Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Željko Jovanović | , Članak 13. | Zakon za obiteljske kuće propisuje da vlasnik odnosno suvlasnici trebaju dati suglasnost za radove na obnovi, uklanjanju dimnjaka, pojačanju konstrukcije i td. Kako je ovo izvanredan Zakon za izvanredne situacije, smatram da bi trebalo brisati odredbu o obvezi suglasnosti svih suvlasnika.Naime; u npr. obiteljskoj kući s dva stana, jedan suvlasnik ima fasadni dimnjak za plinski bojler a drugi koristi klasični dimnjak. Suvlasnik koji ima fasadni dimnjak ne želi ništa potpisivati jer njemu ništa ne treba. Time je vlasnik koji koristi oštećeni dimnjak u šah poziciji te ne može ostvariti eventualne zakonske pogodnosti i stručnu pomoć. Nadalje, u obiteljskoj kući jedan suvlasnik suvlasnici imaju fasadne dimnjake, no postoji i zidani dimnjak koji je u potresu urušen i potencijalno opasan. Međutim, jedan suvlasnik ne želi potpisati ni zahtjev za uklanjanjem niti dopušta da se išta radi "na njegovom" , jer njemu nije ništa srušeno ni oštećeno: Naravno, problem takvih situacija kod suvlasništva ( u stambenim zgradama i kućama s više stanova) postoji od prije. Nažalost, zakonodavac predviđa isključivo pravo i mogućnost vlasnika da sudskim putem ostvari svoja vlasnička prava. Međutim, tim je u nejednakom položaju pred drugim vlasnicima. Nije mu moguće u roku previđenom ovim Zakonom ali niti u nekom razumnom roku, raspolagati svojim vlasništvom na način brižnog i dobrog gospodara. Kada već u drugim propisima nije, u ovom izvandrednom, svakako bi trebalo propisati da se sve ranije na popravku i/ili rekonstrukciji, nužne radi zaštite građevine i ljudi, imaju obaviti. Zakon čak ne predviđa npr. uklanjanje oštećenog dimnjaka (koji ne koristi nitko), jer jedan od suvlasnika ne da suglasnost. Međutim, kada bi dio ili cijeli takav dimnjak ošteti nečiju stvar ili ozlijedio osobu, svi suvlasnici jednako bi odgovarali. I oni koji podnesu zahtjev i žele da se obavi uklanjanje, ali i oni koji ne žele potpisati suglasnost. To nikako nije jednak položaj vlasnika u odnosu na ostvarivanje svih obveza i prava vlasnika, pred Ustavom. Smatram i da bi konačno i ovaj Zakon ali i svi propisi o vlasništvu, upravljanju zgradama i td. konačno morali propisati da se svi radovi koji se tiču zajedničkih dijelova zgrade (dimnjak, žlijebovi, temelji, fasada, pokrov i td.) moraju poduzeti i to bez ikakvih privola suvlasnika, nego putem upravitelja zgrade koji bi bio dužan prikupiti ponude, predočiti suvlasnicima, odabrati najboljeg i najpovoljnijeg ponuđača, a suvlasnike obavijestiti o tome koliko im iznosi pričuva s uključenim tim radovima. Bez takvog rješenja, nikada nećemo unaprijediti kvalitetu stanovanja kao ni kulturu stanovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tvrdnja nije točna. Zakonom je propisano da se popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije I cjelovita obnova zgrade na temelju ovoga Zakona u smislu propisa o vlasništvu I drugim stvarnim pravima smatra se poslom redovite uprave. To znači da je ovaj zakon kao specijalni drugačije riješio potrebnu suglasnosti suvlasnika u odnosu na opći zakon o vlasništvu. |
| 2 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Vezano uz članak 1. Zakon bi se trebao odnositi i na eventualna naknadna oštećenja u naknadnim potresima koji još uvijek traju, ili do kojih može doći u slijedećem neposrednom razdoblju. Posebno treba istaknuti da je za potrebe cijelog Zakona potrebno jasno i precizno odrediti da li je namjera ovim Zakonom regulirati obnovu svih objekata sa oštećenjima, ili samo neke razine oštećenja npr: onih koji su nepogodni za život (trajno ili privremeno), te ukoliko samo nekih objekata, na koji način pružiti pomoć vlasnicima/suvlasnicima ostalih oštećenih objekata. Vezano uz članak 3. Bespotrebno je vezano uz cjelovitu obnovu navoditi građevinsku uporabljivost obzirom da cjelovita obnova upravo za posljedicu ima uporabljivost objekta u cijelosti. Ovakva definicija cjelovite obnove u vezi s drugim člancima zakona bi mogla značiti i da je objekt konstrukcijski obnovljen, ali nisu izvedeni ostali radovi, npr. strojarski, elektrotehnički, fasada i sl. Pojam obiteljske kuće uključuje mogućnost da se pod istog uključuju i urbane vile ili drugi složeni objekti, što vezano uz odredbe zakona koje se odnose na obnovu obiteljskih kuća otvara niz pitanja. Neprihvatljivo je pristupiti obnovi samo sa popravkom ili pojačavanjem konstrukcije osobito na razini prije potresa. Obnovu konstrukcije potrebno je izvoditi sukladno važećim zakonskim propisima zajedno sa cjelovitom obnovom zgrada odnosno do stanja potpune uporabljivosti. Vezano uz članak 5. U članku 5. je potrebno razraditi odredbu koja govori o sufinanciranju troškova od strane državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba, županije, jedinica lokalne samouprave te iz drugih izvora. To osobito iz razloga što u ovom trenutku nisu poznati niti troškovi, niti razdoblje obnove, niti da li su raspoloživi kakvi drugi izvori, a također iz razloga što prema ostatku prijedloga zakona je upravo Republika Hrvatska odnosno Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja mjerodavno za sve aktivnosti na poslovima utvrđivanja Programa mjera odnosno angažiranja i plaćanja izvođača. U stavcima 3. i 4. se spominje mogućnost sporazuma odnosno podredno uredbe Vlade kojima bi se reguliralo sufinanciranje, ali nije jasno koji akt višeg reda bi bio temelj za donošenje uredbe Vlade kojom bi se izravno reguliralo trošenje proračunskih prihoda pojedinih županija odnosno Grada Zagreba. Možda je predmetnu nepreciznost moguće u odnosu na Grad Zagreb razriješiti propisivanjem da će sredstva koja Grad Zagreb uplaćuju u fond izravnanja drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave , a koja sredstva iznose cca 900.000.000,00 kuna godišnje ( u razdoblju od 2007. do kraja 2019. je Grad Zagreb u taj fond uplatio 10.159.186.237,67 kuna), umjesto u taj fond izravnavanja uplaćivati u državni proračun za potrebe troškova obnove sukladno ovom Zakonu. S obzirom na iznos takvih sredstava koja osigurava Grad i razdoblje koliko će trajati obnova će Grad sam uplatiti milijarde kuna za obnovu. Također, obzirom da u ovom trenutku nisu poznati stvarni troškovi obnove, potrebno je odrediti minimalna sredstva financiranja od strane svih sudionika, ali razmotriti i eventualno uvesti nove modele financiranja sistemom kružnog gospodarstva. Naime, izvori financiranja nisu nepresušan izvor te je potrebno osigurati da se financiranjem omogući stvaranje i novih vrijednosti u obliku stanova, poslovnih prostora, garaža i sl. kako bi se njihovom prodajom nadoknadili troškovi nastali u obnovi. Model financiranja je potrebno odrediti kako bi on postao samoodrživ da bi se izbjeglo eventualni nedostatak sredstava iz proračuna. Financiranje obnove odnosno njegovu metodologiju i ciljeve je potrebno odrediti Zakonom. Nadalje, potrebno je jasno odrediti da država snosi troškove obnove državnih građevina, a Grad snosi troškove obnove gradskih građevina. Vezano uz članak 8., 9. i 10. Uloga Savjeta odnosno Koordinacije nije uopće određena osim odredbom da Ministarstvo pri donošenju programa „surađuje“ s istima, a istovremeno u iste uključuje veliki broj predstavnika iz raznih tijela. Isti čak nemaju niti mogućnost davanja mišljenja ili očitovanja na prijedlog programa mjera odnosno program mjera. Dakle potrebno je jasno odrediti koje su točno ovlasti tih tijela u izradi Programa odnosno koji je točno značaj tih tijela u izradi programa (isključivo savjetodavna uloga kroz davanje prijedloga ili mišljenja ili ima ovlast donijeti zaključke iz svoje domene koji bi bili obvezujući za ministarstvo). Tim više što je vezano uz obnovu Grada Zagreba potpuno nepotrebno osnivanje nekih novih tijela kao što su Koordinacija i Savjet uz postojeće urede, zavode i službe Grada koje su organizacijski spremne donositi i provoditi odluke za obnovu, pri čemu nema nikakve zapreke da Vlada nadzire provođenje zakona i financije. Vezano uz članak 11. Vezano uz ovaj članak napominje se da će za potreba obnove trebati voditi računa o odgovarajućim izmjenama Zakona o prostornom uređenju na način da se uvede novi instrument neke vrste detaljnijeg plana. Potrebno je u što kraćem vremenu izraditi provedbene dokumente prostornog uređenja, kao npr. urbanistički projekt kojim se može odrediti urbanističke parametre za potez, blok, cjelinu i sl. Naime postojeći instrumenti su dugotrajni i mogli bi biti bili prepreka za realizaciju. Vezano uz članak 13. Ako se radi o radovima popravka konstrukcije, koji se sukladno stručnim smjernicama iz priloga (radovi razine 2) moraju raditi na način da se nakon toga jednostavno mogu provesti radovi pojačanja konstrukcije (radovi razine 3), a u ovom trenutku suvlasnici nemaju namjeru provesti radove pojačanja konstrukcije, bilo bi oportuno odrediti naknadni rok u kojem su ih suvlasnici dužni provesti i posljedice ako se to ne napravi. Naime radovima razine 2 neće se ni na koji način unaprijediti građevina, nego će ista i u budućem razdoblju ostati jednako osjetljiva na neke buduće potrese. Ukoliko se proračunska sredstva troše na obnovu zgrada, sa perspektivom da se ubuduće ne spriječe ovakve posljedice, tada ovim zakonom odnosno radovima obavljenim na temelju ovog zakona neće biti ostvarena nikakva daljnja svrha osim moguće kratkoročnog saniranja stanja. Odredbom iz ovog članka bi trebalo motivirati vlasnike objekata da ih unaprijede i spriječe buduće istovjetne posljedice, bilo kroz određene obveze nekih radova bilo kroz sufinanciranje troškova tih radova, a ne inzistirati samo na rekonstrukciji postojećeg, bez ikakvog dugoročnog rezultata u podizanju sigurnosti samih objekata. Vezano uz ovaj članak postavlja se pitanje da li će se za objekte izrađivati dva projekta odnosno dva troškovnika pa da na temelju takva dva projekta vlasnici odlučuju o eventualnom izvođenju cjelovite obnove (radovi razine 4). Također se postavlja pitanje da li sufinanciranje od strane suvlasnika iznosi kolika je razlika između tih troškovnika ili će se iznos sufinanciranja odrediti sukladno jednom troškovniku koji obuhvaća sve radove uključujući radove razine 4, ali pri čemu će netko iz troškovnika odrediti koji se od radova iz troškovnika odnose na koje radove sukladno stručnim smjernicama odnosno cjepkati troškovnik na način da razdjeli koje radove trebaju financirati vlasnici, a koje RH. Također nije jasno da li se ovaj stavak glede sufinanciranja odnosi i na slučaj kada vlasnici žele financirati radove razine 3 no ne i cjelovitu obnovu budući da cjelovita obnova podrazumijeva potrebu provedbe radove i razine 3 i razine 4, a već radovima razine 3 bi se unaprijedilo stanje zgrade i njezina otpornost. Ponovno se ističe da se jedino cjelovitom obnovom za sve građevine može spriječiti ponavljanje ovakvih posljedica u slučaju jednako jakog ali i jačeg potresa. Odredbe ovog članka su moguće u suprotnosti s definicijom cjelovite obnove iz ovog Zakona buduće da cjelovita obnova podrazumijeva dovođenje građevine u stanje potpune uporabljivosti, dok se ovdje govori o građevinskim radovima koji predstavljaju radove razine 4 sukladno stručnim smjernicama, osim završnih građevinskih radova u posebnim dijelovima, pri čemu bi trebalo definirati koji su to točno radovi (kako bi se izbjegle daljnje dvojbe i definiralo da ti završni radovi u posebnim dijelovima nisu neki od onih čija izvedba može ograničiti odnosno onemogućiti završne radove u drugim posebnim dijelovima). Nadalje, potrebno izostaviti zgrade javne namjene i poslovne zgrade, te istima eventualno posvetiti posebni dio Zakona. Sredstva koja se namjene za obnovu trebalo bi utrošiti na pomoć obnovi objekata u kojima žive građani. Za obnovu zgrada javne namjene i poslovnih zgrada bi vlasnici sami trebali iznaći sredstva i obavljati poslove obnove. Napominje se i da ionako zakon polazi od pretpostavke da će se na obnovu poslovnih zgrada primjenjivati propisi o državnim potporama, zbog čega, ukoliko postoji namjera pomoći gospodarstvenicima čiji su objekti oštećeni, nije potrebno obavljati obnovu njihovih zgrada već im je moguće osigurati potporu sukladno njihovim potrebama, a eventualno samo propisati rok u kojem su vlasnici dužni obnoviti ili ukloniti oštećene zgrade. Napominje se i da ovaj zakon predviđa obnovu poslovnih zgrada odnosno prostora, no istovremeno nikakvu zamjensku gradnju poslovnih prostora u slučaju uklanjanja zgrade, niti eventualno stjecanje zamjenskih poslovnih prostora što je primjerice propisano za stanove, čime su vlasnici jednih poslovnih prostora diskriminirani u odnosu na vlasnike drugih. Vezano uz članak 14. Postavlja se pitanje mogu li prije projektiranja dakle prije rješenja o obnovi vlasnici znati koji bi bili troškovi poboljšanja konstrukcije (radova razine 3 i 4) pa da mogu u ranijim fazama znati koji je očekivani trošak odnosno donijeti odluku o izvođenju i tih radova. Vezano uz članak 19. Potrebno je odrediti kome se dostavlja završno izvješće. Valjda nadležnom tijelu graditeljstva sukladno važećoj regulativi ili drugom tijelu koje donosi rješenje o obnovi. Nadalje, nejasno je i u kojem trenutku investitor pristupa obnovi i na temelju čega. Nakon donošenja odluke o obnovi pristupa se izradi dokumentacije te nije predviđeno niti da prijavi početak radova već samo dostavi završno izvješće. Gdje će biti pohranjena dokumentacija o obnovi, završno izvješće, izjava izvođača i dr. Dakle predmetni članak ostavlja previše otvorenih pitanja.. Vezano uz članak 20. Odredba nije dovoljno jasna, možemo samo pretpostaviti da se odnosi na objekte koji su trajno nepogodno za korištenje te ih nije moguće nikakvim popravcima osposobiti, ali bi to trebalo jasnije i konkretnije propisati. Također treba razjasniti da li ova odredba obuhvaća smo slučajeve uklanjanja cijelih objekata bez obnove u ranijem obliku, ili i slučajeve djelomično uklanjanja dijelova građevina koji su izgubile mehaničku otpornost odnosno koje se ne mogu popravcima osposobiti, uz rekonstrukciju/ponovnu izgradnju tih dijelova u tom ili drugom obliku ili bez rekonstrukcije/ponovne izgradnje tih dijelova. Vezano uz članak 24. Nedostaju u odredbi iz stavka 1. izvanbračni drug, životni partner, odnosno neformalni životni partner te njihovi srodnici, posvojenici, posvojitelji, skrbnici i drugi članovi kućanstva (koji se dijelom navode u stavku 6). Naime prema sadašnjoj odredbi ako vlasnik odnosno njegov srodnik nije živio i imao prijavljeno prebivalište odnosno boravište, a ove osobe su primjerice imale, tada ne bi postojalo pravo na zamjensku gradnju, odnosno ove osobe bi ostale bez mogućnosti zamjenske gradnje. U stavku 2 nejasno je iz kojih će se okolnosti u slučaju uništene odnosno oštećene kuće utvrđivati da li su bili ispunjeni uvjeti za njeno ozakonjenje. Ova ili ovakva odredba bi se trebala nalaziti u posebnom zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim objektima, uz napomenu da će se rješenjem utvrditi samo vanjski obujam takve zgrade, dakle potrebno je na odgovarajući način intervenirati u članak 33. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Vezano uz članak 25. Trebalo bi predvidjeti i mogućnost Gradnje zamjenske građevine na zemljištu RH u slučaju da RH ima takvo zemljište, a Grad odnosno navedene županije nemaju. Vezano uz članak 27. Članak 27. stavak 1. treba glasiti „Vlasnik obiteljske kuće koja je osigurana, a koji je podnio zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće, dužan je pravo na osigurninu za oštećenje ili uništenje te kuće u iznosu troškova izgradnje zamjenske kuće prenijeti u korist državnog proračuna.“ Naime moguća je situacija da iznos osigurnine premašuje trošak izgradnje zamjenske kuće, u kojem slučaju nema pravnog temelja da ta razlika pripadne državnom proračunu. Moguće je dodatno propisati da ta sredstva osiguranik mora uplatiti u korist državnog proračuna do trenutka primopredaje zamjenske kuće. Vezano uz članak 24.-32. S obzirom na definiciju obiteljske kuće sukladno ovom Zakonu, izostaju u ovom dijelu Zakona odredbe o odlučivanju za slučaj kada obiteljska kuća ima više od jednog stana, odnosno izostaju odredbe da li bi se kao zamjenska kuća gradio tada jedan objekt sa više od jednog stana ili bi se za svakog suvlasnika gradila posebna kuća sukladno navedenim kriterijima. Gradnja posebnih kuća uz mogućnost novčane pomoći suvlasniku koji se odlučuje na samostalnu gradnju se nameće kao smisleno rješenje. Iza dijela 4. Zakona izostaju dijelovi Zakona koji bi se odnosili na zamjensku gradnju višestambenih zgrada i stambeno - poslovnih zgrada. Izostankom takvih odredbi su vlasnici takvih objekata koje nije moguće obnoviti već ih je potrebno srušiti moguće diskriminirani u odnosu na vlasnike obiteljskih kuća koji imaju pravo na zamjensku gradnju i stjecanje vlasništva druge nekretnine, dok je u slučaju višestambenih i stambeno poslovnih zgrada predviđen najam stanova Grada, odnosno vlasništvo nad zamjenskim stanom kojeg će osigurati RH samo u slučaju prijenosa vlasništva zemljišta uklonjene građevine, dok nije uopće regulirano pitanje poslovnih prostora u takvim zgradama. Zakon u ovom trenutku ne može utvrditi da nema višestambenih i stambeno - poslovnih zgrada koje je potrebno uklanjati uslijed oštećenja, te je opreza radi barem potrebno predvidjeti takvu mogućnost gradnje zamjenske građevine na istom zemljištu u istim gabaritima (radi zaštite urbane cjeline mjesta gdje je građevina izgrađena) ili eventualno novčanu pomoć u iznosu koji bi bio podoban za kupnju druge nekretnine sukladno određenim kriterijima. Vezano uz članak 36. Bojlere treba izbaciti iz Zakona obzirom da isti potpadaju pod posebne propise. Vlada odluku o sufinanciranju nabave bojlera može donijeti i bez odredbe Zakona, što je već i napravljeno. Nije svugdje zakonski potrebno mijenjati postojeći bojler kondenzacijskim jer niti atmosferski nisu zakonom zabranjeni. To ovisi o tehničkom rješenju projektanta strojara. Vlada RH je već donijela odluku vezanu uz sanaciju bojlera i dimnjaka te je nepotrebno ponavljanje u zakonskim odredbama. Vezano uz članak 37. Izostaju odredbe kojima bi se propisali instrumenti i mehanizmi koji će omogućiti donošenje odluke o obnovi kada je to u javnom interesu i predviđenom programom obnove, uz uvođenje novih instrumenata u ovaj zakon i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Naime, vlasništvo ne predstavlja samo pravo već i obvezu. Ovaj članak propisuje isključivo postupanje na temelju zahtjeva odnosno volje suvlasnika, što može imati za posljedicu da se primjerice ne obnove pojedine zgrade, uključujući i one u centru grada koje su ujedno identitet ovog grada i naravno predstavljaju identitet Države, sve usprkos i činjenici da centrom prolazi javni promet te najveći broj pješaka te ne može određena zgrada predstavljati potencijalni problem sigurnosti. Vezano uz članak 39. Ovaj članak 39. zahtijeva da se u člancima 37. i 38. izričito navede na koje se točno zgrade ti članci odnose, odnosno da se ne odnose na zgrade javne namjene. Naime doslovnim čitanjem može se zaključiti da postoji dualizam odlučivanja odnosno postupanja pri čemu da se prepliću ovlasti ministarstva i vlasnika odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada javne namjene dana na upravljanje. Cjelovita obnova je dobra postavka njihove obnove, ali ako niti potpunom obnovom nije moguće udovoljiti zahtjevima za zgrade razreda važnosti IV prema HRN EN, ili ukoliko su troškovi takve obnove nesrazmjerni s vrijednošću objekta i ne radi se o pojedinačno zaštićenom kulturnom dobru, smislenije je propisati rok za uklanjanje takvih građevina uz mogućnost gradnje zamjenskog objekta na zemljištu sa kojeg je uklonjena građevina nego inzistirati na neracionalnoj obnovi. Ukoliko se radi o pojedinačnom zaštićenom kulturnom dobru da se tada potpunom obnovom moraju ostvariti najviši mogući zahtjevi statičke otpornosti. Vezano uz članak 42. Potrebno je izbaciti riječ privremenog. Ako je privremeno mora se odrediti rok do kojeg je nešto privremeno. Vezano uz članak 43. Također nema razloga da se fond stambenog prostora za smještaj i privremeni smještaj ne osigura i iz fonda stanova RH Vezano uz članak 45. Ova odredba nije na tragu odredbe o površini zamjenske gradnje obiteljske kuće iz čl. 26. | Djelomično prihvaćen | Primljeno na znanje i djelomično prihvaćeno. Primljeno je na znanje i ističemo da su sve primjedbe i prijedlozi prije upućivanja prijedloga zakona na prvo čitanje u Sabor raspravljene sa Gradom Zagrebom, da su mnoge primjedbe prihvaćene, a da se zakonom ne mogu propisivati odredbe za svaku pojedinačnu zgradu ili slučaj. Primjerice su prihvaćene primjedbe vezane uz način financiranja obnove i načine obnove zgrada (stambenih, poslovnih i javnih) te na donošenje Programa cjelovite obnove Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba. Navođenje obnove bez pojačanja konstrukcije nije ovim Zakonom predviđeno s toga nije opravdana ta primjedba. Što se tiće razgrničenja financiranja obnove zgrada javne namjene prema vlasništvu, odnosno prema osnivačima, to je ovim Zakonom već propisano, ali se može još eksplicitnije napisati. U dijeliu primjedbi i prijedloga predlagač postavlja kontradiktorne teze, i to da treba štiti vizure i urbano povijesnu cjelinu koja je bitana za identitet grada i države, a u drugom dijelu zagovara uklanjanje onih zgrada koje ne mogu ispuniti suvremene kriterije mehaničke otpornosti i stabilnosti. Isto tako ističemo da neke primjedbe nisu prihvaćene jer zagovaraju sasvim drugačiji koncept obnove odnosno otklon od osnovnih ciljeva a to je prvenstveno zaštita od daljnjih šteta i zaštita zdravlja i života ljudi. Dio koji govori o nekim drugim instrumentima prostornoga uređenja nije prihvatljiv i iz razloga što ovim Zakonom nije namjera mijenjati urbanizam Grada Zagreba ali i iz razloga što je za promjenu urbanizma grada potrebna šira rasprava koja je omogućena kroz primjenu postojećih zakona, prvenstaveno Zakona o prostornom uređenju. Isključivanje javnosti i prava građana da sudjeluju u prostornom uređenju svojega grada, a što bi se nekim novim instrumentima prostornog planiranja uvelo nije prihvatljivo. Navođenje samoodrživosti financiranja obnove bez konkretnog prijedloga ne doprinosi poboljšici Zakona. | |
| 3 | Vesna Vrga Perović | , Članak 38. | Stavak (3) tč 6. odabir znanstvene institucije za graditeljstvo koja provodi tehničko-financijsku kontrolu projekta - umjesto znanstvene staviti stručne definirati što uključuje tehničko-financijska kontrola projekta | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatra se da je jasno navedeno šta je sadržaj programa mjera, odnosno isti je određen ovim zakonom. Programom mjera se daju kriteriji za odabir znanstvene institucija za graditeljstvo za tehničko-financijsku kontrolu, a odabir iste je predmet provedbe odluke o obnovi. |
| 4 | Vesna Vrga Perović | , Članak 28. | Stavak (1) Zakon o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) i Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina („Narodne novine“, br. 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17) apsolutno temeljito propisuju vrstu i razinu projekta , tj . glavne projekte koji su potrebni za obnovu zgrada, a može se ovim zakonom dodatno regulirati da Glavni projekti za obnovu po Zakonu o gradnji i Pravilniku , trebaju sadržavati i troškovnik. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo izlazi iz okvira predmeta ovog Zakona. Sadržaj projekta obnove je ovim Zakonom detaljno opisan u članku 3. |
| 5 | Vesna Vrga Perović | , Članak 22. | Izrada projekta uklanjanja zgrada jasno je propisana Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, br. NN 78/15, 118/18, 110/19) te nije potrebno da ovim prijedlogom zakona to dodatno regulirati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je potrebna za provedbu ovog Zakona. |
| 6 | Vesna Vrga Perović | , Članak 18. | Obavljanje poslova glavnog nadzornog inženjera regulirano je prema Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, br. NN 78/15, 118/18, 110/19) da ga mogu obavljati ovlašteni inženjeri arhitekture , građevinarstva i drugi ovl. inž. , a ne isključivo ovl.inž. građ. , te ne treba u ovom prijedlogu zakona posebno isticati jednu struku, ako i druge struke po Zakonu o gradnji imaju ovlasti za obavljanje stručnog nadzora. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je suprotno intenciji odredbe Zakona. |
| 7 | Vesna Vrga Perović | , Članak 16. | Zakon o gradnji i Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina već propisuju vrstu i razinu projekta , tj . glavne projekte koji su potrebni za obnovu zgrada, a može se ovim zakonom dodatno regulirati da Glavni projekti za obnovu po Zakonu o gradnji i Pravilniku, trebaju sadržavati i troškovnik. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Što je projekt obnove je definirano za potrebe ovoga Zakona na način da je projekt obnove konstrukcije zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekt za uklanjanje zgrade, odnosno projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: projekt) je skup međusobno usklađenih stručnih dokumenata kojima se daje tehničko rješenje i osigurava izvedba obnove, uklanjanja, odnosno građenja građevine, a ovisno o vrsti zgrade i radova sadrži tehnički opis potrebnih radova, prikaz smještaja zgrade u prostoru, prikaz zatečenog stanja zgrade, dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, troškovnik obnove, odnosno građenja zamjenske obiteljske kuće te druge potrebne tekstualne i grafičke prikaze pojedinih struka. |
| 8 | Vesna Vrga Perović | , Članak 15. | Zakon o gradnji i Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina već propisuju vrstu i razinu projekta , tj . glavne projekte koji su potrebni za obnovu zgrada, a može se ovim zakonom dodatno regulirati da Glavni projekti za obnovu po Zakonu o gradnji i Pravilniku, trebaju sadržavati i troškovnik. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojmovinkom iz ovoga zakona je jasno propisano što je projkt obnove na način da je projekt obnove konstrukcije zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekt za uklanjanje zgrade, odnosno projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: projekt) je skup međusobno usklađenih stručnih dokumenata kojima se daje tehničko rješenje i osigurava izvedba obnove, uklanjanja, odnosno građenja građevine, a ovisno o vrsti zgrade i radova sadrži tehnički opis potrebnih radova, prikaz smještaja zgrade u prostoru, prikaz zatečenog stanja zgrade, dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, troškovnik obnove, odnosno građenja zamjenske obiteljske kuće te druge potrebne tekstualne i grafičke prikaze pojedinih struka |
| 9 | Vesna Vrga Perović | , Članak 12. | Zakon o gradnji jasno definira postojeće zgrade te se treba pridržavati postojećeg Zakona o gradnji i nije potrebno uvoditi nove definicije ovim prijedlogom i što nije dovoljno regulirano. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tvrdnja nije točna. Pojam postojeća zgrada je definiran Zakonom o gradnji i on se ovim zakonom ne mijenja. |
| 10 | Vesna Vrga Perović | , Članak 11. | Definirati rokove za stručno analitičke podloge. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se ne cijeni potrebnim jer će ista biti izrađena pravovremeno u svrhu provedbe ovog Zakona. |
| 11 | Vesna Vrga Perović | , Članak 7. | Definirati rokove za izradu Programa za cjelovitu obnovu Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba iz stavka (2) i (3) u skladu sa Čl 1. (1) ovog prijedloga zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Spomenute odredbe su brisane. |
| 12 | Vesna Vrga Perović | , Članak 6. | Potrebno je propisati rok za izradu programa i mjera, s obzirom da se radi o potrebi hitnog djelovanja zbog prirodne katastrofe i nezbrinutih obitelji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetno pitanje je za prvi program mjera uređeno u prijelaznim odredbama. |
| 13 | Vesna Vrga Perović | , Članak 3. | St(2) t.8. Zakon o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) i Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina („Narodne novine“, br. 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17) apsolutno temeljito propisuju vrstu i razinu projekta, tj . glavne projekte koji su potrebni za obnovu zgrada, a može se ovim zakonom dodatno regulirati da Glavni projekti za obnovu po Zakonu o gradnji i Pravilniku , trebaju sadržavati i troškovnik. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo mijenja koncepciju Zakona te ne pridonosi ostvarenju ciljeva Zakona. Obnova prema ovom prijedlogu zakona ima kratkoročne i dugoročne ciljeve. U prvome redu potrebna je žurna obnova konstrukcije zgrada zbog zaštite zdravlja i života ljudi. Iz tako postavljenog koncepta zakona, slijede odredbe koje onda uvode nove pojmove, procedure i oblike projektne dokumentacije. Skraćivanje obima projektne dokumentacije je ključno za brzinu djelovanja u obnovi između ostalog iz zbog kapaciteta projektanata, brzine izrade i u konačnici troškova izrade projekata u masovnoj obnovi. Dakle, iz strateškog cilja slijede propisani postupci. |
| 14 | Ured pučke pravobraniteljice | Potres koji je pogodio Grad Zagreb, Krapinsko-zagrebačku i Zagrebačku županiju 22. ožujka 2020. prouzročio je značajnu materijalnu štetu na imovini građana i poslovnih subjekta te na javnim kulturnim, obrazovnim, zdravstvenim, sakralnim i drugim objektima, čija se visina i opseg još utvrđuju. Mnogima je oštećena jedina nekretnina - dom, dio građana je na privremenom smještaju, a dio se, usprkos oštećenjima i riziku, vratio kućama. Izmještene su i brojne institucije i poslovni subjekti, što utječe na njihov rad i dostupnost usluga. Prateći medije i društvene mreže stječe se dojam da su građanima, naročito u prvim danima nakon potresa, nedostajale pravovremene i provjerene informacije o pravima i obvezama, nadležnim tijelima i vrstama dostupne pomoći, a situaciju su dodatno komplicirale epidemiološke mjere i ograničenje kretanja. Javni prijepori oko načina i financiranja obnove između Grada Zagreba (dalje GZ) i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (dalje MGIPU) te prigovori da su neovisni stručnjaci nedovoljno konzultirani pri donošenju odluka produbili su nepovjerenje građana u institucije. Ono je dodatno narušeno raspuštanjem Hrvatskog sabora i odgodom donošenja Zakona po kojem bi se, s osnove solidarnosti, pomoglo vlasnicima oštećenih zgrada u obnovi i stambenom zbrinjavanju, na dulje vrijeme. Znanja i iskustva o organiziranoj obnovi u RH stjecana su nakon Domovinskog rata, poplave u Vukovarsko–srijemskoj županiji, klizišta u Hrvatskoj Kostajnici, ali ona nisu ni primjenjiva niti dostatna jer je ovaj potres, osim obiteljskih kuća, oštetio povijesnu, prepoznatljivu urbanu cjelinu Grada Zagreba sa zgradama neprocjenjive vrijednosti, od kojih su mnoge javne namjene (bolnice, škole, vrtići, muzeji, groblja, sakralni objekti i sl.) pa je glavno pitanje kako pristupiti obnovi i koji su prioriteti. Odgovor na njega treba potražiti među stručnjacima različitih profila i u znanstvenoj zajednici, u iskustvima svjetskih gradova koji su se obnavljali ili se još obnavljaju nakon potresa. Nužno je vrednovati i primjedbe građana, jer oni čine grad. Propisi koji se planiraju donositi (Zakon, Programi mjera..) moraju izražavati jasnu viziju pa osim obnove po smjernicama u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost građevina, trebaju voditi računa o identitetu grada i javnom interesu, zaštititi najranjivije građane te osigurati što brži povratak stanovnika i gospodarsku revitalizaciju pogođenih dijelova. Istodobno ova prirodna nepogoda i saniranje njenih posljedica može biti prilika i za širu javnu raspravu i strateško promišljanje daljnjeg razvoja, urbanu modernizaciju i rješavanje glavnih infrastrukturnih izazova Grada Zagreba (prometno rasterećenje centra, iskorištavanje Save i sl.). S druge strane, građani čiji su domovi razrušeni nemaju vremena i računaju na Zakon kojim će jasno biti propisano tko, u kojem iznosu, kada i od koga može očekivati pomoć. Do tada, usprkos budućim mjerama financijske pomoći, izvjesno je da će za žurno saniranje posljedica potresa vlasnici morati uložiti (značajna) vlastita sredstva, kreditno se zadužiti i povećati pričuvu, što bi moglo utjecati i na promjenu strukture stanovništva Gornjeg i Donjeg Grada, posebno što se tiče imovnog stanja i dobi. Tekst Zakona koji je u javnoj raspravi ne daje odgovore na ono što muči većinu stradalih pa u tom smislu predlažemo Pojmovnikom jasno odrediti ovlaštenika prava na obnovu te pojasniti hoće li se pri utvrđivanju statusa primjenjivati i neki imovinski kriteriji budući da se radi o distribuciji javnih sredstava, kao i predviđa li se uvođenje mehanizama osiguranja javnih ulaganja. U Ocjeni stanja navodi se kako je procjena troškova obnove napravljena temeljem projekcije do tada pregledanih zgrada i pilot projekta karakteristične tipologije zgrada i oštećenja te iznosi ukupno 42 milijarde kuna. Ističe se i kako rokovi obnove ovise o oštećenjima pojedinih zgrada, važnosti za širu zajednicu i svojstva kulturnog dobra, potom o organizaciji gradskog prometa i plana zatvaranja gradskih prometnica u tijeku obnove. Na web stranicama Vlade RH je najava od 10. lipnja 2020. o upućivanju zahtjeva Europskoj komisiji za pomoć iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju izravne štete čija je procjena u međuvremenu povećana na 86 milijardi kuna, dok je maksimalan iznos pomoći 600 milijuna eura. Vlada navodi i da je potpisan Sporazum o zajmu sa Svjetskom bankom u iznosu od 200 milijuna dolara za obnovu škola i bolnica, kao i da su rebalansom proračuna osigurana sredstva za hitne intervencije te za plaćanje najma onima koji ne mogu živjeti u svojim domovima. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije najavljuje100 milijuna eura akontacije već u ljeto. Mnogi priželjkuju što brže donošenje Zakona, no dinamika će ovisiti o rezultatima izbora i rokovima konstituiranja Hrvatskog sabora i Vlade što može potrajati i nekoliko mjeseci. Dakle, s jedne strane imamo najave o alokaciji već u ljeto, a s druge realnu mogućnost da do saborske rasprave o Zakonu proteknu mjeseci. Ukoliko do izglasavanja Zakona u tekstu koji je na e savjetovanju ipak ne dođe tijekom ljeta, vrijeme pred nama treba iskoristiti za što konkretnije planiranje makar načelnih rokova i iznosa obnove, kao i omjera kojima u financiranju sudjeluju RH, GZ, županije, jedince lokalne samouprave te vlasnici, umjesto sadašnjeg neodređenog navođenja da će se obnova provoditi ovisno o prioritetima i raspoloživim sredstvima. Programe mjera donosi Vlada RH odlukom, na prijedlog MGIPU uz prethodno mišljenje GZ, no nije razvidno participiraju li i građani odnosno javnost u tim postupcima. Iako javna rasprava uzima vrijeme, imajući u vidu značaj teme, kao i percepciju korupcije u Hrvatskoj i GZ, mislimo da bi ona u kraćem trajanju bila poželjna, što predlažemo onda i propisati. Zakonom se predlaže da radi osiguranja sredstava iz proračuna Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, i Zagrebačke županije Vlada Republike Hrvatske sklapa s njima sporazum, no iz ovako stipulirane odredbe ne proizlazi da će do toga uistinu i doći. Stoga bi trebalo dodatno pojačati ovu obvezu tako da se umjesto riječi „sklapa“ navede „sklopiti će“ te da se odredi okvirni rok. Nadalje, nejasno je iz kojeg razloga Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji se unatrag više desetljeća isključivo bavi upravnim područjem obnove i stambenog zbrinjavanja te za to zasigurno ima stručan kadar, nije uključen u Koordinaciju za obnovu čije osnivanje predviđa Zakon. Smatramo iznimno važnim uključiti SDUOSZ kako u pripremu samog Zakona, tako i u njegovu provedbu, gdje je to moguće i primjereno. Naime, upravna tijela županija i Grada Zagreba u prvom stupnju te SDUOSZ u drugom stupnju nadležni su za rješavanje stambenog zbrinjavanja, sukladno odredbama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (NN 106/18 i 98/19 - dalje u tekstu ZSZPP), pa bi se osobama kojima se domovi stradali u potresu te koji to žele, mogao ponuditi jedan od modela stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima, nad kojim procesom nadležnost ima SDUOSZ. Kako se Zakonom predviđa donošenje rješenja o obnovi, novčanim pomoćima, stambenom zbrinjavanju i privremenom smještaju, tako sukladno načelima vladavine prave i pravne sigurnosti kako bi građani bili što sigurniji u svoju pravnu poziciju predlažemo propisivanje obveznog sadržaja tih rješenja (uključivo primjerice: deklaraciju o stupnju oštećenja, načinu obnove, rokove i sl. kao što je bilo propisano Zakonom o obnovi NN 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11, 51/13, 98/19). Preporučamo i uvođenje žurnosti postupanja odnosno što kraćih rokova rješavanja, pogotovo kada se radi o rješavanju stambenog pitanja i o obnovi zgrada zdravstvene i obrazovne namjene, kao i propisivanje obveze pribavljanja dokaza iz javnih očevidnika po službenoj dužnosti. S obzirom da se kao pravni lijek protiv rješenja o obnovi, dodjeli novčanih sredstava i privremenom smještaju predviđa mogućnost pokretanja upravnosudskog postupka, trebalo bi i za te postupke propisati obvezu žurnog postupanja. Zakonom bi se uređivalo i pružanje novčane pomoći za opravdane troškove onima koji sami obnavljaju i grade, temeljem rješenja o isplati. Osim propisivanja što se sve točno smatra opravdanim troškovima, preporučamo propisivanje i mogućnosti podnošenja pravnog lijeka protiv rješenja o isplati u cilju osiguranja kontrole njihove zakonitosti i omogućavanja građanima da pristupe sudu. Osim toga, iz Zakona proizlazi da veličina zamjenske obiteljske kuće koja se gradi u određenom slučaju ovisi o broju osoba koje su u njoj stanovale i imale prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode. Pod spomenutim osobama podrazumijevaju se vlasnik i njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, odnosno neformalni životni partner njihovi srodnici, posvojenici, posvojitelji, skrbnici i drugi članovi kućanstva (stavak 1.). Korisna tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće za jednu i dvije osobe iznosi do 55 m2, 70 m2 za tri ili četiri osobe, te 85 m2 za pet i više osoba. Iz ovog prijedloga nije jasno čime se predlagatelj Zakona rukovodio kada je istu kvadraturu predvidio za jednu ili dvije osobe (do 55 m2), također za tri ili četiri osobe (70 m2), a napose nije jasno zašto se za 5 ili više osoba ograničava stambeni prostor na 85 m2, dok je istovremeno člankom 45. ovog prijedloga Zakona kojim je regulirana odgovarajuća veličina stana u postupku stambenog zbrinjavanja određeno da se za jednu osobu razumijeva stan veličine oko 35 m2, odnosno za svaku daljnju osobu još oko 10 m2, ali ne veći od stana koji se uklanja. Dakle, nije jasna razlika u pripadajućoj površini kod zamjenske obiteljske kuće, i stana za stambeno zbrinjavanje. Osim toga, Zakonom nije točno određeno što se sve smatra, odnosno ne smatra stambenom površinom zamjenske obiteljske kuće, kako je to propisano primjerice člankom 17. stavkom 2. ZSZPP-a prema kojem u stambenu površinu kod davanja u najam obiteljske kuće ne ulaze: unutarnja stubišta, neuređeni dijelovi obiteljske kuće, potkrovlje, podrum, garaža, parkirališno mjesto, kotlovnica, terase, balkoni, pomoćne građevine i dijelovi koji se smatraju zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade. Stoga bi sličnom odredbom valjalo i u ovom Zakonu urediti što se smatra stambenom površinom zamjenske obiteljske kuće. Isto tako, ovaj Zakon ne određuje što se događa sa podnesenim zahtjevom za primjenu neke od predviđenih mjera ukoliko podnositelj zahtjeva premine ili dođe do promjene okolnosti u broju korisnika, bilo uslijed smrti ili razvoda braka ili sklapanja braka s drugim osobama, ili neke druge okolnosti. Trebalo bi i nadopuniti odredbe o stambenom zbrinjavanju te propisati tko snosi troškove slobodno ugovorene najamnine korisnika zajamčene minimalne naknade koji su u vrijeme potresa imali prebivalište ili boravište u višestambenim zgradama, stambeno poslovnim zgradama i obiteljskim kućama, kao i troškove zaštićenih najmoprimca koji po Zakonu o najmu imaju pravo na subvencije. Predlažemo razmotriti i propisivanje prava prvenstva smještaja u dom za starije i nemoćne osnivača RH ili JLS po zahtjevima zaštićenih najmoprimca starijih od 70 godina koji su u vrijeme potresa imali prebivalište ili boravište u višestambenim i stambeno poslovnim zgradama te obiteljskim kućama. Osim toga, u članku 43. Zakona na početku stavaka 1. do 4. očitom omaškom umjesto teksta „vlasniku stana, odnosno krvnom srodniku…“, navedeno je „vlasniku stana, odnosno srodniku krvnom srodniku…“, pa bi riječ „srodnik“ navedenu ispred riječi „krvnom“ trebalo brisati. Člankom 45. Zakona propisano je, među ostalim, da se odgovarajuća veličina stana iz članaka 43. i 44. Zakona određuje odlukom o stambenom zbrinjavanju osoba pogođenih potresom, no nije navedeno tko i u kojem roku donosi tu odluku. Nadalje, prema javno dostupnim podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u zgradama se troši oko 40% ukupne potrošnje energije, što ovisi i o njihovim karakteristikama obliku i konstrukcijskom materijalu. Energetska obnova zgrada predstavlja najbolju i sveobuhvatnu mjeru energetske učinkovitosti pa se poboljšanjem toplinsko-izolacijskih karakteristika zgrade mogu smanjiti gubici topline od 30 do 60%. Treba istaknuti i da EU ukazuje na potrebu prioritetnog provođenja aktivnosti u energetski siromašnim kućanstvima i socijalnom stanovanju. Pretpostavljamo da bi energetska obnova zahtijevala dodatana sredstva, no s obzirom na njezinu dugoročnu važnost, predlažemo iskoristiti prigodu te analizirati i razmotriti mogućnosti i mjere kojima bi se obnavljanje oštećenih objekata u potesu kombiniralo s njom. I na kraju, iako se na Internetu mogu pronaći informacije oko obnove, predlažemo da se, sukladno načelu pomoći neukoj stranci, propiše obveza formiranja mobilnih timova MGIPU/GZ koji će građane na terenu upućivati o pravima te pomoći im pri sastavljanju prijava. | Djelomično prihvaćen | Primljeno na znanje i djelomično se prihvaća. U odnosu na dio komentara koji se odnosi na postojeću situaciju za reći je da je građanima je već omogućeno da iskoriste sredstava za obnovu na temelju Odluke o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice koju je donijela Vlada Republike Hrvatske. Ukazuje se i da je u prijedlogu zakona koji je upućen na prvo čitanje u Sabor propisano da se programi mjera izrađuju na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba, kao i mišljenja gradonačelnika, odnosno načelnika općine lokane samouprave za čije se područje donosi program te da Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama. Stoga nema zapreke ako se ukaže potrebnim da se Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje uključi u izradu programa mjera. Prihvaća se prijedlog da se umjesto neodređenog navođenja da će se obnova provoditi ovisno o prioritetima i raspoloživim sredstvima odrede omjeri kojima u financiranju sudjeluju Republika Hrvatska koja će osigurati 60 % sredstava za provedbu ovoga Zakona u državnom proračunu, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija po 20 % u svojim proračunima te vlasnici/suvlasnici nekretnina 20 %. U vezi razlike u pripadajućoj površini kod zamjenske obiteljske kuće i stana za stambeno zbrinjavanje napominjemo da veličina zamjenske obiteljske kuće nije usporediva s valičinom zamjenskog stana, jer prilikom gradnje obiteljske kuće osim minimalno potrebne površine za stanovanje treba voditi računa i o ambijetalno prostornim odlikama koje ne bi trebalo narušiti. Ističe se da energetska obnova nije predmet ovoga Zakona te bi kao nadgradnja napravila otklon od osnovnih ciljeva obnove čije ispunjenje samo po sebi već predstavlja veliki izazov za državne financije i organizaciju obnove. Infrastrukturne građevine se mogu obnavljati po postojećim zakonima. Pri tome se napominje da je Vlada donijela odluku kojom je uz novčanu pomoć od 8 tisuća kuna omogućena zamjena bojlera Napominje se i da vlasništvo odnosno održavanje nekretnine obvezuje vlasnike. Prijedlog Zakona koji je upućen u javnu raspravu sadrži odredbe prema kojima vlasnici nekretnina koji u zajedničkoj pričuvi ne osiguraju sredstva ili ne uplate sredstva u državni, gradski ili proračune županija prema ovome Zakonu, na njihovim nekretninama osnovat će se založno pravo (hipoteka) u korist Republike Hrvatske odnosno Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije kao založnog vjerovnika do osiguranja potrebnih sredstava. | |
| 15 | Tomislav Platužić | , Članak 16. | Molim korekciju i usklađenje radnog iskustava inženjera i arhitekata. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je u suprotnosti sa intencijom odredbe. |
| 16 | Tomislav Platužić | , Članak 18. | Molim za korekciju čl. 18 st. 3. kojim se određuje da ovlašteni inženjer građevinarstva mora imati 5 godina iskustva na projektima visokogradnje. Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/15.) , te Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje je definirao potrebne kvalifikacije i uvjete koji se odnose na ovlaštene inženjere. U tim zakonima su definirana prava i obveze, a ovim člankom se ta stečena prava umanjuju. Također je nejasno na koji način će se kontrolirati iskustvo nadzornih inženjera, jer se takve baze ne vode niti postoje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji zakonske odredbe. |
| 17 | Tomislav Platužić | , Članak 15. | Molim za korekciju čl. 15 st. 4. kojim se određuje da ovlašteni inženjer građevinarstva mora imati 5 godina iskustva u projektiranju konstrukcija. Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/15.) , te Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje je definirao potrebne kvalifikacije i uvjete koji se odnose na ovlaštene inženjere. U tim zakonima su definirana prava i obveze, a ovim člankom se ta stečena prava umanjuju. Također sam stavak je diskriminatoran jer radi razliku između inženjera građevinarstva i drugih inženjera odnosno arhitekata. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je u suprotnosti sa intencijom odredbe. |
| 18 | Tomislav Bartolić | , Članak 55. | "znanstvene institucije koja provodi tehničko-financijsku kontrolu projekata." tko ili što je to? predlaže se navesti da će se smatrati odgovarajućim projektom ako minimalno sadrži sve što propisuje ovaj zakon | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Umjesto znanstvene institucije uveden pojam provoditelja. |
| 19 | Tomislav Bartolić | , Članak 33. | u st. 2 iza riječi "vlasnik" predlaže se dodati "odnosno suvlasnik" | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za navedeno nema potrebe. U smislu te odredbe vlasnik podrazumijeva i suvlasnika. |
| 20 | Tomislav Bartolić | , Članak 33. | u st. 1 iza vlasnik predlaže se dodati "odnosno suvlasnik" | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za navedeno nema potrebe. U smislu te odredbe vlasnik podrazumijeva i suvlasnika. |
| 21 | Tomislav Bartolić | , Članak 15. | Nedostaje "projekt pojačanja konstrukcije" U odredbi čl 15 se poistovjećuju "projekt obnove zgrade za popravak konstrukcije i projekt za pojačanje konstrukcije". To su dvije različite vrste obnove s različitim posljedicama. Predlaže se isto razdvojiti. Tim više što su u smjernicama propisani različiti dokumenti koji ta dva projekta moraju sadržavati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tvrdnja nije točna. Odredbom je jasno definirano da se projektom obnove zgrade za popravak konstrukcije projektira popravak konstrukcije i/ili pojačanje konstrukcije, te po potrebi popravak nekonstrukcijskih elemenata. |
| 22 | Tomislav Bartolić | , Članak 13. | Predlaže se dodati st. 9 kojim bi se predvidjelo na koji način ostvariti "pojačanje" izvan preporučene razine, tj. ako bi se omogućilo korištenje prava na pojačanje ili cjelovitu obnovu trebalo bi stranke tijekom postupka upoznati o planiranom stupnju ili donositi djelomično rješenje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Spomenuto će biti predmet postupka donošenja odluke o obnovi. |
| 23 | Tomislav Bartolić | , Članak 13. | U st. 8 predlaže se na kraju dodati "osim ako se traži viša razina obnove nego što je preporučena jer u tom slučaju se radi o poslu izvanredne uprave". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija odredbe nije da odluka o pristupanju cjelovitoj obnovi predstavlja posao redovite uprave. |
| 24 | Tomislav Bartolić | , Članak 13. | U st. 4 treba predvidjeti mogućnost, da ako tako zatraži vlasnik zgrade, odnosno njezini suvlasnici te ako se obvežu podmiriti razliku troškova između pojačanja konstrukcije i popravka konstrukcije i obnove iz stavka 3. ovoga članka i za ispunjenje te obveze daju odgovarajuće osiguranje , može se umjesto predviđenog popravka konstrukcije raditi pojačanje konstrukcije, a kako bi se izbjegla dvojba primjene ili ne primjene čl. 14. st. 2, te kako bi ta odredba odnosila na različite stupnjeve pojačanja | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 25 | Tomislav Bartolić | , Članak 3. | U čl. 3. st 2. toč 8 treba dodati "projekt pojačanja konstrukcije" i to iza riječi "projekt obnove zgrade za popravak konstrukcije, a prije riječi "projekt obnove zgrade za cjelovi obnovu jer bi bilo nelogično da se za pojačanje konstrukcije ne treba raditi projekt, pa je očigledno da se radi o redakcijskoj grešci | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetno pitanje je uređeno odredbom članka 16. prijedloga zakona koji je upućen na prvo čitanje u Sabor. |
| 26 | Sonja Zlatović | , Članak 41. | U stavku (1) "u skladu s propisima kojima se uređuje građenje" možda treba zamijeniti sa "u skladu s propisima kojima se uređuje gradnja". | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 27 | Sonja Zlatović | , Članak 37. | Vrijedi uočiti da neke zgrade - s više ulaza, na primjer - imaju više predstavnika stanara tj. više upravitelja. Dakle bi vrijedilo definirati... na zahtjev suvlasnika zgrade koji su vlasnici većine stambene površine zgrade... ili na bolji način, jer nema smisla obnavljanje dijela zgrade, samo cjelovite zgrade. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetnom odredbom je određena isključivo aktivna legitimacija za podnošenje zahtjeva. |
| 28 | Sonja Zlatović | , Članak 19. | Pretpostavljam da je, u nekim slučajevima, moguće stanovati u djelomično oštećenoj zgradi i tijekom ojačavanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje i dan odgovor. Moguće je ako je zgrada za vrijeme obnove podobna za stanovanje. |
| 29 | Sanja Štok | , Članak 57. | PRILOG I – STRUČNE SMJERNICE TABLICA JE NESISTEMATIČNA I NE SADRŽI SVE POTREBNE PODATKE U SVIM DIJELOVIMA. OVIM TZV „STRUČNIM SMJERNICAMA“ JE ZANEMARENO SVE OSIM PROTUPOTRESNIH ELEMENATA. ŠTO U TABLICI ZNAČI „OSTALE STRUKE“? NASLOV PRILOGA ODNOSNO TABLICE JE „STRUČNE SMJERNICE ZA RAZINE OBNOVE ZGRADA U ODNOSU NA MEHANIČKU OTPORNOST I STABILNOST“. ŠTO JE SA OSTALIM STRUČNIM SMJERNICAMA POTREBNIM ZA OBNOVU? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Umjesto Smjernica za razine obnove (koje su izradili stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i inženjeri iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva koristeći stručna znanja i iskustva iz obnove u sličnim situacijama u nedavnim potresima u drugim državama) obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije. |
| 30 | Sanja Štok | , Članak 38. | ČL 38 ST (1): KOMPLETNU PROVEDBU OBNOVE NE MOŽE PROVODITI MINISTARSTVO GRADITELJSTVA SAMO („na temelju rješenja Ministarstva provodi Ministarstvo samo“). U PROVEDBI MORA SUDJELOVATI BAREM JOŠ I MINISTARSTVO KULTURE KAO NOSITELJ. ČL 38 ST 4: PONOVO: ŠTO JE TO „TEHNIČKO-FINANCIJSKA KONTROLA“? NEMA JE U POJMOVNIKU. POTREBNO JU JE DEFINIRATI. (ISTO U DALJNJIM ČLANCIMA) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatra se da je jasno navedeno šta je sadržaj programa mjera, odnosno isti je određen ovim Zakonom. Provedba obnove je propisana u dijelu 6. Zakona. Programom mjera se daju kriteriji za odabir znanstvene institucija za graditeljstvo za tehničko-financijsku kontrolu – sada provoditelj, a odabir iste je predmet provedbe odluke o obnovi. |
| 31 | Sanja Štok | , Članak 24. | ČL 24 ST 7: ŠTO JE SA VLASNIŠTVOM ZEMLJIŠTA ISPOD VIŠESTAMBENIH ZGRADA? ČIJA JE ODGOVORNOST TO ŠTO SE STVARNO STANJE VLASNIŠTVA KUĆE ODNOSNO ZEMLJIŠTA NE PODUDARA SA STANJEM U ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA? RADI TOG PROPUSTA GRAĐANI NE SMIJU BITI NA GUBITKU. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno izlazi iz okvira predmeta ovog Zakona. Ovim zakonom nije predviđena gradnja zamjenske višestambene zgrade. |
| 32 | Sanja Štok | , Članak 22. | ČL 22 ST 4: PONOVO: DEFINIRATI: ŠTO JE TO „ZNANSTVENA INSTITUCIJA ZA GRADITELJSTVO ZA TEHNIČKO-FINANCIJSKU KONTROLU KOD IZRADE PROJEKATA“ I ŠTO JE TO „TEHNIČKO-FINANCIJSKA KONTROLA“? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetno pitanje je predmet postupka provedbe odluke o obnovi. Pri tome se napominje da je umjesto znanstvene institucije uveden pojam provoditelja. |
