Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG PRAVILNIKA O NAČINU OGLAŠAVANJA I ISTICANJA NAZIVA PRIVATNE PRAKSE PSIHOTERAPEUTA I SAVJETODAVNOG TERAPEUTA, UVJETIMA PROSTORA I OPREME ZA RAD PSIHOTERAPEUTA I SAVJETODAVNOG PSIHOTERAPEUTA TE NAČINU VOĐENJA I ČUVANJA DOKUMENTACIJE

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivica Kranjčić Vođenje dokumentacije, Članak 10. U stavku (1), Članka 10. kaže se da se dokumentacija vodi u skladu s Kodeksom psihoterapijske etike. Na stranicama HKPT nalazi se dokument 'Etički kodeks hrvatske komore psihoterapeuta', poveznica: https://www.hkpt.hr/wp-content/uploads/2020/03/ETIČKI-KODEKS-Komora-finalno.pdf U tom dokumentu jedini tekst koji se referira na vođenje dokumentacije o korisniku jest: 'Načelo 4.c: Psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti osiguravaju način čuvanja povjerljivosti pri pohranjivanju i raspoloživosti zapisa, i onda kada su sami odsutni.' Izrijek 'vođenje u skladu s propisima za zaštitu osobnih podataka' je nedvosmislen i jasan, jer se ne zadire u sadržaj i strukturu dokumentacije već u način rukovanja istom. Predlažem da Zakonodavac preciznije definira potreban sadržaj dokumentacije o korisniku i/ili radu s korisnikom, isključivo zato jer je u Statutu HKPT i Pravilnikom o provođenju stručnog nadzora nad radom psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta predviđen nadzor od strane Povjerenstva za stručni nadzor po tom pitanju. A također su predviđene posljedične disciplinske mjere u slučaju nepridržavanja. Preciznijim definiranjem toga što dokumentacija točno treba sadržavati, izbjegla bi se tijekom predviđenog nadzora dvojbena ili subjektivna tumačenja što točno dokumentacija treba sadržavati tj. pravna nesigurnost koja iz toga proizlazi. Pri tome bi svakako trebalo uvažiti činjenicu da svaki od 15ak psihoterapijskih pravaca u RH, prati različite sadržajne elemente u radu s klijentima, ovisno o teoretskoj podlozi koju primjenjuje. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u tekst odredbe Pravilnika.
2 Ivica Kranjčić Natpisna ploča, Članak 7. Znanstveno zvanje: Znanstvena zvanja su definirana u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 32., stavak 1. "Članak 32. (1) Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik. Znanstvena zvanja se stječu u postupku i pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima." Nije jasno također zbog čega bi terapeut trebao isticati znanstveno npr. 'viši znanstveni suradnik' ili neko od navedenih, kad ta zvanja najčešće nemaju nikakve veze s djelatnošću psihoterapije već s njegovim statusom u nekoj znanstvenoj ili istraživačkoj ustanovi. U kontekstu zakonskog definiranja psihoterapije kao samostalne i nezavisne gospodarske djelatnosti u članak 2. Zakona, klijent dolazi po uslugu psihoterapije i važno je da zna da li je psihoterapeut, odnosno savjetodavni terapeut upisan u imenik Komore te da li ima dopusnicu za rad, a ne da li je netko 'znanstveni savjetnik', doktor nauka te da li je po prethodnom obrazovanju sociolog, psiholog, edukator-rehabilitator ili pedagog. Vrsta psihoterapije: Sam Zakon nije izrijekom pobrojao / definirao vrste psihoterapije niti koji su psihoterapijski pravci u RH priznati pa ne vidim razloga da se ova distinkcija navodi u isticanju tvrtke za psihoterapijsku praksu. Nije rijetka pojava da pojedinci budu školovani za više psihoterapijskih pravaca te ovisno o problematici s kojom klijent dolazi, biraju psihoterapijski pristup koji će upotrijebiti. U tom slučaju bi na 'tabli' morali napisati sve psihoterapijske pravce, a time klijent opet neće dobiti nikakvu validnu informaciju jer ne zna koji će se psihoterapijski pravac ili koja kombinacija tehnika iz različitih pravaca primijeniti u radu. Ako na to dodamo da se u grupnoj praksi se može naći više terapeuta različitih terapijskih pravaca pa bi onda trebalo pisati više različitih vrsta psihoterapije za istu osobu, a opet to ne bi dalo nikakvu tog trenutka klijentu potrebnu i korisnu informaciju. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u tekst odredbe Pravilnika.
