegama koji su primijetili da isticanjem koliko bodova u kojoj kategoriji učitelji trebaju imati, se stvara nepotreban stres te neki učitelji odustaju od daljnjeg napredovanja iako su jako uspješni u „svojim“ područjima. Pravilnik o napredovanju treba omogućiti svim učiteljima koji žele napredovati priliku pokazati u čemu su toliko godina bili uspješni i što je to što ih izdvaja od učitelja koji nisu i ne namjeravanju napredovati u neka od zvanja. Pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 722 | Marina Međurečan | Poštovani, slažem se s komentarima kolega vezano uz članak 21. i 22. Predlažem da se umjesto 3 sata za mentore i 5 sati godišnje educiranja kolega za savjetnike, promjeni na 1 sat za mentore i 3 sata za savjetnike. Možemo održati predavanja na NV ili na ŽSV-u gdje više sudjeluju predavači Škole za život. U školi imamo dosta nastavnika koji su napredovali u zvanje mentora i savjetnika i trebamo svi održati 3 ili 5 predavanja u jednoj godini što je po meni puno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 723 | Manda Azinović | Poštovani, vrlo je nejasno kako je moguće retroaktivno, po novom Pravilniku, odraditi potrebne uvjete za obnovu zvanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 724 | Branka Stojković | Poštovani, slažem se s većinom komentara kolegica i kolega koji se odnose na članak 6 i 7 Pravilnika u kojem stoji kako za pokretanje napredovanja u zvanje savjetnik i izvrsni savjetnik treba položeni stručni ispit, jer je on ionako obvezan za prvo napredovanje u mentora pa bi ga kao uvjet za savjetnika ili izvrsnog savjetnika trebalo izbrisati. Nadalje, u članku 8 tj. Kriterijima za vrednovanje stručno-pedagoškog rada ima puno nelogičnosti i nedorečenosti. Primjerice kod projekata, koji su jedan od uvjeta za napredovanje, sama potvrda ravnatelja ili prijava na neki projekt ne vrijedi bez da su navedeni nositelji, aktivnosti, trajanje i rezultati projekta. Za nas koji smo napredovali u prosincu 2015. nije u redu tražiti unazad sve ovo, kada se takvo što nije tražilo starim Pravilnikom. Smatram da bi potvrda ravnatelja trebala biti dovoljna za godine prije stupanja na snagu ovog pravilnika. U manjim školama je moguće sudjelovati na projektima na godišnjoj razini, ali u većim školama bi to mogla biti nemoguća misija pa bi bilo bolje da u Obvezama (članci 21,22 i 23) stoji da treba sudjelovati na jednom projektu u 5 godina.Osim toga u tim člancima obveze edukacije kolegica i kolega trebaju biti smanjenje na 1 sat godišnje za mentore, 2 za savjetnike i 3 za izvrsne savjetnike. Gotovo je nemoguće odraditi sada tražene sate u većim školama s više mentora i savjetnika. Najveća nepravda ovim Pravilnikom je nanesena nastavnicima poput mene koji su zadnje napredovanje imali u prosincu 2015. a prijavu moraju predati do 1.3. za obnovu zvanja, gdje ne samo da se ponovno preispituje jesu li još uvijek dovoljno dobri da bi bili mentori ili savjetnici nego im se i 9 mjeseci ranije traži pokretanje postupka. Smatram da je način obnavljanja napredovanja dolaskom više članova Povjerenstva na dva nastavna sata nepotreban jer je osoba već napredovala u neko zvanje prije toga i dokazala kako zna upravljati razredom, napisati pripravu, koristiti suvremene metode rada, a na kraju sve se to može vidjeti iz dokumentacije koja se prilaže za napredovanje. Mišljenja sam kako jednom dobiveno zvanje ne bi trebali izgubiti osim u slučaju grubog kršenja pravila struke, već da bi za obnovu zvanja trebali samo poslati dokumentaciju koja je propisana. Za prvu prijavu napredovanja u neko zvanje smatram da je potreban dolazak povjerenstva na sat. U članku 18 stavak 1 predlažem da se riječi "... koji je tri puta za redom izabran u zvanje izvrsnog savjetnika..." zamijeni riječima - "...koji je barem dva puta izabran u zvanje...". Razlog tome je činjenica da neki nastavnici ne žele napredovati dalje od mentora, a neki ne žele dalje od savjetnika pa bi bilo pošteno prema njima da im ono posljednje zvanje u koje su izabrani ostane trajno. Odmah u istom članku stavak 2 treba 35 godina smanjiti na 30 godina rada u obrazovanju, upravo zbog strukovnih nastavnika koji su radili prije izvan sustava obrazovanja i praktički pred mirovinu ne mogu skupiti 35 godina staža u obrazovanju. Možda bi tu pomogla i dobna granica npr. 30 godina rada u obrazovanju ili 60 godina starosti (što se prije stekne). Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti Odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 725 | Ivana Zemunik | Poštovani! Jasno je da su izmjene Pravilnika bile potrebne. Međutim, nakon detaljnog čitanja Pravilnika, analize uvjeta i same provedbe sretna sam što do obnove imam još 4,5 godine jer se iskreno nadam da će ovo stalno dokazivanje i utrka za bodovima prestati (čitaj nestati). Slažem se s kolegicom Bagarić (citirana je od strane više sudionika javnog savjetovanja) koja kaže: „ ….., zašto se ne bi jednom stečeno zvanje i održalo, a ne obnavljati ga svakih 5 godina? Koja još struka gubi stečeno zvanje u svom napredovanju?”. Nemam strah da se bodovi ne mogu sakupiti, možda lakše nego ranije jer se boduje i ono što smo prije s entuzijazmom radili gratis, ali cijelu proteklu godinu vlada nezdrava atmosfera jagme za bodovima, članstva u raznim Povjerenstvima ili Timovima, predavanjima kojima se mijenjaju nazivi kako bi ih iskoristili više puta, webinarima koji započinju i završavaju s Pozdrav iz… kako bi bili sigurni da nas je administrator uočio….. Čini se da je učenik prestao biti u centru nastavnog procesa jer ako predajete 2 predmeta u 11 razreda i morate odraditi zadane kategorije, stručna vijeća, Loomen, predavanja i radionice na godišnjoj razini i svakodnevno biti dobro pripremljen nastavnik koji koristi inovativne nastavne metode, provodi istraživačke radove, pokuse i radionice kroz nastavni proces ili se morate klonirati ili dan mora trajati 40 sati ili imate jako veliki broj odrađenih prekovremenih sati koji nisu plaćeni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 726 | Antonela Berić | Izmjene Pravilnika o napredovanju su nužne pa tako i ovdje navedene. Naravno da bi bilo jednostavnije da se ranije razmatralo o brojkama i rokovima. Ovako će dio kolega (pa i ja) napredovati po prvoj verziji novog pravilnika u kojoj je niz nejasnoća... Bilo bi bolje da ste ovim Pravilnikom o izmjenama Pravilnika obuhvatili i razjasnili i druge nejasnoće/nelogičnosti koje se javljaju. Svakako je dobro što se pokušava doraditi i poboljšati ovaj pravilnik, ali mislim da su u izmjenama trebali biti i drugi članci (čl. 8., čl. 18. čl. 21)... Čl. 8. ne obuhvaća zahtjevnu ulogu u povjerenstvu za procjenu psihofizičkog stanja djeteta, čl. 18. postavlja nerealno visoku i demotivirajuću ljestvicu za trajno zvanje, čl. 21. navodi neke teže izvedive obveze za pojedina zvanja (edukacije, kolegijalna podrška...)... | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 727 | Ana Špoljarić | Poštovani, potrebno je doraditi članak 8. jer se ne vrednuje rad koji nastavnici ulažu prilikom planiranja i organizacije posjeta gospodarskim subjektima (smatram da je suradnja s gospodarskim subjektima bitan čimbenik strukovnog obrazovanja). Mnogi nastavnici ulažu trud i vrijeme za pripremu učenika, organizaciju i evaluaciju samog posjeta što bi trebalo vrednovati kroz potkategorije navedenog članka. U potkategoriji unaprjeđenje rada škole vrednuje se uređivanje školske stranice (koje pojedini nastavnici imaju u zaduženju), no nije precizirano na koji se način vrednuju objave nastavnika o aktivnostima (projekti, posjeti, edukacije…) koje provode tijekom školske godine. U potkategoriji rad u stručnim vijećima, udrugama i sl. vrednuje se doprinos struci kroz rad u strukovnim udrugama no nigdje se ne spominje ostvarivanje suradnje s udrugama i uključivanje učenika u rad udruge. Jednom stečeno zvanje trebalo bi biti trajno, a obnova navedenog zvanja trebala bi se vršiti na temelju uvida u dokumentaciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 728 | Alta Pavin Banović | U čl. 1 smanjenje broja sati sudjelovanja na edukaciji na državnoj i međunarodnoj razini s 40 sati na 30 sati je prihvatljivije, iako je i to puno sati izostanka sa svog radnog mjesta, a to je cijeli radni tjedan stručnih suradnika. Povećavanje bodova za mentoriranje edukacija na državnoj razini je prihvatljivije kao i smanjenje broja sati kojih je još uvijek previše. Izrada obrazovnih sadržaja nije definirano, a objavljivanje je još manje objašnjeno - što to sve znači: što se objavljuje od obravonih sadžaja za koje predmete, tko objavljuje, gdje objavljuje, mora li proći recenziju ili sve prolazi,??? U čl. 2 prihvatljivija je izmjena mjeseca travnja u odnosu na ožujak Čl. 3. također je puno prihvatljiviji u odnosu na prethodno jer je praksa do sada pokazal da lakše tako funkcionira radi organizicije Općenito u Pravilniku ima točaka koje treba detaljnije opisati, objasniti, raščlaniti... kao npr. ovo e-savjetnovanje: što to podrazumiijeva, koliko je teksta potrebno napisati, u koliko se savjetovanja mora sudjelovati u mandatu ili u školskoj godini??? pitanje natjecanja - moraju li biti samo natjecanja koja nudi AZOO i MZO ili mogu li biti natjecanja koja organiziraju Udruge, pojedinici nastavnici...skupine...? Gotovo sve točke Pravilnika (tablicu) je potrebno detaljno opisati, objasniti... | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 729 | Marija Garić | Poštovani, drago mi je zbog promjena koje ste predvidjeli ovom izmjenom Pravilnika, ali one nisu dovoljne (uglavnom su kozmetičke, jer broj sati u važećem Pravilniku nije bio ispravno napisan). Predlažem da se u čl. 21., 22. i 23. smanji broj sati edukacija kolega, jer je to teško izvedivo (neki niti nemaju ŽSV već duže vrijeme). I ponovno predlažem da se konačno uvrsti u Pravilnik, u čl. 8. ( tablica) i boduje Rad u STRUČNOM POVJERENSTVU UPRAVNOG ODJELA ŽUPANIJE za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, učenika. Predsjednica sam povjerenstva od početka njegova rada, godišnje se sastanemo oko 14 puta i razmatramo prijedloge 100-tinjak djece za utvrđivanje primjerenog oblika školovanja, donosimo odgode o upisu (prošle godine 65) te razmatramo i dajemo mišljenje za pomoćnike u nastavi (132 prošle godine). Za sve te učenike pišem obrasce i zapisnike nakon sjednica. Detaljno sam obrazložila rad, jer ne znam koliko ste upućeni u opsežnost rada predsjednika takvog povjerenstva. Zaslužuje li taj rad barem 1 bod po godini? U važećem pravilniku ne pripada u kategoriju Rad na unaprjeđenju sustava obrazovanja, a niti pod Rad u stručnim vijećima, udrugama.. . Ovu kategoriju nema velik broj djelatnika u školstvu, ali nismo svi izjednačeni niti po drugim kriterijima (stručni suradnici i predmetni/razredni učitelji, gradska/seoska škola, mogućnost mentoriranja pripravnicima, studentima...). Zahvaljujem! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 730 | Ivana Smolčić Padjen | Poštovani, bilo bi mi drago vidjeti da se promišlja o tome da učitelju/nastavniku/stručnom suradniku/ravnatelju koji je napredovao ne može za 5 godina "oduzeti" napredovanje. Oduzima li se kome majstorski ispit nakon pet godina, oduzima li se liječniku specijalizacija? Ukoliko nije tako, imamo se razloga osjećati diskriminiranima. Razmišlja li se o tome da da učitelj / nastavnik / stručni suradnik / ravnatelj može napredovati automatizmom nakon prikupljenog Pravilnikom propisanog broja bodova? Koji su argumenti protiv ovakvog načina napredovanja? Unaprjeđenje rada škole kriterij je kojemu ne mogu svi ravnopravno udovoljiti, primjerice, regionalni centri kompetentnosti nisu u svim gradovima, a objektivne okolnosti utječu na organiziranje javnih događaja na svim razinama. U kriteriju - Sudjelovanje u radnim skupinama, povjerenstvima i sl. za izradu strateških, zakonodavnih, kurikulumskih i sl. dokumenata na državnoj razini (po skupni i po godini) - nije razvidno što se sve ubraja. Također nije jasno treba li i na koji način argumentirati pozitivnu evaluaciju vođenja edukacije ili predavanja. Izostaje informacija o tome hoće li se / mora li se uvid u stručno-pedagoški rad realizirati tijekom školske godine u kojoj je podnesen zahtjev za napredovanje. Valja jednoznačno istaknuti odnosi li se "posljednjih pet godina" samo na kontinuirani profesionalni razvoj ili se odnosi i na dokaze kojima se potkreplju Kriteriji vrednovanja stručno-pedagoškog rada. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 731 | Edita Evetić | Poštovani, pozdravljam ove izmjene Pravilnika kojima su se otklonile određene nejasnoće, iako su još mnoge ostale. Budući da je predloženi dokument o izmjenama Pravilnika, samo bih se kratko osvrnula na sam Pravilnik. Iako je novi Pravilnik bio nužan i riješio je određene probleme, mišljenja sam da su se novim Pravilnikom kriteriji previše postrožili, količina dokumentacije ostala je ista ili se čak i povećala, a sama procedura se nije pojednostavila, nego se samo digitalizirala. Također sam mišljenja da za obnovu stečenog zvanja nije potrebno prolaziti istu proceduru kao i za napredovanje u zvanje. Bilo bi dobro kada bi postojao neki registar dostupan Povjerenstvu sa svim dokumentima bitnima za napredovanje, ali znatno manji broj obaveznih dokumenata. Povjerenstvo bi tada imalo uvid u kontinuirano usavršavanje kandidata te bi se stečeno zvanje automatski obnavljalo. Ukoliko se steknu uvjeti za napredovanje u više zvanje, kandidat bi dobio prijedlog za napredovanje. Vjerujem da tada ne bi izostalo niti motivacije niti onog unutarnjeg osjećaja zadovoljstva kada bi netko na razini države prepoznao nečiji rad. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 732 | VJEKOSLAVA HRASTOVIĆ | Poštovani, smatram kako je članak 19. ovoga Pravilnika sasvim nepotreban i zbunjujući u odnosu na članak 10. za one koji obnavljaju zvanje. Smatram kako treba jednoznačno i jasno odrediti do kada učitelj treba poslati dokumentaciju za obnovu napredovanja. To je bilo dobro riješeno prethodnim pravilnikom i nije trebalo mijenjati. U 10. ili 19. članak, ako on ostane, trebalo bi dodati smatrali se ovaj rok od prošlog dolaska savjetnika ili od promocije. I mnoge druge članke bi trebalo jasnije definirati jer ako ljudi mjesecima raspravljaju i ne znaju što i kako tumačiti, znači da Pravilnik nije jasan. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od 1. travnja do uvida stručnog povjerenstva priložit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do 1.travnja. 1.travanj je zadnji rok kojim Povjerenstvo može osigurati da će napredovanje biti završeno do kraja nastavne godine za kandidate koji moraju obnoviti napredovanje do kraja nastavne godine u lipnju odnosno za kandidate kojima je rok za obnovu napredovanja ili napredovanje u prva četiri mjeseca (120 dana) od početka nove školske godine. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 733 | Jasmina Alilović | Poštovani! Kolege koji sada ulaze u proces napredovanja po novom pravilniku su u prilično nezavidnoj poziciji. Mislim da je trebalo dati određeno vrijeme za prilagodbu, jer mi smo ipak učitelji koji dosta rade, a ne lovci na bodove. Dosta je nejasnoća i nedoumica, ljudi čekaju danima na odgovore na pitanja i iz MZO i iz AZOO. I ja smatram da su brojevi 3/5/7 sati godišnje edukacije svojih kolega nerealni i rijetko kome dostižni. Nejasno je kako dokazati neke aktivnosti npr. sudjelovanje u e-savjetovanjima, pozitivnu evaluaciju predavanja na skupovima, mentorstvo učenicima koji sudjeluju na županijskom natjecanju i slično. Slažem se s promjenom da se boduju s 1 bodom svi članovi školskog povjerenstva za natjecanja. Kod projekata potvrda ravnatelja ili prijava na neki projekt ne vrijedi bez da su navedeni nositelji, aktivnosti, trajanje i rezultati projekta što je problem i nije u redu tražiti unazad sve ovo. Slažem se s kolegicom Bagarić koja kaže: „ Isto tako, zašto se ne bi jednom stečeno zvanje i održalo, a ne obnavljati svakih 5 godina? Koja još struka gubi stečeno zvanje u svom napredovanju?” Trebalo bi detaljnije objasniti i što se sve smatra otvorenim obrazovnim sadržajem i gdje se sve mogu objavljivati. Potrebno je ukinuti kao obveznu kategoriju "Unaprjeđivanje sustava obrazovanja" kao uvjet za napredovanje u izvrsnog savjetnika jer sam nastavnik vrlo teško može utjecati na to. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 734 | Maja Balašćak | Poštovani, pozdravljam promjene koje su donešene ovim izmjenama pravilnika, no kao i većina kolega imam dosta zamjerki. Kao prvo nadala sam se da će se novim pravilnikom pokazati da nam se vjeruje. Naime, stečeno zvanje bi trebalo biti trajno! Ako i dalje mentori, savjetnici, izvrsnih savjetnici trebaju dokazivati svoju izvrsnost, mišljenja sam da je dovoljno poslati dokaze o stečenim bodovima, bez dolaska povjerenstva na sat, osim u slučaju napredovanja u više zvanje. Zar zaista svakih pet godina moramo dokazivati da znamo raditi u razredu (unatoč svim edukacijama, projektima, predavanjima za koje prilažemo dokaze). Nadalje, tri sata godišnje (za mentora) educiranje kolega je previše i za većinu nas teško izvedivo. Educiranje kolega se može raditi i na druge načine i to bi svakako trebalo promijeniti. Ako stečeno zvanje ne može postati trajno (oko čega se zaista nadam da će se nešto napraviti) 35 godina staža u obrazovanju je previše. Većini nas taman pred mirovinu. U obzir bi se trebao uzimati cjelokupan staž, te godine staža smanjiti na 30. Maja Balašćak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 735 | Adrijana Rajić | Poštovani! Pozdravljam navedene promjene te smatram kako bi bilo dobro kada bi se pojedinačno priznavale sve održane edukacije, neovisno o ponavljanju. Osim toga, smatram kako postoje nejasnoće oko Kriterija vrednovanja stručno-pedagoškog rada koje nisu predmet ove rasprave, a trebalo bi ih negdje raspraviti (osim na društvenim mrežama). Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 736 | Davorka Demo | Poštovani, slažem se s većinom komentara kolegica i kolega koji se odnose na članak 6 i 7 Pravilnika u kojem stoji kako za pokretanje napredovanja u zvanje savjetnik i izvrsni savjetnik treba položeni stručni ispit, jer je on ionako obvezan za prvo napredovanje u mentora pa bi ga kao uvjet za savjetnika ili izvrsnog savjetnika trebalo izbrisati. Nadalje, u članku 8 tj. Kriterijima za vrednovanje stručno-pedagoškog rada ima puno nelogičnosti i nedorečenosti. Primjerice kod projekata, koji su jedan od uvjeta za napredovanje, sama potvrda ravnatelja ili prijava na neki projekt ne vrijedi bez da su navedeni nositelji, aktivnosti, trajanje i rezultati projekta. Za nas koji smo napredovali u prosincu 2015. nije u redu tražiti unazad sve ovo, kada se takvo što nije tražilo starim Pravilnikom. Smatram da bi potvrda ravnatelja trebala biti dovoljna za godine prije stupanja na snagu ovog pravilnika. U manjim školama je moguće sudjelovati na projektima na godišnjoj razini, ali u većim školama bi to mogla biti nemoguća misija pa bi bilo bolje da u Obvezama (članci 21,22 i 23) stoji da treba sudjelovati na jednom projektu u 5 godina.Osim toga u tim člancima obveze edukacije kolegica i kolega trebaju biti smanjenje na 1 sat godišnje za mentore, 2 za savjetnike i 3 za izvrsne savjetnike. Gotovo je nemoguće odraditi sada tražene sate u većim školama s više mentora i savjetnika. Najveća nepravda ovim Pravilnikom je nanesena nastavnicima poput mene koji su zadnje napredovanje imali u prosincu 2015. a prijavu moraju predati do 1.3. za obnovu zvanja, gdje ne samo da se ponovno preispituje jesu li još uvijek dovoljno dobri da bi bili mentori ili savjetnici nego im se i 9 mjeseci ranije traži pokretanje postupka. Smatram da je način obnavljanja napredovanja dolaskom više članova Povjerenstva na dva nastavna sata nepotreban jer je osoba već napredovala u neko zvanje prije toga i dokazala kako zna upravljati razredom, napisati pripravu, koristiti suvremene metode rada, a na kraju sve se to može vidjeti iz dokumentacije koja se prilaže za napredovanje. Mišljenja sam kako jednom dobiveno zvanje ne bi trebali izgubiti osim u slučaju grubog kršenja pravila struke, već da bi za obnovu zvanja trebali samo poslati dokumentaciju koja je propisana. Za prvu prijavu napredovanja u neko zvanje smatram da je potreban dolazak povjerenstva na sat. U članku 18 stavak 1 predlažem da se riječi "... koji je tri puta za redom izabran u zvanje izvrsnog savjetnika..." zamijeni riječima - "...koji je barem dva puta izabran u zvanje...". Razlog tome je činjenica da neki nastavnici ne žele napredovati dalje od mentora, a neki ne žele dalje od savjetnika pa bi bilo pošteno prema njima da im ono posljednje zvanje u koje su izabrani ostane trajno. Odmah u istom članku stavak 2 treba 35 godina smanjiti na 30 godina rada u obrazovanju, upravo zbog strukovnih nastavnika koji su radili prije izvan sustava obrazovanja i praktički pred mirovinu ne mogu skupiti 35 godina staža u obrazovanju. Možda bi tu pomogla i dobna granica npr. 30 godina rada u obrazovanju ili 60 godina starosti (što se prije stekne). Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od 1. travnja do uvida stručnog povjerenstva priložit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do 1.travnja. 1.travanj je zadnji rok kojim Povjerenstvo može osigurati da će napredovanje biti završeno do kraja nastavne godine za kandidate koji moraju obnoviti napredovanje do kraja nastavne godine u lipnju odnosno za kandidate kojima je rok za obnovu napredovanja ili napredovanje u prva četiri mjeseca (120 dana) od početka nove školske godine. Dokumentacija poslana od 1.travnja do 1.rujna neće se zaprimati niti obrađivati. | |
| 737 | Bozana Tenji | Slažem se u potpunosti s kolegicom Ojdanić. Dobro je biti izvrstan u određenom području i to znanje prenositi dalje, a ne stalno mijenjati naslov predavanja radi bodova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 738 | Brigita Jurić-Katunić | Poštovani, slažem se sa smanjivanjem broja sati u edukacijama potrebnih za ostvarivanje bodova na državnoj razini. Novi pravilnik donosi pozitivne promjene uzimajući u obzir više područja iz kojih se mogu skupiti bodovi. Nažalost jako puno stresa i nedoumica je donio nama koji trebamo prvi prema novim uvjetima produžiti zvanje ili napredovati. Od njegova stupanja na snagu u srpnju prošle godine do prije par dana nismo dobili pojašnjenje o brojnim upitima što podrazumijevaju pojedine kategorije aktivnosti te kako šaljemo ( u kojem obliku ) prijave. Zato pozdravljam odluku da se produži rok prijave iz članka 10. Za članke 21. i 22. još uvijek nemamo pojašnjenje koje su obaveze mentora i savjetnika godišnje što mora odraditi i kakvim (čijim) potvrdama se to dokazuje pa se računa u ona 3 ili 5 sati ( pružanje kolegijalne podrške na školskoj razini, dijeljenje primjera dobre prakse,...), a imamo samo još 4 mjeseca do kraja nastavne godine. Zato smatram da se pojašnjenje članka 21. i 22. treba što prije objaviti i produžiti rok u kojem možemo te obaveze ispuniti ( jer ima nas koji stvarno puno radimo vezano za školu i nemamo vremena stalno razmišljati o bodovima i ispunjavanju uvjeta ). Također se slažem s kolegama, ako to podrazumijeva 3 sata predavanja na NV ili ŽSV godišnje, da je to previše jer se onda trebamo samo baviti bodovima i energiju trošiti na to umjesto na kvalitetno pripremanje na rad s učenicima. Potrebno je što prije objaviti pojašnjenje o javnim i besplatno dostupnim digitalnim obrazovnim sadržajima - što podrazumijeva potpuni digitalni obrazovni sadržaj ( je li se to odnosi na jedan školski sat ili više, podrazumijeva li to tematski povezane prezentacije s kvizovima, digitalnim radnim listićima i listićima za vrednovanje ili još nešto? )? Hoće li biti otvoreno javno savjetovanje oko tih nedoumica? Nadam se pozitivnim dopunama i pojašnjenjima novog pravilnika na zadovoljstvo svih! Srdačan pozdrav! Brigita Jurić-Katunić, prof. mentor | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 739 | VLASTA ŽIVKOVIĆ | U potpunosti se slažem da je trebalo revidirati i osuvremeniti stari pravilnik o napredovanju. Međutim, ovaj novi, unatoč nekim dodatnim objašnjenjima nam je definitivno uneo nemir i određenu dozu nezadovoljstva zbog nejasnoća i nedorečenosti i raznih tumačenja pojedinih članka. - smatram da su sad zahtjevi za neka područja preveliki i nerealni poput primjerice ovog o kojem gotovo svi komentiraju gdje se zahtjevaju toliki silni sati edukacije kolega ili studenata (čime se direktno učitelje u mjestima gdje nema Učiteljskog ili Pedagoškog fakulteta stavlja u nepovoljan položaj). Brojni članovi kolektiva ili ŽSV-a su u procesu napredovanja i skupljanja bodova pa se postavlja realno pitanje kako i kada mogu svi i ostvariti tih 3/5/7 sati edukacije kolega godišnje. Time ispada da bi se uvijek morali slušati isti ljudi koji moraju održavati tolika predavanja samo radi bodova i napredovanja. Predlažem da se to promijeni u ukupno 3-5 sati tijekom razdoblja napredovanja (dakle 3-5 sati tijekom 5 godina, a ne godišnje) - „pozitivna evaluacija“ za predavanja i radionice treba biti potpuno izbačena - vrlo je diskutabilno njeno dokazivanje – statističkim podacima, sažetkom upitnika, priloženim upitnikom, kopijom odgovora sudionika....na koji način će svima biti jednako mjerljivo i zašto opet forsirati nešto samo forme radi - slažem se s ostalim kolegicama i kolegama da komisija na satu bude samo za prvo napredovanje i napredovanje u više zvanje - slažem se s ostalima koji kažu da se nakon 3 ili maksimalno 4 napredovanja (od kojih su barem 2 u savjetnika ili izvrsnog savjetnika) ili da nakon 30 godina staža napredovanje ostaje u trajnom zvanju jer je taj učitelj potvrdio svoju kvalitetu dotadašnjim radom i bodovima - vođenje ŽSV-a i 3 sastanka godišnje – ispraviti na minimalno 2 sastanka godišnje - mentoriranje studenata je potpuno omalovaženo s 2 boda budući da ono zahtijeva veliku pripremu, puno papirologije i puno vremena (a i činjenica da se broji jednako imali 1 ili 10 studenata nije isto). Što kad sam u istoj godini imala studente s 2 različita fakulteta i kolegija? To se treba također različito bodovati i precizirati u pravilniku - promjena da se boduju 1 bodom svi članovi školskog povjerenstva za natjecanja (što je prije bilo samo za predsjednika povjerenstva i to je bilo u redu). Dakle, bilo tko za sat i pol sjedenja na natjecanju iz nekog predmeta zaradi bod, a realno ne može niti uvijek svatko ispravljati svaki predmet, što smatram da nije fer niti jednako vrijedno kao mentoriranje učenika za natjecanja ili neke druge daleko zahtjevnije stvari koji se također boduju 1 bodom - gdje je navedeno kako se dokazuje sudjelovanje u e-savjetovanjima? Stari način u kojem su se slale papirnate kopije dokumenata je ipak bilo jasniji i pregledniji. Nezamislivo mi je da će članovi komisije koji dobiju folder s potvrdama klikati, otvarati i čitati baš svaki pojedinačni dokument i linkove. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 740 | Amela Ojdanić | Ne vidim zašto bi predavanja ili radionice morali biti međusobno različiti da bi se ostvarili bodovi. Uobičajena praksa je isto predavanje održati npr. na različitim skupovima ŽSV-a. Odgovoran učitelj će svako svoje naredno predavanje uvijek dorađivati i usavršavati, tako da je to uvijek, unatoč istom nazivu predavanja, ‘upgraded version’. Ova odredba će samo potaknuti hiperprodukciju nekvalitetnih predavanja i radionoica kako bi se ostvarili bodovi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 741 | Mirjana Bagarić | Iako ovom izmjenom pravilnika nije planirana izmjena članka u kojem se navodi broj sati edukacije tijekom jedne godine ovisno o stupnju napredovanje, ipak ću se osvrnuti na taj članak. Smatram da je previše 5 sati edukacije tijekom jedne godine, posebno jer nije definirano kako će se to i ostvariti. Isto tako, zašto se ne bi jednom stečeno zvanje i održalo, a ne obnavljati svakih 5 godina? Koja još struka gubi stečeno zvanje u svom napredovanju? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 742 | Višnja Pranjić | Poštovani, Predlažem izmjenu broja 40 brojem 30 u svim podkategorijama te korekciju pripadajućih bodova, a ne samo u dvije navedene; - Sudjelovanje u edukaciji na državnoj razini - Vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini - Sudjelovanje u edukaciji na međunarodnoj razini - Vođenje ili mentoriranje edukacije na međunarodnoj razini. Nadalje, moram se osvrnuti na objavljene odgovore na najčešće postavljena pitanja; P: Poštovani, ja sam učitelj savjetnik u ponovnom izboru od travnja 2019. Sada sam postala vršiteljica dužnosti ravnatelja. Vrijedi li mi stečeno zvanje? O: S obzirom da ste napredovali po starom Pravilniku, za radno mjesto ravnatelja zvanje učitelja savjetnika ne se može primijeniti. Ako zadovoljavate uvjete, možete pokrenuti postupak napredovanja u zvanje mentora kao ravnatelj prema novom Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima. Po starom Pravilniku nije bilo moguće napredovanje ravnatelja i ovim je Pravilnikom ispravljena diskriminacija temeljem radnog mjesta. Međutim, anuliranjem dosadašnjeg rada, stečenog zvanja, odnosno dokazane izvrsnosti te pokretanjem postupka napredovanja potpuno ispočetka novi je oblik diskriminacije! Pravilnikom se ne navodi da se postupak napredovanja provodi ponovno od početka. Stoga predlažem, da se izvrsnost kojoj se teži, a koju je ravnatelj dokazao kao nastavnik prizna pri obnovi, odnosno napredovanja u viši stupanj. U prilog ovom prijedlogu ide sam postupak napredovanja, bodovanje kategorija te podkategorija koji su POTPUNO isti za nastavnike i ravnatelje. Ako se ravnatelju kao nastavniku bodovalo npr. predavanja, isto mu se priznaje kao ravnatelju, zašto promjenom funkcije više ne vrijedi dokazana izvrsnost??? S poštovanjem Višnja Pranjić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 743 | Melita Šimić | Smatram, vezano uz sudjelovanje u edukacijama, da je apsurdno da se webinari koji traju po 1 sat ne boduju, jer edukacija mora imati najmanje 5 sati da bi se bodovala, a sve što je manje od 5 sati ništa. Predlažem da se i edukacije koje kraće traju uzmu u obzir. Zašto se ne boduju i edukacije na drugim razinama, npr. stručna vijeća i sl, a ne samo na nacionalnim i međunarodnim razinama? Sve su to edukacije. Trebalo bi detaljnije objasniti što se sve smatra otvorenim obrazovnim sadržajem i gdje se sve mogu objavljivati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 744 | LIDIJA BLAGOJEVIĆ | Predlažem nadopunu sljedećih članaka: Članak 7 (2): Ukinuti obveznu kategoriju "Unaprjeđivanje sustava obrazovanja" kao uvjet za napredovanje u izvrsnog savjetnika jer nastavnik vrlo teško može utjecati na to hoće li njegova škola biti izabrana u eksperimentalni program, hoće li ga savjetnik imenovati u Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita, odnosno hoće li ga MZO imenovati u neko povjerenstvo, radnu skupinu ili mentorski tim. U kategoriji aktivnosti STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI nigdje nije navedeno autorstvo udžbenika. Može se iščitati da je udžbenik stručna knjiga, ali smatram da bi izrijekom trebalo biti navedeno autorstvo udžbenika. Također je jako ograničavajući faktor broj autora udžbenika, jer ako udžbenik ima npr. 4 autora, svaki dobiva po 3 boda za udžbenik, a kod online edukacija u minimalnom trajanju od 10 sati (po broju) uopće nije naveden broj autora i za to se dobiva 5 bodova, makar autora bilo i 10. U kategoriji RAD NA UNAPRJEĐENJU SUSTAVA OBRAZOVANJA bilo bi dobro pojasniti što se smatra obrazovnim istraživanjem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. | |