| 33 | Sanja Štok | , Članak 20. | ČL 20 ST (2): NIGDJE SE NE SPOMINJU POZNATI POJMOVI I NAČINI OBNOVE ILI PONOVNA IZGRADNJA UNIŠTENIH ZGRADA – KAO NPR „RESTITUCIJA“, ODNOSNO PONOVO GRAĐENJE ZGRADA (FAKSIMIL) KAO NITI MNOGI DRUGI POJMOVI. GRADITELJSKO NASLIJEĐE JE OVIM ZAKONOM KONAČNO DO KRAJA ZANEMARENO, KAO I POJAM URBANE CJELINE. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za navedeni prijedlog nema potrebe. |
| 34 | Sanja Štok | , Članak 15. | ČL 15 I ČL 16: U SVAKOM PROJEKTU ZA OBNOVU ZGRADE TREBA OBAVEZNO SUDJELOVATI ARHITEKT, KAO ŠTO TREBA PROPISATI I UVJETE ZA ARHITEKTA (DOPUŠTENJE MINISTARSTVA KULTURE, KOJE SE DO SADA UVIJEK ZAHTIJEVALO I ZA PUNO JEDNOSTAVNIJE PROJEKTE). ŠTO ZNAČE „OSTALE STRUKE“? NEMA IH U POJMOVNIKU. ŠTO SE DOGAĐA AKO JE U PROJEKTU OBNOVE POTREBNA I NEKA DRUGA STRUKA? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojedine struke sudjeluju sukladno tome postoji li za time potreba a zadaće struka su propisane u posebnom zakonu koji to uređuje. |
| 35 | Sanja Štok | , Članak 14. | ČL 14 ST (1): POJAČANJE KONSTRUKCIJE NE MOŽE SE RADITI SAMO PREMA STRUČNIM SMJERNICAMA, A BEZ PROJEKTA. ČL 14 I ČL 15 SU U NESKLADU: DA LI JE POJAČANJE KONSTRUKCIJE UJEDNO I POPRAVAK KONSTRUKCIJE? POTREBNO JE TO RAZJASNITI I NE MIJEŠATI POJMOVE U OVA DVA ČLANKA. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prijedlogom zakona koji je upućen na prvo čitanje u Sabor su pojmovi jasnije uređeni. |
| 36 | Sanja Štok | , Članak 13. | ČL 13 ST (3): NAČINI OBNAVLJANJA OŠTEĆENIH GRAĐEVINA DEFINIRANI SU I OPISANI POTPUNO NESTRUČNO. SPOMINJU SE SAMO I JEDINO „ELEMENTI BITNI ZA UPORABLJIVOST ZGRADE“ ŠTO JE UVREDA ZA SVAKO ARHITEKTONSKO DJELO. „STRUČNE SMJERNICE“ KOJE SE SPOMINJU U STAVKU, A NALAZE SE U TABLICI, ARHITEKTONSKI SU POTPUNO NESTRUČNE. ČL 13 ST (8): ŠTO ZNAČI U FINANCIJSKOM SMISLU „POSAO REDOVITE UPRAVE“? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Koncepcija i razine obnove definirani su Zakonom, a obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije. Stavak 8. je nužan s obzirom na Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. |
| 37 | Sanja Štok | , Članak 11. | ČL 11: STRUČNO-ANALITIČKA PODLOGA ZA URBANU OBNOVU NIJE UOPĆE ODNOSNO NIKAKO OPISANA NITI RAZRAĐENA – KOMPLETNO ZANEMARIVANJE OVOG VAŽNOG ČLANKA. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlogom zakona koji je upućen u Sabor na prvo čitanje za prostor Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba predviđena je izrada Program cjelovite obnove Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, koji izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba. |
| 38 | Sanja Štok | , Članak 7. | ČL 7 ST (1) AL 6: ŠTO JE TO „ZNANSTVENA INSTITUCIJA ZA GRADITELJSTVO ZA TEHNIČKO-FINANCIJSKU KONTROLU KOD IZRADE PROJEKATA“? POTREBNO DEFINIRATI I OBJASNITI U POJMOVNIKU. U ČL 22 ST (4) JE TO „ZNANSTVENA USTANOVA“. TAKOĐER POTREBNO DEFINIRATI ŠTO JE TO TOČNO „TEHNIČKO-FINANCIJSKA KONTROLA“? ČL 7 ST (6): U IZRADI PROGRAMA MJERA MORA SUDJELOVATII I MINISTARSTVO KULTURE – MINISTARSTVO GRADITELJSTVA NE MOŽE KAO JEDINI NOSITELJ IZRAĐIVATI PROGRAME MJERA. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Programi mjera se izrađuju na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba, kao i mišljenja gradonačelnika, odnosno načelnika općine lokane samouprave za čije se područje donosi program. Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom u čijem radu sudjeluje i Ministarstvo kulture, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama. |
| 39 | Sanja Štok | , Članak 6. | ČL 6 ST (3): PROGRAM MJERA ZA OBNOVU POVIJESNE JEZGRE GRADA ZAGREBA NE MOŽE SE DONOSITI BEZ MINISTARSTVA KULTURE, ODNOSNO GRADSKOG ZAVODA ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE I PRIRODE. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tvrdnja nije točna. Sukladno odredbi članka 7. stavaka 5. i 6. Programi mjera se izrađuju na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba i u suradnji sa Savjetom u kojem je prisutno Ministarstvo kulture. |
| 40 | Sanja Štok | , Članak 6. | ČL 6 ST (2): ŠTO SU TO TOČNO „UTVRĐENI PRIORITETI“? U OVOM ČLANKU JE POTREBNO NAPISATI TKO I KAKO UTVRĐUJE PRIORITETE. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje i odredba dorađena. Programi mjera se izrađuju na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba, kao i mišljenja gradonačelnika, odnosno načelnika općine lokalne samouprave za čije se područje donosi program. |
| 41 | Sanja Štok | , Članak 3. | ČL 3 ST (2) AL 5: MEĐU TZV „NEKONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA“ (NESTRUČAN I MANJKAVI NAZIV) UOPĆE SE NE SPOMINJU ARHITEKTONSKI DETALJI I OSTALI ELEMENTI ZGRADA. ČL 3 ST (2) AL 8: PROJEKT OBNOVE ZGRADE OPISAN JE POTPUNO NESTRUČNO, NE KORISTE SE NIKAKVI POSTOJEĆI BROJNI STRUČNI NAZIVI. ŠTO JE TO „PRIKAZ SMJEŠTAJA ZGRADE U PROSTORU“ I „PRIKAZ ZATEČENOG STANJA ZGRADE“? ZNA SE ŠTO JE ARHITEKTONSKI SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA I U KOJEM STUPNJU ON MOŽE BITI RAZRAĐEN. ARHITEKTONSKI SNIMAK NE MOŽE BITI NIKAKAV „PRIKAZ“. OD SVIH TEMELJNIH ZAHTJEVA ZA GRAĐEVINU POTREBAN JE SAMO DOKAZ MEHANIČKE OTPORNOSTI I STABILNOSTI? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Komentar ne sadrži prijedlog. Struka i tehnički propisi imaju svoj rječnik, pa tako razlikujemo konstrukcijske i nekonstrukcijske elemente zgrada kao i druge navedene pojmove. |
| 42 | Sanja Štok | , Članak 3. | ČL 3 ST (2) AL 1: JEDINI CILJ CJELOVITE OBNOVE NE MOŽE BITI SAMO DOVOĐENJE ZGRADE U STANJE POTPUNE GRAĐEVINSKE UPORABLJIVOSTI. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Sadržaj cjelovite obnove zgrade definiran je Zakonom i nije jasna primjedba. Ukoliko je zgrada građevina i ukoliko se na zgradama izvode građevinski radovi koji u svojoj završnoj fazi imaju naziv završni građevinski radovi, nije jasno što predlagateljica predlaže. |
| 43 | Sanja Štok | , Članak 1. | U ČL 1 ST (2) AL 2: U PRVOM OPISU OBNOVE ZANEMARUJE SE POTPUNO ARHITEKTONSKA VRIJEDNOST I ARHITEKTONSKI ELEMENTI ZGRADA, TE SE NE SPOMINJE UOPĆE CJELOVITA OBNOVA | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cjelovita obnova zgrada je razrađena u odredbama ovoga Zakona, a prema odredbama ovoga Zakona prilikom razrade projektne dokumentacije će se voditi računa i o arhitektonskim vrijednostima zgrade. |
| 44 | Sanja Štok | HRVATSKA PREDSJEDA VIJEĆEM EU-a U RAZDOBLJU OD 01.01. DO 30.06.2020. GODINE. HRVATSKA JE OD 18.10.1993. ČLANICA ICCROM-a. ČLANICA JE UNESCO-a I MNOGIH DRUGIH MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA KOJE SE BAVE KULTURNOM I GRADITELJSKOM BAŠTINOM... ...A ZAGREB SE OBNAVLJA BEZ ARHITEKATA - I BEZ MINISTARSTVA KULTURE KAO NOSITELJA. ULOGA ARHITEKTA U TEKSTU ZAKONA POTPUNO JE MINORIZIRANA - POVIJESNA JEZGRA GLAVNOG GRADA RH UNUTAR EU OBNAVLJA SE BEZ ARHITEKATA U 21. STOLJEĆU. ZA RAZLIKU OD DOBRE PRAKSE EUROPSKIH GRADOVA, ZAGREB TAKOĐER NEMA „GLAVNOG URBANISTA“. NA NJEGOVOM MJESTU U ZAGREBU JE PRAVNIK. TAKO JE U STARTU PROMAŠENA PRILIKA ZA STRUČNU URBANU OBNOVU ZAGREBA. TEKST ZAKONA NE POŠTUJE ARHITEKTONSKU NITI URBANU KULTURU. NE POŠTUJE U SVIJETU UOBIČAJENE NAČINE DOKUMENTIRANJA I OBNOVE GRADITELJSKOG NASLIJEĐA, KAO NITI EDUKACIJU KOJU SU NAŠI ARHITEKTI STEKLI U RH ILI U INOZEMSTVU. NAIME, OBNOVA NIKAD NE PODRAZUMIJEVA SAMO „DOVOĐENJE U STANJE POTPUNE GRAĐEVINSKE UPORABLJIVOSTI“ ILI POJMOVE KAO ŠTO SU „POPRAVAK KONSTRUKCIJE“ ILI „POJAČANJE KONSTRUKCIJE“. SADRŽI EVENTUALNO POJAM „CJELOVITA OBNOVA“, S TIM DA TAJ POJAM ZAPRAVO OZNAČAVA NEŠTO SASVIM DRUGO OD ZNAČENJA TOG POJMA U OVOM ZAKONU. OVAJ ZAKON OBNOVU GRADA SVODI NA MEHANIČKU OTPORNOST I STABILNOST ZGRADE. NIŠTA DRUGO U NJEMU NE POSTOJI. TAKOĐER, NE UVJETUJE IZRIČITO ZA ARHITEKTA DOPUŠTENJE MINISTARSTVA KULTURE ZA RADOVE NA KULTURNOM DOBRU, ŠTO JE DO SADA BILA OBVEZA ZA SVAKI PUNO JEDNOSTAVNIJI PROJEKT NEGO ŠTO JE TO OBNOVA ZGRADA ILI DIJELOVA POVIJESNE JEZGRE ZAGREBA. GRADITELJSKO NASLIJEĐE KAO I POJAM URBANE ZAŠTIĆENE CJELINE OVIM JE ZAKONOM KONAČNO DO KRAJA ZANEMARENO. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tvrdnje u pravcu da se obnova koju ima u vidu ovaj Zakon provodi bez Ministarstva kulture nemaju uporište već upravo suprotno spomenuto Ministarstvo je ključno u obnovi povijesno urbane cjeline Grada Zagreba i na odgovarajući je način uključeno u provedbu ovog Zakona. Također, za tvrdnju da je obnova propisana ovima Zakonom nestručna nema uporišta s obzirom da će u provedbi iste sudjelovati ovlašteni inženjeri kao projektanti i stručni nadzor. Isto tako ne stoji tvrdnja da arhitekt ne mora imati dopuštenje Ministarstva kulture. Obnova prema ovom prijedlogu zakona ima kratkoročne i dugoročne ciljeve. U prvome redu potrebna je žurna obnova konstrukcije zgrada zbog zaštite zdravlja i života ljudi. | |
| 45 | Renata De | , Članak 49. | Ukoliko se krene sa brzom obnovom vjerujem da neće biti potrebe za hitnom gradnjom zgrada za privremeni smještaj, tim novcima se mogu refundirati troškovi građanima koje treba ohrabriti da samostalno krenu u obnovu. Nije jasno iz kojeg razloga bi gradnja privremenog smještaja bila brža od gradnje zamjenskih građevina, treba osigurati jednostavnu proceduru za rušenje, izdavanje dozvole i građenje i ne smije se odugovlačiti s obnovom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba ima u vidu moguću potrebu. |
| 46 | Renata De | , Članak 45. | Ovdje je korektno napisano veličina stana za potrebe stambenog zbrinjavanja a stječe se dojam da su članci prepisivani izmešu poglavlja 4 i 7 pa se kod gradnje zamjenskih kuća navodi površina a ne vodi se računa o stavrnim površinama koje su vlasnici imali prije potresa, što dovodi u pitanje pravo vlasništva kao jedno od temeljnih prava građana. Predlažem ispraviti članak 26. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 47 | Renata De | , Članak 43. | Kod stambenog zbrinjavanja osoba pogođenih potresom ima smisla kriterij da je vlasnik imao prijavljeno prebivalište ili boravište pa se čini da je greškom navedeno i kod pomoći kod sanacije i gradnje zamjenske kuće, predlažem ispraviti kako bi svi vlasnici bili u ravnopravnoj poziciji. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 48 | Renata De | , Članak 37. | Trebalo bi osigurati bržu proceduru izdavanja građevinske dozvole te osloboditi građane plaćanja naknada kako bi obnova bila što uspješnija i brža. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlog nije razumljiv i ne sadrži konkretan prijedlog. |
| 49 | Renata De | , Članak 42. | Važno je osigurati da građani mogu kumunalnim službama predati građevinski otpad bez naknade jer time građevinski otpad neće završiti u prirodi na divljim deponijama već bi se trebao reciklirati i dobiti novu uporabnu vrijednost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 50 | Renata De | , Članak 38. | Zašto iznimno da vlasnici obnavljaju, pa logično bi bilo da je to pravilo jer je prirodno da svatko sanira svoje vlasništvo a država pomaže sa novčanom pomoći, povoljnim kreditom i najpoštenije je svima isto. Radi transparentnosti provedbe Zakona i općenito obnove, država bi trebala imati nadzor nad gradnjom, čime bi se osiguralo poštivanje Zakona o gradnji, posebno statičkih proračuna i sigurnosti budućih zgrada, kao i namjenskog korištenja sredstava koje građanima dodjeljuje država. Ministarstvo i Grad Zagreb imaju obavezu graditi, nadzirati i ugovarati obnovu i gradnju škola, bolnica, muzeja i javnih zgrada i to će nažalost trajati godinama, sve češće se čuje od arhitekata i građevinara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 51 | Renata De | , Članak 34. | Poznato je koliko košta izgradnja konstruktivnog dijela zgrade, a može se izračunati i koliko košta sanacija (pojačanje konstrukcije, popravak konstrukcije) i može se jasno reći do kojeg iznosa će država plaćati po kvadratu, time bi se vlasnike potaknulo da krenu u obnovu samostalno bez da sav teret pada na Ministarstvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pitanje visine vrijednosti novčane pomoći u smislu predmetne odredbe je na odgovarajući način uređeno stavkom 2. |
| 52 | Renata De | , Članak 26. | Dovođenje u vezu broja prijavljenih osoba u vrijeme potresa sa kvadraturom zamjenske kuće koja se gradi nije pravedan kriterij. Netko je mogao prije potresa živiti u kući od 30m2 i teoretski ako ima 5 članova dobija 85m2, a s druge strane netko je naslijedio kuću od 200m2 a prijavljen je u drugom gradu i prema predloženom nema pravo na pomoć. Poštenije bi bilo gledati ukupna primanja vlasnika ili suvlasnika i imovinski status. Također iz ovog članka nije vidljivo ako vlasnik sam odluči graditi zamjensku kuću može li zatražiti refundiranje troškova od države ili mora čekati da država u ime i za račun gradi kuću. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. Zakonom je predviđen kriterij mjesta prebivališta ili boravišta uništene obiteljske kuće. Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće u skladu s ovim Zakonom vlasnik uništene obiteljske kuće može odabrati isplatu novčane pomoći sukladno članku 35. Zakona |
| 53 | Renata De | , Članak 24. | Vlasnik je oštećen i nije pošteno uskratiti pravo na pomoć ako u vrijeme potresa nije bio prijavljen na toj adresi. Važno da ima prijavljeno boravište ili prebivalište u RH. Ako vlasnik plaća pošteno sve komunalne doprinose, porez za kupnju nekretnine, izdavanje građevinske dozvole trebao bi imati pravo na pomoć države ukoliko dođe do razornog potresa. Hrvati imaju tradicionalno više nekretnina pa ako je netko iz drugog dijela Hrvatske imao stan ili kuću u Zagrebu ovime nema pravo na nikakvu pomoć, što nije pošteno. Predlažem brisati uvjet da je u vrijeme potresa imao prijavljeno prebivalište ili boravište. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. Zakonom je predviđen kriterij mjesta prebivališta ili boravišta uništene obiteljske kuće. |
| 54 | Renata De | , Članak 1. | Predlažem da se doda i mogućnost dobivanja povoljnih kredita za stradale u potresu uz jamstvo države. S obzirom da Zakonom nije planirana cjelovita obnova svih oštećenih zgrada vjerujem kako bi i mogućnost povoljnog kredita pojedincima bila od pomoći i već sad bi se počele sanirati zgrade od starane vlasnika i suvlasnika a ne bi se čekalo na državu i grad Zagreb. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Propisivanje uvjeta kreditiranja nije predmet ovoga Zakona. |
| 55 | Renata De | Iz Prijedloga Zakona je razvidno da su u istu poziciju stavljeni: - vlasnici i suvlasnici legalno izgrađenih zgrada i to samo oni koji su za vrijeme potresa bili prijavljeni u oštećenoj zgradi, -vlasnici i suvlasnici zgrada koje treba legalizirati, - zaštićeni najmoprimci. Ovo je nepravedno tretiranje jer samo vlasnici i suvlasnici legalnih nekretnina koji imaju prebivaljište u RH bi trebali imati pravo na pomoć države s obzirom da su platili sve propisane pristojbe za komunalne naknade, izdavanje građevinske i uporabne dozvole, promet nekretnina (ako su kupili nekretninu) i redovito plaćaju troškove režija. Država nakon što je dozvolila legalizaciju bespravno izgrađenih kuća ponovno šalje poruku građanima da i nelegalno sagrađene građevine bez statičkih proračuna prolaze kao i one sa pravim projektima i građevinskom dozvolom. Zaštićeni najmoprimci su se uselili u tuđe stanove i uživaju po ovom sva prava kao i vlasnici, što nikako nije pošteno prema stvarnim vlasnicima i suvlasnicima. Predlažem da se ovim Zakonom regulira da svi vlasnici neovisno o boravištu imaju pravo na pomoć. Također, smatram da se u Zakon pored predložene financijske pomoći oštećenim građanima trebaju dodati i mogućnosti osiguranja povoljnih kredita od HBOR-a i komercijalnih banaka uz jamstvo države. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tvrdnja nije točna. Obnova nezakonito izgrađenih zgrada moguća je samo ako iste budu ozakonjene sukladno posebnom Zakonu. Prava najmoprimaca prema ovome Zakonu nisu ista kao prava vlasnika, a prava najmoprimaca propisana ovim Zakonom proizlaze iz posebnog zakona. | |
| 56 | Nenad Kazija | , Članak 43. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG ZAKONA: Primjedbe koje slijede odnose se u prvom redu na način reguliranja stambenog zbrinjavanja osoba nastradalih u potresu, čije su obiteljske kuće, odnosno stambene zgrade, do te mjere oštećene, da su proglašene „NEUPORABLJIVIM“ (CRVENA naljepnica) za život, a koje se u Prijedlogu Zakona nazivaju uništenim zgradama, te se za njih predviđa uklanjanje. U „spornim“ člancima prijedloga predmetnog Zakona, radi se evidentna diskriminacija na štetu vlasnika stanova u uništenim (neuporabljivim) višestambenim zgradama, u odnosu na vlasnike uništenih (neuporabljivih) obiteljskih kuća, a način na koji se to predlaže, apsolutno je u suprotnosti sa odredbama Ustava Republike Hrvatske, koje se odnose na vlasništvo, zabranu diskriminacije i jednake primjene zakona prema svim građanima. Stoga, predložena zakonska rješenja, ukoliko u ovakvom obliku budu prihvaćena, stvaraju realnu mogućnost pobijanja u postupku ocjene sukladnosti Zakon sa Ustavom RH, pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. UKLANJANJE UNIŠTENIH ZGRADA Člankom 20. stavkom 1. Prijedloga Zakona propisuje se da se „uklanjaju zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene, ili da njihova obnova nije moguća (u daljnjem tekstu: uništena zgrada)“. Gledajući segment objekata namijenjenih stanovanju, Zakon razlikuje obiteljske kuće (objekti sa maksimalno tri stambene jedinice) i višestambene zgrade (objekti sa četiri i više stambenih jedinica). GRADNJA ZAMJENSKIH OBITELJSKIH KUĆA Članak 24. stavak 1. propisuje: „Zamjenska obiteljska kuća gradi se u slučaju u kojemu je na temelju ovoga Zakona uklonjena uništena postojeća obiteljska kuća u kojoj je u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona stanovao njezin vlasnik, odnosno srodnik vlasnika i u kojoj je vlasnik, odnosno srodnik vlasnika imao prijavljeno prebivalište ili boravište“. Dakle, vlasnicima u potresu uništenih obiteljskih kuća, izgradit će se zamjenska obiteljska kuća, koja će biti u njihovom vlasništvu. Nadalje, člankom 25. Prijedloga Zakona, određuje se mjesto izgradnje zamjenske obiteljske kuće. Stoga je propisano da bi se takva obiteljska kuća gradila na istom zemljištu, a ukoliko to nije moguće zbog klizišta, gradit će se na zemljištu u vlasništvu vlasnika uklonjene obiteljske kuće, koje se nalazi na području iste jedinice lokalne samouprave. Ako vlasnik uklonjene uništene obiteljske kuće nema takvo odgovarajuće zemljište, zamjenska obiteljska kuća gradit će se na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, s tim da je u tom slučaju vlasnik uklonjene obiteljske kuće dužan svoje zemljište, gdje se ista nalazila, darovati jedinici lokalne samouprave. U krajnjem slučaju, ukoliko vlasnik uklonjene obiteljske kuće ne želi darovati jedinici lokalne samouprave zemljište na kojem se nalazila uklonjena uništena obiteljska kuća, obiteljska kuća će se graditi na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, a vlasnik uklonjene obiteljske kuće dužan je, prije preuzimanja novoizgrađene zamjenske obiteljske kuće, isplatiti jedinici lokalne samouprave vrijednost zemljišta po tržišnoj cijeni. Slijedom navedenog, evidentna je briga zakonodavca da se stambeno zbrinu vlasnici uništenih i uklonjenih obiteljskih kuća, kao i članovi njihovog domaćinstva, što je apsolutno korektno i za podržati, međutim, nažalost nije takav slučaj sa stambenim zbrinjavanjem vlasnika stanova u višestambenim zgradama, uključujući i članove njihovih obitelji. STAMBENO ZBRINJAVANJE VLASNIKA STANOVA (i članova njihovog kućanstva) U VIŠESTAMBENIM ZGRADAMA Člankom 43. stavkom 3. Prijedloga Zakona propisuje se da „Vlasniku stana, odnosno srodniku krvnom srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik, odnosno srodnik vlasnika, koji je stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi i stambeno poslovnoj zgradi na području Grada Zagreba, koja se uklanja na temelju ovoga Zakona, Grad Zagreb, dat će na njegov zahtjev u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine. Dakle, vlasnicima stanova u potresu uništenih višestambenih zgrada, Grad Zagreb, dat će na njihov zahtjev u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine. Člankom 43. stavkom 4. propisuje se da: „Vlasniku stana, odnosno srodniku krvnom srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik, odnosno srodnik vlasnika koji je stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Grada Zagreba, koja se uklanja na temelju propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja, Grad Zagreb, dat će na njegov zahtjev u najam na određeno vrijeme do izgradnje nove zgrade, stan odgovarajuće veličine. Dakle, vlasnicima stanova u potresu uništenih višestambenih zgrada, u slučaju da svi suvlasnici nisu dali suglasnost za uklanjanje, pa se ista uklanja na temelju propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja, Grad Zagreb, dat će na njegov zahtjev u najam na određeno vrijeme do izgradnje nove zgrade, stan odgovarajuće veličine. Iz navedene predložene zakonske formulacije, nije uopće konkretno određeno o kojoj se to „izgradnji nove zgrade“ radi, tko financira izgradnju takve nove zgrade, te u čijem će vlasništvu ista na kraju biti. Slijedom navedenog, razvidno je da će vlasnici stanova, prema predloženom modelu stambenog zbrinjavanja, ostati bez vlasništva, jer zamjenske stanove dobivaju u najam na neodređeno vrijeme, što nikako nije jednako dobivanju istih u vlasništvo, kao što je to slučaj sa zamjenskim obiteljskim kućama. Uz sve to još će i plaćati najamninu, kakva god ona bila. Pritom je nužno u razmatranje uzeti i slijedeće činjenice: - nemali broj vlasnika stanova u uklonjenim vištestambenim zgradama opterećen je hipotekarnim kreditima, kojima su zalog upravo nekretnine, koje u tom slučaju više neće postojati, niti će ih isti imati u vlasništvu. Dakle, u ovakvoj situaciji dolazi do apsurda da će plaćati kredite za nekretnine kojih više nema, te uz njih i najamninu za dodijeljene im stanove. - stanovi koje su u potresu izgubili, mahom se nalaze na dobrim lokacijama u Gradu Zagrebu (zone gradnje: Centar, Maksimir, Podsljeme, Gornji Grad, Donji Grad), dok se zamjenski stanovi nalaze u manje vrijednim i atraktivnim gradskim zonama građenja (Sopnica, Novi Jelkovec, Podbrežje i sl.) DISKRIMINATORNO, NEJEDNAKO, NEPRAVEDNO I PROTUUSTAVNO RJEŠENJE Preslikamo li navedene prijedloge zakonskih rješenja (članak 24. i 43. Prijedloga Zakona) u realnu životnu situaciju, možemo zamisliti slijedeće na vrlo jednostavnom primjeru: U ulici „XY“ na kućnom broju 10 nalazi se obiteljska kuća, a na broju 12 stambena zgrada sa npr. 5 stanova. U nedavnom potresu, oba stambena objekta su uništena, te se, sukladno odredbama predloženog Zakona moraju ukloniti. Vlasniku obiteljske kuće, Republika Hrvatska izgradit će novu zamjensku kuću, koja će biti u njegovom vlasništvu, kao što je bila i uništena/uklonjena kuća. Vlasnici stanova u stambenoj zgradi na broju 12, dobit će od Grada Zagreba (jedinice lokalne samouprave) zamjenske stanove u trajni najam. Dakle, vlasnici stanova u uklonjenoj višestambenoj zgradi, izgubiti će svoje vlasničko pravo, jer će zamjenske stanove dobiti u NAJAM na neodređeno, ali ne i u VLASNIŠTVO, za razliku od vlasnika uklonjenih obiteljskih kuća, koji će novoizgrađene zamjenske obiteljske kuće dobiti u vlasništvo. Ovakvo predloženo zakonsko rješenje predstavlja apsolutnu diskriminaciju, jer se Zakon ne reflektira prema svim dionicima na jednak i pravedan način, što samim time navedene odredbe Zakona čini neustavnim. PRIJEDLOG ZAKONSKOG RJEŠENJA Kako bi se izbjegla protuustavna, diskriminatorna, nepravedna i nejednaka primjena Zakona, predlaže se članak 43. stavak 3. izmijeniti, te da isti glasi kako slijedi: Članak 43. stavak 3. Prijedloga Zakona: „Vlasniku stana, odnosno srodniku, krvnom srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik, odnosno srodnik vlasnika, koji je stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi i stambeno poslovnoj zgradi na području Grada Zagreba, koja se uklanja na temelju ovoga Zakona, Grad Zagreb, dati će na njegov zahtjev u vlasništvo stan odgovarajuće veličine.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. Problematika koja se navodi izlazi iz predmeta okvira ovog Zakona. Uništena višestambena zgrada nema za posljedicu gubitak suvlasništva zemljišta. |
| 57 | Nela Rubin | NAČELNA PRIMJEDBA II. OCJENA STANJA (...itd) Stručnoj javnosti nije dostupan uvid u do sad izvedene ocjene / snimke postojećeg stanja, a ne postoji niti centralna institucionalna točka koja bi objedinjavala sve do sad izvršene snimke, svih nivoa razrađenosti. Dakle, nedostaje kvalitetni Gradski arhiv, naravno digitaliziran. Nedostaje čak i registar (popis s adresama ili kč - za što postoji snimka)! Po općinskim arhivama se još piše u tekice. Ukratko: ukoliko NEMA KVALITETNE ARHIVE POSTOJEĆEG STANJA (tehničke i vlasničke dokumentacije), nije jasno na čemu se temelje daljnje procjene i razvoj, a pogotovo financijske procjene šteta i ulaganja. ČLANOVI STRUČNE RADNE SKUPINE ZA IZRADU OVOG ZAKONA Uglavnom politički dužnosnici, nepoznatih referenci, vrlo malo stručnih osoba - inženjera dokazanih u praksi. Niti su navedeni poimence, niti je poznata njihova kompetentnost, niti je priložena biografija, niti lista referentnih radova. Bez tih se dokumenta ne može, recimo, vježbenik inženjer upisati u komoru, ali eto politički dužnosnik može krojiti zakon za najozbiljniju katastofu u prostoru u posljednjih 150 godina. Nejasno je, također, da u štivu koje bi trebalo biti ozbiljno, neprekidno nalijećemo natemu bojlera (!), koji kao moraju biti kondenzacijski - kao da je tekst pisao trgovački putnik ili prodajni predstavnik. Cijela tema pripreme potrošne tople vode i energenta, kao i pripadajućeg dimnjaka, u domeni je projektanta strojarskih instalacija i nije ju potrebno posebno naglašavati. OBNOVA: PROJEKTIRANJE I GRAĐENJE Ulazni podaci za projektiranje su: kvalitetan projektni zadatak izrađen od stručne osobe, Snimka postojećeg stanja zgrade i instalacija, geodetska snimka s visinskim kotama i uredna vlasnička dokumentacija. Kvalitetnu tehničku dokumentaciju čine sve faze projekta svih struka (idejni + glavni + izvedbeni), detaljno specificirano u Pravilniku o standardu usluga inženjerskih komora. Cijena projektne dokumentacije u odnosu na ukupnu investiciju čini tako maleni postotak a osigurava tako kvalitetno izvođenje, da je nejasno i opasno predlaganje "pojednostavljenja" i smanjenja standarda projekata. U Hrvatskoj ima cca 15.000 inženjera samo u komorama, za točnije podatke konzultirati Državni zavod za statistiku - koje bi država trebala barem motivirati, ako ne i angažirati kako bi se u što kraćem roku pripremio što veći broj kvalitetnih projekata - jer će to biti zalog brže obnove i "vrijednosti za novac". Ovaj Zakon, međutim, izbjegava i kovanicu "glavni projekt", a niti ne spominje idejni i izvedbeni, kao da je to nepotrebno; ne navodi izvedbeni troškovnik nego nekakvu neokovanicu "troškovnik obnove" - na kojem nivou, u kojim fazama, kojih struka, kako, zašto? Argument koji MGIPU i kroz ovaj Zakon nameće, kako je potrebno "ubrzati postupke", dok istovremeno pretpostavlja period obnove na cca 20 godina; pa to tako nemušto radi da predlaže da projekti budu najnižeg mogućeg tehničkog nivoa (površno, bez da su uključene sve struke) i uz opasan prijedlog derogiranja javne nabave - pokazuje kako se šteti na potpuno krivom mjestu: prilikom planiranja. Za očekivati je da će slijedom substandardnih projekata izvedba koštati više, a biti lako moguće također substandardna. Citiram: "smanjenje i pojednostavljenje dokumentacije i dozvola potrebnih za obnovu, smanjenje troškova i skraćivanje vremena njihove izrade" - ?? Javna nabava u RH, premda vrlo loše ocijenjena u krugu zemalja EU, može se koristiti kao najkvalitetniji alat uz svega nekoliko poboljšanja: (1) ozbiljne sankcije za damping (pa će se tržište samo izregulirati, umjesto aktualne "ekonomski naisplativije" ali uvijek jeftimbe iz koje može proizići samo traljava izvedba), (2) ozbiljan pristup u izboru kriterija (uvažavanje referenci, tj kvalitete i cjeloživotnog iskustva ključnih stručnjaka, umjesto "u zadnje 3 godine" i "iste ili slične namjene", "iste ili slične cijene investicije" i slične bedastoće - dakle brinuti o kvaliteti a ne kvantificiranju) i napokon (3) jednostavnom administrativnom ubrzavanju postupaka koje će biti moguće kad ulazni podaci za javnu nabavu budu pravilno specificirani (dakle kad input bude: kvalitetni prikaz postojećeg stanja + kvalitetan projekt + ishođena dozvola + uredni i međusobno usklađeni vlasnički dokumenti). ULOGA UPRAVITELJA I PREDSTAVNIKA SUVLASNIKA Značajno prenaglašena - jer tržište održavanja građevina nije uređeno kvalitetnim zakonima još od površno specificiranih dužnosti i obaveza prema ZV 1997. (već 23 godine!). Upravo velike štete nakon potresa pokazale su kako najveći gradski upravitelj nije pravilno savjetovao vlasnike, pa tako zgrade u blokovima Donjeg grada u pravilu nemaju niti arhivsku dokumentaciju (što je bilo ekstralako pribaviti prije nego se Državni arhiv urušio, a sad je problem), niti snimku postojećeg stanja (što bi sad bilo jako od pomoći), niti Etažni elaborat s određenim omjerima - dakle niti na najjeftiniji dio u održavanju, na formiranje kućne arhive, Upravitelj nije upućivao suvlasnike. Kakva je odgovornost Upravitelja? Kakva je odgovornost Predstavnika suvlasnika, koji može biti apsolutno bilo tko, nestručan, nesposoban, bez mogućnosti analiziranja prioriteta - ali s velikim ovlastima! Ovaj zakon još potencira tu nevolju, a na štetu svih suvlasnika: neupućenih, inoriranih, napuštenih, needuciranih. VAŽNOST STAMBENOG ZBRINJAVANJA vs JAVNE GRAĐEVINE Uz nepostojeću stambenu politiku i nepostojeće javno dostupne registre gradskih i državnih stanova, nejasno je imaju li Grad Zagreb i RH uopće kapacitet prihvata građana čiji stanovi nisu prikladni za stanovanje do daljnjeg (do rekonstrukcije ili zamjenske izgradnje). Za javnu upravu, međutim, moguća je po ovom Zakonu i kupnja novih nekretnina - premda javna uprava može puno puno toga raditi online digitalnom transformacijom poslovanja, dok se stanovati ne može online niti u cloudu. FINANCIJSKA KONSTRUKCIJA – potpuno nejasno: postotak sufinanciranja - koliko osigurava Država, a koliko Grad? ČLANAK 6 "Programi mjera ovise o raspoloživim sredstvima" - zabrinjavajuće. Vlada cijelo vrijeme govori kako "novci neće biti upitni" ali izgleda da su upravo novci baza ovog Zakona, tj nedostatak izvora financiranja. Vrlo niski standard evidencije postojećeg stanja nekretnina, te neriješeni vlasnički odnosi, čine veliki dio nekretnina neprikladnim za subvencije (EU ili bilo kakve - tko bi ulagao u nesređeno?). Ponovno, velike ovlasti Ministarstva i premalo kontakta sa najiskusnijim i najboljim inženjerima iz prakse. Tko u MGIPU ima dugogodišnju stručnu praksu u realnom sektoru, koliko poznaje procedure, realne procjene investicija i budžetiranje? ČLANAK 7. Program mjera djeluje kao neka lošija, "skraćena" inačica Javne nabave, i to daleko netransparentnija. Koja se točno institucija krije iza nejasne sintagme "znanstvena institucija za graditeljstvo za tehničko-financijsku kontrolu kod izrade projekata" - ??? obavezno pojasniti u tekstu. ČLANAK 9. Stručni savjet se ponovno sastoji od dužnosnika - a trebao bi se sastojati od stručnjaka (kompetencije + reference), kako samo ime kaže.. Nejasno opisane dužnosti i obaveze Savjeta - potrebno preciznije definirati. Kakva je odgovornost i koliki utjecaj tog Savjeta? Nepoznato. ČLANAK 13. Ukoliko postoji cjelovita obnova (4) - da li se ostale kategorije (1,2,3) smatraju necjelovitim obnovama, tj da li će dio kuća ostati neuseljiv jer naprosto nije bilo financijskih mogućnosti da se izvrše svi radovi, pa je sanirana konstrukcija ali stan nije useljiv? Da li je država sposobna pružiti pomoć građanima, u vidu kreditiranja ako već ne sufinanciranja? Veliki će problem, još uz covid krizu, biti činjenica da će velika većina građana koji imaju štete nakon potresa biti - kreditno nesposobni klijenti. Tko će im dati jamstvo? Suvlasnici u višestambenim zgradama, a takvih je brojčano najviše i to će biti najveći financijski iznos, diskriminirani su ovim Zakonom. Ukoliko budu platežno nesposobni a država ne pomogne - otvoren je put građevinskim špekulantima. ČLANAK 15. U svim projektima svih razina potrebne su sve inženjerske struke, a za cjelovito sagledavanje zgrade i urbanizma bitno je da glavni projektant bude arhitekt, kako bi projekt bio cjelovit (i ako se ne izvodi sve odjednom!) i osobito - usklađen s važećom prostorno planskom dokumentacijom tj urbanizmom. A to je iskučivo domena arhitekture. Nejasno, potrebno rastumačiti - kako se projekti izrađuju tek nakon RJEŠENJA o obnovi zgrade - ako suvlasnici nemaju ni najblažu predodžbu koliko će ta rekonstrukcija koštati i mogu li oni to financirati? Karika koja nedostaje, budžetiranje - ne sluti na dobro. ČLANAK 17. Projektantu se snižava opseg projekta, ali se traži da nosi odgovornost kao da je izradio glavni projekt - tako što nije moguće, a niti potrebno. Inženjerska zajednica upozorava i inzistira na cjelovitosti projekata, sve faze i sve struke! Neophodno! ČLANAK 38. Provođenje obnove, umjesto izmišljanja novih i "skraćenih" procedura, potrebno je provoditi Javnom nabavom uz poboljšanja (već sam navela u načelnoj primjedbi): kvaliteta, antidamping mjere, kriteriji, skraćeni rokovi, kvalitetan input za ponuditelje, digitalizacija. Ista stvar i za kontrolu dozvola i izradu dokumentacije: sve mi već imamo, samo se treba bolje organizirati ČLANAK 39. Što znači "pozitivna tehničko-financijska kontrola projekta" i koja se institucija iza toga krije? Ili nije institucija? Nejasno, obrazložiti. Tko ima stručne kompetencije, znanja, za koji nivo projekta...? ČLANAK 40. Derogiranje javne nabave nije prihvatljivo: niti je u cilju kvalitete, niti je u duhu vrijednosti EU u koje se kunemo, i iz koje - možda je to najbitnije - tražimo financijsku pomoć. Takva bi odluka, pogrešna, mogla imati dalekosežne posljedice. ČLANAK 48. Javnost nema uvid u registar stanova u vlasništvu Grada Zagreba, kao niti u registar stanova u vlasništvu Republike Hrvatske, što je neprihvatljivo i netransparentno. Očekujemo da registri budu javno objavljeni, sa svim podacima koji nisu u suprotnosti sa zaštitom osobnih podataka. ČLANAK 49. Nedefiniran način na koji će "Ministarstvo kao investitor u ime i za račun RH" (= a to je javni novac, to uplaćujemo mi, porezni obveznici) "osigurati izgradnju zgrada za privremeni smještaj" - da li će i to ići javnim pozivom za projektiranje, dakle mimo javne nabave? ČLANAK 52. U tekstu članka nedostaje navod o utvrđivanju odgovornosti i Upravitelja i Predstavnka suvlasnika, ukoliko su pogrešno (ili nikako) savjetovali suvlasnike, tehnički ili financijski nekompetentno, što se lako može utvrditi kontrolom dokumentacije izvedenih radova. Ukoliko dokumentacija o radovima na održavanju (tehnička dokumentacija i troškovnici) ne postoji ili ne odgovara izvedenom stanju, ili naručivani radovi nisu u skladu s financijskom ponudom ili tehnčki nisu relevantni, a potpisivale su ih nestručne ili nekompetentne osobe - da li će Upravitelj snositi odgovornost? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ne iznosi konkretne prijedloge već se radi o općenitim komentarima zakonskih rješenja. Upiranje na nepostojanje arhive nije od utjecaja na donošenje i provedbu ovog Zakona. Analiza stanja je predmet donošenja programa obnove. Tvrdnje u pravcu stručnosti nisu utemeljene jer projekte obnove izrađuju ovlašteni inženjeri i pritom osobe s adekvatnim iskustvom. Imenovanja u Stručni savjet će obavljati najkompetentnije organizacije u Republici Hrvatskoj i nije jasno tko bi u protivnom odabrao te stručnjake. Pitanja javne nabave nisu predmet ovoga Zakona, a odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju odredba Zakona o javnoj nabavi prema kriterijima koji se određuju programom mjera. Pitanje kapaciteta Grada Zagreba i RH nije od utjecaja na mogućnost stambenog zbrinjavanja sukladno ovome Zakonu. Skraćivanje izrade projektne dokumentacije je ključno za brzinu djelovanja u obnovi. A sumnja u kvalitetu izrade projektne dokumentacije ne treba postojati zbog skraćivanja njenog obima, ukoliko je rade ovlaštene osobe. Financijska konstrukcija za potrebe provedbe ovoga Zakona uređena je na svrsishodan način s obzirom na postojeće financijske mogućnosti. | |
| 58 | Možemo! | Svrha donošenja Zakona o obnovi trebala bi biti osigurati kvalitetan, održiv i prvenstveno pravedan institucionalan i financijski okvir za obnovu Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. U konzultaciji sa stručnjacima definirali smo nekoliko osnovnih ciljeva koje taj okvir mora ispuniti: - osigurati pravednu raspodjelu financijskog tereta obnove između države, grada Zagreba i županija stradalih u potresu, kao i suvlasnika; - osigurati socijalnu osjetljivost kod sufinanciranja obnove uzimajući u obzir materijalno stanje suvlasnika i (ne)mogućnost financijske participacije u obnovi; - osigurati usklađenost zahvata sa urbanističkim zahtjevima i proces obnove koristiti i za urbanističku obnovu grada; - poštovanje temeljnih pravila struke iskazanih u Zakonu o gradnji i pratećim propisima; - korištenje institucionalnih primjera dobre prakse kao što je primjer Zavoda za obnovu Grada Dubrovnika (a ne Savjeta kao što je predloženo Zakonom, jer Savjet - kao što mu ime kaže - ima tek savjetodavnu ulogu); - obnova prostora javne namjene (škole, vrtići, bolnice) do najviše razine otpornosti na potres. Naš politički cilj je da se raspravi o Zakonu pristupi odmah nakon konstituiranja Sabora zbog čega tražimo izvanrednu sjednicu i odgodu ljetne stanke, ali isto tako tražimo da zakon ide u redovnu, a ne hitnu proceduru kako bi se iznašla kvalitetna i održiva rješenja. Naš prijedlog zakonskog okvira obnove predviđa da se obnova vrši u skladu s postojećim Zakonom o gradnji i pratećim propisima i da se revidira Tehnički propis za građevinske konstrukcije s ciljem primjenjivosti na obnovu nakon potresa. Sam zakon o obnovi treba postaviti institucionalni i financijski okvir obnove. Kao centralno tijelo zaduženo za obnovu predlažemo osnivanje Zavoda za obnovu Grada Zagreba i okolice po uzoru na postojeći Zavod za obnovu grada Dubrovnika (https://zod.hr/get/00_o_zavodu/53117/o_zavodu.html) čija funkcija bi bila osigurati urbanističku osnovu obnove grada, izrada godišnjih planova obnove, upravljanje procesom javne nabave za izradu projektne dokumentacije, izdavanje dozvola uz projektnu dokumentaciju kako bi ti procesi bili spojeni i ubrzani, te upravljanje nabavom za izvođače radova. Cilj upravljanja javnom nabavom je osigurati široku participaciju struke, transparentnost u provedbi javne nabave, te kontrola rasta troškova izrade dokumentacije i provedbe radova uslijed povećane potražnje. Financijski okvir obnove treba predvidjeti pravednu i održivu raspodjelu troškova obnove na način da najveći financijski teret snosi državni proračun, zatim proračun grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, te dio suvlasnici. Suvlasnički udio u obnovi treba ovisiti o financijskim mogućnostima domaćinstava u suvlasništvu, a država putem HBOR-a treba osigurati posebne beskamatne kontinuirano otvorene kreditne linije za građane i pravne osobe za namjenu obnove stanova, zgrada i obiteljskih kuća. Uz to, potrebno je propisati obavezu upraviteljima zgrada da uplaćuju premiju osiguranja za slučaj potresa i za javni i privatni fond, te osigurati da se troškovi sanacije plaćaju iz postojeće pričuvne zalihe i osiguranja tamo gdje su police osiguranja za slučaj potresa sklopljene. Obnova grada Zagreba i okolice je prilika za temeljitu urbanističku obnovu koja je nužna nakon gotovo 30 godina zanemarivanja struke, naročito ako želimo područje aglomeracije grada Zagreba prilagoditi zahtjevima i potrebama građana u 21 stoljeću. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Držimo da je ovim prijedlogom zakona ispunjena većina od predloženoga. Prihvaćen je prijedlog za osnivanje zasebnog tijela za provedbu obnove, tj. Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Tako je i s raspodjelom financijskog tereta obnove, jer svaki dionik ima svoju jasnu ulogu. Razmatraju se i dodatne mogućnosti pomoći građanima, neovisno od ovoga Zakona, kao što su bile dvije Odluke VRH o direktnoj pomoći u iznosu od 200 mil. kn za nužne i hitne radove, zamjene bojlera te priviremeni smještaj. Prijedlog da se obnova zgrada odvija u skladu sa Zakonom o gradnji nije potreban, zato što to ovaj prijedlog Zakona I predviđa, osim u dijelu skračivanja potrebne projektne dokumentacije zbog kapaciteta raspoloživih projektanata I skračivanja vremena potrebnog za izradu projekata. Naime, obnova nakon potresa ima kratkoročne i dugoročne ciljeve. Kratkoročne ciljeve predstavlja smanjenje nastanka novih potencijalnih šteta i smanjenje daljnje ugroze zdravlja i života ljudi. Iz tako postavljenog koncepta zakona, slijede odredbe koje onda uvode nove pojmove, procedure i oblike projektne dokumentacije. Skraćivanje obima projektne dokumentacije je ključno za brzinu djelovanja u obnovi. Dakle, iz strateškog cilja slijede propisani postupci. Navođenje brojnih ciljeva koje bi ovakav zakon trebao ispuniti ne doprinose osnovnom cilju i izgubio bi se smisao u dugotrajnim postupcima. Razine pojačanja konstrukcija predviđene su prema najboljim domaćim i stranim stručnim iskustvima u okviru provedivih zahvata na zgradama. Nadalje, posebno isticanje usklađenosti obnove s urbanističkim zahtjevima nije potrebno jer svi urbanistički uvjeti su na snazi, a svaki novi zakon ne treba ponavljati odredbe važećih zakona. | |
| 59 | MladenDuliba | , Članak 14. | Iz ovog članka prijedloga zakona bi se moglo zaključiti da će država financirati pojačanje konstrukcije objekta sa ciljem povećanja otpornosti zgrada...… Država bi se sa eventualnim financiranjem/sufinanciranjem morala zaustaviti s financiranjem obnove na procijenjeno stanje objekta prije potresa. Naime, vlasništvo obvezuje, te je dosta objekata zapušteno tj. njihovo stanje znatno odstupa od stanja kada je građeno. Vlasnici kroz vrijeme nisu adekvatno ulagali sredstva u održanje objekta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Komentar ne sadrži konkretan prijedlog. |
| 60 | Mladen Jošić | , Članak 50. | Ovaj članak treba BRISATI jer nije svrhovit! Godinu dana je potrebno da se izgradi neka zgrada, a za to vrijeme ljudi koji su ostali bez doma moraju negdje stanovati. Od potresa je prošlo gotovo tri mjeseca i ti ljudi već negdje stanuju. Najbolja i najefikasnija pomoć ljudima koji su ostali bez doma je bespovratno plaćanje njihove najamnine u privremenim stanovima te HITAN popravak njihovih zgrada i stanova do nivoa useljenja. Daleko je brže svaku postojeću zgradu popraviti nego novu izgraditi. Zgrade izgrađene na brzinu za jednu namjenu ne mogu biti dovoljno svrhovite i efikasne za drugu namjenu. Previše skupo je graditi stanove za studente jer se tako troši puno više novca po jednom krevetu nego u studentskim domovima, a studenti ostaju bez najvažnijih pratećih sadržaja. Zato mudri zakonodavac neće trošiti javna sredstva neracionalno i suprotno stručno argumentiranim činjenicama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ako se za pokaže potreba za hitnom gradnjom zgrada za privremeni smještaj te zgrade prema prijedlogu zakona koji je upućen na prvo čitanje za te zgrade kad prestane potreba za privremenim smještajem nije određena namjena. |
| 61 | Mladen Jošić | , Članak 49. | Ovaj članak treba BRISATI jer nije svrhovit! Godinu dana je potrebno da se izgradi neka zgrada, a za to vrijeme ljudi koji su ostali bez doma moraju negdje stanovati. Od potresa je prošlo gotovo tri mjeseca i ti ljudi već negdje stanuju. Najbolja i najefikasnija pomoć ljudima koji su ostali bez doma je bespovratno plaćanje njihove najamnine u privremenim stanovima te HITAN popravak njihovih zgrada i stanova do nivoa useljenja. Daleko je brže svaku postojeću zgradu popraviti nego novu izgraditi. Zgrade izgrađene na brzinu za jednu namjenu ne mogu biti dovoljno svrhovite i efikasne za drugu namjenu. Previše skupo je graditi stanove za studente jer se tako troši puno više novca po jednom krevetu nego u studentskim domovima, a studenti ostaju bez najvažnijih pratećih sadržaja. Zato mudri zakonodavac neće trošiti javna sredstva neracionalno i suprotno stručno argumentiranim činjenicama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 62 | Mladen Jošić | , Članak 26. | Radi načela pravednosti, potreba vlasnika te osiguravanja ambijentalne i urbanističko-arhitektonske kvalitete naselja ispred postojeći stavak (1) dodaje se novi stavak (1) koja glasi: (1) ZAMJENSKA OBITELJSKA KUĆA SASTOJI SE OD DIJELA KOJI SE FINANCIRA PREMA OVOM ZAKONU I DIJELA KOJI VLASNIK FINANCIRA U POTPUNOSTI SAMOSTALNO. PROJEKTANT IZRAĐUJE CJELOVITI PROJEKT ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE POVRŠINSKI I OBLIKOVNO PRIBLIŽNO JEDNAK SRUŠENOJ KUĆI PREMA ŽELJAMA VLASNIKA, A DIO OBITELJSKE KUĆE KOJI SE FINANCIRA PREMA OVOM ZAKONU MORA BITI FUNKCIONALNO SAMOSTALNO USELJIV BEZ DIJELA KOJI VLASNIK FINANCIRA NAKNADNO SAMOSTALNO. Postojeći stavak (1) postaje stavak (2) koja glasi: (2) Veličina ZAMJENSKOG ZATVORENOG DIJELA obiteljske kuće KOJI SE FINANCIRA ZAKONOM I KOJI se gradi u određenom slučaju ovisi o broju osoba koje su u njoj stanovale i imale prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona. Pod spomenutim osobama podrazumijevaju se vlasnik i njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, odnosno neformalni životni partner te njihovi srodnici, posvojenici, posvojitelji, skrbnici i drugi članovi kućanstva. Postojeći stavak (2) postaje stavak (3) koja glasi: (3) TLOCRTNA NETO KORISNA POVRŠINA ZAMJENSKOG ZATVORENOG DIJELA OBITELJSKE KUĆE KOJI SE FINANCIRA ZAKONOM za osobe iz stavka 2. ovoga članka koje žive u jednom KUĆANSTVU iznosi do 55,00 m2 za jednu ili dvije osobe, 70,00 m2 za tri ili četiri osobe, te 85,00 m2 za pet i više osoba. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno nije potrebno, te izlazi iz okvira predmeta ovoga Zakona. |
| 63 | Mladen Jošić | , Članak 25. | Radi načela pravednosti u stavku (3) treba se definirati približno ista površina zamjenskog zemljišta. Zato se predleže dodavanje teksta: „...izgrađena zamjenska obiteljska kuća. DOZVOLJENA JE RAZLIKA POVRŠINA ZAMIJENJENIH ZEMLJIŠTA OD 5% ILI SE RAZLIKA POVRŠINA TREBA PLATITI PO TRŽIŠNOJ CIJENI.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba odražava intenciju zakonskog rješenja. |
| 64 | Mladen Jošić | , Članak 22. | Stavak (4) treba BRISATI jer krši načelo pravednosti javne nabave osiguravajući prednost rijetkom ponuđitelju za lukrativan posao obzirom da se NE RADI o nužnom znanstvenom pristupu. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 65 | Mladen Jošić | , Članak 16. | U stavku (2) treba umjesto točke staviti zarez te dodati: ...u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, A U ROKU OD 15 DANA OD PODNOŠENJA ZAHTJEVA.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za predloženim nema potrebe. Ti rokovi su propisani posebnim propisima. |
| 66 | Mladen Jošić | , Članak 15. | U dodatnom novom stavku (8) treba se precizno definirati temeljem kojih STRUČNIH I PRAVNIH KRITERIJA se donosi rješenje o obnovi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Donošenje odluke o obnovi je na odgovarajući način uređeno Zakonom. |
| 67 | Mladen Jošić | , Članak 13. | Članak je vrlo NETRANSPARENTAN te iz njega niti stručnjaci niti vlasnici ne znaju precizno što će se Zakonom obnavljati i na koji način z čega proizlazi da ne znaju niti koliko će im novaca trebati za njihovo učešće u obnovi. Isto tako zakonodavac ne zna koliko će novaca trebati osigurati za obnovu i u kojim rokovima će to moći ostvariti! Tko i kako određuje kako će se popraviti neka zgrada? Treba navesti temeljem čega se odlučuje o vrsti obnove. Radi velike nejasnoće navedene načine obnove zgrade u stavku (1) trebalo bi ZAMIJENITI sljedećim nazivima: 1. POPRAVAK NEKONSTRUKCIJISKIH I/LI KONSTRUKCIJSKIH OŠTEĆENJA BEZ POJAČANJA KONSTRUKCIJE TE ZAVRŠNOG UREĐENJA INTERIJERA I PROČELJA 2. POPRAVAK NEKONSTRUKCIJISKIH I/LI KONSTRUKCIJSKIH OŠTEĆENJA BEZ POJAČANJA KONSTRUKCIJE SA ZAVRŠNIM UREĐENJEM INTERIJERA I PROČELJA 3. POJAČANJE KONSTRUKCIJE BEZ ZAVRŠNOG UREĐENJA INTERIJERA I PROČELJA 4. POJAČANJE KONSTRUKCIJE SA ZAVRŠNIM UREĐENJEM INTERIJERA I PROČELJA 5. POJAČANJE KONSTRUKCIJE DOGRADNJOM 6. CJELOVITA OBNOVA (GORE NAVEDENI NAČINi OBNOVE NE ZNAČE POVEĆANJE TROŠKOVA KOJI SE FINANCIRA ZAKONOM VEĆ CENTRALNO ORGANIZIRANJE KVALITETNE OBNOVE ZGRADA) Obzirom da su Nacrtu Zakona priložene samo Stručne smjernice za razinu obnove zgrada u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost samo postojećeg korpusa zgrade i koje ne pokrivaju druge načine obnove koji istovremeno osiguravaju i konstruktivnu i prostorno-funkcionalnu vrijednost zgrade potrebno je zakonom definirati sve strzučne smjernice. Zato iza postojećeg stavka (8) treba dodati stavak (9) koja glasi: (9) ZA SVE NAČINE OBNOVE IZRADITI ĆE SE STRUČNE SMJERNICE ZA IZRADU PROJEKATA OBNOVE U ROKU OD 60 DANA OD STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA KAKO SLIJEDI: - STRUČNO-ANALITIČKE PODLOGE ZA OBNOVU POVIJESNE URBANE CJELINE GRADA ZAGREBA - STRUČNE SMJERNICE ZA POJAČANJE KONSTRUKCIJE S CILJEM POVEĆANE SEIZMIČKE OTPORNOSTI ZGRADA - STRUČNE SMJERNICE ZA SVE NAČINE OBNAVLJANJA OŠTEĆENIH ZGRADA - STRUČNE SMJERNICE ZA SVE NAČINE OBNAVLJANJA POJEDINAČNO ZAŠTIĆENIH KULTURNIH DOBARA - STRUČNE SMJERNICE ZA SVE NAČINE OBNAVLJANJA OŠTEĆENIH ZGRADA KOJE SE NALAZE U POVIJESNOJ URBANOJ CJELINI GRADA ZAGREBA | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Umjesto Smjernica za razine obnove (koje su izradili stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i inženjeri iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva koristeći stručna znanja i iskustva iz obnove u sličnim situacijama u nedavnim potresima u drugim državama) obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije. |
| 68 | Mladen Jošić | , Članak 7. | Zakon mora definirati sve poslove koji s eplaniraju učiniti temeljem Zakona. Zato ispred postojećeg stavka (1) trebalo biti napisati novi tekst u kojem se navode NAZIVI SVIH PROGRAMA koji se planiraju donijeti i u kojim ROKOVIMA će biti doneseni. Postojeći stavak (1) trebao bi postati stavak (2). U postojećem stavku (1) trebalo bi brisati riječ „Prvi“ ako se radi o sadržaju SVIH PROGRAMA koji će biti donešeni ili navesti NAZIV PROGRAMA, ako se radi o specifičnom sadržaju nekog programa. Ostali stavci bi se trebale pomaknuti za jedan broj prema kraju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da prihvaćanje istih ne bi doprinijelo kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona. Propisivanje svih mogućih postupanja u posebnom Zakonu koji ima za cilj brzinu djelovanja nije opravdano i niti jedan Zakon nije sve postupke u cijelosti propisao već je za detaljnu razradu to ostavljeno podzakonskim aktima. |
| 69 | Mladen Jošić | , PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA | 1. NACRT ZAKONA NIJE DOBAR jer financiranje provedbe Zakona tretira tek jednim člankom (Čl. 5.) s 5 stavaka kroz osnovna načela. Ovako važan Zakon o kojem ovise ljudski životi (ili barem datum povratka ljudi u oštećene domove) mora imati definirane detaljnije financijske parametre. Za precizno predviđanje troškova obnove Zakonodavac mora PRECIZNO DEFINIRATI POSTOTKE FINANCIRANJA IZMEĐU DRŽAVE, GRADA I UČEŠĆA VLASNIKA! Vlasnici nekretnina moraju znati koliko novaca sami moraju osigurati za popravak domova i kako će to osigurati. Zakonodavac vlasnicima mora pomoći u postupku osiguravanja njihovog učešća DRUŠTVENO ORGANIZIRANIM POSTUPKOM S DRŽAVNIM GARANCIJAMA uz hipoteku njihovog vlasništva kod dizanja najpovoljnijih i dugoročnih kredita za potrebe obnove domova! 2. NACRT ZAKONA NIJE DOBAR obzirom da se u Zakonu ne planira osnivanje STRUČNE USTANOVE ZA PROVEDBU OBNOVE. Sva domaća i strana iskustva pokazuju da državna administracija nije motivirana niti ima potrebna stručna znanja za takav posao. Nestručno vođenje posla gotovo uvijek izaziva sukobe pozicije i opozicije na štetu korisnika. Diskontinuitet političkog vodstva predstavlja vremensku blokadu poslovanja. Administrativne promjene novih uprava mijenjaju uhodane poslove. Zakonodavac NEMA racionalno obrazloženje da se zakonom ne definira stručno vođenje obnove! | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Vlasnici/suvlasnici nekretnina će osigurati 20 % sredstava za provedbu ovog Zakona. Rješenje u pogledu financiranja obnove je izrađeno uvažavajući postojeću situaciju. Prihvaćen je prijedlog za osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Tvrdnja da obnova neće biti provedena stručno nije utemeljena. Osim toga, ukoliko državna administracija nije motivirana za stručni rad, onda kako bi ta stručna ustanova bila organizirana, možda kao privatna ili bi stručnjaci koji su već zaposleni dali otkaze na svojim radnim mjestima i zaposlili se na određeno u novoj instituciji dok ne završi obnova. Osim toga komentar ne sadrži konkretan prijedlog. |