3 Ivica Kranjčić Natpisna ploča, Članak 7. (1) Na zgradi u kojoj su smještene prostorije za obavljanje djelatnosti psihoterapije mora biti istaknuta tvrtka trgovačkog društva ili obrta sukladno postojećim propisima, naziv privatne odnosno grupne prakse, ime i prezime osobe ili imena i prezimena više osoba koja obavljaju psihoterapijsku djelatnost u slučaju grupne prakse te uz svako ime stručni naziv psihoterapeut, odnosno savjetodavni terapeut, ovisno o vrsti dopusnice izdane od strane nadležne Komore. Brisati stavke (2), (3) i (4) Članka 7. Nije prihvaćen Izneseni prijedlog nije obrazložen te ga nije moguće prihvatiti. Predložene odredbe omogućavaju olakšano uočavanje prostorija u kojima se obavlja djelatnost psihoterapije kao i određena ograničenja koja se odnose na natpisne ploče u cilju zaštite digniteta djelatnosti psihoterapije.
4 Tanja Dejanović Šagadin Nedopušteno oglašavanje, Članak 5. Članak 5. (1) Psihoterapeut i savjetodavni terapeut mogu sudjelovati u emisiji radija, televizije i digitalnih medija koja se odnosi na djelatnost psihoterapije uz navođenje svog imena i prezimena i titule, ali ne smije isticati naziv i adresu privatne odnosno grupne prakse, trgovačkog društva ili obrta u kojima tu djelatnost obavlja. (2) Psihoterapeut i savjetodavni terapeut mogu objaviti u tisku, stručnom časopisu ili na mrežnim stranicama stručni članak koji se odnosi na djelatnost psihoterapije uz navođenje svog imena i prezimena i titule, ali ne smije isticati naziv i adresu privatne odnosno grupne prakse, trgovačkog društva ili obrta u kojima tu djelatnost obavlja. Djelomično prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u dijelu koji se odnosi na navođenje akademskog naziva i akademskog stupnja, u preostalom dijelu prijedlog nije prihvaćen budući da je pojam "digitalnog medija" neodgovarajući u dijelu u kojem se predlaže.
5 Društvo gestalt i intergrativnih psihoterapeuta Hrvatske Osnovna pravila, Članak 3. Smatramo da je stavak 3. članka 3. nejasan, podložan različitim tumačenjima, te da je potrebno preciznije definirati ograničenja koja podrazumijeva. Primljeno na znanje Komentar je općenit bez konkretnog prijedloga i primljen je na znanje.
6 Ivica Kranjčić Načini oglašavanja, Članak 4. U Kodeksu psihoterapijske etike je vrlo detaljno i kvalitetno razrađeno na koji način se djelatnost psihoterapije može oglašavati. Također smatram Članak 5. nepotrebnim i predlažem njegovo brisanje. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
7 Tanja Dejanović Šagadin Načini oglašavanja, Članak 4. Članak 4. Psihoterapeut i savjetodavni terapeut može oglašavati svoj rad u sredstvima javnog priopćavanja u skladu s Kodeksom psihoterapijske etike, ovim Pravilnikom i pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Predlažem i brisanje stavka (1) Članka 5. ovog Pravilnika OBRAZLOŽENJE: Ne postoje razlozi za razdvajanje ili razlikovanje oglašavanja u tiskanim medijima od televizije i radija, ili digitalnih medija, niti razlozi zbog kojih bi oglašavanje psihoterapeuta na radiju ili televiziji trebalo biti zabranjeno. Ne radi se o proizvođačima alkohola ili cigareta, tako da je ova zabrana iz članka 5. potpuno besmislena i treba je ukloniti. Primljeno na znanje U dijelu komentara na članak 4. isti je primljen na znanje. U dijelu komentara na članak 5. stavak 1. isti je djelomično prihvaćen.