Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Pravilnik o stručnom usavršavanju osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ALEN RENDULIĆ | PRAVILNIK | Što se sa pitanjem Digitalizacije i digitalnom pismenošću koju uopće niste naveli. Digitlizacija kompletnog procesa koji prati jedan građevinski projekt: od faze Projektiranja, Izvođenja pa do Održavanja (Facility Management) je pred vratima odnosno već prisutan na području cijele EU, a uskoro i Standard kod svih većih Projekata, iz tog razloga potrebno je uvesti obaveznu Digitalnu edukaciju: 1) BIM općenito, ustroj i vođenje projekata putem BIM Standarda, BIM za održavanje (Facility Management) građevina. 2) edukacija o izradi 3D modela i pripadajućim softverskih rješenja za izradu istog, 3) edukacija o troškovno-vremenskom pračenju projekata putem softvera (npr. MS Project, Primavera itd.), bez ili uz pomoć 3D modela ( BIM 5D) 4) edukacija o vođenju i izradi digitalne dokumentacije i digitalne komunikacije i suradnje na Projektu. (npr. BIM 360) | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje može obuhvaćati, između ostalih i teme iz područja digitalizacije u području gradnje, međutim, teme stručnog usavršavanja nisu predmet ovoga Pravilnika. |
| 2 | ALEN RENDULIĆ | OPĆE ODREDBE, Pojmovi | Što se sa pitanjem Digitalizacije i digitalnom pismenošću koju uopće niste naveli. Digitlizacija kompletnog procesa koji prati jedan građevinski projekt: od faze Projektiranja, Izvođenja pa do Održavanja (Facility Management) je pred vratima odnosno već prisutan na području cijele EU, a uskoro i Standard kod svih većih Projekata, iz tog razloga potrebno je uvesti obaveznu Digitalnu edukaciju: 1) BIM općenito, ustroj i vođenje projekata putem BIM Standarda, BIM za održavanje (Facility Management) građevina. 2) edukacija o izradi 3D modela i pripadajućim softverskih rješenja za izradu istog, 3) edukacija o troškovno-vremenskom pračenju projekata putem softvera (npr. MS Project, Primavera itd.), bez ili uz pomoć 3D modela ( BIM 5D) 4) edukacija o vođenju i izradi digitalne dokumentacije i digitalne komunikacije i suradnje na Projektu. (npr. BIM 360) | Nije prihvaćen | Naravno da stručno usavršavanje može obuhvaćati i teme iz područja digitalizacije u području gradnje, međutim, teme stručnog usavršavanja nisu predmet ovoga Pravilnika. |
| 3 | ALEN RENDULIĆ | Oblici stručnog usavršavanja, Članak 4. | Poštovani, Što se sa pitanjem Digitalizacije i digitalnom pismenošću koju uopće niste naveli. Digitlizacija kompletnog procesa koji prati jedan građevinski projekt: od faze Projektiranja, Izvođenja pa do Održavanja (Facility Management) je pred vratima odnosno već prisutan na području cijele EU, a uskoro i Standard kod svih većih Projekata, iz tog razloga potrebno je uvesti obaveznu Digitalnu edukaciju: 1) BIM općenito, ustroj i vođenje projekata putem BIM Standarda, BIM za održavanje (Facility Management) građevina. 2) edukacija o izradi 3D modela i pripadajućim softverskih rješenja za izradu istog, 3) edukacija o troškovno-vremenskom pračenju projekata putem softvera (npr. MS Project, Primavera itd.), bez ili uz pomoć 3D modela ( BIM 5D) 4) edukacija o vođenju i izradi digitalne dokumentacije i digitalne komunikacije i suradnje na Projektu. (npr. BIM 360) | Nije prihvaćen | Naravno da stručno usavršavanje može obuhvaćati i teme iz područja digitalizacije u području gradnje, međutim, teme stručnog usavršavanja nisu predmet ovoga Pravilnika. |
| 4 | Ante Krapljanov | PRAVILNIK | Poštovani, molim vas da kod donošenja ovog pravilnika razmotrite slijedeće: Javno nije dostupan broj obveznika, ali ukupni broj će se ovdje zato pretpostaviti. U Hrvatskoj trenutno ima oko 10.100 ovlaštenih inženjera svih struka, pretpostaviti će se da je broj djelatnih osoba koje su položile stručni ispit bar dvostruki, odnosno 20.200. Ukupan broj sati je 20.200*10=202.000, cijena sata po polazniku nek je 100kn, dakle radi se o 20.200.000 kn godišnje ako se uzme cijena predavanja, ako se dodaju izgubljeni radni sati, prijevoz i ostalo, radi se o ukupnom trošku od cca 50.000.000 kn. Smatram da je trošak, ako se usavršavanje nastavi isključivo putem klasičnih predavanja prevelik u odnosu na konkretnu korist od njih. Klasična predavanja je potrebno zadržati ali u manjem opsegu, a stručno usavršavanje učiniti efikasnijim pomoću svima dostupnih osobnih računala i interneta. Nadalje, ako se uzme da odjednom isto usavršavanje prati 30 polaznika, dobija se (202.000/30=) 6733 sati predavača. Nek se uzme da je u jednom danu 5 sati predavanja, izlazi da je godišnje na više lokacija potrebno odraditi 1347 dana predavanja (6733/5=1347). Ako se nedjeljom i praznicima ne izvode predavanja dobijamo raspoloživih oko 300 dana za predavanja. Prema ovome svaki dan bi se moralo u Hrvatskoj provoditi 4 do 5 (1347/300=4,5) dnevnih programa usavršavanja po 5 sati s prosječno 30 polaznika, da bi svi obveznici uspjeli izvršiti obavezu stručnog usavršavanja. Potrebno je utvrditi, da li je broj nositelja i predavača dostatan za izvođenje usavršavanja te utvrditi koliki je broj usavršavanja potrebno (na osnovu stvarnih brojeva) organizirati kako bi svi mogli ispuniti zakonsku obavezu usavršavanja. Kad se osigura dovoljan broj usavršavnja, moguće je i provođenje obaveze stručnog usavršavanja za sve obveznike. Ako nije moguće osigurati dovoljan broj predavanja, treba korigirati broj sati po obvezniku godišnje. Također treba analizirati zbog čega su se petogodišnja razdoblja usavršavanja prema prošlim zakonima produžavala i na kraju ukinula, mislim da je taj koncept usavršavanja sad kad se ponovo uvodi potrebno poboljšati. Ukupni fond od 202.000 sati unutar radnog vremena, može negativno utjecati na ispunjenje zadanih rokova za izvršenje poslova i umjesto da se poveća konkurentnost naših djelatnika u građevinarstvu ona će se na ovaj način smanjiti. Razmotriti mogućnost provedbe u cijelosti ili djelomičnog online usavršavanja preko posebnog portala (baze znanja) gdje bi uz ograničeni plaćeni pristup (ukupno daleko manje od 50.000.000 kn) bila dostupna sva usavršavanja, tumačenja zakona, itd, a potrebni broj sati bi se osvojio polaganjem online pismenog ispita vezanog za usavršavanja po izboru. Za obveznike s većim brojem osvojenih sati, bi se formirala rang lista, nakon osvojenih npr. 25 sati obveznici bi mogli dati svoje primjedbe i ocjenjivati materijale. Najbolji materijali bi također mogli biti rangirani, a sve u cilju prikupljanja što kvalitenijih materijala. Ovakva obaveza ne postoji u većini zemalja EU i nametanjem obaveze naši djelatnici u graditeljstvu se dovode u neravnopravan položaj, zato je potrebno stručno usavršavanje učiniti dostupnijim, efikasnijim i korisnijim. | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje u području tehničke regulative i primjene novih tehnologija nužno je za kvalitetno obavljanje poslova. Primjena informatičke tehnologije može znatno smanjiti troškove stručnog usavršavanja. |
| 5 | Damir Mance | Oblici stručnog usavršavanja, Članak 4. | Poštovani, potrebno je pravilnikom regulirati i koji su uvjeti da se prizna stručna edukacija i sudjelovanje na stručnim ili stručno-znanstvenim skupovima izvan Hrvatske. Ima nas dosta kolega koji ulažemo vlastite resurse u edukaciju izvan HR s obzirom na veliki broj stručnih tema koje u Hrvatskoj nisu obrađene. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer ispravno vrednovanje međunarodnih događanja nije moguće na osnovu njihovog naslova. |
| 6 | Damir Mance | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | Potrebno je definirati kako će biti regulirano bodovanje (sati) predavača u sklopu programa stručnog usavršavanja? | Nije prihvaćen | Svima: predavačima i polaznicima stručnog usavršavanja priznaje se isti broj školskih sati. |
| 7 | Damir Mance | Suglasnost na program stručnog usavršavanja, Članak 8. | Potrebno je definirati: - tko su osobe koji mogu biti predavači (naglasak na onima koji nisu uključeni u realizaciju programa u dijelu tehničke regulative)? Po ovome ispada da bilo tko može biti predavač, neovisno o kompetencijama (dovoljno je da je završio fakultet, čak nije uvjet da je položio stručni ispit) - u kojoj su mjeri redoviti predavači, profesori i sl, na fakultetima i visokim učilištima, a koji su ujedno i osobe ovlaštene za projektiranje također obveznici programa? Da li u punom opsegu ili samo u dijelu tehničke regulative? Što ako je tema njihovih kolegija tehnička regulativa, mogu li se i na koji način uključiti u realizaciju programa u dijelu tehničke regulative? | Nije prihvaćen | Propisivanjem uvjeta položenog stručnog ispita onemogućuje se npr. pravnicima, geografima, ekonomistima... koji rade npr. na poslovima prostornog uređenja da budu predavači. Redoviti predavači, profesori i sl, na fakultetima i visokim učilištima, a koji su ujedno i osobe ovlaštene za projektiranje su također obveznici programa stručnog usavršavanja ali tu obvezu mogu ispuniti i kao predavači na stručnim ili stručno-znanstvenim skupovima. |
| 8 | Dario Ilija Rendulić | PRAVILNIK | Poštovanje! Predlažem da se pravilnikom omogući održavanje stručnog usavršavanja inženjera putem interneta - "e-usavršavanje". Pojašnjenje: Temeljem iskustva sakupljenog pohađanjem više desetaka stručnih seminara te provođenjem stručnih edukacija, detektirali smo nekoliko ključnih problema koje možemo kvalitetno adresirati uvođenjem predložene e-nastave: Opis problema 1: Tradicionalnim načinom, stručne edukacije se održavaju na određeni dan i datum, 4-8 sati u danu, te na određenom mjestu. To uzrokuje više prepreka koje su u određenim slučajevima nepremostive, koje priječe ispunjenje osnovnih ciljeva stručne edukcije: - Povećani troškovi (i do 2-3 puta) polaznika, ukoliko se edukacija ne održava u njegovom mjestu. Primjerice: o osoba koja treba putovati iz Dubrovnika ili Splita u Zagreb kako bi pohađala edukaciju mora nužno odvojiti 2 dana jer je put dug i ne može se izvesti u jednom danu o trošak edukacije povećan za trošak cestarina, goriva, trajekta, noćenja, javnog prijevoza - Nemogućnost pohađanja edukacije na određeni dan ili mjesto, zbog poslovnih obaveza Opis problema 2: Nastava na tradicionalni način ima određene nedostatke spram e-edukacije: - ne omogućava ponovni pregled plaćene edukacije - ima vrlo ograničen pristup predavačima - iznimno je ograničena kolaboracija između polaznika - ne akumulira se znanje kroz generacije polaznika na centralnom mjestu Posljedica navedenog je da je učinkovitost edukacije narušena a edukacija je skuplja uz manju kvalitetu. Naime, nastava na trenutni način, a naspram tome da se provodi i e-nastava, smanjuje dostupnost edukacije, ograničava razmjenu znanja između predavača i polaznika te samih polaznika, uvelike sprječava razmjenu znanja među različitim generacija polaznika, te u isto vrijeme značajno diže cijenu edukacije u velikom dijelu slučajeva, i organizatoru edukacije i polaznicima. Upravo nedostaci tradicionalnog oblika edukacije koje smo naveli, a da u isto vrijeme ne postoji i predloženi oblik e-edukacije, rezultiraju navedenim posljedicama. Što možemo postići uvođenjem e-nastave? Uvođenjem e-nastave želimo modernizirati sustav tj. adresirati navedene probleme te omogućiti svakom inženjeru da bez dodatnih troškova, u vrijeme kad nisu opterećeni poslom, se mogu stručno usavršavati neovisno o mjestu življenja. Specifično, želimo postići: 1. Veće usvajanje znanja: Neovisnost o danu i vremenu edukacije – učenje kad ima vremena i koncentracije 2. Postupno usvajanje znanja: Stručno usavršavanje se može pratiti kroz duži vremenski period, ne sve u jedan dan 3. Provjeru usvojenog znanja: Nakon svakog sata polaznik mora odgovoriti na mali kviz za provjeru usvojenog znanja kako bi otključao sljedeći kviz; ovime se osigurava potpuno pregledavanje potrebnih digitalnih materijala za dobivanje uvjerenja i potrebnih bodova iz građevno-tehničke regulative 4. Interdisciplinarnu kolaboraciju s kolegama i predavačima: Svako usavršavanje ima otvoren forum za pitanja koje vide svi trenutni i budući polaznici 5. Duboko razumijevanje gradiva: Svaki polaznik u određenom razdoblju ima na raspolaganju sve predavače za postavljanje pitanja i pojašnjenja 6. Mogućnost ponavljanja gradiva kad zatreba: Nakon završenog stručnog usavršavanja predavanja ostaju dostupna 7. Napredak u energetskog učinkovitosti i smanjenje emisija CO2: Nema putnih troškova i povezane emisije CO2 – također je u skladu sa smanjenjem emisije stakleničkih plinova koje Republika Hrvatska ima za cilj, prema strategiji Europe 2020 8. Racionalno korištenje vremena: Usavršavanje ne uzima dodatno vrijeme za put već samo za edukaciju 9. Poboljšanje kvalitete i relevantnosti usavršavanja – digitalni materijali mogu se brzo i jednostavno nadograditi, prilagoditi i uskladiti s trenutnim tehnološkim dostignućima i novim saznanjima 10. Poboljšanje upravljanja i financiranja za polaznike – polaznici moraju pokrivati manji obavezni trošak 11. Potiče se uravnoteženi regionalni razvoj tako što se ujednačavaju prilike za pohađanje svim zainteresiranim kandidatima. Ovo se posebice odnosi na dijelove RH u kojima se rijetko ili nikad ne održavaju usavršavanja (o.p.a. otoci) te su ograničenih tema Ovaj način stjecanja kompetencija je prepoznat i prihvaćen na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. Predloženim e-stručnim usavršavanjem pomaže se u razvijanju osnovnih kompetencija za cjeloživotno učenje prema preporukama Europskog parlamenta, s posebnim naglaskom na digitalnu kompetenciju, kao i prema relevantnim zakonima, propisima i strategijama donesenim u RH. Zakonska podloga za uvođenje e-usavršavaja putem interneta: • Krovni zakon za obrazovanje odraslih: Zakon o obrazovanju odraslih NN 17/07 • Krovni zakon građevinarstva: Zakon o gradnji NN 153/13, 20/17, 39/19 Naime, ako govorimo o obrazovanju odraslih tada nam je krovni zakon – Zakon o obrazovanju odraslih. Da je tome tako potvrđuju sljedeći članci zakona o obrazovanju: - Čl 1, st 1, alineja 2 „Obrazovanje odraslih obuhvaća cjelinu procesa učenja odraslih namijenjenih: o osposobljavanju za zapošljivost: stjecanju kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikaciji, stjecanju i produbljivanju stručnih znanja, vještina i sposobnosti,“ - Čl 3, st 1, (1) Obrazovanje odraslih odvija se kao formalno, neformalno, informalno i/ili samousmjereno učenje. - Čl 3, st 5, (5) Neformalno obrazovanje odraslih označava organizirane procese učenja usmjerene na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za različite socijalne aktivnosti te za osobni razvoj. - Čl 4, Obrazovanje odraslih prema ovome Zakonu mogu provoditi pučka otvorena učilišta, osnovne škole, srednje škole, visoka učilišta, škole stranih jezika, ustanove za smještaj i skrb osoba s posebnim potrebama te penološke i druge ustanove (u daljnjem tekstu: ustanove za obrazovanje odraslih), ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom. - Čl5, st 1, podstavak 4 citiramo: „(1) Obrazovanje odraslih obuhvaća programe obrazovanja kojima odrasli stječu, odnosno dopunjuju znanja, vještine i sposobnosti: o za rad u struci,“ - Čl 5, st 2, (2) Programi obrazovanja odraslih (u daljnjem tekstu: programi) prilagođeni su dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima odraslih. Nadalje, Zakon o obrazovanju odraslih omogućuje izvođenje nastave na sljedeće načine: - Čl 7, (1) Program se može izvoditi: redovitom nastavom, konzultativno-instruktivnom nastavom, dopisno-konzultativnom nastavom, otvorenom nastavom, telenastavom, nastavom na daljinu, multimedijski te na drugi primjeren način. Zaključak: Mogućnost za održavanje e-stručnog usavršavanja propisana je u krovnim zakonom! Uzevši u obzir sve navedeno, naš prijedlog ne treba gledati sa stajališta tradicionalni oblik edukacije vs. online edukacija. Naš zaključak je da dok god postoji samo tradicionalni oblik edukacije, velik dio inženjerske populacije ostaje zakinut kao što i ogroman transformativni potencijal ICT-a za edukaciju ostaje neiskorišten, što ima velike posljedice na kompletnu inženjersku populaciju. Uvođenjem e-edukacije marginalizirana grupa inženjera će biti značajno osnažena i ublažit će se negativne posljedice nepostojanja alternative tradicionalnom usavršavanju na cjelokupnu inženjersku populaciju. Stoga najučinkovitiji način postizanja svrhe edukacije te ispunjenje ciljeva je uvođenje e-edukacije uz nastavak provođenja tradicionalnog oblika edukacije. | Prihvaćen | Dodana je odredba o provođenju stručnog usavršavanja putem informatičke tehnologije. |