| 70 | Mirko Buvinić | , Članak 13. | (4) Oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno - poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju se cjelovitom obnovom ako to zatraži njezin vlasnik, odnosno njezini suvlasnici te ako se obvežu podmiriti razliku troškova između cjelovite obnove i obnove iz stavka 3. ovoga članka i za ispunjenje te obveze daju odgovarajuće osiguranje. Iznmno, razliku troškova iz stavka (4) snosi jedinica lokalne ili područne samouprave ako ne može spriječiti negativne utjecaje javnog prometa na oštećene građevine. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Sadržaj i opseg cjelovite obnove uređen je Zakonom, a obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije. Nema zapreke da se izvode pojačanja konstrukcije u slučaju u kojem je to potrebno sukladno stavku 3. |
| 71 | Mirko Buvinić | , Članak 13. | Posljedice potresa nisu samo financijske. Anketa koja je provedena na uzorku od preko 3000 ispitanika i javno objavljena 12.06.2020. pokazala je da svaki 4 ispitanik osjeća posljedice u vidu velikog straha, anksioznosti i sl. Projekt obnove definiran ovim Zakonom mora biti takav da ukloni ili smanji uzroke navedenog stanja. Cjelovita obnova uz pojačanje konstrukcije mjera je koja može stanarima oštećenih građevina pomoći da smanje strahove i tjeskobe uzrokovane potresom. Člankom 13. stavkom 4. predviđeno je da se oštećene višestambene zgrade obnavljaju cjelovitom obnovom ako se vlasnik (suvlasnici) obvežu podmiriti razliku troškova. Kako znamo da je cjelovita obnova iznimno skupa i da ju je bez dodatne pomoći Grada i Države vrlo teško financirati većina višestambenih zgrada (koje nisu pojedinačno kulturno dobro) neće biti obnovljene na navedeni način. Problem se pojavljuje u slučajevima kada se višestambene zgrade nalaze uz koridore javnog prometa (tramvaje i autobuse) koji uzrokuju znatne vibracije i gotovo iz minute u minutu 'podsjećaju' stanare tih zgrada na potres, a takve situacije onemogućuju (otežavaju) da se 'preboli' i odagna strah i tjeskoba koju mnogi imaju i osjećaju. Prije potresa tih vibracija (uzrokovanih prolazom autobusa i tramvaja) gotovo da nije ni bilo, a sada su znatno snažnije i učestalije. Kao stanovnik Domjanićeve ulice kojom prolazi nekoliko linija autobusnog javnog prometa svakodnevno 'proživljavamo' nove i nove potrese. Valja napomenuti da je Grad Zagreb prije desetak godina rekonstruirao Domjanićevu ulicu na način da je uveo dodatni kolni trak i povećao broj autobusnih linija koje prolaze ulicom, a sve uz snažno negodovanje i proteste stanovnika. Nekada smo živjeli u mirnijoj i sigurnijoj ulici. Nakon potresa 22.03.2020. situacija se znatno pogoršala. Kontraargumenti stoga ne mogu biti: 'Znali ste u kakvoj ulici kupujete stan', ili 'To je pitanje za Grad Zagreb i ne rješava se zakonom'; Zakon koji se donosi 'polako' i 'studiozno' mora biti precizan i obuhvatiti razne situacije jer je samo na taj način svrsishodan. Može li Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom omogućiti dodatno financiranje u cilju cjelovite obnove višestambenim zgradama koje se nalaze uz koridore javnog prometa koji im kontinuirano izaziva vibracije (narušava statiku i zdravlje stanara)? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Sadržaj i opseg cjelovite obnove uređen je Zakonom, a obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije. Nema zapreke da se izvode pojačanja konstrukcije u slučaju u kojem je to potrebno sukladno stavku 3. |
| 72 | Mihaela Zamolo | , Članak 7. | Stavak 1, podstavak 6 „znanstvena institucija za graditeljstvo“ zašto drugi ne mogu raditi tehničko-financijsku kontrolu, npr. druge pravne i fizičke osobe | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Umjesto znanstvene institucije uveden pojam provoditelja. |
| 73 | Mihaela Zamolo | , Članak 38. | Stavak 1: „ovlaštenog inženjera građevinske struke“ zamijeniti s: ovlaštenog inženjera građevinarstva Stavak 3, podstavak 2 Revident ne daje suglasnost Stavak 3, dodati podstavak 10 Odabir ovlaštenih inženjere strojarstva i ovlaštene inženjere elektrotehnike | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na stavak 1. i stavak 3. točku 2. U preostalom dijelu nema potrebe jer je intencija zakonskog rješenja sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 74 | Mihaela Zamolo | , Članak 33. | Dodati popravak pokrova | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba ima u vidu nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija. |
| 75 | Mihaela Zamolo | , Članak 30. | Članak 29 i 30: komentar kao za Članak 17 i 18 | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetne odredbe su potrebne za provedbu ovog Zakona. |
| 76 | Mihaela Zamolo | , Članak 29. | Članak 29 i 30: komentar kao za Članak 17 i 18 | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetne odredbe su potrebne za provedbu ovog Zakona. |
| 77 | Mihaela Zamolo | , Članak 28. | Stavak 2: „pitanje postizanja temeljnih zahtjeva za građevinu u glavnom projektu“ zamijeniti: „ispunjavanje temeljnih i drugih zahtjeva za građevinu“ Stavak 3 i 4 zamijeniti Prijedlog: Projekt iz stavka 1.ovog članka izrađuje se u skladu s odredbama postojećeg propisa o gradnji | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se ne cijeni potrebnim. |
| 78 | Mihaela Zamolo | , Članak 23. | Tekst članka zamijeniti sa Usluga i odgovornost projektanta i revidenta propisana je propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se ureduje obavljanje poslova i djelatnosti u gradnji. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se ne cijeni potrebnim i ne pridonosi kvalitetnijem zakonskom rješenju. Odgovor kao na raniju primjedbu. |
| 79 | Mihaela Zamolo | , Članak 22. | Stavak 1: „Uništena“ zamijeniti sa „srušena“ Stavak 4: Radi se o stručnim a ne o znanstvenim projektima | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojam “uništena” je definiran odredbom članka 23. Zakona, za potrebe provedbe ovog Zakona. Odredba je potrebna za provedbu ovog Zakona. |
| 80 | Mihaela Zamolo | , Članak 20. | Stavak 1 „su izgubile svoju“ zamijeniti s „ne ispunjavanju“ „i/ili“ zamijeniti sa „i“ (to je pojam) „urušene“ zamijeniti sa „srušene“ (pojmovi iz HRN EN 1998-3: ograničeno oštećenje, znatno oštećenje i blizu rušenja; Srušeno ne znači uvijek stvarno srušeno , već takva oštećenja da se smatra srušenom) „njihova obnova nije moguća“zamijeniti sa „ili obnova nije tehnički i ekonomski (financijski) opravdana“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se ne cijeni potrebnim jer ne pridonosi kvalitetnijem zakonskom rješenju. |
| 81 | Mihaela Zamolo | , Članak 18. | Članak 17 i 18 zamijeniti sa Naslov: Odgovornost projektanta, revidenta i nadzornog inženjera Tekst. Usluga i odgovornost projektanta, revidenta i nadzornog inženjera propisana je propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se ureduje obavljanje poslova i djelatnosti u gradnji. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pitanja u vezi stručnog nadzora građenja predmet je druge odredbe. Predmetne odredbe su potrebne za provedbu ovog Zakona. |
| 82 | Mihaela Zamolo | , Članak 17. | Članak 17 i 18 zamijeniti sa Naslov: Odgovornost projektanta, revidenta i nadzornog inženjera Tekst. Usluga i odgovornost projektanta, revidenta i nadzornog inženjera propisana je propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se ureduje obavljanje poslova i djelatnosti u gradnji. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pitanja u vezi stručnog nadzora građenja predmet je druge odredbe. Predmetne odredbe su potrebne za provedbu ovog Zakona. Predloženo je protivno intenciji zakonskog rješenja jer je ono nužno za primjenu i ostvarenje cilja Zakona. Pri tome se ukazuje da je ovim zakonom propisano da se na odgovornost projektanta za izrađeni projekt obnove zgrade za popravak konstrukcije i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu i na odgovornost revidenta za izrađeno izvješće o kontroli projekta obnove zgrade na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti projektanta za glavni projekt propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Isto tako je propisano da se za odgovornost glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera za provedbu stručnog nadzora građenja u izvođenju radova na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. |
| 83 | Mihaela Zamolo | , Članak 15. | Naslov; uskladiti naslov sa prethodnim komentarom uz članak 14. Prijedlog za naslov : „Projekt obnove zgrada“ , a ostalo brisati Stavak 2: „projekt obnove zgrade za popravak konstrukcije“ zamijeniti s „projekt obnove zgrade“ „ i/ili „ zamijeniti sa „ili | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Naslov predmetne odredbe odgovara sadržaju iste. |
| 84 | Mihaela Zamolo | , Članak 14. | naslov i stavak 1 1. Izbaciti naslov, sve je to obnova; „ popravak“ u stavku 8 članka 13 i pojačanje iz stavka 1 članka 14. stavak 2 2 ovaj stavak 1 prebaciti u stavak 9 članka 13. 2 „seizmičke“ zamijeniti s „potresne“ Stavak 2: „poboljšanja“ zamijeniti sa „pojačanja“ . Poboljšanja je termin vezan za bolje u budućnosti (što će se tek vidjeti) i to u smislu smanjenja troškova štete koji nastaju na zgradi. Projekt ne uzima u obzir te pokazatelje Ovaj stavak 2 prebaciti u članak 15, time nestaje članak 14 | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaća se u pogledu zamjene termina. U ostalome se cijeni predloženo ne doprinosi kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona. |
| 85 | Mihaela Zamolo | , Članak 13. | Naslov ispred članka 13; „obnavljanja“ zamijeni s „obnove Dodati stavak 1a Obnova iz stavka (1) provodi se prema stručnim smjernicama koje su prilog i sastavni dio ovoga Zakona Stavak 2: Treba definirati što znači „u fazama“. Ovdje postoji opasnost da se hitne mjere miješaju s popravkom nekonstrukcijskih elemenata. Stavak 3 „određenih programom mjera“ brisati, sve se određuje stručnim smjernicama Stavak 4: uskladiti sa pojmom cjelovita obnova Stavak 7: Ovo je u skladu s definicijom javne namjena (prokomentirano): Trebalo bi dodati i „zgrade u društvenom vlasništvu“ (javno). Stavak 8: „bitnih za uporabljivost zgrade“ ; koji nisu bitni???? treba izbaciti, uvijek ti elementi zajedno s konstrukcijskim elementima određuju uporabu, nema bitnih i manje bitnih | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da za predloženim nema potrebe. Umjesto Smjernica za razine obnove, obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije. |
| 86 | Mihaela Zamolo | , Članak 6. | Stavak 1, podstavak 6 „znanstvena institucija za graditeljstvo“ zašto drugi ne mogu raditi tehničko-financijsku kontrolu, npr. druge pravne i fizičke osobe | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 87 | Mihaela Zamolo | , Članak 3. | Stavak 2 Podstavak 1: .Treba naglasiti smisao obnove: (temeljni zahtjev mehanička otpornost i stabilnost) Prijedlog. 1. cjelovita obnova je izvođenje radova na zgradi kojima se zgrada dovodi u stanje potpune uporabe, a obuhvaća popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, i/ili pojačanje konstrukcije zgrade za zadovoljavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti i izvođenje radova za zadovoljavanje drugih temeljnih zahtjeva, po potrebi. Podstavak 3, 4 i 5 „zatečeno“ brisati važno je stanje prije potresa, zatečeno bi bilo nakon potresa u skladu s pojmom koji je koristi u ZOG i drugim aktima Podstavak 5 „određenih programom mjera“ - brisati. Komentar :Popravak nekonstrukcijskih elemenata obuhvaćen je smjernicama. Mora biti u skladu sa TPGK i nizom HRN EN 1998. Treba i za njih izraditi proračun (projekt), jer je svaka zgrada specifična. Podstavak 8 1 „popravak konstrukcije“ – vidi načelnu primjedbu pod točkom 3. 2 „stručni dokumenti“ zamijeniti sa „dokumenti“ 3 „osigurava izvedba obnove“ – zamijeniti s „osigurava obnovu“; 4 „izgradnje“ zamijeniti sa „građenja“ 5 „pojedinih struka“ to se podrazumijeva ako sudjeluje više struka, vidi članak 15, stavak 5. Podstavak 12 „pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i lokalna i područna (regionalna) samouprava, te rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske“ izbaciti ili dodati novi pojam koji se odnosi na vlasništvo. Nije bitno vlasništvo ni osnivači, radi se o namjeni. Stavak 3. sadržaj i tehničke specifikacije“ – izbaciti, „tehničke specifikacije“ je pojam sa posve drugim značenjem (npr. za građevne proizvode) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije. U pravcu zatečenog stanja cijenimo da je odredba jasna i neprijeporna, jer prije potresa predstavlja neodređeno vrijeme u povijesti zgrade. Uvrštavanje rezidencijalnih objekata u vlasništvu RH je tražilo tijelo državne uprave. U ostalom dijelu se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinjelo kvalitetnijem zakonskom rješenju. |
| 88 | Mihaela Zamolo | , Članak 3. | 1.Treba naglasiti smisao obnove: (temeljni zahtjev mehanička otpornost i stabilnost) Prijedlog. 1. cjelovita obnova je izvođenje radova na zgradi kojima se zgrada dovodi u stanje potpune uporabe, a obuhvaća popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, i/ili pojačanje konstrukcije zgrade za zadovoljavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti i izvođenje radova za zadovoljavanje drugih temeljnih zahtjeva, po potrebi. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Definicije cjelovite obnove zgrade i popravak konstrukcije uvažavaju sadržaj koji navodite. Obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije. Stanje potpune uporabe nije jasan pojam i moguće je da za neke zgrade predstavlja i ugradnju specijalističke opreme. |
| 89 | Mihaela Zamolo | , Članak 1. | Stavak 1:i stavak 2 podstavak 2 „uništenih“ zamijeniti sa „srušenih“ Stavak 2 podstavak 2 . „uporabljivost“ zamijeniti sa „uporabu“ (u propisima nema pojma „uporabljivost“) Stavak 2, podstavak 4: dodati i pokrove u mjeri potrebnoj da se zgrada zaštiti od atmosferilija. Stavak 2, podstavak 6: „gdje to nije nužno potrebno“ zamijeniti sa „gdje to kao minimum obnove nije predviđeno ovim Zakonom“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Napominje se da je u međuvremenu dopunjen Tehnički propis za građevinske konstrukcije te će se obnova konstrukcije zgrade provoditi prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz istoga. U ostalome dijelu prijedlozi se ne cijene potrebnim. Što je uništena zgrada je za potrebe ovoga zakona definirano. Zamjena termina iz uništena u srušena ne daje dodanu vrijednost odredbi. |
| 90 | Mihaela Zamolo | NAČELNE PRIMJEDBE: 1. Potrebno je naglasiti svrhu obnove, sigurnost građevine (zgrade), ispred drugih mjera u okviru obnove, posebno kod cjelovite obnove. Potrebna bolja definicije u pojmovniku. (članak 3, stavak 2. pojam pod 1.) 2. Potrebno je navesti da se obnova provodi prema stručnim smjernicama koje su prilog i sastavni dio ovoga Zakona. Stručne smjernice obuhvaćaju sve načine (razine) obnove, a ne samo pojačanje konstrukcije. 3. Popravak konstrukcije u tekstu Zakonu ima dva različita značenja: a. način obnove (primjerice, članak 2.(2).4, članci 13.(2) i (3), b. projekt obnove zgrade (Projekt obnove zgrade za popravak konstrukcije) i obuhvaća tri načina obnove (primjerice, članci 2. (2).8, članci 15, 16..) Predlažemo da se termin Projekt obnove zgrade za popravak konstrukcije zamijeni terminom Projekt obnove zgrade. 4. Uklanjanje zgrada treba povezati sa tehničkim mogućnostima i prihvatljivim troškovima obnove u odnosu na građevinsku vrijednost zgrade. (članak 21 i dalje) 5. Zakon nije utvrdio metodologiju provedbe obnove. Može se naslućivati nekoliko scenarija. 6. Pojedine termine treba uskladiti s terminima iz norma niza HRN EN 1998 (npr. „seizmika otpornost “ zamijeniti s „ potresna otpornost“, „ojačanje“ s „pojačanje“ i sl.) 7. Treba promijeniti pojam „zgrade javne namjene“ jer je pomiješana namjena i vlasništvo (članak 2, stavak 8. Usluge, odgovornosti projektanta, revidenta i nadzornog inženjera propisane su propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se ureduje obavljanje poslova i djelatnosti u gradnji, to je dovoljno navesti. Prilog 1 Razina 1; predlažem bitne promijene jer se ne radi o hitnim mjerama već o „popravku nekonstrukcijskih elemenata“ u skladu s načinom obnove u Zakonu (komentare na teblicu nije moguće dati kroz e Savjetovanje pa je poslano mailom na adresu MGIPU). Pojam „sanacija“ zamjenjuje se s „popravak“, u skladu s načinima obnove u Zakonu Pojam „seizmički“ zamjenjuje se s „potresni“ (vidi niz HRN EN 1998) Pojam „ojačanje“ zamjenjuje se s „pojačanje“ vidi niz HRN EN 1998) Pojam „seizmički certifikat“ zamjenjuje se s „ocjena potresne otpornosti“ „HRN EN“ zamijeniti s „niz HRN EN 1998“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predloženo dijelom zalazi u detaljniju razradu procesa obnove koja je namijenjena programima mjera, a dijelom mijenja predloženi pojmovnik koji nije presudan. Napominje se da je u toku javne rasprave izmijenjen Tehnički propis za građevinske konstrukcije kojim su propisane razine obnove, a koje su i ugrađene u odredbe Zakona. Ističe se i da je zakon terminološki većinom usklađen sa nazivima iz posebnih propisa te da će se do donošenja Zakona sve još jednom dodatno provjeriti i uskladiti ukoliko će biti potrebno. | |
| 91 | Marta Novak | , Članak 15. | Predlažem da se postojeći naslov zamijeni s "Projekt obnove zgrade" i da se shodno urede pojedini stavci. Naime, termin "popravak konstrukcije" definiran u članku 3. se odnosi na konstrukcijske elemente zgrade, dok se u ovom članku odnosi na tri načina obnove. Isti termin u Zakonu ne bi trebao imati više mogućih značenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetna odredba je sadržajno pravilna. |
| 92 | Marta Novak | , Članak 14. | Predlažem da se briše naslov "Pojačanje konstrukcije" te stavak (1) te da se u članak 13. doda stavak sljedećeg sadržaja: "Obnova iz stavka (1) provodi se prema stručnim smjernicama koje su prilog i sastavni dio ovoga Zakona." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da predloženo ne doprinosi kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona. Napominje se i da je u međuvremenu dopunjen Tehnički propis za građevinske konstrukcije te će se obnova konstrukcije zgrade provoditi prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz istoga. |
| 93 | Marta Novak | , Članak 13. | Predlažem da se nakon stavka (1) doda stavak sljedećeg sadržaja: "Obnova iz stavka (1) provodi se prema stručnim smjernicama koje su prilog i sastavni dio ovoga Zakona." Naime, inače iz čl. 13(3) te čl. 14 proizlazi da se samo način 3. provodi prema stručnim smjernicama, a smjernice obuhvaćaju sve načine (razine) obnove. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da za predloženim nema potrebe, jer se umjesto Smjernica za razine obnove, obnova konstrukcije zgrade provodi prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije. |
| 94 | Marko Turudić | , Članak 40. | Člankom 40. suspendira se primjena ZJN-a pri nabavi roba, usluga i dobara u obnovi Zagreba i okolice, te se uvodi novi sui generis postupak nabave. Na žalost, u Prijedlogu zakona pa ni u Obrazloženju se ne navode razlozi za takvu odluku. Stoga se jedino možemo osloniti na izjave ministra Štromara, koji navodi kako je cilj suspenzije ZJN-a ”ubrzavanje obnove”, sugerirajući da bi postupci javne nabave, kao i postupak pred DKOM-om i VUSRH-om, značajno usporili obnovu. Teško je prihvatiti ovakav argument iz nekoliko razloga. Prije svega, ministar Štromar je u nekoliko navrata izjavio kako se očekuje da će obnova potrajati i do 20 godina. Također, u tom smjeru idu i izjave premijera Plenkovića od 10. lipnja 2020. (http://hr.n1info.com/Vijesti/a516714/Plenkovic-pozvao-Bernardica-na-debatu-kako-bi-hrvatska-javnost-cula-tko-sto-nudi.html), koji između ostalog ukazuje i na pogrešnost teze da se Zakon o obnovi mora donijeti brzo. U toj novoj atmosferi naglašavanja nepotrebnosti žurbe postaje nejasno što bi to točno postupci javne nabave usporili. Ako se već želi ubrzati postupke nabave, članak 234. ZJN-a (doduše samo za postupke velike vrijednosti, ali mislim da bi bilo prihvatljivo proširiti navedenu mogućnost nabava male vrijednosti) i članak 27. Direktive 2014/24/EU omogućavaju skraćivanje rokova za podnošenje ponuda sa minimalno 35 na 15 dana, čime se u startu postiže značajna vremenska ušteda. Najproblematičniji dio suspenzije ZJN-a, pa stoga i članka 40., je svakako ukidanje pravnog lijeka protiv odluka o odabiru. Ovakav pristup Predlagatelja otvara vrata arbitrarnosti javnih tijela koja će sudjelovati u obnovi, korupciji, što onda može rezulirati manjim brojem gospodarskih subjekata koji će sudjelovati u postupcima nabave i prosječno višim cijenama koje će se plaćati izvoditeljima radova. Ministar Štromar je izjavio kako ”žalbi neće biti jer usporavaju postupke”. Ovo je duboko problematičan stav koji pravne lijekove a time i transparentnost postupka žrtvuje u ime nekakve nedokazane, neprovjerljive i neobjašnjene učinkovitosti i brzine obnove. Štoviše, grubom analizom dostupnih podataka strah od pravnih lijekova kao razloga neučinkovitosti lako je odagnati. Tako je u Statističkom izvješću o javnoj nabavi u RH za 2018. (zadnje dostupno izvješće) u 2018. objavljeno je ukupno 18.112 sklopljenih javnonabavnih ugovora. Sukladno izvješću o radu DKOM-a za 2018., iste godine je zaprimljeno 1170 žalbi, i pokrenuto je 72 upravna spora pred VUSRH-om. Naravno, ovo su ”grubi” podaci jer dosta postupaka javne nabave je sigurno započeto 2017. a ugovor je sklopljen 2018. i sl., ali nam daju poprilično točnu sliku o učestalosti korištenja pravnih lijekova. Tako se žalba podnosi u samo oko 6,5% postupaka nabave, dok se tužba podnosi protiv samo oko 6% odluka DKOM-a donijetih u povodu žalbe. Naravno, postoje postupci javne nabave koji su značajno produženi podnošenjem žalbi i tužbi. Ali uzimati anegdotalne stavove kao temelj stvaranja pravnog paralelizma kroz uspostavljanje sui generis postupka nabave, onemogućavanja pravnih lijekova u tom sui generis postupku te tako žrtvovati transparentnost je duboko zabrinjavajuće (za slične argumente u prilog suspenzije javne nabave u obnovi Zagreba i okolice vidi i članak kolege Josipa Bienenfelda iz Ministarstva graditeljstva ”Osvrt na Nacrt prijedloga Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom”, Informator 6630. od 8. lipnja 2020.). Člankom 40. dalje je propisano kako se Programom mjera određuju najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti u odabiru sudionika u obnovi. Takvo ograničenje cijena moglo bi negativno utjecati na tržišno natjecanje. Ako bi gospodarski subjekti povećali cijene na razinu koja je vrlo blizu navedenog ograničenja cijena, tržišno natjecanje bi bilo jako smanjeno. Ali kada ne bi bilo ograničenja cijena i ako bi se postiglo pravo tržišno natjecanje između većeg broja ponuditelja (za što je svakako preduvjet odgovarajuća razina transparentnosti postupka), tržište bi se samoreguliralo, a konačno plaćene cijene mogle bi biti znatno ispod ograničenja cijena utvrđenog u Programu mjera (vidi npr. Jeffrey M. Keisler i William A. Buehring, 'How Many Vendors Does It Take to Screw Down a Price? A Primer on Competition in Procurement' u Khi V. Thai (ed), International Handbook of Public Procurement, (Taylor&Francis 2009) 221). Dakle, mislim kako bi ovim člankom trebalo izričito propisati kako će se na sve postupke nabave iznad pragova propisanih ZJN-om za potrebe obnove sukladno ovom Prijedlogu zakona primjenjivati-ZJN. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tvrdnja nije točna. Odredba ne suspendira Zakon o javnoj nabavi. Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju odredba Zakona o javnoj nabavi prema kriterijima koji se određuju programom mjera. |
| 95 | Marko Turudić | , Članak 5. | Mislim kako je odredbu članka 5(8) nužno promatrati zajedno sa člankom 40. koji suspendira primjenu Zakona o javnoj nabavi (ZJN). Postupci javne nabave, iako nesavršeni i nikako bez korupcije, najsavršeniji su alat koji imamo za transparentnu alokaciju javnih sredstava pri nabavi robe, usluga i radova. Transparentnost postupaka javne nabave osigurava; - iznimno detaljan ZJN, - primjena Zakona o općem upravnom postupku (ZUP) koji sadrži visoka jamstva zaštite prava gospodarskih subjekata u postupku javne nabave, ali i u žalbenom postupku pred DKOM-om, - objava poziva za nadmetanje o EOJN, - javna objava odluke o odabiru, - javna objava odluke DKOM-a (bez anonimizacije), - javna objava presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (VUSRH) (također bez anonimizacije). Sve navedeno doprinijelo je i visokim ocjenama transparentnosti postupaka javne nabave u Republici Hrvatskoj od strane Europske komisije. Tako je u posljednjem Single Market Scoreboard izvješću za javnu nabavu (u kojem je transparentnost naglašena kao jedan od temeljnih ciljeva postupaka javne nabave) (https://ec.europa.eu/internal_market/scoreboard/performance_per_policy_area/public_procurement/index_en.htm) RH jedna od šest najbolje ocijenjenih država članica. Člankom 5(8) se ovakva visoka razina transparentnosti planira zamijeniti informiranjem javnosti sukladno propisima Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI) – što je obveza koju i Ministarstvo graditeljstva i bilo koji ”nositelj obnove za javne zgrade”, kao tijela javne vlasti sukladno ZPPI-u – ionako imaju. Tako je člankom 10. ZPPI-a propisano sljedeće; Tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati: 4) godišnje planove, programe, strategije, upute, izvješća o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti; 7) podatke o izvoru financiranja, proračun, financijski plan ili drugi odgovarajući dokument kojim se utvrđuju prihodi i rashodi tijela javne vlasti te podatke i izvješća o izvršenju proračuna, financijskog plana ili drugog odgovarajućeg dokumenta; 8) informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama ili drugim pomoćima, uključujući popis korisnika i visinu iznosa; 10) obavijesti o raspisanim natječajima, dokumentaciju potrebnu za sudjelovanje u natječajnom postupku te obavijest o ishodu natječajnog postupka Dakle, člankom 5(8) se ne stvara nikakva nova obveza objave podataka o obnovi, već se jedino nepotrebno upućuje na obvezu koja – ionako postoji. Također, članak 5(8) odnosi se isključivo na ex post transparentnost, odnosno na objavu sklapanja ugovora, postignutih cijena i sl. Takva transparentnost nikako se ne odnosi na sam postupak dodjele ugovora, te praktički ništa ne znači gospodarskim subjektima koji će sudjelovati u sui generis postupcima nabave sukladno ovom Prijedlogu zakona, a neće biti odabrani ponuditelji. Mislim kako bi predlagatelj trebao odustati od članka 5(8) kao i članka 40. Tako bi osigurao zadovoljavajuću razinu transparentnosti postupaka nabave sukladno ZJN-u ali i postupka obnove općenito. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tvrdnja nije točna. Odredbama Zakona nije suspendirana primjena Zakona o javnoj nabavi. Pitanje javne nabave nije predmet ovoga Zakona. Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju odredba Zakona o javnoj nabavi prema kriterijima koji se određuju programom mjera, a kako je to propisano odredbom članka 41. Također, u svrhu zaštite sredstava iz državnog proračuna, predviđena je i tehničko-financijska kontrola prilikom izrade projektne dokumentacije, a zbog transparentnosti postupaka redovito će se informirati javnost o svim aktivnostima i utrošku sredstava, uz periodičke preglede državne revizije. |
| 96 | Marko Marunic | , Članak 56. | Program mjera se mogao već donjeti ne čekajući ovaj Zakon da se možemo orjentirati u obnovi koju ćemo i onako sami finacirati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pravni temelj za donošenje programa je odredba iz ovoga zakona i dok se Zakon ne donese, nije poznato kako će glasiti njegove odredbe. |
| 97 | Marko Marunic | , Članak 53. | Propise (i one posebne) treba imenovati kada se predlažu zakoni. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 98 | Marko Marunic | , Članak 49. | Hint gradnja za privremeni smještaj iz članka 49. također nema smisla kada ovaj Zakon nije donesen. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primjedba nije razumljiva. |
| 99 | Marko Marunic | , Članak 46. | Ni članak 46. nema smisla jer se privremeni smještaj regulira ovim Zakonom koji nije donesen. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primjedba nije razumljiva. |
| 100 | Marko Marunic | , Članak 43. | Članak 43. je besmislen jer će Grad dat u najam stan ako se vlasnikov obnavlja na temelju ovog Zakona koji nije donesen. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlog nije razumljiv. |
| 101 | Marko Marunic | , Članak 34. | Vlada je odlučila dodijeliti pomoć, ali nije navela po kojim kriterijima. Ako se izračuna broj kućanstava kojima su obečali dodijeliti pomoć u iznosu 20.000,00 HRK, tada bi taj iznos trebao biti za red večine viši od onoga kojeg su izdvojili. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pitanje visine vrijednosti novčane pomoći u smislu predmetne odredbe je na odgovarajući način uređeno stavkom 2., a ista se može isplatiti za opravdane troškove. |
| 102 | Marko Marunic | , Članak 34. | Prema ovom članku suvlasnici koji sada krenu obnavljati zgrade nemaju pravo na novčanu pomoć jer nemaju rješenja o obnovi donesenog na temelju ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetna mogućnost dana je sukladno odredbi članka 56. Zakona. |
| 103 | Marko Marunic | , Članak 21. | Nije definirano što znači uklanjanje zgrade prema Zakonu o vlasništvu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tvrdnja nije točna. Odredba je sadržajno jasna i u skladu sa Zakonom o vlasništvu. Tako se Uklanjanje uništene zgrade provodi uz suglasnost vlasnika, odnosno svih suvlasnika zgrade, koja se mora dati u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti akta o uklanjanju uništene zgrade, a uklanjanje uništene zgrade za koju nema suglasnosti vlasnika, odnosno svih suvlasnika zgrade ili je vlasnik nepoznat ili nepoznata boravišta obavlja se u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja. |
| 104 | Marko Marunic | Članak 9. je također besmislen jer se ide u obnavljanje bez Savjeta koji će biti formiran tek kad se izglasa zakon na jesen (ili zimu?) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primjedba nije jasna, odnosno razumljiva. Dok se ne donese Zakon po propisanoj procedure, nisu jasna pravila obnove. | |
| 105 | Marko Marunic | Članak 8. je besmislen jer se šteta mora popraviti, a koordinacije će funkcionirati tek kad se izglasa zakon na jesen (ili zimu?). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primjedba nije jasna, odnosno razumljiva. Dok se ne donese Zakon po propisanoj procedure, nisu jasna pravila obnove. | |
| 106 | Marko Marunic | Članak 6. i 7. su besmisleni jer program obnove nemože čekati političke procese (izbori i saziv Sabora). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primjedba nije jasna, odnosno razumljiva. Dok se ne donese Zakon po propisanoj procedure, nisu jasna pravila obnove. | |
| 107 | Marina Pavković | NAČELNE PRIMJEDBE: Ovaj Specijalni zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije mora biti pravedan, transparentan, ekonomičan, jasan u prioritetima i modelu obnove, na način da je: 1. Pravedan – zbog čega se predlaže zakonom izjednačiti prava vlasnika obiteljskih kuća i stanova u više stambenim zgradama; 2. Transparentan – zbog čega se predlaže zakonom jasno odrediti tko s kolikim udjelom sufinancira obnovu – koliko država, koliko grad, a koliko vlasnici/suvlasnici; 3. Ekonomičan – zbog čega se predlaže zakonom spriječiti krizno profiterstvo na način da se cijene usluga vezano uz obnovu ograniče na tržišne razine prije korona krize sukladno tadašnjim cijenama i pripadajućim normativima. Sukladno tome – predlaže se priznati sve dokumentirane troškove nastale na obnovi kuća/ zgrada do njegovog donošenja, a koje su obnovljene u skladu s s važećim propisima; 4. Blagotvoran – zbog čega se predlaže zakonom prioritete obnove postaviti ovim redom: stanovanje, zdravstvo, školstvo i kultura. Praksa je pokazala da se i obrazovanje i kulturna djelatnost mogu obavljati virtualnim putem. Kad je stanovanje i zdravlje u pitanju to nije moguće.; 5. Stimulativan – zbog čega se predlaže zakonom poticati model cjelovite obnove neovisno o tipu objekta i vlasništvu. Time se postiže zadržavanje stanovništva u stradalim dijelovima grada i istovremeno podiže vrijednost ukupnog gradskog proizvoda. Sve gore navedeno postojećem prijedlogu zakona nedostaje i stoga se predlagatelju sugerira gore predloženo usvojiti i primijeniti. (uvjetno referentni primjer: Zakon o obnovi iz 1996. NN 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11, 51/13, 98/19 na snazi od 01.01.2020.), | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. I to u dijelu određivanja i udjela financiranja obnove (RH, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija te sredstva vlasnika stambenih zgrada. Pri tome se napominje da je zakonom riješen problem mogućeg “profiterstva”. Naime odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju odredba zakona kojim se uređuje javna nabava prema kriterijima koji se određuju programom mjera, a programom mjera se u svrhu provedbe Zakona određuju najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti u odabiru svih sudionika u gradnji. Načelan prijedlog kojim je potrebno izjednačiti prava vlasnika obiteljskih kuća i stanova u više stambenim zgradama nije niti moguć niti realno provediv. I to iz nekoliko razloga a temeljni je da te osobe nisu niti u startu izjednačene, a osim toga prostorno-planski je neprovedivo. Osim toga Zakonom je propisano donošenje programa mjera koji se donose ovisno o utvrđenim prioritetima te raspoloživim sredstvima i drugim resursima, a programe mjera donosi Vlada odlukom na prijedlog Ministarstva uz prethodna mišljenja Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Već za ispunjenje osnovnog cilja ovoga zakona troškovi obnove su toliki da predstavljaju poseban izazov za provedbu tako da u ovom trenutku cjelovita obnova svih zgrada nije moguća, odnosno realna. | |
| 108 | Marina Pavković | , Članak 49. | Članak 49. Točke 1. i 5. Ne postoji potreba za gradnjom zgrada za privremeni smještaj osoba iz članka 46. ukoliko se obnova operativno i strateški optimalno organizira. Jedini opravdani i racionalni razlog gradnje su zgrade koje bi u kasnijoj fazi poslužile za umirovljeničke domove. Tu su do sada država i grad Zagreb pokazali veliki deficit. Ovo im je prilika da kroz cjeloviti sustav obnove zadovolje i te rastuće potrebe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 109 | Marina Pavković | , Članak 40. | Članak 40. Točka 1. S obzirom da je u kriznim situacijama nužno spriječiti krizno profiterstvo i omogućiti zdravo tržišno odvijanje obnove, nužno je cijene zadržati na razinama prije korona krize i potresa sukladno tadašnjim cijenama i pripadajućim normativima. Već se propustilo to napraviti Uredbom prije donošenja Zakona, a svako daljnje odugovlačenje otežava i sanaciju i obnovu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 110 | Marina Pavković | , Članak 37. | Predlaže se dopuna naslova: 6. DIO PROVEDBA OBNOVE ZGRADA, ISPLATE NOVČANE POMOĆI UKLANJANJA ZGRADA, GRADNJE ZAMJENSKIH OBITELJSKIH KUĆA I ZAMJENSKIH VIŠESTAMBENIH ZGRADA NA LOKACIJI UKLONJENE VIŠESTAMBENE ZGRADE Sukladno prepravljenom naslovu ovog dijela potrebno je odgovarajuće dopuniti i/ili prepraviti članke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema potrebe. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 111 | Marina Pavković | , Članak 32. | Predlaže se između 4. DIJELA - GRADNJA ZAMJENSKIH OBITELJSKIH KUĆA i 6. DIJELA - NOVČANA POMOĆ ubaciti 5. DIO - GRADNJA ZAMJENSKIH VIŠESTAMBENIH ZGRADA NA LOKACIJI UKLONJENE ZGRADE, te ga zakonski razraditi. To je potrebno napraviti radi izjednačavanja prava vlasnika obiteljskih kuća i vlasnika stanova u više stambenim zgradama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. Ovim zakonom nije predviđena gradnja zamjenske višestambene zgrade. |
| 112 | Marina Pavković | , Članak 6. | Članak 6. Točka 1. Predlaže se dodati: gradnja zamjenskih više stambenih zgrada na mjestu uklonjenih više stambenih zgrada. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo izlazi iz okvira predmeta ovoga Zakona. |
| 113 | Marina Pavković | , Članak 5. | Članak 5. Točka 1. Predlaže se Zakonom jasno odrediti tko s kolikim udjelom sufinancira obnovu – koliko država, koliko grad, a koliko vlasnici/suvlasnici (predloženi omjeri: 50% država, 30% grad, 20% vlasnici/suvlasnici) | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Određeni su omjeri kojima u financiranju sudjeluju Republika Hrvatska koja će osigurati 60 % sredstava za provedbu ovoga Zakona u državnom proračunu, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija po 20 % u svojim proračunima te vlasnici/suvlasnici nekretnina 20 %. |
| 114 | Marina Pavković | , Članak 1. | Predlaže se dopuniti Točku 1. tako da glasi: (1) Ovim se Zakonom uređuje način, i postupak obnove, odnosno uklanjanja i ponovne gradnje zgrada oštećenih, odnosno uništenih u prirodnoj nepogodi proglašenoj na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije koje je pogođeno potresom 22. ožujka 2020., gradnja zamjenskih obiteljskih kuća, gradnja zamjenskih višestambenih zgrada na lokaciji uklonjenih zgrada, stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom nepogodom, određuju se nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi, a s ciljem zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine, te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenom području. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlog ne daje dodanu vrijednost odredbi zakona. |
| 115 | Marina Pavković | , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM Predmetnim Zakonom će se urediti sljedeća osnovna pitanja (potrebno dodati): - prioriteti obnove: 1. stambeni objekti, 2. zdravstvene ustanove, 3. obrazovne ustanove, 4. kulturne ustanove; - udjeli sufinanciranja obnove: 50% država, 30% grad, 20 % vlasnici/suvlasnici; - model obnove: poticanje cjelovite obnove; - razina cijena usluga pri obnovi: tržišne cijene prije korona krize i potresa (sukladno tadašnjim cijenama i pripadajućim normativima). - pravo na novčanu pomoć za sve radove obnove ( a ne samo nužne i hitne) obavljene i prije donošenja ovog zakona, ukoliko su rađeni u skladu s postojećim zakonima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prioriteti obnove se ne određuju u nenormativnom dijelu zakona. Pri tome se ističe da će se pririteti obnove utvrđivati programima mjera. |
| 116 | Marina Pavković | , Članak 25. | Članak 25. Točka 3. Kod darovanja zemljišta Gradu/Županiji nije ugrađen regulator o stvarnoj tržišnoj vrijednosti (lokacija i kvadratura zemljišta). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno nije potrebno, te izlazi iz okvira predmeta ovoga Zakona. |
| 117 | Marina Pavković | , Članak 20. | Članak 20. Ovim Zakonom nije razrađen postupak koji prethodi izradi projektnog rješenja za uklanjanje zgrade. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tvrdnja nije točna. Projekt za uklanjanje zgrade je uređen odredbom članka 23. Zakona. |
| 118 | Marina Pavković | , Članak 9. | Članak 9. Točka 3. Predsjednika i zamjenike Stručnog savjeta treba birati iz redova stručnjaka. Koordinacija je polje rada državnih i gradskih dužnosnika, a Stručni savjet je u ingerenciji stručnjaka, pa tako i odabir vodećih ljudi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. Odredbe o Koordinaciji za obnovu su brisane. |
| 119 | Marina Pavković | , Članak 3. | Članak 3. Točka 2. U pojmovnik treba dodati i objasniti pojam zamjenske obiteljske zgrade s naglaskom na tome da se ona, ako se gradi na novoj lokaciji, može graditi samo temeljem važeće prostornoplanske dokumentacije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo nije potrebno jer je predmetno pitanje uređeno odredbom članka 25., 26. i 27. Zakona. |
| 120 | Marina Pavković | , USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA | Članak 3. Ustava RH naglašava jednakost građana i nepovredivost vlasništva. U ovom prijedlogu specijalnog zakona vlasnici obiteljskih kuća i vlasnici stanova u više stambenim zgradama nemaju jednaka prava. Vlasnici obiteljskih kuća prema prijedlogu zakona ostvaruju pravo na sufinanciranje ponovne gradnje kuće na istom mjestu, ukoliko nije klizište, dok vlasnici stanova u više stambenim zgradama nemaju na to pravo. S obzirom da nisam stručnjak za ustavno pravo, ne mogu reći da li je ta odredba protu ustavna ili nije, ali je duboko nepravedna i diskriminatorna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Na temelju prijedloga Zakona obnavljaju se postojeće oštećene zgrade i to kako obiteljske tako i višestambene zgrade na isti način. Na temelju ovoga Zakona zamjenska obiteljska kuća gradi se u slučaju kada je na temelju ovoga Zakona uklonjena uništena postojeća obiteljska kuća u kojoj je u vrijeme nastanka nepogode iz stanovao njezin vlasnik, odnosno srodnik vlasnika i u kojoj je vlasnik, odnosno srodnik vlasnika imao prijavljeno prebivalište ili boravište s tim da korisna tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće za spomenute osobe koje žive u jednom stanu iznosi do 55,00 m2 za jednu ili dvije osobe, 70,00 m2 za tri ili četiri osobe, te 85,00 m2 za pet i više osoba. Prijedlog zakona koji je upućen Saboru na prvo čitanje dana je mogućnost da vlasniku stana, odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik, odnosno srodnik vlasnika stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme potresa u višestambenoj zgradi i stambeno poslovnoj zgradi na području Grada Zagreba, koja se uklanja na temelju ovoga Zakona, Grad Zagreb, dat će na njegov zahtjev u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine ili će Republika Hrvatska dati na njegov zahtjev u vlasništvo stan odgovarajuće veličine uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske. U osnovi vlasnici obiteljskih kuća i suvlasnici u višestambenim zgradama u startu nemaju istovjetan položaj, tako da niti njihova prava nisu usporediva. Nadalje, izjednačavanje u obliku obnove, tj. zamjenske nekretnine u ova dva slučaja nije niti operativno provedivo. |
| 121 | Marina Pavković | , PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA | S obzirom da se u ovom prijedlogu radi o Lex specialisu kojemu je svrha definirati kriterije obnove, prioritete obnove, model obnove, udjele sudionika u financiranju obnove, te ubrzati procedure po postojećim zakonima, ovaj zakon bi se prvenstveno trebao baviti sadržajem kojeg važeći propisi ne reguliraju. 'Zakon o gradnji' i 'Zakon o prostornom uređenju' reguliraju sve postupke i radnje potrebne za obnovu porušenih kuća i objekata u gradu Zagrebu, odnosno na području koje zakon pokriva. Primjerice, da je pojedina kuća ili stambena zgrada stradala od neke druge nepogode, eksplozije ili slično, pri čemu joj je narušena statika, stradao krov i slično, ne bi se pisao poseban zakon. Bila bi obnovljena po postojećim propisima. Štetno je, dakle, i nepotrebno derogirati odredbe važećih zakona i komplicirati obnovu novim aktima. Zastoj u donošenju posebnog zakona ne smije biti prepreka za početak obnove objekata na osnovu postojećih propisa sukladno članku 5. Pravilnika o jednostavnim građevinama i prema članku 130. Zakona o gradnji. Ono što nedostaje su odredbe o kriterijima obnove, prioritetima obnove, modelu obnove, financiranju obnove i ubrzanju procedura. S tim u vezi opravdano je u periodu do donošenja posebnog zakona žurno donijeti: 1. Smjernice obnove; 2. Uredbu kojom se reguliraju cijene izrade projektne dokumentacije i građevinskih radova na tržišnu razinu prije korona krize (sukladno tadašnjim cijenama i normativima), kako bi se spriječilo krizno profiterstvo i postigla 'anteriori' i 'posteriori' kontrola troškova svih dionika, neovisno o izvoru financijskih sredstava; 3. Uredbu kojom se priznaju svi dokumentirani troškovi nastali na obnovi kuća/ zgrada do donošenja zakona, a koje su obnovljene u skladu s s važećim propisima. Sve ostalo postoji u postojećim zakonima i primjenjivo je i na obnovu zgrada oštećenih potresom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Primjedba se dijelom odnosi na mogućnost primjene važećih propisa, koja ovim Zakonom nije onemogućena. Napominje se i da je u međuvremenu dopunjen Tehnički propis za građevinske konstrukcije te će se obnova konstrukcije zgrade provoditi prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz istoga. Prijedlog je prihvaćen u dijelu određivanja udjela financiranja obnove (RH, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija te sredstva vlasnika stambenih zgrada. Ostali komentari nisu predmet ovoga Zakona. |
| 122 | Marijana Sumpor | , Članak 39. | St. 4 "...ishoditi pozitivnu tehničko-financijsku kontrolu projekta." Neobičan izričaj "ishoditi kontrolu". Molimo preformulirati. | Prihvaćen | Prihvaća se. Izričaj zamijenjen u “nakon provedenog postupka tehničko-financijske kontrole projekta”. |
| 123 | Marijana Sumpor | , Članak 28. | St. (1) Zakon o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) i Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina („Narodne novine“, br. 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17) temeljito propisuju vrstu i razinu projekta, tj. glavne projekte koji su potrebni za obnovu zgrada, a može se ovim zakonom dodatno regulirati da Glavni projekti za obnovu po Zakonu o gradnji i Pravilniku, trebaju sadržavati i troškovnik. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se Predloženo izlazi iz okvira predmeta ovoga Zakona. Sadržaj projekta obnove je ovim Zakonom detaljno opisan u članku 3. |
| 124 | Marijana Sumpor | , Članak 24. | st. (7) "...u postupku donošenja rješenja o gradnji zamjenske obiteljske kuće." Pitanje: Radi li se o propisanom postupku? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlog nije jasan. Na postupovna pitanja koja nisu regulirana ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. |
| 125 | Marijana Sumpor | , Članak 22. | Izrada projekta uklanjanja zgrada jasno je propisana Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, br. NN 78/15, 118/18, 110/19) te nije potrebno da se ovim prijedlogom zakona to dodatno regulira. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je potrebna za provedbu ovog Zakona. |
| 126 | Marijana Sumpor | , Članak 18. | St. (2) Obavljanje poslova glavnog nadzornog inženjera regulirano je prema Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, br. NN 78/15, 118/18, 110/19) da ga mogu obavljati ovlašteni inženjeri arhitekture, građevinarstva i drugi ovl. inž. , a ne isključivo ovl. inž. građ., te ne treba u ovom prijedlogu zakona protežirati jednu struku, ako i druge struke po Zakonu o gradnji imaju ovlasti za obavljanje stručnog nadzora. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je potrebna za provedbu ovog Zakona. Pri tome treba imati na umu da se na odgovornost glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera za provedbu stručnog nadzora građenja u izvođenju radova na odgovarajući način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. |
| 127 | Marijana Sumpor | , Članak 15. | St. (1) Zakon o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) i Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina („Narodne novine“, br. 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17) temeljito propisuju vrstu i razinu projekta, tj. glavne projekte koji su potrebni za obnovu zgrada, a može se ovim zakonom dodatno regulirati da Glavni projekti za obnovu po Zakonu o gradnji i Pravilniku trebaju sadržavati i troškovnik. St. (4) Pojam "Popravak konstrukcije" nije ispravan naziv jer taj se naziv uglavnom koristi za nekonstruktivne dijelove, ispravnije je za konstrukciju koristiti pojam "sanacija". > Drugo, popravak konstrukcije na način da se zgrada opet dovede samo do razine zatečenog stanja prije potresa je upitno jer potres nižeg stupnja od projekcije za zagrebačko područje je pokazao da neke zgrade nisu konstruktivno izdržale i vraćanje u konstruktivno zatečeno stanje bi samim time bila promašena sanacija . | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo ne doprinosi kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona. Zakon predviđa da se izvode pojačanja konstrukcije u slučaju u kojem je to potrebno. |
| 128 | Marijana Sumpor | , Članak 13. | st. (1) t.2. Naziv "popravak konstrukcije" je neprimjeren s obzirom da je to izraz za nekonstruktivne elemente. Prikladniji naziv je "sanacija konstrukcije". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da za predloženim nema potrebe. |
| 129 | Marijana Sumpor | , Članak 11. | Takoder sukladno čl 1(1) ovog prijedloga zakona potrebno je definirati rokove za stručno analitičke podloge. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se ne cijeni potrebnim jer će ista biti izrađena pravovremeno u svrhu provedbe ovog Zakona. |
| 130 | Marijana Sumpor | , Članak 7. | St. 1 Treba eksplicitno reći da Program mjera sadrži mjere obnove područja pogođenog prirodnom nepogodom iz članka 1. točka 1. "određenje područja na kojima se provode mjere..." točka 6. "...znanstvena institucija za graditeljstvo za tehničko-financijsku kontrolu kod izrade projekata..." radi li se o samo 1 određenoj znanstvenoj instituciji? Za izradu Programa za cjelovitu obnovu Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba iz stavka (2) i (3) potrebno je definirati rokove u skladu sa Čl 1. (1) ovog prijedloga zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Umjesto znanstvene institucije uveden pojam provoditelja. Program cjelovite obnove povijesno urbane cjeline nije primarni i kratkoročni cilj ovoga Zakona, već sekundarni i dugoročni. . |
| 131 | Marijana Sumpor | , Članak 6. | st. 2 pitanje: Tko utvrđuje prioritete? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Komentar ne sadrži prijedlog. Osim toga sukladno odredbi članka 7. stavaka 5. i 6. Programi mjera se izrađuju na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba i u suradnji sa Savjetom u kojem je prisutno Ministarstvo kulture. |
| 132 | Marijana Sumpor | , Članak 5. | st. 6. ispravak numeracije "5. ovoga članka izvještava Hrvatski sabor..." st. 7 ispravak numeracije "Odredbe stavaka 4., 5. i, 6. ovoga članka..." | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 133 | Marijana Sumpor | , Članak 5. | st. 5, pogrešna numeracija "...sredstava iz stavka 4. ovoga članka". | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 134 | Marijana Sumpor | , Članak 3. | St(2) t.4. Popravak konstrukcije, kao prvo nije ispravan naziv jer taj se naziv uglavnom koristi za nekonstruktivne dijelove , ispravnije bi bilo za konstrukciju koristiti termin sanacija. Drugo, popravak konstrukcije na način da se zgrada opet dovede samo do razine zatečenog stanja prije potresa je upitno jer potres nižeg stupnja od projekcije za zagrebačko područje pokazao je da neke zgrade nisu konstruktivno izdržale i vraćanje u konstruktivno zatečeno stanje bi samim time bila promašena sanacija. St(2) t.8. Zakon o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) i Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina („Narodne novine“, br. 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17) apsolutno temeljito propisuju vrstu i razinu projekta, tj. glavne projekte koji su potrebni za obnovu zgrada, a može se ovim zakonom dodatno regulirati da Glavni projekti za obnovu po Zakonu o gradnji i Pravilniku, trebaju sadržavati i troškovnik. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo izlazi iz okvira predmeta ovoga Zakona. Prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo kvalitetnijem zakonskom rješenju. |
| 135 | Marijana Sumpor | , Članak 3. | Definirati pojam "konstrukcijski element" | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetna problematika je razrađena u Tehničkim propisima za građevinske konsrtukcije prema kojima se provodi obnova konstrukcije zgrade. |
