Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Uredbe o proglašavanju posebnih rezervata »Modro oko i jezero Desne«, »Ušće Neretve« i »Kuti«

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Nikola Bjelis UREDBU, Članak 7. Ovdje ima previse nelogicnih stvari koje bi trebali rijesiti sa strukom iz podrucja na kojem se to sve sprovodi a ne iz fotelje iz ZG...Razgovarajte sa narodom. Polovica naroda vam u neretvi nema internet... Primljeno na znanje Osim e-savjetovanja Ministarstvo zaštite okoliša i energetike omogućilo je javni uvid u prijedlog Uredbe sa svom pripadajućom dokumentacijom u ispostavi Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije u Opuzenu (Zrinsko - Frankopanska 1) i to u trajanju od 30dana. Obavijest o javnom uvidu objavljena je osim na internetskim stranicama Ministarstva, Javne ustanove, Dubrovačko - neretvanske županije te svih Gradova i Općina koje se nalaze u obuhvatu predloženih rezervata i u dnevnom listu Slobodna Dalmacija.Također, održano je i javno izlaganje u Mliništima gdje su prijedlog Uredbe kao i stručna podloga bili prezentirani te je bilo tko mogao ostaviti komentar u knjigu primjedbi, bilo na samom izlaganju bilo u prostorijama Javne ustanove. Primjedbe su se zaprimale i putem pošte. Konzultacije s predstavnicima lokalne zajednice su održane i prije samog izlaganja te nakon završetka javnog uvida.
2 Nikola Bjelis UREDBU, Članak 3. Granica koje ste iznjeli na javnom izlaganju su starog datuma usporedite ih sa trenutnim stanjem na terenu ne iz fotelje. Primljeno na znanje Prijedlog granice predloženih rezervata opisan je na podlozi službene državne topografske karte 1: 25000 (DGU, 2010) uz korištenje Hrvatske osnovne karte 1:5000 - list Metković 6E9-3 (DGU, 1987), Digitalne ortofoto snimke (DOF) (DGU, 2011) i Registra prostornih jedinica SRPJ (DGU, 2018). Državne karte korištene za potrebe izrade prijedloga obuhvata posebnih rezervata nalaze se u nadležnosti Državne geodetske uprave.
3 Nikola Bjelis UREDBU 1.Naveli ste tamo u izlaganju 10.06.2020. u Mlinistu da Neretvu treba pretvorit u prirodni rezervat (mocvaru) zbog projekta gornji horizonti....Tko ne zna sto su gornji horizonti tu mu je link neka pogleda o cemu se radi. http://kliker.info/gornji-horizonti-i-pogled-u-buducnost-dolina-neretve-uskoro-bi-mogla-postati-bezivotna-pustinja/ 2.Zemlja je meliorirana davnih 60.-70. godina i ostavljen je dio koji se moze i sa kojim se svi slazu da se prenamjeni u rezervat,park ili sta vec. Svu dokumentaciju imaju u Hrvarskim Vodama. 3.Zivot u Neretvi je ovisan o Poljoprivredi sa ovom odredbom vi bi uskratili ljudima pravo na zivot i pravo slobode kretanja ljudi na njihovim područjima 4.U Neretvi se nista ne unistava kako tvrdi Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode. Po njima neretvanskog covika bi trebalo iselit od tamo jer oni vise gledaju na ptice nego covjeka. 5.U predlaganju ste takoder naveli nestanak jegulje. Svako normalan zna da je to globalni problem a u nas je taj problem najvise vezan opet za gornje horizonte(link gore naveden) za koje vi u predlaganju niste niti spomenuli. 6.Kako niste bili agilni i zaustavili gradnju naftnog terminala u luci Ploce koji je napravljen tik uz granicu na koju vi zelite rezervat ili sto vec. Terminal za rasute terete takoder u luci Ploce. Dno od jednog toka Neretve je vec pokriven sa ugljenom tu nista ne reagirate. 7.U Neretvi ste zastitili pticu zvanu Kormoran koja prije 20,30 godina skoro nije ni postojala a sad se toliko razmnozila da je ona najveci neprijatelji ribljem fondu. Pa ljudi moji ona sama pojede pola kile mladi dnevno. Sad Kormorana ima sigurno preko 2000,3000 jedinki pa skontajte koliko je to ribe maldi dnevno... Ovdje ima previse nelogicnih stvari i granica koje ste iznjeli na javnom izlaganju, koje bi trebali rijesiti sa strukom iz podrucja na kojem se to sve sprovodi... Ljudi moji pa neretvanska poljoprivreda je toliko poznata u HR i u susjednim zemljama al ovim vi cete iselit jos vise neretvanki i neretvana. Kako se trenutno situacija odvija u tom kraju ja mislim da vam je to BAS i cilj.. Primljeno na znanje Prijedlog se ne odnosi na tekst prijedloga Uredbe.
