Izvješće o provedenom savjetovanju - UREDBA O KRITERIJIMA ZA PLAĆANJE UMANJENE NAKNADE ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Gvozden Stopfer II. UVJETI I NAČIN OSTVARIVANJA PRAVA NA UMANJENU NAKNADU OIEiK, Članak 7. Kriteriji minimalne potrošnje od 1 GWh za primjenu smanjenja naknade po ovoj uredbi jasno pokazuje nedostatak kvalitetne analize. Takav kriteriji je nepravedan i nesrazmjeran za potrošače koji su malo ispod kriterija u odnosu na potrošače koji su malo iznad kriterija te će potaknuti nepotrebnu potrošnju energije kako bi se postigle olakšice. Kao adekvatnije rješenje se predlaže da se za prvih 1 GWh potrošnje svakog potrošača koji potpada pod ovu uredbu plaća naknada u punom iznosu te su smanjenja naknade moguća tek za potrošnju iznad 1 GWh. Kako je već navedeno ova uredba nikako ne smije biti osnova za poticanje potrošnje električne energije što bi bilo suprotno i hrvatskim i europskim strateškim ciljevima. Stoga se predlaže da se po uzoru ne njemački EEG postavi kriteriji da potrošači koji žele ostvariti povlastice smanjenja naknade moraju imati sustav upravljanja okolišem i sustav upravljanja energijom (prema normama HRN EN ISO 14001 i HRN EN ISO 50001), koriste energiju iz OIE za potrebe vlastite potrošnje ili koristiti dokazane mjere energetske efikasnosti. Na taj način bi se povlastica smanjenja naknade bar dijelom usmjerila na dugoročne strateške ciljeve. Primljeno na znanje Program treba biti poticajan u smislu da se poveća obujam aktivnosti industrije paralelno uz njenu konkurentnost.
2 Gvozden Stopfer PRIJEDLOG Prije svega valja istaknuti kako nikako nije prihvatljivo da javno savjetovanje za uredbu koja može imati velike implikacije za dugoročne strateške interese Republike Hrvatske za područje energetike traje svega 5 dana. Prije donošenja Uredbe i u sklopu javnog savjetovanja potrebno je stručnoj javnosti prikazati izračune i analize utjecaja uredbe na poslovanje HROTE-a. Stoga je potrebno javno savjetovanje produžiti ili ponoviti. Također je bitno uzeti u obzir da ova Uredba mora primarno voditi računa o stabilnosti poslovanja HROTE-a i održivosti sustava poticanja. Isto je prepoznato i u njemačkom EEG-g (Renewable Energy Sources Act 2017, Federal Ministry of Economic Affairs and Energy, SR Njemačka) koji je prvi u EU predvidio smanjenje naknade, ali pod uvjetom da to smanjenje ne ugrožava ciljeve poticanja OIE i da je usklađeno sa ukupnim interesima svih potrošača (Section 63, EEG 2017). Naknada za OIE-u u Njemačkoj je u 2019. godini iznosila 64,05 EUR/MWh (State-imposed components of the electricity price, Federal Ministry of Economic Affairs and Energy, SR Njemačka) što je značajno više nego u Hrvatskoj (oko 14 EUR/MWh). Iz toga je očito da se smanjenje naknade u Njemačkoj može jednostavnije opravdati sa ciljem zaštite konkurentnosti. U Hrvatskoj je situacija značajno drugačija zbog puno niže cijene električne energije, puno niže naknade za OIE te nepostojanje dodatnih naknada kao što su naknada za visokočinkovitu kogeneraciju, naknada za prilagođenu potrošnju (AbLaV), posebni porez na električnu energiju i sl. Stoga je u Hrvatskoj puno teže jasno dokazati ugrožavanje konkurentnosti na ime troškova električne energije. Veliki potrošači u Hrvatskoj već sada imaju jednu od najnižih cijena električne energije u EU (Market monitoring report 2018 – Electricity and Gas Retail Markets Volume, ACER; Quaterly Report on European Electricity Markets Q3 2019, Europska komisija) što je posljedica više faktora kao što su snižena mrežarina (Odluka o iznosima tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije za 2019. godinu, HERA) i niska cijena opskrbe električnom energijom iz davno amortiziranih hidroelektrana koje su izgrađene opće društvenim