| 136 | Ljubomir Miščević | Predlažem uvrštenje pojma / pojmova; održiva energetski učinkovita obnova, odnosno njegovu / njihovu razradu na razini dodatnog članka Zakona. Na žalost u cijelom Prijedlogu Zakona nema niti jedne ključne riječi poput energija, energetska učinkovitost i sl., osim u kontekstu kondenzacijskih bojlera (?) grijača. Obnova nakon potresa u Zagrebu obvezno mora uključiti napredne modele energetske učinkovitosti (preporučljivo za pojedine zgrade i obnovu do "faktora 10"), jer se kroz dugoročnost procesa ove obnove, po njenom završetku moraju ostvariti zahtjevi koje pretpostavljaju i propisuju scenariji za 2030. i 2050. godinu prema sadašnjim usvojenim obvezama članica EU. Obnova Zagreba može biti i ogledni primjer mogućeg ostvarenja ciljeva održivog razvoja UN, Zelenog plana EU do 2050. i drugih naprednih scenarija u području kružnog gospodarstva, dekarbonizacije, prilagodbe klimatskim promjenama - kao model obnove za klimatsku neutralnosti i sl. Konačna varijanta ovog Zakona potvrdit će odgovornost pojedinih dionika. | Nije prihvaćen | Navedeno nije predmet ovoga Zakona. Naime, radove u svrhu energetske obnove zgrade moguće je izvoditi sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima bez potrebe ishođenja građevinske dozvole. Obnova prema ovom prijedlogu zakona ima kratkoročne i dugoročne ciljeve. U prvome redu potrebna je žurna obnova konstrukcije zgrada zbog zaštite zdravlja i života ljudi. Već za ispunjenje tog cilja troškovi obnove su toliki da predstavljaju poseban izazov za provedbu. | |
| 137 | LINO FUČIĆ | , Članak 32. | Kao i za članak 19., urediti kme se dostavljaju dokumenti, te postupak evidentiranja stanja postojeće građevine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Između dva čitanja u Saboru će se tražena odredba eksplicitnije propisati. |
| 138 | LINO FUČIĆ | , Članak 20. | U stavku 1. riječ "moguća" zamijeniti s "nije isplativa"; Obrazloženje: pitanje "mogućnosti" obnove će u praksi rezultirati prijeporom oko toga je li neku zgradu moguće obnoviti ili ne; s izričajem "nije isplativa" uvodi se razlog za uklanjanje koji se može egzaktno iskazati; u tu svrhu potrebno je definirati parametre isplativosti obnove te atribute i kriterije na temelju kojih će se isto ocjenjivati | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da je odredba Zakona u tom pogledu jasna.. To pitanje je sada uređeno člankom 21. Zakona na odgovarajući način i to tako da se na temelju ovoga Zakona uklanjaju zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća (u daljnjem tekstu: uništena zgrada), a za uklanjanje zgrade koja je kulturno dobro ili zgrade koja se nalazi unutar Povijesno urbane cjeline Grada Zagreba mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. |
| 139 | LINO FUČIĆ | , Članak 19. | U stavku 1. riječi "nakon primitka" zamijeniti s "nakon što vlasnik odnosno suvlasnici obiteljske kuće ili zgrade prime dva primjerka"; Obrazloženje: definira se tko prima i broj primjerka završnog izvješća nadzornog inženjera Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: "(3) U svrhu evidentiranja stanja postojeće građevine iz stavka 2. ovoga članka, jedan primjerak završnog izvješća nadzornog inženjera vlasnik odnosno suvlasnici obiteljske kuće ili zgrade dostavljaju tijelu graditeljstva." Obrazloženje: uređuje se službeno evidentiranje stanja obnovljenje zgrade | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Između dva čitanja u Saboru će se tražena odredba na odgovarajući način razraditi. |
| 140 | LINO FUČIĆ | , Članak 3. | U stavku 2. podstavku 3. i 4. umjesto "razine zatečenog stanja prije potresa" staviti "razine seizmičke otpornosti građevinske konstrukcije u trenutku izdavanja uporabne dozvole za zgradu odnosno u trenutku dovršetka zgrade za zgrade za koje se uporabna dozvola ne izdaje/nije se izdavala"; Obrazloženje: "razina zatečenog stanja prije potresa" može (osobito za starije zgrade) biti niža od "razine seizmičke otpornosti" kojuje građevinska konstrukcija imala u trenutku dovršetka zgrade; rezulat primjene ovog zakona bi trebao biti barem uspostava izvornog stanja; što se tiče zgrada koje su građene prije početka primjene prvih propisa koji su uključivali proračun seizmičke otpornosti (1964. godine), činjenica da se tada nije provodio proračun seizmičke otpornosti ne znači da određena razina seizmičke otpornosti građevinske konstrukcije nije bila postignuta; U stavku 2, podstavku 3. i 4. (i drugdje gdje je to potrebno): riječ "zadovoljavanja" zamijeniti s "ispunjavanja"; Obrazloženje: temeljni zahtjevi moraju biti ispunjeni (usporediti s člankom 7. stavkom 1. Zakona o gradnji) U stavku 2. podstavku 11.: razjasniti smije li višestambena zgrada imati i uporabne jedinice koje nisu stanovi (poslovne prostore) Obrazloženje: za obiteljsku kuću s do tri stana jasno je određeno da je dopušteno da neke uporabne jednice nemaju stambenu namjenu, dok to kod višestambene zgrade nije navedeno U stavku 2. definirati "oštećenu zgradu" i "uništenu zgradu"; Obrazloženje: Zakonom se uređuju pravila vezana za zahvate na "oštećenim zgradama" i uklanjanje "uništene zgrade", pa potrebne iste definirati kako bi se znalo na koje se zgrade Zakon primjenjuje | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Koncepcija i razine obnove definirani su Zakonom, a obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije, koji je u međuvremenu dopunjen. Prijedlogom zakona koji je upućen na prvo čitanje u Sabor jasno je određeno na koje zgrade se zakon primjenjuje s obzirom na oštećenje, a iz odredbi zakona jasno proizlazi da je uništena zgrada ona koja mora biti uklonjena jer je izgubila mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća, kako je to propisano člankom 21. |
| 141 | LINO FUČIĆ | , Članak 1. | U stavku 2. podstavku 2. riječ "konstrukcije" zamijeniti s "građevinske konstrukcije"; Obrazloženje: prema sustavu kontrole gradnje RH, ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti postiže se građevinskim konstrukcijama koje su sastavni dijelovi građevine | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojmovi za potrebe ovoga Zakona su definirani člankom 3 i konstrukciju vežu uz Tehnički propis za građevinske konstrukcije te je nepotrebno navoditi da se radi o građevinskim konstrukcijama jer to nedvojbeno proizlazi iz spomenute odredbe prema prijedlogu zakona koji je upućen saboru na prvo čitanje. |
| 142 | Karmen Komljen Petošić | , Članak 41. | st 1 - izvođač valjda gradi u skladu s projektom obnove, a ne u skladu sa svim navedenim u st 1 (to su preduvjeti za početak radova) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno nije potrebno. Životno je logično da izvođač izvodi radove sukladno projektu obnove, a to osigurava i nadzor nad izvođenjem radova. |
| 143 | Karmen Komljen Petošić | , Članak 3. | točka 10 - tehnička dokumentacija je i "Izvješće o kontroli projekta" tzv. revizija | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za potrebe ovoga Zakona je posebno definiran pojam, a izvješće o kontroli projekta je sukladno odredbi članka 15. stavka 6. sastavni dio projekta obnove. |
| 144 | Karmen Komljen Petošić | , Članak 38. | st 3 t. 2 - revident ne daje suglasnost već Izvješće o kontroli projekta. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 145 | Karmen Komljen Petošić | , Članak 38. | st 2: pročitati zajedno s ovim stavkom i čl 34 st. 1, citirano: Vlasnik, odnosno suvlasnici oštećene višestambene zgrade, stambeno poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće koji na temelju rješenja o obnovi donesenog na temelju ovoga Zakona sami obnavljaju zgradu imaju pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove obnove. Dakle, ostaje nejasno/nedorečeno kada i pod kakvim uvjetima se donosi predmetno RJEŠENJE?! Po svemu se može zaključiti da će odluka biti sadržana u Rješenju, a njega izdaje Ministarstvo u skladu s nekim za sada nepoznatim interesom!? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema potrebe. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 146 | Karmen Komljen Petošić | , Članak 18. | st 3 - rečenica nije ispravno formulirana. Stručni nadzor građenja obavlja/ju nadzorni inženjer/i. Htjelo se reći samo da glavni NI mora biti ovlašteni inženjer građevinarstva. Prvi dio rečenice suvišan. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je sadržajno ispravna. |
| 147 | Karmen Komljen Petošić | , Članak 19. | st 1 - Kome se predaje ZINI? st 2 - ne "izrađeno" već zaprimljeno (kao u st. 1 za ZINI). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prema tekstu odredbe, završno izvješće se dostavlja naručitelju obnove ali između dva čitanja u Saboru može se navedena odredba eksplicitnije propisati. |
| 148 | Juraj Borić | , Članak 20. | Unutar povijesno urbane cjeline Grada Zagreba postoji mnogo zgrada koje narušavaju vizualni identitet i urbani karakter grada, koje se smatraju kulturnom vrednotom, iako to one uopće nisu. Često je riječ o prizemnim i jednokatnim zgradama koje se ne uklapaju ispravno u gabarite susjednih zgrada. Često su takve zgrade također trošne i vandalizirane, stoga nije suvislo takve objekte obnavljati, nego organizirati koherentnu proceduru rušenja takvih objekata, te gradnje novijih i gabaritima prikladnijih intepolacija. Ako je ideja ovog zakona cjelovita obnova povijesno urbane cjeline Grada Zagreba, tada bi valjalo otkloniti urbane nedostatke Zagreba prilikom sustavne obnove , koji se samo zbog svoje lokacije u povijesnoj jezgri grada smatraju vrijednim objektima, iako njihova intrinzična vrijednost nije srazmjerna s razinom zaštite koju uživaju. Treba se otkloniti zabluda da je staro=vrijedno, novo=bezvrijedno, jer će novi objekti jednoga dana također postati povijesni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Primjedba ne sadrži konkretan prijedlog. Pri tome se napominje da je odredbama ovoga Zakona za prostor Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba predviđena izrada Programa cjelovite obnove Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, kojeg izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba kao dugoročni cilj. |
| 149 | Josip Atalić | , Članak 7. | Vezano za stavak 1. točka 6. gdje se nejasno navodi „znanstvena institucija za graditeljstvo“. Znanstvene institucije su preuzele svoj dio odgovornosti u ovoj kriznoj situaciji, ali i same su uvijek struku stavljale u prvi plan. Vjerujem da su znanstvene institucije spremne i dalje preuzimati odgovornost, ali stručnost mora ostati osnovni kriterij. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 150 | Ivica Šaban | Komentar na Prilog 1. Stručne smjernice za razine obnove zgrada u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost Stručne smjernice dijelom ignoriraju važeću zakonsku i tehničku regulativu u području (seizmičkog) proračuna nosivih konstrukcija. U RH je na snazi Tehnički propis za građevinske konstrukcije (NN17/2017), koji u prilogu I.8 upućuje na hrvatsku (tj. preuzetu europsku normu) HRN EN 1998-3: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija – 3.dio: Ocjenjivanje i obnova zgrada; te pripadni nacionalni dodatak HRN EN 1998-3/NA: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija – 3.dio: Ocjenjivanje i obnova zgrada - - Nacionalni dodatak. Navedenim je propisom i normom na koju upućuje uređeno pitanje metoda proračuna za ocjenjivanje i obnovu postojećih zgrada. Zakonodavac ovim propisom uvodi nejasna tehnička pravila koja nisu sadržana, niti su u duhu navedenog propisa i sličnih svjetskih normi. Predlaže se zakonodavcu da određene dijelove priloga izbaci pa da navedene promjene stručni gremiji provode kroz izmjene i dopune nacionalnog dodatka navedene norme (u tom bi postupku trebalo argumentirano objasniti kako su odabrane navedene razine sigurnosti /25%, 50%, 75%, 100%/ i kakve to ekonomske posljedice može imati te usporediti s postojećim inozemnim iskustvima i inozemnom praksom). Sljedeći su dijelovi sporni: Red 2, stupac 3: “Ne jamči se sigurnost zgrade u cjelini u slučaju ponovne pojave potresa.” Izbaciti – kolokvijalan i neprecizan opis – tko bi trebao jamčiti kome?, sigurnost zgrade?, kakvog potresa? Ako se nešto mora pisati, npr. “Razina sigurnosti zgrade za potresno djelovanje manja je od 25% tražene Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije”., ili čak ni to. Red 2, stupac 2: "Novi rekonstruirani dimnjaci i tavanski zidovi trebaju imati protupotresnu sigurnost tako da se mogu uklopiti u konačnu obnovu zgrade." Promijeniti – kolokvijalan opis – protupotresna sigurnost?, konačna obnova zgrade? Preciznije je: “Rekonstruirani elementi (dimnjaci i tavanski zidovi) moraju imati otpornost traženu Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije.” Red 3, stupac 3: "Izrađuje se projekt obnove pri čemu je preporuka da se proračun potresnog djelovanja provodi za poredbenu vjerojatnost premašaja od 10 % u 10 godina (povratni period 95 god.)." U koliziji s TPGK i HRN EN 1998-3 kojima su definirane provjere za granično stanje znatnog oštećenja (s povratnim razdobljem od 495g) i granično stanje ograničenog oštećenja (s povratnim razdobljem od 95g.). Ako se želi reći da projektom obnove Razina 2: popravak konstrukcije treba postići da “Razina sigurnosti zgrade za potresno djelovanje nakon obnove veća od 50% tražene Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije”, onda to treba jasno i napisati. Red 3, stupac 3: "U seizmičkom certifikatu zgrade koja se donosi kao sastavni dio projekta obnove Razine 2, projektant iskazuje omjer proračunske seizmičke otpornosti konstrukcije i seizmičke otpornosti prema HRN EN." Prvi se put uvodi pojam seizmičkog certifikata koji ničim nije pojašnjen, a niti je spomenut u osnovnom dijelu propisa. Ideja seizmičkog certifikata čini se dobra, ali treba je uvesti zasebnim propisom (..ne samo eventualnim programom mjera!) i detaljno opisati razlog i namjenu izrade, metodologiju izrade te načine kontrole. Predlažem da se cijela ili samo prvi dio rečenice izbaci, a drugi dio spoji s gornjim komentarom vezano uz projekt obnove. Red 3, stupac 3: "Potrebna izrada: • elaborata ocjene postojećeg stanja nosive konstrukcije uz provedbu detaljnog pregleda (vizualni pregled, prikupljanje postojeće dokumentacije i po potrebi istražnih radova)" U dijelu …”I po potrebi istražnih radova”, u neskladu s HRN EN 1998-3. Istražni radovi su potrebni jer, u velikoj većini slučajeva, ne postoji dokumentacija o ugrađenim materijalima. Razumljiva je namjera stručnog gremija da se, zbog ekonomičnosti i ograničenih stručnih resursa, opseg istražnih radova smanji ili potpuno ukine, ali se time u nepovoljnu situaciju dovode i investitor i projektant obnove. Ako je rasap ulaznih podataka ogroman, onda je i rasap konačnih rezultata ogroman! Predlažem da se, npr., sakupe (otkupe) rezultati terenskih ispitivanja iz baze podataka tvrtki i ustanova koje se bave ispitivanjem, statistički obrade i stave na raspolaganje projektantima obnove u eventualnom programu mjera. Predlažem da navedeni tekst eventualno ostane ovakav za Razinu 2 (ako se rezultati istražnih radova mogu nadomjestiti karakterističnim podacima mehaničkih karakteristika postojećih materijala u eventualnom programu mjera), ali da se za Razinu 3 izbaci dio rečenice ”…po potrebi”. Red 4, stupac 2 i Red 4, stupac 3: "Pojačanjima se treba postići mehanička otpornost i stabilnost građevine na potresno djelovanje za poredbenu vjerojatnost premašaja od 20 % u 50 godina. Izrađuje se projekt obnove pri čemu se proračun potresnog djelovanja provodi za poredbenu vjerojatnost premašaja od 20 % u 50 godina. (povratni period 225 god.)." Kao i gore, u koliziji s TPGK i HRN EN 1998-3 kojom su definirane provjere za granično stanje znatnog oštećenja (s povratnim razdobljem od 495g) i granično stanje ograničenog oštećenja (s povratnim razdobljem od 95g.). Ističe se da ne postoji službeno objavljena Karta potrepotresnih područja RH za povratno razdoblje od 225g. Budući da ista ne postoji, nužna je jasna uputa projektantima kako interpretirati ovu “smjernicu”. Ako se želi reći da projektom obnove Razina 3: pojačanje konstrukcije treba postići da “Razina sigurnosti zgrade za potresno djelovanje nakon obnove veća od 75% tražene Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije” onda to treba jasno i napisati. Red 4, stupac 3: "U seizmičkom certifikatu zgrade koja se donosi kao sastavni dio projekta obnove Razine 2 ili više, projektant obnove iskazuje omjer proračunske seizmičke otpornosti konstrukcije i seizmičke otpornosti prema HRN EN." Slično komentirano ranije. Red 4, stupac 3: "Potrebna izrada: • elaborata ocjene postojećeg stanja nosive konstrukcije uz provedbu detaljnog pregleda (vizualni pregled, prikupljanje postojeće dokumentacije i po potrebi istražnih radova)" Slično komentirano ranije. Izbaciti dio rečenice ”…po potrebi”. Red 5, stupac 3: "U seizmičkom certifikatu zgrade koja se donosi kao sastavni dio projekta obnove Razine 2 ili više, projektant obnove iskazuje omjer proračunske seizmičke otpornosti konstrukcije i seizmičke otpornosti prema HRN EN." Slično komentirano ranije. | Primljeno na znanje | Ukazuje se da Smjernice koje su izradili stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i inženjeri iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva koristeći stručna znanja i iskustva iz obnove u sličnim situacijama u nedavnim potresima u drugim državama nisu sastavni dio Zakona već se obnova konstrukcije zgrade provodi prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije koji je u međuvremenu dopunjen. | |
| 151 | Ivana Novosel | , III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA | Prijedlog financiranja obnove potresom oštećenih zgrada: stanujem u stambeno-poslovnoj zgradi Donjeg grada, u kući koja nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, ali se nalazi unutar Povijesno urbane cjeline grada Zagreba, starosti 125 godina, a koja je pretrpila znatna oštećenja nosive konstrukcije na fasadnim zidovima a statika zgrade narušena je još i prije potresa zbog slijeganja tla. Predlaže se da se na istoj čestici (parceli) dozvoli uklanjanje potresom oštećene zgrade i dozvoli izgradnja interpolacije arhitektonski i izgledom uklopive u okolnu starogradnju. Prema dosadašnjoj izgradivosti , dozvoliti 50% veću NKP. Interpolaciju bi financirali sami suvlasnici koristeći novoizgrađene NKP za pokriće troškova gradnje. Ujedno, potrebno je limitirati cijenu građevinskih radova i regulirati dobivanje povoljnih namjenskih kredita za protupotresnu obnovu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo izlazi iz okvira predmeta ovoga Zakona. Uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća. |
| 152 | Ivana Novosel | , Članak 13. | Članak 13.stavak 4. za višestambene zgrade, poslovne zgrade,stambeno-poslovne zgrade ako bi se obnavljale cjelovitom obnovom, i ako bi suvlasnici trebali podmiriti razliku troškova između cjelovite obnove i obnove iz stavka 3. i za te obveze dati odgovarajuće osiguranje, otvorit će se put mešetarima i iseljenju stanovništva iz centra grada. Predlažem da se cjelovita obnova financira po principu obnove Dubrovnika: Država sufinancira 50%, Grad Zagreb 35% a vlasnici 15%. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaća se prijedlog da se umjesto neodređenog navođenja da će se obnova provoditi ovisno o prioritetima i raspoloživim sredstvima odrede omjeri kojima u financiranju sudjeluju Republika Hrvatska koja će osigurati 60 % sredstava za provedbu ovoga Zakona u državnom proračunu, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija po 20 % u svojim proračunima te vlasnici/suvlasnici nekretnina 20 %. Prijedlog Zakona koji je upućen u javnu raspravu sadrži odredbe prema kojima vlasnici nekretnina koji u zajedničkoj pričuvi ne osiguraju sredstva ili ne uplate sredstva u državni, gradski ili proračune županija prema ovome Zakonu, na njihovim nekretninama osnovat će se založno pravo (hipoteka) u korist Republike Hrvatske odnosno Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije kao založnog vjerovnika do osiguranja potrebnih sredstava. |
| 153 | Ivana Novosel | , Članak 13. | Članak 13. st.3. ako bi se oštećne višestambene zgrade, poslovne i stambeno -poslovne zgrade obnavljale popravkom nekonstrukcijskih elemenata (1.način) i popravkom konstrukcije (2. način), uložena bi bila znatna financijska sredstva u obnovu, ali protupotresno neće biti otporne na viši stupanj oštećenja. Zgrade starosti preko 100, pa i 130 godina ne bi mogle izdržati još jedan malo jači potres, pa tako sva uložena sredstva bit će nepovratno izgubljena. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Takvo zakonsko rješenje je nužno radi svrsishodne provedbe Zakona. Nema zapreke da se izvode pojačanja konstrukcije u slučaju u kojem je to potrebno sukladno stavku 3. |
| 154 | Iva Rukavina | , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Molim da se definira da li se predviđena sredstva za kupnju kondenzacijskog bojlera mogu utrošiti i na ugradnju dizalica topline ukoliko neko kućanstvo tako odluči? Dizalice toline su suvremeniji, ekološkiji i u konačnici jeftiniji način grijanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba Zakona o načinu korištenja sredstava u tome slučaju je jasna i točno određena. |
| 155 | Iva Rukavina | , Članak 37. | Iz ovog članka nije razvidno da li zahtjev za rješenje o obnovi inicira analizu zatečenog stanja ili suvlasnici/vlasnici zgrada najprije moraju čekati da na temelju prijave štete delegacija dođe u izvid pa tek onda predati zahtjev za rješenje o obnovi? Nadalje, na koji način upravitelj ili predstavnik suvlasnika pokreće zahtjev za izdavanje Rješenja o obnovi - potpisom suvlasnika više od 51 % površine zgrade ili potpisom svih suvlasnika? Smatram da je ovo potonje jako teško postići, a to je primjerice dosad bio uvjet za prijavu na natječaje dobivanja sredstava spomeničke rente. U tom slučaju će grad i dalje ostati neobnovljen. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetnom odredbom je određena isključivo aktivna legitimacija za podnošenje zahtjeva. Činjenično stanje utvrđuje se u postupku donošenja odluke o obnovi. |
| 156 | Iva Rukavina | , Članak 36. | Bilo bi nužno definirati da li će Fond za zaštitu okoliša sufinancirati i nabavu dizalica topline za kućanstva koja se zato odluče? Zašto se spomenuta sredstva mogu refundirati samo za kondenzacijske bojlere kada postoje suvremeniji, ekološkiji i u konačnici jeftiniji načini grijanja? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U Nacrtu zakona članak 36. (pomoć za kupnju kondenzacijskog bojlera) je brisan. |
| 157 | Iva Rukavina | , Članak 33. | Člankom je potrebno definirati na koji način će sredstva biti isplaćena vlasniku/suvlasniku zgrade - direktno na račun suvlasnika/vlasnika ili na račun zajedničke pričuve? Odnosno, bilo bi logično da se sredstva za izgradnju dimnjaka, zabata i zaštitu zgrade od atmosferilija uplaćuju na račun zajedničke pričuve, a sredstva za zamjenu grijaćeg tijela direktno svakome kućanstvu na račun nakon uvida u dokaz o plaćanju istog. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za navedeno nema potrebe. Navedeno je predmet Odluke Vlade RH. |
| 158 | Inicijativa građana ILICA | , Članak 13. | Članak 3. stavak (8) - u dijelu rečenice "smatra se poslom redovite uprave" stavlja cijeli Članak u koliziju sa trenutno važećim Zakonom o vlasništvu i stvarnim pravima u Članku 40. i Članku 41. Obzirom da zahvati cjelovite obnove i/ili pojačanje konstrukcije zgrade zahtijeva sredstva veća od iznosa koji je moguće prikupiti iznosom pričuve, to se ovakvi poslovi ne mogu smatrati "poslom redovite uprave", a čime bi se opteretilo građane slabijeg ili nesigurnog imovinskog statusa u vrijeme krize uvjetovane COVID-19. Osim navedenog kolizija ovog Članka i stavka se ogleda u Članku 88. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u stavku 1. podstavak 2. koji u svom dijelu glasi "...voditi računa i o imovinskom stanju svih suvlasnika". Predlaže se brisanje spornog stavka (8) navedenog Članka. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Takvo zakonsko rješenje je nužno radi svrsishodne provedbe Zakona kojim se kao specijalnim zakonom može drugačije propisati neki institute iz općeg zakona. Napominje se i da vlasništvo odnosno održavanje nekretnine obvezuje vlasnike. Prijedlog Zakona koji je upućen u javnu raspravu sadrži odredbe prema kojima vlasnici nekretnina koji u zajedničkoj pričuvi ne osiguraju sredstva ili ne uplate sredstva u državni, gradski ili proračune županija prema ovome Zakonu, na njihovim nekretninama osnovat će se založno pravo (hipoteka) u korist Republike Hrvatske odnosno Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije kao založnog vjerovnika do osiguranja potrebnih sredstava. |
| 159 | Inicijativa građana ILICA | , Članak 13. | Članak 13. stavak (4) podržavamo prijedlog Ivane Novosel da se cjelovita obnova financira po principu obnove Dubrovnika: Država sufinancira 50%, Grad Zagreb 35% a vlasnici 15%. Ukoliko suvlasnici na vlastiti trošak rade višu razinu obnove, treba im omogućiti vlastiti izbor izvođača radova a u tom slučaju "davanje osiguranja" je uređeno Zakonom o obveznim odnosima između naručitelja i izvođača, propisima iz djelokruga kreditnih institucija i sl.. Iz navedenog razloga, predlaže se brisanje dijela rečenice koji glasi "i za ispunjenje te obveze daju odgovarajuće osiguranje". | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaća se prijedlog da se umjesto neodređenog navođenja da će se obnova provoditi ovisno o prioritetima i raspoloživim sredstvima odrede omjeri kojima u financiranju sudjeluju Republika Hrvatska koja će osigurati 60 % sredstava za provedbu ovoga Zakona u državnom proračunu, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija po 20 % u svojim proračunima te vlasnici/suvlasnici nekretnina 20 %. Druga primjedba nije predmet ovoga zakona. |
| 160 | Inicijativa građana ILICA | , Članak 13. | Članak 13. stavak (5) mijenja se i glasi: Oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno - poslovne zgrade i obiteljske kuće koje se nalaze unutar Povijesne urbane cjeline i/ili su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro obnavljaju se cjelovitom obnovom, osim njihovih posebnih dijelova (stanova, poslovnih prostora i drugi posebnih dijelova zgrade) u kojima se ne izvode završni građevinski radovi, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo zakonsko rješenje je nužno radi svrsishodne provedbe Zakona. |
| 161 | Inicijativa građana ILICA | , Članak 7. | Članak 7. stavak 2 i stavak 3 uskladiti sa Člankom 13. i stavkom 5 jer su u kontradiktornosti – nije jasno da li se sve zgrade Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba obnavljaju cjelovitom obnovom ili samo pojedinačne zgrade koje su zaštićeno kulturno dobro. | Prihvaćen | Prihvaća se. Za prostor Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađuje se Program cjelovite obnove Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba kao dugoročni cilj ovoga Zakona. |
| 162 | Ing. Silvio Lokar | Zakon o potresu Iza članka 5.a dodaje se članak 5.b sa tri alineje koje glase: 1. Za sva financijska sredstva koja će se upotrijebiti za saniranje šteta od potresa koji je dana 22. ožujka 2020. s epicentrom 7 km sjeverno od središta Zagreba (Markuševec) pogodio područje Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije te štetama nanesenim naknadnim potresima povezanih s ovim, a sve do dana proglašenja završetka sanacije, Vlada Republike Hrvatske će otvoriti posebni račun. U ovom, javno dostupnom računu, biti će detaljno uvedena sva financijska sredstva za saniranje šteta nanesenih navedenim potresom. U njemu se navode: a) datum i puni naziv ili ime subjekta koji je dodijelio sredstva i u koju svrhu; b) točni iznos dobivenih sredstava; c) datum i puni naziv ili ime subjekta i svrha za koju će koristiti dodijeljena sredstva; d) točni iznos dodijeljenih mu sredstava; e) datum i puni naziv ili ime subjekta koji donosi odluku o dodjeli sredstva; f) datum i točni iznos namjenski utrošenih dodijeljenih sredstava. 2. Dodatak tome računu biti će i popis svih subjekata i njihovih donacija u materijalnim i intelektualnim dobrima (osim financijskih, koji su sastavni dio financijskog računa), a koji su namijenjeni sanaciji od potresa, korisnicima istih te ustanove ili osobe koja je donijela odluku o raspodijeli istih. 3. Stanje svih stavki računa i dodatka biti će vidljivi za protekli mjesec najkasnije do 10. dana u slijedećem mjesecu, a završni račun biti će napravljen najkasnije tri mjeseca po danu proglašenja završetka sanacije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakonom je predviđeno provođenje naknadne procjene učinaka propisa koja će obuhvatiti detaljnu financijsku analizu provedbe ovoga Zakona. Nadalje, sustav državne uprave ima instrument revizije koja dubinski provjerava procese i financije. Osim toga, kako bi se dodatno naglasila javnost postupanja, Zakonom je propisana obveza Ministarstva i nositelja obnove za zgrade javne namjene da redovito i u cijelosti informiraju javnost o aktivnostima i troškovima obnove sukladno propisima iz područja prava na pristup informacijama. | |
| 163 | IIC - Hrvatska grupa | , Članak 53. | Mislimo da treba dodati: "Konzervatorski nadzor nad obnovom kulturnih dobara provodi Gradski zavod za zaštitu kulturne i prirodne baštine, odnosno nadležni Konzervatorski odjeli Ministarstva kulture." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložena tijela sudjeluju u postupku izrade projekta obnove davanjem posebnih uvjeta. |
| 164 | IIC - Hrvatska grupa | , Članak 7. | Članak 7., predlažemo dodati: "lokacije i listu zaštićenih kulturnih dobara odnosno zgrada i cjelina stavljenih pod preventivnu zaštitu" "razradu postupaka za ishodovanje općih i pojedinačnih uvjeta za obnovu" "kriterije za odabir početnih sudionika u obnovi kulturnih dobara uz listu licenciranih sudionika" "razradu postupaka i sudionika detaljne valorizacije stanja, povijesnog i urbanog značaja kulturnih dobara koja su označena kao neupotrebljiva" | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da prihvaćanje istih ne bi doprinijelo kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona. |
| 165 | IIC - Hrvatska grupa | , Članak 6. | Članak 6., predlažemo dodati: "Programe mjera uređene ovim zakonom, a koji se odnose na kulturna dobra te zgrade i cjeline stavljene pod preventivnu zaštitu donosi Vlada odlukom po smjernicama Ministarstva kulture i na prijedlog Ministarstva." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo izlazi iz okvira predmeta ovoga Zakona. |
| 166 | IIC - Hrvatska grupa | , Članak 3. | Predlažemo u stavku (2) iza broja 7. pod 8. upisati: " pojedinačna kulturna dobra i cjeline, odnosno zgrade i cjeline stavljene pod preventivnu zaštitu do utvrđivanja svojstva kulturnog dobra obuhvaćaju zgrade koje imaju rješenje o upisu u Registar kulturnih dobara RH, odnosno su u istom statusu do odluke kojom se utvrđuju njihova svojstva." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakonsko rješenje je usuglašeno sa Ministarstvom kulture koje je sudjelovalo u izradi ovoga Zakona. |
| 167 | IIC - Hrvatska grupa | , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Kulturno-povijesna baština: Predlažemo na kraju prve cjeline dodati: "Zakonom bi bile obuhvaćene zgrade i cjeline koje se nalaze van Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, a upisane su u Registar kulturnih dobara RH, te zgrade i cjeline koje su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara stavljene pod preventivnu zaštitu do utvrđivanja svojstva kulturnog dobra, sukladno članku 12. istoga zakona." OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM Predmetnim Zakonom će se urediti sljedeća osnovna pitanja: -izrada stručno-analitičkih elaborata za obnovu Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba "...pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara i cjelina van zaštićene cjeline te zgrada i cjelina koje su stavljene pod preventivnu zaštitu do utvrđivanja svojstava kulturnog dobra." -način obnavljanja oštećenih zgrada koje se nalaze u Povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba, pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara i cjelina izvan nje kao i zgrada i cjelina koje su stavljene pod preventivnu zaštitu do utvrđivanja svojstava kulturnog dobra." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Na temelju ovoga Zakona nisu isključene od obnove zgrade koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, a izvan su Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba. |
| 168 | IIC - Hrvatska grupa | , Članak 18. | Budući da se i Članak 18. odnosi na kulturna dobra i povijesnu cjelinu, prijedlog za stavak (1) je isti kao i za članak 17. (2)nakon zadnje riječi u nastavku:..."kao i odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojim su utvrđeni posebni uvjeti gradnje." (3)...uz predstavnika nadležnog tijela koje utvrđuje provedbu izdanih posebnih uvjeta. (4)...kao i provedba odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da za predloženim nema potrebe. Nadležno tijelo utvrđuje posebne uvjete za izradu projekta obnove u tom slučaju. |
| 169 | IIC - Hrvatska grupa | , Članak 17. | (1) i (2), predlažemo dodati iza:... projekt obnove zgrade za popravak konstrukcije i projekt cjelovite obnove "zgrade koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili koja se nalazi u povijesno urbanoj cjelini Grada Zagreba"... Također, nakon: ...propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti u gradnji, dodati: ..."kao i zakonima i propisima koje utvrđuju provedbu posebnih uvjeta građenja izdanih od nadležnih tijela, te smjernicama za primjenu povijesnih tehnika i materijale građenja uz potrebne prilagodbe." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da za predloženim nema potrebe. Nadležno tijelo utvrđuje posebne uvjete za izradu projekta obnove u tom slučaju. |
| 170 | IIC - Hrvatska grupa | , Članak 16. | Članak 16 (2), prijedlog nadopune: "Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu kulturnog dobra izrađen u skladu s posebnim uvjetima izdanima od strane nadležnog tijela mora biti istima predano na procjenu i odobrenje." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za predloženim nema potrebe. Odredbom je jasno propisano da se projekt obnove izrađuje u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela. |
| 171 | IIC - Hrvatska grupa | , Članak 20. | U ovakvoj formulaciji i kontekstu bi sugerirali drugačije postaviti stavku članka Zakona:: Za uklanjanje zgrade koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili zgrade koja se nalazi unutar Povijesno urbane cjeline Grada Zagreba, a koja ima svojstva kulturnog dobra (ne zaboravimo da mnoga od njih nemaju svojstva kulturnog dobra), što mora biti izniman slučaj razmotren unutar Uprave nadležnog Ministarstva kulture ukoliko se radi o pojedinačno zaštićenom kulturnom dobru, odnosno Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, ukoliko se radi o zgradi obuhvaćenoj zonama zaštite A ili B (za svaku navesti kriterije) - mora se pribaviti dopuštenje istih tijela te primarno biti obuhvaćeno Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Obrazloženje: Svakako bi se za svaki pojedini takav slučaj unutar oformljenog tijela trebala pokrenuti detaljna valorizacija stanja. Ovaj Zakon naime predviđa i preporuča da pojedinačno zaštićena kulturna dobra i zgrade u povijesnoj cjelini u budu obuhvaćene cjelovitom obnovom, za što je i u "normalnim okolnostima" potrebna dugotrajna i kompleksna prosudba nadležnih tijela i izrada elaborata koji uključuje višestruku valorizaciju kulturnog dobra. U ovako kompleksnim okolnostima u kojima su stručne službe preopterećene, donošenje takvih odluka je još zahtjevnije i dugotrajnije. Zato predlažemo izuzimanje pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara od rušenja i uklanjanja, te uvođenje obavezne preventivne arhitektonsko-konzervatorske stabilizacije stanja svih takvih zgrada do izrade cjelovitog projekta obnove s troškovnikom, po kojemu bi mogli biti razmotreni i drugi izvori financiranja. Uporište ovakvom prijedlogu leži u samom Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koje naglašava njegovu nenadomjestivost i obavezu očuvanja njegovog jedinstvenog značaja u urbanom prostoru. Takve obnove pak, trebale bi biti subvencionirane u višem postotku od ostalih zgrada, a koji bi bio nadomješten iz sredstava spomeničke rente ili predviđenih fondova za obnovu kulturne baštine. Smatramo da je uklanjanje zgrada pod zaštitom kao i onih koje imaju arhitektonske, umjetničke ili ambijentalne vrijednosti nedopustivo. Stoga valja razmotriti varšavski model rekonstrukcije Staroga grada nakon Drugog svjetskog rata. Pročelja zgrada pod zaštitom kao i ona koja imaju arhitektonske, umjetničke ili ambijentalne vrijednosti treba sačuvati konsolidiranjem te ih sanirati, a iza njih dopustiti novu izgradnju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakonom je propisano pod kojim se uvjetima zgrade uklanjaju, odnosno u slučaju da se radi o zgradi koja je kulturno dobro, o tom pitanju će odlučiti nadležno tijelo. To pitanje je sada uređeno člankom 21. Zakona na odgovarajući način I to tako da se na temelju ovoga Zakona uklanjaju zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća (u daljnjem tekstu: uništena zgrada), a za uklanjanje zgrade koja je kulturno dobro ili zgrade koja se nalazi unutar Povijesno urbane cjeline Grada Zagreba mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. |
| 172 | Igor Gojnik | NAČELNE PRIMJEDBE: Kako smo svi svjesni izrazito složene tehničke problematike pojačanja konstrukcije na postojećim oštećenim građevinama, predlaže se da se uspostavi model koji se temelji na realnim ekonomskim procesima, a ne na pretežitom financiranju iz javnih sredstava. Kako bi se to ostvarilo potrebno je građevinski fond promatrati u tri temeljene kategorije: 1. Pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, npr. Katedrala, HAZU 2. Vrijedni arhitektonski spomenici koji su u sustavu „ambijentalne“ zaštite i formiraju sliku grada, a nisu pojedinačno kulturno dobro, npr. stambene palače na Zrinjevcu 3. Višestambene zgrade i obiteljske kuće koje su u sustavu „ambijentalne“ zaštite, no nisu pregnantni arhitektonski spomenici Za prvu i drugu kategoriju predlažemo da se u okviru postojećih Zakona izvrši njihova temeljita aseizmička rekonstrukcija i obnova makar po cijeni većoj nego bi bila cijena izgradnje faksimilna građevine (zamjenske građevine). Za treću kategoriju, koja u naravi predstavlja više od 90% oštećenog građevinskog fonda grada Zagreba treba kroz novo zakonsko rješenje primarno usmjeriti vlasnike na model faksimilne obnove. To znači rušenje postojeće građevine, gradnja nove aseizmičke konstruktivne osnove u suvremenim materijalim i prilagođene suvremenim potrebama života sa faksimilnom ili pseudofaksimilnom obnovom fasade koja čuva ambijentalni karakter građevine, a time i grada. Kako bi se to ekonomski omogućilo potrebno je urbanističkom intervencijom povećati iskoristivost parcela, tj. omogućiti vlasnicima takvih građevina da prilikom gradnje zamjenske građevine ostvare i dodatni stambeni prostor (dobivanje dodatne etaže kroz smanjenje visina etaže, povećanje dubine građevina i sl.) koji mogu prodati na tržištu i značajno olakša kreditno zaduženje za takav zahvat. Pri tome treba spomenuti da bi takva obnova bila: - Financijski povoljnija nego rekonstrukcija stare konstrukcijske osnove građevine (koji implicira kompletnu rekonstrukciju konstrukcije, interijera, instalacija, pročelja s neizvjesnim aseizmičkim rezultatom) - Brža nego postupak rekonstrukcije - Osigurala bi sigurnu građevinu kako za stanare tako i za prolaznike prema smjernicam Eurokoda 8 - Osigurala suvremene standarde stanovanja (dizalo, podzemna garaža, energetski efikasna građevina, suvremene instalacije, suvremena organizacija prostora) - Takvi zahvati impliciraju i postupnu sanaciju i reorganizaciju postojećih zapuštenih dvorišta donjogradskih blokova - Rasterećenje od prometa u mirovanju u prostoru gradnjom novih garaža i parkirališta dvorištima - Očuvanje ambijentalnog karaktera grada Zagreba Iako se ovaj pristup može čini preambicioznim i nerealnim, u naravi on je jedini ekonomski prirodan model koji ima potencijal za samoodvijanje bez značajne intervencije države. Najvažnije pretpostavke za ostvarenje tog modela, koje treba osigurati država su: 1. Intervencija u prostorno planiranje – povećanje iskoristivosti građevinskih čestica za npr. Do 30% kako bi se izbjegao špekulantski pristup, a olakšalo vlasnicima građevina provođenje navedenog procesa 2. Intervencija države kod poslovnih banaka u smislu osiguranja povoljnih i dugoročnih kredita | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predloženo Zakonsko rješenje predviđa financiranje obnove i sredstvima vlasnika, odnosno suvlasnika zgrada. Nadalje, Zakonom je predviđeno da se u okviru obnove uklanjaju one zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost, odnosno stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća. Rješenja koja bi uključivala promjene prostornog plana i rušenje zgrada u Povijesnoj urbanoj cjelini Grada zagreba izlaze izvan okvira ovoga Zakona i nisu realno provediva. | |
| 173 | Hrvoje Degoricija | , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Javna rasprava : Primjedbe na Zakon o obnovi Zagreba od potresa, ZOOB 5/20 1. Vlasnicima višestambenih zgrada i stamb.- poslovnih zgrada treba dozvoliti rušenje teško oštećene (ili starije od 120 god) zgrade i građenje nove zamjenske na istoj (njihovoj) lokaciji - ako dokažu isplativost gradnje zamjenske zgrade koja bi bila bar 40 % NKP veća od postojeće - u odnosu na rekonstrukciju postojeće, propisanu po Rješenju Ministarstva . Za to dio zgrada na k.č. ima uvijete već po postojećem GUP-u, a za ostale bi trebalo promijeniti dio GUP-a ili donijeti novi UPU za Donji i Gornji grad, gdje bi se povećali faktori GPB, Kin, katnost. Razlog: Tada društvena zajednica ne bi trebala pomagati/sufinancirati rekonstrukcije, već bi to riješili privatni suvlasnici sami. 2. Odlučivanja suvlasnika zgrada o svim pitanjima po novom Zakonu, koja su sada predviđena po ključu redovite uprave po ZOV-u, treba podići na bar 66,66+% (2/3) ili više. Razlog: Primjetna je česta situacija kada 50+% vlasništva ne želi nikakvu ozbiljniju rekonstrukciju koja bi invazirala u njihove adaptirane apartmane za prodaju/najam ili lokale. Pritom žele prikriti da su adaptacije izveli mimo ZOG-a , rušili pregradne zidove- koji su razlogom većih oštećenja nego bi bilo normalno u originalnoj konstrukciji. Hrvoje Degoricija, dipl.ing. el. suvlasnik u zgradi: Zagreb, Baruna Trenka 3 (zgrada 145 godina stara, postoji javni prolaz za ZKLutaka, vanjski nosivi zidovi nisu više u osi, progresija je naginjanja prema van, središnji nosivi zid koruptiran slijeganjem temelja zbog ispiranja nosivog tla u periodu prethodnom potresu) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo izlazi izvan okvira ovoga Zakona. |
| 174 | Hrvatsko udruženje za dizalice topline | , Članak 36. | Predlažemo da se u program sufinanciranja u članku 36. Zakona, stavka (1), dodaju i dizalice topline za vlasnike zgrada/kuća koji se na to odluče. Dizalice topline, kao obnovljivi izvori energije, neizostavan su čimbenik u ciljevima Europske unije u postizanju konkurentnog nisko-ugljičnog gospodarstva do 2050. godine, te omogućuju direktno povećanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u sektoru grijanja i hlađenja. Postojeće regulative idu u smjeru poticanja primjene dizalica topline, a isto se očekuje i od budućih izmjena i dopuna regulativa na razini Europske unije. Dodatan poticaj primjeni dizalica topline su zahtjevi aktualne n-ZEB regulative na razini EU, koja je transponirana u zakonodavstvo Republike Hrvatske, a koja je na snazi od 01.01.2020. za nove građevine. Ova regulativa promovira niskougljične tehnologije. Primjenom dizalica topline rješavaju se određena otvorena pitanja grijanja prostora i PTV-a, ali istim sustavom pokrivaju potrebe i za rashladnom energijom prostora. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U Nacrtu zakona članak 36. (pomoć za kupnju kondenzacijskog bojlera) je brisan. |
| 175 | HRVATSKO DRUŠTVO SUDSKIH VJEŠTAKA I PROCJENITELJA | PRIMJEDBE HRVATSKOG DRUŠTVA SUDSKIH VJEŠTAKA I PROCJENITELJA NA PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO - ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Podržavamo primjedbe Ureda pučke pravobraniteljice, a naročito u dijelu koji se odnosi na to da propise koji se planiraju donijeti (Zakon sa Programom mjera) moraju sagledavati širu sliku: osim obnove po smjernicama u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost građevina, trebaju voditi računa o identitetu grada i javnom interesu, zaštititi najranjivije građane te osigurati što brži povratak stanovnika i gospodarsku revitalizaciju pogođenih dijelova. Podržavamo primjedbu da se Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (SDUOSZ) treba uključiti i u pripremu i provedbe samog Zakona, te u Koordinaciju za obnovu, a sve iz razloga već postojeće logistike i iskustva na modelima stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima, nad kojim procesom nadležnost ima SDUOSZ, uz uvođenje žurnosti postupanja odnosno što kraćih rokova rješavanja, naročito kada se radi o rješavanju stambenog pitanja i o obnovi zgrada zdravstvene i obrazovne namjene, kao i propisivanje obveze pribavljanja dokaza iz javnih očevidnika po službenoj dužnosti. Ostale naše primjedbe su: Članak 1: potrebno je odrediti kategorije oštećenja građevina, pa se u skladu s tim kategorijama mogu odrediti načini zbrinjavanja stanovnika/korisnika tih građevina dok im se građevine ne obnove odnosno saniraju. U stavku 2, podstavak 2: uz konstrukciju dodati riječ građevinsku: organizacija i provedba obnove oštećenih zgrada popravkom građevinske konstrukcije. Ovo iz razloga ispunjavanja temeljnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevine koje se postižu upravo građevinskim konstrukcijama koje su najvažniji dio građevine jer bez njih građevina ne može ispuniti te zahtjeve. Članak 3: zalažemo se za cjelovitu obnovu građevina (stambenih i javnih) do razine pune uporabljivosti, a ne djelomičnu koja bi se odnosila na pojačanje konstrukcije na razini prije potresa, a sve prema postojećim propisima. U tehničkoj dokumentaciji potrebno je uvrstiti i Izvješće o kontroli projekta (revizija). Nadalje, poslovi redovite uprave nikako se ne mogu poistovjetiti sa radovima na obnovi (cjelovitoj ili djelomičnoj) konstrukcije zgrada. Smatramo da je jasno da država podmiruje troškove obnove državnih građevina, a Grad Zagreb podmiruje troškove obnove gradskih građevina. Troškove obnove poslovnih građevina kao što su privatni fakulteti, škole, vrtići, privatne klinike, poliklinike itd. trebaju financirati vlasnici odnosno pokrivati iz troškova osigurnine, uz sufinanciranje države u omjeru 35 %, Grad 35 % i 30 % vlasnici. Članak 5: Izvore financiranja treba brižljivo obraditi i planirati, uz obveznu Uredbu koja će imati definirane omjere sufinanciranja troškova obnove od sredstava državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba, proračuna županije i jedinica lokalne samouprave i mogućih donacija iz EU i šire, a sve ovisno o procjeni troškova obnove koji sada nisu poznati već su više nego aproksimativni, uz iskazane opseg obnove i utvrđene prioritete. Članak 7., st.2 i 3 treba uskladiti sa čl. 13, st.5 jer nejasno je da li se sve zgrade povijesne urbane cjeline Grada Zagreba cjelovito obnavljaju ili su to samo one zgrade sa statusom zaštićenog kulturnog dobra. Članak 8,9,10: Nikada niti jedan Savjet s tako velikim brojem predstavnika koji rade to usputno, nije ostvario tako krupne zadaće kao što je to ovako ogroman posao kao što je obnova velikog broja građevina. Iskustvo obnove Dubrovnika je pokazalo da je Zavod za obnovu rješenje: centralno mjesto gdje se primaju zahtjevi za obnovu, donose i potpisuju odluke o obnovi, o izradi dokumentacije, o rješenju o obnovi, o početku radova i na kraju o završnom izvješću nadzornog inženjere o izvedenim radovima s uvjetima održavanja i na kraju izdaju akt o uporabljivosti obnovljene građevine kojim bi se u službenim evidencijama konstatiralo stanje građevine nakon izvedenih radova obnove, i utvrdilo da li je u zgradu moguće useliti stanare ili je završena samo faza ojačanja konstrukcije, te je potrebna sanacija instalacija da bi se građevina mogla u cijelosti koristiti. Osim toga u sklopu Grada Zagreba postoji logistika: uredi, zavodi i službe Grada koje su organizacijski spremne donositi i provoditi odluke za obnovu, uz kontinuiran nadzor Vlade u provođenju zakona i financija. U okviru tih službi se može organizirati Zavod za obnovu Članak 11: Problematika potrebnog vremena za proceduru donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja radi sigurno potrebnih prostornih intervencija kod definiranja izmjene postojećih blokova unutar Gornjeg i Donjeg grada odnosno ostalih naselja koja su stradala u široj okolici Zagreba, traži podredno i izmjenu Zakona o prostornom uređenju, jer bez toga neće bit moguća provedba svih zahvata koji se nameću nakon utvrđenog stanja na terenu. Članak 13: Zgrade starosti preko 100, pa i 130 godina ne bi mogle izdržati još jedan malo jači potres, pa tako sva uložena sredstva bit će nepovratno izgubljena. Članak 14: nejasno je kako će vlasnici donijeti odluku o izvedbi potrebnih radova ako neće prije toga znati visinu troškova razine 3 i 4, odnosno troškove poboljšanja konstrukcije ? Nadalje, kroz Uredbu o održavanje zgrada treba obvezati vlasnike nekretnina da u ulažu u povećanje seizmičke otpornosti zgrada kao preventivne mjere od mogućih novih nepogoda. Također je potrebno obvezati upravitelje zgrada da ukoliko utvrde opasnost urušenja bilo kojeg od zajedničkih dijelova zgrada moraju pristupiti otklanjaju takve opasnosti iz sredstava pričuve neovisno o volji suvlasnika nekretnine. Dakako da se taj postupak mora raditi transparentno uz prikupljanje ponuda i s predstavnikom suvlasnika zgrade odabrati najbolju ponudu. Članak 18, st.3 – obnova zgrada je složen postupak i neophodno je iskustvo od minimalno 10 godina za glavnog nadzornog inženjera na poslovima izvođenja visokogradnje. Članak 19: potrebno je napisati da se završno izvješće dostavlja nadležnom tijelu koje izdaje rješenje o obnovi, a to bi bilo jedinstveno mjesto kao Zavod za obnovu, gdje bi se vodili svi dokumenti počevši od donesene i potpisane odluke o obnovi, o izradi dokumentacije, o rješenju o obnovi, o početku radova i na kraju o završnom izvješću nadzornog inženjere o izvedenim radovima s uvjetima održavanja i na kraju treba izdati akt o uporabljivosti obnovljene građevine kojim bi se u službenim evidencijama konstatiralo stanje građevine nakon izvedenih radova obnove, da li je u zgradu moguće useliti stanare ili je završena samo faza ojačanja konstrukcije, te je potrebna sanacija instalacija da bi se građevina mogla u cijelosti koristiti. Članak 20: potrebno je definirati kriterije i obilježja zgrade koja će se procjenjivati odnosno utvrđivati da li se neku zgradu uopće može obnoviti, ili je financijski korisnije izgraditi novu zamjensku građevinu, a postojeću ukloniti ili pak utvrditi da li se pojedini dijelovi mogu rekonstruirati djelomičnom zamjenom onih elemenata koji nemaju potrebnu mehaničku otpornost. Kriteriji za uklanjanje građevina unutar povijesne urbane cjeline Grada Zagreba se trebaju postaviti svakako u suradnji sa stručnjacima jer nisu sve zgrade samo zato što se lokacijski nalaze unutar povijesne jezgre automatski vrijedne građevine, s izuzetkom pojedinačnih spomenika kulture za koje nema kalkulacije oko isplativosti obnove. Članak 22: potrebno je brisati riječi „znanstvena ustanova“ i navesti: pravna osoba registrirana za tehničko-financijsku kontrolu projekata, jer provedba Zakona o gradnji i Zakona o obnovi koji će se donijeti nema veze sa znanstvenošću. Članak 24: st.1.