| 9 | Darko Habalija | PRAVILNIK | Poštovane kolegice i kolege, mišljenja sam da članstvo u komori ne može škoditi. Ne znam kako je kod drugih, ja sam tražio i dobio odobrenje da poslodavac snosi troškove članarine. I tako ispada da je članstvo u komori nekakav uvjet tvrtci da se može javljati na natječaje. Što se tiče mene, svo moje iskustvo, znanje i vještine su "sabrana djela" u jednoj iskaznici ili pečatu. Svih 34 godine iskustva! Ako mi to oduzmu, na tržištu rada, par godina pred umirovljenje, postajem izjednačen sa nekim tko je tek završio fakultet. Što se tiče bodovanja za usavršavanje, trenutno mi je nejasno, način skupljanja bodova, te cijena tih bodova | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisano da se polazniku stručnog usavršavana priznaju školski sati edukacije u onolikom broju školskih sati koliko su ukupno trajala predavanja, okrugli stolovi, odnosno radionice u sklopu te edukacije. |
| 10 | Davor Uglešić | OPĆE ODREDBE, Predmet Pravilnika | Slažem se s kolegama koji upozoravaju na loša iskustva iz prošlog perioda obveznog stručnog usavršavanja. pri čemu se je praktički samo kupovalo bodove kako bi se zadovoljila forma, a malo tko je uopće nazočio tim predavanjima. Moja iskustva iz inozemstva govore kako naši kolege u inozemstvu pohađaju tečajeve za koje dobivaju potvrde o učešću, također se i za sudjelovanje na konferencijama i kongresima dobivaju potvrde o učešću, kojima se u strukovnim udrugama (komorama ili kako god se zovu) to dokazuje. Osobno sam više puta bio u Italiji, jedna od tema bila je vezana uz seizmičku kategorizaciju zgrada (za one koji o tome nisu ništa čuli nešto slično certificiranju energetske učinkovitosti, po mom mišljenju puno važnije, jer što će nam izolirane zgrade koje će prvi jači potres srušiti). Na tom skupu bilo je dvadesetak kolega talijana koji su vrlo aktivno učestvovali u diskusiji,dakle nisu došli pokupiti bodove nego proširiti svoja znanja, predavači su bili diplomirani inžemkeri građevinarstva, nisu bili ni magistri ni doktori znanosti. Prije pet šest godina bio sam na jednotjednom tečaju u BAMU u Berlinu o ispitivanju konstrukcija nerazornim metodama. za to su mi velikodušno dali 2 boda | Nije prihvaćen | Obveznici stručnog usavršavanja sami biraju teme stručnog usavršavanja unutar stručnog područja kao i unutar područja tehničke regulative. |
| 11 | Dragan Kovač | PRAVILNIK | Mišljenja sam da je uvođenje obveznog stručnog usavršavanja novi parafiskalni namet na inženjere i inženjerske tvrtke. Nejasna je potpuno ideja Ministartsva u tom pogledu i u pogledu pojašnjenja koja su dana kod prijedloga izmjene Zakona. S jedne strane, a tabože u svrhu ukidanja parafiskalnih nameta se inženjerima gradilišta ( GVG ) uvodi neobvezno članstvo u Komori ( ušteda 1500 kn - trenutna godišnja HKIG članarina ) , a istim Zakonom im se uvodi dvostruko veći parafisklani namet kroz obvezno stručno usavršavanje. | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje u području tehničke regulative i primjene novih tehnologija nužno je za kvalitetno obavljanje poslova. Primjena informatičke tehnologije može znatno smanjiti troškove stručnog usavršavanja. |
| 12 | Dragan Kovač | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | Prema dostupnim informacijama koje smo dobili od strukovnih Komora, a koje je valjda dobiveno od Ministarstva, obvezno stručno usavršavanje počinje teći s 1.1. 2020 godine. Prema dostupnim tumačenjima do stupanja na snagu ovog Pravilnika primjenjuju se Pravilnici koje su donijele Komore, uz prethodnu suglasnost Ministartsva, prema Zakonu o poslovima i djelatnostima iz 2018 . HKIG je predmetni Pravilnik donijela 19.11.2019. No smatram da to ne može biti tako, te da obvezno usavršavanje može biti obvezno tek kad se donese ovaj Pravinik. Zašto. Pa iz vrlo jednostavnog razloga jer se pravila ( broj i struktura bodova) mogu promijeniti po ovom Pravilniku u odnosu na Komorski. Što npr. ako netko pristupi plaćenom obveznom usavršavanju iz stručnog dijela sad u ožujku 2020 , a u konačnom Pravilniku ne bude te obveze ( stručni dio od 5 bodova npr ). To znači da inženjer to nije morao. Tko će mu u tom slučaju vratiti novce za usavršavanje koje je platio, a nije trebao. Isto tako struktura bodova po ovom Pravilniku ( 5 iz regulative i 5 iz stručnog dijela ) ne odgovara strukturi bodova Prema važećem Pravilniku o stručnom usavršavanju HKIG jer je tamo definirano svih 10 bodova iz regulative ( tehnička regulativa 5 i propisi iz prostornog uređenja i gradnje 5) | Primljeno na znanje | Točno je da se stručno usavršavanje prema uvjetima i na način navedenim u ovom Pravilniku može provoditi tek nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika. |
| 13 | Dragan Kovač | Pojmovi, Članak 2. | Molim odgovor na pitanje. Budući da su i inženjeri i glavni inženjeri gradilišta ( GVG ) isto tako obveznici stručnog usavršavanja postavlja se pitanje tko će kontrolirati i provoditi sankcije nad njima, ukoliko ne budu ispunjavali obveze usavršavanja.Prema Zakonu o komoroma to će činiti strukovne komore. Postavljam pitanje kako će strukovna komora penalizirati inženjera gradilišta koji nije skupio potreben bodove usavršavanja, ako taj inženjer gradilišta nije njen član jer je članstvo u komori za inženjere gradilišta ( GVG ) sada po istim ovim iznama Zakona o komorama i inženjerskim djelatnostima postalo neobvezno. | Nije prihvaćen | Inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova se u Komoru učlanjuju na dobrovoljnoj osnovi, slijedom čega dobrovoljno prihvaćaju i sve obveze koje proizlaze iz članstva u Komori pa tako i stegovnu odgovornost. Podatci iz Registra izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu, koji se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva, sadrže i podatke o stručnom usavršavanju inženjera gradilišta i/ili voditelja radova i ostalih obveznika stručnog usavršavanja (podatke o ispunjavanju / neispunjavanju uvjeta stručnog usavršavanja). Dakle, neispunjavanje obveze stručnog usavršavanja biti će javno dostupan podatak. |
| 14 | Dragan Kovač | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Zašto se ponovno uvodi obvezno stručno usavršavanje kada se prošlo pokazalo neuspješnim. Ministarstvo ga je već uvodilo te je prije isteka petogodišnjeg razdoblja naprosto ukinulo isti. Prema dostupnim informacijama tada je vrlo veliki broj inženjera nije u tom periodu uspio skupiti potrebne bodove te je najlaške tada bilo ukinuti tu obvezu, što je i učinjeno. I sve super. Samo se postavlja pitanje da li se itko zapitao što je onda u tom slučaju s nepravdom učinjenom inženjerma koji su uspjeli skupiti bodove i platili seminare , u odnosu na one koji nisu. ( 100 bodova ). Jamčim da se sada ponavlja isto. | Nije prihvaćen | Unaprijeđenjem stručnih znanja trebala bi se povećati razina stručnog obavljanja poslova prostornog uređenja i gradnje. |
| 15 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Neobvezni programi, Članak 11. | Predlažemo brisati. Obrazloženje: Kandidati za polaganje stručnog ispita nisu obveznici stručnog usavršavanja sve do trenutka kada ispit polože, te je ovaj navod nepotreban. Nadalje, iz naše prakse možemo potvrditi da predmetne seminare pohađaju i osobe s položenim stručnim ispitom jer su seminari strukturirani na način da daju znanja iz trenutno važeće zakonske i tehničke regulative. Pripremni programi se u kontinuitetu nadograđuju novinama iz zakonodavno-tehničke regulative i po svom su sadržaju nužan i dovoljan uvjet stručnjacima s položenim stručnim ispitom za obavljanje poslova iz struke, a kako je traženo ovim Pravilnikom. Sadržaj programa pripremnog seminara je utemeljen na suvremenim spoznajama i znanjima svrstanim u tematska područja (stručno područje i područje tehničke regulative), kao što je i određeno člankom 8.stavkom 1. ovog Pravilnika, te ne postoji stručni osnov da se isti ne prihvaćaju kao stručno usavršavanje. | Nije prihvaćen | Upravo iz razloga koje navodite: da pripremne programe za polaganje stručnih ispita pohađaju i osobe s položenim stručnim ispitom jer su seminari strukturirani na način da daju znanja iz trenutno važeće zakonske i tehničke regulative te se ti programi u kontinuitetu nadograđuju novinama iz zakonodavno-tehničke regulative i po svom su sadržaju nužan uvjet stručnjacima s položenim stručnim ispitom za obavljanje poslova iz struke. Upravo zbog toga je potrebno napisati da se ti programi ne smatraju programima stručnog usavršavanja. |
| 16 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Obveze nositelja programa stručnog usavršavanja, Članak 9. | U stavku (1) alineji 3. izmijeniti 2 dana u 10 dana. | Djelomično prihvaćen | Rok unosa podataka u Registar je povećan na 8 dana. |
| 17 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Suglasnost na program stručnog usavršavanja, Članak 8. | U stavku 2. potrebno brisati „trajno“ ili vremenski odrediti pojam „trajno“. | Nije prihvaćen | Izraz "trajno raditi na izradi, primjeni ili provedbi tehničke regulative" znači npr. biti zaposlen u tijelu državne uprave na izradi tehničke regulative ili JLPRS na poslovima primjene tehničke regulative ili na stručnim poslovima prostornog uređenja i gradnje na provedbi tehničke regulative. |
| 18 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Suglasnost na program stručnog usavršavanja, Članak 8. | Stavak (1) alineja 5. - Potrebno dodati na kraju: "s položenim stručnim ispitom i najmanje 5 godina iskustva u struci." | Nije prihvaćen | To bi značilo da npr. magistri prava ne bi mogli biti predavači. |
| 19 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Dvogodišnji program stručnog usavršavanja, Članak 5. | U stavku (4) iza "Nositelj programa" potrebno dopuniti: "i organizator iz stavka 3. ovog članka". | Prihvaćen | Odredba je dopunjena. |
| 20 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Oblici stručnog usavršavanja, Članak 4. | U stavku (2) iza riječi "radionice" potrebno dodati: "na kojima je sudjelovao" | Nije prihvaćen | Nije potrebno jer piše: "pohađanjem programa stručnog usavršavanja...". |
| 21 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Oblici stručnog usavršavanja, Članak 4. | U stavku (1) potrebno dodati novu alineju: - obavljanjem poslova prostornog uređenja i gradnje, kao odgovorne osobe. | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje provodi se u svrhu proširivanja kompetencija za obavljanje poslova prostornog uređenja i gradnje u svojstvu odgovorne osobe. |
| 22 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Oblici stručnog usavršavanja, Članak 4. | U stavku (1) alineji 3. iza riječi "radionica" potrebno dodati: "e-stručnog usavršavanja, stručnim ekskurzijama (npr. obilazak gradilišta, i sl.)" | Djelomično prihvaćen | Primjedba se prihvaća u dijelu u kojem se odnosi na primjenu informatičke tehnologije u stručnom usavršavanju. |
| 23 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | U članku 3. je potrebno odrediti način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja za strane osobe koje u RH obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje. | Nije prihvaćen | Nije potrebno jer su obveznici stručnog usavršavanja (prema Zakonu) sve osobe koje trajno obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u Hrvatskoj, dakle i strane osobe upisane u Komoru. Izuzetak su strane profesionalne osobe koje te poslove obavljaju u Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi i koje (prema EU zakonodavstvu) moraju ispuniti uvjete za obavljanje tih poslova u državi poslovnog nastana ali ne i u državi u kojoj te poslove obavljaju prekogranično. |
| 24 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | Predlažemo izmijeniti razdoblje na 2 kalendarske godine, odnosno uskladiti s razdobljem davanja suglasnosti na program. | Primljeno na znanje | Razmotrit će se. |
| 25 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Pojmovi, Članak 2. | U stavku 2. potrebno dodati na kraju iza riječi "gradnje": "te sve strane osobe koje kao odgovorne osobe obavljaju poslove prostornog planiranja i gradnje na području RH." | Nije prihvaćen | Obveznici stručnog usavršavanja (prema Zakonu) su sve osobe koje trajno obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u Hrvatskoj. Izuzetak su, dakle, strane profesionalne osobe koje te poslove obavljaju u Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi, koje (prema EU zakonodavstvu) moraju ispuniti uvjete za obavljanje tih poslova u državi poslovnog nastana ali ne i u državi u kojoj te poslove obavljaju prekogranično. |
| 26 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Pojmovi, Članak 2. | Izmijeniti stavak 1. Nabrajanja su nepotrebna, te stavak 1. treba glasiti: 1. nositelji programa stručnog usavršavanja su pravne osobe koje dobiju suglasnost Ministarstva na program stručnog usavršavanja prema odredbama ovoga Pravilnika. | Nije prihvaćen | Među nositelje programa stručnog usavršavanja bilo je potrebno navesti strukovne komore koje su u provođenju stručnog usavršavanja dobile dodatne obaveze, slijedom čega je u cijelosti navedena formulacija iz Zakona. |