sredstvima. U tom pogledu veliki potrošači električne energije u Hrvatskoj već imaju značajne poticaje za neracionalnu potrošnju energije. Nadalje, ne smije se dogoditi da Hrvatska aktivno stimulira potrošnju energije. Gospodarstvo koje ovisi o neodrživo niskim cijenama električne energije nije perspektivno. Takvo gospodarstvo je u pravilu tehnološki zaostalo, povezano sa niskim standardom građana, izloženo je globalnoj konkurenciji te će sve više biti pod pritiskom klimatskih promjena te konvergenciji cijena električne energije na EU tržištu (značajno povećanje cijene za države sa niskim cijenama kao Hrvatska)(Quaterly Report on European Electricity Markets Q4 2019, Europska komisija). Europsko vijeće je dana 26. ožujka 2020. kao odgovor na krizu izazvanu pandemijom bolesti Covid-19 prepoznalo energetsku tranziciju i digitalnu transformaciju (Joint statment of the members of the European Council, 26.3.2020). Slični stav su zauzeli ministri zaštite okoliša iz 17 država članica (https://www.climatechangenews.com/2020/04/20/four-eu-nations-back-green-post-coronavirus-recovery/). Jedini put razvoja za Republiku Hrvatsku je Europski Zeleni plan koji predviđa transformaciju gospodarstva i društva te mobilizaciju 1.000 milijardi EUR investicija (Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final, Europska komisija). Najveći prioritet Hrvatske mora biti maksimalna prilagodba i provođenje Europskog zelenog plana, a ne dodatno poticanje potrošnje električne energije. Kao prvi i jasni korak, umjesto poticanja potrošnje energije, trebaju veliki potrošači osigurati za svoje potrebe energiju iz OIE koja je za nove izvore SE i VE najjeftiniji izvor energije (Scale-up of Solar and Wind Puts Existing Coal, Gas at Risk, BNEF). Primljeno na znanje Tijekom kreiranja Programa potpora industriji koja ima visoki električni intenzitet evaluirani su svi elementi koji su navedeni uključivo mogućnost HROTE te potrebu da se stvore uvjeti industriji koji su slučni onima u okruženju.
3 DI KLANA d.d. PRIJEDLOG pozdravljamo da se napokon donese ovakva odluka jer smo mi kao proizvodnja namještaja veliki potrošač električne energije. Međutim, definiranjem formule za izračun električnog intenziteta, kako je ovdje predloženo, za sve koji se nalaze u Prilogu br. 2 a to je prerađivačka industrija a među njima i drvna industrija neće ostvariti nikakvo smanjenje jer po navedenoj formuli ne može niti jedna radno intenzivna djelatnost ostvariti električni intenzitet od 20%. Obzirom da Smjernice EU na temelju kojih se donosi ova Odluka u Prilogu 4. definiraju kako se izračunava BDV i u stavku (1) kažu da se mogu koristiti i troškovi osoblja, molimo Vas da se u formulu za izračun BDV uvrste, uz materijalne troškove AOP 133 i troškovi osoblja AOP 137. Samo na taj način dio prerađivačke industrije koja je jako opterećena troškovima električne enrgije će ostvariti pravo na smanjenje ove naknade. Također bi trebalo pokušati prerađivačku industriju staviti na Popis 1. a to je također omogućeno na način da se Europskoj komisiji dostavi dokumentacija o opravdanosti takvog prijedloga. Time bi se barem djelomično olakšalo i tako težak položaj proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Po ovako definiranoj formuli izračuna BDV ispada da se dodatno kažnjavaju one djelatnosti koje zapošljavaju puno radnika jer će smanjenje naknade ostvariti samo oni s malim troškovima osoblja odnosno manjim brojem radnika. Nadamo se da ćete prihvatiti naš prijedlog oko redefiniranja formule izračuna BDV. Hvala, Primljeno na znanje Tijekom pregovora s Europskom Komisijom navedeni elementi su evaluirani te su dostavljene detaljne podloge kao i program prilagodbe vezan uz primjenu državnih potpora na način propisan Smjernicama.