- potrebno je navesti da svi prijavljeni na toj adresi imaju pravo na zamjensku građevinu neovisno od vlasnika. St.2 – neophodno je pojašnjenje o uvjetima ozakonjenja građevine koja je oštećena/uništena. Potrebno je da sastavni dio zahtjeva za obnovu bude snimka postojećeg stanja izvedena po ovlaštenom inženjeru ili po sudskom vještaku. Općenito je potrebno pod 4.a.dio uvesti kategoriju gradnje zamjenskih višestambenih i stambeno - poslovnih zgrada jer su i one oštećene, a ne samo obiteljske kuće. Potrebno je dakle predvidjeti takvu mogućnost gradnje zamjenske građevine na istom zemljištu u istim gabaritima i radi potrebe suvlasnika takve zgrade i radi zaštite urbane cjeline mjesta gdje je građevina izgrađena) ili predvidjeti novčanu pomoć u iznosu koji bi bio dostatan za kupnju druge nekretnine prema zadanim kriterijima. Članak 25: kod dodjele zamjenskog zemljišta Grada Zagreba odnosno županije, kao i vlasnikovo zemljište neophodna je procjena vrijednosti navedenih zemljišta sudskog vještaka jer zemljišta moraju imati jednaku vrijednost, uz mogućnost gradnje zamjenske građevine na zemljištu RH u slučaju da RH ima takvo zemljište, a Grad odnosno županije nemaju ekvivalentno zemljište. Članak 27: U stavku 1 treba jasno definirati situaciju u slučaju kada kuća bila osigurana, a vlasnik podnosi zahtjev za gradnju zamjenske građevine, tada se iznos u visini troškovnika izgradnje zamjenske građevine mora uplatiti u korist državnog proračuna te se pri primopredaji moraju jasno utvrditi omjeri financiranja zbog moguće razlike iznosa osigurnine koja premašuje trošak izgradnje zamjenske kuće, a koja razlika pripada vlasniku nekretnine. Članak 36: ne može nitko propisati vlasniku koju vrstu grijanja može imati, kao niti zamjenu postojećih (najčešće plinskih) bojlera sa kondenzacijskim. Vlasnici imaju pravo posegnuti za rješenje grijanja pomoću dizalica topline, pomoću kamenih ploča sa grijanjem na struju i ostale vidove individualnog grijanja bez obzira na višestambenu zgradu. Kao i u prethodnim člancima izvješće nadzornog inženjera i pisana izjava izvođača trebaju se dostaviti na jedinstveno tijelo koje će imati centraliziranu evidenciju: Zavod za obnovu. Članak 33: pod točkom 2.treba napisati popravak ili zamjena krova i dimnjaka za navedene 4 situacije pomoći treba odrediti kriterije određivanja visine novčane pomoć (prema ekonomskoj situaciji primatelja pomoći). Članak 34: potrebno je predvidjeti retroaktivnu novčanu pomoć za sve koji su bili prisiljeni prići obnovi jer nisu mogli čekati donošenje ovog Zakona i rješenja o obnovi ili imaju pravo na pomoć na temelju projekta iz članka 55. stavka 1. ovog zakona, jer je zgrada je obnovljena prema postojećim propisima. Članak 36: potrebno je brisati kondenzacijske bojlere jer je to riješeno na drugi način odlukom Vlade RH. Podržavamo prijedlog Hrvatskog udruženja za dizalice topline i Daikina Hr d.o.o. da se u program sufinanciranja dodaju i dizalice topline za vlasnike zgrada/kuća koji se na to odluče. Dizalice topline, kao obnovljivi izvori energije, neizostavan su čimbenik u ciljevima Europske unije u postizanju konkurentnog nisko-ugljičnog gospodarstva do 2050. godine, te omogućuju direktno povećanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u sektoru grijanja i hlađenja. Članak 37: U samom naslovu 6.dio: Provedba obnove zgrada, isplata novčane pomoći za uklanjanje zgrada i gradnje zamjenskih obiteljskih kuća. Obzirom da višestambene zgrade sa ili bez poslovnih prostora imaju veliki broj vlasnika posebnih dijelova (stanova) treba se odluka o obnovi donositi na temelju odluke većine vlasnika tih posebnih dijelova neovisno o sumi njihovih vlasničkih površina, da ne bi došlo do neobnavljanja grada zbog nereguliranja ove odluke. Zahtjevima iz stavaka 4., 5., 6., 7. i 8. ovog članka prethodi definirati sve potrebne parametre i izraditi projekt kojim definira opseg – razinu, ali i sve mjere koje je potrebno provesti za osiguranje zahtijevane potresne otpornosti od strane ovlaštenog projektanta za konstrukcije. Prema iskazanim zapažanjima HCPI (Hrvatski centar za potresni inženjering) što je i primjedba HKIG, utvrđeno je da nije jednaka početna zatečena otpornost konstrukcije koja može biti u velikom rasponu pa iz ovog razloga nije moguće imati isti opseg zahvata za kuće iste razine. Za dvije iste građevine nisu potrebne iste količine i potrebni opseg građevinskih radova da postignu istu potresnu otpornost. Zato se u sklopu Zakona (smjernice) i izrađuje numerička vrijednost postignute potresne otpornosti kao postotka od pune zahtijevane Eurocodom 8. Članak 38: stavak 3 podst. 2: odabir revidenta koji izdaje Izvješće o kontroli projekta (brisati suglasnost) točka 6. odabir znanstvene institucije ili pravne osobe ovlaštene za tehničko-financijsku kontrolu projekata – ovo se mora pojasniti jer dovodi u pitanja takav naziv koji ne postoji u postojećem Zakonu o gradnji, a nema veze sa znanstvenošću nego je realnost da se provodi i tehnička i financijska kontrola projekta. Članak 39: Obnova, odnosno uklanjanje zgrade javne namjene provodi se na temelju odluke vlasnika, odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje, a koja se odluka donosi u skladu s programom mjera: može se zaključiti da postoji dupli način odlučivanja odnosno postupanja pri čemu da se prepliću ovlasti ministarstva i vlasnika odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada javne namjene dana na upravljanje. Članak 40: potrebno je jasno definirati sustav nabave roba, radova i usluga sa uvjetima provedbe poziva, načina određivanja kriterija prihvatljivosti sudionika u gradnji, znači ocjene ponuda, pravne zaštite sudionika u nabavi, mogućnost žalbe na kriterije odabira, i ocjenu ponuda, proceduru žalbe, i odrediti tijela koja odlučuju o tim žalbama. Stoga proizlazi da je potpuno nejasan odnos ovakvih odredbi prema postojećem Zakonu o javnoj nabavi (ZJN). Podržavamo primjedbu HGK – Udruženje tehničkog projektiranja i također predlažemo: Stavak 1 treba dopuniti: Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju javnog poziva za svaki pojedinačni objekt ili za više objekata koji su na istoj lokaciji radi ekonomičnije izvedbe. Istom lokacijom smatra se radijus od 500 m. Javni poziv obuhvaća javnu objavu u elektroničkom oglasniku javne nabave.“. Neophodno je izričito propisati kako će se na sve postupke nabave iznad pragova propisanih ZJN-om za potrebe obnove sukladno ovom Prijedlogu zakona primjenjivati ZJN. Članak 41: st.1- Izvođač je dužan graditi, odnosno izvoditi radove u skladu s projektom (rješenje o obnovi i dr. imaju svoje projekte, na temelju kojih proizlazi rješenje). Potrebno je za odabir izvođača propisati kriterije stručnu, kadrovsku i tehničku sposobnosti, ali i dokaze o dosadašnjim izvedenim radovima. Članak 43: nema razloga da se fond stambenog prostora za smještaj i privremeni smještaj ne osigura i iz fonda stanova RH Vezano uz članak 45. Ova odredba nije na tragu odredbe o površini zamjenske gradnje obiteljske kuće iz čl. 26. Članak 45: Navedeni članak nije usklađen sa čl.26 glede površine zamjenske gradnje obiteljske kuće: Korisna tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće za osobe iz stavka 1. ovoga članka koje žive u jednom stanu iznosi do 55,00 m2 za jednu ili dvije osobe, 70,00 m2 za tri ili četiri osobe, te 85,00 m2 za pet i više osoba. Članak 54: smatramo da zbog posljedica prirodne nepogode kao što je bio potres iz ožujka 2020.g. i preko 1000 manjih do sada rok za procjenu učinaka ovog Zakona treba biti najduže 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 56: potrebno je jasno navesti što će sadržavati Program mjera. Također predlažemo da se tipske smjernice za obnovu donesu od strane nadležnih komora (HKIG i HKA) u roku od najduže 60 dana od donošenja ovog Zakona. Seizmički certifikat: potpuno podržavamo prijedlog Hrvatske komore inženjera građevinarstva da se u okviru ovog Zakona propiše obveza izdavanje seizmičkog certifikata ili seizmičke iskaznice za zgrade koje će biti obuhvaćene obnovom. Potrebno je propisati što podrazumijeva seizmički certifikat/iskaznica, proceduru izdavanja, da li ju izrađuje projektant u sklopu projekta, odnosno da li je to rezultat proračuna. Seizmički certifikat/iskaznica bi bio mjera stvarne potresne otpornosti konstrukcije i otpornosti prema Eurocodu 8 i morao bi se iskazati u projektu. Podloga za to nalazi se u tablici (smjernicama) koje su prilog Zakonu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Cijeni se da prihvaćanje većine primjedbi ne bi doprinijelo kvalitetnijem ostavarivanju cilja Zakona ili su već bile raspravljene sa stručnom javnosti tijekom pripreme ovoga prijedloga zakona. Dijelom se primjedbe odnose na daljnju razradu postupka obnove koja će se regulirati programima mjera i nije im mjesto u tekstu zakona. Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ima specifičnu ulogu koja nije primjerena za predmet predloženoga zakona. U svemu ostalome SDUOSZ nije kapacitiran u dovoljnoj mjeri kako bi odgovorio na zahtjeve koje postavlja obnova glavnog grada RH. Financijska konstrukcija za potrebe provedbe ovoga Zakona uređena je na svrsishodan način s obzirom na postojeće financijske mogućnosti. Sukladno Zakonu o gradnji obveza je vlasnika zgrade održavati istu, odnosno dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju temeljni zahtjevi za građevinu te unapređivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu. Seizmički certifikat je uveden u prihvaćenom prijedlogu Zakona. Prijedlog za osnivanje novog operativnog tijela za obnovu Grada Zagreba - kao u odgovoru na primjedbu pod brojem 5. i 6. gdje je prihvaćen prijedlog za osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Veličina zamjenske obiteljske kuće nije usporediva s veličinom zamjenskog stana, jer prilikom gradnje obiteljske kuće osim minimalno potrebne površine za stanovanje treba voditi računa i o ambijetalno prostornim odlikama koje ne bi trebalo narušiti. | |
| 176 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | , Članak 38. | Pojam „znanstvena institucija za graditeljstvo“ zamijeniti s „institucije, pravne i fizičke osobe iz područja graditeljstva“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Umjesto znanstvene institucije uveden pojam provoditelja. |
| 177 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | , Članak 7. | Pojam „znanstvena institucija za graditeljstvo“ zamijeniti s „institucije, pravne i fizičke osobe iz područja graditeljstva“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Umjesto znanstvene institucije uveden pojam provoditelja. |
| 178 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | , Članak 3. | Potrebno je uključiti i infrastrukturne građevine. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo izlazi iz okvira predmeta ovoga Zakona. |
| 179 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | , Članak 3. | Stavak (2) toč.12. - potrebno dodati "i drugih pravnih osoba osnovanih na načelima neprofitnosti i slobodnog sudjelovanja u javnom životu." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se cijeni preširokim, odnosno preopćenitim. |
| 180 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | , Članak 3. | Stavak (2) toč.5. - U elementima nekonstrukcijskih elemenata zgrade bitnih za uporabljivost zgrade potrebno dodati i popravak instalacija. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se ne cijeni potrebnim jer se popravak nekonstruktivnih elemenata bitnih za uporabu zgrade određuju programom mjera. |
| 181 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | Smatramo kako obnovom trebaju biti obuhvaćeni i objekti infrastrukture budući da se u slučaju oštećenja istih može ugroziti sigurnost građana i stabilnost zgrada i prometnica. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Građevine infrastrukture nisu predmet ovoga Zakona i one se mogu obnoviti u redovnoj proceduri uz primjenu Zakona o gradnji. | |
| 182 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 38. | Komentar uz stavak (3), točku 6.: Pojam „znanstvena institucija za graditeljstvo“ zamijeniti s „institucije, pravne i fizičke osobe iz područja graditeljstva“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Umjesto znanstvene institucije uveden pojam provoditelja. |
| 183 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 38. | Komentar uz stavka (3), točku 5.: zamijeniti s „odabir drugih pravnih i/ili fizičkih osoba nužnih za realizaciju poslova određenih ovim Zakonom“.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. Umjesto znanstvene institucije uveden pojam provoditelja. |
| 184 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 38. | Komentar uz stavak (3), točku 4.: Brisati „koji provodi stručni nadzor građenja“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema potrebe. |
| 185 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 38. | Primjedba uz stavak (3), točku 2.: Brisati tekst „koji daje suglasnost na projekt za uklanjanje zgrade“. Revident ne daje suglasnost. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 186 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 38. | komentar uz stavak (3), točku 1.: Izmijeniti točku 1. sljedećim tekstom: 1. odabir projektanta | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema potrebe. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 187 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 38. | Komentar uz stavak (1): Tekst „ovlaštenog inženjera građevinske struke“ zamijeniti s: „ovlaštenog inženjera građevinarstva“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 188 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 28. | Komentar na stavke (3) i (4): Stavak 3 i 4 zamijeniti sa stavkom: Projekt iz stavka 1.ovog članka izrađuje se u skladu s odredbama postojećeg propisa o gradnji. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbe su potrebne za provedbu ovog Zakona i postavljenih ciljeva. Skraćivanje obima je nužno zbog kapaciteta projektanata, brzine izrade i troškova izrade projekata u masovnoj obnovi. Sadržaj projekta obnove je ovim Zakonom detaljno opisan u članku 3. |
| 189 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 28. | Primjedba na stavak (2): Tekst „ pitanje postizanja temeljnih zahtjeva za građevinu“ zamijeniti s „ispunjavanje temeljnih i drugih zahtjeva za građevinu“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se ne cijeni potrebnim. |
| 190 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 14. | Primjedba na stavak (2): „poboljšanja“ zamijeniti sa „pojačanja“ . | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 191 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 14. | Komentar na stavak (1): „seizmičke“ zamijeniti s „potresne“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 192 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 13. | Stavak (3): Sukladno predloženim izmjenama u članku 13.stavak 1. predlažemo pojam „određenih programom mjera“ brisati, sve se određuje stručnim smjernicama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 193 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 13. | Stručne smjernice trebaju obuhvatiti sve načine (razine) obnove, a ne samo pojačanje konstrukcije. Predlažemo dodati stavak (2): (2) Obnova iz stavka (1) provodi se prema stručnim smjernicama koje su prilog i sastavni dio ovoga Zakon. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Umjesto Smjernica za razine obnove, obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije. |
| 194 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 12. | Naslov poglavlja - Pojam „obnavljanja“ zamijeniti s „obnove“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. U prijedlogu zakonu koji je upućen saboru na prvo čitanje terminološki je usklađen i koristi se pojam obnove. |
| 195 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 7. | Stavak (1) toč.6. - Pojam „znanstvena institucija za graditeljstvo“ zamijeniti s „institucije, pravne i fizičke osobe iz područja graditeljstva“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća Prihvaćeni prijedlog Zakona ima izmijenjenu formulaciju. |
| 196 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 3. | Stavak (3). - Tekst „sadržaj i tehničke specifikacije“ – izmijeniti u „sadržaj i tehničke elemente“, budući da pojam „tehničke specifikacije“ je pojam s posve drugim značenjem (npr. za građevne proizvode) | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 197 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 3. | Stavak (2) toč. 12. - potrebno dodati "i drugih pravnih osoba osnovanih na načelima neprofitnosti i slobodnog sudjelovanja u javnom životu." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se cijeni preširokim, odnosno preopćenitim. |
| 198 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 3. | Stavak (2) toč.8. - „izgradnje“ zamijeniti s „građenja zamjenske“ . | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 199 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 3. | Stavak (2). toč.4. Riječ "zatečeno“ predlažemo brisati …..važno je stanje prije potresa, zatečeno bi bilo nakon potresa u skladu s pojmom koji je koristi u ZOG i drugim aktima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba se cijeni sadržajno jasna. |
| 200 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 3. | Stavak (2) toč.1. Treba jasnije naglasiti svrhu obnove, sigurnost građevine (zgrade), ispred drugih mjera u okviru obnove, posebno kod cjelovite obnove (temeljni zahtjev mehanička otpornost i stabilnost). Prijedlog: 1. cjelovita obnova je izvođenje radova na zgradi kojima se zgrada dovodi u stanje potpune uporabe, a obuhvaća popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, i/ili pojačanje konstrukcije zgrade za zadovoljavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti i izvođenje radova za zadovoljavanje drugih temeljnih zahtjeva, po potrebi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba se cijeni sadržajno jasna. |
| 201 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | , Članak 1. | Stavak 2, podstavak 6: „gdje to nije nužno potrebno“ zamijeniti sa „gdje to kao minimum obnove nije predviđeno ovim Zakonom“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prijedlogom zakona koji je poslan saboru na prvo čitanje propisao je mogućnost za vlasnike da o svom trošku izvode pojačanje konstrukcije iznad razine obnove iz Tehničkog propisa za građevinske konstukcije („Narodne novine“, br. 17/17 i 75/20) (u daljnjem tekstu: Tehnički propis) kao i da provedu cjelovitu obnovu zgrade, uz plaćanje razlike troškova, nadalje je propisano da je cjelovita obnova konstrukcije izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom, a pojačanje konstrukcije je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže povećanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom. |
| 202 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | Termin „seizmička otpornost “ zamijeniti s „ potresna otpornost“ (uporište niz HRN EN 1998). | Prihvaćen | Prihvaća se. | |
| 203 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | Stručne smjernice trebaju obuhvatiti sve načine (razine) obnove, a ne samo pojačanje konstrukcije. Treba navesti da se obnova provodi prema stručnim smjernicama koje su prilog i sastavni dio ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. To stoga jer je tijekom javne rasprave izmijenjen Tehnički propis za građevinske konstrukcije kojim su propisane razine obnove, a koje su i ugrađene u odredbe Zakona. | |
| 204 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | Obnovom trebaju biti obuhvaćeni i objekti infrastrukture budući da u slučaju oštećenja mogu ugroziti sigurnost građana i stabilnost zgrada i prometnica. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Građevine infrastrukture nisu predmet ovoga Zakona i one se mogu obnoviti u redovnoj proceduri uz primjenu Zakona o gradnji. | |
| 205 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | Osim navedenog želimo još jednom istaknuti kako ova prirodna nepogoda u vidu potresa ne smije biti temelj i prigoda za neprimjereno stjecanje imovine i protupravne koristi pri korištenju prava iz ovog Zakona, te smatramo da bi ovim Zakonom trebalo uvesti odredbe koje isto sprječavaju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Iz odredbi teksta Zakona ne nalazi se da bi one mogle biti podloga za ‘’ neprimjereno stjecanje imovine i protupravne koristi’’. Ističe se da je ovim Zakonom predviđena tehničko-financijska kontrola izrade projekta, a Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima regulira vlasničke odnose. | |
| 206 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | Donošenjem ovog zakona otvorilo se pitanje teza, odnosno zakonskih odredbi i rješenja, koja reguliraju pitanja prostornog planiranja, projektiranja, gradnje i održavanja građevina, te drugih zakona važnih za područje graditeljstva, kao što su: • Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, • Zakon o gradnji (Pravilnik o jednostavnim građevinama; uporabne dozvole trajne valjanosti za sve građevine bez obzira na namjenu i važnost, institut građevne odnosno uporabne dozvole na temelju kojih javna uprava mora imati nužnu, ali i dovoljnu, informaciju o građevini tijekom cijelog vremena njenog korištenja); zakonske odredbe i tehnička rješenja kojima se definira održavanje i gospodarenje građevinama (odgovornost vlasnika i upravitelja za provođenje održavanja građevina angažiranjem kvalificiranog osoblja, sukladno EU normi CEN 15628). • Zakon o javnoj nabavi i politike provođenja tog zakona moraju prepoznati važnost i značaj realnog sektora u području graditeljstva, nužnog za hitno djelovanje u ovakvim situacijama. Od potresa do danas pokazale su se kompetencije struke, projektanata i izvođača, koji su bez obzira na nepostojanje zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, ostvarili zavidne rezultate u raščišćavanju i saniranju šteta u otežanim okolnostima COVID pandemije, te stvorili uvjete za primjereno odvijanje života i rada građana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Primljeno na znanje. Problematika koja se iznosi izlazi iz okvira predmeta ovoga Zakona i predstavlja općeniti komentar. Obnovom zgrada nakon potresa i jednim zakonom koji ima posebne ciljeve, ne može se promijeniti cijeli sustav upravljanja i održavanja zgrada u državi. Iz tog razloga je MGIPU izradio nacrt potpuno novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada koji čeka da bude upućen u javno savjetovanje. Obnova prema ovom prijedlogu zakona ima kratkoročne i dugoročne ciljeve. U prvome redu potrebna je žurna obnova konstrukcije zgrada zbog zaštite zdravlja i života ljudi. Iz tako postavljenog koncepta zakona, slijede odredbe koje onda uvode nove pojmove, procedure i oblike projektne dokumentacije. Dakle, iz strateškog cilja slijede propisani postupci. | |
| 207 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | Mišljenja smo da se je u tekstu Zakona morao prepoznati značaj POTRESNE OTPORNOSTI ZGRADA u vidu „potresnog certifikata zgrade“ jer je, nakon potresa od 22.03.2020.g., u stručnoj javnosti prihvaćen kao jedan od nužnih dokaza razine uporabljivosti i sigurnosti građevine, te je donošenje takvog akta samo pitanje vremena. | Prihvaćen | Svaka zgrada obnovljena po ovom Zakonu mora dobiti seizmički certifikat zgrade koji se izrađuje kao sastavni dio projekta obnove razine 2 ili više iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije, a razrađuje se u programu mjera. | |
| 208 | Hrvatski inženjerski savez (HIS) | Predloženi tekst Zakona dorađen je u odnosu na ranije dana rješenja. S obzirom na veličinu i opseg šteta od potresa (koje su sada okvirno poznate), jasno je da će se Zakon primjenjivati u duljem vremenskom razdoblju i biti financiran sredstvima iz različitih izvora, te je u ovoj fazi nužno sagledati sveobuhvatnost njegove primjene. Isto tako potrebno je prepoznati mogućnost njegove implementacije u eventualnim sličnim okolnostima na području RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ovaj Zakon je međutim u pogledu svoga obuhvata definiran člankom 1. Izrada općeg propisa za hitne situacije u ovom trenutku bi samo prolongirala donošenje ovog posebnog Zakona i tako zanemarila osnovne ciljeve koje ovakav poseban propis mora ispuniti. | |
| 209 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | Uvodno pozdravljamo intenciju ovog Prijedloga zakona (dalje samo: Prijedlog) kojim se nastoji smanjiti i pojednostaviti dokumentacija te ubrzati izdavanje dozvola potrebnih za obnovu zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba te Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Nakon detaljne analize odredbi ovog Prijedloga od strane stručnih tijela Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije slobodni smo upozoriti na potrebu jasnijeg definiranja stručnih geodetskih poslova koji se trebaju izvoditi sukladno odredbama ovog Prijedloga. Jasno je da će za projekte obnove (ukoliko će istima biti predviđene promjene vanjskih dimenzija zgrade) te projekte građenja zamjenskih zgrada biti potrebno urediti i pitanja geodetskih podloga za potrebe projektiranja, prikaza smještaja novo projektiranih zgrada na katastarskim česticama te evidentiranja istih po završetku izgradnje kako je predviđeno Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) kao i Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ( NN 112/2018). Iako bi na prvi pogled moglo izgledati da se time usporava sam postupak obnove valja ukazati na negativne posljedice odbacivanja ovog dijela geodetskih poslova koji su standardno potrebni. Za primjer ćemo spomenuti još jedan „Lex specialis“ kojim se svojevremeno reduciralo potrebne opsege poslova, a to je Zakon o obnovi (NN 24/1996) koji je nakon Domovinskog rata uredio obnovu uništenih ili oštećenih objekata kao što su stambene i gospodarske zgrade, objekti i uređaji komunalne infrastrukture i objekti javne namjene te kulturna dobra i prirodne vrijednosti, ali se na zadovoljavajući način nije riješilo pitanje smještaja zgrada na katastarskim česticama (što je posebno bitno kod građenja novih zamjenskih zgrada, kako se sada propisuje ovim Prijedlogom), pa danas u praksi postoje mnogi slučajevi gdje su obnovljene zgrade dijelom izgrađene na nekretninama drugih vlasnika što je rezultiralo dugogodišnjim sudskim sporovima te nesigurnošću u pravnom prometu nekretninama. Kako kod primjene ovog novog Zakona ne bi došlo do sličnih negativnih posljedica, smatramo da bi u odredbama ovog Prijedloga i/ili podzakonskih akata koji će iz njega proizići, trebalo jasno i nedvosmisleno propisati stručne geodetske poslove koji se pri obnovi trebaju obavljati, a sve sukladno propisima kojima je regulirano obavljanje geodetske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Ovdje treba naglasiti kako su upravo ovlašteni inženjeri geodezije ti koji obavljaju mjerenja u prostoru i izrađuju podloge po kojima se potom zgrade smještaju u taj isti prostor u odnosu na međne, regulacijske i građevinske pravce. Nadalje, ovlašteni inženjeri geodezije su jedini koji na terenu mogu i smiju pozicionirati položaj nove zamjenske ili tlocrtno izmijenjene zgrade. To navodimo i iz razloga što ovim Prijedlogom nigdje nije nedvojbeno propisana obaveza evidentiranja novosagrađenih zamjenskih građevina u katastarske i zemljišno knjižne evidencije te informacijske sustave Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, a što je uobičajena praksa vezana uz postupak ishođenja uporabne dozvole. Iz navedenog prijedloga nije vidljivo niti da će ikoja od zgrada koja će biti predmet obnove ili nova izgradnja u bilo kojoj fazi biti iskazana u ISPU, a za što je potrebno pozicioniranje zgrade od strane ovlaštenog inženjera geodezije. Zaključno ističemo kako su stručni geodetski poslovi neophodni u aktualnim propisima o prostornom uređenju i gradnji. U provedbi ovoga novog Zakona mora postojati savjetodavna osoba iz geodetsko-katastarske struke koja će u interdisciplinarnoj suradnji sa ostalim strukama moći definirati minimalne zahtjeve kvalitete projektne dokumentacije, u svrhu smanjenja troškova i skraćivanja vremena njihove izrade. Upravo temeljem navedenog smatramo da u Stručni savjet za obnovu iz članka 9. ovog prijedloga treba uključiti tj. imenovati i člana te njegova zamjenika iz reda članova Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer propisivanje stručnih geodetskih poslova ne može biti predmet ovoga Zakona. Nema zapreke da Hrvatska komora inženjera geodezije sudjeluje prilikom izrade sadržaja programa mjera sukladno članku 7. Stavku 6. Zakona. | |
| 210 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | , Članak 18. | U stavku 3. u vezi formulacije "koji ima najmanje pet godina radnog iskustva na prijektima visokogradnje" ističemo da u skladu sa važećim propisima svaki ovlašteni inženjer građevinarstva može provoditi stručni nadzor građenja, pa je dodatni uvjet od 5 godina radnog iskustva na projektima visokogradnje diskriminatoran. Predlažemo da se navedeni uvjet briše. Također, propisivanjem ovog uvjeta stavlja se ovlaštene inženjere građevinarstva u nejednak položaj prema drugim strukama koje se navode u prijedlogu Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji zakonske odredbe. |
| 211 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | , Članak 15. | U stavku 4. i 5. u vezi formulacije „koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija“ potrebno je istaknuti da je u skladu sa važećim propisima svaki ovlašteni inženjer građevinarstva ovlašten i za projektiranje konstrukcija, pa je dodatni uvjet od 5 godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija diskriminatoran. Predlažemo da se navedeni uvjet briše. Također, propisivanjem ovog uvjeta stavlja se ovlaštene inženjere građevinarstva u nejednak položaj prema drugim strukama koje se navode u prijedlogu Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je u suprotnosti sa intencijom odredbe. |
| 212 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | , Članak 38. | U stavku 3. u točki 1. treba dodati i ovlaštenih inženjera strojarstva i ovlaštenih inženjera elektrotehnike. U točki 2. predlažemo brisati „koji daje suglasnost na projekt za uklanjanje zgrade“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaća se u dijelu koji se odnosi stavak 3. točku 2. U preostalom dijelu nema potrebe jer je intencija zakonskog rješenja sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 213 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | , Članak 37. | Mišljenja smo da prije donošenja rješenja o obnovi treba projektant prethodno definirati sve potrebne parametre i izraditi projekt kojim definira opseg – razinu ali i sve mjere koje je potrebno provesti za osiguranje zahtijevane potresne otpornosti. Osim toga nije jednaka početna zatečena otpornost konstrukcije. Ista može biti u velikom rasponu pa iz ovog razloga nije moguće imati isti opseg zahvata za kuće iste razine. Za dvije iste građevine nisu iste količine i potrebni opseg građevinskih radova da ih dovede na istu potresnu otpornost. Zato se u sklopu Zakona (smjernice) i izrađuje numerička vrijednost postignute potresne otpornosti kao postotka od pune zahtijevane Eurocodom 8. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odluka o obnovi donosi se u skladu s programom mjera i s obzirom na utvrđeno činjenično stanje. Nije prihvatljivo da se naprave troškovi na nekoj zgradi koja u konačnici ne može dobiti odluku za obnovu. |
| 214 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | , Članak 33. | U stavku 1. predlažemo dodati popravak pokrova | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba ima u vidu nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija. |
| 215 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | , Članak 22. | U stavku 4. predlažemo iza riječi „znanstvene ustanove“ dodati ili drugog poslovnog subjekta“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pri tome se napominje da je umjesto znanstvene institucije uveden pojam provoditelja. |
| 216 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | , Članak 19. | Predlažemo u stavak 1. dodati „i pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se ne cijeni potrebnim. Pisana izjava izvođača je dio tehničke dokumentacije. |
| 217 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | , Članak 15. | Predlažemo uskladiti naslov sa sadržajem članka | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlog nije jasan, odnosno nije jasan razlog prijedloga. Naslov je u skladu sa sadržajem članka. |
| 218 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | , Članak 9. | U stavku 3. treba propisati pravo institucijama koje imaju predstavnike u Savjetu da ih predlože. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 219 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | , Članak 7. | U stavku 1. točka 6. predlaže se iza riječi „znanstvena instituciju za graditeljstvo“ dodati i „ili drugi poslovni subjekti“ iz razloga što tehničko financijska kontrola nije ni znanstveni ni edukacijski zadatak, pa nije opravdano da isto može obavljati isključivo znanstvena institucija. Radi se o stručnom poslu koji mora u skladu s ovim Zakonom biti omogućen i ostalim poslovnim subjektima. | Prihvaćen | Prihvaća se. Umjesto znanstvene institucije uveden pojam provoditelja. |
| 220 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | Hrvatska komora inženjera građevinarstva podržava namjeru Vlade Republike Hrvatske i resornog Ministarstva da se na sustavan način uredi pitanje obnove i popravka zgrada oštećenih u potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu. Imajući u vidu razmjere ove prirodne nepogode i posljedica koje je ostavio potres smatramo da je donošenje posebnog zakona, kojim se na cjelovit način uređuje pitanje obnove dobro rješenje. Koncepcija ovog Zakona je da predstavlja okvir za postupanje a obnova i druge mjere uređene ovim Zakonom provode se u skladu s programima mjera i aktivnosti obnove, odnosno uklanjanja oštećenih zgrada, gradnje zamjenskih obiteljskih kuća i stambenog zbrinjavanje osoba pogođenih potresom, koji će donijeti Vlada Republike Hrvatske. Predlažemo da se u okviru ovog Zakona propiše obveza izdavanje seizmičkog certifikata ili seizmičke iskaznice za zgrade koje će biti obuhvaćene obnovom. Potrebno je propisati što podrazumijeva seizmički certifikat/iskaznica, proceduru izdavanja, da li ju izrađuje projektant u sklopu projekta, odnosno da li je to rezultat proračuna. Seizmički certifikat/iskaznica bi bio mjera stvarne potresne otpornosti konstrukcije i otpornosti prema Eurocodu 8 i mora se iskazati u projektu. Podloga za to nalazi se u tablici (smjernice) koja je prilog Zakonu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Svaka zgrada obnovljena po ovom Zakonu mora dobiti seizmički certifikat zgrade koji se izrađuje kao sastavni dio projekta obnove razine 2 ili više iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije, a razrađuje se u programu mjera. Napominjemo da je tijekom javne rasprave o ovome Zakonu promijenjen Tehnički propis za građevinske konstrukcije. | |
| 221 | HOK | , Članak 40. | Iza stavka 1. predlažemo dodati novi stavak 2. koji glasi: „(2) Javnim pozivom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se odabir najmanje 25% sudionika u gradnii i drugih sudionika na obnovi zgrada koji ispunjavaju kriterije za mikro i male subjekte malog gospodarstva u poduzetništvu i obrtu, sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva.“. obrazloženje: Postupci javne nabave većini obrtnika su teško dostupni zbog njihove složenosti, pa se obrtnici u tim postupcima pojavljuju tek kao podugovarači sa znatno nepovoljnijim uvjetima. Stoga ovim Zakonom treba propisati da najmanje 25% vrijednosti obnove treba biti povjereno ponuditeljima iz sektora malog gospodarstva kako bi im se osigurao izjednačeni položaj s velikim ponuditeljima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema potrebe. Na temelju javnog poziva biti će omogućeno javljanje svima koji su zainteresirani. |
| 222 | HOK | , Članak 26. | U članku 26. u stavku 1. iza riječi „boravište“ treba dodati riječi „i/ili u kojoj je posebnog dijela obiteljske kuće koji se koristi kao poslovni prostor za obavljanje obrta ili u kojoj je registrirano sjedište obrta ili izdvojeni pogon“, a iza riječi „Zakona“ staviti zarez te dodati riječi „odnosno o veličini prostora potrebnog za nastavak obavljanja obrta“. Iza stavka 2. predlažemo dodati novi stavak 3. koji glasi: „(3) Korisna tlocrtna površina zatvorenog posebnog dijela obiteljske kuće koji se koristi kao poslovni prostor za obavljanje obrta ili u kojoj je registrirano sjedište obrta ili izdvojeni pogon utvrđuje se prema površini koja se koristila za obavljanje obrta u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona.“.. obrazloženje: Obrtnici nerijetko djelatnost obavljaju u obiteljskoj kući. Zakonom je prepoznato samo u definicijama te je za obiteljsku kuću navedeno da može imati posebni stambeni, kao i posebni poslovni dio. Međutim, o toj okolnosti treba voditi računa i kod propisivanja mjera obnove. Iz tog dijela Zakona izostavljena je mogućnost obnove obrtničkih poslovnih prostora. Ta vrsta prostora nije obuhvaćena odredbama o obnovi obiteljskih kuća, a obrtnicima je pomoć nužna kao bi im se omogućilo nastavak poslovanja. Dvostruko pogođeni korona krizom i potresom, nisu u mogućnosti samostalno financirati obnovu svojih prostora i zato predlažemo da se takva mogućnost uvrsti u ovaj Zakon. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće u skladu s ovim Zakonom vlasnik uništene obiteljske kuće može odabrati isplatu novčane pomoći sukladno članku 35. Zakona. Osim toga ciljevi Zakona su sadržani u zaštiti zdravlja i života ljudi. |
| 223 | HOK | , Članak 9. | U članku 9. u stavku 1. riječi „14 članova i 14 zamjenika“ tražimo zamijeniti riječima „15 članova i 15 zamjenika“. U stavku 2. iza riječi „Hrvatske gospodarske komore“ tražimo dodati zarez i riječi „Hrvatske obrtničke komore“. obrazloženje: Stručni savjet propisuje se kao tijelo stručnjaka sa savjetodavnim ovlastima. Predloženo je da bude sastavljen od predstavnika arhitektonske i građevinske struke te stručnjaka zaštite spomenika. Međutim, u dijelu gospodarstvenika izostavljen je veliki segment obrtništva. Naglašavamo značaj obrtničkih djelatnosti u cijelom procesu obnove zgrada jer obnova ne obuhvaća samo projektiranje i građenje nego i niz završnih radova. Osim toga, u obrtu se obavljaju i djelatnosti građenja jer obrt je samo jedan od oblika na koji se građevinska i prateće djelatnosti može registrirati i obavljati te bi izostavljanje predstavnika obrtnika značilo neopravdanu diskriminaciju jednog velikog i značajnog sektora u građenju, za što nema zakonske osnove. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi i prema potrebi će biti konzultirani i drugi stručnjaci ali istovremeno se treba voditi briga o efikasnosti tako velikog tijela. Odredbe o Koordinaciji za obnovu su brisane. Predviđeno je i osnivanje Fonda za obnovu Grada zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. |
| 224 | HOK | , Članak 6. | Predlažemo dopuniti stavak 1. članka 6. na način da se iza riječi „kuća“ dodaju riječi „i poslovnih prostora obrtnika“. obrazloženje: Odredbom ovog članka propisuju se kategorije mjera obnove prema ovom Zakonu koje će se planirati i provoditi prema programima mjera i aktivnosti obnove. U svaku 1. tako se navode mjere uklanjanja oštećenih zgrada, gradnje zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje. Dalje kroz Zakon nije predviđena mogućnost gradnje zamjenskog poslovnog prostora, čak niti u sklopu obiteljskih kuća za koje je definicijom utvrđeno da se mogu sastojati od stambenog i poslovnog prostora, a isto tako niti za poslovne zgrade. Kako smo uvodno već naglasili, obrtnici pogođeni potresom teško će bez pomoći imati sredstava za investicije u obnovu poslovnog prostora. Stoga je u ovom Zakonu potrebno voditi računa o posebnostima malih i srednjih poduzetnika te omogućiti pomoć za obnovu obrtničkih prostora. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo izlazi izvan koncepcije ovog Zakona. |
| 225 | HOK | , Članak 1. | Prijedlog Zakona omogućit će organiziranu provedbu obnove zgrada oštećenih potresom. Pri tome je naglasak Prijedloga na stambenom zbrinjavanju građana kojima su kuće i stanovi porušeni ili oštećeni. To svakako mora biti prioritet, ali Zakon bi trebao u većoj mjeri voditi računa o obrtima i malim i srednjim poduzetnicima te omogućiti obnovu i pomoć u obnovi poslovnih prostora. Ovo osobito i dodatno iz razloga što je do potresa došlo u vrijeme pandemije koronavirusa. Naime, pandemija je sama po sebi negativno utjecala na poslovanje, a negativan utjecaj imale su i mjere zabrane i ograničenja poslovanja, nužne radi zaštite života i zdravlja. Uslijed svega toga, obrtnicima su u velikoj mjeri smanjeni prihodi i ugrožena likvidnost, a time i mogućnost novih ulaganja u obnovu prostora. Stoga bi Zakon trebao predvidjeti i mjere obnove poslovnih prostora koje će biti uključene u Zakonom predviđene programe mjera i aktivnosti obnove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pri tome se ističe da poslovni prostori nisu isključeni iz obnove sukladno ovome Zakonu već se isti također obnavljaju po istom principu kao i stanovi i to i u slučaju da se nalaze u stambenim ili u poslovnim zgradama, jer treba imati u vidu osnovne ciljeve ovoga Zakona a to su sprječavanje daljnje štete i zaštita zdravlja i života ljudi. S već tako postavljenim ciljevima provedba obnove će biti zahtjevna s aspekta organizacije i financiranja. |
| 226 | HGK | , Članak 20. | Predlaže se članak 20. dopuniti novim stavkom 3. koji glasi: „(3) Način uklanjanja zgrada iz stavka 1. ovog članka mora se obavljati u skladu s propisima kojima se uređuje gospodarenje građevnim otpadom.“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za predloženo nema potrebe jer je pitanje zbrinjavanja građevnog otpada uređeno odredbom članka 43. Zakona na način da će se postupak i način skladištenja građevnoga otpada i njegove obrade utvrdit će se u programu mjera, sukladno posebnom propisu, uz uvažavanje načela kružnog gospodarstva na prijedlog ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša. |
| 227 | HGK | , Članak 17. | Predlaže se članak 17. dopuniti novim stavcima 3. i 4. koji glase: „(3) Projektanti pod vrstu korištenog materijala upisuju proizvode sukladno članku 7. stavku 1. točki 10. ovoga Zakona, a nadzor utvrđuje koriste li izvoditelji radova upravo te proizvode. (4) Projektant i revident u svom radu obvezni su uzeti u obzir odredbe zakonskog okvira kojim je uređeno gospodarenje građevnim otpadom te ih uključiti u projektna rješenja.“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da za predloženim nema potrebe. |
| 228 | HGK | , Članak 7. | Predlaže se stavak 1. dopuniti novim točkama 10. i 11. koje glase: „10. preporuke proizvoda koji su proizvedeni na temelju hrvatskih propisa o standardu kvalitete proizvoda i/ili s udjelom od 60% domaćeg podrijetla, čime se osigurava opterećenje okoliša u pogledu kraćeg prijevoza i opskrbe (ili istovrijednih proizvoda) 11. način gospodarenja građevnim otpadom nastalim obnovom.“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovim zakonom se ne mogu mijenjati postojeći propisi vezani uz nabavu roba i usluga. Postupak i način skladištenja građevnoga otpada i njegove obrade utvrdit će se u programu mjera, sukladno posebnom propisu, uz uvažavanje načela kružnog gospodarstva na prijedlog ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša. |
| 229 | HGK | , Članak 1. | Predlaže se dopuniti stavak 1. tako da glasi: „(1) Ovim se Zakonom uređuje način, i postupak obnove, odnosno uklanjanja zgrada oštećenih, odnosno uništenih u prirodnoj nepogodi proglašenoj na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije koje je pogođeno potresom 22. ožujka 2020., gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom nepogodom, određuju se nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi, a s ciljem zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine, te žurnog stvaranja neophodnih i temeljnih uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenom području.“. Obrazloženje: prijedlozi dopune su vezani za poticanje razvoja domaće industrije i gospodarenja građevnim otpadom. Iako smo svjesni načela koje nam postavljaju EU direktive i smjernice otvorenog tržišta, postoji više opravdanih razloga da se na određeni rok okrenemo korištenju domaćih proizvoda, robe, opreme, materijala i usluga, u cilju bržeg i lakšeg izlaska iz krize te sanacije Grada i okolice nakon potresa. U prijedlogu zakona smo iznijeli mogućnost implementiranja odredbi koje bi omogućile brzu provedbu natječaja s blizinom i dostupnošću proizvoda i usluge. Također se predlaže dopuniti članak 1. stavkom 3. koji glasi: „(3) U skladu s ciljem i svrhom ovog Zakona utvrđeni načini, postupci i uvjeti njegove provedbe poduzimaju se u skladu s kriterijem žurnosti za uspostavu normalnog života na pogođenom području, uključujući i sve mjere, aktivnosti i druga pitanja koja su predmetom uređenja ovog Zakona.“, Obrazloženje: prijedlog kojeg dostavljamo bazira se na odredbi da glavni kriterij bude kriterij žurnosti u opskrbi čime bi se dala mogućnost kroz tehničke specifikacije utvrditi mogućnost korištenja domaćih resursa, pritom ne postavljajući zahtjeve u Zakonu koji su diskriminatorni, izravno ili neizravno u odnosu na druge EU subjekte. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlog ne daje dodanu vrijednost odredbi zakona. Programi mjera koji se donose na temelju ovoga Zakona imat će u vidu i voditi računa o žurnosti i prioritetima u provedbi ovoga Zakona. |
| 230 | HGK | , Članak 56. | Udruženje tehničkog projektiranja HGK predlaže dopuniti članak 56. novim stavcima 3. i 4. koji glase: „(3) HKIG i HKA dužni su osnovati Povjerenstvo za obnovu u roku sedam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (4) Povjerenstvo za obnovu dužno je donijeti tipske smjernice za obnovu u roku 60 dana od dana osnivanja povjerenstva.“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženim se mijenja koncepcija Zakona te se cijeni se da predloženo ne doprinosi kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona. |
| 231 | HGK | , Članak 43. | Kako bi se izbjegla protuustavna, diskriminatorna, nepravedna i nejednaka primjena Zakona, Udruženje upravitelja zgradama HGK predlaže stavak 3. izmijeniti tako da glasi: „(3) Vlasniku stana, odnosno srodniku, krvnom srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik, odnosno srodnik vlasnika, koji je stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi i stambeno poslovnoj zgradi na području Grada Zagreba, koja se uklanja na temelju ovoga Zakona, Grad Zagreb, dat će na njegov zahtjev u vlasništvo stan odgovarajuće veličine.“. Udruženje također, u odnosu na stavak 4. navodi da se ova odredba iščitava na način da će se vlasnicima stanova u potresu uništenih višestambenih zgrada, u slučaju da svi suvlasnici nisu dali suglasnost za uklanjanje (pa se ona uklanja na temelju propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja, Grad Zagreb) dati na njihov zahtjev u najam na određeno vrijeme do izgradnje nove zgrade, stan odgovarajuće veličine. Iz navedene formulacije nije jasno o kojoj se to „izgradnji nove zgrade“ radi, tko financira izgradnju takve nove zgrade te u čijem će vlasništvu ona na kraju biti. Slijedom navedenoga, razvidno je da će vlasnici stanova, prema predloženom modelu stambenog zbrinjavanja, ostati bez vlasništva, jer zamjenske stanove dobivaju u najam na neodređeno vrijeme, što nikako nije jednako dobivanju tih stanova u vlasništvo, kao što je to slučaj sa zamjenskim obiteljskim kućama. Uz sve, to još će i plaćati najamninu, kakva god ona bila. Udruženje smatra da je važno uzeti u obzir i sljedeće: nemali broj vlasnika stanova u uklonjenim vištestambenim zgradama opterećen je hipotekarnim kreditima, kojima su zalog upravo nekretnine, koje u tom slučaju više neće postojati, niti će ih oni imati u vlasništvu. Dakle, u ovakvoj situaciji dolazi do apsurda da će plaćati kredite za nekretnine kojih više nema, a uz njih i najamninu za dodijeljene im stanove. Stanovi koje su u potresu izgubili, mahom se nalaze na dobrim lokacijama u Gradu Zagrebu (zone gradnje: Centar, Maksimir, Podsljeme, Gornji Grad, Donji Grad), dok se zamjenski stanovi nalaze u manje vrijednim i atraktivnim gradskim zonama građenja (Sopnica, Novi Jelkovec, Podbrežje i sl.). Tako je primjerice moguće da se u nekoj ulici na kućnom broju 10 nalazi obiteljska kuća, a na broju 12 stambena zgrada sa npr. 5 stanova. U nedavnom potresu, oba stambena objekta su uništena te se, sukladno odredbama predloženog Zakona, moraju ukloniti. Vlasniku obiteljske kuće Republika Hrvatska će izgraditi novu zamjensku kuću, koja će biti u njegovom vlasništvu, kao što je bila i uništena/uklonjena kuća. Vlasnici stanova u stambenoj zgradi na broju 12, dobit će od Grada Zagreba (jedinice lokalne samouprave) zamjenske stanove u trajni najam. Dakle, vlasnici stanova u uklonjenoj višestambenoj zgradi, izgubiti će svoje vlasničko pravo, jer će zamjenske stanove dobiti u najam na neodređeno, ali ne i u vlasništvo, za razliku od vlasnika uklonjenih obiteljskih kuća, koji će novoizgrađene zamjenske obiteljske kuće dobiti u vlasništvo. Stoga Udruženje još jednom ističe da je ovakvo predloženo rješenje diskriminatorno, odnosno nema jednaki i pravedni učinak na sve dionike. Nadalje iz ovih odredaba proizlazi da Grad Zagreb dodjeljuje zamjenske stanove na području Grada Zagreba, a Ministarstvo državne imovine izvan Grada Zagreba, tj. u Zagrebačkoj i Krapinsko - Zagorskoj županiji. Dakle, prema predloženim odredbama Ministarstvo državne imovine ne bi moglo dodijeliti stanove na području Grada Zagreba. Stoga Udruženje predlaže da se članak 43.dopuni na način da stanove u Gradu Zagrebu dodjeljuju Grad Zagreb i MIDIM-om, a onda se naknadno Programom mjera utvrdi po kojem načelu. Nadalje, u NPZ kao osobe koje će se zbrinuti navedeni su samo vlasnici i zaštićeni najmoprimci. Za sve ostale kategorije korisnika nije propisan zamjenski smještaj. Predlažemo stoga da se odredba dopuni s ekonomskim najmoprimcima, korisnici stanova za službene potrebe i slobodno ugovoreni najmoprimci (s pravom uporabe), odnosno svim ostalim korisnicima stanova. Prijedlog zakona na nikakav način ne spominje zakupnike poslovnih prostora, odnosno njihovo zbrinjavanje. Naime, kako je u Prijedlog zakona integrirano stambeno zbrinjavanje, predlažemo da se propiše privremeno/stalno premještanje zakupnika (dodjeljivanje zamjenske lokacije, kada se radi o zakupnicima koji imaju zakupljen prostor u zgradama koje se stradale). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Primjedba će se zarmotriti između dva čitanja. |
| 232 | HGK | , Članak 42. | Udruženje upravitelja zgradama HGK smatra da bi bilo dobro dodatno precizirati stavaka 1. ovoga članka, jer iz sadržaja te odredbe nije u potpunosti hoće li se građevinski otpad privremeno deponirati u građevini do konačnog zbrinjavanja ili odredba ima neko drugo značenje. Udruženje tehničkog projektiranja HGK smatra da je, odmah po donošenju ovoga zakona, nužno definirati barem četiri deponija kako bi se odmah zaustavilo devastiranje Parka prirode Medvednica zbog nekontroliranog odlaganja građevinskog otpada po njenim padinama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Isto je regulirano navedenom odredbom, a postupak i način skladištenja građevnog otpada utvrdit će se u program mjera, sukladno posebnom propisu, uz uvažavanje načela kružnog gospodarstva na prijedlog ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša. |
| 233 | HGK | , Članak 41. | Udruženje upravitelja zgradama HGK predlaže dopuniti stavak 1. tako da glasi: „(1) Izvođač je dužan graditi, odnosno izvoditi radove u skladu s rješenjem o obnovi, rješenjem o uklanjanju zgrade, odnosno rješenjem o izgradnji zamjenske obiteljske kuće i projektom, te u skladu s propisima kojima se uređuje građenje i s propisima o javnoj nabavi.“. Osim ponuđene cijene kriterij za odabir izvođača je kadrovska, stručna i tehnička opremljenost te referentnost na izvođenju ponuđenih radova. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetno se ne cijeni potrebnim, o istom će se voditi računa prilikom odabira sudionika u gradnji. |
| 234 | HGK | , Članak 40. | Udruženje tehničkog projektiranja HGK predlaže dopuniti stavak 1. tako da glasi: „Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju javnog poziva za svaki pojedinačni objekt ili za više objekata koji su na istoj lokaciji radi ekonomičnije izvede. Istom lokacijom smatra se radijus od 500 m. Javni poziv obuhvaća javnu objavu u elektroničkom oglasniku javne nabave.“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ne cijeni se potrebnim. Javnim pozivom prema program mjera razrađuju se potrebna pitanja. Izmjena ovoga članka bi mijenjala koncept i ciljeve zakona. |
| 235 | HGK | , Članak 38. | Udruženje tehničkog projektiranja HGK predlaže dopuniti stavak 1. tako da glasi: „(1) Obnovu, odnosno uklanjanje zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće na temelju odluke Savjeta provodi Ministarstvo samo, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenih inženjera svih struka, odnosno izvođača.“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema potrebe. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 236 | HGK | , Članak 36. | Grupacija dimnjačara HGK predlaže u članak 36. ugraditi odredbu kojom bi se definirali kriteriji za određivanje visine novčane pomoći. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za navedeno nema potrebe. Navedeno je predmet Odluke Vlade RH. U Nacrtu zakona članak 36. (pomoć za kupnju kondenzacijskog bojlera) je brisan. |
| 237 | HGK | , Članak 33. | Grupacija dimnjačara HGK predlaže u članak 33. ugraditi odredbu kojom bi se definirali kriteriji za određivanje visine novčane pomoći. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno je predmet Odluke Vlade RH. |
