Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG PRAVILNIKA O PROVOĐENJU STRUČNOG NADZORA NAD RADOM PSIHOTERAPEUTA I SAVJETODAVNIH TERAPEUTA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Društvo gestalt i intergrativnih psihoterapeuta Hrvatske Propusti u provođenju stručnog nadzora, Članak 20. Ne podržavamo prijedloge za kazne za propuste nadzornika u stručnom nadzoru koje po obrazcu uključuju oduzimanje dopusnice ili "izbacivanje iz Komore". Smatramo da je u slučaju greške u nadzoru potrebno zatražiti procjenu rada i prijedlog sankcije od strane etičkog povjerenstva ili drugog odgovarajućeg tijela uz privremeno ili trajno onemogućavanje daljnjeg angažmana u svojstvu nadzornika. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje uz napomenu da je brisanje sa Liste stručnjaka jedina propisana posljedica neodgovarajuće provedbe stručnog nadzora.
2 Ivica Kranjčić Propusti u provođenju stručnog nadzora, Članak 20. Brisanje s Liste stručnjaka osobe koja je prekoračila svoje ovlasti te time vjerojatno nanijela drugom psihoterapeutu štetu umanjivanja ugleda, uzrokovala za njega možda neopravdane sankcije te mu možda nanijela i materijalnu štetu, nije nikakva sankcija. Takvoj osobi treba uskratiti dopusnicu za rad i izbaciti je iz Komore na minimalno 3 godine te javno na web stranicama Komore objaviti rješenje o tome. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Valja napomenuti da se stručni nadzor provodi timski - dva psihoterapeuta i/ili savjetodavna terapeuta što bi trebalo osigurati određene korektive u postupanju pa mogućih štetnih radnji ne bi trebalo ni postojati.
3 Tomislav Bišić-Pauletić Propusti u provođenju stručnog nadzora, Članak 20. Brisanje s liste stručnjaka koji provode nadzor nije sankcija za prekoračenje ovlasti. Predlažem sankciju izbacivanje iz komore HKPT i gubljenja dopusnice za rad, dok pitanje rješavanja prekoračenja ovlasti treba rješavati viša instanca od Upravnog odbora HKPT. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen iz već navedenih razloga.
4 NEVENKA MRČELA Propusti u provođenju stručnog nadzora, Članak 20. Povjerenstvo organizira nadzor i bira nadzornike. Smatram da pritužbe na rad provoditelja stručnog nadzora treba obavljati viša instanca koja nije uključena u sam proces tj. Upravni odbor HKPT. Također sama sankcija za propust, a još više prekoračenje ovlasti u nadzoru u vidu brisanja s Liste stručnjaka koji provode stručni nadzor je u potpunosti neadekvatna. Provoditelj nadzora svojim propustom ili prekoračenjem ovlasti može potencijalno nanijeti tešku štetu ugledu subjektu nadzora, uzrokovati mu materijalne troškove i u konačnici privremeni ili trajni gubitak dopusnice za rad. Ukoliko se utvrdi propust, a još više prekoračenje ovlasti provoditelja stručnog nadzora predlažem sankciju trajnog izbacivanja iz HKPT, trajno oduzimanje dopusnice za rad u djelatnosti psihoterapije te javno objavljivanje tih sankcija na web stranicama HKPT. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen iz ranije navedenih razloga.
5 NEVENKA MRČELA Žalba na odluku Povjerenstva, Članak 18. U članku 43., stavak 3. prijedloga statuta HKPT stoji '(3) Protiv izvršne odluke tijela Komore može se pokrenuti upravni spor.' Prijedlog novog teksta: dodati stavak 4. u članak 18. s istovjetnim tekstom iz Statuta HKPT '(4) Protiv izvršne odluke tijela Komore može se pokrenuti upravni spor.' Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen budući da je na općenit način propisano Statutom Komore.
6 NEVENKA MRČELA Žalba na odluku Povjerenstva, Članak 18. U odnosu na st. 2. Komentar: U članku 43., stavak 1. prijedloga statuta HKPT stoji '(1) Upravni odbor Komore dužan je odluku o žalbi donijeti na prvoj idućoj sjednici od dana primitka žalbe, a najkasnije u roku od 60 (šezdeset) dana.' Da li će se Upravni odbor HKPT pozvati na ovaj Pravilnik u kojem je predviđeno 30 dana ili na Statut gdje je predviđeno 60 dana? Predlažem da se subjektu nadzora osigura mogućnost da zatraži prisustvo na sjednici Upravnog odbora koja raspravlja o njegovoj žalbi, kako bi se mogao osobno izjasniti o činjenicama i kontekstu za koji smatra da je važan za donošenje odluke o žalbi. Prijedlog novog teksta: dodati u stavak 2., članka 18. tekst: 'Član Komore biti će obaviješten o održavanju sjednice na kojoj će se odlučivati o njegovoj žalbi 15 dana unaprijed te može odabrati želi li prisustvovati predmetnoj sjednici Upravnog odbora Komore kako bi se izjasnio o činjenicama i kontekstu za koji smatra da je važan za donošenje odluke o njegovoj žalbi.' Djelomično prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u dijelu roka za rješavanje koji je usklađen sa Statutom Komore. U preostalom dijelu prijedlog nije prihvaćen.
