Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 KRUNOSLAV HRNJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSOBNOJ ISKAZNICI, Članak 2. Predloženi članak 5. ne definira koji su to sadržaji mrežnog mjesta vezani za upravljanje osobnom iskaznicom. Trenutno u “eOI middleware” instalacijskom paketu dolazi i program Signer.exe koji po samim navodima tvrtke AKD d.o.o koja isporučuje taj programski paket nije neophodan, a doista i nije, za pružanje usluga certificiranja. Međutim pakiranjem programa Signer.exe, tvrtka AKD na računalu korisnika uspostavlja servis koji se koristi kod primjene digitalnog potpisa u web aplikacijama (aplikacije koje se pokreću putem Interneta u internetskom pregledniku). Tvrtka AKD nije voljna objaviti programsko sučelje koje omogućava internetskim aplikacijama dohvat potpisnog certifikata i poziv servisa za digitalni potpis, već si zadržava to isključivo pravo i time onemogućava daljnji razvoj digitalnih rješenja baziranih na eOI i “eOI middleware” softveru. PRIJEDLOG je da se člankom propiše obvezna javna objava tehničke specifikacije programskog sučelja servisa za primjenu digitalnog potpisa putem internetskih aplikacija koje se pokreću u internetskom pregledniku. ----------------------------------------------------- Trenutno se sustavu Ministarstva pravosuđa, eDražba ne može pristupiti korištenjem eOI već isključivo FINA certifikatima. U slučaju trenutno najnovije usluge eStart za dovršetak procesa registracije tvrtke ili obrta korisnika se poziva na kupovinu FINA certifikata? (vidljivo sa poveznice http://www.poslovni.hr/hrvatska/u-mjesec-dana-start-donio-46-novih-tvrtki-361332) Jednako tako niti nedavni upis u registar stvarnih vlasnika nije se mogao obaviti putem interneta korištenjem eOI već isključivo FINA certifikatima. Uredba (EU) br. 910/2014 predviđa korištenje osobnog certifikata u poslovne svrhe “(58) Kada je za transakciju potreban kvalificirani elektronički pečat pravne osobe, kvalificirani elektronički potpis ovlaštenog predstavnika pravne osobe trebao bi biti jednako prihvatljiv.” Evidetno je da se korištenjem već sada dostupnog servisa sudskog registra koji podržava strojni pristup može utvrditi tko je ovlašteni predstavnik pravne osobe i tko ima pravo potpisa pa nema razloga da se isto ne koristi. PRIJEDLOG je da se propiše obveza korištenje eOI kao obveznog (ne i jedinog) identifikacijskog sredstva u javnim servisima. ----------------------------------------------------- Neminovno danas veći dio populacije koristi pametne mobilne telefone i plošne uređaje (tablete) za konzumaciju digitalnih sadržaja pa je bitno omogućiti i beskontaktnu uporabu eOI. PRIJEDLOG je da se propiše i bez-kontaktna upotreba eOI, odnosno da ista mora podržavati bez-kontaktnu komunikaciju. ----------------------------------------------------- Korištenje udaljenog osobnog kvalificiranog potpisnog certifikata treba biti interoperabilno, odnosno isto ne smije biti isključivo pravo tvrtke AKD d.o.o. koje je izdavatelj certifikata i pružatelj usluge udomljivanja. PRIJEDLOG je da se propiše obveza izdavanje tehničke specifikacije za integraciju vanjskih servisa na servis za udaljeno elektroničko potpisivanje bez naknade. Srdačno Krunoslav Hrnjak, dipl. ing. el., univ. spec. oec., PMP, stalni sudski vještak za područje informatike, elektrotehnike i telekomunikacija Grada Mainza 11, HR-10000 Zagreb Krunoslav@Vjestak-Hrnjak.HR http://www.Vjestak-Hrnjak.HR 095/517-4201 Nije prihvaćen Prijedlog 1: Korištenje funkcionalnosti elektroničke osobne iskaznice nije vezano uz tehničke specifikacije programskog sučelja servisa. eOI može koristiti bilo koja aplikacija i to putem PKCS#11 i MS-CAPI javnih sučelja za koje se podrška isporučuje sa MW instalacijom. Servisno programsko sučelje izdavatelju