| 238 | HGK | , Članak 25. | U odnosu na stavke 1.-4. Udruženje upravitelja zgradama HGK smatra da je iz tih odredaba evidentna briga predlagatelja da se stambeno zbrinu vlasnici uništenih i uklonjenih obiteljskih kuća, kao i članovi njihovog domaćinstva, što je apsolutno korektno i za podržati. Međutim, Udruženje smatra da to nije slučaj sa stambenim zbrinjavanjem vlasnika stanova u višestambenim zgradama, uključujući i članove njihovih obitelji. Udruženje tehničkog projektiranja HGK predlaže dopuniti članak 25. novim stavkom 6. koji glasi: „(6) Zamjenska zemljišta Grada Zagreba, odnosno županije i vlasnikovo zemljište treba procijeniti ovlašteni sudski vještak te zamjensko ne smije biti veće vrijednosti od zemljišta vlasnika.“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno nije operativno provedivo s obzirom na raspoloživa zemljišta, a progamom mjera će se propisati obveza racionalnog postupanja. |
| 239 | HGK | , Članak 24. | Udruženje tehničkog projektiranja HGK predlaže brisati riječ „srodnik“. Naime, zbog opsega i nepreciznosti ovoga pojma moglo bi doći do poteškoća u primjeni Zakona. Zato se predlaže da dovoljni uvjet obnove bude da vlasnik i supružnik nemaju druge nekretnine u RH, a imaju prijavljeno prebivalište u RH. Udruženje upravitelja zgradama HGK predlaže dopuniti stavak 6. na način da se iza riječi „nije vlasnik druge useljive kuće ili stana“ dodaju riječi „na dan 22. ožujka 2020. godine“, a s ciljem izbjegavanja mogućih manipulacija, odnosno mogućih naknadnih darovanja i otuđenja nekretnina u svrhu ostvarivanja propisanih uvjeta. Udruženje tehničkog projektiranja HGK predlaže dopuniti stavak 6. tako da glasi: „(6) Zamjenska obiteljska kuća može se graditi ako to vlasnik zemljišta zatraži pisanim putem uz uvjet da on, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, odnosno neformalni životni partner na području Grada Zagreba, odnosno županije na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća nije vlasnik druge useljive kuće ili stana, a o čemu uz zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće predaje pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren po javnom bilježniku. Za stjecanje ovog prava vlasnik treba dokazati da je održava građevinu na način propisan posebnim Zakonom.“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaća se u dijelu da se odredba članka 24. Stavaka 6. dopuni na način da se iza riječi „nije vlasnik druge useljive kuće ili stana“ dodaju riječi „na dan 22. ožujka 2020. godine“. |
| 240 | HGK | , Članak 21. | Udruženje tehničkog projektiranja HGK predlaže stavak 2. dopuniti tako da glasi: (2) Uklanjanje zgrade za koju nema suglasnosti vlasnika, odnosno svih suvlasnika zgrade ili je vlasnik nepoznat ili nepoznata boravišta obavlja se u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja. Inspekcijski nadzor može naložiti uklanjanje građevine o trošku vlasnika ukoliko se ustanovi da građevina ugrožava sigurnost susjednih građevina ili trećih osoba.. U odnosu na istu odredbu, Udruženje upravitelja zgradama HGK navodi da je potrebno predvidjeti zakonsko rješenje u slučaju da suvlasnici ne donesu odluku o uklanjanju zgrade. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetno pitanje je riješeno odredbama Zakona na način da se uklanjanje uništene zgrade za koju nema suglasnosti vlasnika, odnosno svih suvlasnika zgrade ili je vlasnik nepoznat ili nepoznata boravišta obavlja u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja. |
| 241 | HGK | , Članak 20. | Udruženje upravitelja zgradama HGK, vezano za odredbu stavka 1. napominje da u kontekstu objekata namijenjenih stanovanju Zakon razlikuje obiteljske kuće (objekti sa maksimalno tri stambene jedinice) i višestambene zgrade (objekti sa četiri i više stambenih jedinica). Također se predlaže stavak 2. dopuniti arhitektonskim snimkom postojećeg stanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlog nije jasan odnosno razumljiv. |
| 242 | HGK | , Članak 19. | Udruženje tehničkog projektiranja HGK predlaže stavak 1. dopuniti tako da glasi: „(1) Obnovljena zgrada može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine čiji prilog je izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, izjave o svojstvima i drugi uvjeti kojima se dokazuje sukladnost izvedenih radova s projektnim rješenjem.“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se ne cijeni potrebnim. Sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera je uređen posebnim propisom. |
| 243 | HGK | , Članak 18. | Udruženje tehničkog projektiranja HGK predlaže stavak 3. izmijeniti tako da glasi: „3) Stručni nadzor građenja iz stavka 1. ovoga članka može obavljati ovlašteni inženjer građevinarstva ili arhitekture koji ima najmanje pet godina radnog iskustva te ovlašteni inženjeri za instalacije koje se izvode u sklopu potpune obnove.“, Također se predlaže iza stavka 3. dodati novi stavak 4. koji glasi: „(4) Stručni nadzor građenja nad izvođenjem instalacija koje se izvode u sklopu potpune obnove može obavljati ovlašteni inženjer građevinarstva, arhitekture, elektrotehnike i strojarstva neovisno o iskustvu, ali u području za koje je ovlašten prema posebnom Zakonu.“. Stavak 4. postaje stavak 5. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji zakonske odredbe. |
| 244 | HGK | , Članak 17. | Udruženje upravitelja zgradama HGK, vezano za stavak 1. napominje da, ako se propisuje odgovornost na razini izrade glavnog projekta, onda razina razrade treba biti na razini glavnog projekta ili viša bez obzira o zahvatu o kojem se radi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je sadržajno primjerena ciljevima Zakona. |
| 245 | HGK | , Članak 16. | Udruženje upravitelja zgradama HGK u odnosu na odredbu stavka 1. ističe da bi, zbog posebnih zahtjeva građevina koje predstavljaju kulturno dobro, Konzervatorski odjel trebao sudjelovati i kad se radi o konstruktivnoj obnovi kulturnog dobra. Stoga se ova odredba predlaže dopuniti i konstruktivnom obnovom. Udruženje tehničkog projektiranja HGK predlaže iza stavka 2. dodati nove stavke 3., 4. ,5. i 6. koji glase: „(3) Projekt obnove iz stavka 1. ovoga članka obvezno mora proći nadzor ovlaštenog revidenta (4) Projekt obnove iz stavka 1. ovoga članka za instalacije, trebaju izraditi ovlašteni inženjeri kako je definirano propisom o ovlaštenjima za projektiranje (5) Hrvatska komora inženjera građevinarstva (u daljnjem tekstu HKIG) i Hrvatska komora arhitekata (u daljnjem tekstu HKA) osnovat će povjerenstvo za obnovu građevina koje će se sastojati od revidenata za mehaničku otpornost i stabilnost te arhitekata ovlaštenih za rad na kulturnom dobru. Zadatak povjerenstva je da napravi tipske smjernice za projektante. Povjerenstvo također ima zadatak nadzirati jedan projekt svakog projektanta godišnje, a kako bi se utvrdilo rabe li se smjernice da se osigura kvalitetna obnova. Radu povjerenstva priključuje se predstavnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. (6) Svako projektno rješenje konstrukcije mora sadržavati seizmički certifikat koji će odrediti Povjerenstvo za obnovu, koje će osnovati HKIG i HKA u suradnji s građevinskim i arhitektonskim fakultetima. Certifikat će imati razine A,B,C,D,E i F ovisno o stupnjevima Richterove ljestvice potresa koji zgrada može izdržati.“. Stavak 3. postaje stavak 7.. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da prihvaćanje istih ne bi doprinijelo kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona te predloženo mijenja koncepciju Zakona. |
| 246 | HGK | , Članak 15. | Grupacija dimnjačara HGK predlaže dopuniti članak 15. novim stavkom kojim bi se regulirala obnova ili zamjena oštećenog dimnjaka u skladu s Uputama za vlasnike kuća i Upravitelje zgrada - sanacija dimnjaka. Naime, zakonom je potrebno obuhvatiti i situacije kada je objekt neoštećen, a dimnjaci na tom objektu su neispravni. Udruženje upravitelja zgradama HGK predlaže stavak 4. dopuniti na način da se tom odredbom, jednako kao i odredbom stavka 5., obuhvati i ovlašteni arhitekt. Također, isto Udruženje u odnosu na odredbu stavka 7. smatra da je potrebno predvidjeti zakonsko rješenje situacije u kojoj suvlasnici ne donesu odluku o obnovi zgrade, a zgrada je uvjetna za uporabu i predstavlja opasnost za druge objekte kod idućeg potresa. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Projektom obnove konstrukcije zgrade projektira se popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije i/ili cjelovita obnova konstrukcije, te po potrebi popravak nekonstrukcijskih elemenata. U slučaju opasnosti koju neka zgrada može uzrokovati u nadležnosti je postupanje građevinske inspekcije te nije potrebno dodatno propisivati. |
| 247 | HGK | , Članak 13. | Udruženje tehničkog projektiranja HGK predlaže izmijeniti stavak 3. tako da glasi: „(3) Oštećene višestambene zgrade, stambeno – poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće koje imaju samo oštećene pregradne zidove i nenosive elemente obnavljaju se obnovom konstrukcije. Oštećene višestambene zgrade, stambeno – poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće koje imaju oštećene nosive zidove obnavljaju se obnovom i poboljšanjem konstrukcije.“. Također se predlaže izmijeniti stavak 7. tako da glasi: „(7) Oštećene zgrade javne namjene državnog značaja (Vlada RH, Ured predsjednika RH, bolnice, fakulteti i sl.) premještaju se u nove objekte s pristupom s avenije gdje se urušavanjem objekata ne može zatvoriti promet do tih objekata u slučaju novog potresa ili slične elementarne nepogode.“. Grupacija dimnjačara HGK predlaže dopuniti članak 13. odredbom kojom bi bilo reguliran popravak, zamjena ili izgradnja novog dimnjaka. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da za predloženim nema potrebe. Pitanje smještaja državnih tijela uređeno je odredbom članka 52. Prijedloga zakona koji je upućen na prvo čitanje u Sabor RH. |
| 248 | HGK | , Članak 7. | Grupacija dimnjačara HGK smatra potrebnim izraditi Program mjera za zamjenu ili rekonstrukciju dimnjaka (prema Uputama za vlasnike kuća i upravitelje zgrada – sanacija dimnjaka, koje je upute donijelo Ministarstvo) te ga uvrstiti u ovaj Zakon. S obzirom na kompleksnost izrade Projekta dimnjaka prema Tehničkom propisu o dimnjacima potrebno je u pripremu projektnog zadatka uključiti sve struke (dimnjačarsku, građevinsku, strojarsku, arhitektonsku) kao i suvlasnike, upravitelje i distributere plina. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uputa iz primjedbe vezana je za primjenu Odluke o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice koju je donijela Vlada Republike Hrvatske. |
| 249 | HGK | , Članak 6. | U odnosu na odredbu stavka 2. Udruženje upravitelja zgradama HGK smatra da je potrebno definirati maksimalne iznose potpora sukladno kategoriji oštećenja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da prihvaćanje istih ne bi doprinijelo kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona te predloženo mijenja koncepciju Zakona. |
| 250 | HGK | , Članak 5. | Udruženje tehničkog projektiranja HGK predlaže preciznije formulirati odredbu stavka 1., odnosno definirati omjere financiranja provedba Zakona. U odnosu na istu odredbu, Udruženje upravitelja zgradama HGK ističe da višestambene zgrade kojima upravlja upravitelj moraju pribaviti suglasnost za kreditno zaduženje za vlastiti dio financiranja, tj. razliku ukupnog troška obnove i subvencije. Zato je potrebno ovim zakonom predvidjeti i situaciju kad zgrada nema potrebnu suglasnost. | Prihvaćen | Prihvaća se. Određeni su omjeri kojima u financiranju sudjeluju Republika Hrvatska koja će osigurati 60 % sredstava za provedbu ovoga Zakona u državnom proračunu, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija po 20 % u svojim proračunima te vlasnici/suvlasnici nekretnina 20 %. U slučaju nemogućnosti pribavljanja suglasnosti suvlasnika postoji mogućnost dodjele sredstava na način da se osnuje založno pravo (hipoteka) u korist Republike Hrvatske odnosno Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije kao založnog vjerovnika do osiguranja potrebnih sredstava. |
| 251 | HGK | , Članak 3. | Udruženje tehničkog projektiranja HGK smatra da je definicijom 2. u stavku 2. potrebno definirati i veličinu posebnih dijelova zgrade. Također, isto Udruženje predlaže izmijeniti podstavke 9., 11. i 13. tako da glase: „9. stambeno - poslovna zgrada je zgrada koja se sastoji od najmanje četiri etažne jedinice od kojih je najmanje jedna poslovni prostor“ 11. višestambena zgrada je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri etažne jedinice stambene namjene 13. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari koja je oštećena ili uništena potresom iz članka 1. ovoga Zakona, pri čemu se zgradom ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine koja služi isključivo za smještaj tehničke opreme“. U odnosu na istu definiciju, Udruženje upravitelja zgradama HGK smatra da je potrebna potpuna rekonstrukcija građevine na način da zadovoljava suvremene propise u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti jer nas u suprotnome svaki novi potres vraća ponovno na početak. Ovim zakonskim prijedlogom nije jasno hoće li se konstruktivne obnove izvoditi nakon statičkih provjera po važećim HRN EN normama ili će se konstrukcije samo “krpati” i dovoditi u stanje do prije potresa. Prijedlog je da sve zgrade nakon rekonstrukcije postave oznake otpornosti na potres (kao što dobivaju energetske certifikate). U odnosu na definiciju 3. Udruženje upravitelja zgradama HGK smatra da nije jasno što znači „dovođenje iznad razine zatečenog stanja prije potresa“, odnosno koliko je iznad razine zatečenog stanja prije potresa. Naglasak kod obnove mora biti cjelovita građevinska sanacija objekta. U trusnim prostorima kao što je Zagreb ne mogu se do kraja spriječiti štete od potresa, ali ih se mora nastojati umanjiti kroz kvalitetan zakonski okvir. U odnosu na podstavak 6. u istom stavku, Udruženje upravitelja zgradama HGK ukazuje na situacije u kojima je zgrada namijenjena obavljanju poslovne djelatnosti, no ona se iz bilo kojeg razloga u trenutku potresa nije obavljala. Kako bi ta zgrada stekla uvjete za obnovu, predlažemo da podstavak glasi: „6. poslovna zgrada je zgrada namijenjena obavljanju poslovne djelatnosti“ U odnosu na podstavak 7. Udruženje upravitelja zgradama HGK smatra da je potrebno točno definirati gdje počinje i gdje završava konzervatorska nadležnost, što je kulturno dobro, a što je štala unutar zaštićene cjeline. Potrebno je napraviti valorizaciju konstrukcije i statusa svakog pojedinog objekta kao kulturnog dobra- to znači da nije svaki stari objekt kulturno dobro niti ga je potrebno rekonstruirati ako predstavlja nerazmjer troška obnove u odnosu na povijesnu vrijednost objekta. Udruženje upravitelja zgradama HGK podstavak 9. predlaže izmijeniti tako da glasi: „9. stambeno poslovna zgrada je zgrada koja se sastoji od najmanje četiri stana i najmanje jednog poslovnog prostora.“. U odnosu na podstavak 11. Udruženje upravitelja zgradama HGK ističe da je višestambena zgrada na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009 i 143/2012) određena kao svaka zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 50% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te ima tri ili više stambenih jedinica, i kojom upravlja upravitelj zgrade, koji je pravna ili fizička osoba, u skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Stoga se predlaže izmijeniti definiciju 11. Udruženje upravitelja zgradama HGK predlaže dopuniti podstavak 12. objektima posebne namjene - rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske. Inače primjerice zgrada u Visokoj 22 ne bi mogla biti obuhvaćena ovom definicijom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo mijenja koncepciju Zakona i ne pridonosi kvalitetnijem ostvarenju cilja Zakona. Obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije. Uvrštavanje rezidencijalnih objekata u vlasništvu RH je izvršeno po traženju tijela državne uprave. Kulturno dobro i povijesna cjelina su pojmovi koji su definirani posebnim zakonom. S obzirom da su tijekom javne rasprave izvršene izmjene i dopune Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije, problematika razine pojačanja konstrukcije nije dvojbena. |
| 252 | Grga K. | , III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA | Ovaj zakon treba sadržavati opis koja javna tijela će SUfinancirati obnovu oštećenih objekata, u kojim udjelima i u kojim rokovima te koji su preduvjet za dobivanje sredstava SUfinanciranja. Nadalje, ovim zakonom treba se propisati kako će se sufinancirana sredstva isplaćivati, tko će kontrolirati načina isplaćivanja i zadovoljavanja uvjeta sufinanciranja, kao i kontrolu održivosti sufinanciranih projekata. Ovaj zakon, odnosno način pomoći i sufinanciranja od strane javnih tijela, treba biti takav da se može primjeniti u većini izvandrednih situacija (potresi, poplave, požari...), u bilo kojem dijelu Hrvatske (što se nažalost ovim prijedlogom zakona ne uređuje). Ono što ovaj zakon ne bi smio, je reguliranje način gradnje, odnosno uvoditi iznimke u zadovoljavanju sigurnosti obnovljenih ili izgrađenih građevina te propisima koji garantiraju pravnu sigurnost nekretnina nakon tih postupaka (a nažalost upravo to sadržava prijedlog ovog zakona). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmet ovoga Zakona definiran je odredbom članka 1. i odnosi se na područje pogođeno potresom iz ožujka 2020. Potrebno je imati u vidu osnovne ciljeve Zakona a to su sprječavanje daljnje štete te zaštita zdravlja i života ljudi koji oštećene zgrade koriste ili se nalaze u njihovoj blizini. Izrada novog općeg Zakona bi potrajala i ne bi doprinijela osnovnoj svrsi. |
| 253 | Grga K. | , USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA | Upravo iz navedenih članak Ustava RH je jasno kako ovakav prijedlog zakona ne smije biti usvojen jer se ne smije ugrožavati sigurnost građana (stanara i prolaznika) kako bi se vršila obnova protivna regulativi koja uređuje sigurnu i održivu gradnju. Dakle, postojeći propisi se moraju poštivati i u skladu s time moraju biti izvedeni radovi, odnosno u skladu s projektnom dokumentacijom. Obzirom zadnjih deset godina slušamo političare kako upravni odjeli pod njihovom ingerencijom izdaju upravne akte odnosno građevinske dozvole u roku tjedan dana, takav rok je sasvim prihvatljiv da nadležni upravni odjeli potvrde ispravnost projektne dokumentacije potrebne za izvođenje radova obnove. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Komentar nije razumljiv, odnosno ne sadrži konkretan prijedlog. Sigurna i održiva gradnja provodi se prvenstveno uz pomoć ovlaštenih osoba koje izrađuju projektnu dokumentaciju, a obim projektne dokumentacije sigurno nije garancija kvalitete. |
| 254 | GRAD ZAGREB | , Članak 45. | Ova odredba nije u skladu s odredbom o površini zamjenske gradnje obiteljske kuće iz članka. 26. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 255 | GRAD ZAGREB | , Članak 43. | Nema razloga da se fond stambenog prostora za smještaj i privremeni smještaj ne osigura i iz fonda stanova RH | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 256 | GRAD ZAGREB | , Članak 42. | Predlaže se brisati riječ „privremenog“ kako bi se izbjeglo pitanje do kojeg je roka privremeno. | Prihvaćen | Prihvaća se. Iako valja dodatno razmotriti pojam s prostorno-planskog stanovišta. |
| 257 | GRAD ZAGREB | , Članak 39. | Člancima 37., 38. i 39. potrebno je preciznije propisati koje se odredbe odnose i na zgrade javne namjene. Cjelovita obnova je dobra postavka njihove obnove, ali ako niti potpunom obnovom nije moguće udovoljiti zahtjevima za zgrade razreda važnosti IV prema HRN EN, ili ukoliko su troškovi takve obnove nesrazmjerni s vrijednošću objekta i ne radi se o pojedinačno zaštićenom kulturnom dobru, smislenije je propisati rok za uklanjanje takvih građevina uz mogućnost gradnje zamjenskog objekta na zemljištu sa kojeg je uklonjena građevina nego inzistirati na neracionalnoj obnovi. Ukoliko se radi o pojedinačnom zaštićenom kulturnom dobru da se tada potpunom obnovom moraju ostvariti najviši mogući zahtjevi statičke otpornosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uvjeti za uklanjanje zgrada su propisani ovim Zakonom, a gradnja zamjenskih zgrada javne namjene nije prihvatljiva niti operativno provediva što je komentirano u općim primjedbama. Isto je moguće po važećim zakonima. |
| 258 | GRAD ZAGREB | , Članak 37. | Izostaju odredbe kojima bi se propisali instrumenti i mehanizmi koji će omogućiti donošenje odluke o obnovi kada je to u javnom interesu i predviđenom programom obnove, uz uvođenje novih instrumenata u ovaj zakon i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Naime, vlasništvo ne predstavlja samo pravo već i obvezu. Ovaj članak propisuje isključivo postupanje na temelju zahtjeva odnosno volje suvlasnika, što može imati za posljedicu da se primjerice ne obnove pojedine zgrade, uključujući i one u centru grada koje su ujedno identitet ovog grada i naravno predstavljaju identitet Države, sve usprkos i činjenici da centrom prolazi javni promet te najveći broj pješaka te ne može određena zgrada predstavljati potencijalni problem sigurnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Komentar ne sadrži konkretan prijedlog. Pri tome se napominje da u slučaju ugrožavanja života i zdravlja ljudi ima mjesta postupanju građevinske inspekcije. |
| 259 | GRAD ZAGREB | , Članak 36. | Bojlere treba izbaciti iz Zakona obzirom da isti potpadaju pod posebne propise. Vlada odluku o sufinanciranju nabave bojlera može donijeti i bez odredbe Zakona, što je već i napravljeno. Nije svugdje zakonski potrebno mijenjati postojeći bojler kondenzacijskim jer niti atmosferski nisu zakonom zabranjeni. To ovisi o tehničkom rješenju projektanta strojara. Vlada RH je već donijela odluku vezanu uz sanaciju bojlera i dimnjaka te je nepotrebno ponavljanje u zakonskim odredbama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U Nacrtu zakona članak 36. (pomoć za kupnju kondenzacijskog bojlera) je brisan. |
| 260 | GRAD ZAGREB | , Članak 24. | S obzirom na definiciju obiteljske kuće sukladno ovom Zakonu, izostaju u ovom dijelu Zakona odredbe o odlučivanju za slučaj kada obiteljska kuća ima više od jednog stana, odnosno izostaju odredbe da li bi se kao zamjenska kuća gradio tada jedan objekt sa više od jednog stana ili bi se za svakog suvlasnika gradila posebna kuća sukladno navedenim kriterijima. Gradnja posebnih kuća uz mogućnost novčane pomoći suvlasniku koji se odlučuje na samostalnu gradnju se nameće kao smisleno rješenje. Iza dijela 4. Zakona izostaju dijelovi Zakona koji bi se odnosili na zamjensku gradnju višestambenih zgrada i stambeno - poslovnih zgrada. Izostankom takvih odredbi su vlasnici takvih objekata koje nije moguće obnoviti već ih je potrebno srušiti moguće diskriminirani u odnosu na vlasnike obiteljskih kuća koji imaju pravo na zamjensku gradnju i stjecanje vlasništva druge nekretnine, dok je u slučaju višestambenih i stambeno poslovnih zgrada predviđen najam stanova Grada, odnosno vlasništvo nad zamjenskim stanom kojeg će osigurati RH samo u slučaju prijenosa vlasništva zemljišta uklonjene građevine, dok nije uopće regulirano pitanje poslovnih prostora u takvim zgradama. Zakon u ovom trenutku ne može utvrditi da nema višestambenih i stambeno - poslovnih zgrada koje je potrebno uklanjati uslijed oštećenja, te je opreza radi barem potrebno predvidjeti takvu mogućnost gradnje zamjenske građevine na istom zemljištu u istim gabaritima (radi zaštite urbane cjeline mjesta gdje je građevina izgrađena) ili eventualno novčanu pomoć u iznosu koji bi bio podoban za kupnju druge nekretnine sukladno određenim kriterijima. Isto se odnosi na članke od 25.-32. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo nije potrebno. Predložene odredbe Zakona su jasne. Predloženo vezano za zamjensku gradnju višestambenih zgrada je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja ali i operativno nije provedivo. |
| 261 | GRAD ZAGREB | , Članak 27. | Članak 27. stavak 1. treba glasiti „Vlasnik obiteljske kuće koja je osigurana, a koji je podnio zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće, dužan je pravo na osigurninu za oštećenje ili uništenje te kuće u iznosu troškova izgradnje zamjenske kuće prenijeti u korist državnog proračuna.“ Naime moguća je situacija da iznos osigurnine premašuje trošak izgradnje zamjenske kuće, u kojem slučaju nema pravnog temelja da ta razlika pripadne državnom proračunu. Moguće je dodatno propisati da ta sredstva osiguranik mora uplatiti u korist državnog proračuna do trenutka primopredaje zamjenske kuće. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se ne cijeni potrebnim. U konkretnom slučaju riječ je o vinkulaciji police osigurnine. |
| 262 | GRAD ZAGREB | , Članak 25. | Trebalo bi predvidjeti i mogućnost Gradnje zamjenske građevine na zemljištu RH u slučaju da RH ima takvo zemljište, a Grad odnosno navedene županije nemaju | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja i nije operativno provedivo. |
| 263 | GRAD ZAGREB | , Članak 24. | Nedostaju u odredbi iz stavka 1. izvanbračni drug, životni partner, odnosno neformalni životni partner te njihovi srodnici, posvojenici, posvojitelji, skrbnici i drugi članovi kućanstva (koji se dijelom navode u stavku 6). Naime prema sadašnjoj odredbi ako vlasnik odnosno njegov srodnik nije živio i imao prijavljeno prebivalište odnosno boravište, a ove osobe su primjerice imale, tada ne bi postojalo pravo na zamjensku gradnju, odnosno ove osobe bi ostale bez mogućnosti zamjenske gradnje. U stavku 2 nejasno je iz kojih će se okolnosti u slučaju uništene odnosno oštećene kuće utvrđivati da li su bili ispunjeni uvjeti za njeno ozakonjenje. Ova ili ovakva odredba bi se trebala nalaziti u posebnom zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim objektima, uz napomenu da će se rješenjem utvrditi samo vanjski obujam takve zgrade, dakle potrebno je na odgovarajući način intervenirati u članak 33. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijedlog je djelomično prihvaćen dodavanjem podstavka u pojmovniku u kojem se navodi koga se smatra srodnikom vlasnika u smislu odredbi ovoga Zakona (srodnici su vlasnikova djeca, bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, odnosno neformalni životni partner, posvojitelj odnosno posvojenik i roditelji). U stavku 2. članka 24. (sada 25.) na koji imate primjedbu odredba odražava intenciju zakonskog rješenja i nema potrebe za izmjenom Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. |
| 264 | GRAD ZAGREB | , Članak 20. | Odredba nije dovoljno jasna, možemo samo pretpostaviti da se odnosi na objekte koji su trajno nepogodno za korištenje te ih nije moguće nikakvim popravcima osposobiti, ali bi to trebalo jasnije i konkretnije propisati. Također treba razjasniti da li ova odredba obuhvaća smo slučajeve uklanjanja cijelih objekata bez obnove u ranijem obliku, ili i slučajeve djelomično uklanjanja dijelova građevina koji su izgubile mehaničku otpornost odnosno koje se ne mogu popravcima osposobiti, uz rekonstrukciju/ponovnu izgradnju tih dijelova u tom ili drugom obliku ili bez rekonstrukcije/ponovne izgradnje tih dijelova. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da je odredba Zakona u tom pogledu jasna. Uklanjaju se cijele zgrade ukoliko su ispunjene Zakonom propisane pretpostavke. To pitanje je sada uređeno člankom 21. Zakona na odgovarajući način I to tako da se na temelju ovoga Zakona uklanjaju zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća (u daljnjem tekstu: uništena zgrada), a za uklanjanje zgrade koja je kulturno dobro ili zgrade koja se nalazi unutar Povijesno urbane cjeline Grada Zagreba mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. |
| 265 | GRAD ZAGREB | , Članak 19. | Potrebno je odrediti kome se dostavlja završno izvješće. Valjda nadležnom tijelu graditeljstva sukladno važećoj regulativi ili drugom tijelu koje donosi rješenje o obnovi. Nadalje, nejasno je i u kojem trenutku investitor pristupa obnovi i na temelju čega. Nakon donošenja odluke o obnovi pristupa se izradi dokumentacije te nije predviđeno niti da prijavi početak radova već samo dostavi završno izvješće. Gdje će biti pohranjena dokumentacija o obnovi, završno izvješće, izjava izvođača i dr. Dakle predmetni članak ostavlja previše otvorenih pitanja.. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prema tekstu odredbe, završno izvješće se dostavlja naručitelju obnove ali između dva čitanja u Saboru može se navedena odredba eksplicitnije propisati. |
| 266 | GRAD ZAGREB | , Članak 14. | Postavlja se pitanje mogu li prije projektiranja dakle prije rješenja o obnovi vlasnici znati koji bi bili troškovi poboljšanja konstrukcije (radova razine 3 i 4) pa da mogu u ranijim fazama znati koji je očekivani trošak odnosno donijeti odluku o izvođenju i tih radova. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Komentar ne sadrži konkretan prijedlog. Relevantna pitanja dio su postupka donošenja odluke o obnovi. |
| 267 | GRAD ZAGREB | , Članak 13. | Ako se radi o radovima popravka konstrukcije, koji se sukladno stručnim smjernicama iz priloga (radovi razine 2) moraju raditi na način da se nakon toga jednostavno mogu provesti radovi pojačanja konstrukcije (radovi razine 3), a u ovom trenutku suvlasnici nemaju namjeru provesti radove pojačanja konstrukcije, bilo bi oportuno odrediti naknadni rok u kojem su ih suvlasnici dužni provesti i posljedice ako se to ne napravi. Naime radovima razine 2 neće se ni na koji način unaprijediti građevina, nego će ista i u budućem razdoblju ostati jednako osjetljiva na neke buduće potrese. Ukoliko se proračunska sredstva troše na obnovu zgrada, sa perspektivom da se ubuduće ne spriječe ovakve posljedice, tada ovim zakonom odnosno radovima obavljenim na temelju ovog zakona neće biti ostvarena nikakva daljnja svrha osim moguće kratkoročnog saniranja stanja. Odredbom iz ovog članka bi trebalo motivirati vlasnike objekata da ih unaprijede i spriječe buduće istovjetne posljedice, bilo kroz određene obveze nekih radova bilo kroz sufinanciranje troškova tih radova, a ne inzistirati samo na rekonstrukciji postojećeg, bez ikakvog dugoročnog rezultata u podizanju sigurnosti samih objekata. Vezano uz ovaj članak postavlja se pitanje da li će se za objekte izrađivati dva projekta odnosno dva troškovnika pa da na temelju takva dva projekta vlasnici odlučuju o eventualnom izvođenju cjelovite obnove (radovi razine 4). Također se postavlja pitanje da li sufinanciranje od strane suvlasnika iznosi kolika je razlika između tih troškovnika ili će se iznos sufinanciranja odrediti sukladno jednom troškovniku koji obuhvaća sve radove uključujući radove razine 4, ali pri čemu će netko iz troškovnika odrediti koji se od radova iz troškovnika odnose na koje radove sukladno stručnim smjernicama odnosno cjepkati troškovnik na način da razdjeli koje radove trebaju financirati vlasnici, a koje RH. Također nije jasno da li se ovaj stavak glede sufinanciranja odnosi i na slučaj kada vlasnici žele financirati radove razine 3 no ne i cjelovitu obnovu budući da cjelovita obnova podrazumijeva potrebu provedbe radove i razine 3 i razine 4, a već radovima razine 3 bi se unaprijedilo stanje zgrade i njezina otpornost. Ponovno se ističe da se jedino cjelovitom obnovom za sve građevine može spriječiti ponavljanje ovakvih posljedica u slučaju jednako jakog ali i jačeg potresa. Odredbe ovog članka su moguće u suprotnosti s definicijom cjelovite obnove iz ovog Zakona buduće da cjelovita obnova podrazumijeva dovođenje građevine u stanje potpune uporabljivosti, dok se ovdje govori o građevinskim radovima koji predstavljaju radove razine 4 sukladno stručnim smjernicama, osim završnih građevinskih radova u posebnim dijelovima, pri čemu bi trebalo definirati koji su to točno radovi (kako bi se izbjegle daljnje dvojbe i definiralo da ti završni radovi u posebnim dijelovima nisu neki od onih čija izvedba može ograničiti odnosno onemogućiti završne radove u drugim posebnim dijelovima). Nadalje, potrebno izostaviti zgrade javne namjene i poslovne zgrade, te istima eventualno posvetiti posebni dio Zakona. Sredstva koja se namjene za obnovu trebalo bi utrošiti na pomoć obnovi objekata u kojima žive građani. Za obnovu zgrada javne namjene i poslovnih zgrada bi vlasnici sami trebali iznaći sredstva i obavljati poslove obnove. Napominje se i da ionako zakon polazi od pretpostavke da će se na obnovu poslovnih zgrada primjenjivati propisi o državnim potporama, zbog čega, ukoliko postoji namjera pomoći gospodarstvenicima čiji su objekti oštećeni, nije potrebno obavljati obnovu njihovih zgrada već im je moguće osigurati potporu sukladno njihovim potrebama, a eventualno samo propisati rok u kojem su vlasnici dužni obnoviti ili ukloniti oštećene zgrade. Napominje se i da ovaj zakon predviđa obnovu poslovnih zgrada odnosno prostora, no istovremeno nikakvu zamjensku gradnju poslovnih prostora u slučaju uklanjanja zgrade, niti eventualno stjecanje zamjenskih poslovnih prostora što je primjerice propisano za stanove, čime su vlasnici jednih poslovnih prostora diskriminirani u odnosu na vlasnike drugih. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cjelovita obnova zgrade i cjelovita obnova konstrukcijskih elemenata zgrade su dva različita pojma. Tehnički propis za građevinske konstrukcija propisuje koji tip zgrade se obnavlja na koju razinu otpornosti konstrukcije i ne ovisi minimalna razina o volji suvlasnika. Odredbama Zakona omogućeno je financiranje izvođenja pojačanja konstrukcije zgrade iznad razine preporučene Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije. U ostalome dijelu primjedbe se ne prihvaćaju jer se cijeni da ne pridonose doprinosi kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona, a što je komentirano već u općem dijelu. Ne postoji diskriminacija kada se govori o osnovnom cilju Zakona a to je zaštita zdravlja i života ljudi. |
| 268 | GRAD ZAGREB | , Članak 11. | Vezano uz ovaj članak napominje se da će za potreba obnove trebati voditi računa o odgovarajućim izmjenama Zakona o prostornom uređenju na način da se uvede novi instrument neke vrste detaljnijeg plana. Potrebno je u što kraćem vremenu izraditi provedbene dokumente prostornog uređenja, kao npr. urbanistički projekt kojim se može odrediti urbanističke parametre za potez, blok, cjelinu i sl. Naime postojeći instrumenti su dugotrajni i mogli bi biti bili prepreka za realizaciju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prostorno planiranje je izvan predmeta ovoga Zakona. Svaki zahvat u prostoru uređen je Zakonom o prostornom uređenju i nema potrebe propisivati zamjenska rješenja u obnovi zgrada. Osim toga, u prostornom uređenju grada nužno je sudjelovanje građana i svaki oblik zaobilaženja osnovnih načela prostornoga uređenja nije prihvatljiv. |
| 269 | GRAD ZAGREB | , Članak 10. | Uloga Savjeta odnosno Koordinacije nije uopće određena osim odredbom da Ministarstvo pri donošenju programa „surađuje“ s istima, a istovremeno u iste uključuje veliki broj predstavnika iz raznih tijela. Isti čak nemaju niti mogućnost davanja mišljenja ili očitovanja na prijedlog programa mjera odnosno program mjera. Dakle potrebno je jasno odrediti koje su točno ovlasti tih tijela u izradi Programa odnosno koji je točno značaj tih tijela u izradi programa (isključivo savjetodavna uloga kroz davanje prijedloga ili mišljenja ili ima ovlast donijeti zaključke iz svoje domene koji bi bili obvezujući za ministarstvo). Tim više što je vezano uz obnovu Grada Zagreba potpuno nepotrebno osnivanje nekih novih tijela kao što su Koordinacija i Savjet uz postojeće urede, zavode i službe Grada koje su organizacijski spremne donositi i provoditi odluke za obnovu, pri čemu nema nikakve zapreke da Vlada nadzire provođenje zakona i financije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. Stručni savjet ima ulogu iz svojeg naslova. Grad Zagreb je uključen u sve procese obnove i njegovi uredi, zavodi i službe će imati priliku doprinijeti obnovi grada u okviru organizirane obnove koja prelazi mogućnosti samoga grada kako po kapacitetu stručnjaka tako i po financijskom kapacitetu. Odredbe o Koordinaciji za obnovu su brisane. Predviđeno je osnivanje Fonda za obnovu Grada zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije |
| 270 | GRAD ZAGREB | , Članak 9. | Uloga Savjeta odnosno Koordinacije nije uopće određena osim odredbom da Ministarstvo pri donošenju programa „surađuje“ s istima, a istovremeno u iste uključuje veliki broj predstavnika iz raznih tijela. Isti čak nemaju niti mogućnost davanja mišljenja ili očitovanja na prijedlog programa mjera odnosno program mjera. Dakle potrebno je jasno odrediti koje su točno ovlasti tih tijela u izradi Programa odnosno koji je točno značaj tih tijela u izradi programa (isključivo savjetodavna uloga kroz davanje prijedloga ili mišljenja ili ima ovlast donijeti zaključke iz svoje domene koji bi bili obvezujući za ministarstvo). Tim više što je vezano uz obnovu Grada Zagreba potpuno nepotrebno osnivanje nekih novih tijela kao što su Koordinacija i Savjet uz postojeće urede, zavode i službe Grada koje su organizacijski spremne donositi i provoditi odluke za obnovu, pri čemu nema nikakve zapreke da Vlada nadzire provođenje zakona i financije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primjedbe se ne cijene utemeljenim s obzirom da su predmetna pitanja na odgovarajući način uređena Zakonom. Grad Zagreb je uključen u sve procese obnove i njegovi uredi, zavodi i službe će imati priliku doprinijeti obnovi grada u okviru organizirane obnove koja prelazi mogućnosti samoga grada kako po kapacitetu stručnjaka tako i po financijskom kapacitetu. Odredbe o Koordinaciji za obnovu su brisane. Predviđeno je osnivanje Fonda za obnovu Grada zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. |
| 271 | GRAD ZAGREB | , Članak 8. | Uloga Savjeta odnosno Koordinacije nije uopće određena osim odredbom da Ministarstvo pri donošenju programa „surađuje“ s istima, a istovremeno u iste uključuje veliki broj predstavnika iz raznih tijela. Isti čak nemaju niti mogućnost davanja mišljenja ili očitovanja na prijedlog programa mjera odnosno program mjera. Dakle potrebno je jasno odrediti koje su točno ovlasti tih tijela u izradi Programa odnosno koji je točno značaj tih tijela u izradi programa (isključivo savjetodavna uloga kroz davanje prijedloga ili mišljenja ili ima ovlast donijeti zaključke iz svoje domene koji bi bili obvezujući za ministarstvo). Tim više što je vezano uz obnovu Grada Zagreba potpuno nepotrebno osnivanje nekih novih tijela kao što su Koordinacija i Savjet uz postojeće urede, zavode i službe Grada koje su organizacijski spremne donositi i provoditi odluke za obnovu, pri čemu nema nikakve zapreke da Vlada nadzire provođenje zakona i financije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe o Koordinaciji za obnvou su brisane a uloga Stručnog savjeta je upravo ona kako nosi i naziv.Predviđeno je i osnivanje Fonda za obnovu Grada zagreba, Krapinsko-zagorske I Zagrebačke županije radi operativne provedbe obnove. |
| 272 | GRAD ZAGREB | , Članak 5. | U članku 5. je potrebno razraditi odredbu koja govori o sufinanciranju troškova od strane državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba, županije, jedinica lokalne samouprave te iz drugih izvora. To osobito iz razloga što u ovom trenutku nisu poznati niti troškovi, niti razdoblje obnove, niti da li su raspoloživi kakvi drugi izvori, a također iz razloga što prema ostatku prijedloga zakona je upravo Republika Hrvatska odnosno Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja mjerodavno za sve aktivnosti na poslovima utvrđivanja Programa mjera odnosno angažiranja i plaćanja izvođača. U stavcima 3. i 4. se spominje mogućnost sporazuma odnosno podredno uredbe Vlade kojima bi se reguliralo sufinanciranje, ali nije jasno koji akt višeg reda bi bio temelj za donošenje uredbe Vlade kojom bi se izravno reguliralo trošenje proračunskih prihoda pojedinih županija odnosno Grada Zagreba. Možda je predmetnu nepreciznost moguće u odnosu na Grad Zagreb razriješiti propisivanjem da će sredstva koja Grad Zagreb uplaćuju u fond izravnanja drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave , a koja sredstva iznose cca 900.000.000,00 kuna godišnje ( u razdoblju od 2007. do kraja 2019. je Grad Zagreb u taj fond uplatio 10.159.186.237,67 kuna), umjesto u taj fond izravnavanja uplaćivati u državni proračun za potrebe troškova obnove sukladno ovom Zakonu. S obzirom na iznos takvih sredstava koja osigurava Grad i razdoblje koliko će trajati obnova će Grad sam uplatiti milijarde kuna za obnovu. Također, obzirom da u ovom trenutku nisu poznati stvarni troškovi obnove, potrebno je odrediti minimalna sredstva financiranja od strane svih sudionika, ali razmotriti i eventualno uvesti nove modele financiranja sistemom kružnog gospodarstva. Naime, izvori financiranja nisu nepresušan izvor te je potrebno osigurati da se financiranjem omogući stvaranje i novih vrijednosti u obliku stanova, poslovnih prostora, garaža i sl. kako bi se njihovom prodajom nadoknadili troškovi nastali u obnovi. Model financiranja je potrebno odrediti kako bi on postao samoodrživ da bi se izbjeglo eventualni nedostatak sredstava iz proračuna. Financiranje obnove odnosno njegovu metodologiju i ciljeve je potrebno odrediti Zakonom. Nadalje, potrebno je jasno odrediti da država snosi troškove obnove državnih građevina, a Grad snosi troškove obnove gradskih građevina. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Određeni su omjeri kojima u financiranju obnove stambenih zgrada sudjeluju Republika Hrvatska koja će osigurati 60 % sredstava za provedbu ovoga Zakona u državnom proračunu, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija po 20 % u svojim proračunima te vlasnici/suvlasnici nekretnina 20 %. Zakonom je određeno da se obnova, odnosno uklanjanje zgrade javne namjene provodi na temelju odluke vlasnika, odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje, a koja se odluka donosi u skladu s programom mjera. Prijedlozi koji su općeniti ne doprinose poboljšanju Zakonskog prijedloga, a prisila prema suvlasnicima u smislu stvaranja dodanih vrijednosti na njihovom vlasništvu nije prihvatljiva između ostalog s provedbene strane jer nemaju sve zgrade takve dodatne mogućnosti, već samo pojedinačne. Ostale primjedbe bit će sagledane između dva čitanja zakona. |
| 273 | GRAD ZAGREB | , Članak 3. | Bespotrebno je vezano uz cjelovitu obnovu navoditi građevinsku uporabljivost obzirom da cjelovita obnova upravo za posljedicu ima uporabljivost objekta u cijelosti. Ovakva definicija cjelovite obnove u vezi s drugim člancima zakona bi mogla značiti i da je objekt konstrukcijski obnovljen, ali nisu izvedeni ostali radovi, npr. strojarski, elektrotehnički, fasada i sl. Pojam obiteljske kuće uključuje mogućnost da se pod istog uključuju i urbane vile ili drugi složeni objekti, što vezano uz odredbe zakona koje se odnose na obnovu obiteljskih kuća otvara niz pitanja. Neprihvatljivo je pristupiti obnovi samo sa popravkom ili pojačavanjem konstrukcije osobito na razini prije potresa. Obnovu konstrukcije potrebno je izvoditi sukladno važećim zakonskim propisima zajedno sa cjelovitom obnovom zgrada odnosno do stanja potpune uporabljivosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Koncepcija i razine obnove definirani su Zakonom, a obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije. Pojmovi iz ovoga Zakona su definirani sukladno cilju istoga i ne nalazimo ih potrebnim mijenjati. Građevinska uporabljivost je vezana uz građevinske završne radove. U protivnom postoje zgrade u kojima uporabivost ovisi i o ugrađenoj opremi, a što nije svrha ovoga Zakona. |
| 274 | GRAD ZAGREB | , Članak 1. | Zakon bi se trebao odnositi i na eventualna naknadna oštećenja u naknadnim potresima koji još uvijek traju, ili do kojih može doći u slijedećem neposrednom razdoblju. Posebno treba istaknuti da je za potrebe cijelog Zakona potrebno jasno i precizno odrediti da li je namjera ovim Zakonom regulirati obnovu svih objekata sa oštećenjima, ili samo neke razine oštećenja npr: onih koji su nepogodni za život (trajno ili privremeno), te ukoliko samo nekih objekata, na koji način pružiti pomoć vlasnicima/suvlasnicima ostalih oštećenih objekata. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odluka o obnovi donosi se u smislu odredbe članka 38. u skladu s programom mjera, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje zgrade i drugih činjenica koje utvrdi Ministarstvo svojim rješenjem (odlukom). U ostalom, potpuno je jasno i precizno propisano na što se odnosi organizirana obnova po ovom zakonu prema tipologiji zgrada i njihovoj važnosti za zajednicu. |
| 275 | GRAD ZAGREB | , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani, Prema podacima Grada Zagreba kao izravna posljedica potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio područje Grada Zagreba oštećeno je 173 objekata odgojno-obrazovnih ustanova i to: 1. Dječji vrtići: -7 objekata sa žutom oznakom - neuporabljivo: DV Gajnice, DV Vjeverica, DV Krijesnica, DV Cvrčak, DV Kolibri, DV Bukovac, DV Markuševec - 32 objekta sa zelenom oznakom- uporabljivo s oštećenjima: DV Matije Gupca, DV Trnoružica, Ulica Ferde Rusana 11, DV Trnoružica, Ulica Ferde Livadića 25, DV Sesvete, Ulica potočnica 6, DV Sesvete, Prigorska ulica 59, DV Sopot, Ulica Viktora Kovačića 18C, DV Kolibri, DV Duga, DV Leptir, DV Izvor, DV Markuševec, DV Vladimira Nazora, DV Petar Pan, DV Bajka, DV Budućnost, DV Krijesnica, DV Različak, Nova Ves 36, DV Različak, Podrebernica 15, DV Različak, Kaptol 16, DV Različak, Ulica Milana Amruša 10/1, DV Vedri dani, Ulica Milana Makanca 11A, DV Vedri dani, Ulica Pavla Šubića 12/1, DV Sesvete, DV Tatjane Marinić, DV Medveščak, DV Vladimira Nazora, DV Šumska Jagoda, DV Jarun, DV Radost, Ulica Hrvatskog proljeća 18, DV Radost, Ulica Hrvatskog proljeća 20, DV Radost, Ulica Hrvatskog proljeća 22, DV Jarun 2. Osnovnoškolske ustanove: - 2 objekta s crvenom oznakom - neuporabljivo : OŠ Petra Zrinskog i OŠ Vugrovec Kašina (PRO Vugrovec) - 8 objekata sa žutom oznakom - neuporabljivo: OŠ Bukovac, OŠ Miroslava Krleže, OŠ Josipa Jurja Strossmayera, OŠ Markuševec, OŠ Čučerje (PRO Dankovec), OŠ I. G. Kovačića / XVIII. gimnazija, OŠ Jordanovac (PŠ Kozjak), OŠ dr. Ivan Merz - 78 objekata sa zelenom oznakom- uporabljivo s oštećenjima: OŠ Ivana Filipovića, OŠ Jordanovac, OŠ Markuševac – Bačun, OŠ Vladimira Nazora, OŠ Pantovčak, OŠ Kustošija (PRO Kustošija Gornja), OŠ Horvati, OŠ Retkovec, OŠ Izidora Kršnjavog, OŠ Vjenceslava Novaka, OŠ Vugrovec - Kašina (PRO Planina Donja, OŠ Ivana Granđe (PRO Moravče), OŠ Ivana Granđe (PRO Glavnica Donja), OŠ Antuna Gustava Matoša ,OŠ Matka Laginje, OŠ Gornje Vrapče, OŠ Augusta Šenoe (zgrada B), Centar za autizam, OŠ Marina Držića , OŠ Ivana Gundulića ,OŠ Petra Preradovića, OŠ Trnjanska OŠ Frana Galovića, I. Osnovna škola Dugave, OŠ braće Radić, OŠ Trnsko, OŠ kralja Tomislava, OŠ Julija Klovića, OŠ Voltino, OŠ Cvjetno naselje, OŠ Prečko, OŠ bana Josipa Jelačića, OGŠ Ivana Zajca, OŠ Antuna Mihanovića, OŠ dr. Ante Starčevića, OŠ Mate Lovraka, OŠ Antuna Branka Šimića, OŠ Ivana Mažuranića, OŠ Marije Jurić Zagorke, OŠ Granešina, OŠ Čučerje, OŠ Vugrovec – Kašina OŠ, Ivana Granđe (PRO Adamovec), OŠ Dragutina Kušlana, OŠ Otona Ivekovića, OŠ Tituša Brezovačkog, OŠ Malešnica, OŠ Špansko Oranice, OŠ Stenjevec, OŠ Dragutina Domjanića, OŠ grofa Janka Draškovića, OŠ Dragutina Tadijanovića, OŠ Šestine, OŠ Markuševec (PRO Vidovec), OŠ Gračani, OŠ Luka, OŠ Ivana Granđe, OŠ Ksavera Šandora Gjalskog, OŠ Jure Kaštelana, OŠ Gustava Krkleca, OŠ Ante Kovačića, OŠ Ivana Cankara, OŠ Pavleka Miškine, OŠ Bartola Kašića, OŠ S. S. Kranjčevića, OŠ Lučko, OŠ Lučko – Ježdovec, OŠ Lučko – Stupnik, OŠ Kajzerica, OŠ Žuti brijeg, OŠ Rapska, OŠ Jabukovac, OŠ Augusta Harambašića, OŠ Frana Krste Frankopana, OŠ Vugrovec - Kašina (PRO Prekvršje), OŠ Augusta Šenoe (zgrada A i C), OŠ Kustošija, OŠ Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG 3. Srednjoškolske ustanove: - 2 objekta s crvenom oznakom - neuporabljivo: Gornjogradska gimnazija i Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje - 9 objekata sa žutom oznakom - neuporabljivo: Hotelijersko turistička škola, Škola primjenjene umjetnosti i dizajna, Škola za klasični balet, Prva ekonomska škola, Gimnazija Tituša Brezovačkog, Učenički dom Ante Brune Bušića, V. gimnazija, Učenički dom Marije Jambrišak, XI. gimnazija/OŠ D. Trstenjaka (PŠ Savska) - 35 objekata sa zelenom oznakom- uporabljivo s oštećenjima: Učenički dom A.G.Matoš, II. gimnazija / VII. gimnazija, Škola za medicinske sestre Vrapče, Strojarska tehnička škola Frana Bošnjakovića, III. gimnazija, Zdravstveno učilište, Upravna škola Zagreb / Škola za modu i dizajn, Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkciju, IX. gimnazija / Druga ekonomska škola, IV. gimnazija, Škola za cestovni promet, Prehrambeno-tehnološka škola /Agronomska škola / XII. gimnazija / Veterinarska škola, Škola za medicinske sestre Vinogradska, Škola suvremenog plesa Ane Maletić, Učenički dom Dora Pejačević, Učenički dom Franje Bučara, XVI. gimnazija / Klasična gimnazija, Obrtnička škola za osobne usluge, Obrtnička i industrijska graditeljska škola, Srednja škola - Centar za odgoj i obrazovanje, Glazbena škola Blagoja Berse, Gimnazija Lucijana Vranjanina, Treća ekonomska škola, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Učenički dom škole za medicinske sestre Mlinarska, Učenički dom Ivana Mažuranića, X. gimnazija/I.Tehnička škola Tesla, Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, Glazbena škola Pavla Markovca, Učenički dom škole za primalje, Učiteljski dom Hrvatski učiteljski konvikt, Učenički dom Novi Zagreb, Elektrostrojarska obrtnička škola, Škola za montažu instalacija i metalnih konstrukcija, Tehnička škola Zagreb 4. Na 55 školskih objekata ustanovljena je nedovoljna sigurnost i ugroza života i zdravlja učenika škole, a koja je sukladno članku 142. stavku 1. točki 5. Zakona o odgoju i obrazovanju (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 126/12 - pročišćeni tekst 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19 i 64/20) utvrđena na temelju nalaza ovlaštenog sudskog vještaka za graditeljstvo i to na: - 33 osnovnoškolske ustanove: OŠ Petra Zrinskog, OŠ Vugrovec Kašina (PRO Vugrovec), OŠ Bukovac, OŠ Miroslava Krleže, OŠ Markuševec, OŠ Čučerje (PRO Dankovec), OŠ Josipa Jurja Strossmayera, OŠ I. G. Kovačića / XVIII. gimnazija, OŠ Jordanovac (PŠ Kozjak), OŠ dr. Ivan Merz, OŠ Ivana Filipovića, OŠ Jordanovac, OŠ Markuševac – Bačun, OŠ Vladimira Nazora, OŠ Retkovec, OŠ Izidora Kršnjavog, OŠ Vjenceslava Novaka, OŠ Antuna Gustava Matoša, OŠ Pantovčak, OŠ Augusta Šenoe (zgrada B), OŠ Ivana Mažuranića, OŠ Marije Jurić Zagorke, OŠ Čučerje, OŠ Vugrovec – Kašina, OŠ Dragutina Kušlana, OŠ Kustošija (i PRO Gornja Kustošija, OŠ Granešina, OŠ Rapska, OŠ Augusta Harambašića, OŠ Vugrovec Kašina( Planina Donja), OŠ Jabukovac, OŠ Trnjanska, OŠ Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG - 22 srednjoškolske ustanove: Gornjogradska gimnazija, Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje, Hotelijersko turistička škola, Škola primjenjene umjetnosti i dizajna, Škola za klasični balet, Prva ekonomska škola, Gimnazija Tituša Brezovačkog, Učenički dom Ante Brune Bušića, V. gimnazija, XI. gimnazija/ OŠ D. Trstenjaka (PŠ Savska), II. gimnazija / VII. gimnazija, Upravna škola Zagreb / Škola za modu i dizajn, IX. gimnazija / Druga ekonomska škola, Učeniči dom škole za medicinske sestre Mlinarska, X.gimnazija/I.Tehnička škola Tesla, III. gimnazija, Zdravstveno učilište, Klasična gimnazija/ XVI. gimnazija, Škola za medicinske sestre Vinogradska, Elektrostrojarska obrtnička škola, Učenički dom Hrvatski učiteljski konvikt | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na dostavi podataka. |
| 276 | Goran Čavala | , Članak 24. | Članak 24, stavak (1) Temeljem ovog Zakona, pravo na financijsku pomoć ili gradnju zamjenske obiteljske kuće svakako treba imati i vlasnik koji nije prijavio prebivalište ili boravište na adresi oštećene obiteljske kuće, a u oštećenoj obiteljskoj kući boravi povremeno (dokazivo plaćanjem komunalija, održavanje okućnice i sl.). Dovoljno je da ima prebivalište ili boravište na području Grada Zagreba i da uredno podmiruje porezne obveze. Članak 24, stavak (6) Vlasništvo druge useljive kuće ili stana na području Grada Zagreba, ne bi trebalo biti uvjet za financijsku pomoć ili gradnju zamjenske obiteljske kuće stradale u potresu. Cilj ovog Zakona je otklanjanje posljedica potresa i stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenom području. Zašto diskriminirati one vlasnike koji su u posjedu druge nekretnine? I njihova imovina je u potresu teško oštećena i uredno plaćaju porez gradu i državi, zašto raditi takve nepravedne razlike? Osim toga, izvor financijskih sredstava za otklanjanje posljedica potresa neće biti samo proračun Grada Zagreba i Republike Hrvatske nego i Europske Unije. Isto znači da će na raspolaganju biti dostatna financijska sredstva za otklanjanje posljedica potresa. Napominjem da je takav model korišten pri otklanjaju posljedica poplave u Gunji, tj. Republika Hrvatska je obnovila ne samo kuće vlasnika koji u njima žive nego i kuće koje se koriste za povremeni boravak (vikendice). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. Zakonom je predviđen kriterij mjesta prebivališta ili boravišta uništene obiteljske kuće. |