7 Hrvatska psihološka komora Mjere za manje stručne propuste i blaže povrede načela etike, Članak 17. U članku 17. predlaže se dodati stavak 3. koji glasi: „Odluka iz stavka 1. ovog članka dostavlja se nadležnoj komori.“ Zakonom o djelatnosti psihoterapije psihoterapija je uređena kao gospodarska djelatnost izvan zdravstvenog sustava, a koju obavljaju psihoterapeuti i savjetodavni psihoterapeuti. Nadalje, istim zakonom propisano je da psihoterapeuti ili savjetodavni psihoterapeuti mogu biti osobe koje imaju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u području medicine, psihologije, socijalnog rada i edukacijske rehabilitacije, socijalne pedagogije, pedagogije, logopedije, obrazovanja, i sestrinstva u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi članici Europske unije odnosno u nekoj trećoj državi ukoliko joj je inozemna stručna kvalifikacija priznata u Republici Hrvatskoj. Obzirom da iz navedenih zakonskih normi proizlazi da osobe koje obavljaju pojedinu od navedenih reguliranih djelatnosti (liječnik, psiholog, socijalni radnik ili dr.) mogu uz osnovnu djelatnost obavljati i djelatnost psihoterapije kao dodatnu djelatnost, smatramo nužnim da Hrvatska komora psihoterapeuta o provođenju kao i o rezultatima stručnog nadzora nad radom psihoterapeuta ili savjetodavnog psihoterapeuta obavještava komoru nadležnu za odgovarajuću reguliranu profesiju. Pritom naglašavamo činjenicu da već u ovom trenutku prevladavajući broj članova Hrvatske komore psihoterapeuta koristi pogodnost paralelnog obavljanja djelatnosti psihoterapije i druge regulirane djelatnost. Predloženim rješenjem osigurava se suradnja Hrvatske komore psihoterapeuta i drugih nadležnih komora te pravodobna obaviještenost nadležnih komora o stručnosti, etičnosti i standardima rada u obavljanju djelatnosti. Osim izravnog javnog interesa, predloženo rješenje ima pozitivan utjecaj na psihoterapeute i savjetodavne psihoterapeute budući da se prevenira kumulacija stručnog nadzora više komora istodobno. Ujedno, osigurava se administrativno rasterećenje, a osobito u slučajevima kada utvrđene nepravilnosti istovremeno predstavljaju odstupanje od pravila i stručnih standarda rada psihoterapeuta i druge odgovarajuće regulirane djelatnosti. Djelomično prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u članak 19. Pravilnika na način da se nadležne strukovne komore obavještavaju o pokretanju disciplinskog postupka na temelju utvrđenih propusta ili povreda u provedbi stručnog nadzora.
8 NEVENKA MRČELA Zapisnik o provedenom stručnom nadzoru, Članak 15. U odnosu na st. 1. t. 7. Komentar: Uobičajeno je da se nadziranom subjektu ostavi određeni vremenski period da sa sastavi očitovanje te mogućnost da ga dostavi i naknadno u pisanom obliku. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
9 NEVENKA MRČELA Zapisnik o provedenom stručnom nadzoru, Članak 15. U odnosu na st. 1. t. 5. Komentar: Razjasniti što znači 'unutarnje ustrojstvo pravne i fizičke osobe iz članka 12. stavka 1. ovog Pravilnika'. Fizička osoba nema unutarnje ustrojstvo, barem ne na način kako ga može imati pravna osoba, a u navedenom članku i stavku se samo navodi da konkretna fizička osoba nad kojom se provodi nadzor mora biti prisutna. Nejasna definicija i poveznica s člankom 12., stavak 1. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u članak 15. Pravilnika.
10 Hrvatska psihološka komora Dostava odluke o provođenju stručnog nadzora, Članak 11. U članku 11. predlaže se dodati stavak 3. koji glasi: „Obavijest o provođenju stručnog nadzora nad radom psihoterapeuta ili savjetodavnog psihoterapeuta dostavlja se komori nadležnoj u Republici Hrvatskoj za područje medicine, psihologije, socijalnog rada i edukacijske rehabilitacije, socijalne pedagogije, pedagogije, logopedije ili sestrinstva (u daljnjem tekstu: nadležna komora) ukoliko je psihoterapeut ili savjetodavni psihoterapeut završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u pojedinom od područja.“ Zakonom o djelatnosti psihoterapije psihoterapija je uređena kao gospodarska djelatnost izvan zdravstvenog sustava, a koju obavljaju psihoterapeuti i savjetodavni psihoterapeuti. Nadalje, istim zakonom propisano je da psihoterapeuti ili savjetodavni psihoterapeuti mogu biti osobe koje imaju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u području medicine, psihologije, socijalnog rada i edukacijske rehabilitacije, socijalne pedagogije, pedagogije, logopedije, obrazovanja, i sestrinstva u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi članici Europske unije odnosno u nekoj trećoj državi ukoliko joj je inozemna stručna kvalifikacija priznata u Republici Hrvatskoj. Obzirom da iz navedenih zakonskih normi proizlazi da osobe koje obavljaju pojedinu od navedenih reguliranih djelatnosti (liječnik, psiholog, socijalni radnik ili dr.) mogu uz osnovnu djelatnost obavljati i djelatnost psihoterapije kao dodatnu djelatnost, smatramo nužnim da Hrvatska komora psihoterapeuta o provođenju kao i o rezultatima stručnog nadzora nad radom psihoterapeuta ili savjetodavnog psihoterapeuta obavještava komoru nadležnu za odgovarajuću reguliranu profesiju. Pritom naglašavamo činjenicu da već u ovom trenutku prevladavajući broj članova Hrvatske komore psihoterapeuta koristi pogodnost paralelnog obavljanja djelatnosti psihoterapije i druge regulirane djelatnost. Predloženim rješenjem osigurava se suradnja Hrvatske komore psihoterapeuta i drugih nadležnih komora te pravodobna obaviještenost nadležnih komora o stručnosti, etičnosti i standardima rada u obavljanju djelatnosti. Osim izravnog javnog interesa, predloženo rješenje ima pozitivan utjecaj na psihoterapeute i savjetodavne psihoterapeute budući da se prevenira kumulacija stručnog nadzora više komora istodobno. Ujedno, osigurava se administrativno rasterećenje, a osobito u slučajevima kada utvrđene nepravilnosti istovremeno predstavljaju odstupanje od pravila i stručnih standarda rada psihoterapeuta i druge odgovarajuće regulirane djelatnosti. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u članak 19. pravilnika.