certifikata, sigurnost čijih sustava su predmet godišnje certifikacije, omogućava alternativni servisni način komunikacije sa karticom, te specifikacija iste ne može biti objavljena bez potencijalnog ugrožavanja sigurnosti kartice i podataka na njoj. Nadalje, objavom iste ne bi bila omogućena nikakva funkcionalnost vezana za potpisivanje certifikatima sa eOI, a koja već nije javno dostupna. Najbolji primjer je usluga e-Porezna, gdje je se koriste certifikati implementacijom putem PKCS#11 za potrebe izrade elektroničkog potpisa sa eOI karticama. Napominjemo i kako ne postoji primjer države članica EU (izdavanje i korištenje certifikata je definirano zajedničkim pravnim okvirom - eIDAS uredba 910/2014) koja je zakonski propisala obveznu javne objave tehničke specifikacije programskog sučelja servisa. Prijedlog koji slijedi je primljen na znanje jer nije predmetom ovoga Zakona, a s nadležnim tijelima državne uprave će se razmotriti mogućnost propisivanja obveze korištenja eOI kao obveznog (ne i jedinog) identifikacijskog sredstva u javnim servisima. Činjenica je da trenutno dio e-usluga, bez bilo kakvog tehničkog ili normativnog razloga ne podržavaju upotrebu eOI. Ovo doprinosti lošoj percepciji procesa digitalizacije od strane države, obzirom da se time građane tjera na dodatne troškove prisiljavanjem da plaćaju certifikate koje već imaju. Radi navedenog prijedlog da se propiše obveza korištenja eOI kao obveznog (ne i jedinog) identifikacijskog sredstva u javnim servisima bi imalo smisla propisati posebnim propisom uz primjeren vremenski rok za prilagodbu pružateljima ovakvih e-Usluga. Treći prijedlog se odbija Uredbom (EU) 2019/1157 bezkontaktno sučelje na identifikacijskim ispravama koje izdaju države članice EU je rezervirano za putnu funkcionalnost sukladno specifikacijama organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO). Nadalje, 4. prijedlog se također odbija jer primjenjujuće norme i tehničke specifikacije za ocjenu sigurnosti kvalificiranih sredstava za izradu potpisa i pečata u skladu s člankom 30. stavkom 3. i člankom 39. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu su regulirane Provedbenom odlukom komisije (EU) 2016/650 i nisu u domeni ovog Zakona.
2 KRUNOSLAV HRNJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSOBNOJ ISKAZNICI, Članak 8. Upitno je da li se može propisivati sklapanje ugovora. Ukoliko jedna strana nameće svoje uvijete onda se ne radi o UGOVORU koji je po definiciji „pravni posao, suglasno očitovanje volja dvaju ili više subjekata“, pri čemu treba primijetiti ovaj pridjev suglasno (definicija sa https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=63011) Osobno sam htio usuglasiti odredbe ugovora i potpisati ugovor sa tvrtkom AKD d.o.o. koja je propisani pružateljem usluge povjerenja, ali to nije bilo moguće radi potpune ogluhe i ignoriranja tvrtke AKD d.o.o. na moje preporučene dopise i poslane poruke elektroničke pošte. Urudžbirati nisam mogao jer gospodin u AKD-u nije htio primiti dopis pa sam ga poslao poštom preporukom (prijamni broj pošiljke: RC938314184HR poslan 8.8.2019. zaprimljen 9.8.2019.). Prijedlog je da se ne sklapa ugovor već da se dodatnim PRAVILNIKOM regulira korištenje i pružanje usluga certificiranja, time osoba ne mora potpisivati UGOVOR. Rješenje Upravnog suda još nije stiglo pa ga ne možemo komentirati. Nije prihvaćen Ugovor o pružanju usluga certificiranja koncipiran je kao jednak za sve pojedinačne potpisnike, obzirom da se radi o standardiziranim uslugama koje se pružaju u skladu s odredbama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ te s odredbama Uredbe (EU) br. 910/2014. Uredba (EU) br. 910/2014 (članak 2. stavak 3.) izričito ne utječe na nacionalno pravo ili pravo Unije koje se odnosi na sklapanje i valjanost ugovorâ ili drugih pravnih ili postupovnih obveza u pogledu forme, no iz odredbi predmetne uredbe jasno je da se usluge povjerenja pružaju temeljem ugovornog odnosa (članak 24. stavak 2. točka (d). Slijedom toga Zakonom o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 određeno je da pružatelj usluga povjerenja pruža navedene usluge korisniku temeljem ugovornog odnosa. Nadalje ukazujemo da nositelji osobnih iskaznica nisu obvezni aktivirati i konzumirati prava i obveze iz ugovora o uslugama certificiranja.