4 Marino Babić UREDBU Ovo je zadnji čavao u lijes za neretvanskog seljaka i ribara koji već odavno dišu na škrge, neretvanski čovjek je očuvao sve te ptice i ostale biljke i životinje bez "pomoći" ministarstva i razno raznih udruga, već dugi niz godina. Proglašenjem posebnog rezervata bi potpuno uništili tradicijski način života u Dolini Neretve. Nepravedno je da se netko igra sudbinama tisuća Neretvana, iz svoje udobne fotelje, samo zato jer on misli da voli ptice više od onih koji su ih i do sad čuvali, živeći u simbiozi sa prirodom. Primljeno na znanje Primjedba se ne odnosi na tekst prijedloga Uredbe.
5 Matko Babić UREDBU Iz komentara je vidljivo da ovu uredbu potiču jedino udruge koje su sisavci državnog ili Eu proračuna,drugačije nazvani UHLJEBI. Neretva je najveći Hrvatski poljoprivredni brend,a vi to želite uništiti. Očito je interes da se Neretvani isele u Irsku i ostale zemlje u razvoju a da ih zamjene ptice. Ugasite ove ekološke udruge a ne proizvodnju u Neretvi! Primljeno na znanje Primjedba se ne odnosi na tekst prijedloga Uredbe.
6 Tibor Mikuska UREDBU, Članak 2. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode imamo primjedbe na predložene granice rezervata jer u sva tri slučaja (iz nama nepoznatih razloga) one ne obuhvaćaju sva prirodno vrijedna staništa zbog kojih se rezervati i proglašavaju. Stoga ćemo naš prijedlog granica s pojašnjenjem i prilozima dostaviti putem elektronske pošte kao dio ovog komentara na prijedlog uredbe o proglašavanju posebnih rezervata. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Tibor Mikuska UREDBU Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode s velikim zadovoljstvom podržava napore nadležnog Ministarstva vezanog za proglašavanje novih posebnih rezervata u Dolini Neretve. Nadamo se da će nova Vlada RH, nakon provedenih izbora, dovršiti započeti postupak proglašenja (i da prijedlog neće ponovno "zapeti" u nečijoj ladici) te da će se nakon toga ponovno pokrenuti i postupak za proglašavanje Doline Neretve parkom prirode u njenoj cijelosti i sukladno s granicama Natura 2000 područja. Nažalost, nakon Drugog svjetskog rata Dolina Neretve je doživjela dramatične promjene u vidu uništavanja prirodnih staništa, te predloženi posebni rezervati predstavljaju "ostatke ostataka" nekadašnjeg velikog močvarnog područja. Suprotno tvrdnjama Udruge proizvođača agruma i povrća "Neretvanska mladež" (čiji su ciljevi - navedeni njihovim statutom - unaprjeđenje voćarstva i povrtlarstva u županiji i stvaranje preduvjeta za suvremenu i konkurentnu proizvodnju uz korištenje potrebne tehnologije i znanstvena saznanja) proglašenje rezervata neće uskratiti pravo slobode kretanja ljudi, onemogućiti rad u poljoprivredi, niti uništiti njihov tradicionalni način življenja (osim rasprostranjenog krivolova koji je već danas ilegalan) jer su postojeće poljoprivredne površine najvećim dijelom izostavljene iz prijedloga rezervata. Međutim, predloženi posebni rezervati mogućiti će zaštitu posljednjih preostalih močvarnih staništa u dolini Neretve i uz njih vezanu biološku raznolikost što će dugoročno donijeti više koristi lokalnom stanovništvu od današnjeg uzgoja mandarina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce UREDBU Pozdravljamo započeti proces proglašenja navedenih posebnih rezervata. Nadamo se kako će se proces nastaviti i nakon parlamentarnih izbora te kako će se čim hitnije donijeti plan upravljanja ovim područjem, pravilnik o zaštiti i očuvanju ovog područja kao i pravilnik kojim se regulira ribolov na ovom području, a bez kojih samo proglašenje zaštite neće imati učinka na očuvanje ovog područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Nikola Karaman UREDBU, Članak 2. Sam pojam halofilne biljke označava da je ona prilagođena uvjetima visoke koncentracije soli. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce UREDBU, Članak 2. Prvi prijedlog izmjena granica Posebnog ornitološko-ihtiološkog rezervata jugoistočni dio Delte Neretve u Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat Ušće Neretve omogućuje cjelovito upravljanje prostorom i takav prijedlog podržavamo.​ No, ovim prijedlogom smanjena je površina rezervata. Prvenstveno, izbačeno je područje oko ušća Male Neretve koje je lokacija vrijednih staništa (vidljivo na karti staništa na Bioportalu). Molimo pojašnjenje prema kojim kriterijima su utvrđene granice u tom dijelu. Isto takvo pitanje postavljamo za područje spruda koje je izostavljeno u II. izmjeni Prijedloga kao i za područje Parila na kojem je također obuhvat smanjen. Uvidom u plansku dokumentaciju razvidno je da su izostavljena područja namijenjena gospodarskom iskorištavanju lokacije, koja u takvom obimu/kapacitetu nisu postojala ranije. S obzirom na to da je cijelo područje i područje ekološke mreže, postoji određena razina zaštite, no kako se radi o zaista značajnim i vrijednim vrstama i staništima nejasno ostaje zašto su fragmenti teritorija izbačeni bez jasnog znanstvenog obrazloženja Djelomično prihvaćen Granice su nakon javne rasprave i uzimajući u obzir ovu primjedbu djelomično korigirane na dijelu ušća. Kod definiranja obuhvata posebnih rezervata u obzir su uzeti, osim potreba očuvanja prirodnih vrijednosti poput staništa i vrsta i druge relevantne činjenice za buduće što učinkovitije upravljanje (korištenje), vlasništvo zemljišta, postojeći pritisci u vidu turizma, infrastrukture i sl. Također nakon provedenog javnog uvida područje spruda na ušću Neretve je ušlo u obuhvat granica Posebnog rezervata.
11 Udruga Biom UREDBU, Članak 2. S obzirom da se posebni rezervati – ihtiološko-ornitološki proglašavaju s ciljem očuvanja ribljih i ptičjih vrsta, mišljenja smo kako će se u slučaju ptičjih vrsta ovako predloženim granicama takav cilj moći samo djelomično ispuniti. Takav stav temeljimo na trenutnom stanju prostora koji se planira obuhvatiti rezervatima Kuti i Ušće Neretve kao i okolnog područja. U slučaju planiranog rezervata Kuti držimo bitnim uključivanje što veće površine vodnih tijela u rezervat budući da su ona u kombinaciji s tršćakom ključna za ptičje vrste koje naseljavaju močvarna staništa na ovom području. Riječ je primjerice o vrstama iz porodica čaplje Ardeidae, kokošice Rallidae, patke Anatidae, trstenjaci Acrocephalidae i dr. Važno je pri tome istaknuti kako uzimajući u obzir područje čitave delte, mnoge manje vodene površine u tršćaku otpadaju na umjetno formirana jezerca tzv. „plane“. Njihovo je zarastanje itekako poželjno budući da su rezultat ilegalnih aktivnosti, odnosno krivolovne prakse. Uz njihov poželjan nestanak treba u svakom slučaju očuvati što veći broj manjih rukavaca i kanala obraslih tršćakom, pa bi zbog toga granice planiranog rezervata trebalo proširiti s tim ciljem. Proširenje planiranih granica bi ujedno olakšalo upravljanje područjem jer bi ih tada činila i prirodna obilježja, odnosno postojeći vodotoci. U slučajevima gdje granice prolaze uz privatno, već obrađeno zemljište, poželjno je takve površine isključiti iz obuhvata rezervata. One su istovremeno jasno uočljivi elementi u prostoru, pa bi se kao i u slučaju vodnih tijela granice rezervata bez problema mogle uočiti. Takav