11 NEVENKA MRČELA Dostava odluke o provođenju stručnog nadzora, Članak 11. U odnosu na st.2. Prijedlog novog teksta: '(2) Izvanredni stručni nadzor može se, uz pisano odobrenje predsjednika Upravnog odbora, provesti i bez prethodne dostave pisane odluke o nadzoru uz obavijest psihoterapeutu ili savjetodavnom terapeutu nad čijim će se radom provesti stručni nadzor telefonskim putem, a odluka o provođenju stručnog nadzora uručit će mu se neposredno prije provođenja nadzora. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćan budući da nisu navedeni razlozi zbog čega bi se za izvanredni stručni nadzor koji se provodi na temelju odluke Povjerenstva moralo tražiti pisano odobrenje predsjednika Upravnog odbora.
12 NEVENKA MRČELA Dostava odluke o provođenju stručnog nadzora, Članak 11. U odnosu na st.1. Komentar: Brisati riječ 'redovitom' i dodati 'u pisanom obliku'. Prijedlog novog teksta: '(1) Odluka o stručnom nadzoru dostavlja se psihoterapeutu ili savjetodavnom terapeutu nad čijim radom se obavlja stručni nadzor i poslodavcu najkasnije 15 dana prije provođenja stručnog nadzora, u pisanom obliku.' Nije prihvaćen U odnosu na prijedlog za brisanje riječi "redovitom" isto nije prihvatljivo jer nije u skladu s naravi izvanrednog stručnog nadzora za koji je u stavku 2. propisana iznimka. Također, u ovom članku nije prihvaćen prijedlog za dopunom na način da se doda "u pisanom obliku", jer je isto na temelju prihvaćenog prijedloga već sadržano u članku 10. stavku 1.
13 NEVENKA MRČELA Način provođenja stručnog nadzora, Članak 10. Prijedlog novog teksta: brisati cjelokupan stavak 2., članka 10. '(2) Odluka o provedbi redovitog stručnog nadzora donosi se na temelju godišnjeg plana stručnog nadzora.' Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i stavak 2. je brisan budući da je isto već sadržano u članku 6. Pravilnika.
14 NEVENKA MRČELA Način provođenja stručnog nadzora, Članak 10. Prijedlog novog teksta za st.1.: '(1) Odluku o provedbi stručnog nadzora donosi Povjerenstvo u pisanom obliku.' Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u tekst Pravilnika.
15 Ivica Kranjčić Predmet stručnog nadzora, Članak 9. Brisati tekst: '7. stručno usavršavanje 8. ostale vrste stručnog nadzora po potrebi.' Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u tekst Pravilnika.
16 NEVENKA MRČELA Predmet stručnog nadzora, Članak 9. Brisati tekst '8. ostale vrste stručnog nadzora po potrebi.' Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u tekst Pravilnika.
17 NEVENKA MRČELA Predmet stručnog nadzora, Članak 9. U odnosu na t.8.: Brisati točku 8. ili je precizno definirati. Tko određuje i na temelju čega koja je to potreba i što su to ostale vrste stručnog nadzora? Na ovaj način je moguće da netko odredi da će se nadzirati nešto za što osoba koja obavlja psihoterapijsku djelatnost nije unaprijed niti znala da mora poštovati i ispunjavati. Također, uz ovakvu odredbu ponovno se može proizvoljno upotrijebiti institut nadzora na diskriminativan način kako je opisano ranije. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u tekst Pravilnika.
18 NEVENKA MRČELA Predmet stručnog nadzora, Članak 9. brisati tekst '7. stručno usavršavanje'. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u tekst Pravilnika.
19 NEVENKA MRČELA Predmet stručnog nadzora, Članak 9. U odnosu na t.7.: U ranijim komentarima objašnjeno zašto utvrđivanje stručnog usavršavanja tijekom postupka nadzora nema nikakvog smisla – HKPT će imati sve podatke o usavršavanju i bez ispunjenih uvjeta neće se moći dobiti obnova dopusnice. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u tekst Pravilnika.
20 NEVENKA MRČELA Predmet stručnog nadzora, Članak 9. U odnosu na t.3.: Upravni odbor HKPT, kako je navedeno u Zakonu, članak 31., stavak 4., alineja . ima zadaću da 'utvrđuje i usklađuje interese članova Komore pri oblikovanju mjera ekonomske politike i izrade zakona i podzakonskih propisa'. Predlažem definirati što znači poštivanje cijena psihoterapijskih usluga ili gdje će to biti definirano, budući se radi o djelatnosti psihoterapije kao gospodarske djelatnosti koja podrazumijeva slobodnu tržišnu utakmicu i upitna je zakonitost ograničavanja cijena u bilo kojem obliku. Prejudiciranje određivanja nekih propisanih cijena u ovom Pravilniku u suprotnosti je s navedenom točkom Zakona jer HKPT još uvijek nije 'utvrdila i uskladila interese članova Komore' po tom pitanju, ukoliko se to pitanje uopće može podvesti pod izraz naveden u Zakonu – 'oblikovanje mjera ekonomske politike'. Nije prihvaćen Svrha ove odredbe nije prejudicirati cijenu usluge, već određivanje okvira cijene (najniža – najviša cijena) u svrhu zaštite tržišnog natjecanja. Znači ova odredba ima svrhu mjere za otklanjanje narušavanja tržišnog natjecanja.