4 DEAN DEREANI OBRAZLOŽENJE, UREDBA O KRITERIJIMA ZA PLAĆANJE UMANJENE NAKNADE ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU Također, potrebno je napomenuti, da je Republika Hrvatska u okviru odobrenja državne potpore bila dužna napraviti plan prilagodbe vezan uz visinu naknade koju su u Republici Hrvatskoj plaćali krajnji kupci električne energije koji su sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita zraka obveznici ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, a temeljem točke (197) Smjernica, a koju je bilo potrebno prilagoditi na najmanje 20% naknade koju plaćaju ostali krajnji kupci. - Minimum d 20% prema točki (197) Smjernica se odnosi na poduzetnike koji nisu prihvatljivi prema odjeljku 3.7.2, ali za one koje jesu primjenjiva je točka (188) Smjernica koja definira minimum naknada od 15% Primljeno na znanje Plan je napravljen i prihvaćen od strane EK te je s istim usklađena Uredba.
5 HGK VIII.  PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA, Članak 18. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je tekst predmetnog članka potrebno nadopuniti na način da glasi: 'Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u NN, a za krajnje kupce električne energije koji su sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita zraka obveznici ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, počinje se primjenjivati od 01. siječnja 2021. godine.'. Nije prihvaćen Stupanje na snagu je prilagođeno donošenju odluke o prihvaćanju programa državne potpore od strane EK, uz dovoljno vrijeme za pripremu dokumentacije kojom će se potpora dodijeliti.
6 HGK IV. METODOLOGIJA IZRAČUNA UMANJENJA VISINE NAKNADE ZA OIEIK, Članak 12. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je na kraju 3. stavka predmetnog članka potrebno dodati sljedeći tekst: 'Odnosno 25% temeljem točke (188) Smjernica, ovisno o prihvatljivosti u odjeljku 3.7.2 Smjernica.' Nije prihvaćen Tekst je sukladan smjernicama.
7 HGK II. UVJETI I NAČIN OSTVARIVANJA PRAVA NA UMANJENU NAKNADU OIEiK, Članak 8. Članice HGK smatraju kako nije jasan kriterij po kojem su tvrtke svrstane u Prilog 1, odnosno Prilog 2. Članice Udruženja prehrambeno prerađivačke industrije, Udruženja tekstilne i odjevne industrije, Udruženja kožarsko prerađivačke industrije, Udruženja drvno-prerađivačke industrije i Grupacije za gumu HGK predlažu da se NKD područje C10, C13, C15, C31 i C2219 prebaci u Prilog 1. Posebno se ističe poduzimanje mjera energetske učinkovitosti upravo u spomenutim djelatnostima zbog čega tvrtke koje su tim mjerama smanjile potrošnju energije neopravdano ostaju izvan obuhvata smanjenja. Nije prihvaćen Prilozi su određeni Smjernicama.
8 HGK II. UVJETI I NAČIN OSTVARIVANJA PRAVA NA UMANJENU NAKNADU OIEiK, Članak 7. Članice Hrvatske gospodarske komore koje pripadaju proizvođačkoj industriji Udruženja kožarsko prerađivačke industrije, a koji su pokrenuli i realizirali vlastite projekte poboljšanja energetske učinkovitosti, upravo zahvaljujući tim ulaganjima smanjile su potrošnju električne energije te udio električne energije u BDV-u. Na žalost, sukladno predloženim kriterijima, ovim tvrtkama neće biti moguće zadovoljiti postavljene kriterije te će prednosti koje su ostvarene mjerama energetske učinkovitosti biti u potpunosti izgubljene zbog nemogućnosti ostvarenja smanjenja naknada pa se postavlja pitanje svrsishodnosti ulaska u opisane projekte. Stoga članice navedenog Udruženja predlažu da se utvrdi posebna kategorija u predmetnom članku za tvrtke s visokom energetskom učinkovitošću, kako bi i u budućnosti ostale tvrtke u prerađivačkoj industriji pronašle interes u realizaciji projekata energetske učinkovitosti. Nije prihvaćen Potpore su određene tako da se I nadalje isplati ulagati u energetsku učinkovitost I smanjivanje potrošnje nego dobivati potporu u obliku smanjenja naknade.