| 27 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRAVILNIK | Predloženi Pravilnik ne navodi ciljeve koji se misle ostvariti njegovom provedbom, što smatramo bitnom primjedbom te posljedično uzrokuje nedorečenost svih članaka ovog prijedloga Pravilnika. Ako je obveza cjeloživotnog obrazovanja uvjet za obavljanje poslova iz Zakona potrebno je odrediti kako se ona primjenjuje na stručnjake iz drugih zemalja koji taj posao obavljaju u RH, a nisu u svojoj zemlji obvezni stručnom usavršavanju. Ovakvim odnosom stručnjaci iz RH dovedeni su u diskriminirani položaj u odnosu na stručnjake iz drugih zemalja, te smo na taj način jedna od rijetkih država u svijetu koja svojim zakonima diskriminira vlastite državljane, a što je praksa posljednjih nekoliko godina. Zbog toga smatramo nužnim navesti što su ciljevi stručnog usavršavanja koji se moraju postići i da se isti moraju odnositi na sve osobe koje te poslove obavljaju u RH. Kao udruga s najduljim iskustvom kontinuiranog cjeloživotnog obrazovanja svjesni smo nužnosti istog iz više razloga: - Tijekom radnog vijeka svakog stručnjaka od diplome do umirovljenja (30-40 godina), zbog velikog tehničkog i tehnološkog napretka struke, znanja stečena tijekom školovanja nisu dostatna u za kompetentno izvršavanje poslova u prostornom planiranju i gradnji; - Isto tako značajan čimbenik u sustavu cjeloživotnog obrazovanja je praćenje izmjena i dopuna tehničke regulative i zakonskih obveza, kao nužnog preduvjeta za obavljanje određenih poslova propisanih Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. Iz navedenog, razvidno je da se u tehničkom dijelu cjeloživotnog obrazovanja mogu preuzimati kompetencije stručnjaka izvan RH za rad u RH, ali da isto nije moguće bez dodatne provjere znanja u području nacionalnih specifičnosti u dijelu zakonodavne regulative. Osim navedenog, a i što smo u ranijim primjedbama višekratno isticali, je nužnost da se pored edukacija kao stručno usavršavanje adekvatno vrednuju i izvršavani poslovi iz djelatnosti. U pravilu će stručnjaci iz drugih država svoju kvalifikaciju za obavljanje poslova dokazivati referentnim poslovima, a ne potvrdama o sudjelovanju na edukacijama, te je to isto potrebno omogućiti i našim stručnjacima. | Nije prihvaćen | Ciljevi stručnog usavršavanja navedeni su u Zakonu o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Kvaliteta pružene usluge osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje osigurava se upotpunjavanjem i usavršavanjem znanja..."), dok su pravila za prekogranično obavljanje profesionalnih usluga stranih fizičkih osoba kao i procedura priznavanja stranih stručnih kvalifikacija uređene Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Slijedom navedenog, u postupku priznavanja strane stručne kvalifikacije nije moguće analizirati znanje strane profesionalne osobe "u području nacionalnih specifičnosti u dijelu zakonodavne regulative". Međutim, sve strane profesionalne osobe koje su pravo na trajno obavljanje poslova u Hrvatskoj stekle na temelju priznate strane stručne kvalifikacija kao i strane osobe koje su pravo na obavljanje poslova prostornog uređenja i gradnje stekle na temelju ispunjavanja uvjeta propisanih u Hrvatskoj, imaju obvezu stručno se usavršavati. Ujedno napominjemo da je stručno usavršavanje profesionalnih osoba uvijek obavezno, međutim, postoje razlike u načinu sanksioniranja neispunjavanja te obveze. Nadalje, kao što i sami navodite da ste kao udruga s najduljim iskustvom kontinuiranog cjeloživotnog obrazovanja svjesni nužnosti istog, tada se ne može govoriti o diskriminaciji vlastitih državljana, već o nastojanju za usavršavanjem i povećanju kompetencija vlastitih državljana. |
| 28 | Goran Nikačević | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | Molim Vas da se smanji broj obveznih školskih sati edukacije na 6 (3 iz tehničke regulative i 3 iz struke) ili da se višak ostvarenih sati (preko 10 sati) može prebaciti u sljedeće jednogodišnje razdoblje. Prema dosadašnjem iskustvu, većina seminara je koncipirana tako da nosi 3 ili 4 školska sata. S obzirom da se traži 5 sati iz tehničke regulative i 5 sati iz struke, to znači da će se morati ići najmanje 4 puta godišnje na seminar, ali će se isto tako i skupiti višak bodova koji se ne mogu prenijeti u sljedeću godinu. S obzirom na sve troškove koje jedan poslodavac ima, može se reći da je to, još jedan, dodatni trošak koji se ne može naplatiti investitoru. Naprimjer, samo za jednog zaposlenog inženjera u tvrtki poslodavac godišnje izdvaja od 1500 do 2000 kuna za obvezno članstvo u komori. Osim toga, jedan akademski sat stručnog usavršavanja iznosi minimalno 100 kuna, a edukacije se treba odslušati u trajanju od najmanje 10 sati, što u cjelosti iznosi 1000 kuna. S obzirom da će se, u većini slučajeva, odraditi i više od propisanih 10 sati, izdatci će biti i veći. U tom slučaju, dolazimo do godišnjeg iznosa od najmanje 3000 kuna, koje jedan poslodavac ili fizička osoba moraju izdvojiti samo za jednog inženjera. Međutim, to nije cjelokupan trošak. Tu još ubrajamo i sate koje inženjer nije bio prisutan na poslu zbog educiranja, putni trošak do mjesta edukacije, plaćanje obroka, dnevnica itd. Mišljenja sam, da bi se edukacije trebalo svesti na razumne mjere, tako da se, dodatno, ne opterećuju poslodavci i inženjeri. | Nije prihvaćen | Obvezu stručnog usavršavanja ne bi trebalo smanjivati, a primjenom informatičke tehnologije nositelji programa stručnog usavršavanja mogli bi obveznicima stručnog usavršavanja smanjiti troškove (u pogledu prijevoza i smještaja) i omogućiti polaznicima stručno usavršavanje u njihovo slobodno vrijeme. |
| 29 | Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Obveze nositelja programa stručnog usavršavanja, Članak 9. | U članku 9. stavku 1. podstavku 3. broj „2“ zamijeniti brojem „7“. OBRAZLOŽENJE Predloženi rok čini se prekratak. | Prihvaćen | Prihvaća se. Rok za upis podataka o stručnom usavršavanju polaznika u Registar koji vodi Ministarstvo povećan je na 8 dana. |
| 30 | Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Suglasnost na program stručnog usavršavanja, Članak 8. | U članku 8. stavak 1 podstavak 5 zamijeniti prijedlog sa: … „koje imaju najmanje završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij“. OBRAZLOŽENJE: Prostorno uređenje je višedisciplinarno područje u kojem sudjeluju i ekonomisti, sociolozi, pravnici geografi pa treba omogućiti da i oni budu predavači. Građevinska regulativa uz, nazovimo je uži inženjerski dio, obuhvaća i dio, koji se odnosi na provjeru pojedinih odluka u različitim stupnjevima, što obavljaju pravnici pa treba omogućiti da i oni budu predavači. | Nije prihvaćen | Skrećemo pozornost da pravnici, geografi itd. imaju također akademski naziv magistar prava, odnosno magistar geografije itd. |
| 31 | Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Dokazi o nemogućnosti ispunjavanja obveza stručnog usavršavanja, Članak 7. | U članku 7. stavak 1. definirana je obveza za obveznika koji je čitavu godinu neaktivan (rodiljni, teža bolest, i sl.) da skupi 2 boda (ukupnih 10 školskih sati (bodova) umanjenih za 2 školska sata (boda) za svakih 90 dana trajanja tih razloga, pri čemu ukupno na razini godine dana (365 dana) umanjenje tada iznosi 8 školskih sati (bodova) pa preostaje obveza skupljanja 2 školska sata (boda)), a što nije uvijek moguće ostvariti (rodiljni dopust, teža bolest i dr.). | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća te je broj: "90" zamijenjen brojem: "70". |
| 32 | Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Oblici stručnog usavršavanja, Članak 4. | U članku 4. predlažemo dodati da stručno usavršavanje obuhvaća i uključuje usavršavanje na daljinu (online konferencije, seminari/webinari, radionice i sl.) kao jednakovrijedne. OBRAZLOŽENJE: Cilj stručnog usavršavanja je stjecanje i unaprjeđenje stručnog znanja, a ono je moguće postići i kroz sudjelovanje na daljinu. U članku 4. predlažemo dodati da stručno usavršavanje obuhvaća i uključuje sudjelovanje na seminarima/webinarima, radionicama i tečajevima čiji su organizatori strukovne i znanstvene organizacije u inozemstvu i koji nisu ishodili suglasnost Ministarstva na program stručnog usavršavanja. OBRAZLOŽENJE: Cilj stručnog usavršavanja je stjecanje i unaprjeđenje stručnog znanja, a ono je moguće postići i zasigurno se postiže i kroz sudjelovanje na svjetski priznatim međunarodnim stručnim i znanstvenim konferencijama seminarima/webinarima, radionicama i tečajevima, u organizaciji različitih strukovnih i znanstvenih organizacija za koje nije realno očekivati da će tražiti suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u Republici Hrvatskoj. U članku 4. stavak 2. predlaže se uvesti dodatni kriterij da se dvostruki broj bodova u odnosu na broj školskih sati predavanja, okruglog stola ili radionice dodijeli polaznicima stručnog usavršavanja koja ta stručna predavanja održavaju. | Nije prihvaćen | Primjedba se prihvaća u dijelu u kojem se odnosi na primjenu informatičke tehnologije u stručnom usavršavanju, međutim ne i u dijelu u kojem se odnosi na međunarodna događanja jer ispravno vrednovanje tih događanja nije moguće na osnovu njihovog naslova. U pogledu vrednovanja aktivnosti predavača ukazujemo da se svima: predavačima i polaznicima stručnog usavršavanja priznaje isti broj školskih sati. |
| 33 | Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | U članku 3. stavak 2. predlaže se smanjiti najmanji broj školskih sati edukacije iz područja regulative (najmanje 2 do 3), na račun povećanja najmanjeg broja školskih sati edukacije iz stručnog područja (najmanje 7-8), ali da ukupan najmanji broj školskih sati edukacije bude 10. OBRAZLOŽENJE: S obzirom da je stručno usavršavanje osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenje i gradnje dugoročni proces, te uz činjenicu da se izmjene i dopune zakonske regulative događaju u dužim vremenskim razmacima u odnosu brojene elemente u okviru stručnog područja, koje je po svom obimu i znatno veće i opširnije, predlažemo izmjenu odnosa najmanjeg broja školskih sati edukacije iz područja regulative i strukovnog područja. U članku 3. stavak 3. predlaže se dati mogućnost prenošenja i evidentiranja sati edukacije u naredno jednogodišnje razdoblje stručnog usavršavanja, s obzirom da se i program stručnog usavršavanja planira u dvogodišnjem razdoblju. OBRAZLOŽENJE: Navedeni prijedlog omogućava polaznicima veću fleksibilnost unutar dvogodišnjeg perioda, a uz postizanje istih ishoda učenja (stjecanja i unaprjeđenja stručnog znanja), a što je primarni cilj cjelokupnog programa stručnog usavršavanja. | Nije prihvaćen | Obvezu stručnog usavršavanja u području stručne regulative ne bi trebalo smanjivati, jer se gubi smisao usavršavanja. Uvijek postoji mogućnost da se osobe dodatno usavršavaju, a predložena satnica predstavlja godišnji minimum. Također, zbog osiguranja kontinuiteta stručnog usavršavanja, ne bi trebalo omogućiti prenošenje sati edukacije u naredno razdoblje stručnog usavršavanja. |
| 34 | Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Pojmovi, Članak 2. | U članku 2. stavku 1. točci 1. iza riječi „sveučilišta“ dodati riječi „i fakulteti u njihovom sastavu“ Jednaki prijedlog je i za članak 4. stavak 1. podstavak 1. OBRAZLOŽENJE: Potrebno je izrijekom odrediti fakultete kao nositelje programa. | Nije prihvaćen | Nije potrebno jer su i fakulteti pravne osobe. |
| 35 | Hrvatska komora arhitekata | PRAVILNIK | Hrvatska komora arhitekata traži da se u Pravilnik ugrade sljedeće odredbe: Stručno usavršavanje može se provoditi i bez fizičke prisutnosti polaznika stručnog usavršavanja predavanju, radionici, tečaju, seminaru ili provjeri stečenih znanja, primjenom informatičkih tehnoloških rješenja, koji podrazumijevaju određene oblike kontroliranih uvjeta. Pri provedbi stručnog usavršavanja primjenom informatičkih rješenja mora se osigurati jednaki ili povoljniji stupanj: - prenošenja znanja polaznicima stručnog usavršavanja - sigurnosti podataka koji se razmjenjuju između provoditelja stručnog usavršavanja i polaznika stručnog usavršavanja - utvrđivanja identiteta polaznika stručnog usavršavanja - onemogućavanja zlorabe primjene informatičkih rješenja, kakav je osiguran i u slučaju fizičke prisutnosti polaznika stručnog usavršavanja nekom od sadržaja i oblika stručnog usavršavanja. Stručno usavršavanje on-line podrazumijevaju učenje uz pomoć računala, Interneta i ostalih tehničkih sredstava u minimalnom trajanju od 45 minuta – 1 akademski sat. Stručno usavršavanje mora biti organizirano ili vrednovano u okviru programa stručnog usavršavanja nositelja programa. Određeni oblik stručnog usavršavanja koji se održava ili je održan uživo može se audiovizualno snimiti i reproducirati na mrežnoj stranici nositelja programa za potrebe stručnog usavršavanja. O uvjetima audiovizualnog snimanja kao i o postotku sadržaja snimke kojeg je potrebno pregledati i načinu provjere znanja, odlučuje nositelj programa. Određeni oblici stručnog usavršavanja on-line mogu sadržavati provjeru znanja putem pisanog testa. Pod pisanim testom podrazumijeva se test prethodno odobren od nositelja i koji podrazumijeva određene oblike kontroliranih uvjeta. | Prihvaćen | Dodana je odredba o provođenju stručnog usavršavanja putem informatičke tehnologije. |
| 36 | Hrvatska komora arhitekata | Dobivene suglasnosti na programe stručnog usavršavanja, Članak 12. | Uz članak 12. Hrvatska komora arhitekata je Suglasnost na program dobila za razdoblje 2020.-2022. godina. Izradom programa za 2021. godinu ponovo se nameće nova obveza kao i ponovna provedba postupka dobivanja suglasnosti. Nema razloga da izdane suglasnosti dobivene prije ovog Pravilnika ne važe do isteka razdoblja na koje su izdane. Predlaže se izmjena članka tako da glasi: „Suglasnosti na program stručnog usavršavanja dobivene prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika važeće su do isteka razdoblja na koje su izdane.“ Predlažemo da se Pravilnikom regulira i stručno usavršavanja putem interneta, webinari ili live streaming ili sl. stručna usavršavanja primjerena digitalnom dobu. Prikupljanjem primjedbi članova i iz vlastitog višegodišnjeg iskustva, smatramo da je Pravilnikom potrebno reguliranje stručnog usavršavanja putem interneta iz sljedećih razloga: - smanjeni troškovi polaznika i smanjeni troškovi poslodavaca, ukoliko se edukacija ne održava u mjestu boravka; ovo se posebno odnosi na dijelove RH u kojima se rijetko ili nikad ne održavaju usavršavanja a teme su često ograničene - dostupnost edukacije većem broju polaznika - mogućnost izbora termina i ponovna dostupnost gradiva - racionalno korištenje vremena | Djelomično prihvaćen | Dodana je odredba koja uređuje provođenje stručnog usavršavanja putem informatičke tehnologije te je produžen rok važenja programa stručnog usavršavanja Komore. |
| 37 | Hrvatska komora arhitekata | Isprava o završenom stručnom usavršavanju, Članak 10. | Uz članak 10 Nositelji programa su dužni izdati potvrdu obvezniku, a organizatori iz članka 5 stavak (3) ne?. Isto se odnosi na obveze iz članka 9. Predlaže se ili izjednačavanje obveza ili brisanje u cijelosti stavka (3) članka 5, kako Pravilnik ne bi sadržavao diskriminatorske odredbe. | Prihvaćen | Obveze su izjednačene. |