3 LOVRO MAKOVEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSOBNOJ ISKAZNICI Poštovani, u nastavku Vam šaljem prijedloge za poboljšanje prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici. I. Predlažem da se u članku 1. ovoga Zakona iza brojeva: »62/15.« dodaju riječi: »i 42/20.«. II. Predlažem da se u članku 2. stavku 6. ovoga Zakona kojim se dodaje stavak 5. iza riječi: »23. srpnja 2014.« briše riječ: »godine«. III. Predlažem da se u članku 2. stavku 6. ovoga Zakona kojim se dodaje stavak 5. iza riječi: »Direktive 1999/93/EZ« briše riječ: »e« te dodaju riječi: »(»Narodne novine«, br. 62/17.) te«. IV. Predlažem da se u članku 4. ovoga Zakona iza riječi: »mijenja se i glasi« brišu riječi: »Članak 4.«. V. Predlažem da se u članku 4. stavku 9. ovoga Zakona (numeriranje ako se prijedlog IV. prihvati) kojim se mijenja stavak 8. riječi: »koja je navršila 16 godina života i kojoj je sud u izvanparničnom postupku dopustio sklapanje braka te je sklopila brak« zamjenjuju riječima: »iz članka 3. stavka 3. ovoga Zakona«. VI. Predlažem da se u članku 5. stavku 4. ovoga Zakona kojim se dodaje stavak 3. broj: »(2)« zamijeni brojem: »(3)«. VII. Predlažem da se u članku 9. stavku 3. ovoga Zakona kojim se dodaje stavak 10. riječi: »koja je navršila 16 godina života i kojoj je sud u izvanparničnom postupku dopustio sklapanje braka« zamjenjuju riječima: »iz članka 3. stavka 3. ovoga Zakona«. VIII. Predlažem da se u članku 11. stavku 4. ovoga Zakona kojim se mijenja stavak 7. iza riječi: »23. srpnja 2014.« briše riječ: »godine«. IX. Predlažem da se u članku 11. stavku 4. ovoga Zakona kojim se mijenja stavak 7. iza riječi: »Direktive 1999/93/EZ« dodaju riječi: »(SL L 257/73 28. 8. 2014.)«. X. Predlažem da se u članku 20. stavku 1., stavku 2. i stavku 3. ovoga Zakona iza brojeva: »62/15.« dodaju riječi: »i 42/20.«. XI. Predlažem da se u članku 21. ovoga Zakona iza brojeva: »62/15.« dodaju riječi: »i 42/20.«. XII. Predlažem da se, ovisno o prihvaćenim prijedlozima, prilagodi i preostali tekst ovoga Zakona (tekst obrazloženja pojedinačnih odredaba). Prijedlozi koji nisu izravno povezani s predmetom ovoga Zakona: XIII. Predlažem da se u članku 5. stavku 1. točki 1. Zakona o osobnoj iskaznici (»Narodne novine«, br. 62/15 i 42/20) iza riječi: »osobnom imenu« briše zarez i riječi: »osobnom identifikacijskom broju«. XIV. Predlažem da se u članku 5. stavku 1. točki 1. Zakona o osobnoj iskaznici (»Narodne novine«, br. 62/15 i 42/20) iza riječi: »spolu« briše zarez i riječi: »datumu rođenja«. XV. Predlažem da se u članku 27. stavku 1. točki 3. Zakona o osobnoj iskaznici (»Narodne novine«, br. 62/15 i 42/20) brišu riječi: »ili osobnom identifikacijskom broju«. Obrazloženje: I. Budući da je Zakon o osobnoj iskaznici dopunjen Zakonom o dopunama Zakona o osobnoj iskaznici, smatram da ovaj Zakon mora navoditi sve izmjene i dopune zakona. II. Budući da je naziv zakona koji ovaj Zakon navodi: »Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ«, smatram da je potrebno navesti ispravan naziv zakona. III. Budući da se zakon navodi, smatram da je potrebno navesti naziv i broj službenog glasila u kojem je zakon objavljen. IV. Budući da se u pravilu izostavlja naslov članka kada se članak mijenja, smatram da u ovom slučaju nije potrebno navoditi naslov članka. V. Budući