9 HGK II. UVJETI I NAČIN OSTVARIVANJA PRAVA NA UMANJENU NAKNADU OIEiK, Članak 7. Specifičnost hrvatske prerađivačke industrije karakterizira veličina poduzeća koja je u usporedbi s europskom industrijom veličinom manja te stoga i resursi kojima se koristi imaju manji obuhvat. Članice Hrvatske gospodarske komore iz područja prerađivačke industrije Udruženja prehrambeno prerađivačke industrije, Udruženja tekstilne i odjevne industrije, Udruženja kožarsko prerađivačke industrije i Udruženja drvno-prerađivačke industrije mišljenja su da je prag od 1 GWh previsok te bi ga trebalo spustiti na primjerenu razinu sukladno brojčanom obuhvatu tvrtki koje ulaze u prihvatljivost za smanjenje. Posebno se ističe činjenica da bi takvim obuhvatom iznosi koji bi se prelili iz područja preko 1 GWh u područje na pr. 100 MWh-1GWh obuhvatili manje od 10% iznosa namijenjenog samo prihvatljivim poduzećima preko 1 GWh. Dodatno, predstavnici drvoprerađivačke industrije ukazuju na činjenicu da poduzeća koja po potrošnji postižu iznose vrlo blizu praga od 1 GWh, pripadaju skupini koja će najviše biti pogođena neuključivanjem u prihvatljive jer će njihova izravna konkurencija praktički dobiti značajne pogodnosti smanjenjem naknade. Nije prihvaćen Program treba biti poticajan u smislu da se poveća obujam aktivnosti industrije paralelno uz njenu konkurentnost.
10 Gvozden Stopfer IV. METODOLOGIJA IZRAČUNA UMANJENJA VISINE NAKNADE ZA OIEIK, Članak 12. Ne postoji jasna analiza i teško je opravdati da za potrošače koji imaju električni intenzitet od tek 5% (udio el. energije u BDV, ne u ukupnim troškovima) postoji opasnost ugrožavanja konkurentnosti, pogotovo sa već istaknutim ispodprosječnim cijenama električne energije u Hrvatskoj. Predlaže se stoga da se minimalni iznos električnog intenziteta podigne na oko 15% sa jasnom analizom koja će pokazati učinak takvog kriterija i smanjenja naknade. Kao što je već istaknuto, pri tome treba uzeti u obzir da smanjenje naknade ne smije ugroziti dugoročne strateške interese energetske tranzicije i mora biti usklađeno sa interesima svih potrošača energije. Nije prihvaćen Program potpora je stupnjevan na način da se pomogne intenzivnoj industriji I vezan je uz BDP, te minimalni prag potrošnje. Time se stvorio kontinuirani prijelaz iz razreda popusta.