| 38 | Hrvatska komora arhitekata | Obveze nositelja programa stručnog usavršavanja, Članak 9. | Uz članak 9 Nositelj programa (koji može, ali i ne mora biti Komora) ima obvezu registrirati stručno usavršavanje svakog polaznika edukacije u Registar. Nejasno je ako nositelj programa (Komora ili netko drugi) registrira stručno usavršavanja u Registar, čemu polaznik u skladu s čl. 58 stavak (3) Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15, 118/18, 110/19) još mora dostaviti i Komori potvrdu. Također, kada Komora upisuje podatke u registar, to je obaveza Komore da vodi neki podatak po dvije osnove, u Registru sukladno ovom Pravilniku i evidenciji sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15, 118/18, 110/19). U Pravilniku nije navedeno na koji način obveznik stručnog usavršavanja ima uvid u Registar, kao i mogućnost provjere upisanih podataka u Registar vezano na stanje evidencije te ispravnost i pravovremenost upisa. Komora može članu omogućiti pristup podacima o satima stručnog usavršavanja ako ima cjelovit uvid u stanje odnosno Registar, a to iz predloženog teksta nije razvidno. Rok od 2 dana je prekratak za unos takvih podataka za Komore kojima je to samo dio poslova i zadaća javnih ovlasti koje obavljaju. Predlaže se da je rok za registraciju stručnog usavršavanja minimalno 10 a najviše 15 radnih dana. Predlaže se omogućiti komorama cjelovit uvid u Registar ili omogućiti obveznicima pristup njihovim podacima putem lozinke. | Djelomično prihvaćen | Obzirom na stegovnu odgovornost članova Komore, dobro je da se podatci o stručnom usavršavanju za članove Komore vode i u Komori. Člankom 9. Pravilnika uređuje se obveza nositelja programa edukacije (a ne Komore) da registrira stručno usavršavanje svakog polaznika edukacije u Registar (koji vodi Ministarstvo), jer nositelj programa edukacije ne mora biti Komora. Podatci iz Registra izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu, koji se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva, sadrže i podatke o stručnom usavršavanju obveznika stručnog usavršavanja (podatke o ispunjavanju / neispunjavanju uvjeta stručnog usavršavanja). Dakle, neispunjavanje obveze stručnog usavršavanja biti će javno dostupan podatak. Primjedbe se prihvaćaju u dijelu u kojem se odnose na povećanje roka za upis podataka o stručnom usavršavanju polaznika u Registar koji vodi Ministarstvo na 8 dana. |
| 39 | Hrvatska komora arhitekata | Dokazi o nemogućnosti ispunjavanja obveza stručnog usavršavanja, Članak 7. | Uz članak 7. Članak 7. u suprotnosti je s važećim propisima RH. Radi se o osobnim i poslovnim podacima, što podliježe Uredbi o zaštiti podataka. Ovim člankom Komori se nameće nova obveza i nova količina administracije, uvjetuje visina naknade, te se komore diskriminiraju u odnosu na obveze drugih nositelja programa. Predlaže se riječi „uz naknadu koje ne prelazi troškove postupka“ zamijeniti riječima „uz naknadu o visini koje odluku donosi Komora“. | Nije prihvaćen | Komore, prema Zakonu, skrbe da članovi Komore savjesno i u skladu sa zakonom i javnim interesom obavljaju svoje poslove, slijedom čega Komore imaju značajniju ulogu u provođenju stručnog usavršavanja od drugih nositelja programa stručnog usavršavanja te, u skladu s tim i veće ovlasti, odnosno zaduženja. Ujedno napominjemo da bi sve naknade Komore trebale biti određene na način da značajnije ne prelaze troškove postupka. |
| 40 | Hrvatska komora arhitekata | Registar, Članak 6. | Uz članak 6 Nejasno je radi li se o aplikaciji koju podacima pune nositelji programa odnosno Komore, a zove se Registar koji vodi Ministarstvo? U članku 2. predloženog Pravilnika pojam „Registar“ je Registar izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu koje vodi Ministarstvo, koji sadrži i podatke o stručnom usavršavanju osoba koje su položile stručni ispit, a sukladno odredbama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15, 118/18, 110/19) potvrde, odnosno certifikati, dostavljaju se Komori koja vodi evidenciju. Ministarstvo je u ovom slučaju samo nositelj programskog rješenja za čiju točnost, cjelovitost i ažurnost onda odgovaraju pravne osobe organizatori skupova, ne Ministarstvo. Predlaže se izmjena ovog članka s točnijom definicijom u odnosu na odgovornost vođenja Registra. Nejasan je i odnos zakonom propisane komorske Evidencije (vode ih komore) i Registra (kojeg vodi Ministarstvo). U Pravilniku nije navedeno na koji način obveznik stručnog usavršavanja ima uvid u Registar, kao i mogućnost provjere upisanih podataka u Registar vezano na stanje evidencije te ispravnost i pravovremenost upisa. | Nije prihvaćen | U pojmovniku članka 2. Pravilnika navodi se da se pod pojmom "Registar" misli na "Registar izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu" te se dalje u tekstu Pravilnika koristi riječ: "Registar" u koji se unose podatci o svim obveznicima stručnog usavršavanja. Dakle, podatci iz Registra izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu, koji se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva, sadrže i podatke o stručnom usavršavanju koje je svaki obveznik stručnog usavršavanja ispunio, odnosno nije ispunio. Dakle, neispunjavanje obveze stručnog usavršavanja biti će javno dostupan podatak. U koliziji su odredba članka 39. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju i odredba članka 9. Pravilnika. Pritom prednost ima odredba članka 9. Pravilnika kojom se uređuje obveza nositelja programa edukacije (a ne Komore) da registrira stručno usavršavanje svakog polaznika edukacije u Registar (koji vodi Ministarstvo), jer nositelj programa edukacije ne mora biti Komora. |
| 41 | Hrvatska komora arhitekata | Dvogodišnji program stručnog usavršavanja, Članak 5. | Uz članak 5 stavak 3 Komora se ovim Pravilnikom i Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15, 118/18, 110/19) zadužuje novim obvezama i poslovima kao i trošku, te je diskriminirana u odnosu na druge organizatore koji će zatražiti odobrenje za svoj skup s neusporedivo manjim obvezama. Dodatne obaveze Komore su: dodatna administracija, vođenje evidencije, rashodi za programere i baze, stegovni postupci i drugo. Ministarstvu se omogućuje nadzor nad nositeljima programa, ali nije propisan nadzor nad organizatorima iz stavka 3. ovog članka, što je također diskriminatorska odredba. Predlaže se izjednačiti uvjete na način da stručne skupove mogu organizirati samo nositelji programa stručnog usavršavanja, odnosno traži se brisanje stavka 3 budući sadrži diskriminatorne odredbe. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se prihvaća u dijelu u kojem su organizatoru stručnog i/ili znanstveno-stručnog skupa dodijeljene obveze analogne obvezama nositelja programa stručnog usavršavanja. |
| 42 | Hrvatska komora arhitekata | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Ovim prijedlogom Pravilnika predlagatelj diskriminira članove strukovnih komora vezano za određivanje stegovne mjere uređene Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15, 114/18, 110/19), dok se za druge obveznike stručnog usavršavanja ne propisuje nikakva mjera kao ni kazna. Tragom je to loše prakse prethodnog propisa istog predlagatelja, koji je uređivao obvezu stručnog usavršavanja, a za koju nije bila propisana mjera ili kazna, te time diskriminirao sve one koji su obvezu skupljanja bodova ispunili za razliku onih obveznika koji to nisu učinili. Vrijeme, trud, materijalna i financijska sredstva utrošena za provedbu stručnog usavršavanja utrošenih od strane obveznika, predlagatelj jednostranim činom nije sagledao pri stavljanju van snage prethodnog pravilnika pa tako ni kod donošenja ovog Pravilnika. Predlaže se odredbama Pravilnika urediti mjeru radi neispunjenja obveze osoba koje nisu članovi strukovnih komora, koja će biti adekvatna novčanom iznosu navedenom u čl. 46 stavak (2) Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/15, 114/18, 110/19). Ovim Pravilnikom nameću se dodatni troškovi poslodavcima, dodatno se opterećuje gospodarstvo, dodatno se opterećuju SVE osobe koje su položile stručni ispit te se dodatno opterećuju članovi komora koji su u mirovanju. Ovaj Pravilnik u suprotnosti je s proklamiranom javnom politikom Vlade o rasterećenju gospodarstva i poduzetnika. Također ističemo da članovima komore u mirovanju miruju sva prava i obaveze, pa je neprihvatljivo da imaju za vrijeme mirovanja OBAVEZU stručnog usavršavanja. Općenito, prijedlog Pravilnika nije usklađen s drugim važećim propisima RH, predlaže odredbe koje umjesto rasterećenja administriranja Komora i Ministarstva predlaže dodatno administriranje. Uz to, Pravilnik predlaže diskriminatorske odredbe prema različitim provoditeljima stručnog usavršavanja. | Nije prihvaćen | Prekršajne odredbe mogu se propisati samo zakonom. Podatci iz Registra izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu, koji se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva, sadrže i podatke o stručnom usavršavanju obveznika stručnog usavršavanja (podatke o ispunjavanju / neispunjavanju uvjeta stručnog usavršavanja). Dakle, neispunjavanje obveze stručnog usavršavanja biti će javno dostupan podatak. |
| 43 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | Obveze nositelja programa stručnog usavršavanja, Članak 9. | U stavku 1. podstvaku 3. predlažemo radi prekratkoga roka od "2 dana" napraviti izmjenu u "14 radnih dana". | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Rok za upis podataka o stručnom usavršavanju polaznika u Registar koji vodi Ministarstvo povećan je na 8 dana. |
| 44 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | Oblici stručnog usavršavanja, Članak 4. | U stavku 1. ovoga članka u podstavki 3. iza riječi radionica dodati riječi "učenje na daljinu" | Djelomično prihvaćen | Dodana je odredba o provođenju stručnog usavršavanja putem informatičke tehnologije. |
| 45 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRAVILNIK | Predlažemo dopunu Pravilnika prekršajnim odredbama radi suzbijanja diskriminacije, jer je na temelju članka 2. stavka 4. i stavka 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (dalje u tekstu: Zakon) stoji: (4) Inženjeri gradilišta i voditelji radova koji nisu članovi Komore ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na inženjere gradilišta i voditelje radova koji su članovi Komore. (5) Postupanje protivno stavcima 3. i 4. ovoga članka predstavlja diskriminaciju u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije. Predloženim Pravilnikom događa se suprotno u odnosu na navedeni članak Zakona, članovi Komore su u nepovoljnijem položaju od osoba koji nisu članovi Komore, odnosno članovi Komore na temelju članka 45. stavka 4. Zakona podliježu najstrožoj stegovnoj mjeri za lakše povrede u slučaju neispunjenja obveza stručnoga usavršavanja, što za osobe koje nisu članovi Komore ne vrijedi, te su osobe koje nisu članovi Komore u daleko povoljnijem materijalnom i svakom drugom pogledu, jer ne moraju trošiti vrijeme i novac na stručno usavršavanje niti podliježu sankcijama. Iz svega navedenoga predlažemo primjer dopune Pravilnika s prekršajnom odredbom: PREKRŠAJNE ODREDBE Obveznici stručnog usavršavanja koji su članovi Komore a koji ne ispune obveze stručnog usavršavanja iz članka 3. stavak 2. kazniti će se najtežom kaznom iz lakših stegovnih kazni propisane člankom 46. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Obveznici stručnog usavršavanja koji nisu članovi Komore a koji ne ispune uvjete stručnog usavršavanja iz članka 3 stavak 2 kazniti će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kn. Kaznu propisuje nadležno ministarstvo. | Nije prihvaćen | Prekršajne odredbe mogu biti propisane samo zakonom. Osim toga, inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova se u Komoru učlanjuju na dobrovoljnoj osnovi, slijedom čega dobrovoljno prihvaćaju i sve obveze koje proizlaze iz članstva u Komori pa tako i stegovnu odgovornost. |
| 46 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | Obveze nositelja programa stručnog usavršavanja, Članak 9. | U stavku 1. podstavku 3. ovog članka predlažemo propisati duži rok za unos podataka o polaznicima edukacije u Registar. Neki nositelji programa su organizatori velikih kongresa sa velikim brojem seminara pa je nemoguće u tako kratkom roku unijeti sve podatke u Registar. | Prihvaćen | Prihvaća se. Rok za upis podataka o stručnom usavršavanju polaznika u Registar koji vodi Ministarstvo povećan je na 8 dana. |
| 47 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | Suglasnost na program stručnog usavršavanja, Članak 8. | Predlaže se razmotriti mogućnost da se ovim Pravilnikom propiše da se predavačima akademski sati koje drže o organizaciji nositelja programa na odgovarajući način ubraja u obvezu propisanu stavkom 2. članka 3. U stavku predlažemo brisati riječ „trajno“, naime nije jasno kako netko može trajno raditi na izradi tehničke regulative. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer se predavačima i polaznicima stručnog usavršavanja priznaje isti broj školskih sati stručnog usavršavanja. Pojam "trajno raditi na izradi tehničke regulative" znači npr. biti zaposlen u tijelu državne uprave na izradi tehničke regulative. |
| 48 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | Dokazi o nemogućnosti ispunjavanja obveza stručnog usavršavanja, Članak 7. | U stavku 1. ovog članka predlažemo dodati još jedan razlog „mirovanje članstva u Komori“. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 49 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | Oblici stručnog usavršavanja, Članak 4. | U stavku 1. podstavku 1. predlažemo brisati riječ „cijelo životnog“, U stavku 2., na kraju rečenice umjesto točke predlažemo staviti zarez i dodati tekst „a što se dokazuje potvrdom o sudjelovanju izdanom od organizatora skupa. | Nije prihvaćen | Dodavanje teksta u stavku 2. se ne prihvaća jer je predmetna problematika uređena člankom 10. Pravilnika. |
| 50 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | Određeni broj članova HKIG izrazio je negodovanje ponovnim uvođenjem obveze stručnog usavršavanja, te se predlaže umanjenje obveznog fonda sati propisanog u stavku 2. U vezi stavka 2. ovog članka također predlažemo da se pravilnikom definira što se smatra stručnim područjem u smislu ovog Pravilnika. U protivnom ova odredba bi mogla izazivati probleme u primjeni i prilikom nadzora nad provedbom programa koji će vršiti Ministarstvo. Također predlažemo brisati stavak 3. | Nije prihvaćen | Obvezu stručnog usavršavanja ne bi trebalo smanjivati, jer se time gubi smisao usavršavanja. Ujedno smatramo da ne bi trebalo definirati stručno usavršavanje u području struke, obzirom da je jasno da je riječ o proširivanju stručnih kompetencija osoba arhitektonske, građevinske, strojarske, odnosno elektrotehničke struke koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje. Također, ne prihvaća se brisanje stavka 3. s obzirom da bi se stručno usavršavanje trebalo odvijati kontinuirano. |