21 Ivica Kranjčić Sadržaj i svrha stručnog nadzora, Članak 8. Na ovaj način predviđeno godišnje ocjenjivanje stručnosti i etičnosti obavljanja psihoterapijske prakse te kakvoće i opsega izvršenih usluga je blago rečeno upitne naravni. Stručnost je dokazana svim zakonskim uvjetima ispunjenima u trenutku izdavanja dopusnice. U RH djeluje više od 15 različitih psihoterapijskih pravaca - na koji način bi se definirala ta stručnost za pojedini psihoterapijski pravac te kako bi se ona provjeravala? Kratki usmeni ili pisani ispit svake godine? Ili da nadzornici prisustvuju na nekoliko seansi s klijentima pa da provjere stručnost i etičnost? Ne vjerujem da ijedna komora u RH provjerava na godišnjoj razini koliko su stručni njeni liječnici, ili odvjetnici, ili psiholozi te da li su zaboravili nešto od gradiva koje su imali tijekom školovanja. Također je i izraz '-provjere stručnog rada, osobito cijeneći primjenu terapijskih postupaka i poštivanje odredbi Kodeksa psihoterapijske etike' potpuno nejasan u istom kontekstu. Predlažem Predlagatelju da u potpunosti redefinira stručni nadzor jer je godišnja provjera stručnosti koju netko stekne ispunjavanjem zakonskih uvjeta za dobivanje dopusnice, upitne smislenosti. A uvid u dokumentaciju o kvalifikacijama i usavršavanju nepotreban jer te podatke Komora ima kod sebe u svakom trenutku. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
22 NEVENKA MRČELA Sadržaj i svrha stručnog nadzora, Članak 8. brisati cjelokupan članak 8. Nije prihvaćen Budući da nije prijedlog nije obrazložen isti nije prihvaćen.
23 NEVENKA MRČELA Sadržaj i svrha stručnog nadzora, Članak 8. Iz inicijalnog općeg komentara se nadam da je razvidno zašto je na ovaj način definiran članak 8. cjelokupno nepotreban. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
24 Društvo gestalt i intergrativnih psihoterapeuta Hrvatske Izvanredni stručni nadzor, Članak 7. Podržavamo komentar kolege Ivice Kranjčića Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
25 Ivica Kranjčić Izvanredni stručni nadzor, Članak 7. Opetovani godišnji nadzor koji provjerava informacije koje su HKPT dostupne i bez procesa nadzora (dokumentacija o kvalifikacijama i tekućem stručnom usavršavanju) te 'stručnost' koju je nemoguće jednoznačno definirati za cca. 15-ak psihoterapijskih pravaca je besmislen. Za razliku od njega, izvanredni nadzor koji se zasniva na sadržajno definiranoj pritužbi konkretne, identificirane privatne ili pravne osobe, ili službenih institucija RH je svakako potreban, nužan i dobrodošao. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
26 NEVENKA MRČELA Izvanredni stručni nadzor, Članak 7. U odnosu na st. 3.: U članku 4., stavak 1. definiran je sastav Povjerenstva za stručni nadzor koje ima tri člana i bira se na 4 godine. Nema razloga da dvočlani tim provoditelja nadzora s Liste stručnih osoba, kako je predviđeno za svaki pojedini slučaj, imenuje predsjednik Komore, kad je već za tu svrhu imenovano Povjerenstvo čiji je to posao. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u odredbu članka 7. Pravilnika.
27 NEVENKA MRČELA Izvanredni stručni nadzor, Članak 7. brisati cjelokupan stavak 2., članka 7. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen.
28 NEVENKA MRČELA Izvanredni stručni nadzor, Članak 7. U odnosu na st. 2.: Brisati cjelokupan stavak 2. ili definirati koja su to druga saznanja jer bez adekvatne definicije netko bi mogao pokrenuti izvanredni nadzor na temelju anonimne prijave ili glasine za koju nije u stanju ili obvezan provjeriti istinitost. Na taj način ponovno se može upotrijebiti institut nadzora na diskriminativan način kako je opisano ranije. Nije prihvaćen Provedba stručnog nadzora obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja psihoterapijske djelatnosti u cilju kvalitetnog obavljanja te djelatnosti i preveniranja nestručnog rada na štetu korisnika. Odluku o provedbi izvanrednog stručnog nadzora donosi Povjerenstvo kada postoji potreba provedbe takvoga nadzora.
29 NEVENKA MRČELA Izvanredni stručni nadzor, Članak 7. U odnosu na st.1.: brisati dio teksta 'izvan utvrđenog godišnjeg plana stručnog nadzora'. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen budući da je smisao izvanrednog stručnog nadzora da se provodi kada se za to ukaže potreba.
30 NEVENKA MRČELA Izvanredni stručni nadzor, Članak 7. Redovni opetovani nadzor, ovako kako je trenutno definiran, pretvorio bi se u nepotrebnu birokratsku proceduru koja provjerava informacije koje su HKPT dostupne i bez procesa nadzora te stručnost koju je gotovo nemoguće jednoznačno definirati za cca. 15-ak psihoterapijskih pravaca te bi uzrokovao značajne financijske troškove. Za razliku od njega, izvanredni nadzor koji se zasniva na sadržajno definiranoj pritužbi konkretne, identificirane privatne ili pravne osobe, ili službenih institucija RH je svakako potreban, nužan i dobrodošao. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen iz već naprijed navedenih razloga.