| 745 | Elena Kovačić | Poštovani, osvrnula bih se na Obveze odgojno-obrazovnih radnika vezane uz napredovanje, tj. na Članak 21. gdje je navedeno da je odgojno-obrazovni radnik koji je napredovao u zvanje mentora/savjetnika dužan 3/5 sati godišnje educirati kolege, studente, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku... Smatram da je to diskriminirajuća odluka za učitelje koji rade u manjim sredinama ili u kolektivu koji ima više učitelja mentora/savjetnika jer to neće moći ostvariti svaki učitelj mentor/savjetnik na godišnjoj razini. Ili treba smanjiti broj sati na 1- 2 za mentora, 3 - 4 za savjetnika, 5 - 6 za izvrsnog savjetnika po godini ili treba odrediti da odgojno-obrazovni radnik održi tijekom 5 godina npr. 8 predavanja (mentor), 10 predavanja (savjetnik) i sl. Također je nejasno čemu inzistirati na pozitivnoj evaluaciji jer se podrazumijeva da će odgojno-obrazovni radnik napraviti kvalitetnu edukaciju, a nejasno je kako potvrditi pozitivnu evaluaciju održanih edukacija. Hoće li predavači dijeliti evaluacijske liste, podijeliti link na online obrazac i kako dobivene rezultate prikazati ili je dovoljna potvrda organizatora na kojoj piše da je predavanje završilo pozitivnom evaluacijom. Srdačan pozdrav Elena Kovačić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 746 | Linda Jurkić | Poštovani, osvrnula bih se na obavezan uvjet -Broj sati predavanja, radionica, edukacija gdje smatram da je broj sati koje treba održati mentor ili savjetnik u 5 godina prevelik i teško ostvariv, ako se takvi sati predavanja, edukacija, dijeljenja primjera dobre prakse i kolegijalne podrške organiziraju na svim navedenim razinama. Na županijskim stručnim vijećima će uvijek iste osobe održavati svoja predavanja (zbog održavanja statusa), a ako se radi o školi gdje ima više mentora ili savjetnika, jednostavno, neće moći svi doći na red. Isto tako mislim da nitko od nas ne želi slušati nekoliko puta godišnje istu osobu koja drži predavanja bez obzira koja je tema u pitanju. Mislim da je ovaj uvjet u novom Pravilniku "najteže zadovoljiti". Osvrnula bih se također na obavezan uvjet - Objava digitalnih sadržaja ili stručnog članka (1 ili 2 godišnje za održavanje statusa mentora ili savjetnika) gdje Pravilnikom nije definirano što je točno digitalni sadržaj (u pojašnjenju Pravilnika od 18.veljače 2020. je definirano što se ne može uzeti u obzir da je digitalni sadržaj) pa bih voljela da se izdaju i nekakva uputstva za izradu digitalnih sadržaja. Lijep pozdrav, Linda Jurkić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 747 | TOMISLAV KUČINA | Poštovani, Predlažem da se naziv izvrsni savjetnik zamjeni nazivom viši savjetnik i da se smanji broj područja (kategorija) iz kojih je potrebno skupiti bodove. Također predlažem da se pojednostavi postupak prikupljanja i dostave potrebne dokumentacije. S poštovanjem, | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 748 | Sandra Debogović | Poštovani, Postupak napredovanja u struci treba pojednostavniti i motivirati odgojno-obrazovane djelatnike da se odluče na taj korak. Predlažem da jednom stečeno zvanje jest stalno zvanje zato što se tek tada može zvati napredovanjem u struci. Stečeni stupanj obrazovanja može li se nekome oduzeti? Mišljenja sam i predlažem da je za napredovanje dovoljno poslati urednu dokumentaciju na Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje će Povjerenstvo pregledati, bez uvida u nastavu. Naime, profesori su nakon završenog studija trebali stažirati godinu dana i položili su stručni ispit. U digitalno doba rad svakog pojedinog djelatnika u obrazovanju transparentan je kroz online potvrde, online edukacije, mrežne stranice škole, dijeljenje primjera dobre prakse, webinare, suradnju i rad u stručnim vijećima… Ako i dalje mentori, savjetnici, izvrsnih savjetnici trebaju dokazivati svoju izvrsnost, mišljenja sam da je također dovoljno poslati Izvješće o petogodišnjem radu Povjerenstvu koju izdaje ustanova (osnovna ili srednja škola) u kojoj je osoba zaposlena. U slučaju da osoba prelazi iz razreda na mjesto ravnatelja ustanove bodovi koji su stečeni u razredu i zvanje koje stečeno u razredu treba ostati, i obrnuto. PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE Predavanje, radionica ili ogledni sat na županijskoj razini (po broju održanih, međusobno različitih, uživo ili online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika; do dva suautora) – predlažem da se na temelju evaluacijskog upitnika napiše na Potvrdi stručnog usavršavanja da je evaluacija pozitivna. Na taj način smanjujemo broj papira. RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. Vođenje stručnog vijeća na županijskoj razini (po šk. godini) uz minimalno 3 održanih sastanaka stručnog vijeća te minimalno jedno održano predavanje ili radionicu godišnje. - osim redovitih Županijskih stručnih vijeća, koje organizira i vodi voditelj, savjetnički posjeti Škole za život na županijskoj razini, koje organizira voditelj u suradnji s kolegama iz tima Škole za život, trebaju ulaziti u broj održanih sastanaka ŽSV-a - održati 3 sastanka tijekom školske godine, bez klauzule da voditelj treba održati predavanje ili radionicu. Naime, intencija je da što više kolega županijskog vijeća dobije priliku održati predavanje ili radionicu, a voditelj sigurno održi najmanje jedno predavanje tijekom školske godine. STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI Autorstvo i suautorstvo online edukacija u minimalnom trajanju 10 sati (po broju) - predlažem 1 sat edukacije 1 bod Izrada i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja (po broju objavljenih sadržaja): -predlažem: - obrazovni sadržaj za do 5 nastavnih sati =1 bod, od 5 do 10 nastavnih sati = 2 boda - obrazovni sadržaj za od 10 do s 15 sati=3 boda, od 15 do 20 nastavnih sati = 4 boda - obrazovni sadržaj za veći dio nekog nastavnog predmeta, odnosno cijelu školsku godinu = 6 bodova S poštovanjem, Sandra Debogović prof. učitelj mentor | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 749 | DRAGAN STANOJEVIĆ | U članku 5., 6. i 7. navodi se koje su obvezne kategorije za napredovanje u zvanja mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika. Nije navedeno ni u jednom od članaka da je obvezna kategorija „Projekti“ iako je to naglašeno u člancima 21., 22. i 23.. Naime, u tim člancima se navodi kako su obveze odgojno-obrazovnih radnika vezano za napredovanje između ostalog i sudjelovanje na najmanje jednom projektu godišnje. Sukladno tome obvezna je i kategorija „Projekti“. Mišljenja sam da za većinu kolegica i kolega nije to problem obzirom da su u pitanju i projekti na školskoj razini, a zasigurno su sudjelovali na nekom od tih projekata ako već daju zahtjev za napredovanje, ali mišljenja sam da članci 21., 22. i 23. pobijaju članke 5., 6. i 7. . Nadalje u članku 24., stavak 4 se poziva na članke 21. i 22., i kaže da su odgojno-obrazovni djelatnici koji su zvanje stekli po „starom“ Pravilniku dužni izvršavati obveze iz članaka 21. i 22. do isteka roka na koji su izabrani u zvanje. Obzirom da navedene obveze nisu bile navedene u „starom“ Pravilniku treba riječ „obveze“ preformulirati u „uvjeti“ jer su to u načelu uvjeti za stjecanje zvanja. Članak 12. kaže da ispunjenost općih uvjeta utvrđuje Agencija i ako utvrdi da opći uvjeti nisu ispunjeni ravnatelj Agencije odbija zahtjev. Jedan od općih uvjeta je i broj bodova, sukladno člancima 5., 6. i 7.. Međutim, članak 14., stavak 2 kaže da uvid u stručno-pedagoški rad uključuje i utvrđivanje broja bodova, a uvid vrši Stručno povjerenstvo. Tko utvrđuje potreban broj bodova, Agencija ili Stručno povjerenstvo? U tablici „Predavanja, radionice i edukacije“ se navodi da predavanja, radionice i edukacije na županijskoj i državnoj razini moraju biti pozitivno evaluirane od strane sudionika. Zašto odmah nožem rezati bodove s predavanja, radionica i edukacija na kojima se nije provodila evaluacija, a uobičajena praksa na većini ŽSV je bila da se ne provodi evaluacija. Zašto ne dodati klauzulu „sva predavanja, radionice i edukacije održane nakon stupanja ovog Pravilnika na snagu moraju imati pozitivnu evaluaciju od strane sudionika“? I za kraj, u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 101. se navodi sljedeće: Učitelji u osnovnoj školi izvode nastavu i druge oblike neposrednog odgojno¬-obrazovnog rada s učenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-¬obrazovnog rada. Od 7 kategorija koje su navedene kao uvjet za napredovanje, samo jedna kategorija je direktno vezana za ono što su temeljni poslovi učitelja, a to su nastava i neposredni odgojno obrazovni rad s učenicima. S poštovanjem, Dragan Stanojević učitelj tehničke kulture i informatike | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 750 | Branka Dubravac | Poštovani, prije svega pozdravljam dopune i izmjene Pravilnika i ukazat ću na neke nedorečenosti i manjkavosti: - osvrnula bih se na Članak 18. stavak (2): Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina staža u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. Ovom stavkom su najviše zakinuti strukovni nastavnici jer su većina radili u privredi prije rada u obrazovanju - pravednije je prema strukovnim nastavnicima brisati U OBRAZOVANJU i dodati još kronološku dob 60 godina - treba omogućiti napredovanje u više zvanje, a stečeno trajno zadržati (za one koje nisu u mogućnosti dalje napredovati) - uvid u dva sata nije potreban jer je stresan, neprirodan - dužnosti za trajanje zvanje: nije precizirano radi li se o školskim li sunčanim satima educiranja kolega, 3 – 5 sati/ godini što je previše, te može li objava digitalnih sadržaja biti u suautorstvu i koliko suautora - potvrde o pozitivnoj evaluaciji predavanja i radionica je nekad teško ishoditi što ovisi o organizatoru (aktivnosti na Međunarodnoj konferenciji) - prijedlog: bonus bodovi – onaj tko ima puno više bodova (20% i više) od potrebnih, dati mogućnost prenošenja u daljnjem napredovanju ili kompenzirati s neispunjenim kategorijama aktivnosti Lijep pozdrav, Branka Dubravac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 751 | Dinko Marin | Poštovani, odredba po kojoj se traži dostavla evaluiranog predavanja je krajnje nepotreba. Ista će stvoriti bezbrojne probleme na koji način dostaviti evaluaciju koju provodi voditelj npr. seminara. Nadalje na znanstvenim kongresima se ne provode ili rijetko provode evaluacije zar to znači da predvanje nije važeće. Po mom mišljenju potrebno je u cjelosti maknuti odredbu o potrebii dostave evaluacije predavanja. Nadalje, odredba o edukaciji odnosno koliko sati treba učitelj educirati druge je iznimno diskutabilna. Ista će se teško ostvarivati u manjim sredinama, a i pretvorit će se u trčanje učitelja za brojem sti. Ukoliko smatrate da ta odredba treba ostati onda je trebalo raditi mudrije i odrediti npr. u 5 godina potrebno je odraditi 8/10 h edukacije ostalih. Nadalje uvjeti za izvrsnog savjetnika ( što je pomalo smiješan naziv) su u djelovima diskriminatorni. Tu posebno mislim da polaganje stručnih ispita, dakle ljudi kod koji se polože su apriori u prednosti u odnosu na druge i često isto zadrže iznimno dugo. Mišljenja sam da će praksa ukoliko se nešto ne promijeni pokazati svu nedostatnost ovog pravilnika koji će nažalost u velikome broju demotivirati ljude za napredovanjem. Srdačno Dinko Marin, prof. savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 752 | Gordana Radić Labinjan | Poštovani, pozdravljam izmjene u donošenju novog Pravilnika o napredovanju odgojno-obrazovnih radnika no smatram kako još uvijek ima prostora za poboljšanje. Pozdravljam promjene koje se odnose na smanjivanje potrebnoga broja sati za predavanja, radionice i edukacije. Mi smo jedina struka u kojoj je potrebno stalno se dokazivati. U drugim strukama jednom stečeno zvanje može se izgubiti jedino nakon teže povrede pravila struke, dok se kod nas to može izgubiti i ako zakasnite sa slanjem dokumentacije za jedan dan. Možda bi se barem moglo pojednostaviti postupak napredovanja/potvrđivanja zvanja. Smatram da bi sasvim dovoljno bilo prikupiti i poslati dokumentaciju kojom će se utvrditi uvjete za napredovanje (kao u susjednoj Sloveniji). Smatram da u postupku obnavljanja zvanja nije potreban uvid u održavanja nastavnih sati. Trebalo bi samo priložiti dokumentaciju o stručnom radu i izvrsnosti da se zvanje produlji ili dobije trajno. Slažem se sa kolegama koje predlažu i dob od 60 godina kao dob u kojoj se stečeno zvanje trajno zadržava. Također smatram da je potrebno je detaljnije revidirati cjelokupan Pravilnik jer ima puno nedoumica u njemu. Svakako bi trebalo puno više pažnje posvetiti detaljima i dodatnim objašnjenjima za svaku pojedinu kategoriju i napraviti popis aktivnosti koje donose bodove. Tumačenje Pravilnika (koje nam je dano u zadnji tren) trebalo bi uvrstiti u sam pravilnik, zapravo potrebno je u samom pravilniku pojasniti samo bodovanje puno detaljnije. Predlažem da se u opisu radionica izbriše "međusobno različitih", jer je zahtjevno predavanje na jednu temu održati pred drugom vrstom publike, npr kolega iz različite struke ili pak sasvim nepoznatim kolegama. Educiranje kolega ( Članak 21. i Članak 22. ) svakako je korisno, ali je broj sati koji je potrebno ostvariti prevelik s obzirom na broj osoba u velikom broju škola koji trebaju te edukacije održavati. Smatram da se kolege međusobno educiraju i zajedničkim provođenjem projekata i /ili integrirane nastave, ali i u neformalnim razgovorima u i oko zbornice. Nije moguće svako educiranje zapisivati i urudžbirati. Lijepo vas molim da u način edukacije kolega uvrstite npr i objavu materijala i obavijest kolegama gdje se materijal nalazi. Potrebno je jasnije definirati "pozitivna evaluacija" . Bilo bi dobro jasno odrediti obrazac evaluacije. Moglo bi se jasnije definirati što su otvoreni digitalni sadržaji, odnosno gdje i u kakvom obliku moraju biti objavljeni. Molim da se za napredovanje ubrajaju bodovi od donošenje odluke o napredovanju, a ne od dodjele potvrde, jer se nastavnicima koji sudjeluju na državnim natjecanjima tom periodu ne priznaju se bodovi unatoč izvrsnim rezultatima. Iz članka 19. stavak 1.treba izbaciti riječi: "u razdoblju propisanom člankom 10. ovoga Pravilnika", a ostaviti " najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje." Također je nejasno gdje se uvrštavaju članci iz npr školskog lista ( prema Pravilniku su uvršteni u unaprjeđenje rada škole), a prema tumačenju povjerenstva (opisano u webinaru na stranicama MZO) treba ih uvrstiti u kategoriju Stručni članci, nastavni materijali i obrazovni sadržaji. Smatram da je pri pokretanju obnove napredovanja ili u slučaju napredovanja u zvanje savjetnik ili izvrstan savjetnik nepotrebno dostavljati potvrdu o položenom stručnom ispitu (kad je već jednom priloženo u prvom napredovanju u zvanje mentora). Rok za prijavu također nije povoljno određen za one odgojno -obrazovne djelatnike čija zvanje istječe u jesenskim/zimskim mjesecima, što pripada slijedećoj školskoj godini? Zbog rane prijave gube se bodovi koji se mogu ostvariti do kraja nastavne godine. Srdačan pozdrav Gordana Radić Labinjan | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. | |