bi pristup i drugim korisnicima ovog prostora omogućio jasno prepoznavanje granica područja obuhvaćenog rezervatom, što je također jedna od bitnih stavki učinkovitog upravljanja zaštićenim područjima. Istovremeno držimo da parcele nastale uzurpacijom državnog zemljišta nikako ne bi smjele biti izuzete iz rezervata jer bi se takvim činom takva praksa podržala od strane državnog tijela, u ovom slučaju nadležnog Ministarstva. Prijedlog navedenih granica s pojašnjenjem dostavit ćemo putem elektronske pošte kao dio ovog istog komentara na prijedlog uredbe o proglašavanju posebnih rezervata. Područje ušća Neretve danas je poput čitave delte pretrpjelo značajne promjene u staništima, pri čemu se nepovratno smanjila površina onih pogodnih za ptice vezane uz močvarna staništa i za one ptice koje naseljavaju pješčane i muljevite obale te okolno plitko more. Proglašenje rezervata može biti prilika da se ta staništa očuvaju te tim istim vrstama omogući da ih koriste za hranjenje, odmor i gniježđenje. Ne treba pri tome zaboraviti kako je obalno područje delte Neretve, uz obalna područja na sjeveru Dalmacije sa solanama, iznimno važno na nacionalnom i europskom nivou jer svojim značajnijim udjelom spomenutih obalnih staništa podržava populacije preletnica i zimovalica, pa i gnjezdarica koje ne nalazimo drugdje na hrvatskoj obali, ili na njima dolaze samo u manjim brojevima i/ili neredovito. Daljnjom devastacijom tih osjetljivih obalnih staništa došlo bi do značajnog gubitka na nacionalnom, pa i europskom nivou, a upravo se to može izbjeći proglašenjem odgovarajućih rezervata. Jasan je pokazatelj te tvrdnje popis ciljnih vrsta očuvanja u području ekološke mreže 1000031 Delta Neretve, području od važnosti za očuvanje ptica na razini EU. Treba pri tome spomenuti i kako neke od njih dolaze u značajnim brojevima, pa u zimskim mjesecima na Ušću borave stotine različitih pataka Anatidae, a tijekom selidbe za hranjenje i odmor ga iskoriste jednaki brojevi različitih ćurlina (šljukarica) Scolopacidae. Jedan od razloga proglašenja ovako stroge kategorije zaštite je sigurno i činjenica da na području delte Neretve, pa tako i na samom ušću, provedba procedura predviđenih za upravljanje ekološkom mrežom još uvijek funkcionira samo djelomično, po našem mišljenju vrlo ograničeno. Naime, i u ovom trenutku na tom području niču novi objekti kojima se od strane lokalnog stanovništva pokušava proširiti postojeća turistička ponuda. Razvoj turizma u posljednjim desetljećima sa sobom je donio čitav niz novih pritisaka na ptice koje ovdje obitavaju. Uz već spomenuti nestanak staništa, sve je izraženiji faktor uznemiravanja, prije svega tijekom trajanja turističke sezone koja se značajnim dijelom poklapa s periodom migracije ptica, a u potpunosti s onom gniježđenja. Vidljivo je iz predloženih granica kako uznemiravanje kao takvo uopće nije uzeto u obzir, a nije uzeta u obzir ni zonacija još uvijek postojećeg posebnog rezervata – ihtiološko-ornitološkog Delta Neretve – jugoistočni dio. Ta zonacija je izrađena za potrebe Nacrta plana upravljanja Deltom Neretve od strane Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, uz stručnu podršku Udruge Biom. Riječ je o dokumentu koji je dobio neformalno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike i na tako predloženu zonaciju nije bilo komentara. S tim u vezi bilo je za pretpostaviti kako će i primjerice staništa s halofitima na otoku Osinju s okolnim morem biti dio rezervata jer su spomenutom zonacijom ta područja trebala biti obuhvaćena zonom stroge zaštite što bi u neku ruku odgovaralo