31 Društvo gestalt i intergrativnih psihoterapeuta Hrvatske Vrste stručnog nadzora, Članak 6. Smatramo da je insititut redovnog nadzora nejasno definiran, a i nepotreban, posebno u smislu provođenja nadzora s nasumičnim uzorkom. Smatramo da je nadzor potrebno vršiti samo po podnescima koji uključuju pritužbu, jasno naveden identitet podnositelja i opis situacije u pritužbi. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen i unesen u tekst odredbe Pravilnika.
32 Ivica Kranjčić Vrste stručnog nadzora, Članak 6. U odnosu na st. 1: Brisati riječ 'redoviti', ostaviti 'izvanredni i kontrolni'. Nije prihvaćen Provedba stručnog nadzora je ujednačeni način postupanja svih komora čiji je osnivač ministarstvo a kojim se prevenira nestručan rad na štetu korisnika.
33 Tomislav Bišić-Pauletić Vrste stručnog nadzora, Članak 6. Ne vidim razlog postojanja redovitog godišnjeg nadzora nad radom terapeuta. To bi stvorilo enorman administrativni posao, dodatno opteretilo proračun i stavilo terapeute pod nepotreban pritisak. Predlažem da se jedan nadzor obavi prilikom davanja dopusnice za rad, i taj nadzor treba utvrditi postojanje minimalnih tehničkih uvjeta za rad, i u slučaju kada je terapeut od strane fizičke ili pravne osobe prijavljen zbog nepravilnosti u radu. Nije prihvaćen Provedba stručnog nadzora je ujednačeni način postupanja svih komora čiji je osnivač ministarstvo a kojim se prevenira nestručan rad na štetu korisnika. Također, u postupku izdavanja dopusnice utvrđuje se ispunjenost uvjeta potrebnih za dopusnicu i početak rada tako da se stručni nadzor može provoditi tek nad radom psihoterapeuta i savjetodavnog psihoterapeuta.
34 NEVENKA MRČELA Vrste stručnog nadzora, Članak 6. brisati tekst čitavog stavka 3. – '(3) Godišnji plan stručnog nadzora donosi Upravni odbor Komore.' Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Provedba stručnog nadzora je ujednačeni način postupanja svih komora čiji je osnivač ministarstvo a kojim se prevenira nestručan rad na štetu korisnika, a njegova provedba je sadržaj uređenja ovoga Pravilnika.
35 NEVENKA MRČELA Vrste stručnog nadzora, Članak 6. brisati tekst čitavog stavka 2. - '(2) Redoviti stručni nadzor provodi se prema godišnjem planu' Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Provedba stručnog nadzora je ujednačeni način postupanja svih komora čiji je osnivač ministarstvo a kojim se prevenira nestručan rad na štetu korisnika, a njegova provedba je sadržaj uređenja ovoga Pravilnika.
36 NEVENKA MRČELA Vrste stručnog nadzora, Članak 6. U ZODPT je u članku 36., stavak 3. naveden tekst: '(3) Komora je dužna obaviti stručni nadzor po službenoj dužnosti, kao i na prijedlog fizičke ili pravne osobe, kad za to postoje opravdani razlozi.' U samom Zakonu je razvidno da nije predviđen institut redovitog opetovanog nadzora za kojeg de-facto nema opravdanog razloga kakav se u članku 36., stavak 3. traži i što je naročito razvidno iz izraza 'obaviti', a ne 'obavljati'. Također bi redoviti opetovani nadzor koji bi se trebao odvijati svake godine na nivou čitave RH zasigurno uzrokovao nezanemarive financijske troškove. Navedeno je u članku 21., stavku 2. ovog Pravilnika, da 'Naknadu za provođenje stručnog nadzora uređuje Komora općim aktom' iz čega je razvidno da će troškove naknade provoditeljima nadzora plaćati HKPT tj. ići će na teret budžeta nadležnog Ministarstva. Treba uzeti u obzir da nisu spomenuti prateći troškovi poput troškova putovanja, dnevnica (malo je vjerojatno da će netko uspjeti napraviti nadzor 'stručnosti' unutar 8 sati) i eventualnog smještaja koji će se potencijalno pojavljivati pri putovanju provoditelja nadzora u npr. manje gradove i mjesta unutar RH. Prijedlog novog teksta: brisati riječ 'redoviti'. Nije prihvaćen Kao što je već naprijed navedeno provedba stručnoga nadzora je ujednačeni način postupanja komora čiji je osnivač ovo ministarstvo. Na temelju ranije prihvaćenih prijedloga dopunjena je odredba članka 6. Pravilnika na način da se provedba redovitog stručnog nadzora nad radom psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta provodi se u pravilu jednom u pet godina.
37 NEVENKA MRČELA Vrste stručnog nadzora, Članak 6. U odnosu na st. 1: Brisati riječ 'redoviti', ostaviti 'izvanredni i kontrolni'. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen iz već naprijed navedenih razloga.
38 Društvo gestalt i intergrativnih psihoterapeuta Hrvatske Ovlasti Povjerenstva, Članak 5. Podržavamo komentar kolegice Nevenke Mrčele o tome da je potrebno da nadzornici budu educirani u modalitetu psihoterapije nad kojom vrše nadzor. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen jer krećemo s premisom da svi članovi Hrvatske komore psihoteraputa imaju ista prava i dužnosti te da zadovoljavaju temeljne psihoterapijske kompetencije, bez obzira na školu ili pravac.