11 Boxmark Leather d.o.o. PRIJEDLOG, PRILOG 1. Poštovani, molimo da se u Prilog 1. popisa sektora prihvatljivih za smanjenje naknade za OIEiK uvrsti šifra 1511 - Štavljenje i obrada kože. Društvo Boxmark Leather d.o.o. pozdravlja mogućnost smanjenja naknade za OIEiK, međutim sektor 1511 nije naveden u Prilogu 1. već je naveden u Prilogu 2., radi čega tvrtke iz ovog sektora neće biti u mogućnosti koristiti smanjenje naknade za OIEiK, iz razloga što su kriteriji koji vrijede za Prilog 2. za te tvrtke jednostavno nedostižni. Uvrštenje sektora 1511 u Prilog 1. ove Uredbe će tvrtkama omogućiti plaćanje smanjenje naknade i time postizanje značajnih troškovnih ušteda te posljedično povećanje konkurentnosti na tržištu. Podsjećamo da je sektor 1511 - Štavljenje i obrada kože vrlo radno-intenzivan, ali istovremeno i visoko izvozno orijentiran te se na međunarodnom tržištu bori s vrlo snažnom konkurencijom. Unaprijed zahvaljujemo na ispunjenju ovog zahtjeva! Nije prihvaćen Prilozi su usklađeni sa Smjernicama.
12 Vindija d.d. Varaždin PRIJEDLOG Poslovni sustav Vindija podržava svako nastojanje smanjenja troškova poslovanja čemu svakako pridonosi i prijedlog nove Uredbe o kriterijima za plaćanje umanjene naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju kojom se umanjuje dosadašnja naknada za obnovljive izvore energije. Unatoč tome, članice Poslovnog sustava Vindija koje djeluju u sektoru prehrambene industrije su kao veliki potrošači električne energije neopravdano izostavljene sa Priloga 1 prihvatljivih korisnika. Visoki troškovi električne energije značajno opterećuju poslovanje naših članica, a kao neprihvatljivi korisnici nećemo biti u mogućnosti iskoristiti spomenuto umanjenje naknade. Zbog svega navedenog, smatramo da se kao prihvatljivi sektori za smanjenje naknade za OIEiK svakako trebaju naći i djelatnosti iz okvira prehrambeno-prerađivačke industrije, poput djelatnosti mljekara i proizvođača sira, proizvodnje proizvoda od mesa i mesa peradi te proizvodnje kruha, svježeg peciva, pekarskih proizvoda i kolača. Hvala Vam! Nije prihvaćen Prilozi 1 i 2 su u skladu sa Smjernicama i nije moguća ekstenzija.
13 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET PRIJEDLOG Javnim isporučiteljima vodnih usluga čl. 13. Zakona o vodnim uslugama (NN66/19) dozvoljava obavljanje djelatnosti proizvodnje energije u procesu obavljanja djelatnosti vodnih usluga, uključujući i prodaju, u skladu s posebnim propisima o energiji. Iz navedenog razloga predlažemo da se ova Uredba primjenjuje i na poduzetnike iz grupe NKD 3600 - skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom. Nije prihvaćen Prilozi 1 i 2 su u skladu sa Smjernicama.
14 GUMIIMPEX-GRP d.o.o. PRIJEDLOG Pozdravljamo novu Uredbu o kriterijima za plaćanje umanjene naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, ali smatramo da kriteriji nisu najbolje posloženi jer nam ovakvi neće pomoći iako smo veliki potrošač električne energije. Predlažemo izmjenu Priloga Uredbe tako da djelatnost 2219 s popisa iz Priloga 2 ubacite na popis iz Priloga 1. Sigurni smo da se u ovoj situaciji nalazi više poduzeća koja bi zadovoljila kriterije za razred 1 ili 2 da se nalaze na popisu iz Priloga 1, a umanjenje naknade za obnovljive izvore energije bi svima smanjilo troškove za električnu energiju i tako nam omogućilo povećanje konkurentnosti na tržištu. Nije prihvaćen Prilozi 1 i 2 su u skladu sa Smjernicama.
15 DEAN DEREANI IV. METODOLOGIJA IZRAČUNA UMANJENJA VISINE NAKNADE ZA OIEIK, Članak 12. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, visina naknade za OIEiK za krajnje kupce električne energije koji su sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita zraka obveznici ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova iznosi 15% tj. 20% visine naknade za OIEiK ovisno o prihvatljivosti uvjeta iz odjelka 3.7.2 Smjernica za pojedinu industriju. Nije prihvaćen Potpore je jednoznačno definirana.