| 753 | Veronika Špiranac | Poštovani, ovdje govorimo o izmjenama 2 članka Pravilnika. Što reći što već nije rečeno? Osobno smatram da bi trebala postojati razlika obveza mentora i savjetnika. U startu je razlika u broju bodova. No, je li za zvanje mentora potrebno imati iste kompetencije kao savjetnik? Onom koji "skuplja" bodove vjerojatno nije problem prikupiti još koji da bi mogao biti promoviran u više zvanje. Smatram da ne treba i ne može svatko biti savjetnik, pa tu valja napraviti razliku u samim zahtjevima koji se postavljaju pred kandidate. Nadalje, čini mi se da se po novom Pravilniku premalo pažnje pridaje radu s učenicima koji bi nam trebali biti prioritet. Naravno da učitelj treba ulagati u sebe i svoje znanje, ali to ne mora nužno značiti da je takav učitelj bolji pedagog od onog koji se trudi dobiti bodove. ŠZŽ nas uči sasvim drukčije.Učenik je u prvom planu, a novi Pravilnik upravo drugu stranu promovira. Znači li to da za napredovanje nije važno je li taj učitelj učenike nešto naučio za život? Žalimo se da nam učenici uče samo za ocjene, a kakav smo im uzor... Veronika Špiranac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. | |
| 754 | Krunoslav Daković | Poštovani, i dalje je odnos članka 10. i članka 19. nejasan te izaziva nedoumice u primjeni na način da se stavlja u nepovoljniji položaj nastavnike koji imaju stečeno zvanje a isto istječe krajem kalendarske godine, te su "prisiljeni" podnositi zahtjeve za napredovanje ili obnovom zvanja do 1. ožujka, odnosno do 1. travnja. U dosadašnjem članku 10. stavak 2. riječi: "za tekuću školsku godinu" su suvišne, jer stvarno je nejasno što bi trebalo predstavljati za tekuću školsku godinu. Dosadašnji članka 19. kao i prijedlog izmjena članka 19. sadrži oblik "jamstva" da će postupak obnove zvanja ili napredovanja u više zvanje biti završen ako se zahtjev podnese 120 dana prije, što je APSURD, da se podzakonskim aktom daje "obećanje" da će Agencija odraditi svoj posao pod tim uvjetima. Agencija treba odraditi svoj posao neovisno o propisu koji je "tjera" na to. Ako Agencija nije u mogućnosti ispoštovati rok neka se produži na način da bude 150 dana ili 180 dana. Prijedlog članka 2. Članak 10. mijenja se i glasi: (1) Postupak za napredovanje u zvanje pokreće se na zahtjev odgojno-obrazovnog radnika. (2) Zahtjev za napredovanje odgojno-obrazovni radnik podnosi agenciji nadležnoj za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) od 1. rujna do 1. travnja. (3) Odgojno-obrazovni radnik koji je imenovan u zvanje, a želi obnoviti napredovanje u izabrano zvanje odnosno u niže zvanje ili napredovati u više zvanje dužan je zahtjev za navedeno podnijeti najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje. (4) Obrazac zahtjeva za napredovanje sastavni je dio ovog Pravilnika, a dostupan je i u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstva) i Agenciji. Prijedlog članka 3. Članak 19. briše se. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. | |
| 755 | Ivana Miletić | Poštovani, otkada je objavljen novi pravilnik gotovo pa na dnevnoj bazi na raznovrsnim društvenim mrežama nastavnici jedni drugima dobronamjerno pomažu kod tumačenja istog. Interpretacije su različite kad se spomenu ,,otvoreni digitalni sadržaji". Mišljenja sam da bi jasnije trebalo definirati na što se točno odnosi ta stavka, ili, još važnije, što ne spada u takve. Ista je situacija i kod pružanja kolegijalne podrške. Nadalje, broj sati koje su mentori, savjetnici i izvrsni savjetnici (što se zbilja čini neprimjerenim i predlažem da se isti nazovu -viši savjetnici) dužni odraditi za vrijeme trajanja zvanja bi trebao biti smanjen iz razloga što je izgledno da ćemo dobiti mnoštvo pojedinih edukacija lošije kvalitete, razvodnjenih prezentacija u nastojanju da se pokušava osigurati situacija u kojoj će se ispuniti tražena norma. Evaluacija i takvih edukacija može biti pozitivna jer kreator anketnog listića može uvelike utjecati na odgovor koji želi dobiti određenom formulacijom pitanja i limitiranim mogućnostima odgovora. Nadalje, nakon predaje sve tražene dokumentacije za određeno zvanje, mislim da nije potrebno izvoditi dodatne nastavne sate pred povjerenstvom još jednom ukoliko se radi o obnovi zvanja, već je sama iscrpna dokumentacija dovoljna potvrda da se radi o nastavniku koji i dalje ima pravo na stečeno zvanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 756 | Dubravka Radoničić | Poštovani, čini mi se da se važećim Pravilnikom maknula glavna pozornost s nastave. Uvedena su brojne druge obveze koje zaista ne dokazuju izvrsnost nastavnika. Pri tom primarno mislim na edukacije koje smo dužni na godišnjoj osnovi organizirati prema kolegama. Uz sve dostupne edukacije i zaduženja nije realno očekivati da će kolege imati strpljenja i vremena i za ove koje su po 'sili pravilnika'. Također bih dala primjedbu na raspoređenost bodova u različite kategorije, smatram da je ta stavka vrlo ograničavajuća za neke kolege. Osim toga, velika orijentiranost Škole za život i Pravilnika prema digitalizaciji ne znači da nema dosta kolega koji nisu toliko skloni korištenju IKT. Svakako bi trebalo jasnije odrediti što znači online objavljivanje koje je zadano kao obveza u Pravilniku, jer će ovako biti svakojakih tumačenja i zaobilaženja pravila. Smatram da uvid u nastavu svakako treba ostati, ako već imamo obnavljanje svako pet godina. Nije loše ipak provjeriti kako učenici reagiraju i rade, bez obzira na to koliko je to, na neki način, umjetna situacija. Nadam se da će izmjene i cijeli Pravilnik biti motivirajući svima nama da što bolje radimo i adekvatno budemo nagrađeni za taj rad. Dubravka Radoničić, prof. savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 757 | Ina Randić Đorđević | Poštovani, trebalo bi obratiti pozornost na sljedeće: voditelji ŽSV-a imaju uputu od AZOO-a da ne organiziraju županijska stručna vijeća u ovoj školskoj godini jer su planirani savjetnički posjeti i županijski skupovi vezani uz Školu za život. Na tim skupovima predavači su isključivo mentori ŠzŽ. S obzirom na to jako je teško ostvariti zadane obveze mentora za 3 sata godišnje edukacije, savjetnika za 5 sati godišnje i višeg savjetnika za 7 sati godišnje edukacije. Učitelj koji jest napredovao, a nije angažiran u Školi za život, nije mentor na stručnim ispitima ili vezan uz izdavače (a vrlo je ograničen broj učitelja koji mogu sudjelovati u navedenim aktivnostima), veoma će teško na godišnjoj razini ostvariti taj broj sati. Konkretno u ovoj godini (2019./2020.) to je onemogućeno svim učiteljima Hrvatskoga jezika u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Karlovačkoj županiji. To se mora promijeniti: treba se omogućiti i održavanje edukacija i manji broj obveznih sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 758 | Mirjana Danček | Poštovani, izmjene i dopune Pravilnika pozdravljam iako u čl. 21.,22. i 23. vidim teškoće i nedorečenosti u realizaciji. Neke škole su male i više je mentora i savjetnika . U malom kolektivu svi kolege su članovi svih vijeća te nisu raspoloženi slušati gotovo na svim vijećima primjere dobre prakse koji donose 3, 5 ili pak 7 bodova. Ruralne škole nemaju mogućnosti surađivati s Učiteljskim fakultetima kako bi učitelji mogli biti predavači studentima i dijeliti primjere dobre prakse i tako ostvariti bodove. Pružanje podrške kolegama je neupitna. Događa se gotovo svakodnevno ali nije dovoljno jasno definirana korist od nje. Savjetnički posjet školi na dva sata nastave tj. uvid u neposredni rad učitelja s učenicima jako je stresan i uz svu dokumentaciju i bodove može zavšiti nepredvidljivo čak i sramotno za učitelja koji obnavlja zvanje. Slažem se i podržavam komentare kolega da se treba bodovati mentorstvo studentima po broju metodika a ne bodovanje mentorstva po godini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 759 | BRANKICA BOŠNJAK | Poštovani, Smatram kako mentorstvo učenika na županijskoj ili državnoj razini ne može nositi jednako bodova. Predlažen, županijska razina 2 boda, a državna 3 boda. Možda razmisliti o bodovanju natjecanja koja nisu u katalogu AZOO, kao npr. razna natjecanja koja matematičari imaju (Festivali matematike natjecateljskog tipa u kojem bude prijavljeno uglavnom dosta učenika iz županije ali i šire). Mislim da je ovo posebno bitno u predmetu Matematike koja je ionako dosta teška, i učenici ju ne obožavaju previše, zato bi trebalo nagraditi mentore koji pripremaju učenike i motiviraju ih na razvijanje matematičko-logičkih kompetencija. Smatram da nije u redu da se predavanje/radionica iste tematike može bodovati samo jednom. Svaki put kada imamo predavanje/radionicu i u drugim aktivima ili školama (iste tematike) trebamo se pripremiti, i to također zahtjeva određeni trud. Možda da se uvede bodovanje ukoliko je tema više puta izložena, onda max po 1 bod za svako izlaganje bez obzira što je iste tematike.Ukoliko je predavanje/radionica izvedena samo jedanput onda 2 boda. U Dijeljenju primjera dobre prakse precizirati što treba sadržavati (ishodi, aktivnosti učenika, listić, digitalni alat...) za cijeli 1 nastavni sat. Unaprijeđenje rada škole- većina navedenog je nedostupna i neostvariva većini djelatnika (osim pripremanja i organizacije javnog događaja u školi). Rad u školskom timu za kvalitetu kao i sudjelovanje u samovrednovanju ili vanjskom vrednovanju škole je teže izvedivo u većim školama u kojima ima više zainteresiranih za ovakve aktivnosti čiji je broj ograničen. Prema tome, smatram da su ovdje djelatinici većih kolektiva u nepovoljnijem položaju u odnosu na manje kolektive gdje imaju veću mogućnost biti i provoditi ovakve aktivnosti. Također, smatram kako je dosta velik naglasak stavljen na sve ostalo osim izvođenja i provođenja kvalitetne nastave što bi zapravo trebalo biti primarno u napredovanju. Bojim se da ovo ne postane trka za sakupljanjem bodova, redovna nastava će postati manje bitna, a fokus i sva energija će se trošiti u projekte, predavanja, radionice, webinare... Također, precizirati treba i način prikupljanja i slanja dokumentacije (one drive) ili neka druga platforma ako se dokumentacija šalje putem e maila. Također, smatram da bi trebalo promijeniti dio o godišnjem educiranju kolega: mentor (1sat), savjetnik (3 sata), izvrstan savjetnik (5 sati) obzirom da će biti prevelik broj predavanja koja će izgubiti na kvaliteti i odrađivat će se samo zbog skupljanja bodova i ostvarivanja uvjeta za napredovanje. Srdačan pozdrav, Brankica Bošnjak, mag.math. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 760 | Jasna Lovrić | Slažem se s kolegicama i kolegama koji su skrenuli pažnju na članak 21. Nama kao mentorima nije problem provoditi 3 sata edukacije godišnje, ali na svakoj školi je puno mentora i savjetnika i ne možemo očekivati da će kolege svaki trenutak svog slobodnog vremena provoditi u školi sudjelujući na našim edukacijama. Zanima me i podrazumijeva li dijeljenje primjera dobre prakse i ogledne sate, na koje možemo pozvati kolege iz škole, posebno iz aktiva, te kako evidentirati kolegijalnu podršku koju gotovo svakodnevno pružamo? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 761 | Katarina Pučar | Poštovani! U članku 1 treba pobliže razmisliti o rečenici „Vođenje ili mentoriranje edukacije na državnoj razini (po broju edukacija, međusobno različitih, uživo ili online, uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika)“. Problem je ako se ista radionica, održana za različite adresate u više navrata, samo jednom vrednuje. Za svako takvo predavanje predavač se trebao spremiti, izdvojiti vrijeme i baviti se organizacijom, tako da bi bilo potrebno maknuti izraz „međusobno različitih“. Ako se očekuje pozitivna evaluacija od strane sudionika trebalo bi objasniti kako se to dokazuje, a da nije subjektivno i podložno osobnom dojmu. Mislim da čim je netko pozvan i dobio priliku voditi edukaciju na državnoj razini već to dovoljno govori o njegovoj kvaliteti. Glavni problem Pravilnika, koji se u ovim Izmjenama pravilnika uopće ne spominje, je posve pogrešno pravilo da je u napredovanju obavezna kategorija „Unapređenje rada škole“ koja se sastoji od nekoliko mogućosti koje ne može odabrati činiti odgojno – obrazovni radnik koji želi napredovati, nego je posve u rukama vodstva škole. To je ogroman hendikep Pravilnika o napredovanju. Ako se kategorija „Unapređenje rada škole“ želi zadržati, pogotovo kao obaveza za napredovanje, moraju se promijeniti njene sastavnice. Tu bi bila prilika za vrednovanje neposrednog odgojno – obrazovnog rada, ali ne na jednom ili dva ogledna sata s komisijom (što je jako upitno koliko se može dobiti realna slika) nego predvidjeti provođenje objektivne evaluaciju u razredima u kojima nastavnik radi. To je unapređenje rada škole, a ne sada predviđene sastavnice i to je najvažnija promjena koja se mora dogoditi u Pravilniku o napredovanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 762 | Ivica Cikač | Poštovani, imam nekoliko komentara i sugestija vezano uz cjelokupni Pravilnik i to kako slijedi: 1) Što se tiče trajanja zvanja od 5 godina te mogućnosti napredovanja tek po isteku tih pet godina, slažem se s navedenim prijedlozima kako ta odredba nema smisla. Zbog čega kočiti kolegice i kolege koji prikupe bodove i u kraćem razdoblju? Na taj način dodatno bi se poticala izvrsnost kojoj svi ovdje težimo. 