| 277 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | , Članak 47. | Naslov poglavlja - iza riječi „davanje“ treba nadodati: „u najam“. Obrazloženje: S obzirom da se u prethodnim stavcima svugdje spominje „dati u najam“, iz razloga jasnoće isto treba zadržati i u ovom stavku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Naslov poglavlja je sadržajno ispravan. |
| 278 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | , Članak 44. | Stavak (7) - iza riječi „dati“ treba nadodati: „u najam“. Obrazloženje: S obzirom da se u prethodnim stavcima svugdje spominje „dati u najam“, iz razloga jasnoće isto treba zadržati i u ovom stavku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredba je povodom primjedbe jasno i nedvosmisleno uređena. |
| 279 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | , Članak 43. | Stavak (7) - iza riječi „dati“ treba nadodati: „u najam“. Obrazloženje: S obzirom da se u prethodnim stavcima svugdje spominje „dati u najam“, iz razloga jasnoće isto treba zadržati i u ovom stavku | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredba je povodom primjedbe jasno i nedvosmisleno uređena. |
| 280 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | , Članak 38. | Stavak (3) toč.6. - Pojam „znanstvena institucija za graditeljstvo“ zamijeniti s „institucije, pravne i fizičke osobe iz područja graditeljstva“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Umjesto znanstvene institucije uveden pojam provoditelja. |
| 281 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | , Članak 37. | Stavak (11) - Potrebno je odrediti postupanje Ministarstva zaštite okoliša i energetike po izjavljenoj žalbi, npr. odrediti rok u kojem Ministarstvo zaštite okoliša i energetike mora donijeti rješenje vezano uz izjavljenu žalbu i žalbene navode. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nema potrebe. Postupovna pitanja riješena su odredbama Zakona o općem upravnom postupku. |
| 282 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | , Članak 37. | Stavak (2) - Primjedba kao u članku 36. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 283 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | , Članak 36. | Zamjena postojećeg bojlera s kondenzacijskim je globalna obveza sukladna EU direktivi, i koja ne pogađa samo vlasnike zgrada ili stanova koji su stradali u potresu, već i sve ostale koji imaju postojeće bojlere koje trebaju zamijeniti postojeće bojlere. Osnovom navedenog smatramo da zamjenu bojlera trebaju financirati sami vlasnici zgrada ili stanova. Ili, da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost isplati novčanu pomoć i ostalim vlasnicima zgrada ili stanova, koji su u obvezi postojeće bojlere zamijeniti s kondenzacijskim. U protivnom su svi vlasnici zgrada ili stanova koje nisu oštećeni u potresu, ili se oštećenja ne odnose na dimnjake, u neravnopravnom položaju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 284 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | , Članak 27. | Potrebno dodati obaveznu garanciju (jamstvo banke) s rokom završetka gradnje zamjenske kuće) vlasniku kuće koji prenosi osigurninu u državni proračun u trenutku dok još nema čak ni rješenje o gradnji zamjenske obiteljske kuće. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se ne cijeni potrebnim. U konkretnom slučaju riječ je o vinkulaciji police osigurnine. |
| 285 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | , Članak 26. | Potrebno dati mogućnost izgradnje veće korisne tlocrtne površine obiteljske kuće ako to želi izgraditi i dodatno financirati sam vlasnik. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće u skladu s ovim Zakonom vlasnik uništene obiteljske kuće može odabrati isplatu novčane pomoći sukladno članku 35. Zakona |
| 286 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | , Članak 14. | Pojam „seizmičke otpornosti“ zamijeniti s „potresne otpornosti“ . | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 287 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | , Članak 9. | U stavku (3) predlaže se u Stručni savjet umjesto stručnjaka iz Ministarstva kulture imenovati stručnjaka i njegovog zamjenika, s ovlaštenjem za izradu projekata na objektima kulturne baštine i zamjenika, s obzirom da su predstavnici Ministarstva kulture članovi Koordinacije za obnovu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. Odredbe o Koordinaciji za obnovu su brisane. |
| 288 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | , Članak 7. | U stavku (1) toč6. pojam „znanstvena institucija za graditeljstvo“ zamijeniti s „institucije, pravne i fizičke osobe iz područja graditeljstva“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Umjesto znanstvene institucije uveden pojam provoditelja. |
| 289 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | , Članak 3. | Stavak (2), toč.13. Potrebno je uključiti i infrastrukturne građevine, odnosno potrebno je proširiti pojam „zgrada“ jer su na ovaj način izuzete npr.: • Crpne stanice, vodospreme i sl. koji se koriste u sustavima vodoopskrbe, odvodnja, te kanalizirani potoci, a u vlasništvu su lokalne samouprave. • Objekti zaštite od štetnog djelovanja voda (crpne stanice, akumulacije sljemenskih potoka i bujica, i sl), a u vlasništvu su države. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo izlazi iz okvira predmeta ovoga Zakona. |
| 290 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | , Članak 3. | U stavku (2) toč.12 potrebno dodati "i drugih pravnih osoba osnovanih na načelima neprofitnosti i slobodnog sudjelovanja u javnom životu." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se cijeni preširokim, odnosno preopćenitim. |
| 291 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Mišljenja smo kako je ovaj prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom poboljšana verzija prijedloga Zakona od kraja ožujka 2020.g. na koju smo nadležnom Ministarstvu dostavili svoje prijedloge i sugestije, a od kojih su neka i prihvaćena što ocjenjujemo vrlo pozitivnim. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. | |
| 292 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | Obnovom trebaju biti obuhvaćeni i objekti infrastrukture (velika je vjerojatnost da su i infrastrukturne građevine oštećene u potresu budući da su iste na području užeg centra Zagreba građene krajem 19. i početkom 20.stoljeća (npr. vodovod od 1878.g. i kanalizacija od 1892.g.). Infrastruktura, koja je najčešće u koridoru prometnica, a nerijetko i ispod samih zgrada (veliki kolektor odvodnje s kanaliziranim potokom Medvešćak prolazi ispod zgrade Doma hrvatskih likovnih umjetnika na Trgu žrtava fašizma – tzv. Džamija ili Meštrovićev paviljon) u slučaju oštećenja može ugroziti sigurnost građana i stabilnost zgrada i prometnica. Prijedlog naziva: ZAKON O OBNOVI GRAĐEVINA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Građevine infrastrkture nisu predmet ovoga Zakona. Pri tome se napominje da nema zapreke da se unapređenju infrastrukture pristupi u okviru važećih propisa. U pogledu naziva zakona smatramo da je naziv odgovarajući s obzirom na predmet istoga i budući infrastrukturne građevine nisu predmet obnove nakon potresa. | |
| 293 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 57. | Stručne smjernice moraju biti pripremljene za cjelovitu obnovu zgrada u odnosu na sve temeljne zahtjeve za građevine: Temeljni zahtjevi za građevinu su: 1. mehanička otpornost i stabilnost 2. sigurnost u slučaju požara 3. higijena, zdravlje i okoliš 4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe 5. zaštita od buke 6. gospodarenje energijom i očuvanje topline 7. održiva uporaba prirodnih izvora. U stručnim smjernicama nužno je revidirati obnovu na način da budu obuhvaćene sve građevine neovisno o načinu sufinanciranja istih. Osim toga, koriste se pojmovi kao što su postrojenja i oprema za opskrbu i telekomunikacije koje ne poznaje sustav prostornog planiranja niti Zakon o prostornom uređenju. U nastavku prijedlog dopune stručnih smjernica: 1. Razina 1: popravak nekonstrukcijskih elemenata i utvrđivanje stanja temeljnih zahtjeva 1.1. Svrha : Ukloniti neposredne opasnosti. Zaštiti zgradu od daljnje degradacije od prirodnih utjecaja (kiša, snijeg, vjetar…) Novi rekonstruirani dimnjaci i tavanski zidovi trebaju imati protupotresnu sigurnost tako da se mogu uklopiti u konačnu obnovu zgrade. Utvrditi stanje svih temeljnih zahtjeva na građevini. 1.2. Upute i pojašnjenja: Radovi se izvode prema „smjernicama“, odnosno bez projekta konstrukcije. Izrađuje se elaborat izvedbenih rješenja prema smjernicama koji sadrži grafičke priloge, skice detalja tehničkih rješenja, fotografije, opise. Seizmička otpornost građevine poslije intervencije je ista ili niža nego prije potresa Ne jamči se sigurnost zgrade u cjelini u slučaju ponovne pojave potresa. Razina 1 predstavlja prvu fazu obnove. Istražiti izvorne projekte i dokumentaciju zgrade, utvrditi sadašnje arhitektonsko stanje zgrade i utjecaj na temeljne zahtjeve Napraviti potrebne projekte za zamjenske dijelove dimnjaka, zabata ili krovišta (svih potrebnih struka te po potrebni uz ovlaštenje za rad na kulturnom dobru); ishoditi posebne uvjete, odobrenja na projekt. 1.3. Opis mjera: Izvedba manjih građevinsko-obrtničkih radova: • sanacija ili uklanjanje oštećenih te izgradnja zamjenskih dimnjaka, krovnih vijenaca i parapeta, balkonskih ogradnih zidova¸ • sanacija dijelova zabatnih zidova tavanu/u potkrovlju ili izvedba novih • manje sanacije krovišta (lokalna zamjena rogova, letvi, kosnika) • zamjena dijelova pokrova (crijepa, sljemenjaka) • sanacija pukotina u nekonstrukcijskim elementima • sanacija ili zamjena dijelova krovne limarije, krovnih prodora, sanacija krovne izolacije i sl. • manji zahvati sa ciljem sprječavanja prodora oborina • ostale slične mjere Ishoditi odobrenje za uporabu zamjenskih dijelova građevine. 1.4. Kategorije zgrada sve zgrade 2. Razina 2: popravak konstrukcije i unapređenje sigurnosti u slučaju požara, higijene i pristupačnosti 2.1. Svrha: Minimalno pojačanje potresom oštećene zgrade primjenom metoda koja ne zadiru značajno u konstrukciju. Cilj je prvenstveno stabilizirati nepridržane zidove, ojačati i povezati pojedine elemente konstrukcije kako bi se zgrada pri sljedećem potresu globalno ponašala kao cjelina te kako bi se odgodila pojava lokalnih mehanizama sloma i/ili mehanizama sloma izvan ravnine. Pojačavaju se kritična mjesta i elementi oštećeni u potresu. Ne mijenja se bitno ukupna krutost konstrukcije i masa građevine (samo lokalno). Utvrditi stanje svih temeljnih zahtjeva na građevini, s ciljem unapređenja ponajprije sigurnosti u slučaju požara, higijene i pristupačnosti. 2.2. Upute i pojašnjenja: Zgrade se vraćaju najmanje u stanje otpornosti prije potresa pri čemu se uvode određena poboljšanja u konstrukciju (primjerice lokalno pojačanja kritičnih elemenata). Ostavlja se mogućnost podizanja na razinu otpornosti 3. Projekt obnove bazira se na arhitektonskoj i konstrukterskoj izmjeri stanja zgrada i izvornoj projektnoj dokumentaciji zgrade te po potrebi snimkama instalacija. Izrađuje se projekt obnove pri čemu je preporuka da se proračun potresnog djelovanja provodi za poredbenu vjerojatnost premašaja od 10 % u 10 godina (povratni period 95 god.). Preporuča se provedba svih radova za unapređenje u slučaju požara, higijene i pristupačnosti (prema potrebi izvedba požarnih pregrada, sanitarnih čvorova, ventilacija, dizala i sl) Proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade se provodi za zgradu u cjelini. U seizmičkom certifikatu zgrade koja se donosi kao sastavni dio projekta obnove Razine 2, projektant iskazuje omjer proračunske seizmičke otpornosti konstrukcije i seizmičke otpornosti prema HRN EN. Certifikat zgrade donosi se i za ostale temeljne zahtjeve koji se odnose na promatranu građevinu. Potrebna izrada: • elaborata ocjene postojećeg stanja zgrade i nosive konstrukcije uz provedbu detaljnog pregleda (vizualni pregled, prikupljanje postojeće dokumentacije, izmjere sadašnjeg stanja i po potrebi istražnih radova) • projekta obnove koji uključuje dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti te unapređenje temeljnih zahtjeva građevine • izvedbenog projekta predviđenih unapređenja uz izradu detalja i tehničku razradu rješenja • kontrole projekta sukladno Pravilniku o kontroli projekata • izrada projekta svih potrebnih struka 2.3. Opis mjera Radovi Razine 2, ako je primjenljivo, obuhvaćaju i radove Razine 1. Radove razine 2 treba predvidjeti tako da se omogući jednostavno unapređenje zgrade na Razini 3. Radovi razine 2 uključuju prihvatljivu izvedbu sljedećih građevinskih zahvata: • sanacija većih pukotina u nosivim zidovima • obuhvatnija sanacija krovišta • sanacija stubišta • sanacija i povezivanje zidova • sanacija međukatnih konstrukcija (greda, ležajeva, spojeva i sl.) i sidrenje u zidove • osiguranje evakuacijskih puteva u slučaju požara • osiguranje higijene stanovanje prema potrebni izvedbom sanitarnih čvorova i ventilacija • osiguranje mjera pristupačnosti izvedbom dizala, pogodnih stepeništa i sl. • sanacija instalacija na mjestu izvedbe pojačanja konstrukcija ili drugih radova Mjere kojima se to postiže: • lokalno povezivanje nosivih zidova • izvedba armirane žbuke na pojedinim zidovima • ugradnja sidara za mjestimično povezivanje međukatnih konstrukcija i nosivih zidova te pregradnih s nosivim zidovima • pojačanje međukatnih grednika i daščane oplate s ciljem postizanja djelomično krute dijafragme te prihvaćanje iste za obodne zidove • lokalno unošenje prednapona • l okalno ojačanje zidova FRP-om, mrežama od staklenih vlakana i sl. • lokalno prezidavanje nosivih zidova, djelomično ili potpuno prezidavanje nenosivih (pregradnih) zidova materijalom iste ili manje specifične težine • izvedba horizontalnih AB serklaža na krovnim parapetima, konzolnim zidovima i zabatnim zidovima • lokalno dodavanje novih nosivih elemenata ako se utvrdi značajan nedostatak zidova u jednom smjeru • ostale mjere sličnog opsega prema preporuci projektanta (druge metode koje doprinose povećanju mehaničke otpornosti a svojom težinom bitno ne povećavaju težinu izvorno izvedene građevine). • Izvedba obloga zidova i vrata na stubištu protupožarnim materijalima, evakuacijski i odzračni otvori na fasadi • izvedba sanitarnih čvorova i ventilacija • izvedba dizala, pogodnih stepeništa i sl. • sanacija i izvedba instalacija. 2.4. Kategorije zgrada obiteljske kuće, zgrade stambene i poslovne namjene te javne zgrade sa srednjim posljedicama sloma koje su lakše oštećene u potresu 3. Razina 3: pojačanje konstrukcije i unapređenje svih temeljnih zahtjeva 3.1. Svrha: Rekonstrukcija sa ciljem dovođenja konstrukcije u stanje poboljšane razine nosivosti (ne do razine koju zahtijeva postojeći TPGK i norme HRN EN. Pojačanjima se treba postići mehanička otpornost i stabilnost građevine na potresno djelovanje za poredbenu vjerojatnost premašaja od 20 % u 50 godina. Utvrditi stanje svih temeljnih zahtjeva na građevini, s ciljem znatnog unapređenja svih zahtjeva.; 3.2. Upute i pojašnjenja: Projekt obnove bazira se na arhitektonskoj i konstrukterskoj izmjeri stanja zgrada i izvornoj projektnoj dokumentaciji zgrade te snimkama instalacija. Izrađuje se projekt obnove pri čemu se proračun potresnog djelovanja provodi za poredbenu vjerojatnost premašaja od 20 % u 50 godina. (povratni period 225 god.). Potrebna izrada: • elaborata ocjene postojećeg stanja zgrade i nosive konstrukcije uz provedbu detaljnog pregleda (vizualni pregled, prikupljanje postojeće dokumentacije, , izmjere sadašnjeg stanja i po potrebi istražnih radova) • projekta obnove koji uključuje dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti te unapređenje temeljnih zahtjeva građevine • izvedbenog projekta predviđenih unapređenja uz izradu detalja i tehničku razradu rješenja • kontrole projekta sukladno Pravilniku o kontroli projekata • izrada projekta svih potrebnih struka U seizmičkom certifikatu zgrade koja se donosi kao sastavni dio projekta obnove Razine 2 ili više, projektant obnove iskazuje omjer proračunske seizmičke otpornosti konstrukcije i seizmičke otpornosti prema HRN EN. Certifikat zgrade donosi se i za ostale temeljne zahtjeve koji se odnose na promatranu građevinu. ; Radovi razine 3 pretpostavljaju da se mogu nastaviti na radove razine 2, iako se zgrada može odmah obnoviti na razinu 3 navedenim zahvatima 3.3. Opis mjera Radovi razina 3 uključuje mogućnost izvedbe slijedećih građevinskih zahvata: • ojačanja nosivih zidova (injektiranje, fugiranje, prezidavanje, FRP, mreže od staklenih vlakana usidrenih GFRP sidrima, torkretiranje) • ojačanje ili izvedba novih međukatnih konstrukcija i krovišta sa propisanim sidrenjem u zidove • sanacija i/ili izvedba novih stubišnih krakova i podesta • izvedba novih (dodatnih) ukrutnih nosivih zidova (na mjestu pregradnih ili na novim pozicijama) • pojačanje temelja • izvedba novih vertikalnih i horizontalnih serklaža (treba izbjegavati potpuno usijecanje u nosivu strukturu zida) • po potrebi svi zahvati koji su propisani u razini 2 ; Zgrade čija je potresna otpornost važna s obzirom na posljedice vezane s rušenjem (razred važnosti zgrade III prema HRN EN) 3.4. Kategorije zgrada Zgrade stambene i poslovne namjene te javne zgrade koje su teže oštećene u potresu. Primjerice: sportski objekti, kina, kazališta, muzeji, crkve, zgrade javne uprave koje nisu od vitalne važnosti za funkcioniranje nakon potresa, zdravstvene ustanove manje važnosti (poliklinike, domovi zdravlja, itd), ljekarne, škole, vrtići, fakulteti te građevine, postrojenja i oprema za opskrbu i telekomunikacije , ako nisu svrstane u razred važnosti IV. 4. Razina 4: cjelovita obnova 4.1. Svrha: Postizanje mehaničke otpornosti i stabilnosti prema TPGK i pripadnim normama niza HRN EN. Postići zakonom propisano stanje svih temeljnih zahtjeva na građevini.; 4.2. Upute i pojašnjenja: Projekt obnove bazira se na arhitektonskoj i konstrukterskoj izmjeri stanja zgrada i izvornoj projektnoj dokumentaciji zgrade te snimkama instalacija. Potrebna izrada: • elaborata ocjene postojećeg stanja nosive zgrade i konstrukcije uz provedbu detaljnog pregleda (vizualni pregled, prikupljanje postojeće dokumentacije, , izmjere sadašnjeg stanja i po potrebi istražnih radova) • projekta obnove koji uključuje dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti te postizanje zakonske razine temeljnih zahtjeva građevine • izvedbenog projekta predviđenih unapređenja uz izradu detalja i tehničku razradu rješenja • kontrole projekta sukladno Pravilniku o kontroli projekata • izrada projekta svih potrebnih struka U seizmičkom certifikatu zgrade koja se donosi kao sastavni dio projekta obnove Razine 2 ili više, projektant obnove iskazuje omjer proračunske seizmičke otpornosti konstrukcije i seizmičke otpornosti prema HRN EN. Certifikat zgrade donosi se i za ostale temeljne zahtjeve koji se odnose na promatranu građevinu.; 4.3. Opis mjera: Zgrada se u pogledu zadovoljavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti dovodi do potrebne razine otpornosti na djelovanje potresa propisane važećim normama za projektiranje potresne otpornosti konstrukcija niza HRN EN kao sastavnim prilozima TPGK. Zgrada se u pogledu zadovoljenja svih temeljnih zahtjeva dovodi na zakonom propisanu ratinu. Projektant konstrukcije određuje sve potrebne građevinske zahvate. Svi projektanti sudjeluju u obnovi i unapređenju ovakvih zgrada na zakonom propisanu razinu svih temeljnih zahtjeva.; 4.4 Kategorije zgrada Zgrade čija je cjelovitost tijekom potresa od životne važnosti (zgrade razreda važnosti IV prema HRN EN), primjerice: zdravstvene ustanove veće važnosti (klinički bolnički centri i sl.), građevine interventnih službi (vatrogasne, hitne pomoći, javne i nacionalne sigurnosti, i sl.), zgrade javne uprave od vitalne važnosti za funkcioniranje nakon potresa, građevine od životne važnosti za opskrbu, telekomunikacije, energetske građevine, građevine za skladištenje zapaljivih tekućina, plinova i toksičnih materijala | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Načini obnavljanja oštećenih zgrada su definirani člankom 14. Nacrta zakona, a obnavljanje oštećenih zgrada pojačanjem konstrukcije, odnosno obnova konstrukcije zgrade se (umjesto Smjernica za razine obnove koje su izradili stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i inženjeri iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva koristeći stručna znanja i iskustva iz obnove u sličnim situacijama u nedavnim potresima u drugim državama) provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa za građevinske konsrtukcije. |
| 294 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 55. | Članak 55. briše se. Obrazloženje: Konceptualno ovaj zakon se ne treba baviti sadržajem projektne dokumentacije niti propisivati ništa više od onoga što je propisano redovnom zakonskom procedurom. Ovaj zakon može u pojedinačnim odredbama derogirati redovno zakonodavstvo s ciljem da se te derogacije i poboljšice kroz ovaj zakon u što kraćem roku implementiraju u redovno zakonodavstvo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je potrebna za provedbu ovog Zakona, te je predloženo protivno intenciji zakonskog rješenja. Ciljevi posebnog propisa zahtijevaju posebnu terminologiju i posebne procedure. |
| 295 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 53. | Članak 53. Inspekcijski nadzor uređen je Zakonom o gradnji i Zakonom o državnom inspektoratu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je potrebna za provedbu ovog Zakona. |
| 296 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 52. | Članak 52. mijenja se i glasi. Postupak utvrđivanja odgovornosti sudionika u gradnji određen je Zakonom o gradnji i drugim zakonima u području prostornog uređenja i gradnje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je potrebna za provedbu ovog Zakona. |
| 297 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 51. | Državna tijela se sukladno uzancama prostornog planiranja uglavnom planom označavaju kao građevine javne i društvene namjene – upravne, a samo iznimno kao poslovne. Poslovna namjena je prema važećim propisima u okviru GOSPODARSKE NAMJENE te je zbog toga nejasno u koje zgrade će biti preseljena državna tijela koja bi u prostorno-planskom smislu trebala biti smještena unutar društvene namjene. U prostorno planskom smislu ovo je jako bitno kako bi se održao trajni sustav planiranja koji uključuje i pravilno zoniranje namjena ovisno o uvjetima koje mora zadovoljiti (parkirališta, povezanost s javnim prijevozom i sl.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. U provedbi te odredbe vodit će se računa o svim zakonskim i podzakonskim propisima. |
| 298 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 49. | Ponavljamo da jedinica u studentskom domu nije stan već različiti oblici soba s kupaonicom. Stanovi se planiraju u području stambene i mješovite namjene, a prostori studentskih domova u prostorima javne i društvene namjene. Ukoliko će se privremene građevine koristiti kao studentskih domovi – odnosno kao građevine javne i društvene namjene isto je potrebno u ovom članku jasno navesti i tako je u startu predvidjeti i projektirati na za to predviđenoj površini odgovarajuće namjene, poštujući sve lokacijske i posebne uvjete za tu namjenu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Zakonodavac nije imao namjeru graditi protivno prostornom planu niti je takvu namjeru naslučivao, pa se zbog jasnije formulacije presložio sporni članak. |
| 299 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 45. | U članku 45. riječi: „oko 35 m 2 korisne površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu još oko 10 m 2“, zamijeniti sa riječima: „prema smjernicama poticane stanogradnje u Republici Hrvatskoj“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. Cijeni se da predloženo ne doprinosi kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona. |
| 300 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 44. | Uz članak 43. i 44. Članci 43. i 44. brišu se. Dodaje se novi članak (43.) koji glasi: (1) Država, odnosno jedinica lokalne samouprave osigurati će u postojećim, odnosno u novoizgrađenim stambenim jedinicama prostor za zbrinjavanje stanovnika kojima je nakon preliminarnih pregleda građevina proglašena privremeno neupotrebljivom ili neupotrebljivom. (2) Država, odnosno jedinica lokalne samouprave osigurati će u postojećim, odnosno u novoizgrađenim stambenim jedinicama prostor za zbrinjavanje stanovnika kojima je određeno uklanjanje građevina sukladno izmijenjenom članku 20. (3) Država, odnosno jedinica lokalne samouprave osigurati će u postojećim, odnosno u novoizgrađenim stambenim jedinicama prostor za zbrinjavanje stanovnika koji u svojim nekretninama ne mogu boraviti tijekom trajanja provođenja obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine. (4) Zbrinjavanje stanovnika osigurava se do završetka provođenja obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine. (5) Odredbe iz stavaka 1., 2. i 3. ne provode se ukoliko vlasnik, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, odnosno neformalni životni partner ima ili je u trenutku prijave na javni poziv imao, u svom vlasništvu nekretninu unutar jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi nekretnina kojoj se obnavlja ili unapređuje temeljni zahtjevi za građevine. (6) Zamjenske stambene jedinice moraju biti unutar iste jedinice lokalne samouprave, od lokacije građevine koja se obnavlja ili unapređuje temeljni zahtjev za građevine udaljena najviše 5 km. Dodaje se novi članak 44. koji glasi: (1) Država, odnosno jedinica lokalne samouprave osigurati će u postojećim, odnosno u novoizgrađenim prostorima prostor za zbrinjavanje korisnika zgrada javne namjene i drugim poslovnim korisnicima kojima je nakon preliminarnih pregleda građevina proglašena privremeno neupotrebljivom ili neupotrebljivom. (2) Država, odnosno jedinica lokalne samouprave osigurati će u postojećim, odnosno u novoizgrađenim prostorima prostor za zbrinjavanje korisnika zgrada javne namjene i drugim poslovnim korisnicima kojima je određeno uklanjanje građevina sukladno izmijenjenom članku 20. (3) Država, odnosno jedinica lokalne samouprave osigurati će u postojećim, odnosno u novoizgrađenim prostorima prostor za zbrinjavanje korisnika zgrada javne namjene koji u svojim prostorima ne mogu boraviti tijekom trajanja provođenja obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. Cijeni se da predloženo ne doprinosi kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona. |
| 301 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 43. | Članak nije u skladu s obrazloženjem kojim se predlaže da se građani privremeno smještavaju u zgrade koje će biti prenamijenjene u studentske domove. Napominjemo da jedinica u studentskom domu nije stan već različiti oblici soba s kupaonicom. Stanovi se planiraju u području stambene i mješovite namjene, a prostori studentskih domova u prostorima javne i društvene namjene. Ukoliko će se privremene građevine koristiti kao studentskih domovi – odnosno kao građevine javne i društvene namjene isto je potrebno u ovom članku jasno navesti. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 302 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 41. | Članak 41. briše se. Dužnosti i prava izvođača uređeni su Zakonom o gradnji i propisima donesenim na temelju tog zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženim se mijenja koncepcija Zakona te se cijeni se da predloženo ne doprinosi kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona. Već komentirano u općim primjedbama. |
| 303 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 40. | Članak 40. briše se. U prethodnim člancima opisan je način odabira sudionika u gradnji koji je neovisan i na izbor vlasnika građevine. Najviše cijene usluga se ne trebaju propisivati, ali javnim pozivom mogu se propisati najviši iznosi sufinanciranja pojedinih radova kako se to radi i kod javnih poziva za energetsku obnovu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. Ovom odredbom je propisano da se programom mjera u svrhu provedbe ovoga Zakona određuju najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti u odabiru iz stavka 1. ovoga članka. Upravo se cijene moraju propisati i one će biti jedan od kriterija za odabir. |
| 304 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 39. | Članak 39. Na zgrade javne namjene primjenjuju se iste odredbe kao i za sve ostale zgrade. Javni poziv može biti raspisan samo za javne zgrade i zgrade u privatnom vlasništvu ili skupno, a ovisno o raspoloživim sredstvima Fonda. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlog nije jasan, odnosno nije razumljiv. |
| 305 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 38. | Članak 38. briše se. Prethodnim člancima obrazložen je način provedbe i donošenje sadržaja rješenja o obnovi i unapređenju ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 306 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 37. | Članak 37. mijenja se i glasi: (1) Obnova i unapređenja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine provodi se temeljem rješenja o rezultatima javnog poziva za provođenje programa, a koje objavljuje Ministarstvo. Protiv rješenja prijavitelji imaju pravo na žalbu. (2) Vlasnici, suvlasnici, odnosno drugi zakonski zastupnici vlasnika i suvlasnika podnose prijave na javne pozive koje objavljuje Fond, a temeljem programa koje donosi Vlada RH. (3) Kod prijave građevina obavezno je priložiti: 1. izvješće o provedenom detaljnom pregledu građevina i ocjenu opravdanosti mjera, 2. projekte i akte potrebne za provedbu obnove i unapređenje temeljnih zahtjeva za građevine sukladno Zakonu o gradnji i Zakonu o prostornom uređenju i propisima donesenim na temelju tih Zakona. 3. Troškovnik s procjenom iznosa vrijednosti radova. 4. Druge priloge propisane uvjetima javnog poziva. (4) Javni pozivi mogu se provoditi u više krugova na način da u prvom krugu sufinancirana izrada detaljnih pregleda građevina i ocjena opravdanosti mjera, u drugom krugu izrada projekata i troškovnika, a u trećem krugu provođenje obnove i unapređenja. Obrazloženje: javni pozivi kako su propisani sustavom javne nabave omogućavaju prijavitelju potpunu slobodu u odabiru izvođača pojedinih usluga i radova u procesu obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine. Kroz više krugova omogućava se prijavitelju postupna priprema za obnovu i osiguranje različitih izvora za sufinanciranje vlastitog udjela u obnovi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženim se mijenja koncepcija Zakona te se cijeni se da predloženo ne doprinosi kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona i protivno je intenciji predloženog zakonskog rješenja. Komentirano je isto u općim primjedbama na Zakon. |
| 307 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 36. | Članak 36. briše se. Obrazloženje: Vlada je već donijela uredbu za novčanu pomoć, a temeljem ovoga zakona izradit će se programi i javni pozivi na temelju kojih će se urediti novčana pomoć. | Prihvaćen | Prihvaća se. U zakonu članak 36. (pomoć za kupnju kondenzacijskog bojlera) je brisan. |
| 308 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 35. | Članak 35. briše se. Obrazloženje: Na temeljem ovoga zakona izradit će se programi i javni pozivi na temelju kojih će se urediti novčana pomoć. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. Odredba je potrebna za provedbu ovog Zakona. |
| 309 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 34. | Članak 34. briše se. Obrazloženje: Na temeljem ovoga zakona izradit će se programi i javni pozivi na temelju kojih će se urediti novčana pomoć. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. Odredba je potrebna za provedbu ovog Zakona. |
| 310 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 33. | Članak 33. briše se. Obrazloženje: Vlada je već donijela uredbu za novčanu pomoć, a temeljem ovoga zakona izradit će se programi i javni pozivi na temelju kojih će se urediti novčana pomoć. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja, koje je predviđeno neovisno o Odluci o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba i okolice. Cijeni se da će biti potrebe i nakon proteka roka za prijave povodom spomenute odluke za osiguranje novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada. |
| 311 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 32. | Članak 32. briše se. Obrazloženje: ishođenje uporabne dozvole uređeno je Zakonom o gradnji i propisima donesenim na temelju njega. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetne odredbe su potrebne za provedbu ovog Zakona, te se istom regulira status izgrađene zamjenske obiteljske kuće. Završno izvješće nadzornog inženjera u ovom slučaju mijenja uporabnu dozvolu. |
| 312 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 30. | Članak 30. briše se. Obrazloženje: stručni nadzor građenja uređen je Zakonom o gradnji i propisima donesenim na temelju njega. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetne odredbe su potrebne za provedbu ovog Zakona. U stručnom nadzoru građenja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima je uređen stručni nadzor građenja. |
| 313 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 29. | Članak 29. briše se. Obrazloženje: odgovornost projektanta i revidenta uređenja je Zakonom o gradnji i propisima donesenim na temelju njega. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je potrebna za provedbu ovog Zakona. Na odgovornost projektanta za izrađeni projekt na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti projektanta za glavni projekt propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Isto se propisano i za revidenta. |
| 314 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 28. | Članak 28. briše se. Projektna dokumentacija definirana je Zakonom o gradnji, Zakonom o prostornom uređenju i propisima donesenim na temelju njih. Gradnja zamjenske obiteljske kuće moguća je jedino u skladu s važećim propisima i njihovim podzakonskim aktima, odnosno i u skladu s prostornim planom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbe su potrebne za provedbu ovog Zakona i postavljenih ciljeva. Skraćivanje obima je nužno zbog kapaciteta projektanata, brzine izrade i troškova izrade projekata u masovnoj obnovi. Sadržaj projekta obnove je ovim Zakonom detaljno opisan u članku 3. |
| 315 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 27. | Članak 27. briše se. Obrazloženje: osiguranina treba biti obuhvaćena u ukupni investicijski potencijal za koji dio se umanjuje i udio sufinanciranja, a što se pobliže određuje programom i javnim pozivom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba (sada članka 28.) je potrebna za provedbu ovog Zakona. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. Naime, tom odredbom je propisano da je vlasnik obiteljske kuće koja je osigurana, a na mjestu koje će se graditi zamjenska obiteljska kuća, dužan pravo na osigurninu za oštećenje ili uništenje te kuće prenijeti u korist državnog proračuna do donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće, a ako tako ne postupi ne može se donijeti odluka o gradnji zamjenske obiteljske kuće. |
| 316 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 26. | Članak 26. briše se. Obrazloženje: kao za prethodni članak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. |
| 317 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 25. | Članak 25. briše se. Obrazloženje: kao za prethodni članak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. |
| 318 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 24. | Komentar: nužno je kod zamjenskih zgrada osim obiteljskih kuća imati odgovor i što sa zamjenskim višestambenim zgradama. Nužno je da budu izjednačene s obiteljskim kućama, a razinu sufinanciranja je potrebno prilagoditi uvjetima Fonda. Članak 24. briše se. Obrazloženje: gradnja zamjenske građevine ili stana može biti sufinancirana iz sredstava Fonda na temelju programa i javnog poziva raspisanog na temelju tog programa. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. Isti odgovor kao kod ranije primjedbe. |
| 319 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 23. | Članak 23. briše se. Obrazloženje: odgovornost projektanta i revidenta uređenja je Zakonom o gradnji i propisima donesenim na temelju njega. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je potrebna za provedbu ovog Zakona. Odredbom članka 23., odnosno sada 24. je propisano da se na odgovornost projektanta za izrađeni projekt za uklanjanje zgrade na odgovarajući način primjenjuju odredbe o odgovornosti projektanta za projekt uklanjanja propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se ureduje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje, a na odgovornost revidenta za izrađeno izvješće o kontroli projekta za uklanjanje zgrade na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti revidenta za kontrolu projekta uklanjanja građevine propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se ureduje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. |
| 320 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 22. | Članak 22. briše se: Obrazloženje: uklanjanje građevina uređeno je Zakonom o gradnji i propisima donesenim na temelju njega. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je potrebna za provedbu ovog Zakona. |
| 321 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 21. | U članku 21. dodaje se stavak 3. koji glasi: (3) Vlasnički, odnosno suvlasnički odnosi uređeni posebnim Zakonom zadržavaju se i nakon uklanjanja građevine, a udio u novoj vrijednosti koja će se ostvariti na predmetnoj parceli mora biti razmjerna vlasničkim, odnosno suvlasničkim omjerima prije uklanjanja građevine. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno izlazi iz okvira predmeta ovog Zakona. |
| 322 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 20. | Članak 20. mijenja se i glasi: (1) Na temelju ovog Zakona uklanjaju se zgrade kada: 1. u detaljnom pregledu se utvrde nedostaci u ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevine koje je nemoguće otkloniti ili predstavljaju opasnost, a što je uređeno posebnim propisima; 2. ocjena opravdanosti mjera ne zadovolji propisane razine; (2) Uklanjanje građevina ili dijela građevina koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra ili su na drugi način štićena propisima Ministarstva kulture provodi se uz suglasnost Ministarstva kulture. Mišljenje o uklanjanju nepokretnog kulturnog dobra sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (čl. 103.) daje Hrvatsko vijeće za kulturna dobra. (3) Troškovi uklanjanja građevina mogu biti sufinancirani preko Fonda, a na temelju Programa i Javnog poziva. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za navedeni prijedlog nema potrebe. Odluka o gradnji zamjenske obiteljske kuće se donosi s obzirom na utvrđeno činjenično stanje u skladu s odredbom članka 38. Zakona. |
| 323 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 19. | Članak 19. briše se. Obrazloženje: ishođenje uporabne dozvole uređeno je Zakonom o gradnji i propisima donesenim na temelju njega. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetna odredba je nužna radi reguliranja statusa obnovljene zgrade. Ovim zakonom kao specijalnim je propisano da se obnovljena zgrada može rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi građevine. Dakle derogirane su odredbe Zakona o gradnji, kao općeg zakona, a sve zbog osnovnog cilja obnove nakon potresa. |
| 324 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 18. | Članak 18. briše se. Obrazloženje: Stručni nadzor građenja uređen je Zakonom o gradnji i propisima donesenim na temelju njega. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je potrebna za provedbu ovog Zakona. Pri tome treba imati na umu da se na odgovornost glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera za provedbu stručnog nadzora građenja u izvođenju radova na odgovarajući način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. |
| 325 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 17. | Članak 17. briše se. Obrazloženje: odgovornost projektanta i revidenta uređenja je Zakonom o gradnji i propisima donesenim na temelju njega. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji zakonskog rješenja jer je ono nužno za primjenu i ostvarenje cilja Zakona. Pri tome se ukazuje da je ovim zakonom propisano da se na odgovornost projektanta za izrađeni projekt obnove zgrade za popravak konstrukcije i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu i na odgovornost revidenta za izrađeno izvješće o kontroli projekta obnove zgrade na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti projektanta za glavni projekt propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Isto tako je propisano da se za odgovornost glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera za provedbu stručnog nadzora građenja u izvođenju radova na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. |
| 326 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 16. | Pogledati prethodni opći komentar na članak 13. Dodatno – sve zgrade moraju se obnavljati cjelovit, a sufinanciranje se provodi temeljem programa mjera i kriterija javnog poziva. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženim se mijenja koncepcija I ciljevi Zakona te se cijeni se da predloženo ne doprinosi kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona. |
| 327 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 15. | Općeniti komentar: Zbog činjenice da je za veliku većinu zgrada potrebno snimiti i utvrditi postojeće stanje zgrade te usporediti s arhivskom dokumentacijom (ako je dostupna) kod obnove svih građevina nužno će morati sudjelovati i ovlašteni arhitekt. Pogledati prethodni opći komentar na članak 13. Naslov iznad članka 15. mijenja se i glasi: Ocjena opravdanosti mjera Članak 15. mijenja se i glasi: (1) Ocjena opravdanosti mjera izrađuje interdisciplinarni tim koji je izradio detaljni pregled građevina i provodi se kroz analizu četiri kriterija: 1. kulturno-povijesnu važnost zgrade 2. tehničke mogućnosti obnove i unapređenja temeljnog zahtjeva za građevine; 3. razinu investicije za različite kombinacije mjera; 4. preostali vijek trajanja građevina. (2) Kulturno-povijesna važnost građevine promatra se kao kriterij sukladno posebnim propisima koji uređuju zaštitu kulturnih dobara i to na razini pojedinačne građevine i/ili važnosti pojedinačne građevine za cjelinu. (3) Tehničke mogućnosti obnove i unapređenja temeljnog zahtjeva za građevine promatra se kao kriterij sukladno posebnim propisima koji uređuju uvjete i način projektiranja temeljnih zahtjeva za građevine i utjecaj provedbe tih propisa na građevinu. (4) Iznos investicije u različite kombinacije mjera promatra se kao kriterij na način da investicija ne odstupa značajno od standardnih etalonskih razina za potrebe gradnje nove ili rekonstrukcije postojeće građevine. (5) Vijek trajanja građevina određena je posebnim propisima, ali ne može biti dulji od 100 godina, osim kod pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara. Vijek trajanja građevine u smislu ovog zakona je vijek u kojem je moguće očekivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevine u potpunosti ili u stručno prihvatljivoj mjeri sukladno važećim propisima. (6) Metodologiju ocjene opravdanosti mjera donosi Ministar na prijedlog Stručnog savjeta. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženim se mijenja koncepcija Zakona te se cijeni se da predloženo ne doprinosi kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona. Pojedine struke sudjeluju sukladno tome postoji li za time potreba, a zadaće struka su propisane u posebnom zakonu koji to uređuje. Drugi dio je komentiran u općem dijelu primjedbi koji se ponavlja. |
| 328 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 14. | Naslov iznad članka 14. mijenja se i glasi: Detaljni pregled građevina Članak 14. mijenja se i glasi: (1) Detaljni pregled građevina (u nastavku: detaljni pregled) je skup aktivnosti kojima se utvrđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevine i daje ocjena ispunjenja za svaku građevinu. (2) Detaljni pregled građevina provodi se u interdisciplinarnim timovima ovlaštenih inženjera arhitekture, građevine, strojarstva i elektrotehnike, a sastoji se od: 1. utvrđivanja postojećeg stanja građevine pregledom izvorne projektne dokumentacije i izradom arhitekonskog i konstrukterskog snimka izvedenog stanja (po potrebi i snimak instalacija); 2. snimanje svih oštećenja i nedostataka na građevini, uzimanje uzoraka za ispitivanje svojstava ugrađenih materijala i druge radnje propisane posebnim propisima; 3. izrada izvješća o provedenom pregledu građevine, izrada ocjene ispunjavanja pojedinog temeljnog zahtjeva za građevine, 4. prijedlog svih mjera koje je potrebno provesti na građevine kroz klasifikaciju mjera ovisno o prioritetima provedbe. (3) U detaljnom pregledu mogu se zatražiti mišljenja i uvjeti javnopravnih tijela za utvrđivanje ispunjenja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. (4) Metodologiju provođenja detaljnih pregleda i pravilnik o ocjenjivanju građevina donosi Ministar na prijedlog Stručnog savjeta. Obrazloženje: Detaljni pregled građevina obavezan je za sve građevine. U Pravilniku o ocjenjivanju građevina propisat će se kvantifikatori za svaki pojedini temeljni zahtjev, rokovi do kojih se mora provesti ocjenjivanje građevina i sl. Kroz kasniju razradu ovog koncepta Zakona potrebno je vidjeti potrebu za derogaciju dijelova Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kako bi se suvlasnicima dali mehanizmi za provođenja ovih odredbi bez suglasnosti 100% suvlasnika (npr. uvođenje pravne osobnosti građevina). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo mijenja koncepciju zakonskog rješenja. Odluka o obnovi donosi se u postupku u kojem sukladno odredbi članka 38. zakona s obzirom na utvrđeno činjenično stanje zgrade i drugih činjenica koje utvrdi Ministarstvo u skladu s programom mjera. Komentar je dan i u općem dijelu primjedbi. |
| 329 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 13. | Općeniti komentar: Način obnavljanja građevina provodi se na temelju preporuka inženjera iz detaljnog pregleda građevina, provedene troškovno optimalne analize i na temelju zadovoljavanja kriterija iz javnog poziva koji je raspisan na temelju programa obnove. Na ovaj način osigurava se sustav, cjelovit i dugoročan proces obnove građevnog fonda. Članak 13. mijenja se i glasi: (1) Građevine, ovisno o programu i javnom pozivu koji je raspisan na temelju programa, obnavljaju se sukladno predloženim mjerama iz detaljnog pregleda građevina i projektima izrađenim sukladno posebnom propisu za odabranu kombinaciju mjera. (2) Mjere iz detaljnog pregleda građevina moraju zadovoljiti ocjenu opravdanosti mjera, moraju biti u skladu s kriterijima javnog poziva za koji se izrađuju i moraju predvidjeti cjelovitu obnovu građevina. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da predloženo ne doprinosi kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona. |
| 330 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 12. | Općeniti komentar: Kao što su u programu sufinanciranja energetske obnove mogli sudjelovati vlasnici i korisnici svih zgrada u RH, tako bi i ovim Zakonom trebalo omogućiti obnovu svih građevina. Pri tome sve nezakonski izgrađene građevine za koje nije pokrenut postupak ozakonjenja i za koje nije moguće provesti ozakonjenje potrebno je ukloniti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlog izlazi izvan definiranog predmeta ovoga Zakona ali i odstupa od osnovnih ciljeva obnove nakon potresa. |
| 331 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 11. | Članak 11. briše se. Obrazloženje: Stručno analitičke podloge za urbanu obnovu Povijesno urbane cjeline Grada Zagreba je prethodno potrebno definirati, što određuje Stručni savjet u okviru izrade programa obnove i unapređenja, a nakon toga će ih Stručni savjet i zatražiti (naručiti) od institucija, udruženja, trgovačkih društava ili pojedinaca kroz javne pozive. Člankom nije moguću navesti samo naziv dokumenta bez detaljnije razrade sadržaja, načina te metodologije izrade jer isti ne bi bio provediv niti bi njegova izrada bila transparentna i svrsishodna. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Prijedlogom zakona koji je upućen u Sabor na prvo čitanje za prostor Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba predviđena je izrada Program cjelovite obnove Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, koji izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba. |
| 332 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 9. | Članak 9. stavci 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase: (3) Po jedan član i njegov zamjenik imenuju se iz reda stručnjaka Ministarstva kulture, stručnjaka zaposlenika Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članova Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog inženjerskog saveza, Instituta za povijest umjetnosti, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba. (4) Predsjednik stručnog savjeta je ovlašteni arhitekt, član Stručnog savjeta, kojeg između sebe biraju članovi savjeta, a imenuje ga Koordinacija za obnovu. (5) Članovi Stručnog savjeta moraju biti istaknuti stručnjaci u svojoj struci s minimalno 5 godina rada kao ovlašteni inženjeri na poslovima prostornog uređenja i graditeljstva., za inženjere u djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, odnosno s minimalno 5 godina sudjelovanja u radnu na projektima u području prostornog uređenja i gradnje za sve ostale. Iza stavka 5. dodaje se: (6) Stručni savjet izrađuje Programe obnove i unapređenja ispunjavanja temeljnih zahtjeva. Prije predlaganja Koordinaciji za obnovu Programe mora potvrditi Fond koji kontrolira financijsku održivost i provedivost predloženog programa. (7) Za potrebe izrade programa Stručni savjet može zatražiti potrebne analize i prijedloge javnopravnih tijela, znanstvenih i obrazovnih institucija, komore arhitekata i komore inženjera, strukovnih udruženja, trgovačkih društava ili nezavisnih stručnjaka. Kod potrebe izrade novih analiza ili utvrđivanja postojećeg stanja za izradu istih provode se javni pozivi sukladno Zakonu o javnoj nabavi s kriterijima za ekonomski najpovoljniju ponudu u kojoj je cijena rada 20%, a stručne kompetencije izrađivača 80%. (8) Kada se program izrađuje za područje na kojem se nalaze pojedinačno zaštićena kulturna dobra ili kulturno-povijesne cjeline prije predlaganja Koordinaciji za obnovu Programe mora potvrditi Ministarstvo kulture. Obrazloženje: Stručni savjet ima ulogu tijela koje izrađuje programe obnove i unapređenja. S obzirom da su programi veliki u svom obimu nužno je da sudjeluje velika skupina stručnjaka. S druge strane nužno je da budu određena pravila prema kojima stručni savjet djeluje, ovlasti i poslove koje odrađuje te načini prikupljanja potrebnih informacija. Stručni savjet mora biti neovisno operativno tijelo koje u konačnici izrađuje programe. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbe o Koordinaciji za obnovu su brisane. Predviđeno je osnivanje i Fonda za obnovu Grada zagreba, Krapinsko-zagorske I Zagrebačke županije. Stručni savjet ne može biti provedbeno tijelo već savjetodavno. Ostali prijedlozi su komentirani u općim primjedbama. |
| 333 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 8. | Članak 8. stavci 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase: (2) Koordinacija ima predsjednika i 8 članova. Jedan član imenuje se zamjenikom predsjednika. (3) Predsjednika te članove Koordinacije predlaže, imenuje i razrješava Vlada. Predsjednik se imenuje iz reda državnih dužnosnika Ministarstva. Zamjenika Predsjednika bira Koordinacija na prvoj konstituirajućoj sjednici iz reda članova Koordinacije. Članovi Koordinacije su dva predstavnika Fonda, dva predstavnika Stručnog savjeta, tri Predstavnika jedinica lokalne samouprave koje odrede jedinice lokalne samouprave na čijem području se provode programi obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine, jedan predstavnika Vlade za procjenu učinka postojećeg i planiranog zakonodavnog okvira. (4) Djelovanje Koordinacije, sjednice, zamjenici članova i drugi poslovi uređuju se poslovnikom rada Koordinacije. Iza članka 4. dodaju se članci 5. i 6. koji glasi: (5) Koordinacija obavlja sljedeće poslove: 1. međusobna koordinacija Vlade RH, jedinica lokalne samouprave i Fonda oko određivanja prioriteta izrade i provođenja Programa obnove; 2. predlaže promjene i unapređenja zakonodavnog okvira koji utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevine; 3. definira kriterije za izbor članova Stručnog savjeta. (6) Rad Koordinacije je javan. Obrazloženje: Koordinacija treba biti učinkovito tijelo, a njen sastav treba biti operativan i opći, a ne određen trenutnim političkim odnosima. Koordinacija je tijelo koje planira izradu programa mjera i što je bitnije, analizira učinke postojećeg zakonodavnog okvira i predlaže njegove izmjene kako bi se u budućnosti spriječile negativne posljedice proizašle iz lošeg zakonodavnog okvira. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbe o Koordinaciji za obnovu su brisane. Predviđeno je i osnivanje Fonda za obnovu Grada zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. |