| 51 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | Pojmovi, Članak 2. | Zašto se u pojmovniku navodi Registar izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu koje vodi Ministarstvo, a u članku 6. stavku 1. ovog Prijedloga Pravilnika navodi se drugi Registar o ispunjavanju obveze stručnog usavršavanja svih obveznika stručnog usavršavanja. S tim u svezi postavlja se pitanje da li se radi o dva odvojena Registra i ako je tako zašto se u pojmovniku ne definira jedan, a u tekstu Pravilnika drugi. | Nije prihvaćen | U pojmovniku se navodi da se pod pojmom "Registar" misli na "Registar izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu" te se dalje u tekstu pravilnika koristi riječ: "Registar" u koji se unose podatci o svim obveznicima stručnog usavršavanja. |
| 52 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | Dobivene suglasnosti na programe stručnog usavršavanja, Članak 12. | Komentar uz članak 12. HKIS je Suglasnost na program dobila za razdoblje od 2019. do 2021. godine. Izradom programa za 2021. godinu ponovo se nameće nova obveza kao i ponovna provedba postupka dobivanja suglasnosti. Nema razloga da izdane suglasnosti dobivene prije ovog Pravilnika ne važe do isteka razdoblja na koje su izdane. HKIS pored Programa donosi i konkretan, detaljniji Plan usavršavanja za tekuću godini i objavljuje na mrežnoj stranici. Predlaže se izmjena članka. Suglasnosti na program stručnog usavršavanja dobivene prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika važeće su do isteka razdoblja na koje su izdane. | Prihvaćen | Produžen je rok važenja programa stručnog usavršavanja Komore. |
| 53 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | Isprava o završenom stručnom usavršavanju, Članak 10. | Komentar uz članak 10. Nositelji programa su dužni izdati potvrdu obvezniku, što je s organizatorima iz članka 5. stavak 3., isto se odnosi na obveze iz članak 9. ???? Predlaže se ili izjednačavanje obveza ili brisanje u cijelosti stavka 3. članka 5. | Prihvaćen | Obveze su nosielja programa stručnog usavršavanja i organizatora stručnog ili stručno-znanstvenog skupa su izjednačene. |
| 54 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | Dokazi o nemogućnosti ispunjavanja obveza stručnog usavršavanja, Članak 7. | Komentar uz članak 7. Ovim člankom Komori se nameće nova obveza i nova količina administracije, uvjetuje visina naknade, te se Komore opetovano diskriminira u odnosu na obveze drugih nositelja programa. Predlaže se riječi …uz naknadu koje ne prelazi troškove postupka zamijeniti riječima …uz naknadu o kojoj visini odluku donosi Komora | Nije prihvaćen | Komore, prema Zakonu, skrbe da članovi Komore savjesno i u skladu sa zakonom i javnim interesom obavljaju svoje poslove, slijedom čega Komore imaju značajniju ulogu u provođenju stručnog usavršavanja od drugih nositelja programa stručnog usavršavanja te, u skladu s tim i veće ovlasti, odnosno zaduženja. Ujedno napominjemo da bi sve naknade Komore trebale biti određene na način da značajnije ne prelaze troškove postupka. |
| 55 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | Dvogodišnji program stručnog usavršavanja, Članak 5. | Komentar uz članak 5. stavak 3. Komora se ovim Pravilnikom odnosno Zakonom zadužuje novim obvezama i poslovima kao i trošku, te je diskriminirana u odnosu na druge organizatore koji će zatražiti odobrenje za svoj skup s neusporedivo manjim obvezama (unos u Registar), a kao što su: dodatna administracija, vođenje evidencije, rashodi za programere i baze, stegovni postupci i drugo. Ministarstvu se omogućuje nadzor nad nositeljima programa, tko nadzire organizatore iz stavka 3. ovog članka. Predlaže se izjednačiti uvjete na način da stručne skupove mogu organizirati samo nositelji programa stručnog usavršavanja. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se prihvaća u dijelu u kojem su organizatoru stručnog i/ili znanstveno-stručnog skupa dodijeljene obveze analogne obvezama nositelja programa stručnog usavršavanja. |
| 56 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Komentar uz čanak 1. Ovim prijedlogom predlagatelj diskriminira članove strukovnih komora vezano za određivanje stegovne mjere uređene Zakonom, dok se za druge obveznike stručnog usavršavanja ne propisuje nikakva mjera kao ni kazna. Tragom je loše prakse prethodnog propisa istog predlagatelja, koji je uređivao obvezu stručnog usavršavanja, a za koju nije bila propisana mjera ili kazna, te time diskriminirao sve one koji su obvezu skupljanja bodova ispunili za razliku onih obveznika koji to nisu učinili. Vrijeme, trud, materijalna i financijska sredstva utrošena za provedbu stručnog usavršavanja utrošenih od strane obveznika pa tako i komora, predlagatelj jednostranim činom nije sagledao pri stavljanju van snage prethodnog pravilnika pa tako ni kod donošenja ovog pravilnika. Predlaže se odredbama Pravilnika urediti mjeru radi neispunjena obveze nečlanova Komore, koja će biti adekvatna novčanom iznosu navedenom u članku 46. stavku 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. | Nije prihvaćen | Prekršajne odredbe mogu se propisati samo zakonom. Podatci iz Registra izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu, koji se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva, sadrže i podatke o stručnom usavršavanju obveznika stručnog usavršavanja (podatke o ispunjavanju / neispunjavanju uvjeta stručnog usavršavanja). Dakle, neispunjavanje obveze stručnog usavršavanja biti će javno dostupan podatak. |
| 57 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | Obveze nositelja programa stručnog usavršavanja, Članak 9. | Komentar uz članak 9., stavak 1., alineja 1 - predlaže se da se iza riječi „od 2“ doda riječ „radna“ Komentar uz članak 9. Nejasno je ako nositelj programa ili drugi organizator (a to recimo nije Komora) registrira stručno usavršavanja u Registar, čemu polaznik u skladu s čl. 58. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje stavak 3. još mora dostaviti Komori i potvrdu. Vođenje nekog podatka po dvije osnove. U Registru (po ovom Pravilniku) i evidenciji (po Zakonu) Komore. Pravilnik govori o registru, dapače 2 registra - ujednačiti naziv registra, a Zakon govori o evidenciji??? Rok od 2 dana, radna ili neradna je prekratak za unos takvih podataka, posebice za Komore kojoj je to samo dio poslova i zadaća koje obavlja, za razliku od organizatora iz članka 5. stavak 3. Ukoliko je pristup Registru Komori omogućen samo za unos skupa u njezinoj organizaciji, a polaznik skupa drugog organizatora ne dostavi Komori potvrdu (a zašto i bi kad imamo e-Hrvatsku) kako Komora može dati točan i potpun podatak o stanju sati stručnog usavršavanja. Komora može članu omogućiti pristup podacima o satima stručnog usavršavanja ako ima cjelovit uvid u stanje odnosno Registar, a to iz predloženog teksta nije razvidno. Predlaže se Rok za unos minimalno 7, najviše 15 radnih dana Omogućiti komorama cjelovit uvid u Registar ili omogućiti obveznicima pristup njihovim podacima putem lozinke. | Djelomično prihvaćen | Obzirom na stegovnu odgovornost članova Komore, dobro je da se podatci o stručnom usavršavanju za članove Komore vode i u Komori. Odredbom članka 9. Pravilnika uređuje se obveza nositelja programa edukacije (a ne Komore) da registrira stručno usavršavanje svakog polaznika edukacije u Registar (koji vodi Ministarstvo), jer nositelj programa edukacije ne mora biti Komora. Podatci iz Registra izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu, koji se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva, sadrže i podatke o stručnom usavršavanju obveznika stručnog usavršavanja (podatke o ispunjavanju / neispunjavanju uvjeta stručnog usavršavanja). Dakle, neispunjavanje obveze stručnog usavršavanja biti će javno dostupan podatak. Primjedbe se prihvaćaju u dijelu u kojem se odnose na povećanje roka za upis podataka o stručnom usavršavanju polaznika u Registar koji vodi Ministarstvo na 8 dana. |
| 58 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | Registar, Članak 6. | Komentar uz članak 6. Nejasno je koji to točno registar VODI Ministarstvo, ako isti podacima o provedbi stručnog usavršavanja pune nositelji programa odnosno drugi organizatori skupova iz članka 5. stavak 3., te se sukladno odredbama zakona potvrde odnosno certifikati dostavljaju Komori koja vodi evidenciju???. Ministarstvo je u ovom slučaju samo nositelj programskog rješenja za čiju točnost, cjelovitost i ažurnost u konačnici odgovaraju pravne osobe organizatori skupova, ne ministarstvo. Predlaže se izmjena ovog članka s točnijom definicijom u odnosu na odgovornost „vođenja“ Registra. Komentar uz članak 2., stavak 1., točka 5. i članak 6., stavak 2. - u članku 2. pod pojmom „registar“ navodi se Registar izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu (koji sadrži i podatke o stručnom usavršavanju), dok se u članku 6. navodi Registar o ispunjavanju obveze stručnog usavršavanja. Radi li se o istom Registru? - istovremeno, u Zakonu o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, u članku 39. navodi se da se za potrebe evidencije Komori dostavljaju potvrde odnosno certifikati o završenom stručnom usavršavanju i osposobljavanju. Znači, radi se o istim podatcima koji se upisuju u gore navedeni registar (registre). - dodatno, u članku 9. Pravilnika se navodi da nositelj programa (koji može ali i ne mora biti Komora) ima obvezu registrirati stručno usavršavanje svakog polaznika edukacije u Registar Postavlja se pitanje načina evidencije stručnog usavršavanja, odnosno kolizije nadležnosti upisa podataka u Registar (Komora ili organizator skupa), kao i pitanje jednoznačnosti „evidencije“ koja je u nadležnosti Komora i „Registra“ koji je u nadležnosti Ministarstva. | Nije prihvaćen | U pojmovniku članka 2. Pravilnika navodi se da se pod pojmom "Registar" misli na "Registar izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu" te se dalje u tekstu Pravilnika koristi riječ: "Registar" u koji se unose podatci o svim obveznicima stručnog usavršavanja. Dakle, podatci iz Registra izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu, koji se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva, sadrže i podatke o stručnom usavršavanju koje je svaki obveznik stručnog usavršavanja ispunio, odnosno nije ispunio. Dakle, neispunjavanje obveze stručnog usavršavanja biti će javno dostupan podatak. U koliziji su odredba članka 39. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju i odredba članka 9. Pravilnika. Pritom prednost ima odredba članka 9. Pravilnika kojom se uređuje obveza nositelja programa edukacije (a ne Komore) da registrira stručno usavršavanje svakog polaznika edukacije u Registar (koji vodi Ministarstvo), jer nositelj programa edukacije ne mora biti Komora. |
| 59 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | Pojmovi, Članak 2. | Komentar uz članak 2., stavak 1., točka 5. i članak 6., stavak 2. - u članku 2. pod pojmom „registar“ navodi se Registar izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu (koji sadrži i podatke o stručnom usavršavanju), dok se u članku 6. navodi Registar o ispunjavanju obveze stručnog usavršavanja. Radi li se o istom Registru? - istovremeno, u Zakonu o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, u članku 39. navodi se da se za potrebe evidencije Komori dostavljaju potvrde odnosno certifikati o završenom stručnom usavršavanju i osposobljavanju. Znači, radi se o istim podatcima koji se upisuju u gore navedeni registar (registre). - dodatno, u članku 9. Pravilnika se navodi da nositelj programa (koji može ali i ne mora biti Komora) ima obvezu registrirati stručno usavršavanje svakog polaznika edukacije u Registar Postavlja se pitanje načina evidencije stručnog usavršavanja, odnosno kolizije nadležnosti upisa podataka u Registar (Komora ili organizator skupa), kao i pitanje jednoznačnosti „evidencije“ koja je u nadležnosti Komora i „Registra“ koji je u nadležnosti Ministarstva. | Djelomično prihvaćen | U pojmovniku se navodi da se pod pojmom "Registar" misli na "Registar izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu" te se dalje u tekstu pravilnika koristi riječ: "Registar" u koji se unose i podatci o svim obveznicima stručnog usavršavanja. U koliziji su odredba članka 39. Zakona i odredba članka 9. Pravilnika. Pritom prednost ima odredba članka 9. Pravilnika kojom se uređuje obveza nositelja programa edukacije (a ne Komore) da registrira stručno usavršavanje svakog polaznika edukacije u Registar (koji vodi Ministarstvo), jer nositelj programa edukacije ne mora biti Komora. |
| 60 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | Suglasnost na program stručnog usavršavanja, Članak 8. | Komentar uz članak 8., stavak 1., alineja 5. - smatramo da bi predavači, uz navedeni uvjet akademskog/stručnog naziva, trebali ispunjavati i dodatne uvjete kao što su: minimalno 5 (7) godina staža u struci i položeni stručni ispit | Nije prihvaćen | To bi značilo da npr. magistri prava ne bi mogli biti predavači. |
| 61 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | PRAVILNIK, PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA | Komora ima nadležnost i ovlast provođenja svojih propisa među kojima i provođenje mjera za kršenje obveza stručnog usavršavanja, ali samo za svoje članove. Ostali obveznici stručnog usavršavanja su u povlaštenom položaju u odnosu na članove komora, te predlažemo ujednačavanje uvjeta za sve obveznike stručnog usavršavanja. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća jer nemaju svi obveznici stručnog usavršavanja jednaka ovlaštenja i pripadajuću odgovornost. |
| 62 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Obveze nositelja programa stručnog usavršavanja, Članak 9. | U stavku (1) alineja 3. potrebno dodati: „Osobe iz Ministarstva koje provode nadzor moraju ispunjavati iste uvjete kao i predavači uključeni u realizaciju programa iz članka 8. stavka 1. ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovoga Pravilnika. |
| 63 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Obveze nositelja programa stručnog usavršavanja, Članak 9. | U stavku (1) potrebno dodati podstavak: - provoditi vrednovanje programa i predavača na pojedinoj edukaciji od strane polaznika; | Nije prihvaćen | Nije potrebno jer obveznik stručnog usavršavanja sam odabire sadržaj stručnog usavršavanja, odnosno predavača, slijedom čega, nositelji stručnog usavršavanja koji nemaju aktualne teme i kvalitetne predavače neće moći privući polaznike za svoj program stručnog usavršavanja koji provode. |