2) Molim pojašnjenje navoda u tabeli u Članku 8 gdje se navodi Predavanje, radionica, ogledni sat… Na koji način smo obvezni to potkrijepiti dokumentacijom? Isto pitanje odnosi se na Članak 21 i navod o pružanju kolegijalne pomoći. 3) U svezi Članka 14, smatram kako bi za izbor u zvanje Izvrsnog savjetnika trebalo ukinuti uvid u dva nastavna sata, kao i prilikom naknadnih obnova istoga zvanja (ako je uopće potrebno inzistirati na obnovi nakon dokumentiranog izvrsnog rada tijekom 15 godina). Smatram da smo prilikom prolaska kroz cijeli proces napredovanja (dva uvida tijekom napredovanja u mentora i savjetnika, sve ostale aktivnosti i nastava u tih 15 godina) na kraju tog procesa jedino mogli postati bolji u onome što radimo. Ako ništa drugo, na taj način smanjili bi se troškovi potrebni za dolazak osobe iz Povjerenstva na uvid i barem u maloj mjeri smanjilo birokratsko opterećenje. 4) U člancima 21, 22 i 23 molio bih da se izmjeni obveza objave isključivo stručnog članka te da se doda mogućnost objave znanstvenog članka. Ima osoba koje objavljuju i znanstvene i stručne članke, mislim da ih je nepravedno zakinuti na taj način i obvezati ih da pišu isključivo stručne članke. Jasno je da nastavnik neće pisati znanstvene članke o područjima nevezanima uz ono čime se bavi. 5) Naposljetku, molim da se konačno pojasni jedna velika nejasnoća koja nije bila adresirana niti prethodnim niti novim Pravilnikom. Radi se o nastavnicima dvopredmetnih struka koji predaju dva predmeta (npr. dva strana jezika), a takvih je osoba izuzetno puno. Jesu li oni u obvezi prikupljati bodove i baviti se aktivnostima isključivo onog predmeta za koji će se prijaviti za napredovanje, ili će im se priznavati i bodovi koje će prikupiti kroz aktivnosti vezane uz onaj drugi predmet? Pojašnjenje ovog navoda znatno bi nam pomoglo da znamo na koji način raspodijeliti svoje vrijeme i usmjeriti naše aktivnosti bilo prema jednom području ili ih raspodijeliti na oba područja rada. Unaprijed hvala, dr. sc. Ivica Cikač | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 763 | DUŠANKA BABIĆ | 1. Smatram da nije dovoljno dobro definiran način evaluacije, ta bi bilo dobro da za isti imamo svi isti obrazac. 2. Dokumentiranje pojedinih kategorija nije dovoljno razjašnjeno. 3. Potrebno je bolje definirati koji su to „otvoreni digitalni sadržaji“. 4.Možda ne bi bilo loše da učitelji od agencije dobiju obavijest npr.4 mjeseca ranije o točnom datumu kada se približava rok za dostavu dokumentacije prilikom produženja. 5.Smatram da u postupku obnavljanja zvanja nije potreban uvid u održavanja nastavnih sati. Trebalo bi samo priložiti dokumentaciju o stručnom radu i izvrsnosti da se zvanje produlji ili da se dobije trajno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 764 | Anita Grbić | U potpunosti se slažem s kolegicama i kolegama, potrebno je detaljno revidirati cjelokupan Pravilnik jer ima puno nedoumica u njemu. Svakako bi trebalo puno više pažnje posvetiti detaljima i dodatnim objašnjenjima za svaku pojedinu kategoriju i napraviti popis aktivnosti koje donose bodove, tako da se ne moramo okupljati po forumima i društvenim mrežama da bismo mogli odgonetnuti što se boduje, a što ne. Najviše polemike izaziva upravo broj sati edukacije kolega godišnje, za koje smatram da su preveliki, a ne znam zbog čega moraju biti raspoređeni godišnje i još tako veliki broj sati, a ne u ukupnom broju, pa da ih možemo odraditi kad se ukaže prilika, kad je to ponekad gotovo nemoguće ostvariti, pogotovo u malim školama i sredinama. Nepravedno je i što se ukinulo bodovanje mentorstva studentima, ka se zna da taj posao odnosi barem 5 sati, priprema, konzultacije, hospitiranje, izvedba sata... Gđe Zdenka Berbić je izvrsno uočila problem nejasnog bodovanja znanstvenih članaka i njihov nerazmjer u odnosu na znanstvenike i njihov sustav bodovanja, pa ispada da za isti znanstveni članak manje dobije nastavnik nego znanstvenik. Problem je i načina stjecanja trajnog zvanja. Nejasan je i prijelazni period, ja sam npr. bila najprije mentor, a zatim dva puta savjetnik, kako ja mogu steći trajno zvanje? Potrebno je uvesti u Pravilnik da nastavnik barem 5 godina pred mirovinu stječe trajno zvanje jer mislim da nema potrebe da ponovo dokazuje kako je stručan i izvrstan. Slažem se i s kolegama koji smatraju da nije potrebno ponovo izvoditi nastavne satove pred povjerenstvom jer ako si znao prije pet godina znaš i sad. Nekako mi se to čini kao omalovažavanje nastavnika koji iznova i iznova moraju dokazivati da znaju napisati pripremu i održati sat. Po meni, problem je i u tome što se fokus bodovanja prebacio na sve osim na kvalitetnu nastavu, a mislim da bi ona trebala biti na prvom mjestu. Nastavnik koji želi napredovati i raditi na sebi primoran je naganjati sve moguće i nemoguće poslove po školi samo da ostvari određene bodove u roku. Upitan je i rok za prijavu napredovanja, kao što su kolege naveli, 120 dana i 1.3., tj. 1.4. Na taj način kolege koji su napredovali u rujnu ili drugoj polovini godine zakinuti su za par mjeseci jer moraju prijavu podnijeti u prethodnoj školskoj godini, mislim da je to bilo bolje regulirano u starom pravilniku (ako se dobro sjećam do 31. listopada za tekuću školsku godinu). Problem je i kod bodovanja webinara, koji znamo da traju 1 sat i na ovaj način oni se nikako ne boduju, osim što ulaze u fond sati usavršavanja. I konačno, kad ćete početi razmišljati u smjeru da se jednom stečeno napredovanje ne gubi i rok mu ne istječe, nego se samo nadograđuje, tj. napredovanje bi trebalo biti trajno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. | |
| 765 | Zdenka Marton | Poštovani, pozdravljam novi Pravilnik, ali kao radnik s 29 godina radnog staža u odgojno-obrazovnoj ustanovi i zvanjem savjetnika (ponovni izbor u zvanje 2018./2019.) ne mogu nikako zadovoljiti članak 18. da prije mirovine ostvarim trajno zvanje. Zbog napredovanja po starom pravilniku nisam dostigla zvanje izvrsnog savjetnika, a zbog novoga pravilnika ne mogu barem zadnje godine rada ostati u trajnom zvanju./ Članak 18. stavak (2): Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina rada u obrazovanju stečeno zvanje zadržava trajno. / Zar nismo zaslužili barem ono - više od 30 godina? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 766 | Ksenija Škorić | Pozdravljam promjene koje se odnose na smanjivanje potrebnoga broja sati za predavanja, radionice i edukacije. Mi smo jedina struka u kojoj je potrebno stalno se dokazivati, ako ništa drugo, barem bi se moglo pojednostaviti postupak napredovanja/potvrđivanja zvanja. Smatram da bi sasvim dovoljno bilo prikupiti i poslati dokumentaciju kojom će se utvrditi uvjete za napredovanje. Slažem se sa kolegama koje predlažu i dob od 60 godina kao dob u kojoj se stečeno zvanje trajno zadržava. Strukovni nastavnici su u nepovoljnom položaju jer su dio vremena radili van obrazovnog sustava, što osobno smatram velikom prednošću, naravno, uz uvjet da se i u tome stručno usavršavaju. PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE Predlažem da se u opisu izbriše "međusobno različitih", smatram da je podjednako zahtjevno predavanje na jednu temu održati prvi puta pred eventuano poznatim kolegama npr. vlastitog županijskog/međužupanijskog vijeća, kao i na drugim skupovima. Pri tom mislim na nastavnike strukovnih predmeta koji predaju predmete u više sektora i mogu održati isto predavanje na npr. skupu u sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija i Turizam i ugostiteljstvo. Dijeljenje primjera dobre prakse trebalo bi dodatno definirati sa više detalja o tome što će se bodovati i na kojim stranicama se sve može/treba objavljivati. Pozitivnu evaluaciju treba dodatno definirati. RAD U STRUČNIM VIJEĆIMA, UDRUGAMA I SL. Potrebno je dodati i rad u međužupanijskim stručnim vijećima., a 3 održana skupa je jako teško ostvariti u malim sredinama. PROJEKTI Nejasna je formulacija - Priprema i pisanje projekata na državnoj razini (po projektu)/2 bod ukoliko je projekt prihvaćen. Znači li to da će se dobiti jedan bod za prijavu a drugi ako je odobren? Osim toga, smatram da je ovdje potrebno obuhvatiti i projekte u kraćem trajanju koji također mogu biti izuzetno kvalitetni. Jedan od primjera za to su projekti Ministarstva turizma "Promocija i jačanje kompetencija strukovnih zanimanja za turizam". UNAPRJEĐENJE RADA ŠKOLE Uređivanje školske mrežne stranice trebalo bi dodatno pojasniti, ne objavljuju se samo publikacije, znači li to da se samo publikacije boduju? Članak 21. i Članak 22. Educiranje kolega Svakako je korisno educirati kolege, ali je broj sati koji je potrebno ostvariti prevelik s obzirom na broj osoba u velikom broju škola koji trebaju te edukacije održavati. U mojoj školi to bi godišnje bilo gotovo 40 sati edukacija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 767 | Tatjana Radić | Poštovani, predlažem da se u tekst Pravilnika uvrsti i administriranje eDnevnika, budući da srednjoškolski profesori nemaju niti jedan jedini sat benefita na tu veliku obavezu. Predlažem da se uvrsti u kategoriju Unaprjeđenje rada škole sa 1 bodom po školskoj godini, ili da se barem računa kao kolegijalna podrška (čl. 21 do 23), budući da je jasno da smo stručna potpora svim profesorima u školi, tijekom cijele godine, te da se potvrda prihvaća kao potpuno zadovoljavanje tog uvjeta. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 768 | Vera Ćuže-Abramović | Slažem se s većinom prijedloga kolega. Osobno bih dodala da mi smeta naziv "izvrstan savjetnik", kao da sami sebe hvalimo. Nije li logičnije da to bude "viši savjetnik". Također mi se čini da je sve važnije od same nastave. Osobno bih stavila veći naglasak na odgojno-obrazovni proces. Isto tako mislim da je prenadobudno očekivati 3 Županijska aktiva godišnje kada se zna da financijski jedva pokrivamo 1 aktiv. Uz županijske aktive svako malo imamo dodatne edukacije te aktivi postaju formalnost ako su prečesti, a i kolege odbijaju dolaziti, pogotovo ako putuju. Mislim da bi trebalo vrednovati 1 Aktiv godišnje kao bod i svako predavanje na Aktivu. Nije definirano je li vrijede evaluacijski listići koje sami sastavimo ili će biti pripremljeni on-line pa ih možemo preuzeti. Također smatram da nije u redu uvjetovati koje kriterije vrednovanja moramo imati za napredovanje. Netko je u nečemu uspješniji. Ne možemo svi pisati udžbenike, organizirati webinare,... Možda smo u nečemu drugome izvrsni pa dozvolite nam da to i dokažemo. Od 7 kriterija vrednovanja smatram da je u redu za izvrsnog savjetnika uvjetovati da ima 5 od 7, ali ne i kojih 5. I svakako se slažem s kolegama da jednom stečeno zvanje ne bi trebalo ukidati ako se ne produži, pogotovo ako je netko 3 puta za redom napredovao. Također smatram da vrednovanje mentorstva učeniku na državnoj razini s jednim bodom je premalo. Nije baš lako doći do državne razine. Ako je učenik osvojio 1. mjesto na državnoj razini, zar nije logično da se to vrednuje s 3 boda a ne s 1 bodom kao na školskoj razini. Predlažem: školska razina 1 bod, županijska/međužupanijska 2 boda, državna razina 3 boda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 769 | IVANČICA FETT ŠKVARIĆ | Smatram da u postupku obnavljanja zvanja nije potreban uvid u održavanja nastavnih sati. Trebalo bi samo priložiti dokumentaciju o stručnom radu i izvrsnosti da se zvanje produlji ili dobije trajno. Trebalo bi promijeniti mogućnost napredovanja u zvanje izvanredni savjetnik, koji je predložen Pravilnikom, u kojem piše kako je uvjet da treba biti dva put izabran u zvanje- savjetnik kako bi se moglo napredovati u zvanje izvanredan savjetnik. Nastavnici, koji su najmanje dva put napredovali u zvanje savjetnika, mogu napredovati u zvanje izvanrednoga savjetnika neovisno o godinama radnoga staža. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 770 | Antonija Kojundzic | Poštovani, imam nekoliko prijedloga: - jasnije definirati "pozitivna evaluacija" - nakon održanog predavanja netko će postaviti 1 pitanje, drugi će 10. Bilo bi dobro jasno odrediti obrazac evaluacije - ukoliko učitelj obnavlja zvanje smatram da je dovoljno priložiti svu dokumentaciju bez odlaska povjerenstva na sat; ukoliko ide u viši stupanj onda je uvid u nastavu opravdan - jasnije definirati što su otvoreni digitalni sadržaji - smatram da izuzimanje ravnatelja i stručne službe iz napredovanja nije dobro - ti ljudi su svakodnevno s nama i znaju što i kako radimo. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 771 | DRAGAN SILUKOVIĆ | Poštovani, smatram da bi se veća pozornost trebala posvetiti angažmanu nastavnika u tzv. "manjim " projektima. Veliki broj nastavnika svakodnevno sudjeluje u projektima na razini škole i sredine, dok su europski projekti u pojedinim školama manje prisutni. Nedovoljno su obuhvaćeni rezultati njihovih učenika na natjecanjima, kao i na državnoj maturi. Pojedini nastavnici, posebno oni s dužim iskustvo, se dominantno vežu uz nastavni proces te na taj način ne sudjeluju u projektima. S poštovanjem, Dragan Siluković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 772 | Ana Muhar | Poštovani! Smatram da je potrebno jasnije definirati kakvi se otvoreni obrazovni sadržaji očekuju i boduju. Slažem se s kolegama da bi jednom stečeno zvanje trebalo biti trajno. Odnosno, da bi nakon pet godina trebalo biti dovoljno prilaganje dokumentacije o kriterijima izvrsnosti i stručnom usavršavanju da se zvanje produži. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 773 | Sanja Sruk | Poštovani, smatram da bi trebalo svugdje ukinuti "uz pozitivnu evaluaciju od strane sudionika" iz više razloga. Prvo, nigdje nije definirano što znači pozitivna evaluacija. Je li to pljesak sudionika, je li to listić s nekoliko pitanja koje sastavlja predavač ili bi anketne listiće trebao sastaviti organizator edukacije? Treba li sve te listiće skenirati i priložiti u dokumentaciju? Ukoliko se inzistira da ostane taj zahtjev, trebalo bi dati standardizirane upitnike koje bi sudionici ispunjavali i odrediti kako se te potvrde predaju (svi anketni listići ili samo statistika). Drugo, ruku na srce, to je čista formalnost. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog kolegijalnosti će sva predavanja/edukacije/radionice biti pozitivno evaluirane. Treće, kako retrogradno dobiti evaluaciju za predavanja održana prije donošenja Pravilnika? Osim toga, često se spominjalo kako smo mi jedina struka u kojoj je potrebno stečeno zvanje iznova potvrđivati i u kojoj je moguće stečeno zvanje izgubiti. Mislim da bi to trebalo ukinuti ili barem pojednostavniti postupak za obnovu zvanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 774 | Danica Barišić | Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika o napredovanju odgojno-obrazovnih radnika no smatram kako još uvijek ima prostora za poboljšanje. Članak 21. i Članak 22. – Najmanje 3/5 sati godišnje educirati kolege. Smatram da je godišnji obvezni broj sati educiranja kolega teško izvesti. Razlozi: u pojedinim školama ima više kandidata za napredovanje, u Školskim stručnim vijećima broj učitelja pojedinog predmeta nije jednako zastupljen, od uvođenja Škole za život nemamo Županijska stručna vijeća ili je njihov broj smanjen na jedno ŽSV godišnje. Članak 21. i Članak 22. - Sudjelovati u najmanje jednom projektu na školskoj, županijskoj, državnoj ili međunarodnoj razini godišnje. U Pravilniku se ne spominju projekti na gradskoj razini. Postoji mnogo projekata i odgojno-obrazovnih događanja na nivou grada u kojima redovito sudjeluju učitelji osnovnih i srednjih škola te odgajatelji u vrtićima. Iako je Grad nositelj događanja, a odgojno-obrazovni radnici „samo“ sudionici upravo bez tih sudionika svi ti projekti i događanja ne bi ni bili ostvareni. Odgojno-obrazovni radnici za sudjelovanje u takvim projektima i događanjima ulažu jako puno truda, pripremaju učenike i vrlo često sudjeluju u njima izvan propisanog radnog vremena. Smatram da bi se taj rad i angažman također trebao vrednovati. Članak 15. Smatram da za obnavljanje zvanja nije potreban uvid Povjerenstva u stručno-pedagoški rad dolaskom na nastavu. Ako stečeno zvanje već ne može biti trajno kao u drugim profesijama moglo bi se obnavljati npr. slanjem dokumentacije vezano uz Članak 8. i Članak 21., 22., 23. Smatram da je za obnovu zvanja prolaziti svaki put sve iznova vrlo demotivirajuće, stresno pa čak i ponižavajuće. Članak 8. – PROJEKTI U Pravilniku se ne spominju projekti na gradskoj razini. Postoji mnogo projekata i odgojno-obrazovnih događanja na nivou grada u kojima redovito sudjeluju učitelji osnovnih i srednjih škola te odgajatelji u vrtićima. Iako je Grad nositelj događanja, a odgojno-obrazovni radnici „samo“ sudionici upravo bez tih sudionika svi ti projekti i događanja ne bi ni bili ostvareni. Odgojno-obrazovni radnici za sudjelovanje u takvim projektima i događanjima ulažu jako puno truda, pripremaju učenike i vrlo često sudjeluju u njima izvan propisanog radnog vremena. Smatram da bi se taj rad i angažman također trebao vrednovati. Članak 8. – ORGANIZACIJA I/ILI PROVEDBA NATJECANJA TE MENTORSTVO UČENICIMA, STUDENTIMA I PRIPRAVNICIMA, PROJEKTI Pretpostavljam da se u kategoriji PROJEKTI boduju nacionalni i međunarodni eTwinning projekti. No nigdje nije pojašnjenja razlika između sudjelovanja u projektu i sudjelovanja u projektu koji je nagrađen Nacionalnom oznakom kvalitete za učenike i/ili učenitelje te Europskom oznakom kvalitete za učitelje tj. školu. Može li se nagrađeni projekt bodovati i u kategoriji mentorstvo učenicima? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 775 | SNEŽANA KOSANOVIĆ | Poštovani, pozdravljam mogućnost davanja primjedaba i izmjene Pravilnika. - Slažem se s kolegama da u postupku obnavljanja zvanja nije potreban uvid u održavanja nastavnih sati. Bilo bi dovoljno samo priložiti dokumentaciju o stručnom radu i izvrsnosti da se zvanje produlji ili dobije trajno. Dosadašnji način je neprimjeren jer potcjenjuje osobe koje su već stekle zvanje. - U čl.19. treba ostaviti tekst "najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje" Osoba koja će obnavljati napredovanje u listopadu mora zahtjev i dokumentaciju poslati do 1.4. što skraćuje vrijeme prikupljanja dokumentacije za šest mjeseci. -U Pravilniku je veći naglasak na projektima nego na radu i uspjesima postignutim s učenicima. Uz to kraći projekti nisu uneseni u bodovnu listu. U manjim ustanovama je teže ostvariti raznovrsnu suradnju s kolegama. - Korisno je educirati kolege u ustanovi no, broj sati koji treba ostvariti je prevelik. - Dokumentiranje pojedinih kategorija nije dovoljno razjašnjeno. Dobivanje potvrdnica za neke elemente ovisi o dobrovoljnosti i razumijevanju ravnatelja. - Pred osobe koje su već stekle zvanje su stavljene jako velike obveze. Time se postiže negativan efekt- jurnjava za bodovima nasuprot kvalitetnom radu u učionici. - Broj bodova potrebnih za napredovanje u zvanje treba smanjiti i zbrojiti bez uvjetovanja određenih kategorija. Pozdrav! Snežana Kosanović, učiteljica mentorica | Prihvaćen | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. | |
| 776 | DUBRAVKA HRŽICA | Poštovani, Pozdravljam izmjenu Pravilnika, ali mislim da ima jako puno nedorečenih pravila, te dosta pravila koja su prezahtjevna. Smatram da treba mijenjati članka 18 stavak 2 na način da se briše „rada u obrazovanju“ – ova odredba izuzetno pogađa strukovne nastavnike kojima bi određeni dio rada u gospodarstvu zapravo trebao biti prednost. Govorim to iz vlastitog iskustva: radila sam u školi odmah nakon završenog fakulteta i bilo mi je teško. Nakon godinu dana sam 6 godina radila u gospodarstvu gdje sam „ispekla zanat“ i po povratku u nastavu za mene u struci nije bilo nepoznanica. Iskustvo iz prakse je neprocjenjivo i smatram da nema webinara niti radionice koja će bolje pripremiti nastavnika na poznavanje struke. Članak 10. Stavak 2 dozvoljava predaju zahtjeva do 1. ožujka za tekuću školsku godinu a članak 19 nalaže predaju zahtjeva za obnavljanje napredovanja 120 dana prije isteka vremena prethodnog imenovanja: a što reći kolegma koji su kao i ja imali zadnje napredovanje 18. 12. 2015. ? Mi 1. Rujna 2020. imamo 108 dana (znači premalo) pa zahtjev moramo poslati do 1. 3. 2020. i Pravilnik nam „otima“ najmanje 4 mjeseca! I sad ovaj produžetak do 1. Travnja, zadnji čas. Potpuno se slažem sa kolegicom T. Jakšić koja piše:“Pozdravljam činjenicu što se rok za predaju zahtjeva za napredovanje planira produžiti, ali čemu onda sav ovaj stres kojemu smo mi bili izloženi, mi, koji smo kao trebali zahtjev predati do 1.ožujka“ Konkretno, ja sam ga i predala danas prije nego sam saznala za moguće promjene. Mislim da je prije donošenje Pravilnika trebalo predvidjeti neko prelazno razdoblje za upravo one nastavnike koji imaju zadnje rješenje od rujna do prosinca 2015. godine. Slažem se sa kolegicom N. Vugdelija koja piše: „ Smatram i da bi nakon 3 uzastopna napredovanja (bez obzira o kojem je stupnju riječ i bez obzira na godine rada u obrazovanju) učitelji trebali ostati u stečenom zvanju osim ako ne žele dalje napredovati.“ Ja konkretno imam jedno mentorstvo i tri potvrđena savjetništva, a sada tri i pol godine pred mirovinu imam stres radi zadnjeg potvrđivanja. (I nije mi problem u bodovima, već u rokovima.) Predlažem da je dovoljno održati dva sata godišnje educiranja kolega na školskoj razini dok bi educiranja na županijskoj ili međužupanijskoj razini trebala biti bodovana dvostruko. Podržavam i promjenu procedure napredovanja: ako smo zvanje već jednom stekli i želimo ga zadržati, postupak treba biti jednostavniji. Kontrola aktivnosti se treba i može jednostavno provoditi elektroničkim putem. Zahtjevi jesu jasni i mjerljivi, ali ako su ovako previsoko postavljeni, sigurno će mnoge nastavnike navesti na odustajanje. Ako je to cilj, onda je to strašno. Svaki nastavnik koji i preda zahtjev za napredovanje sigurno se redovito usavršava, sigurno i redovito pomaže kolegama i treba mu Pravilnik koji će ga na to poticati a ne koji će mu stvarati odbojnost i stres. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. | |
| 777 | Julijana Šijić | Molim da se za napredovanje ubrajaju bodovi od donošenje odluke o napredovanju, a ne od dodjele potvrde, jer se nastavnicima koji sudjeluju na državnim natjecanjima tom periodu ne.priznaju se bodovi unatoč izvrsnim rezultatima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 778 | Davorka Gavranić | Poštovani, Smatram da također treba promjeniti mogućnost napredovanja u zvanje izvanredni savjetnik koji je predložen u Pravilniku a piše da je uvjet da treba biti dva puta izabran u zvanjesavjetnik kako bi se nakon toga moglo napredovati u zvanje izvanredan savjetnik. Predlažem da svi nastavnici koji su najmanje tri puta napredovali tijekom svog radnog vijeka i imaju 30 i više godina radnog staža u odgoju i obrazovanju a imaju ispunjene sve uvjete za napredovanje osim uvjeta da su dva puta zaredom bili savjetnici mogu napredovati u izvanrednog savjetnika. Svoj prijedlog obrazlazažem činjenicom da postoje nastavnici koji su dva puta zaredom bili mentori a zatim jednom savjetnik, znači tri puta su u svojih 30 godina radnog staža napredovali i smatram da bi takvim nastavnicima ukoliko imaju dovoljno bodova kao i dovoljno sati edukacije i ispunjavaju sve ostale uvjete iz Pravilnika osim uvjeta da su bili dva puta savjetnici trebalo omogućiti da steknu status izvanrednog savjetnika, jer ćete tako zadržati one zaista najbolje nastavnike u sustavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 779 | Elizabeta Trepotec Marić | Obveze odgojno-obrazovnih radnika vezane uz napredovanje Članak 21., 22. i 23. Gotovo je nemoguće poštivati obveze odgojno-obrazovnih radnika vezane uz broj sati edukacije kolega osim u slučaju da svima počnete ići na živce. Radim u jako maloj školi u kojoj potpuno isti učitelji čine Učiteljsko vijeće, Razredno vijeće i aktiv učitelja predmetne nastave jer su svi predmetni učitelji članovi jednog aktiva. U prosjeku je 10-ak sjednica UV-a godišnje što znači da bi na svakoj sjednici trebala održati edukaciju u trajanju od barem 30-ak minuta i još svaki put na ŽSV-u kojeg bi trebali imati tri puta godišnje. Predlažem prepoloviti satove edukacije kolega. Kako evidentirati educiranje pripravnica na dnevnoj bazi kojima nisam mentor već kolegica iz kabineta (u četiri godine tri pripravnice)? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 780 | Julijana Šijić | Zaista nema smisla da nastavnici koji su napredovali moraju iznova nekom povjerenstvu dokazivati da znaju raditi u nastavi, kao da ustanova koja dodjeljuje napredovanja ne vjeruje svojim prijašnjim odlukama. Osim toga uvid u nastavu je vrlo stresan učenicima, iako im objasnimo da se ne vrjednuje njih nego nas nastavnike, oni su u strahu da nešto krivo ne naprave, jer to nikada nije ona opuštena radna atmosfera u kojoj inače radimo i ostvarujemo izvrsne rezultate, već u minutu programirani scenarij koji šablonizira nastavu, nastavnike i učenike. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 781 | Ivo Žikić | Poštovani, pozdravljam izmjene pravilnika no smatram da je potrebno riješiti neke nedoumice i možda pravednije definirati neke bodove. 1) članak 10 stavak 2. je zbunjujuć i vezan za tekuću školsku godinu. Što je sa ljudima kojima zvanje istječe u jesenskim/zimskim mjesecima, što pripada slijedećoj školskoj godini? Kada bi ti isti ljudi trebali podnijeti zahtjev za obnovu napredovanja? Najkasnije do 1.4 one prošle školske godine! Time se gubi puno mjeseci zbog rane prijave? To bi nekako trebalo regulirati jer je ovo poprilično nepravedno i konfuzno. 2) zbog čega se napredovanje u zvanje mora ponovno obnavljati ispočetka? Zašto stečeno, dokazano te zasluženo zvanje recimo nakon dva uzastopna stečena napredovanja ne ostane trajno? Trebalo bi ostaviti prostora za napredovanja u viša zvanja i tome se više posvetiti. 3) Edukacija kolegama od 3 sata godišnje - kako je izvedivo provesti toliko sati edukacije? Smatram ovo velikim problemom svakog budućeg mentora/savjetnika/izvrsnog savjetnika. 4) Vođenje projekata na raznim razinama - radi čega je stavljen period od jedne godine? Što je sa projektima od pola godine ili po polugodištu koji su isto tako kvalitetni projekti u koje je uloženo vrijeme i trud? Barem se je pola bodova moglo odnositi na razdoblje manje od godine dana. Po ovome se onda ni "ne isplati" upuštati u koordiniranje ikakvog projekta koji je kraći od točno godinu dana jer se ovim pravilnikom to ne boduje a time onda on kao takav nije ni vrijedan? Smatram da to nije pravedno. Toliko za sada, srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Rokovi Pravilnika o napredovanju definirani su kako bi se mogli uspješno provesti svi koraci procedure napredovanja te donijeti odluka o napredovanju. U prošlom pravilniku spomenuti rok bio je 6 mjeseci dok je u novome 4 mjeseca (120 dana). Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. | |
| 782 | Snježana Beletić | Izmjene su neznatne s obzirom na mnoštvo nejasnoća koje donosi novi pravilnik. Ako je netko već obnavljao napredovanje, smatram da nije potrebno da mu na sat dolazi komisija koja će ponovo procjenjivati inovativne metode rada u razredu. Mislim da bi nakon 30 godina staža učitelj trebao dobiti trajno stečeno zvanje. Smatram da bi trebalo bodovati članstvo u Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog statusa učenika, s obzirom na kompleksnost rada i odgovornost koju imaju članovi. Najvećim problemom smatram čl 21. i 22. jer najmanje 3 ili 5 sati educirati kolege godišnje je teško izvedivo, pogotovo u školama u kojima imate više učitelja koji su mentori ili savjetnici (u mojoj školi je pet mentora i dva savjetnika samo u razrednoj nastavi, pa zamislite kad se počnemo međusobno educirati). Studente učeničkih i nastavničkih studija ne mogu educirati ukoliko škola nije uključena u taj vid suradnje. Županijska stručna vijeća su se reorganizirala i dala prostor Školi za život. Smatram da je dovoljno jedan ili dva sata godišnje educirati kolege na službenim sastancima, a pružanje svakodnevne kolegijalne podrške je neupitno. Mislim da su pravilnikom nametnute prevelike obaveze koje će dovesti do toga da se bavimo skupljanjem bodova, a ne razmišljanjem kako što kvalitetnije i kreativnije održati nastavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 783 | Sanja Dam | Smatram da uz svu dokumentaciju koja dokazuje izvrsnost ne treba još i uvid u dva sata nastave. Dva sata ništa ne znače niti mogu pružiti sliku o radu osobe. Kako već status napredovanja nije trajno dan osobi, smatram da bi se mogao prolongirati sa dosadašnjih 5 na bar 8 godina. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 784 | Lucija Brnić | Poštovani, predložene izmjene su dobrodošle, ali ima još toga što bi trebalo izmijeniti u Pravilniku. Predlažem da kao uvjet za trajno zadržavanje stečenoga zvanja svakako treba dodati "navršenih 60 godina života" ili "tri uzastopna napredovanja". Također podržavam sve već navedene prijedloge. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 785 | Julijana Šijić | Postoji li utvrđen koeficijent za zvanje izvrstan savjetnik? Smatram da to treba regulirati čim prije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 786 | Julijana Šijić | Ako pravilnik određuje da nastavnik izabran u zvanje savjetnika ima obavezu odraditi edukacije za druge nastavnike, onda treba nastavnicima i stvoriti uvjete za to. Odnosno uputiti im poziv za pripremanje edukacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 787 | Julijana Šijić | I dalje smatram da nema smisla obnavljati već stečeno zvanje. Toga nema niti u jednoj drugoj struci. Izbor u zvanje treba biti trajan, a pokretanje postupka samo za postizanje višeg zvanja. Ovakav način je demotivirajući za nastavnike, a može dovesti do toga da se više pažnje posvećuje stjecanju bodova nego samom radu u nastavi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 788 | Nataša Jurišić | Poštovani, kao nastavnica u strukovnoj ---umjetničkoj školi novi pravilnik nam daje široku mogućnost djelovanja no i dalje ostaje pitanje zašto se ne boduje mentoriranje učenika za završni ispit i zašto ako nam u obliku posla ili pod ostale poslove kao što je javni nastup ne ulazi u bodovanje? Isto tako naša škola je tek u povojima za ulaz u školu za život jer nemamo e dnevnike kao niti tim za kvalitetu. Gase se aktivi kroz koje se moglo skupiti koji bod, napisati evaluacija i sl. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 789 | Mirjana Krpan | Poštovani, novi pravilnik ima neke pozitivne pomake, ali i manjkavosti. Slažem se sa kolegicama i kolegama koji se pitaju koliko puta mi nastavnici moramo iznova dokazivati da znamo održati sat iako u nastavi radimo dugi niz godina. Obnavljanje stečenog zvanja trebalo bi ukinuti. Zašto nije dovoljno samo priložiti dokumentaciju umjesto da nas se svakih pet godina tretira kao pripravnike bez imalo radnog iskustva? Mislim da bi se trebao smanjiti broj potrebnih bodova i za mentore i za savjetnike i uzeti u obzir ukupan broj bodova bez obzira na kategoriju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 790 | Mirjana Malarić | Predložene promjene su dobe i potrebne, pogotovo članak 3. U Pravilniku nema prijelaznih odredbi. Smatram da bi ih bilo nužno dodati. Obrazloženje: Npr.: u strukovnom obrazovanju, stručna su usavršavanja bila su puno rjeđa i teže je prikupiti dovoljan broj bodova po godini. Također, svim učiteljima/nastavnicima potvrde po sudjelovanju na natjecanjima bilo kojeg ranga izdavane su bez imena učenika koji su bili mentori. Ukoliko je učitelj/nastavnik radio u Povjerenstvu bilo kojeg ranga, dobio je samo Zahvalu za doprinos, nigdje ne piše kakav je bio doprinos. U Pravilniku bi trebalo uzeti u obzir i individualno stručno usavršavanje bez potvrde. Uvjerena sam da to svaki učitelj/nastavnik provodi barem dvadesetak sati godišnje. Još mi uvijek nije jasno kakva je razlika između stručnog usavršavanja i edukacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 791 | Martina Cindrić | Poštovani! Novi Pravilnik je na dobrom putu kao nešto pozitivno no i dalje je nužno neke stavke promijeniti. Ako malo pogledate naše susjede uočit ćete da nema dolaska Povjerenstva na sate i to svakih 5 godina! Čemu dokazivanje svakih 5 godina ispočetka! Napredak bi trebao biti trajan, a ako idemo korak dalje tada pozdravljam uvjete! Također bih istaknula prevelik broj predavanja svake godine, predlažem smanjenje ili uvesti u 5 godina određen broj npr. 8 pa neka učitelj sam kroji, ovisno o situacijama, koliko će educirati svoje kolege na godišnjoj razini. Također smatram da bi trebalo uvrstiti objave primjera dobre prakse iz učionice na mrežnim stranicama (npr.nakladnika i sl.) kao oblik podrške jer ipak za članak treba i napisati ga i dijelimo ideje te materijale za provesti sat. Pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 792 | Viktorija Alagić | Poštovani, novi pravilnik ima mnogo pozitivnih pomaka i rješenja u odnosu na stari, te oni koji doista žele mogu na razne načine ostvariti bodove. 1.Nije dobro što se za napredovanje postavljaju dodatni uvjeti te obaveza da bodovi moraju biti baš iz određenih kategorija, osobito stavka za izvrsnog savjetnika. Nastavnik može imati i sto bodova ali zbog jednog iz određene rubrike ne može napredovati u izvrsnog savjetnika. Naziv izvrsni savjetnik također nije najsretnije izabran jer savjetniku privlači riječ loš. Viši savjetnik bio bi puno bolji izbor riječi. 2. Uvjetu za trajno zadržavanje stečenog zvanja trebalo bi dodati stavku i navršenih 60 godina života. U strukovnim školama mnogo je nastavnika koji nisu proveli cijeli radni vijek u školi te prethodno navedene uvjete teško da mogu zadovoljiti.Vrlo je neugodno s toliko godina dokazivati stručnost i utrkivati se s mladim kolegama za bodove. 3.Veliki problem ovog pravilnika je broj sati educiranja kolega i "pozitivne evaluacije". Kako u velikim školama provesti tolike sate edukacija ako ima i po 10-20 nastavnika koji su napredovali. 4. Pitanje je zašto hrvatski nastavnik mora dokazivati svakih pet godina da zna održati nastavni sat? Prvi put kod polaganja stručnog ispita, drugi put kod napredovanja u zvanje mentora, treći put kod napredovanja u zvanje savjetnika, četvrti put kod napredovanja u zvanje izvrsnog savjetnika....itd. U nama susjednoj Sloveniji nastavnici samo pošalju dokumentaciju i to je to. Nema Povjerenstava ni stresa, njima se vjeruje. Nadala sam se da će naš novi pravilnik biti na tom tragu ali je procedura još stresnija i kompliciranija nego u prethodnom. Šteta bi bilo da nastavnici zbog prevelikih obaveza i stresa počnu odustajati od napredovanja jer to su zapravo najbolji od nas. Srdačan pozdrav, Viktorija Alagić, prof. savjetnica | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. Svi bodovi koje kandidati prikupe od datuma prijave do uvida stručnog povjerenstva pribrojit će se broju bodova koje je kandidat prikupio do datuma prijave. | |
| 793 | Sofija Štefanac Klobučar | Poštovani, pozdravljam ove izmjene i dopune Pravilnika, ali još uvijek postoji niz nedoumica koje bi trebalo riješiti u korist učitelja/ica koji se odluče na prvi korak u napredovanju ili na obnovu napredovanja jer i sam taj prvi korak ili obnova znači kako su već iznimno vrijedni u većini kategorija, ako ne i u svim kategorijama ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 794 | Anto Jurić | Članak 2. Ispred članka 10. u naslovu treba upisati riječ "prvo" Prvo pokretanje postupka napredovanja ( time je definirano na koga se odnosi). Članak 3. Iz članka 19. stavak 1.treba izbaciti riječi: "u razdoblju propisanom člankom 10. ovoga Pravilnika", a ostaviti " najkasnije 120 dana prije isteka vremena na koje je izabran u zvanje." ( članak 10. stavak 2. je vezan za tekuću školsku godinu, a djelatnicima kojima zvanje istječe u jesenjskim mjesecima što pripada slijedećoj školskoj godini, bi stvaralo nedoumicu kada treba podnijeti prijavu ili bi gubili puno mjeseci zbog rane prijave). Slažem se sa kolegama da su vremena za kontinuirani profesionalni razvoj prevelika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Svi zahtjevi za napredovanje moraju se predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, što u ovom slučaju znači do 1. travnja u godini u kojoj se kandidat prijavljuje za napredovanje ili obnovu zvanja. Zahtjev za napredovanje, bez obzira radi li se o prvom napredovanju ili obnovi zvanja, potrebno je predati u razdoblju propisanome Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima ili obnovu zvanja, dakle između 1. rujna i 1. travnja, a najkasnije 120 dana prije isteka vremena. | |
| 795 | Leopoldina Vitković | Smatram da bi stečeno napredovanje u zvanju trebalo biti trajno. Dovoljno bi bilo priložiti dokumentaciju o kriterijima izvrsnosti i stručnom usavršavanju da se stečeno zvanje produži. Za održano predavanje ili radionicu predlažem brisanje "međusobno različitih". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 796 | Tamara Jakšić | Poštovani, puno je nedorečenosti u novom Pravilniku o napredovanju te mi se čini (neovisno o ovim izmjenama koje su stavljene na raspravu) da se veći naglasak stavio na projekte i izvanškolske aktivnosti, a manje na samu nastavu tj. one aktivnosti koje provodimo s učenicima. Pozdravljam činjenicu što se rok za predaju zahtjeva za napredovanje planira produžiti, ali čemu onda sav ovaj stres kojemu smo mi bili izloženi, mi, koji smo kao trebali zahtjev predati do 1.ožujka?!? Srdačan pozdrav, Tamara Jakšić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 797 | Nikolina Vugdelija | Uz brojne pozitivne promjene u novom Pravilniku, smatram kako ima prostora za poboljšanje i pohvaljujem ažurnost. No, smatram da je besmisleno bodovati sudjelovanje u državnim edukacijama, jer je to nešto što smo obavezni raditi, usavršavati se i raditi na sebi ukoliko želimo napredovati. S druge strane ne boduje se rad u županijskom Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta što iziskuje izniman rad i odgovornost. Ne boduje se ni rad u brojnim drugim Povjerenstvima koji iziskuju izniman trud (primjerice upis u srednju školu). Nije pravedno ni da se boduje uređivanje školske internet stranice, a ne boduje se administracija e-matice i e-dnevnika. Nepravedno je što se ne boduje ni voditeljstvo Županijskog stručnog vijeća ukoliko nisu održana 3 sastanka. Smatram kako bi se trebalo izmijeniti u 2, jer je u malim sredinama nemoguće održati 3 smislena sastanka osim ako je bit zadovoljit formu. Podržavan što se od učitelja koji su napredovali u zvanju traži da educiraju svoje kolege, ali smatram da je prevelik broj sati godišnje koji se očekuje, odnosno gotovo je nemoguće to ostvariti, osobito u školama koje imaju veći broj učitelja koji su napredovali u zvanju. Smatram i da bi nakon 3 uzastopna napredovanja (bez obzira o kojem je stupnju riječ) učitelji trebali ostati u stečenom zvanju osim ako ne žele dalje napredovati. Lijepi pozdrav, Nikolina Vugdelija | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 798 | Andrea Kager | Slažem se s kolegama vezano uz broj predavanja koje bi trebali održati godišnje i primjećujem nedorečenost u bodovanju mentorstva studentima pojedinih metodika. Navedeno je bodovanje mentorstva po godini, no ne i po broju metodika. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 799 | Ivana Ljubimir Dobroslavić | Poštovani, prvo bih se osvrnula na broj sati PREDAVANJA, RADIONICA i EDUKACIJA. Slažem se s većinom kolega da je broj sati prevelik i teško ostvariv ako se takvi sati edukacije, primjera dobre prakse i slično organiziraju za vrijeme ŽSV-a. Ima se dojam da jedna te ista osoba organizira i koristi ŽSV samo za svoju promidžbu i da ostali, i ako žele, ne mogu doći na red. Koliko god ta predavanja koja bismo trebali održati bila zanimljiva, mislim da niti članovi ŽSV-a, a još manje školskog aktiva, žele uvijek slušati jednu te istu osobu (a to bi bilo neminovno ako se želi ispoštovati broj sati edukacije koju moramo odraditi). Slažem se s kolegicom koja je istaknula da svi oni koji savjesno rade svoj posao znaju koliko je neophodno cjeloživotno obrazovanje i da sigurno u njemu i sudjeluju. Slažem se i s kolegicama koje se zalažu za promjenu procedure napredovanja u zvanje, tj. ne prolaženja iste procedure ako smo zvanje već jednom stekli i želimo ga zadržati. Slažem se da kontrola aktivnosti treba postojati, ali isto tako mislim da postavljanje letvice previsoko može uzrokovati i negativne reakcije te učiniti da jako puno ljudi odustane od zasluženog napredovanja jer jednostavno ne mogu sve uvjete ispoštovati, a da se samim tim i prestanu truditi. Lijep pozdrav, Ivana Ljubimir Dobroslavić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 800 | Davor Lakoš | Ovo su samo male korekcije i sa njima se slažem, ali najviše nejasnoća po meni ima u članku 21., 22. i 23. gdje nije jasno opisano na koji način se treba održati edukacija kolega. U školi ponekad educiram kolege na način da poslije nastave iza 14h održim edukaciju te održanu edukaciju spomenem na idućoj sjednici Nastavničkog vijeća sve to uđe u zapisnik pa nakon toga od ravnatelja tražim urudžbiranu i pečatiranu potvrdu da sam održao edukaciju. Međutim ja do današnjeg dana ne znam da li to prolazi, da li je to uredu, da li sam izvršio svoju savjetničku obavezu i da li će me netko rušiti zbog toga iako svi drugi rezultati budu izvrsni. Netko govori edukacija mora biti samo na vijećima, netko da je to uredu, netko da treba slikati edukaciju i kolege netko da ne, netko da treba tražiti potpise nastavnika uglavnom svatko ima svoju priču pa sam odlučio kontaktirati mail: napredovanje@mzo.hr te trenutno čekam odgovore na neka pitanja da li su te edukacije uredu ili ih trebam ponoviti (iako sam održao educiranje). Isto tako u tim člancima piše citiram: „najmanje 5 sati godišnje educirati kolege, studente" kraj citata, a ne "najmanje 5 sati godišnje educirati kolege i/ili studente, po meni ispada da trebamo educirati i kolege i studente. Nadalje nije jasno definirano da li se radi o sunčanom satu edukacije ili školskom satu edukacije kolega. Što se tiče obveze javne i besplatne objave digitalnih obrazovnih sadržaja i stručnih članaka opet dolazimo do nejasnoća tipa može li to biti prezentacija, pojedinačni kviz, interaktivni sadržaj, radni list i dr. Nekako mi se čini da se papirologija povećala npr. sad ovaj komentar trebam isprintati ili učiniti schreenshot i čuvati (u pravilniku piše samo sudjelovanje na e-savjetovanjima nigdje ne piše kako to dokazati i koliko puta komentirati). Puno ima tih nejasnoća i pitanja, naravno ima i dobrih stvari koje treba pohvaliti, a to je da sad komentiram na e- savjetovanjima, da sad vodim neke korisne školske projekte koje možda i ne bih da nije ovog pravilnika, da više surađivam sa ostalim kolegama, rješavam loomen, itd. Lp Davor Lakoš, nastavnik nautike savjetnik, Prometno - tehnička škola Šibenik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 801 | EDITA POSZER | Poštovani... 1. Pozdravljam promjenu Čl. 1. koja se odnosi na izradu i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI. 2. Edukacija kolega, o kojoj se govori u Čl. 21., 22., i 23., ostvaruje se predavanjima, ali i objavom radnih materijala i primjera dobre prakse. Sate predavanja gotovo je nemoguće ostvariti pa predlažem izjednačavanje predavanja i objave npr. primjera dobre prakse. 