tipu zaštite koji omogućuje nacionalna kategorija posebni rezervat. Proširenjem granica na najjužnijem fragmentu planiranog rezervata osigurala bi se njegova funkcionalnost, odnosno osiguralo bi se smanjeno uznemiravanja ptica, ali i zaustavila devastacija staništa uz granice samog rezervata. Sa stručnog je stajališta još jednom bitno napomenuti kako je pticama na ovom području, osim očuvanja samog staništa, potrebno osigurati i korištenje istog. Iz ovako predloženih granica nije jasno kako im se planira omogućiti neometano korištenje staništa, jer je se radi o otvorenom području na kojem kroz čitavu godinu borave ljudi. Potrebno je stoga u svim dijelovima planiranog rezervata Ušće Neretve, osim reguliranja aktivnosti unutar samog zaštićenog područja, granice postaviti tako da se već kroz sam dizajn i obuhvat rezervata stvore pretpostavke za ostvarivanje jednog od glavnih ciljeva proglašenja ovog zaštićenog područja, a to je neometano korištenje staništa od strane ptičjih vrsta. To zahtjeva i stvaranje buffera oko za ptice pogodnih staništa gdje god je to moguće i to u granicama samog rezervata. Vidljivo je međutim kako predloženim granicama to nije uzeto u obzir. Najveći nedostatak granica trenutno planiranog rezervata je izostavljanje najvećeg dijela pješčanog spruda koji bi uz lagune Galičak i Parila trebao biti okosnica ovog rezervata. Njegova važnost za hranjenje i odmor praktički svih vodenih i morskih ptica koje borave na ušću je neupitna. Pretpostavljamo da se njegova zapadnija polovina ne planira obuhvatiti rezervatom zbog turističkih sadržaja koji se odvijaju tijekom ljetnih mjeseci, no izuzet je i značajan dio istočnije polovice na kojoj značajnijih turističkih aktivnosti, bar u ovom trenutku, nema. Dio spruda na kojem se neće odvijati nikakve turističke i ostale ljudske aktivnosti te na koji ljudi neće zalaziti od iznimne je važnosti za spomenuto korištenje područja od strane ptice, pa treba biti površinom značajnije obuhvaćeno planiranim rezervatom. Uz sam sprud područje rezervata trebalo bi obuhvatiti i brežuljak Galičak na kojem je smještena infrastruktura za promatranje ptica čime bi se istovremeno i na ovom dijelu onemogućila daljnja devastacija područja odnosno postavljanje različitih sadržaja neposredno uz staništa pogodna za hranjenje i odmor ptičjih vrsta koje proglašenje rezervata treba očuvati. Kao u slučaju granica planiranog posebnog rezervata Kuti, gdje u obzir treba uzeti privatno zemljište, ovdje bi sličan princip trebalo primijeniti na koncesije za obavljanje ribolovnih aktivnosti, odnosno zaobilaženje tih područja u slučajevima gdje se to sa stručnog gledišta drži prihvatljivim. Prijedlog navedenih granica s pojašnjenjem dostavit ćemo putem elektronske pošte kao dio ovog istog komentara na prijedlog uredbe o proglašavanju posebnih rezervata. Kao što je već spomenuto u slučaju planiranog posebnog rezervata Kuti mišljenja smo kako je revidiranje granica u slučaju oba planirana rezervata neophodno i radi omogućavanja upravljanja ovim posebnim rezervatom. Naime, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko – neretvanske županije dužna je zaštićenim područjem odgovarajuće upravljati. Ovako predloženim granicama funkcionalno upravljanje neće biti moguće već od samog početka jer one neće ispunjavati svoju svrhu. Granice jednim dijelom ne poštuju potrebe samih ptica, odnosno samo će im djelomično omogućiti da područje koriste za hranjenje, odmor i gniježđenje. Ne može se pri tome zanemariti ni činjenica kako nadležna Javna ustanova ima svega jednog zaposlenika na