39 Ivica Kranjčić Ovlasti Povjerenstva, Članak 5. Brisati tekst '1. predlaže godišnji plan stručnog nadzora,' - godišnji nadzor sadržajno definiran na trenutni način je nejasan, nema definiranih kriterija po kojima bi se nadzor stručnosti vršio i ne štiti niti na koji način od diskriminativnog djelovanja. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen budući da je svrha ovih odredbi osiguravanje kontinuiteta redovitog nadzora nad obavljanjem djelatnosti psihoterapije te smo mišljenja da navedena odredba ni u kom smislu nije diskriminatorna.
40 NEVENKA MRČELA Ovlasti Povjerenstva, Članak 5. U odnosu na st. 3: Predlažem da u konkretan nadzor idu osobe koje pripadaju istom psihoterapijskom pravcu kao i osoba nad kojom se vrši nadzor. Također predlažem definirati što kada osoba nad kojom se vrši nadzor ima završeno više psihoterapijskih pravaca i radi u 'multi-modal' načinu rada. Jer ako se radi o npr. žalbi klijenta na kvalitetu stručnosti rada, važno je znati koji se psihoterapijski pravac primjenjivao u konkretnom slučaju kako bi se adekvatno odabrali nadzornici. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen jer krećemo s premisom da svi članovi Hrvatske komore psihoteraputa imaju ista prava i dužnosti te da zadovoljavaju temeljne psihoterapijske kompetencije, bez obzira na školu ili pravac.
41 NEVENKA MRČELA Ovlasti Povjerenstva, Članak 5. U odnosu na st. 1. t. 2.: Zašto na vrijeme od samo jedne godine, a ne npr. četiri? Na ovaj način dolazimo do potencijalno kompleksne administrativne radnje koja će se obavljati jednom godišnje. Kompleksna je iz razloga što na listi, ako uzmemo u obzir da u nadzor idu dvije osobe, mora biti barem 3 puta veći broj osoba nego što ima psihoterapijskih pravaca kako bi se osigurala adekvatna dostupnost. A uz to treba voditi računa o teritorijalnoj rasprostranjenosti, kako se ne bi stvarali nepotrebni putni troškovi. Ako se još definiraju kriteriji stručnosti koje moraju zadovoljavati kandidati za provoditelje nadzora postaje upitno da li će ih biti dovoljno i koliki bi opseg nadzora uopće bio moguć. Također je potrebno uzeti u obzir moguće sukobe interesa. Na listi nikako ne bi trebale biti osobe koje imaju privatnu psihoterapijsku praksu, niti osobe koje su predavači ili vlasnički povezane s bilo kojom psihoterapijskom školom. Djelomično prihvaćen Radi smanjena administriranja u godišnjoj izradi Liste stručnjaka prijedlog je djelomično prihvaćen na način da se Liste stručnjaka predlažu na vrijeme od dvije godine.
42 NEVENKA MRČELA Ovlasti Povjerenstva, Članak 5. Brisati tekst '1. predlaže godišnji plan stručnog nadzora,' Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen budući da je svrha ovih odredbi osiguravanje kontinuiteta redovitog nadzora nad obavljanjem djelatnosti psihoterapije te smo mišljenja da navedena odredba ni u kom smislu nije diskriminatorna.
43 NEVENKA MRČELA Ovlasti Povjerenstva, Članak 5. U odnosu na st. 1. t. 1.: Nadam se da je iz ranije navedenih komentara razvidna razina pravne nesigurnosti koju repetitivni godišnji plan stručnog nadzora nosi. Smatram da ga je iz tih razloga u potpunosti potrebno izbaciti iz Pravilnika. Izvanredni nadzor na potpisani zahtjev fizičke osobe, pravne osobe ili institucija RH s jasno opisanom problematikom za koju se traži nadzor treba svakako ostaviti, jer je u kontekstu konkretne, sadržajno definirane pritužbe, moguće pokrenuti adekvatan nadzor. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
44 Društvo gestalt i intergrativnih psihoterapeuta Hrvatske Povjerenstvo za stručni nadzor, Članak 4. Slažemo se s komentarom gđe. Nevenke Mrčele Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
45 NEVENKA MRČELA Povjerenstvo za stručni nadzor, Članak 4. Za članove Povjerenstva su navedeni kriteriji koje trebaju ispunjavati, ali za osobe koje bi trebali doći na Listu stručnjaka i koje bi trebale operativno provoditi nadzor, nema nikakvih kriterija. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u odredbu članka 5. Pravilnika.