da je osoba »koja je navršila 16 godina života i kojoj je sud u izvanparničnom postupku dopustio sklapanje braka te je sklopila brak« definirana člankom 3. stavkom 2. ovoga Zakona kojim se dodaje članak 3. stavak 3., smatram da nije potrebno ponovno navoditi definiciju te osobe. VI. Budući da se člankom 5. stavkom 3. ovoga Zakona iza stavka 2. dodaje novi stavak 3. te je člankom 5. stavkom 4. ovoga Zakona definiran novi stavak 3., smatram da je potrebno navesti ispravan broj stavka. VII. Budući da je osoba »koja je navršila 16 godina života i kojoj je sud u izvanparničnom postupku dopustio sklapanje braka« definirana člankom 3. stavkom 2. ovoga Zakona kojim se dodaje članak 3. stavak 3., smatram da nije potrebno ponovno navoditi definiciju te osobe. VIII. Budući da je naziv uredbe koju ovaj Zakon navodi: »Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ«, smatram da je potrebno navesti ispravan naziv uredbe. IX. Budući da se uredba navodi, smatram da je potrebno navesti naziv i broj službenog glasila u kojem je uredba objavljena. X. Budući da je Zakon o osobnoj iskaznici dopunjen Zakonom o dopunama Zakona o osobnoj iskaznici, smatram da ovaj Zakon mora navoditi sve izmjene i dopune zakona. XI. Budući da je Zakon o osobnoj iskaznici dopunjen Zakonom o dopunama Zakona o osobnoj iskaznici, smatram da ovaj Zakon mora navoditi sve izmjene i dopune zakona. XII. Budući da se neki prijedlozi odnose i na tekst obrazloženja pojedinačnih odredaba, smatram da je potrebno prilagoditi i taj dio ovoga Zakona. XIII. Budući da je osobni identifikacijski broj člankom 4. Zakona o osobnom identifikacijskom broju (»Narodne novine«, br. 60/08) definiran kao »jedinstven (...) nekazujući, nepromjenjiv i neponovljiv« te je člankom 2. stavkom 3. Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju (»Narodne novine«, br. 1/09, 117/10, 125/13, 31/15, 1/17, 6/20) definirano da se OIB ne mijenja »bez obzira na promjene koje prate obveznika broja«, smatram da je potrebno brisati odredbe Zakona o osobnoj iskaznici koje se odnose na promjenu OIB-a. XIV. Budući da je datum rođenja fiksno vrijeme rođenja neke osobe koje se u pravilu ne mijenja, smatram da je potrebno brisati odredbu Zakona o osobnoj iskaznici koja se odnosi na promjenu datuma rođenja. XV. Budući da je osobni identifikacijski broj člankom 4. Zakona o osobnom identifikacijskom broju (»Narodne novine«, br. 60/08) definiran kao »jedinstven (...) nekazujući, nepromjenjiv i neponovljiv« te je člankom 2. stavkom 3. Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju (»Narodne novine«, br. 1/09, 117/10, 125/13, 31/15, 1/17, 6/20) definirano da se OIB ne mijenja »bez obzira na promjene koje prate obveznika broja«, smatram da je potrebno brisati odredbe Zakona o osobnoj iskaznici koje se odnose na promjenu OIB-a. Djelomično prihvaćen Prijedlozi su djelomično prihvaćeni i to u dijelu u kojem je ukazano na neke od nedostataka nomotehničke prirode kao i pogreške pri prenošenju nazivlja pojedinih propisa. Primjedbe koje se odnose na formulaciju »koja je navršila 16 godina života i kojoj je sud u izvanparničnom postupku dopustio sklapanje braka te je sklopila brak« nisu prihvaćene, jer smatramo da će korištenjem ovakve formulacije, a ne formulacije »iz članka 3. stavka 3. ovoga Zakona« odredbe biti jasnije osobama na koje se odnose. Primjedbe vezane uz osobni identifikacijski broj (moguće promjene) nisu prihvaćene, jer se promjene ili poništenja OIB-a ipak događaju u specifičnim slučajevima (posvojena djeca, greškom određena dva ili više OIB-a, OIB stečen zamjenom identiteta). Primjedba vezanu uz moguću promjenu podatka o datumu rođenja nije prihvaćena, obzirom na iznimne situacije gdje je dolazilo do pogrešaka u evidencijama te je ovaj podatak kod pojedinih osoba trebalo korigiran.