području delte Neretve uz nedostatak stalnog prisustva čuvarske službe na ovom, možda najzahtjevnijem i najkompleksnijem području kada govorimo o uspostavi funkcionalnih mehanizama za očuvanje prirode u Hrvatskoj. Djelomično prihvaćen Granice su nakon javne rasprave djelomično korigirane. Kod definiranja obuhvata posebnih rezervata u obzir su uzeti osim potreba očuvanja prirodnih vrijednosti poput staništa i vrsta i druge relevantne činjenice za buduće što učinkovitije upravljanje.Primjereno upravljanje posebnim rezervatima u predloženom obuhvatu može omogućiti učinkovitu zaštitu prisutne ugrožene i zaštićene ornito i ihtiofaune te staništa. Namjera je da se zaštitom predloženih rezervata ostvari zaštita ukupne ornitofaune delte Neretve, kako gnijezdeće tako i one zimujuće ili preletnička. Zaštita šireg područja Donje Neretve, kao dijela Ekološke mreže i Ramsarskog područja, osim prikladnom zaštitom pojedinih dijelova delte s aspekta zaštite prirode, osigurava se i kroz prostorno - planske dokumente, u ovom slučaju Prostornim planom Dubrovačko - neretvanske županije te odgovarajućim prostornim planovima uređenja gradova i općina na području obuhvata.
12 Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' UREDBU, Članak 3. Karte nisu prihvatljive, jer ne prikazuju stanje na terenu. Molimo izvršiti snimku ili za izradu koristiti karte novijega datuma. Djelomično prihvaćen Prijedlog granice predloženih rezervata opisan je na podlozi službene državne topografske karte 1: 25000 (DGU, 2010) uz korištenje Hrvatske osnovne karte 1:5000 - list Metković 6E9-3 (DGU, 1987), Digitalne ortofoto snimke (DOF) (DGU, 2011) i Registra prostornih jedinica SRPJ (DGU, 2018). Državne karte korištene za potrebe izrade prijedloga obuhvata posebnih rezervata nalaze se u nadležnosti Državne geodetske uprave.
13 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce UREDBU, Članak 2. Granice područja nisu jasno utvrđene i usklađene sa stručnom podlogom. Potrebno je u ovom članku opisno utvrditi granice kao što su utvrđene u stručnoj podlozi, odnosno geodetskoj podlozi sukladno članku 126. Zakona o zaštiti prirode. Nije prihvaćen Stručnom podlogom se, prema članku124. Zakona o zaštiti prirode utvrđuju vrijednosti i obilježja područja koje se predlaže zaštiti i način upravljanja tim područjem, a geodetskom podlogom se predloženo zaštićeno područje prostorno određuje. Prostorno određenje posebnih rezervata i njihov položaj u prostoru prikazan je na topografskim kartama iz Priloga prijedloga Uredbe o proglašenju posebnih rezervata. Granice zaštićenih područja čuvaju se u analognom i digitalnom obliku kao sloj geografskog informacijskog sustava (GIS), te su javno dostupne putem mrežnog portala informacijskog sustava zaštite prirode kojeg vodi Ministarstvo.
14 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce UREDBU, Članak 2. Smatramo kako bi još specifičnije trebali biti navedeni razlozi, odnosno vrijednosti zbog kojih se područje proglašava zaštićenim te ciljevi uspostave zaštite. Odnosno da se uz opći opis ljepote i vrijednosti područja navedu i jasni ciljevi uspostave zaštite. Ovim bi se poduzeo korak naprijed u usklađivanju kategorizacije hrvatskih zaštićenih područja s kategorizacijom IUCN-a. Omogućilo bi se i praćenje učinkovitosti zaštite, donošenje kvalitetnijih planova i pravilnika te kvalitetnije provođenje postupaka ocjene prihvatljivosti na okoliš budućih zahvata u ovom prostoru. Nije prihvaćen Razlozi i vrijednosti zbog kojih se područje proglašava zaštićenim navedeni su u Stručnoj podlozi i u obrazloženju Uredbe.