46 NEVENKA MRČELA Predmet uređenja, Članak 1. OPĆE PRIMJEDBE: Poštovani, općenita svrha pravilnika jest da osiguraju precizno i nedvosmisleno tumačenje te provođenje zakonskih akata višeg reda - u ovom slučaju Statuta HKPT i ZODPT. Također moraju to provođenje osigurati na transparentan i egzaktan način koji osigurava između ostalog nemogućnost diskriminativnog djelovanja prema bilo kome na koga se odnosi. Djelovanja po pravilnicima bi također morala biti svrhovita i logična. Ovaj pravilnik, nažalost metodološko-nomotehnički nije takav da bi osigurao gore navedeno, pa bih bila slobodna navesti za početak nekoliko općih primjedbi. Mogućnost diskriminativnog djelovanja u redovnom nadzoru zbog nejasno definiranih pojmova: - U Zakonu o djelatnosti psihoterapije (dalje ZODPT) u članku 2., navodi se slijedeći tekst '…dijelu psihoterapeutskih usluga koje se pružaju kao gospodarska djelatnost izvan zdravstvenog sustava'. Gospodarska djelatnost podrazumijeva i prisustvo tržišne konkurencije, što je ključan pojam na kojem počiva dio problema koje ovaj Pravilnik može prouzročiti. - U kontekstu ovog Pravilnika na više mjesta se upotrebljava se izraz – 'stručnost'. Npr. u članak 8. navode se formulacije '(1) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti…' i još '– provjere stručnog rada, osobito cijeneći primjenu terapijskih postupaka…'. - U RH djeluje cca. 15ak različitih psihoterapijskih pravaca (SPUH ima 21 udrugu članicu) od koji svatko ima svoju definiciju 'stručnosti'. Unutar svakog od tih pravaca netko može biti manje, srednje ili visoko stručan u količini teoretskog znanja i praktičnoj primjeni određenih terapijskih postupaka. Tko je taj koji u kontekstu ovog Pravilnika određuje što jest dovoljno stručno ili nije za svakodnevni terapijski rad s klijentima, a unutar pojedinog psihoterapijskog pravca. Na koji način se ta 'stručnost' definira i kako će se provjeravati. - Prema svom statutu (ili prijedlogu teksta statuta na web stranicama) HKPT odobrava rad pojedine psihoterapijske škole i ocjenjuje predloženi program školovanja. Predviđen je institut vježbeništva i mentorstva te eventualni stručni ispit ispred komisije HKPT (poveznica – čl. 25 Zakona), a prije kojeg vjerojatno kao i do sada slijedi dvodnevno ili trodnevno polaganje završnog ispita pred komisijom pojedine psihoterapijske škole. HKPT na ovaj način u potpunosti kontrolira i ima upliva na cjelokupni proces stjecanja psihoterapijske stručnosti unutar RH. Tako da se postavlja pitanje čemu služi redovni godišnji plan kontrole stručnosti i to na ovako nedefiniranoj podlozi kakva je trenutno predviđena Pravilnikom. - Vratimo na činjenicu da je psihoterapija gospodarska djelatnost u kojoj će postojati (i već sada postoji tržišna konkurencija). Što sprječava provoditelja nadzora koji ima vlastitu privatnu praksu da prilikom redovnog nadzora negativno ocjeni stručnost ili etičnost kolege psihoterapeuta koji mu je direktna konkurencija na tržištu i radi u susjednom kvartu? Što sprječava provoditelja redovnog nadzora koji je vlasnik ili predavač u nekoj psihoterapijskoj školi da prilikom redovnog nadzora negativno ocijeni nekoliko kolega koji su završili konkurentsku psihoterapijsku školu i time joj umanji ugled i tržišnu poziciju u odnosu na svoju školu? A sve je to moguće radi toga što je potpuno nedefinirano, i u kontekstu broja različitih psihoterapijskih pravaca i nemoguće definirati, što je to stručnost koja se nadzire. I koje razine ona mora biti. - Jedna od značajnih rasprava u javnom prostoru tijekom donošenja ZODPT je bila i ona da li 'non-helping' profesije imaju uopće pravo pristupiti psihoterapijskom školovanju. Tko sprječava provoditelja nadzora koji o tome ima negativan stav, da represivno i oštro prosuđuje stručnost osoba za koje smatra da nemaju adekvatnu prethodnu naobrazbu? Samo da bi potvrdio svoj stereotip / predrasudu o tome. - Točno, postoji institut žalbe Upravnom odboru, ali u njemu isto tako mogu sjediti osobe koje imaju neke vlastite interese ili su predavači na nekoj psihoterapijskoj školi. Žalbeni proces traje, u kontekstu prethodne rečenice je upitan, a dok dođe do tužbe pri Upravnom sudu i dok se ona riješi, nečija psihoterapijska karijera se može smatrati završenom. - Također postoji Etički kodeks kojim se impliciraju visoke moralne norme od psihoterapeuta, ali u realnosti postoje i različiti zakoni pa ih ljudi krše zbog svojih interesa. Imamo primjere u kojima svoju etiku krše liječnici, odvjetnici i suci. - Naglašavam da se ovdje pojavljuje ogroman prostor za diskriminativno i represivno djelovanje prema subjektima nadzora, zbog nemogućnosti da se jasno i nedvosmisleno definira što je to stručnost za pojedini psihoterapijski pravac i koji nivo stručnosti jest zadovoljavajući. - Čak i kada bi se mogla definirati za svaki psihoterapijski pravac dovoljno precizno, na koji način bi se ta stručnost provjeravala? U većini psihoterapijskih škola ispit traje više dana i sastoji se teoretskog i praktičnog dijela, a dio komisije su i predavači koji nivo znanja svojih studenata itekako dobro poznaju. Na koji način će provoditelj nadzora u redovnom nadzoru provesti procjenu stručnosti i/ili adekvatnosti terapijskih postupaka kako je to predviđeno u Pravilniku? Pisanim testom, usmenim ispitivanjem ili će sjediti na desetak seansi kao promatrač u konkretnim radovima s klijentima? - Možda manje bitan elemenat moguće diskriminativnosti, ali ne nebitan, jest i to koga će se kontrolirati u pojedinom godišnjem