| 64 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Dokazi o nemogućnosti ispunjavanja obveza stručnog usavršavanja, Članak 7. | U stavku (1) brisati brojku „90“ i staviti brojku „70“ jer u jednoj godini imamo četiri puta po 90 i to je onda ukupno 8 nastavnih sati, a obveza je predviđena 10 nastavnih sati u jednoj kalendarskoj godini. Temeljem našeg prijedloga da bude godišnje 15 nastavnih sati, umanjenje bi trebalo za 3 nastavna sata od kojih se 1 odnosi na tehničku regulativu, a 2 na struku. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se prihvaća u dijelu u kojem se predlaže broj: "90" zamijeniti brojem: "70". |
| 65 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Registar, Članak 6. | Brisati stavak (2) | Nije prihvaćen | N prihvaća se jer program stručnog usavršavanja mora ispuniti uvjete iz članka 8. Pravilnika. |
| 66 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Dvogodišnji program stručnog usavršavanja, Članak 5. | Stavak (3) izmijeniti: „ Organizator stručnog i/ili znanstveno-stručnog skupa koji nije ujedno i nositelj programa obaveznog stručnog usavršavanja može organizirati stručni i/ili stručno-znanstveni skup u suradnji s jednim od nositelja programa obveznog stručnog usavršavanja“. | Nije prihvaćen | Organizatoru bi trebalo omogućiti samostalno organiziranje stručnog i/ili stručno-znanstvenog skupa. |
| 67 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Oblici stručnog usavršavanja, Članak 4. | Dodati stavak (3) u kojem treba definirati koliko se nastavnih sati dobiva aktivnim sudjelovanjem na skupu (kao predavač). | Nije prihvaćen | Nije potrebno jer se svima: predavačima i polaznicima stručnog usavršavanja priznaje isti broj školskih sati. |
| 68 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Oblici stručnog usavršavanja, Članak 4. | U stavku (1) dodati: "- objavljivanjem stručnih članaka, stručnih knjiga i sl. - sudjelovanjem na e-stručnom usavršavanju“ | Djelomično prihvaćen | Primjedba se prihvaća u dijelu u kojem se odnosi na primjenu informatičke tehnologije u stručnom usavršavanju. |
| 69 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | Stavak (3) izmjeniti: „Prenositi i evidentirati u naredno jednogodišnje razdoblje obveznog stručnog usavršavanja može se samo 5 nastavnih sati (istovrijedno 5 bodova) iz područja struke.“ | Nije prihvaćen | Prenošenje stručnog usavršavanja u naredno razdoblje nije prihvatljivo jer bi stručno usavršavanje trebalo biti kontinuirano. |
| 70 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | U stavku (2) umjesto riječi „ školskih sati“ staviti „nastavnih sati (istovrijedno bodova)“. | Nije prihvaćen | Pojam "školski sat" je jasan pojam, dok bi pojam: "nastavni sat" trebalo definirati. |
| 71 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | U stavku (2) brisati „pet na stručno područje“ i staviti „deset na stručno područje“. | Nije prihvaćen | Obvezu stručnog usavršavanja ne bi trebalo povećavati. Isto je vidljivo i iz brojnih negativnih komentara kolega koji uopće ne žele organizirano stručno usavršavanje. |
| 72 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | U stavku (2) brisati riječ „deset“ i staviti riječ „petnaest“. | Nije prihvaćen | Obvezu stručnog usavršavanja ne bi trebalo povećavati. Isto je vidljivo i iz brojnih negativnih komentara kolega koji uopće ne žele organizirano stručno usavršavanje. |
| 73 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | U stavku (1) iza riječi „teći“ sve brisati i napisati „od početka kalendarske godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj je donesen ovaj Pravilnik ili položen stručni ispit.“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 74 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Pojmovi, Članak 2. | U točki 1. iza riječi „nositelji programa“ dodati riječ „obveznog“, te isto primijeniti u cijelom Pravilniku. | Nije prihvaćen | Obaveza stručnog usavršavanja propisana je Zakonom, a Pravilnikom se uređuju uvjeti i način provođenja i praćenja stručnog usavršavanja. |
| 75 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | UVJETI I NAČIN PROVOĐENJA STALNOG STRUČNOG USAVRŠAVANJA, Dvogodišnji program stručnog usavršavanja | Potrebno odrediti postupanje u slučaju izmjena i dopuna programa nakon dobivanja suglasnosti. | Nije prihvaćen | Navedeno nije potrebno propisivati jer se u tom slučaju može ponovno zatražiti suglasnost Minisarstva. |
| 76 | Igor Sivć | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | "Molim vas da se stručno usavršavanje smanji na 5 sati da se rastereti poslodavce troška što im zaposlenici ne rade u o vrijeme. 10 sati je već 2 dana, dok je 5 sati 1 dan ako uzmemo putovanja u obzir. Uz min 20 dana godišnje, 13 dana praznika, cca 5 dana bolovanja prosječno, dodatna 2 dana ne rade je previše. Molim da ovo Vlada koja radi na rasterećenju gospodarstva to uvaži." citiram kolegu Ivan Markić, te podržavam prijedlog. | Nije prihvaćen | Obvezu stručnog usavršavanja ne bi trebalo smanjivati, a primjenom informatičke tehnologije nositelji programa stručnog usavršavanja mogli bi obveznicima stručnog usavršavanja smanjiti troškove (u pogledu prijevoza i smještaja) i omogućiti polaznicima stručno usavršavanje u njihovo slobodno vrijeme. |
| 77 | Ivan Markić 84 | PRAVILNIK | U potpunosti se slažem s kolegom Vajdićem. | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje u području tehničke regulative i primjene novih tehnologija nužno je za kvalitetno obavljanje poslova. |
| 78 | Ivan Markić 84 | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | Molim vas da se stručno usavršavanje smanji na 5 sati da se rastereti poslodavce troška što im zaposlenici ne rade u o vrijeme. 10 sati je već 2 dana, dok je 5 sati 1 dan ako uzmemo putovanja u obzir. Uz min 20 dana godišnje, 13 dana praznika, cca 5 dana bolovanja prosječno, dodatna 2 dana ne rade je previše. Molim da ovo Vlada koja radi na rasterećenju gospodarstva to uvaži. | Nije prihvaćen | Obvezu stručnog usavršavanja ne bi trebalo smanjivati, a primjenom informatičke tehnologije nositelji programa stručnog usavršavanja mogli bi obveznicima stručnog usavršavanja smanjiti troškove (u pogledu prijevoza i smještaja) i omogućiti polaznicima stručno usavršavanje u njihovo slobodno vrijeme. |
| 79 | Ivan Markić 84 | Dokazi o nemogućnosti ispunjavanja obveza stručnog usavršavanja, Članak 7. | Nekome tko je bio neaktivan 180 dana i više, treba propisati više sati da nadoknadi propušteno...naravno, sve treba biti besplatno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer se povećanjem perioda neaktivnosti proporcionalno umanjuje broj sati obveznog stručnog usavršavanja u preostalom razdoblju. Članstvo u različitim stručnim udruženjima i komorama može na redovitim skupštinama zatražiti i da neke usluge budu besplatne odnosno u okviru članarina. |
| 80 | Ivan Markić 84 | Pojmovi, Članak 2. | Ova Vlada je krenula rasterećivati gospodarstvo i zbog toga se ukidalo obavezno članstvo u Komori voditelja gradilišta (u iznosu od cca 9.000.000,00kn), a sada se uvode novi nameti i to projektantima i stručnim nadzorima koji financijski lošije stoje od izvođača koje se rasteretilo. Ovim načinom nas se čini i manje konkurentim u odnosu na strane inženjere što nema smisla. Molim vas da se uvrstite da Komore obavezni dio provode u sklopu članarine, a ostalo mogu naplaćivati jer tada će se potruditi napraviti kvalitetan sadržaj. Sada se uvodi: - parafiskalni namet u iznosu od 6500 ovl.ing./arh. ×150kn/h×10h=9.750,000,00kn - oportunitetni trošak poslodavca 6500 ovl.ing./arh. × 250kn/h×10h=16.250.000,00kn - ukupni trošak 26.000.000,00kn za gospodarsku djelatnost | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje u području tehničke regulative i primjene novih tehnologija nužno je za kvalitetno obavljanje poslova. I upravo suprotno, svako obrazovanje može samo povečati kompetencije stručnih osoba a nikako ih učiniti manje konkuretninma. Obaveza svakog profesionalca jest da se stalno usavršava, međutim kako je primijećeno ima velik broj onih koji ne prate promjenu regulative i struke. Primjena informatičke tehnologije može znatno smanjiti troškove stručnog usavršavanja. Članovi komore uvijek mogu na svojim redovitim skupštinama urediti poslovanje svoje komore. |
| 81 | Ivan Markić 84 | Oblici stručnog usavršavanja, Članak 4. | Poštovani, molim vas da uvrstite i mogućnost slušanja i organiziranja preko Webinara kako ste mi to i naveli na e-savjetovanju kada se donosio Zakon o inženjerskim poslovima. Uzmoite u obzir da će biti sve više situacija kao što je s Koronavirusom te će biti nžno održavati Webinare. Ovako ispada da to nije moguće. To nije uredu u ovo vrijeme interneta. Pohađanje nastave, radionica i dr. jer veliki trošak za poslodavca. Ako je cijena sada 150kn, onda to poslodavca košta 2-3×150=300-450kn jer ima propuštenu dobit i režijske troškove poslovanja za pokriti. Ako imamo obaveznih 10 onda je to po inženjeru 3000-4500 kn troška godišnjeg. Preko interneta se inženjeri/zaposlenici mogu lakše organizirati i u "slobodnom mrenenu" u poslu mogu to odraditi. Vaš odgovor na e-savjetovanju je bio u sklopu Izvješće o provedenom savjetovanju - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, 28.06.2018., komentar redni broj 374. Moj komentar je bio: "Smatramo da je obavezno stručno usavršavanje odlična ideja. Predlažemo da se usavršava elektronički putem portala koji bi održavalo Ministarstvo i/ili Komore što bi bilo u skladu s vremenom u kojem živimo. U globalnim kompanijama je to standard. Preko portala se obavezuje djelatnika da sluša/gleda predavanja i kod bitnih se provodi na kraju ispit da se ustanovi da li je polaznik pratio. Do sada je bila praksa da se sve to naplaćuje dodatno i zbog toga se 99% inženjera žali. Polaznici moraju odvajati određeno vrijeme i trošiti na putovanja, a u većini slučajeva bi samo platiti i dobili diplome, što je loša strana svega. Na predloženi način bi svi imali vremena pogledati predavanja/prezentacije kada imaju viška vremena i mislimo da bi ih svi koji stvarno rade odradili kako treba. Nestao bi dio zbog kojeg se ljudi najviše žale a to je da netko na tome zarađuje novce, ostvario bi se cilj stručnog usavršavanja inženjera." Status: "Prihvaćen" Vaš odgovor: "Stručno usavršavanje koje se održava ili je održano uživo može se audiovizualno snimiti i reproducirati za potrebe stručnog usavršavanja npr. na mrežnoj stranici Komore." | Prihvaćen | Dodana je odredba o provođenju stručnog usavršavanja putem informatičke tehnologije. |
| 82 | Ivan Martić | PRAVILNIK | Cjenjene kolegice i kolege inženjeri, prvenstveno da se iskoristi pravo javnog iskazivanja volje i mišljenja za koje još uvijek vjerujem da je isključivo isprazna formulacija koju smo dobili od strane despota koji su uzurpirali struku i koriste je u svoje privatne biznis-planove. 1. Predloženi Pravilnik je PROTU USTAVAN I PROTUZAKONIT, ali to naravno nije razlog da se ne donese i usvoji po "kratkom postupku u ime naroda"! Kao i raniji koji je ukinut i ovaj je rađen od istih ljudi sa istom namjerom i ciljem. Cilj i namjera pravilnika nije ovo što se prikazuje već skrivena težnja osiguravanja biznisa istih Državnih službenika i "elitne znanstvene" skupine predavača. Kolega Ante Krapljanov je u svom komentaru obradio dio ove teme i ne bih ponavljao već samo pokušao izvući poantu. Kakav je stvarni efekt predavača poput potpisnika ovog dokumenta ili gospode Majčice, Uhlira... i ostalih "stručnjaka i velikana"? Je li to nešto mjerljivo po "obavljenim ranijim stručnim usavršavanjima"? Postoje li kolege koji će javno i jasno pojasniti što su to oni naučili iz odslušanih sati usavršavanja? 2. Ako se i provode organizirana "stručna usavršavanja" nužno je istaknuti osnovne odredbe Zakona koji reguliraju sukobe interesa u javnom obnašanju dužnosti, a za koje se i dan danas provode u najmanju ruku sumnjive radnje s ciljem zataškavanja stvarnih vlasnika "znanja" koje nam se "prodaje"! Tko je od stručnih sudionika i izrađivača ovog dokumenta ikada uistinu radio slobodno na tržištu kao stručna i odgovorna osoba temeljem važećih zakonskih i podzakonskih akata, te posebnih propisa? Ako postoje takvi kolege ili kolegice, imam konkretno JAVNO PITANJE za njih zašto nas sve vrijeđaju i omalovažavaju? Zar njima nije jasno da se svaki ozbiljan i stručan čovjek danas htio-ne htio MORA svakodnevno usavršavati da bi pratio tehnologiju, materijale, opremu i alate, strojeve i postrojenja, energetske i druge inovativne sustave .... Ma tko ste vi da nam namećete opetovano i silom zakona OBAVEZE koje će na Ustavnom sudu opetovano morati biti ukinute? Jer su ponavljam protivne zakonima koji reguliraju Visoko obrazovanje i školstvo, protivne su samoj naravi i prirodi posla! 3. Zašto se u ovom dokumentu koji nameće netransparentno i nelegitimno obvezu trošenja teško zarađenog novca na isprazne "ušminkane i uštogljene" predavače i predavačice ne otvori jedini legalan i legitiman put dokazivanja usavršavanja a to je izvršavanje samog posla sa posebnim ovlastima? Zar nije dovoljan dokaz stručnosti izrađen projekt temeljem kojega je ishođena Građevinska dozvola? Zar nije dokaz uspješan obavljen posao nadzora nad izvođenjem radova? Zar nije najveći mogući dokaz uspješno obavljen tehnički pregled složenih objekata i građevina? Kako vi nikako ne želite usvojiti činjenicu da kolege koji rade preko 2.500 sati godišnje na posebnim poslovima itekako imaju dovoljno stručnosti i znanja, jer jedini stvarni dokaz je to da ih netko angažira, plaća i koristi upravo ovo njihovo neporecivo znanje, stručnost i iskustvo!? 4. Apsolutno pokrećem ovim putem javnu raspravu i potičem kolege na suradnju da mi se povratno jave da uopće vidimo koliko nas ima koji smo spremni održavati GRATIS I BESPLATNE edukacije koje su stručno neupitne samo neprihvatljive „politici despotizma“! Od nadležne Komore (HKIG) ovim putem ZAHTJEVAM u skaldu sa pravom na pravnu pomoć i savjetovanje da se pokrene pravno pitanje pred nadležnim sudom o Zakonitosti i Ustavnosti pravilnike temeljem iznesenoga! 5. Predlažem donošenje internog akta HKIG kojim će se službeno zatražiti i iskazivanje mišljenja SVIH članova Komore za pokretanjem i potpisivanjem Peticije o ukidanju ili izmjeni odredaba kojima se uvode novi nameti! Ovo je neprihvatljivo i svakako upitno predloženim Prvalinikom! Nesmijete i nemožete nas siliti da „plaćamo“ da bi dokazivali da smo stručni!!!!! Možete nas tražiti godišnja izvješća o sudjelovanjima u poslovima sa posebnim ovlastima, možete nas tražiti da vodimo evidenciju o istima ali nikako ne možete uvesti novi NAMET kako bismo mi plaćali da nam netko pročita tuđe stručne članke i dostignuća kako biste nam izdali pisanu potvrdu (uz naplatu) da smo mi tim činom usavršeni! S poštovanjem i glasom razuma! Ivan Martić, d.i.g. | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje u području tehničke regulative i primjene novih tehnologija nužno je za kvalitetno obavljanje poslova i zaštitu javnog interesa. Dakle, u današnje vrijeme čestih promjena regulative i napretka struke nije održivo da se stručne osobe ne usavršavaju te bi graditeljstvo po tome pitanju bilo jedna od rijetkih profesija koja ne nastoji organizirano educirati svoje stručnjake. Ukoliko niste zadovoljni sa sadržajem predavanja možete koristiti drugog organizatora, ali to nije razlog da se u predloženoj minimalnoj satnici stručnjaci ne usavršavaju u današnje doba promjena regulative i struke. Primjena informatičke tehnologije može znatno smanjiti troškove stručnog usavršavanja. |