3. Dolazak tročlanog ili peteročlanog povjerenstva kao supervizije na nastavni sat vrlo je stresno svakom nastavniku i osobno dvojim da je to najbolje rješenje. U praksi bi zaživjelo i „obnova zvanja uz dokumentaciju“, a podržavam i dosadašnju praksu napredovanja uz višeg savjetnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 802 | Vlatka Galac | Pravilnik je izazvao nedoumice kod mnogih. Broj bodova koje moramo skupiti je pretjeran, stoga se slažem da treba smanjiti.Broj edukacije je enormno velik (Ema,Loomen,ettadeu,ŽSV,Aktivi) stoga bi trebalo realno vrednovati. Sav rad učitelja treba vrednovati, stoga je novi Pravilnik dobar. Zanima me kako ćemo vrednovati rad s pripravnicima kada nema novog zapošljavanja preko Zavoda? Meni je potrebno 10 godina do mirovine i sigurno pripravnika više neću imati. Ovdje smo zakinuti. Što se tiče studenata treba nam vratiti bodove iz starog Pravilnika, te dati dodatne bodove za ogledna predavanja koja držimo za studente i njihove metodičare. Što se tiče stručnih članaka u Školskim novinama ili web stranici treba ih vrednovati najmanje po jednom članku po 1 bod. Ovo je opravdano jer većina nas to radi volonterski i često u svoje slobodno vrijeme te vikendom. Sav rad učitelja treba nagraditi.Učitelji gube volju,a to se vidjelo kroz nebodovanje INA. Meni je nezamislivo da se slobodne aktivnosti ne boduju i zato je to dobro u novom Pravilniku.Moj prijedlog je da se slobodne aktivnosti boduju po 2 boda po godini. Ovime bi nadoknadili gubitak bodova jer većina škola nema pripravnika,niti studenata. Ne slažem se da učitelj mora biti četiri puta mentor ili savjetnik da bi mogao dobiti trajno zvanje ili napredovanje nakon 35 godina staža. Mnogi od nas to na žalost neće skupiti.Zašto ne bi mogli dobiti trajno zvanje mentora ukoliko smo naprimjer 2 puta bili mentor,jednom savjetnik ili obrnuto? Mlade kolege će to stići,starija generacija je napredovala vrlo kasno,stoga bi ja godine staža smanjila na 30. Ovo bi bilo puno pravednije. Iako sam ovim posljednjim izašla izvan članaka 1.,2.,3. i 4. molim Vas da razmotrite prijedlog i date priliku nama pred mirovinom. Dakle nakon tri napredovanja bilo koja,nakon 30 godina staža dobijete trajno zvanje mentora ili savjetnika (ovisno koje je bilo posljednje).Smanjili bi tako i administraciju, kod učitelja bi bila prisutna motivacija,svi zadovoljni. Hvala! S poštovanjem, Vlatka Galac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 803 | Jelena Varga | Poštovani, jako me smeta činjenica da ću, ako opet odlučim u napredovanje, opet prolaziti kroz ogroman stres. Od dana mog napredovanja je prošlo cca dvije i pol godine i ne prođe dan da ne razmišljam o tome gdje i kako sakupiti bodove. Maksimalno se trudim svoj posao odraditi korektno i pošteno, pohađam svu silu edukacija, webinara, seminara, konferencija… (i uglavnom o svom trošku). Ni kolege nisu uvijek sretni kada trebam zamjenu. Zašto obnavljamo jednom stečeno zvanje? Slažem se s kolegicom Mirnom Andročec da bismo nakon 5 godina trebali podnosili zahtjev za napredovanje samo ako želimo u više zvanje. Svatko tko radi odgovorno i savjesno svoj posao cjeloživotno se usavršava. Nigdje u Pravilniku se ne spominje rad u Povjerenstvu za utvrđivanje psihofizičkog statusa djeteta (pri Županiji). Puno vremena, koji smo u Povjerenstvu, provedemo ondje. Koliko sam upoznata nitko nema niikakvu naknadu za taj rad. U tom slučaju bi nam se makar mogao bodovati. Jasno mi je da ne promiče rad škole kao institucije no i školi bi trebalo “služiti na čast” što ima djelatnika koji teži sudjelovanju u radu lokalne zajednice i šire, a sve za opće dobro. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 804 | Meri Ružević | Poštovani, pozdravljam izmjene pravilnika. Smatram da bi bilo dobro razmotriti, za buduće izmjene, još neke dijelove pravilnika. 1.Nastavnici koji nemaju više od 35 godina rada u obrazovanju ne mogu stečeno zvanje zadržati trajno, članak 18 stavak 2. Strukovnim nastavnicima je to veliki problem.Stekli smo zvanje, trudili se raditi, npr.15-20 godina u obrazovanja, napredovali.Dogoditi će se da ćemo nekoliko mjeseci pred mirovinu ostajati bez zvanja.Znači, sve te godine rada i truda ne znače ništa. Želimo li zadnjih 5 godina zadržati zvanje treba skupljati bodove a ne prepustiti mlađima da rade. Jesmo li manje vrijedni, znamo li manje pred mirovinu? Predlažem izmjenu članka 18 stavak 2 :Odgojno-obrazovni radnik koji ima više od 35 godina staža ( brisati rada u obrazovanju) ili sa navršenih 60 godina života stečeno zvanje zadržava trajno. 2. Pitam se zašto obnavljati zvanja? Zašto jednom stečeno zvanje nije trajno. Ostaviti mogućnost napredovanja u više zvanje 3.Obnavljanje zvanja i uvid u 2 sata nastave, jel to potrebno? Ako si jednom pokazao da znaš održati sat treba li ponovno prolaziti istu proceduru ? 4.Za vrijeme trajanja zvanja obvezni smo objaviti digitalne obrazovne sadržaje.Hoće li se priznavati suautorstvo, koliko suautora? Nije definirano. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 805 | Zdenka Brebrić | Poštovani, prije usvajanja Pravilnika uputila sam popriličan broj prijedloga za nadopunu ili razgraničenje pa vas usrdno molim da ovim izmjenama nadodate neke očigledne nepravde i nejasnoće. 1. U kategoriji: STRUČNI ČLANCI, NASTAVNI MATERIJALI I OBRAZOVNI SADRŽAJI, molim vas napravite distinkciju između stručnog i znanstvenog članka, poglavito izvornog znanstvenog članka koji bi se trebao bodovati s najmanje 6 bodova jer ako se izvorni znanstveni radovi vrednuju za docente i izvanredne i redovite profesore, neobično je da se neće adekvatno bodovati za napredovanje u zvanje u sustavu osnovne i srednje škole. U istoj kategoriji za stručne i znanstvene radove molim vas uvedite pojam „ referiranje u bazama izvan RH ili pojam „ međunarodna ili domaća recenzija, a ne izdavanje „izvan RH“ jer nije bit u tome, već u kojim relevantnim bazama se referira rad. Primjer časopis Društvena istraživanja se referira u najviše međunarodno priznatih baza i to bi bio ne samo ekvivalent „izdavanja“ izvan RH, već puno više od toga. 2. U kategoriji PREDAVANJA, RADIONICE I EDUKACIJE lijepo vas molim da dodate u svim dijelovima pravilnika koji se odnose na "pozitivnu evaluaciju ili vrednovanje od strane sudionika" u slučaju ako ju je organizator to predvidio. Primjerice, na međunarodnom simpoziju na kojem sam sudjelovala, sama diskusija iza predavanja odnosila se na svojevrsno vrednovanje, a nije bilo liste s procjenama. 3. U kategoriji PROJEKTI , molim vas promjenu vrednovanja projekta po godini provedbe, a ne samo po broju projekata jer promjene u sustavu se postižu najčešće kontinuitetom od najmanje 3-4 godine. Vrlo je nepravedno ako netko vodi projekt 5 godina i vidi rezultate i obuhvaća velik broj učenika dobije samo jedan bod, a ne pet po broju godina koliko realizira spomenuti projekt. 4. U općim uvjetima u čl. 21., 22, i 23. u dijelu koji govori koliko sati svaki kandidat za napredovanje treba provesti educirajući kolege, slažem se s većinom kolega da je te sate vrlo teško ostvariti, ponajprije u školama u kojima ima više kandidata za napredovanje ili u županijskom stručnim vijećima u kojima također ima više kandidata. Lijepo vas molim da to stavite kao opću odredbu ili zamijenite riječju ili jer i objava materijala i obavijest npr kolegama gdje se nalazi također može vrijediti kao i edukacija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 806 | Bojan Lazić | Poštovani, prije svega pozdravljam inicijativu za navedene izmjene jer se o navedenom očito pri kreiranju teksta Pravilnika i njegovom donošenju nije detaljnije posvetila pažnja. Ovim se, dakle, otklanjaju mnoge nedoumice koje su se pojavile među kolegicama i kolegama koje namjeravaju napredovati ili obnoviti zvanje u skorije vrijeme. Nadalje, slažem se s pojedinim komentarima i smatram kako bi Pravilnik u što skorije vrijeme trebalo pretresti i doraditi kako bi se bodovanje ipak prilagodilo određenim strukama unutar školstva, budući ponovno nismo svi u istoj poziciji, premda je Pravilnik i prije donošenja to trebao predvidjeti. Konkretno, stručni suradnici nisu u mogućnosti stjecati bodove na natjecanjima na isti način kao što to mogu učitelji i nastavnici, a isto se odnosi i na ravnatelje; tri sata dijeljenja primjera dobre prakse gotovo je neizvedivo za određene struke, kao što su učitelji hrvatskog jezika, učitelji matematike i drugi s velikom satnicom u rasporedu, budući na njihovim županijskim vijećima sigurno postoji veliki broj učitelja, a među njima stoga i veliki broj mentora i savjetnika koji se također moraju izboriti za svoju poziciju i svoje sate stručnih izlaganja, predavanja i dijeljenja primjera dobre prakse; dijeliti primjere dobre prakse nije jednostavno niti na školskim aktivima ili učiteljskim/razrednim vijećima budući je u velikim školama također veliki broj onih koji potencijalno moraju na ovaj način skupljati bodove. U konačnici, ako se sve svodi na skupljanje bodova, a ne pokazivanje i dokazivanje doista kvalitetnog rada onda i nagrađivanje napredovanjem u zvanje u pojedinim slučajevima biva nepravedno jer postoje kolegice i kolege koje će po svaku cijenu juriti za bodovima, bez obzira na istinski kvalitet onoga što izlažu i onoga što generalno rade. Konačno, složio bih se i skolegicama koje su već niže navele kako je prilikom obnavljanja zvanja nepotrebno stalno dokazivati kako znamo držati sat i primijeniti inovativne metode poučavanja, ako smo to već jednom dokazali. A što se tiče držanja dva sata pred povjerenstvom, također su stručni suradnici (a možda i ravnatelji) u nepovoljnom položaju budući nemaju svoju satnicu (stručni suradnici) pa je potrebno iskoordinirati "uzimanje sati" drugim kolegama kako bi pred povjerenstvom održali svoj u svrhu napredovanja. Molim, stoga, mjerodavna tijela da razmisle o budućim promjenama u Pravilniku koje su, pokazat će vrijeme i praksa, doista nužne. S poštovanjem, Bojan Lazić, mag. bibl. i prof., stručni suradnik knjižničar mentor | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 807 | Irena Orlić Salaj | I ja se slažem s kolegama koji tvrde da je određivanje broja predavanja, radionica i sl. po šk.god. previše. Ove godine smo svjedoci da je dio viših savjetnika savjetovao voditeljima županijskih stručnih vijeća neodržavanje stručnih vijeća zbog programa edukacija Škole za život. Neki su to poslušali, dok do nekih ta preporuka nije niti stigla. Osim toga smatram da se uzeo samo mali dio Pravilnika u ponovno razmatranje, npr. mentorstvo studentima učiteljskih i nastavničkih studija je nepravedno diskreditirano brojem bodova, a trebala bi se uzeti u obzir zahtjevnost te aktivnosti kao i uloženo vrijeme u nadgledanje i vrednovanje svih komponenti nužnih u metodičkoj praksi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 808 | Nenad Pavlinić | Poštovani, pozdravljam izmjene i dopune novog pravilnika. Smatram da su ravnatelji zakinuti u prikupljanju bodova u raznim kategorijama. Sudjeluju u pripremi stručnih skupova na svim razinama, uključeni su u sve projekte i rad škole, na promociji škole rade kontinuirano kroz cijelu godinu, niz aktivnosti za koje nije predviđeno izdavanje potvrda i sakupljanje bodova. S toga smatram da u pravilniku treba definirati neke aktivnosti koje ravnatelji inače obavljaju i njih kao takve i bodovati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 809 | IVANA KOZIĆ | I ja se slažem s kolegicama da je problem preveliki broj sati predavanja koje bi trebali odraditi i inzistiranje na odrađivanju i projekta i predavanja svake godine obvezno. Moguća je situacija da u jednoj godini odradim 2 do 3 projekta jer naiđem na nešto zanimljivo, a da u drugoj imam mogućnost odraditi samo jedno predavanje. Nekako mi se to čini kao ograničavanje slobode i kreativnosti, jer na kraju samo trčiš za bodovima, a to ne može dovesti do kvalitete. Po meni je važnija kvaliteta rada, a ne kvanitet. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 810 | Anđela Gojević | Slažem se kolegicom Tatjanom Gajger da je najveći problem ovog pravilnika je broj sati educiranja kolega. U stručnom vijeću prirodoslovlja u moj školi je 9 profesora (bilogija, fizika i kemija) i od toga nas je pet savjetnika i jedan mentor i naravno da se nameće problem međusobne edukacije koju trebamo odraditi svake godine. Da je to ukupan broj sati za svih pet godina bilo bi u redu. Predavanja koja držimo na SV i ŽSV rijetko traju više od pola sata, najčešće i kraće, pa praktički ne spadaju u tu kategoriju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 811 | Nives Vadlja Šimunić | Postovani! Pozdravljam inicijativu za promjenom pravilnika, te konkretne promjene u ovom e-savjetovanju smatram pozitivnima. Kao mentor koji je napredovao po starom pravilniku smatram da su novim pravilnikom zakinuti nastavnici umjetnickih skola. Tesko je jednim, ovako sirokim i općenitim pravilnikom obuhvatiti sve nastavnike, ravnatelje i stručne suradnike. Bodovanje nije jasno definirano u većini kategorija, a pogotovo je nejasno bodovanje natjecanja (iz moje perspektive). Takodjer smatram da se jednom steceno zvanje ne bi trebalo obnavljati na isti nacin kao sto se stice prvi put. Naravno da treba postojati neka kontrola daljnjeg djelovanja nastavnika koji je stekao zvanje, ali dolazak povjerenstva na dva ogledna sata smatram prvenstveno suvisnim. Osim toga, kako ce konkretno povjerenstvo sastavljeno od većine ne-sustrucnjaka procijeniti moj rad s ucenikom na satu viole? Da li oni znaju kako dobar sat viole treba izgledati i da li znaju da je ucenik pokazao napredak na tom satu? Dosadasnje povjerenstvo sastavljeno od ravnatelja i viseg savjetnika bilo je puno logicniji izbor. Po mom misljenju, povjerenstvo bi na sat trebalo dolaziti eventualno ako nastavnik zeli napredovati u vise zvanje, a mozda ni tada. Potvrde i rezultati bi trebali biti dovoljni dokaz kvalitete rada. Smatram da ako se zvanje već treba obnavljati, bilo bi potrebno urediti da se bilo koje zvanje ne obnavlja nakon tri napredovanja, ne samo izvrsni savjetnik. Obveza održavanja godišnjih edukacija kolegama je stvarno prevelik zahtjev, osim ako ne želimo da nas zamrzi cijeli kolektiv, susjedni kolektivi i članovi ŽSV. Srdacno, Nives Vadlja Simunic, prof.mentor | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 812 | Nikolina Mišić | Smatram da proceduda ponovnog izbora u zvanje stvara nepotreban stres kod kandidata. Ukoliko je netko već ostvario napredovanje, smatram da bi bilo potrebno samo priložiti dokumentaciju o kriterijima izvrsnaosti i stučnom usavršavanju pa da mu se zvanje produži. Ukoliko se napreduje u viši stupanj zvanja ili se radi o prvom napredovanju, tada je procedura prihvatljiva. Neprihvatljivo je da se nastavnici koji su organizirali i vodili pojedine edukacije moraju odlučivati samo za jedan kriterij iz kojega će biti bodovani jer su pri tome ostvarili bodove iz više kategorija. Smatram prihvatljivim snižavanje broja sati za vođenje ili mentoriranje edukacija na državnoj razini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 813 | Tatjana Gajger | Najproblematičniji dio ovog pravilnika niste promijenili. Učitelji i nastavnici,a posebno oni koji ih je malo u školskom stručnom vijeću nemaju gdje 3 ili 5 sati godišnje educirati kolege. Dobra prigoda za to je Županijsko stručno vijeće koje je pretvoreno u preadvanja i radionice Škole za život tako da se baš i nema prilike održati radionice i predavanja kako bi skupili taj broj sati. Zamislite kada bi na svakom ŽSV-u ,kojih ima 3 u godini, svi mentori i savjetnici iz županije održali predavanje. Koliko bi trajao taj skup? Smatram da je taj dio pravilnika nužno promijeniti u 1 sat za mentore i 2 sata za savjetnike. To je u praksi izvedivo, U 5 godina tako bi mentor imao 5 održanih predavanja ili radionica,a savjetnik 10 što nije malo. Ovo što ste vi izmijenili u ovom nacrtu nije bilo sporno ni u prvoj verziji. Također smatram da se zvanje treba zadržati trajno,a nakon 5 godina treba poslati dokumentaciju da se vidi ostvarenost bodova tj. uvjeta. Uvid u nastavu trebalo bi obavljati samo u slučaju napredovanja u više zvanje od ranije stečenoga. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš komentar ne odnosi se na predmet ove javne rasprave. | |
| 814 | Svjetlana Bebić | Poštovani, pozdravljam ove promjene jer ovakav broj sati je i moguć, budući da nam se češće nude edukacije i predavanja s ovim brojem sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. |