15 Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' UREDBU, Članak 4. Posebni rezervat je prestroga kategorija s obzirom na način života ljudi, tradicionalni lov i ribolov. Nije prihvaćen Proglašavanjem posebnih rezervata neće se ni na koji način uskratiti pravo slobode kretanja niti bavljenja tradicionalnom poljoprivredom. Jedina ograničenja dosadašnjih djelatnosti odnosila bi se na zabranu ribolova i to samo na Ušću Neretve te zabranu lova.
16 Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' UREDBU Molimo vas da iz procedure povučete prijedlog Uredbe o proglašavanju posebnih rezervata 'Modro oko i Jezero Desne, 'Ušće Neretve' i 'Kuti'. Smatramo da Uredba nije prihvatljiva, da je kategorija 'posebni rezervat' prestroga i da će se ovom uredbom: - uskratiti pravo slobode kretanja ljudi na ovim područjima, - nepovratno uništiti tradicionalni način življenja ljudi na ovim područjima, - onemogućiti rad u poljoprivredi, lovu i ribolovu. Nadalje, prijedlog Uredbe je manjkav, zbog toga, što karta korištena kao podloga za izradu elaborata, nije valjana, tj. ne prikazuje stvarno stanje na terenu, u što se i sami možete uvjeriti uvidom na geoportalu. Zahtijevamo od vas, da prvenstveno iz procedure povučete navedi prijedlog Uredbe, a nakon toga uz široku zastupljenost svih dionika, stanovnika doline Neretve, poljoprivrednika, lovaca, ribolovaca i svih drugih otvoriti radionice za izradu kvalitetnog dokumenta, koji za cilj ima u postojećim uvjetima, poštujući tradiciju života ljudi na ovim područjima i slobodno kretanje, omogućiti normalan život čovjeka, a štiteći prirodu, floru i faunu doline Neretve. Nije prihvaćen Proglašavanjem posebnih rezervataneće se ni na koji način uskratiti pravo slobode kretanja niti bavljenja poljoprivredom u zatečenom opsegu. Granice su korigirane sukladno komentarima, a geodetskim elaboratom su granice precizirane dijelom prema katastarskim česticama ili vidljivim i trajnim točkama u prostoru.
17 Marino Babić UREDBU, Članak 7. Prije donošenja ove uredbe, dođite pitati Neretvane što misle o ovome, nemojte očekivati da će oni komentirati na e savjetovanju, većina njih nikad nije ni čula za to, zato sve ove eko udruge imaju vremena i znanja da se izbore za svoje interese uništavajući pritom ljude koji žive na tom području. Prihvaćen Osim e-savjetovanja Ministarstvo zaštite okoliša i energetike omogućilo je javni uvid u prijedlog Uredbe sa svom pripadajućom dokumentacijom u ispostavi Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije u Opuzenu i to u trajanju od 30dana. Obavijest o javnom uvidu objavljena je osim na internetskim stranicama Ministarstva, Javne ustanove, Dubrovačko - neretvanske županije te svih Gradova i Općina koje se nalaze u obuhvatu predloženih rezervata i u dnevnom listu Slobodna Dalmacija.Također, održano je i javno izlaganje u Mliništima gdje su prijedlog Uredbe kao i stručna podloga bili prezentirani te je bilo tko mogao ostaviti komentar u knjigu primjedbi, bilo na samom izlaganju bilo u prostorijama Javne ustanove. Primjedbe su se zaprimale i putem pošte. Konzultacije s predstavnicima lokalne zajednice su održane i prije samog izlaganja te nakon završetka javnog uvida.
18 Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije UREDBU, Članak 2. Za potrebe proširenja granica posebnog ornitološko-ihtiološkog rezervata „Jugoistočni dio Neretve“, u dijelu koji se odnosi na morski dio, granicu proširenja je potrebno dodatno opisati budući da ista nije obuhvaćena geodetskom podlogom. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.