| 83 | Ivan Žeruk | PRAVILNIK, PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA | Kao što pravni žargon kaže "Nulla poena sine lege" isto tako važi i "Nulla lege sine poena". Potrebno je proširiti prijelazne i završne odredbe na način da se odrede i nekakve "prekršajne" ili "stegovne" mjere kao što je navedeno u Pravilnicima koje su donijele Komore. Nisu svi obveznici stručnog usavršavanja u obvezi biti i u članstvu Komore. Iz predloženog Pravilnika nije jasno što se događa ako netko ne ostvari postavljene ciljeve stručnog usavršavanja. Gubi pravo obavljanja poslova? Za članove Komora je jasno što se događa jer Komora može propisivati uvjete članstva dok za one koji nisu članovi Komora nije jasno što se događa. Položeni stručni ispit je na neki način "stečeno pravo" te se ne može poništiti niti oduzeti a stručno usavršavanje postaje regulirana obveza koja ako se prekrši ovim predloženim Pravilnikom ne nosi nikakve sankcije. Primjerice - kako bi izgledao tehnički pregled građevine na koji voditelj građenja prilaže presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu i potvrdu (ili nekakav drugi dokument) Ministarstva da je u prethodnoj godini skupio potreban broj "bodova". Ukoliko nema potvrde - što tada? Primjenjuju li se prerkšajne odredbe Zakona o gradnji? | Nije prihvaćen | Podatci iz Registra izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu, koji se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva, sadrže i podatke o stručnom usavršavanju obveznika stručnog usavršavanja (podatke o ispunjavanju / neispunjavanju uvjeta stručnog usavršavanja). Dakle, neispunjavanje obveze stručnog usavršavanja biti će javno dostupan podatak. |
| 84 | Ivan Žeruk | Neobvezni programi, Članak 11. | uz čl.11. je li ovaj članak uopće potreban? Obrazloženje: Obzirom da je ranije navedeno da obvezna stručnog usavršavanja počinje u slijedećoj godini nakon one u kojoj je položen stručni ispit te da se "bodovi" ne mogu prenositi u slijedeću godinu - pohađanje pripremnog programa koji prethodi polaganju stručnog ispita ni tehnički nije moguće evidentirati kao valjano. Osim toga, ako Ministarstvo mora dati suglasnost na sve programe usavršavanja koji se "boduju", onda program koji nema odobrenje ni ne nosi "bodove" pa je samim time čl. 11. nepotreban. | Nije prihvaćen | Potrebno je napisati da se pripremni programi za polaganje stručnog ispita ne smatraju programima stručnog usavršavanja jer te programe pohađaju i osobe s položenim stručnim ispitom jer su seminari strukturirani na način da daju znanja iz trenutno važeće zakonske i tehničke regulative te se ti programi u kontinuitetu nadograđuju novinama iz zakonodavno-tehničke regulative. |
| 85 | Ivan Žeruk | Registar, Članak 6. | uz čl.6. potrebno je pojasniti i dopuniti funkciju Registra i omogućiti javnost podataka. Obrazloženje: Je li riječ o dva registra - jedan o osobama koje su položile stručni ispit a drugi o provedenom stručnom usavršavanju ili je riječ o istom Registru? Osim navedene funkcije potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da članstvo u Komorama više nije obvezno za voditelje građenja te da sada nije moguće brzo i jednostavno provjeriti podatak ispunjava li imenovana odgovrona osoba potrebne uvjete za voditelja - nadzornim inženjerima, građevinskim inspektorima, investitorima,.... a posebice kod dokazivanja sposobnosti ponuditelja u sustavu javne nabave. Potrebno je vjerovati preslici rješenja o položenom stručnom ispitu (i to posebno nakon afera s diplomama u jednom drugom Ministarstvu) ili da sve zainteresirane strane šalju upite u Ministarstvo? Osim navedenoga, predloženi Pravilnik o stručnom usavršavanju ne daje jednoznačan odgovor što je s osobama koje ispunjavaju kumulativni uvjet iz čl. 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju - položen stručni ispit i deset godina zaposlenja na stručnim poslovima graditeljtstva i/ili prostornog uređenja u tijelima državne uprave ili JLPRS - dakle ako imamo osobu koja ima položen stručni ispit i zaposlenu u tijelu državne uprave ili JLPRS, je li ta osoba obveznik stručnog usavršavanja kako bi ispunila kumulativni uvjet za upis u Komoru te vode li se u registru podaci i o njima obzirom da je usavršavanje koje se provodi kroz sustav javnog sektora bitno drugačije. | Nije prihvaćen | U pojmovniku članka 2. Pravilnika navodi se da se pod pojmom "Registar" misli na "Registar izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu" te se dalje u tekstu Pravilnika koristi riječ: "Registar" u koji se unose podatci o svim obveznicima stručnog usavršavanja. Dakle, podatci iz Registra izdanih uvjerenja o položenom stručnom ispitu, koji se objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva, sadrže i podatke o stručnom usavršavanju koje je svaki obveznik stručnog usavršavanja ispunio, odnosno nije ispunio. Dakle, neispunjavanje obveze stručnog usavršavanja biti će javno dostupan podatak. Vezano uz osobe koje imaju položen stručni ispit i zaposlene su u tijelu državne uprave ili JLPRS, upućujemo Vas da te osobe postaju obveznici stručnog usavršavanja kada, odnosno ako se upišu u Komoru. |
| 86 | Ivan Žeruk | Dvogodišnji program stručnog usavršavanja, Članak 5. | uz čl.5.st.2. programa stručnog usavršavanja potrebno je uskladiti s planom zakonodavnih aktivnosti Ministarstva Obrazloženje: Ako se Program donosi za dvogodišnje razdoblje a Zakonodavac odluči u jednoj kalendarskoj godini dva puta izmijeniti temeljne propise (Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju, Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima...) može li Program koji se planira na početku dvogodišnjeg razdoblja na odgovarajući način popratiti sve što se mijenja kroz "hitnu" proceduru. | Nije prihvaćen | Nositelj programa stručnog usavršavanja može u slučaju češće promjene tehničke regulative ponovno zatražiti suglasnost Ministarstva. |
| 87 | Ivan Žeruk | Oblici stručnog usavršavanja, Članak 4. | uz čl.4. - potrebno je proširiti popis "prihvatljivih" oblika edukacije i na međunarodna događanja a posebice na webinare koji omogućuju usavršavanje u usko specijaliziranim područjima. Obrazloženje: Cilj stručnog usavršavanja ne treba biti samo "zadovoljenje forme" nego i omogućavanje napretka razmjenom znanja i iskustava. Kod koncipiranja programa stručnog usavršavanja potrebno je uzeti i komponentu troška novca i vremena. Prema dosadašnjim iskustvima, većina predavanja je vezana uz veća gradska središta što predstavlja djelomično nepovoljnu situaciju za kolege koji su iz udaljenijih krajeva. Sam trošak edukacije je isti za sve no trošak puta do lokacije kao i trošak vremena provedenog na putu nije. Bilo je nekih pokušaja "udaljenog praćenja" predavanja na način da se s jedne lokacije u Osijeku omogući videovezom praćenje predavanja iz Zagreba no to i dalje nije ono što bi webinar trebao biti. Za usporedbu (nije riječ o nikakvom reklamiranju) Autodesk University (Las Vegas, London, Tokio, Singapur...) se održava na desetak lokacija u svijetu u desetak termina a praćenje je omogućeno milijunima korisnika diljem svijeta i u realnom vremenu i kroz kasnije preuzimanje sadržaja istom tehnologijom koja je dostupna i u Hrvatskoj. Neka sveučilišta (puno više rangirana od ovdašnjih) imaju mogućnost stjecanja akademskih zvanja putem e-learning platforme itd. Slijedom navedenoga a uzevši u obzir da smo "duboko zagazili" u XXI. stoljeće, potrebno je pratiti i duh vremena. Izravnu komunikaciju "face-to-face" ne može se nadomjestiti ali se mora omogućiti alternativa. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se prihvaća u dijelu u kojem se odnosi na primjenu informatičke tehnologije u stručnom usavršavanju, međutim ne i u dijelu u kojem se odnosi na međunarodna događanja jer ispravno vrednovanje tih događanja nije moguće na osnovu njihovog naslova. |
| 88 | Ivan Žeruk | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | u čl.3.st.1. potrebno je dopuniti odredbu i s datumom primjene za osobe koje su položile stručni ispit prije stupanja predmetnog Pravilnika o stručnom usavršavanju na snagu. Zatim ako se uzme u obzir da će Pravilnik stupiti na snagu tijekom godine - je li potrebno skupiti svih deset bodova u tekućoj godini ili samo razmjeran dio? Obrazloženje: Navedena odredba referira se samo na osobe koje polažu stručni ispit u tekućoj kalendarskoj godini bez ikakvog osvrta na sve druge obveznike stručnog usavršavanja kojih ima daleko više. u čl.3.st.3. Potrebno je proširiti vremenski okvir na način da se bar izjednači razdoblje u kojem se skupljaju bodovi s rokovima važenja programa stručnog usavršavanja za koje suglasnost daje Ministarstvo. Obrazloženje: Potrebno je poći od pretpostavke da je stručno usavršavanje nužan uvjet za uspješno obavljanje strukovnih zadaća te da svi koji se misle ozbiljno baviti poslom moraju ulagati u stalno stručno usavršavanje. Svi veći skupovi koji se organiziraju na nacionalnoj razini (dani ovlaštenih inženjera i dr.) traju više dana, nose bitno veći broj "bodova" a sa sobom povlače i nekakav trošak. Ne bi li na neki način trebalo respektirati i činjenicu da ako je netko spreman investirati u stručno usavršavanje, stopirati poslovne obveze zbog stručnog usavršavanja te samim time vrednovati ostvarene "bodove" kao vrijednost koja traje duže od jedne godine. Slijedom navedenoga, u okviru trajanja obrazovnog razdoblja može se uvesti npr. trajanje od 2 godine i 22 boda, no svakako je potrebno kod određivanja vremenskog okvira potrebno uzeti u obzir i sezonalnost posla posebice u dijelu vezanom uz izvođenje radova. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se prihvaća u dijelu u kojem se odnosi na proširivanje vremenskog okvira stručnog usavršavanja na dvije godine. |
| 89 | JOSIPA RAMLJAK | Dobivene suglasnosti na programe stručnog usavršavanja, Članak 12. | Molim da se definira od kojeg točno datuma počinje prikupljanje bodova, odnosno sati za stručno usavršavanje (ovom rečenicom ostaje pitanje što smo obavezni u ovom trenutku napraviti, a što od 1.1.2021.). Potrebno je definirati godišnji plan kada će biti koji seminar i koja je cijena istog. Potrebno je i omogućiti usavršavanje putem web-a. | Prihvaćen | Određen je datum od kojeg počinje prikupljanje sati stručnog usavršavanja i dodana je odredba kojom se uređuje provođenje stručnog usavršavanja putem informatičke tehnologije. |
| 90 | Marko Vajdić | PRAVILNIK | Edukacija mora ostati samostalni nenametnuti izbor svakog od nas. Tržište će odlučiti da li će dati prednost onima koji ulažu u dodatnu edukaciju, obrazovanje i implementiranje novih tehnologija ili onima koji nisu skloni tome. Država se tu ne smije miješati i nametati svoje pravne okvire jer time izravno pogoduje obrazovnim institucijama. Obrazovne institucije se same kvalitetnim i aktualnim programima edukacije moraju izboriti na tržištu sa ciljem da privuku što veći broj polaznika. To je jedini ispravni put kako bi se dobili što kvalitetniji i ekonomski konkurentni programi edukacije. Ministarstvo bi se moralo fokusirati na izradu kvalitetnih krovnih zakona, a ne da se isti svake malo organski mijenjaju. Na taj način osigurali bi stabilni pravni okvir, a i edukacija iz regulative u tom slučaju ne bi bila potrebna svake godine. | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje u području tehničke regulative i primjene novih tehnologija nužno je za kvalitetno obavljanje poslova i zaštitu javnog interesa. Nekvalitetnog i nestručnog kolegu može se prepoznati tek kada je ugovorio neki posao, a onda je kasno. Dakle, u današnje vrijeme čestih promjena regulative i napretka struke nije održivo da se stručne osobe ne usavršavaju te bi graditeljstvo po tome pitanju bilo jedna od rijetkih profesija koja ne nastoji organizirano educirati svoje stručnjake. |
| 91 | Mate Pezer | Obveze nositelja programa stručnog usavršavanja, Članak 9. | Nositelji programa stručnog usavršavanja … Hrvatska komora inženjera građevinarstva… trebaju se u pravilniku obvezati da su dužni osigurati min 12h sati usavršavanja o svom trošku, godišnje, (20% više od onog što je obvezno)putem webinara ili glavnih sjedišta Zagreb, Osijek, Split Zadar, Rijeka… a naravno uvijek još dodatno može biti onih koji će se morati plaćati extra… | Nije prihvaćen | Komora bi mogla svojim članovima osigurati besplatno korištenje stručnog usavršavanja putem informatičke tehnologije i time privući veći broj članova u Komoru. |
| 92 | Mate Pezer | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | Omjer tehničke regulative : stručno područje koji je trenutno 5:5 trebao biti 2:8 ili max 3:7 Ipak smo mi inženjeri , a ne odvjetnici i dobri smo prvenstveno koliko smo dobri u svom stručnom području. I količina novih informacija je još i veća u korist stručnog područja... | Nije prihvaćen | Obvezu stručnog usavršavanja u području tehničke regulative ne bi trebalo smanjivati. |
| 93 | Milan Stošić | PRAVILNIK | Ovaj PRAVILNIK ( kao i raniji), donosi se nedovoljno razrađen, ne učinkovit i nepravedan. Kao i u donošenju dosadašnje regulative, ne uvažava se i ne traži mišljenje strukovnih KOMORA i njihovih članova. - Nisu obuhvaćene sve odgovorne osobe koje sudjeluju u građenju. Nisu obavezni biti članovi "komore", neće biti u registru i kvalitetnom praćenju obaveze stručnog usavršavanja, a djelomično neće biti ni upoznati sa mogućnosti i ovom potrebom . - Kako se strani inženjeri i tvrtke kojima je odobren rad u RH educiraju u stručnom usavršavanju i domaćoj regulativi? Oni u nekim slučajevima čine nelojalnu konkurenciju, bez adekvatne provjere osposobljenosti i dokaza (eto i bez plaćanja i bez obaveze edukacije). - Osobe iz članka 8, stavak (2),osim što su jedini za educiranje, mogu stručno usavršavanje provoditi da bude pristupačno u digitalnom obliku, sa praktičnom primjenom i tumačenjem zakona i pravilnika. Sve bi bilo jednostavnije u primjeni i edukaciji. | Djelomično prihvaćen | Obveznici stručnog usavršavanja su, prema Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, sve osobe koje trajno obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u Hrvatskoj. Izuzetak su, dakle, strane profesionalne osobe koje te poslove obavljaju u Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi i koje (prema EU zakonodavstvu) moraju ispuniti uvjete za obavljanje tih poslova u državi poslovnog nastana ali ne i u državi u kojoj te poslove obavljaju prekogranično. Primjedba se prihvaća u dijelu u kojem se odnosi na primjenu informatičke tehnologije u stručnom usavršavanju. |