planu. Na koji način će se određivati kome se ide u redovnu kontrolu? Slučajni odabir? On može dovesti do toga da netko bude kontroliran više puta, a netko niti jednom. U pravilniku nema definiranih nikakvih kriterija za izradu plana redovne kontrole. - Tko može biti odabran na Listu stručnjaka iz koje se biraju dvije osobe koje će ići u konkretan nadzor? Koji su kriteriji? Osobe koje rade nadzor bi vjerojatno trebale biti izuzetno stručne, iskusne te moralno i karakterno neupitne. Po 'stručnosti' barem u rangu supervizora. - Nije definirano da li će u nadzor osobe koja je završila određeni psihoterapijski pravac doći osobe koje su pripadnici tog pravca ili mogu doći i neki drugi? Npr. psihoterapeutu koji se bavi psihodramskim pristupom da u nadzor dođe osoba koja je završila NLP psihoterapiju i krene provjeravati njegovu stručnost. - Što će se desiti kada provoditelj nadzora dođe u nadzor članu Upravnog ili Izvršnog odbora HKPT koji ima privatnu praksu? Ili nekoj osobi koja ima duplo godina psihoterapijskog iskustva od njega i neupitno višu razinu znanja od provoditelja nadzora? Ili u nadzor osobi koja mu je bila predavač u psihoterapijskoj školi? Zamislite situaciju u kojoj netko dolazi u nadzor stručnosti doktoru medicine, psihijatru i psihoterapeutu koji ima 40 godina radnog staža, od čega kao psihoterapeut najmanje 30. Napominjem još jednom, pravilnik bi jednako kao i svi akti višeg reda trebao osigurati jednako postupanje prema svima. Prijedlog: Iz konteksta svega navedenog nadam se da Predlagatelj uviđa gdje je problem te da provjera jednom stečene stručnosti za obavljanje djelatnosti psihoterapije, jednako kao i etičnosti postupanja nema nikakvog smisla u repetitivnom godišnjem nadzoru te da na taj način nije provediva. Kao prvo, stručnost nije moguće jednoznačno definirati za svaki od cca. 15-ak psihoterapijskih pravaca, niti je u pokušaju da se ona ocjenjuje na ovaj način moguće osigurati nediskriminativno i objektivno procjenjivanje. Stručnost za rad s klijentima je već dokazana ispunjenim uvjetima za dobivanje dopusnice za rad od strane HKPT. Tako izdanoj dopusnici za rad prethodi diploma prethodnog višeg ili visokog školovanja, diploma pojedine psihoterapijske škole, vježbenički staž pod mentorstvom i stručni ispit pred komisijom HKPT-a. U dodatku, o stručnosti može svjedočiti i eventualni ECP certifikat izdan od Europske asocijacije za psihoterapiju – EAP. Članak 40. statuta (ili prijedloga statuta) HKPT jasno kaže: '(2) Odobrenjem za samostalan rad dokazuje se stručna osposobljenost psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta za samostalno obavljanje psihoterapijske djelatnosti.' pa time još više ideja provođenja kontinuirane provjere stručnosti na godišnjoj razini postaje nejasna. Zamislite da Liječnička komora repetitivno provjerava da li je liječnik još uvijek stručan ili je degradirao u nekim, na fakultetu stečenim znanjima potrebnim za svoj rad? Ili da Odvjetnička komora periodično provjerava da li je odvjetnik usvojio znanja o zakonima koji su izašli nakon što je stekao diplomu i položio pravosudni ispit? Ostali elementi upitni kao predmet redovnog stručnog nadzora: U članku 8. Pravilnika stoji '– uvida u dokumentaciju o stručnim kvalifikacijama psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta e (op.a. moguća greška, vjerojatno treba biti slovo 'i' umjesto 'e') njegovom stručnom usavršavanju'. - Koji je smisao u redovnom (ili izvanrednom) nadzoru provoditi uvid u dokumentaciji o stručnim kvalifikacijama psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta, kada je on tu dokumentaciju morao podnijeti HKPT da bi dobio dopusnicu za rad? Komora posjeduje tu dokumentaciju od prvog dana od kada osoba dospijeva pod njenu ingerenciju tj. upisuje se u HKPT. Nejasno je i što znači dio teksta u istom članku '… njegovom stručnom usavršavanju'. - Ako se radi o provjeri da li je osoba koja je u procesu nadzora, prikupila dovoljan broj 'bodova' u sklopu profesionalnog usavršavanja, to pitanje se planira urediti kroz prijedloge dva pravilnika HKPT: Pravilnik o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju dopusnice gdje je navedeno da 'Dopusnica ima valjanost 5 godina od dana izdavanja. Daljnja valjanost se utvrđuje u skladu s Pravilnikom o sadržaju, rokovima i postupku trajnog usavršavanja i provjere stručnosti.' - Iz navedenog proizlazi da u trenutku provođenja redovnog nadzora osoba možda neće imati dovoljno bodova kao dokaz da se trajno stručno usavršava, ali već mjesec dana kasnije bi mogla imati dovoljno bodova da mu se obnovi dopusnica za rad, sukladno predviđenom pravilniku. U članku 8. potonjeg pravilnika stoji 'Organizator je dužan dostaviti popis sudionika Komori radi pripisa bodova.', što znači da će HKPT imati u svakom trenutku uvid u količinu, strukturu i tekući broj bodova svake osobe koja će se trajno stručno usavršavati. U trenutku kad pristupi obnovi dopusnice, osoba mora imati dovoljan broj bodova kako će to biti predviđeno Pravilnikom o sadržaju, rokovima i postupku trajnog usavršavanja i provjere stručnosti. Samim time je još nejasniji dio teksta 'i njegovom stručnom usavršavanju' u kontekstu bilo redovne, bilo izvanredne kontrole. - Oba prijedloga pravilnika HKPT su objavljena na web stranicama HKPT u dijelu kojim se upućuje poziv na zasad odgođenu skupštinu HKPT. Primljeno na znanje Uvodni komentar je primljen na znanje, a kako sadrži komentare po pojedinim odredbama isti su razmatrani po odnosnim odredbama.