| 94 | Mirela Vučetić | PRAVILNIK | Smatram da uvođenje obaveznog stručnog usavršavanja nužno vodi (natrag) u loš sustav koji smo već imali, i zbog toga što je bio loš, ukinuli ga. Ako se protivno mišljenju članova komora prihvati ovaj Pravilnik, neizbježno je da ćemo se prije ili kasnije naći u situaciji da smo primorani potrošiti vrijeme i novac slušajući beskorisne sadržaje, a kako bi ispunili formu i skupili bodove - što smatram neprihvatljivim. Osobno se redovito stručno usavršavam i želim to nastaviti raditi, ali u sadržajima koje ja izaberem - i smatram da to radi većina kolega jer drugačije ne bi mogli kvalitetno obavljati svoj posao. Apsurdno je da se silom nameće obaveza usavršavanja, jer nije moguće raditi dobro predmetne poslove bez svakodnevnog učenja i usavršavanja. Nije moguće nekoga natjerati da usvaja znanje. Tako da ne vidim drugi smisao uvođenja obaveze stručnog usavršavanja, osim da se opet na taj način opet na redovnoj bazi ubiru neki novci od članova komore. | Nije prihvaćen | Obveznici stručnog usavršavanja su sve osobe koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje, a ne samo članovi Komore. Ukoliko niste zadovoljni sa sadržajem predavanja možete koristiti drugog organizatora, ali to nije razlog da se u predloženoj minimalnoj satnici stručnjaci ne usavršavaju u današnje doba promjena regulative i struke. |
| 95 | NATAŠA ČIČEK | PRAVILNIK, OPĆE ODREDBE | Nameće mi se pitanje na temelju čeka je donesena odluka o ponovnom uvođenju stručnog usavršavanja. Da li je provedena anketa i/ili istraživanje obveznika stručnog usavršavanja? Da li je prethodno obavezno stručno usavršavanje pomoglo, unaprijedilo, usavršilo naš rad? Mišljenja sam da se u prethodnom razdoblju u kojemu je stručno usavršavanje bilo obavezno sve nažalost svelo na ispunjavanje čiste forme. A ukoliko se ponovo uvodi stručno usavršavanje mislim da bi ključna pitanja trebala biti odabir zanimljivih tema i kvalitetna organizacija seminara. | Nije prihvaćen | Razlog ponovnog uvođenja stručnog usavršavanja je podizanje razine stručnosti i kompetencija u obavljanju poslova prostornog uređenja i gradnje. Pritom je obveznicima stručnog usavršavanja prepušteno da sami biraju teme stručnog usavršavanja unutar stručnog područja i područja tehničke regulative. |
| 96 | NATAŠA ČIČEK | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | Smatram da uz kvalitetno odabrane teme i organizirane seminare sasvim je dovoljno ostvariti 5 sati edukacije u jednoj godini. | Nije prihvaćen | Obvezu stručnog usavršavanja ne bi trebalo smanjivati. Jer ista predstavlja minimum na godišnjoj razini. U pet sat se može realno održati pet predavanja o pet tema, a godišnje se dešava znatno više promjena u struci i regulativi od pet tema. |
| 97 | NATAŠA ČIČEK | Oblici stručnog usavršavanja, Članak 4. | Slažem se s kolegom Markićem da bi bilo potrebno omogućiti stručno usavršavanje preko Webinara. | Prihvaćen | Dodana je odredba o provođenju stručnog usavršavanja putem informatičke tehnologije. |
| 98 | NATAŠA ČIČEK | OPĆE ODREDBE, Predmet Pravilnika | Meni je možda najvažnije pitanje zašto se ponovo uvodi obavezno stručno usavršavanje. Da li je provedeno bilo kakvo istraživanje (anketa) obveznika stručnog usavršavanja u kojemu su prikupljeni podaci koji opravdavaju ponovno uvođenje stručnog usavršavanja. Da li su seminari i predavanja koja su organizirana u prethodnom razdoblju u kojemu je stručno usavršavanje bilo obavezno unaprijedili rad nas obveznika pohađanja istog ili nam pomogli u bilo kojem smislu? Smatram da se to nažalost svelo samo na ispunjavanje forme. Stoga bi, ukoliko se uvodi ponovna obaveza, trebalo puno bolje pristupiti odabiru tema. | Nije prihvaćen | Razlog ponovnog uvođenja stručnog usavršavanja je osiguranje odgovornog i stručnog obavljanja poslova prostornog uređenja i gradnje. Pritom je obveznicima stručnog usavršavanja prepušteno da sami biraju teme stručnog usavršavanja unutar stručnog područja i područja tehničke regulative. |
| 99 | Pero Šiša | PRAVILNIK | I ovaj put je naše Ministarstvo pokazalo konzistentnost u donošenju akata. Prošle godine je glavni argument za neobavezno članstvo voditelja građenja u HKIG bilo smanjenje parafiskalnih nameta, povećanje konkurentnosti i sl., a danas se uvodi novi namet, financijski puno veći i koji zahvaća puno veću skupinu inženjera. Kolege su u prethodnim mišljenjima iznijele procjene i u svim analiziranim varijantama trošak za gospodarstvo je višestruko veći od ukinute članarine za voditelje građenja. Gospodo iz Ministarstva molim vas odgovore na osnovu kojih je analiza donesena odluka o potrebi donošenja ovog Pravilnika, koji je točan učinak na gospodarstvo, koja je vaša procjena troška uvođenja Pravilnika i zašto nas stavljate u lošiju poziciju naspram kolega koji dolaze iz inozemstva na naše tržište a koje ovaj Pravilnik ne zahvaća?? Opredijelili smo se za tržišnu ekonomiju i mislim da je na svakome od nas da odabere način na koji će se način usavršavati, kako bi što kvalitetnije bio u korak sa razvojem uskog područja struke u kojoj djeluje. Smatram da prethodni Pravilnik nije donio učinak koji je trebao, da su se “pro forme“ skupljali bodovi, te sam mišljenja da će i sa novim Pravilnikom učinak biti isti, a to je samo novi namet za gospodarstvo. Pero Šiša | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje u području tehničke regulative i primjene novih tehnologija nužno je za kvalitetno obavljanje poslova i zaštitu javnog interesa. Dakle, u današnje vrijeme čestih promjena regulative i napretka struke nije održivo da se stručne osobe ne usavršavaju te bi graditeljstvo po tome pitanju bilo jedna od rijetkih profesija koja ne nastoji organizirano educirati svoje stručnjake. Primjena informatičke tehnologije može znatno smanjiti troškove stručnog usavršavanja. |
| 100 | Ružica Palijan | Registar, Članak 6. | Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (i izmjenama istog) definirano je da je neispunjavanje obaveze stručnog usavršavanja lakša povreda – stegovno djelo i kažnjava se najstrožom stegovnom mjerom za lakše povrede iz čega proizlazi da je kazna 5.000,00 kn što smatram daleko pretjeranim ukoliko ostane jednogodišnje razdoblje. Umjesto iste, smatram da se treba uvesti sistem opomene. Dakle, nakon isteka razdoblja voditelj registra (Ministarstvo) šalje opomenu pojedincu da mu nedostaje određeni broj bodova koji treba u roku od, recimo, šest mjeseci ostvariti i tek onda se može izreći stegovna mjera (ukoliko pojedinac niti nakon opomene nije ostvario zadani broj bodova) i ista mora biti u skladu s brojem neostvarenih bodova, a ne najstroža za sve kojima nešto bodova nedostaje. | Nije prihvaćen | Visina kazne propisuje se na način da mogućeg počinitelja odvraća od počinjenja prekršaja, jer nije cilj naplata kazne, nego stručno usavršavanje. |
| 101 | Ružica Palijan | Oblici stručnog usavršavanja, Članak 4. | U čl. 4. st. 1. spominje se cjeloživotno (inače, mislim da je ipak jedna riječ) učenje. Nigdje dalje u tekstu pravilnika se ne objašnjava što je ono i koliko bi ono bodova trebalo nositi. Cjeloživotno učenje bi, u nekim slučajevima, moglo nositi daleko više bodova (odnosno, školskih sati) od onoga što je propisano ovim tekstom pravilnika, a istim se ne daje mogućnost prenošenja sati. Ovo opet ide u prilog produljenju razdoblja. U čl. 4. st. 2. spominju se stručno i stručno znanstveni skupovi. Smatram da u tom dijelu mora biti spomenuto da se odnosi i na skupove i radionice u inozemstvu i da se potvrde sa istih moraju uvažiti (odnosno, broj školskih sati). Ovo opet ide u prilog produljenju razdoblja jer na skupove u inozemstvo ne idemo na 5 sati, nego znatno više i jednim odlaskom na dobar skup možemo sakupiti znatan broj bodova, a i znatno proširiti znanje (što bi i trebala biti ideja obavezno stručnog usavršavanja. Znanje, a ne bodovi). | Djelomično prihvaćen | Primjedba će se razmotriti u dijelu u kojem se odnosi na produljenje perioda praćenja stručnog usavršavanja, međutim ne prihvaća se u dijelu u kojem se odnosi na međunarodna događanja jer ispravno vrednovanje tih događanja nije moguće na osnovu njihovog naslova. |
| 102 | Ružica Palijan | Način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja, Članak 3. | U čl. 3. st. 1. umjesto „jedne kalendarske godine“ treba pisati „pet kalendarskih godina“. Obrazloženje: u tijeku jedne kalendarske godine se može dogoditi da osoba koja se mora stručno usavršavati ne nalazi niti jedno predavanje (ili ih ne nalazi dovoljno) koje je zanima, odnosno za koju smatra da će joj pomoći u praksi posla s kojim se bavi. Odlazak i trošenje vremena na predavanja koja nekome u poslu neće ni za što poslužiti, nemaju nikakvog smisla. U čl. 3. st.2. umjesto riječi „jednogodišnjem“ treba pisati „petogodišnjem“ i umjesto riječi „deset“ treba pisati „dvadesetpet“ (ako se promijeni jednogodišnje u petogodišnje. Ako ne, onda umjesto "deset" treba pisati "pet"). Dalje, u tekstu stavka umjesto dijela rečenice „pet školskih sati odnosi na poznavanje tehničke regulative, a pet na stručno područje“ , treba pisati „pet školskih sati odnosi na poznavanje tehničke regulative, a dvadeset na stručno područje“. Ili, ako se ne prihvati petogodišnje razdoblje, odnos regulative i stručnog područja treba biti 1:5 u korist stručnog područja. Obrazloženje: iako se zakoni i pravilnici mijenjaju više puta godišnje i često nisu međusobno usklađeni, nedoumice oko tumačenja tih neusklađenih područja rješavamo u hodu, a ne čekamo predavanja za tri ili pet mjeseci da nam ih netko rastumači. Norme i standardi u projektiranju i građenju se ipak tom brzinom ne mijenjaju te smatram da je, za usko područje struke kojom se kao pojedinci bavimo, dovoljno pet sati u pet godina. Moguće je da se unutar pojedinog područja struke niti unutar pet godina ništa ne promijeni. Ovo je usko vezano i za prethodni stavak. Jednogodišnje razdoblje moguće da ne donosi ništa novo niti u pogledu tehničke regulative niti uskog stručnog područja, odnosno da nije osigurano zanimljivo predavanje u dovoljnom broju sati za stručno područje. U čl. 3. st. 3. riječ „jednogodišnje“ mijenja se u „petogodišnje“. Obrazloženje: nastavak na prethodne izmjene i obrazloženja. | Nije prihvaćen | Obvezu stručnog usavršavanja ne bi trebalo smanjiti na polovicu niti bi razdoblje praćenja stručnog usavršavanja trebalo povećati pet puta. Predložena satnica predstavlja minimum, a svaka osoba se može dodatno usavršavati. |
| 103 | Vladimir Petrović | PRAVILNIK | Ovo je samo još jedan nepotreban i besmislen namet koji za svrhu ima punjenje privatnih džepova! Nepotreban je jer koliko smo vidjeli i bez njega su stvari funkcionirale kao i s njim! A besmislen je jer predstavlja mlaćenje prazne slame samo da bi netko na tome zaradio, svi smo svjedoci znamo kako te edukacije izgledaju! I samo bi poručio ministru Štromaru povodom njegovih "nadobudnih poboljšanja" vezano za e-konferenciju i ovu superhikovsku misiju, da je puno odgovornije ne radit ništa, nego upropastit sve što postoji! | Nije prihvaćen | U današnje vrijeme čestih promjena regulative i napretka struke nije održivo da se stručne osobe ne usavršavaju, a primjenom informatičke tehnologije nositelji programa stručnog usavršavanja mogli bi obveznicima stručnog usavršavanja smanjiti troškove (u pogledu prijevoza i smještaja) i omogućiti polaznicima stručno usavršavanje u njihovo slobodno vrijeme. Međutim i dalje ostaje problem financiranja predavača, koje troškove svojim članovima može snositi Komora (ako je nositelj stručnog usavršavanja). |
| 104 | Vladimir Petrović | Obveze nositelja programa stručnog usavršavanja, Članak 9. | A hoće li nositelj programa, također, provjeravati znanje? Ono što bi bilo ispravno da neka neovisna institucija, kaošto je ministarstvo koje i odobrava program, provjerava učinak samih edukacija! Koliko ja vidim ovdje je samo bitno da se mlati prazna slama, a još bitnije da netko na tome dobro zaradi! | Djelomično prihvaćen | Osiguranje prenošenja znanja polaznicima stručnog usavršavanja putem informatičke tehnologije nije moguće bez međusobne razmjene podataka između provoditelja stručnog usavršavanja i polaznika stručnog usavršavanja. |
| 105 | Vladimir Petrović | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Ovim pravilnikom se propisuje jedan novi/stari način ubiranja bespotrebnog nameta. Namet je zato jer je obavezan i svakog člana godišnje košta cca. 2000 kn, a bespotreban je zato što za sve ovo vrijeme dok ga nije bilo kvaliteta usluga niti je porasla niti pala. | Nije prihvaćen | Unaprijeđenjem stručnih znanja trebala bi se povećati razina stručnog obavljanja poslova prostornog uređenja i gradnje. |
| 106 | Zlatko Biočić | PRAVILNIK | Nitko razuman nije protiv stjecanja novih znanja tj. protiv stručnog usavršavanja, ali ključ nezadovoljstva je što je dosadašnje iskustvo pokazalo da za uloženu vrijednost (novac i vrijeme) redovito nije dobivena protuvrijednost (znanje). Nužno je da se ovim Pravilnikom definiraju odredbe kojim će se regulirati i kontrolirati kvaliteta predavanja i predavača. Dosadašnja praksa je pokazala da Program koji je dobio suglasnost Ministarstva nije bio jamac kvalitete predavanja i predavača. Predlaže se da se Pravilnikom definira ocjenjivanje provedenih predavanja i predavača od strane obveznika stručnog usavršavanja koji su sudjelovali na usavršavanju (ocjenjivala bi se: kvaliteta sadržaja predavanja; je li tema aktualna i odgovara na potrebe tržišta; kvaliteta i način izlaganja predavača; korisnost usvojenih znanja za praksu; je li ostavljeno dovoljno vremena za postavljanje pitanja i diskusiju itd.). Time bi se potaknulo nositelje programa u kvalitetnijoj pripremi seminara, prvenstveno odabiru teme predavanja i predavača. Nositeljima programa bi se trebala ukinuti suglasnost ako su predavanja tj. predavač ocijenjeni negativno. Također, bodovanje sudjelovanja na inozemnim konferencijama i webinarima nije predviđeno Pravilnikom. Predlaže se da se i oni uključe u bodovanje jer ima mnogih područja i tema za koje u Hrvatskoj nije moguće dobiti kvalitetnu edukaciju, a potrebni su za kvalitetno i konkurentno obavljanje posla, što bi trebao biti cilj usavršavanja, a ne formalno zadovoljenje prikupljenog broja bodova. Prihvaćanjem inozemnih edukacija i webinara se proširuju mogućnosti izbora teme i predavača, kvalitete edukacije, izbora termina edukacije te se mogu smanjiti troškovi edukacije i popratnih troškova. | Nije prihvaćen | Obveznik stručnog usavršavanja sam odabire oblik i sadržaj stručnog usavršavanja, slijedom čega, nositelji stručnog usavršavanja koji nemaju aktualne teme i kvalitetne predavače neće moći privući polaznike za svoj program stručnog usavršavanja koji provode. |