| 334 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 7. | Naslov iznad članka 7. mijenja se i glasi: Sadržaj i izrada Programa. U članku 7. u stavku 1. iza točke 1. dodaje se nova točka 2. koja glasi. 2. Područje unutar kojeg se provodi urbana ili ruralna obnova. Obrazloženje: temeljni zahtjevi za građevine iako najčešće promatrani kroz perspektivu pojedinačne građevine i te kako se mogu i moraju promatrati kroz perspektivu cijelog naselja, odnosno urbane ili ruralne cjeline i kao takvi moraju biti promatrani već u prostornim planovima. Zbog toga je nužno, ponajviše kod rješavanja posljedica elementarnih nepogoda, promatrati ta rješenja od cjeline prema pojedinačnoj građevini i provesti urbanu ili ruralnu obnovu. U članku 7. stavku 1. točke 6. i 7. brišu se. Obrazloženje: Odabir sudionika provodi se temeljem javnog poziva unutar kojeg se definiraju kriteriji. Sadržaj i obim projektne dokumentacije propisan je zakonskim odredbama koje uređuju prostorno uređenje i gradnju. U članku 7. stavku 1., točke 8. i 9. brišu se. Dosadašnje točke 2., 3., 4., 5., 6. postaju točke 3., 4., 5., 6., 7. Dodaju se nove točke koje glase: 8. popis javnih poziva koji se donose na temelju programa, sadržaj javnih poziva i postupak prijave po pojedinom javnom pozivu; 9. modele financiranja; 10. druge elemente propisane ovim Zakonom. U članku 7. stavci 2. i 3. brišu se. Obrazloženje: U stavku 1. propisan je sadržaj Programa. Program može imati podjelu na zone pa se tako i programu sanacija posljedica potresa može odrediti zona Kulturno-povijesne cjeline grada Zagreba. Za sve programe potrebno je da ih izrađuje Stručni savjet koji može koristiti usluge i drugih tijela ili trgovačkih društava u pripremi i izradi programa. Stavak 4. briše se. Obrazloženje: Kriteriji za odabir izvođača propisuju se javnim pozivima sukladno ZJN: Stavak 5. mijenja se i glasi: (5) Programi se izrađuju na temelju stručno tehničke i financijske analize koja utvrđuje stanje građevnog fonda i procjenu potrebnih ulaganja. Kod analize građevnog fonda koriste se sve do sada izrađene studije, analize i procjene koje su izrađene na stručnim i znanstvenim institucijama za potrebe Ministarstva ili javnopravnih tijela, te sve analize koje Stručni savjet za obnovu predloži kao potrebne podloge za izradu programa. Stavak 6. mijenja se i glasi: (6) Programe izrađuje Stručni savjet. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je komentirano u općem dijelu primjedbi i u bitnome odstupa od osnovnih ciljeva ovoga Zakona a to su zaštita o daljnjih oštećenja te zaštita zdravlja i života ljudi koji koriste oštećene nekretnine i onih koji se nalaze u njihovoj blizini. Sve ostalo su dugoročni ciljevi koji se mogu provoditi i putem postojećih zakona. |
| 335 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 6. | Naslov iznad članka 6. mijenja se i glasi: Programi obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine Članak 6. mijenja se i glasi: (1) Provedba ovog Zakona provodi se sukladno Programima obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine (u daljnjem tekstu: Programi). (2) Programi mjera izrađuju se prema planu i redoslijedu koje utvrđuje Koordinacija za obnovu, a na prijedlog Stručnog savjeta. (3) Programe izrađuje Stručni savjet Ministarstva. (4) Programe donosi Vlada na prijedlog Ministarstva. (5) Na temelju Programa mjera raspisuju se javni pozivi za sufinanciranje obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine, a koje provodi Fond. Obrazloženje: Koordinacija nakon dobivene analize zatečenog stanja određenog područja s cjelokupnom stručnom, tehničkom i financijskom analizom određuje prioritete za programe mjera. Kao prvi program mjera izrađuje se program mjera obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine oštećenih ili uništenih u potresu 22. ožujka 2020. Stručni savjet u suradnji s Fondom izrađuje Program, a Vlada ga donosi. Na ovaj način se osigurava kontinuirana obnova i unapređenje građevnog Fonda na području cijele Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cijeni se da prihvaćanje istih ne bi doprinijelo kvalitetnijem ostvarivanju cilja Zakona te predloženo mijenja koncepciju Zakona. Odgovoreno i u općim primjedbama. |
| 336 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 5.a | Predlaže se: Članak 5.a. se briše. Obrazloženje: Uvođenjem Fonda, preraspodjela sredstava iz različitih proračunskih stavki uređuje se kod propisivanja načina financiranja Fonda. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Financijska konstrukcija za potrebe provedbe ovoga Zakona uređena je na svrsishodan način s obzirom na postojeće financijske mogućnosti. |
| 337 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 5. | Predlaže se: Članak 5. mijenja se i glasi: (1) Provedba ovoga Zakona financira se kroz Fond za obnovu i unapređenje temeljnih zahtjeva za građevine (u daljnjem tekstu: Fond), a za koji se osiguravaju sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni proračun), proračuna Grada Zagreba, županija i jedinica lokalne samouprave, proračuna EU. U nastavku članka 5. potrebno je propisati detaljan način financiranja, način osnivanja, organizacije, upravljanja, kontrole i nadzora nad radom Fonda. Uzor za osnivanje navedenog Fonda može biti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Potrebno je ispitati mogućnosti spajanja postojećeg Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s novim Fondom kao Fondom koji će upravljati obnovom i unapređenjem svih temeljnih zahtjeva za građevine. Obrazloženje: Fond koji se kontinuirano puni sredstvima državnog proračuna, a koja su najčešće iz izvora različitih davanja koje građani imaju prilikom korištenja određenih usluga osiguralo bi se trajno i sustavno obnavljanje i unapređenje postojećeg građevinskog fonda. U trenutku kada posljedice neodržavanja vidimo kao posljedice potresa, moramo biti svjesni kako je u postojeći građevinskih fond potrebno kontinuirano ulagati kako bi se spriječile negativne posljedice uslijed proteka vremena ili djelovanja elementarnih nepogoda. Sredstva lokalnih, nacionalnog i EU proračuna tu mogu biti poticaj. Fond u svom sufinanciranju vodi se načelom socijalne pravednosti na način da socijalno ugroženi građani i građani na granici ekonomskog siromaštva koji u svom vlasništvu imaju nekretnine koje ne mogu samostalno obnavljati imaju prioritet i veći udio sufinanciranja. Fond ne može biti isključivi izvor financiranja osim kada se sufinancira vlasnički ili suvlasnički udio osoba koje su prema posebnom propisu imaju status socijalno ugrožene osobe. Ovaj Zakon mora poticati cjelovito promišljanje investicije sukladno suvremenim znanstvenim i stručnim dosezima u području planiranja investicija kako bi svaka investicija osigurala najveću moguću korist za investitora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje i na tragu sugestija izmijenjeno. Prijedlogom zakona koji je upućen na prvo čitanje u Sabor predviđa se osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Prijedlogom zakona koji je upućen na prvo čitanje u Sabor propisano da sredstva za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno poslovnih i višestambenih zgrada osigurava Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 60 %, a Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija u visini od po 20 % u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima te vlasnici, odnosno suvlasnici nekretnina u visini od po 20 %. |
| 338 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 3. | Pojmove je potrebno revidirati sukladno konačnom prijedlogu zakona prema konceptu koji predlažemo. Većina do sada predloženih pojmova u tom kontekstu nije potrebna. Kod predloženih pojmova, posebno je pogrešno uvoditi paralelne sustave kao što je u slučaju pojma obiteljska kuća. I dok se u ovom prijedlogu zakona trebalo jasno odrediti što se sufinancira, a što je posebno naglašeno kod zamjenskih obiteljskih kuća, kontraproduktivno je pojmove koji se kroz različite zakone i podzakonske akte već definirani (nerijetko također kontradiktorno) dodatno komplicirati. Kod popravka konstrukcije je također problematična definicija povratka u zatečeno stanje prije potresa. Iz konkretnog recentnog primjera, analize provedene na materijalima (mort, opeka) za konstrukcije s početka 20. stoljeća pokazala je da je nosivost morta izgubljena protekom vremena, a opeke je umanjena 5-7 puta. Konstrukcija koja se popravlja na stanje prije potresa nema niti nužnu nosivost za sigurnost u redovnom korištenju. Konstrukcije bi trebalo vraćati na stanje izgradnje ili na „pojačanje konstrukcije“. Neprihvatljivo je uvođenje novih pojmova koji definiraju projektnu dokumentaciju za koju nije definiran niti sadržaj, način opremanja i sl., a što je u suštini već odavno poznato kao idejni, glavni i izvedbeni projekt. Kod definicije pojma zgrade javne namjene uvodi se različita definicija od one definirane Zakonom o gradnji. Također takva definicija je u suprotnosti i s definicijama javne i društvene namjene u prostornim planovima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojmovi za potrebe ovoga Zakona su definirani člankom 3. Druge primjedbe su već analizirane u uvodnom dijelu. |
| 339 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 2. | Komentar: Da, zakon koji bi trajno uredio poticanje i sufinanciranje obnove u unapređenja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine bio bi u javnom interesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 340 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | , Članak 1. | Predloženi članak se briše i mijenja na sljedeći način: Članak 1. (1) Ovim se Zakonom uređuje sustav obnove, uklanjanja i izgradnje oštećenih i uništenih zgrade u prirodnoj nepogodi proglašenoj na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije koje je pogođeno potresom 22. ožujka 2020. (2) Zakon posebno propisuje način organizacije i nadzora provedbe obnove, način prikupljanja podataka o oštećenjima i izrade programa obnove i način sufinanciranja obnove, sredstvima lokalnih, nacionalnog i EU proračuna. (3) Ovim Zakonom posebno se uređuje trajni način sufinanciranja obnove i unapređenja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine. Obrazloženje: Ovaj Zakon ne treba uređivati načine i postupke obnove, odnosno uklanjanja, obim projektne dokumentacije i sl. jer je to već uređeno postojećim zakonodavnim okvirom. Imajući na umu trenutak u kojem bi ovakav prijedlog Zakona bio donesen, veliki broj projekata mogao je biti odrađen po postojećem zakonodavnom okviru. S druge strane ovaj Zakon mora urediti trajni način sufinanciranja obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građenje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo mijenja koncepciju Zakona te ne pridonosi ostvarenju ciljeva Zakona. Obnova prema ovom prijedlogu zakona ima kratkoročne i dugoročne ciljeve. U prvome redu potrebna je žurna obnova konstrukcije zgrada zbog zaštite zdravlja i života ljudi. Iz tako postavljenog koncepta zakona, slijede odredbe koje onda uvode nove pojmove, procedure i oblike projektne dokumentacije. Skraćivanje obima projektne dokumentacije je ključno za brzinu djelovanja u obnovi i to s aspekta kapaciteta projektanata i brzine izrade, al ii troškova projektiranja u masovnoj obnovi. Dakle, iz strateškog cilja slijede propisani postupci. |
| 341 | DRUŠTVO ARHITEKATA ZAGREBA, HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA, UDRUŽENJE HRVATSKIH URBANISTA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU | Uzimajući u obzir društveno politički kontekst u kojem se Hrvatska nalazi, činjenicu da će konačni prijedlog Zakona biti pušten u raspravu u Saboru nakon formiranja nove saborske većine te da će do tog trenutka proći više od 6 mjeseci od potresa kojim je izrada ovoga Zakona potaknuta, predlažemo da se naziv i sadržajni smisao zakona uvelike izmijeni. Naziv zakona bi trebao biti Zakon o obnovi i unapređenju ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine. U redovnom zakonodavnom okviru koji uređuje prostorno uređenje i graditeljstvo određeni su postupci u slučaju potrebe izvanrednog održavanja i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine. Po tom zakonodavnom okviru građani mogu pristupiti obnovi svojih građevina oštećenih nakon potresa. Društvo arhitekata u Zagrebu pregled aktivnosti po postojećem zakonodavnom okviru je opisalo u tekstu: Dokumentacija za obnovu nakon potresa (http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/dokumetacija-za-obnovu-nakon-potresa,5072.html). Iako postoji manjkavost i u tom zakonodavnom okviru, po njemu je moguće odraditi aktivnosti, a predloženi Zakon te aktivnosti mora jednako vrednovati kao i one koje će se provoditi po njemu, ponajviše u smislu sufinanciranja. U tome vidimo još jedan pogrešan pristup ovog prijedloga zakona koji je u svojim prvim inačicama imao potpunu derogaciju postojećeg zakonodavnog okvira, a u ovoj konačnoj potpuno zanemaruju činjenicu pojedinih manjkavosti. U tom pogledu ovaj zakon je mogao kroz precizne derogacije pojedinih članaka zakona i propisa donesenih na temelju zakona te manjkavosti otkloniti i unaprijediti. S obzirom da se to nije dogodilo svakako predlažemo da se uz donošenje ovog zakona pristupi i sustavnoj pripremi novog i cjelovitog zakonodavnog okvira koji uređuje prostornog uređenje i gradnju. Prostorno uređenje i gradnja služe kao ključni alati za provedbu svih gospodarskih politika i zbog toga moraju biti jednostavni, razumljivi, s jasnim procedurama i bez mogućnosti stvaranje štete za javni prostor, okoliš, prirodu, cjelokupni javni interes građana Republike Hrvatske. Ovaj zakon prvenstveno treba urediti način sufinanciranja obnove i unapređenja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevine. I dok u području toplinske zaštite i gospodarenja energijom imamo poseban zakonodavni okvir, za područje ostalih temeljnih zahtjeva za građevine to nemamo. Građevine moramo sustavno i redovito održavati i unapređivati te imati odgovore o postupanju kada životni vijek građevine istekne. Predlažemo uvođenje sustavnog ocjenjivanja (certificiranja) ispunjavanja svih temeljnih zahtjeva za građevine kako bi suvlasnici i korisnici građevina imali trajni uvid u stanje građevine s kojom raspolažu ili je stavljaju na tržište. Na taj način bi sigurno i podigli svijest o nužnoj potrebi za održavanjem građevina te osiguralo trajno pravo na obnovu i sufinanciranje obnove. Štete kakve sada imamo u uređenim sustavima svijeta saniraju se sredstvima solidarnosti, pomoć, općim izdvajanjem u različite fondove i sl. jer su to najčešće štete za koje vlasnici ne mogu, barem ne u potpunosti, snositi odgovornost i ne mogu trpjeti štetu. Zbog toga je nužno trajno pravo koje uređuje obveze održavanja i unapređenja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevine i prava na sufinanciranje obnove nakon, odnosno sprečavanje nepovoljnih posljedica u slučaju prirodnih i drugih nepogoda. Zakon treba urediti uspostavljanje (privremenih) institucija i/ili tijela na državnoj razini koja će provoditi obnovu u svim fazama i svim aspektima obnove, utvrđivanje prava na obnovu, strukovne smjernice za ujednačavanje postupanja u samoj obnovi, financiranje obnove, praćenje provedbe obnove koje mora biti transparentno. U ovom trenutku takva odluka je iznimno bitna jer se radi o cjelokupnoj obnovi grada Zagreba kao glavnog grada RH s ciljem očuvanja svih njegovih vrijednosti, nacionalnog identiteta grada, urbaniteta visoke europske razine, kulturnog i sve značajnijeg turističkog središta RH. Taj model je nakon Grada Zagreba potrebno primijeniti na cijelu Republiku Hrvatsku. Pravni okvir koji će uspostaviti instituciju – Fond koji će državi omogućiti da kratkoročno snažno pomogne sugrađanima, a dugoročno potiče svijest građana za potrebe obnove i unapređenje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građane. U preambuli prijedloga Zakona navedene su ustavne osnove donošenja Zakona. Pozivanje na ustavne odredbe o ograničavanju općih i poduzetničkih sloboda u slučaju potresa je neracionalno korištenje tih Ustavom omogućenih ograničenja. Javna sigurnost, zdravlje, zaštita interesa RH, prirode i okoliša nije u toj mjeri ugrožena ovim potresom koliko drugim ekonomskim okolnostima u kojima se Hrvatska našla. Takva ograničenja i diskriminacije koje iz ovog Zakona proizlaze mogu samo produbiti gospodarske i ekonomske probleme. Zakonom se mogu ograničiti razine državnog sufinanciranja, a suvlasnici moraju imati mogućnost ulagati u svoje nekretnine i više od onoga što im je kroz sufinanciranje najviše omogućeno. Umjesto da država utječe na tržište, osnivanjem Fonda, država, kao i u slučaju npr. energetske obnove, može propisati maksimalni iznos sufinanciranja po određenim vrstama radova. Na taj način se omogućava tržištu da se maksimalno prilagodi, a investitoru da izabere i kvalitetnije materijale, sustave od minimalno propisanih i predviđenih programima javnog sufinanciranja. Kod pozivanja na Ustav Republike Hrvatske, posebno je problematična svojevrsna diskriminacija koja u zakonu prepoznaju obiteljsku kuću kao jedinu građevinu koja se obnavlja zamjenski iako smo svjesni da postoji cijeli niz i višestambenih, poslovnih, javnih i drugih građevina koje je nužno zamjenski obnoviti. Zakon mora prepoznati štetnu posljedicu i jasno je odvojiti od sufinanciranja. Iz takvih odredbi vidljiv je i, po nama pogrešan, pristup državnom sufinanciranju. Državno sufinanciranje bi se prvenstveno trebalo voditi socijalnim i ekonomskim kriterijima onih kojima treba pomoć i ciljevima koji se žele postići. Jedna od najvećih opasnosti posljedica djelovanja potresa, osim same životne ugroze, je neminovna depopulacija pogođenog područja. Depopulacijom će prvenstveno biti pogođeni već sada socijalno ugroženi suvlasnici nekretnina i oni na rubu ekonomskog siromaštva koji nemaju financijskih mogućnosti sudjelovati u ovim financijskih zahtjevima koje su stavljene pred njih. Cilj sprečavanja depopulacije može biti argument za državno sufinanciranje koje mora služiti kao poticajna mjera. Ustav Republike Hrvatske također štiti privatno vlasništvo. U tom kontekstu ovaj Zakon ne prepoznaje niti cijeli niz imovinsko-pravnih problema kojih su svi koji se bave graditeljstvom i prostornim uređenjem svjesni u svojim svakodnevnim poslovima. Problemi vlasništva koji su najviše nastali neuređenim odnosima nakon prelaska iz jednog društveno-političkog i ekonomskog uređenja u ovaj u kojem sada živimo moraju se početi sustavno rješavati i upravo ovakva krizna situacija može biti poticaj za to. U kontekstu privatnog vlasništva, svim vlasnicima i suvlasnicima mora biti omogućeno i mora ih se poticati, s obzirom da su oni sami prvi investitori na svojim nekretninama, na različite investitorske inicijative. Loša varijanta je u kojoj su suvlasnici kao investitori osuđeni isključivo na sufinanciranje iz državnih sredstava ili kroz pojedinačno kreditiranje poslovnih banaka. I dok je vlasništvo nepovredivo, ono ne smije biti niti ugroženo od suvlasničkog odnosa. Kroz ovaj zakon moralo je biti prepoznata i činjenica da je velika većina građevina bila neodržavana ili su provođene loše rekonstrukcije, upravo zbog suvlasničkih odnosa koji ne omogućavaju ravnopravnost svih. Pojedinačno pravo prestaje kada ugrožava pravo drugog pojedinca. Na primjeru suvlasničkih odnosa u građevinama to je najjednostavnije dokaziva teza. Što se tiče sufinanciranja, od prvog dana zalažemo se za osnivanje jedinstvenog fonda, koji može nositi naziv Fond za obnovu i unapređenje ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine. Osnivanjem Fonda za obnovu i unapređenje temeljnih zahtjeva za građevine obnova i unapređenje stanja građevina može se provoditi po principima javnih poziva kakvi su do sada provođeni za energetske obnove zgrada. Zgrade su cjeloviti sustavi koje je nemoguće promatrati kroz jedno svojstvo. Temeljni zahtjevi za građevine nazivaju se temeljnim i moraju biti u cijelosti zadovoljeni upravo zato što jedino na taj način zadovoljavaju suvremene potrebe i uvjete korištenja građevina, boravka i rada u zgradama. I iako je usmjerenost posljednjih desetljeća bila na smanjenje energetskih potreba u korištenju građevina, potres kakav se dogodio u Zagrebu ili požar koji se početkom godine dogodio u domu za stare i nemoćne, jasno nas upozoravaju da moramo imati sustavan plan i program kontrole, obnove i unaprijeđena ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine kako bi štetne posljedice neispunjavanje istih smanjile ili ako je moguće u potpunosti uklonile. Kratkoročno bi Fond bio usmjeren na rješavanje posljedica potresa, a dugoročno bi svim suvlasnicima, vlasnicima i investitorima služio kao poticaj za nužne investicije u postojeći građevni fond. Postojanjem Fonda ne bi postojala mogućnost trošenja sredstava nenamjenski što je sada omogućeno kroz isplate naknade oštećenicima. Još jedan od problema ovog prijedloga zakona je i činjenica da se uvode paralelni sustavi u području sadržaja i naziva projektne dokumentacije, akata koji se izdaju u području gradnje i prostornog uređenja te izvođenja građevinskih radova. Neprihvatljivo je da Ministarstvo koje je donijelo zakonodavni okvir za gradnju i prostorno uređenje uvodi paralelni sustav. Pri tome ključno je napomenuti da je cjelovita obnova u smislu ovog prijedloga Zakona isključivo dovođenje građevine u potpunu građevinsku upotrebljivost i po potrebi popravak nekonstrukcijskih elemenata. Konkretno, cjelovita obnova ne podrazumijeva obnovu zgrada do njene potpune upotrebljivosti sukladno što nas dovodi do situacije da uz standardne procedure ishođenja uporabne dozvole i s njom izjednačene akte imamo i novu razinu uporabivosti koja se odnosi na građevinsku uporabljivost. Pitanje koje nije uređeno ovim zakonom je upisuje li se taj vid uporabljivosti jednako kao i redovne uporabne dozvole i ostali akti izjednačeni s njom u vlasničke listove i da će se takva zgrada u idućim procesima smatrati postojećom zgradom. Također je neprihvatljivo da Ministarstvo koje je donijelo zakonodavni okvir za gradnju i prostorno uređenje uvodi nove pojmove za već tradicionalno i kroz dugi niz desetljeća definiran sustav projektne dokumentacije. Bez obzira na novi pojam, koji će biti samo obična administrativna barijera, inženjeri koji će izrađivati taj projekt sadržajno će raditi idejne, glavne i izvedbene projekte. Kod nužnih mjera pomoći građanima zakon uvodi i mogućnost gradnje zamjenskih smještajnih jedinica koje će nakon prestanka potrebe za hitnim smještajem građana pogođenih potresom služiti kao studentski dom. Osim što je nejasna procedura po kojoj će se sve provesti, neprihvatljivo je da se takvom odredbom u prostoru ponašamo protivno već uređenom sustavu prostornog planiranja. Stambena namjena i društvena namjena – studentski dom u prostornom planiranju imaju potpuno različite načine planiranja, uvjete gradnje, procedure za ishođenje posebnih uvjeta i sl. Zakonom o gradnji već je omogućeno izvođenje radova i gradnja privremenih građevina za koje je u slučaju potrebe za trajnim zadržavanjem u roku dvije godine potrebno ishoditi građevinsku dozvolu čime takva odredba u ovom zakonu nije niti potrebna. Pitanje pojačanja konstrukcije, osim na temelju smjernica mora se provoditi na temelju ocjene opravdanosti takvog zahvata koji uključuje sljedeće parametre: 1. kulturno-povijesnu važnost (vrijednost) zgrade (kao pojedinačne ili dijela cjeline); 2. tehničke mogućnosti povećanja otpornosti na djelovanje potresa; 3. razinu investicije za različite mogućnosti povećanja otpornosti; 4. preostali vijek trajanja zgrade. Dodatne parametre koje je potrebno proučiti je i mogućnost promjene namjene građevine, pogotovo kod građevina javne namjene i potencijalni pozitivan učinak takve mjere. Naravno u svakom trenutku treba imati ključni cilj, a to je sprečavanje „odumiranja“ dijelova grada u slučaju depopulacije. Iako je inženjerski upitno projektirati građevinu na određenu međurazinu potresnog opterećenja može se opravdati društvenim konsenzusom koji prihvaća činjenicu da je razina investicije za projektiranje na potpunu otpornost na djelovanje potresa nerazmjerna učinku, a da je životni vijek zgrada kod većine odavno istekao. Te se naravno ne odnosi na pojedinačno zaštićena kulturna dobra kod kojih iznimka ne može i ne smije postojati. U redovnom zakonodavnom okviru, projektirani vijek građevine iznosi 50 godina. Inženjerski je opravdano očekivati uz kvalitetno i redovno održavanje produljenje tog vijeka građevina za dodatnih 50 godina. Uzimajući činjenicu da zbog stalnih životnih, društveno-političkih i ekonomskih promjena koje na razdoblju od 50, a pogotovo na razdoblju od 100 godina, uvelike utječu i na promjene u načinu korištenja građevina moramo biti spremni prihvatiti da većina građevina i zgrada koje nemaju kulturno-povijesnu važnost ne zadovoljavaju potrebe 21. stoljeća. Kroz povijest smo imali cijeli niz takvih događanja koji su, prihvaćajući tu činjenicu, u različitim povijesnim razdobljima potaknuli odvažne pomake koje danas smatramo kulturnom baštinom. Ono što mi danas, zbog civilizacijskog razvoja i skoka koji smo doživjeli u posljednjih 100 godina, dodatno imamo je i pojačanu svijest o kulturno-povijesnoj baštini koju različitim inženjerskim i znanstvenim metodama možemo samo unaprijediti. Ovaj prijedlog zakona, sa stajališta arhitektonsko-urbanističke stručne zajednice, nije dobar i potrebne su korijenite i sustavne promjene. U nastavku predlažemo, kroz osvrt na pojedine članke koncept zakona za koji smatramo da bi bio na tragu stručnih smjernica koje smo kao stručna zajednica, sa svim partnerima koji su nam se u diskusijama pridružili, komunicirali posljednjih dva i pol mjeseca. Na članak 1. Predloženi članak se briše i mijenja na sljedeći način: Članak 1. (1) Ovim se Zakonom uređuje sustav obnove, uklanjanja i izgradnje oštećenih i uništenih zgrade u prirodnoj nepogodi proglašenoj na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije koje je pogođeno potresom 22. ožujka 2020. (2) Zakon posebno propisuje način organizacije i nadzora provedbe obnove, način prikupljanja podataka o oštećenjima i izrade programa obnove i način sufinanciranja obnove, sredstvima lokalnih, nacionalnog i EU proračuna. (3) Ovim Zakonom posebno se uređuje trajni način sufinanciranja obnove i unapređenja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine. Obrazloženje: Ovaj Zakon ne treba uređivati načine i postupke obnove, odnosno uklanjanja, obim projektne dokumentacije i sl. jer je to već uređeno postojećim zakonodavnim okvirom. Imajući na umu trenutak u kojem bi ovakav prijedlog Zakona bio donesen, veliki broj projekata mogao je biti odrađen po postojećem zakonodavnom okviru. S druge strane ovaj Zakon mora urediti trajni način sufinanciranja obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građenje. Na članak 2. Komentar: Da, zakon koji bi trajno uredio poticanje i sufinanciranje obnove u unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine bio bi u javnom interesu. Na članak 3. Pojmove je potrebno revidirati sukladno konačnom prijedlogu zakona prema konceptu koji predlažemo. Većina do sada predloženih pojmova u tom kontekstu nije potrebna. Kod predloženih pojmova, posebno je pogrešno uvoditi paralelne sustave kao što je u slučaju pojma obiteljska kuća. I dok se u ovom prijedlogu zakona trebalo jasno odrediti što se sufinancira, a što je posebno naglašeno kod zamjenskih obiteljskih kuća, kontraproduktivno je pojmove koji se kroz različite zakone i podzakonske akte već definirani (nerijetko također kontradiktorno) dodatno komplicirati. Kod popravka konstrukcije je također problematična definicija povratka u zatečeno stanje prije potresa. Iz konkretnog recentnog primjera, analize provedene na materijalima (mort, opeka) za konstrukcije s početka 20. stoljeća pokazala je da je nosivost morta izgubljena protekom vremena, a opeke je umanjena 5-7 puta. Konstrukcija koja se popravlja na stanje prije potresa nema niti nužnu nosivost za sigurnost u redovnom korištenju. Konstrukcije bi trebalo vraćati na stanje izgradnje ili na „pojačanje konstrukcije“. Neprihvatljivo je uvođenje novih pojmova koji definiraju projektnu dokumentaciju za koju nije definiran niti sadržaj, način opremanja i sl., a što je u suštini već odavno poznato kao idejni, glavni i izvedbeni projekt. Kod definicije pojma zgrade javne namjene uvodi se različita definicija od one definirane Zakonom o gradnji. Također takva definicija je u suprotnosti i s definicijama javne i društvene namjene u prostornim planovima. Uz članak 5. Predlaže se: Članak 5. mijenja se i glasi: (1) Provedba ovoga Zakona financira se kroz Fond za obnovu i unapređenje temeljnih zahtjeva za građevine (u daljnjem tekstu: Fond), a za koji se osiguravaju sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni proračun), proračuna Grada Zagreba, županija i jedinica lokalne samouprave, proračuna EU. U nastavku članka 5. potrebno je propisati detaljan način financiranja, način osnivanja, organizacije, upravljanja, kontrole i nadzora nad radom Fonda. Uzor za osnivanje navedenog Fonda može biti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Potrebno je ispitati mogućnosti spajanja postojećeg Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s novim Fondom kao Fondom koji će upravljati obnovom i unapređenjem svih temeljnih zahtjeva za građevine. Obrazloženje: Fond koji se kontinuirano puni sredstvima državnog proračuna, a koja su najčešće iz izvora različitih davanja koje građani imaju prilikom korištenja određenih usluga osiguralo bi se trajno i sustavno obnavljanje i unapređenje postojećeg građevinskog fonda. U trenutku kada posljedice neodržavanja vidimo kao posljedice potresa, moramo biti svjesni kako je u postojeći građevinskih fond potrebno kontinuirano ulagati kako bi se spriječile negativne posljedice uslijed proteka vremena ili djelovanja elementarnih nepogoda. Sredstva lokalnih, nacionalnog i EU proračuna tu mogu biti poticaj. Fond u svom sufinanciranju vodi se načelom socijalne pravednosti na način da socijalno ugroženi građani i građani na granici ekonomskog siromaštva koji u svom vlasništvu imaju nekretnine koje ne mogu samostalno obnavljati imaju prioritet i veći udio sufinanciranja. Fond ne može biti isključivi izvor financiranja osim kada se sufinancira vlasnički ili suvlasnički udio osoba koje su prema posebnom propisu imaju status socijalno ugrožene osobe. Ovaj Zakon mora poticati cjelovito promišljanje investicije sukladno suvremenim znanstvenim i stručnim dosezima u području planiranja investicija kako bi svaka investicija osigurala najveću moguću korist za investitora. Uz članak 5.a Predlaže se: Članak 5.a. se briše. Obrazloženje: Uvođenjem Fonda, preraspodjela sredstava iz različitih proračunskih stavki uređuje se kod propisivanja načina financiranja Fonda. Uz članak 6. Naslov iznad članka 6. mijenja se i glasi: Programi obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine Članak 6. mijenja se i glasi: (1) Provedba ovog Zakona provodi se sukladno Programima obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine (u daljnjem tekstu: Programi). (2) Programi mjera izrađuju se prema planu i redoslijedu koje utvrđuje Koordinacija za obnovu, a na prijedlog Stručnog savjeta. (3) Programe izrađuje Stručni savjet Ministarstva. (4) Programe donosi Vlada na prijedlog Ministarstva. (5) Na temelju Programa mjera raspisuju se javni pozivi za sufinanciranje obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine, a koje provodi Fond. Obrazloženje: Koordinacija nakon dobivene analize zatečenog stanja određenog područja s cjelokupnom stručnom, tehničkom i financijskom analizom određuje prioritete za programe mjera. Kao prvi program mjera izrađuje se program mjera obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine oštećenih ili uništenih u potresu 22. ožujka 2020. Stručni savjet u suradnji s Fondom izrađuje Program, a Vlada ga donosi. Na ovaj način se osigurava kontinuirana obnova i unapređenje građevnog Fonda na području cijele Republike Hrvatske. Uz članak 7. Naslov iznad članka 7. mijenja se i glasi Sadržaj i izrada Programa. U članku 7. u stavku 1. iza točke 1. dodaje se nova točka 2. koja glasi. 2. Područje unutar kojeg se provodi urbana ili ruralna obnova. Obrazloženje: temeljni zahtjevi za građevine iako najčešće promatrani kroz perspektivu pojedinačne građevine i te kako se mogu i moraju promatrati kroz perspektivu cijelog naselja, odnosno urbane ili ruralne cjeline i kao takvi moraju biti promatrani već u prostornim planovima. Zbog toga je nužno, ponajviše kod rješavanja posljedica elementarnih nepogoda, promatrati ta rješenja od cjeline prema pojedinačnoj građevini i provesti urbanu ili ruralnu obnovu. U članku 7. stavku 1. točke 6. i 7. brišu se. Obrazloženje: Odabir sudionika provodi se temeljem javnog poziva unutar kojeg se definiraju kriteriji. Sadržaj i obim projektne dokumentacije propisan je zakonskim odredbama koje uređuju prostorno uređenje i gradnju. U članku 7. stavku 1., točke 8. i 9. brišu se. Dosadašnje točke 2., 3., 4., 5., 6. postaju točke 3., 4., 5., 6., 7. Dodaju se nove točke koje glase: 8. popis javnih poziva koji se donose na temelju programa, sadržaj javnih poziva i postupak prijave po pojedinom javnom pozivu; 9. modele financiranja; 10. druge elemente propisane ovim Zakonom. U članku 7. stavci 2. i 3. brišu se. Obrazloženje: U stavku 1. propisan je sadržaj Programa. Program može imati podjelu na zone pa se tako i programu sanacija posljedica potresa može odrediti zona Kulturno-povijesne cjeline grada Zagreba. Za sve programe potrebno je da ih izrađuje Stručni savjet koji može koristiti usluge i drugih tijela ili trgovačkih društava u pripremi i izradi programa. Stavak 4. briše se. Obrazloženje: Kriteriji za odabir izvođača propisuju se javnim pozivima sukladno ZJN: Stavak 5. mijenja se i glasi: (5) Programi se izrađuju na temelju stručno tehničke i financijske analize koja utvrđuje stanje građevnog fonda i procjenu potrebnih ulaganja. Kod analize građevnog fonda koriste se sve do sada izrađene studije, analize i procjene koje su izrađene na stručnim i znanstvenim institucijama za potrebe Ministarstva ili javnopravnih tijela, te sve analize koje Stručni savjet za obnovu predloži kao potrebne podloge za izradu programa. Stavak 6. mijenja se i glasi: (6) Programe izrađuje Stručni savjet. Uz članak 8. Članak 8. stavci 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase: (2) Koordinacija ima predsjednika i 8 članova. Jedan član imenuje se zamjenikom predsjednika. (3) Predsjednika te članove Koordinacije predlaže, imenuje i razrješava Vlada. Predsjednik se imenuje iz reda državnih dužnosnika Ministarstva. Zamjenika Predsjednika bira Koordinacija na prvoj konstituirajućoj sjednici iz reda članova Koordinacije. Članovi Koordinacije su dva predstavnika Fonda, dva predstavnika Stručnog savjeta, tri Predstavnika jedinica lokalne samouprave koje odrede jedinice lokalne samouprave na čijem području se provode programi obnove i unapređenja temeljnih zahtjeva za građevine, jedan predstavnika Vlade za procjenu učinka postojećeg i planiranog zakonodavnog okvira. (4) Djelovanje Koordinacije, sjednice, zamjenici članova i drugi poslovi uređuju se poslovnikom rada Koordinacije. Iza članka 4. dodaju se članci 5. i 6. koji glasi: (5) Koordinacija obavlja sljedeće poslove: 1. međusobna koordinacija Vlade RH, jedinica lokalne samouprave i Fonda oko određivanja prioriteta izrade i provođenja Programa obnove; 2. predlaže promjene i unapređenja zakonodavnog okvira koji utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevine; 3. definira kriterije za izbor članova Stručnog savjeta. (6) Rad Koordinacije je javan. Obrazloženje: Koordinacija treba biti učinkovito tijelo, a njen sastav treba biti operativan i opći, a ne određen trenutnim političkim odnosima. Koordinacija je tijelo koje planira izradu programa mjera i što je bitnije, analizira učinke postojećeg zakonodavnog okvira i predlaže njegove izmjene kako bi se u budućnosti spriječile negativne posljedice proizašle iz lošeg zakonodavnog okvira. Uz članak 9. Članak 9. stavci 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase: (3) Po jedan član i njegov zamjenik imenuju se iz reda stručnjaka Ministarstva kulture, stručnjaka zaposlenika Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članova Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog inženjerskog saveza, Instituta za povijest umjetnosti, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba. (4) Predsjednik stručnog savjeta je ovlašteni arhitekt, član Stručnog savjeta, kojeg između sebe biraju članovi savjeta, a imenuje ga Koordinacija za obnovu. (5) Članovi Stručnog savjeta moraju biti istaknuti stručnjaci u svojoj struci s minimalno 5 godina rada kao ovlašteni inženjeri na poslovima prostornog uređenja i graditeljstva., za inženjere u djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, odnosno s minimalno 5 godina sudjelovanja u radnu na projektima u području prostornog uređenja i gradnje za sve ostale. Iza stavka 5. dodaje se: (6) Stručni savjet izrađuje Programe obnove i unapređenja ispunjavanja temeljnih zahtjeva. Prije predlaganja Koordinaciji za obnovu Programe mora potvrditi Fond koji kontrolira financijsku održivost i provedivost predloženog programa. (7) Za potrebe izrade programa Stručni savjet može zatražiti potrebne analize i prijedloge javnopravnih tijela, znanstvenih i obrazovnih institucija, komore arhitekata i komore inženjera, strukovnih udruženja, trgovačkih društava ili nezavisnih stručnjaka. Kod potrebe izrade novih analiza ili utvrđivanja postojećeg stanja za izradu istih provode se javni pozivi sukladno Zakonu o javnoj nabavi s kriterijima za ekonomski najpovoljniju ponudu u kojoj je cijena rada 20%, a stručne kompetencije izrađivača 80%. (8) Kada se program izrađuje za područje na kojem se nalaze pojedinačno zaštićena kulturna dobra ili kulturno-povijesne cjeline prije predlaganja Koordinaciji za obnovu Programe mora potvrditi Ministarstvo kulture. Obrazloženje: Stručni savjet ima ulogu tijela koje izrađuje programe obnove i unapređenja. S obzirom da su programi veliki u svom obimu nužno je da sudjeluje velika skupina stručnjaka. Uz članak 11. Članak 11. briše se. Obrazloženje: Stručno analitičke podloge za urbanu obnovu Povijesno urbane cjeline Grada Zagreba je prethodno potrebno definirati, što određuje Stručni savjet u okviru izrade programa obnove i unapređenja, a nakon toga će ih Stručni savjet i zatražiti (naručiti) od institucija, udruženja, trgovačkih društava ili pojedinaca kroz javne pozive. Člankom nije moguću navesti samo naziv dokumenta bez detaljnije razrade sadržaja, načina te metodologije izrade jer isti ne bi bio provediv niti bi njegova izrada bila transparentna i svrsishodna. Uz članak 12. Općeniti komentar: Kao što su u programu sufinanciranja energetske obnove mogli sudjelovati vlasnici i korisnici svih zgrada u RH, tako bi i ovim Zakonom trebalo omogućiti obnovu svih građevina. Pri tome sve nezakonski izgrađene građevine za koje nije pokrenut postupak ozakonjenja i za koje nije moguće provesti ozakonjenje potrebno je ukloniti. Uz članak 13. Općeniti komentar: Način obnavljanja građevina provodi se na temelju preporuka inženjera iz detaljnog pregleda građevina, provedene troškovno optimalne analize i na temelju zadovoljavanja kriterija iz javnog poziva koji je raspisan na temelju programa obnove. Na ovaj način osigurava se sustav, cjelovit i dugoročan proces obnove građevnog fonda. Članak 13. mijenja se i glasi: (1) Građevine, ovisno o programu i javnom pozivu koji je raspisan na temelju programa, obnavljaju se sukladno predloženim mjerama iz detaljnog pregleda građevina i projektima izrađenim sukladno posebnom propisu za odabranu kombinaciju mjera. (2) Mjere iz detaljnog pregleda građevina moraju zadovoljiti ocjenu opravdanosti mjera, moraju biti u skladu s kriterijima javnog poziva za koji se izrađuju i moraju predvidjeti cjelovitu obnovu građevina. Uz članak 14. Naslov iznad članka 14. mijenja se i glasi: Detaljni pregled građevina Članak 14. mijenja se i glasi: (1) Detaljni pregled građevina (u nastavku: detaljni pregled) je skup aktivnosti kojima se utvrđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevine i daje ocjena ispunjenja za svaku građevinu. (2) Detaljni pregled građevina provodi se u interdisciplinarnim timovima ovlaštenih inženjera arhitekture, građevine, strojarstva i elektrotehnike, a sastoji se od: 1. utvrđivanja postojećeg stanja građevine pregledom izvorne projektne dokumentacije i izradom arhitekonskog i konstrukterskog snimka izvedenog stanja (po potrebi i snimak instalacija); 2. snimanje svih oštećenja i nedostataka na građevini, uzimanje uzoraka za ispitivanje svojstava ugrađenih materijala i druge radnje propisane posebnim propisima; 3. izrada izvješća o provedenom pregledu građevine, izrada ocjene ispunjavanja pojedinog temeljnog zahtjeva za građevine, 4. prijedlog svih mjera koje je potrebno provesti na građevine kroz klasifikaciju mjera ovisno o prioritetima provedbe. (3) U detaljnom pregledu mogu se zatražiti mišljenja i uvjeti javnopravnih tijela za utvrđivanje ispunjenja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. (4) Metodologiju provođenja detaljnih pregleda i pravilnik o ocjenjivanju građevina donosi Ministar na prijedlog Stručnog savjeta. Obrazloženje: Detaljni pregled građevina obavezan je za sve građevine. U Pravilniku o ocjenjivanju građevina propisat će se kvantifikatori za svaki pojedini temeljni zahtjev, rokovi do kojih se mora provesti ocjenjivanje građevina i sl. Kroz kasniju razradu ovog koncepta Zakona potrebno je vidjeti potrebu za derogaciju dijelova Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kako bi se suvlasnicima dali mehanizmi za provođenja ovih odredbi bez suglasnosti 100% suvlasnika (npr. uvođenje pravne osobnosti građevina). Uz članak 15. Općeniti komentar: Zbog činjenice da je za veliku većinu zgrada potrebno snimiti i utvrditi postojeće stanje zgrade te usporediti s arhivskom dokumentacijom (ako je dostupna) kod obnove svih građevina nužno će morati sudjelovati i ovlašteni arhitekt. Pogledati prethodni opći komentar na članak 13. Naslov iznad članka 15. mijenja se i glasi: Ocjena opravdanosti mjera Članak 15. mijenja se i glasi: (1) Ocjena opravdanosti mjera izrađuje interdisciplinarni tim koji je izradio detaljni pregled građevina i provodi se kroz analizu četiri kriterija: 1. kulturno-povijesnu važnost zgrade 2. tehničke mogućnosti obnove i unapređenja temeljnog zahtjeva za građevine; 3. razinu investicije za različite kombinacije mjera; 4. preostali vijek trajanja građevina. (2) Kulturno-povijesna važnost građevine promatra se kao kriterij sukladno posebnim propisima koji uređuju zaštitu kulturnih dobara i to na razini pojedinačne građevine i/ili važnosti pojedinačne građevine za cjelinu. (3) Tehničke mogućnosti obnove i unapređenja temeljnog zahtjeva za građevine promatra se kao kriterij sukladno posebnim propisima koji uređuju uvjete i način projektiranja temeljnih zahtjeva za građevine i utjecaj provedbe tih propisa na građevinu. (4) Iznos investicije u različite kombinacije mjera promatra se kao kriterij na način da investicija ne odstupa značajno od standardnih etalonskih razina za potrebe gradnje nove ili rekonstrukcije postojeće građevine. (5) Vijek trajanja građevina određena je posebnim propisima, ali ne može biti dulji od 100 godina, osim kod pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara. Vijek trajanja građevine u smislu ovog zakona je vijek u kojem je moguće očekivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevine u potpunosti ili u stručno prihvatljivoj mjeri sukladno važećim propisima. (6) Metodologiju ocjene opravdanosti mjera donosi Ministar na prijedlog Stručnog savjeta. Uz članak 16. Pogledati prethodni opći komentar na članak 13. Dodatno – sve zgrade moraju se obnavljati cjelovit, a sufinanciranje se provodi temeljem programa mjera i kriterija javnog poziva. Uz članak 17. Članak 17. briše se. Obrazloženje: odgovornost projektanta i revidenta uređenja je Zakonom o gradnji i propisima donesenim na temelju njega. Uz članak 18. Članak 18. briše se. Obrazloženje: Stručni nadzor građenja uređen je Z | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Primjedbe su u većini suštinski preopćenite i ne pridonose poboljšanju predloženih rješenja ili nije predmet ovoga Zakona. Obnovom zgrada nakon potresa i jednim zakonom koji ima posebne ciljeve, ne može se promijeniti cijeli sustav upravljanja i održavanja zgrada u državi. Iz toga razloga je MGIPU izradilo nacrt potpuno novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada koji čeka da bude upućen u javno savjetovanje. Obnova nakon potresa ima kratkoročne i dugoročne ciljeve. Kratkoročne ciljeve predstavlja smanjenje nastanka novih potencijalnih šteta i smanjenje daljnje ugroze zdravlja i života ljudi. Iz tako postavljenog koncepta zakona, slijede odredbe koje onda uvode nove pojmove, procedure i oblike projektne dokumentacije. Skraćivanje obima projektne dokumentacije je ključno za brzinu djelovanja u obnovi kako bi se smanjila vjerojatnost nastanka novih šteta i ugroze života i zdravlja ljudi. Dakle, iz strateškog cilja slijede propisani postupci. Navođenje brojnih ciljeva koje bi ovakav zakon trebao ispuniti ne doprinose osnovnom cilju i izgubio bi se smisao u dugotrajnim postupcima. Već za ispunjenje osnovnog cilja ovoga zakona troškovi obnove su toliki da predstavljaju poseban izazov za provedbu. Prijedlog da se umjesto posebnih odredbi u ovom Zakonu uvela “precizna derogacija” pojedinih odredbi Zakona o gradnji nije niti opravdana niti nomotehnički izvediva jer bi se stvorio nepregledan tekst. Programe mjera ne može izrađivati Stručni savjet kao skupina vanjskih stručnjaka bez obveze da u roku i mjeri proizvede provedbeni akt. Osim toga onda ne bi ispunjavala svoju svrhu savjetovanja, nego bi preuzela ulogu provedbe što nije spojivo s takvim načinom rada. U usvojenom prijedlogu zakona napravljena je dodatna raspodjela financijskog tereta obnove, kako bi svaki sudionik imao svoju jasnu ulogu. Pitanja pojačanja konstrukcija se odnose na struku projektiranja i iz toga razloga je uvedena tehničko-financijska kontrola projekata, tako je zakonodavac s jedne strane s punim povjerenjem prepustio ovlaštenim osobama donošenje odluka o projektnim rješenjima, ali zbog zaštite državnog proračuna je uvedena dodatna razina kontrole. Niti u jednom dijelu ovog zakona koji se odnosi na zamjenski smještaj se ne uvode elementi koji bi bili protivni prostornim planovima, a u usvojenom prijedlogu je dodatno otklonjena takva mogućnost. Prijedlog ide i prema nekom novom tijelu tj. novom Fondu koji bi financirao obnovu na principu javnog poziva na koji se suvlasnici javljaju i konkuriraju za pomoć države. Ostaje nejasno što će biti s onima koji ne uspiju u tom javnom pozivu a imaju teško oštećene zgrade? Nadalje, vidljivo je da bi taj Fond imao isti izvor sredstava iz kojih se i sada po prijedlogu Zakona financira obnova. Međutim, prihvaćen je prijedlog za osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, kao zasebne organizacione jedinice za operativnu provedbu i praćenje organizirane obnove zgrada. Međutim, posebnu pozornost zavrjeđuje teza predlagača primjedbi koja se odnosi na uporabni vijek zgrada i naznake masovnijeg uklanjanja zgrada u centru grada Zagreba i gradnje novih zamjenskih zgrada. Predlaže se da bi zgrade starije od 100 godina bile otpisane i za uklanjanje. To bi značilo da je cca 2/3 Donjeg grada za rušenje. Desila bi se potpuna metamorfoza centra grada. Iz tako najavljenih prijedloga ne prepoznaje se da predlagači uvažavaju Povijesno-urbanu cjelinu Grada Zagreba, a koju ovaj prijedlog zakona posebno uvažava upravo kako u situaciji razornog djelovanja potresa ne bi došlo do investitorske devastacije kulturnog identiteta Grada Zagreba. Potrebno je podsjetiti da Povijesnu-urbanu cjelinu Grada Zagreba kao kulturno dobro karakterizira povijesna slojevitost i različitost prostornih i ambijentalnih obilježja pojedinih predjela te različitost stupnja vrijednosti i očuvanosti povijesne strukture. Povijesna-urbana cjelina Grada Zagreba, koja je djelovanjem razornog potresa najvećim dijelom oštećena, temeljem važećeg Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predstavlja zaštićeno kulturno dobro i kao takva je upisana u Registar kulturnih dobara RH. Pokušaj da se u Povijesno-urbanoj cjelini unaprijed uvodi mogućnost masovnijeg uklanjanja zgrada i nakon toga gradnja novih zamjenskih, nije prihvatljivo. Osim toga, gradnja zamjenskih višestambenih zgrada nije niti operativno provediva zbog različitih prava. Prijedlog da se zgrade obnavljaju na način da bi kasnije ispunjavale sve temeljne zahtjeve za suvremene građevine nije realan niti održiv. Ujedno i uvođenje detaljnog pregleda zgrada i novih interdisiplinarnih timova ide za proširenjem nabave i prolongacijom procesa obnove te odstupanje od osnovnih ciljeva. Kada bi se na starim zgradama inzistiralo na ispunjavanju svih temeljnih zahtjeva za građevine, tada bi trebalo osigurati višestruka sredstva od planiranih koja predstavljaju već dovoljan izazov za provedbu obnove. Osim toga u tako temeljitoj obnovi bi se odstupilo od osnovnih ciljeva i dok bi se jednima obnavljalo, druge zgrade bi se raspadale čekajući na slobodne kapacitete kako projektanata tako i operative ali i nove financijske izvore za dodatne radove. Naravno, idealni učinak bi bio kompletna obnova stambenog fonda RH. Prijedlozi i primjedbe iz ovog dijela se po člancima ponavljaju i kasnije u pojedinačnom navođenju prijedloga i primjedbi. | |
| 342 | Dragica Majkić | , Članak 33. | Treba dodati i sve ostalo: popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, gradnju zamjenske kuće | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. |
| 343 | Dragica Majkić | , Članak 26. | Pravo na financijsku pomoć ili gradnju zamjenske obiteljske kuće svakako bi trebao imati i vlasnik koji nije prijavio prebivalište ili boravište na adresi oštećenog objekta, imajući u vidu da plaća režijske troškove, platio je komunalne naknade, poreze i sve ostalo kao i vlasnik koji ima prijavljen boravak. Veličina se treba odrediti prema zatečenom stanju i kvadraturi oštećene kuće, a ne prema broju članova prijavljenih na adresi u vrijeme potresa. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. Zakonom je predviđen kriterij mjesta prebivališta ili boravišta uništene obiteljske kuće. |
| 344 | Dragica Majkić | , Članak 24. | Pravo na financijsku pomoć ili gradnju zamjenske obiteljske kuće svakako bi trebao imati i vlasnik koji nije prijavio prebivalište ili boravište na adresi oštećenog objekta, imajući u vidu da plaća režijske troškove, platio je komunalne naknade, poreze i sve ostalo kao i vlasnik koji ima prijavljen boravak. Dovoljno je da ima prebivalište ili boravište na području RH i da uredno podmiruje sve obveze u pogledu održavanja svog vlasništva. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. Zakonom je predviđen kriterij mjesta prebivališta ili boravišta uništene obiteljske kuće. |
| 345 | Dragica Majkić | , Članak 13. | Imajući u vidu da popravak i pojačanje konstrukcije vrlo često koštaju više od ponovne gradnje prije donošenja odluke svakako treba napraviti Analizu troškova i koristi. Sigurnost građana mora biti na prvom mjestu, a kako je Zagreb trusno područje važno je Donji grad obnoviti kvalitetno kako ne bi predstavljao problem budućim generacijama. Pri obnovi treba voditi računa da se ne ugrozi vlasništvo i da se ne pogoduje građevinarima i interesnim grupama koje su odmah nakon potresa krenuli obilaziti stradale u nuditi kojekakve ponude. Potres ne bi smio biti prilika za profitere već prilika da Zagreb bude još ljepši i sigurniji za život te turistički atraktivniji. Imamo iskustva susjeda u Italiji koji su vrlo kvalitetno obnavljali gradove nakon potresa bez narušavanja kulturne baštine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prema odredbama članka zakona projekt obnove konstrukcije zgrade, odnosno projekt obnove zgrade moraju imati izvješće o obavljenoj kontroli revidenta vezano uz ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti u slučajevima u kojima se prema propisima o gradnji provodi kontrola glavnog projekta i suglasnost osobe koja provodi tehničko-financijsku kontrolu projekata. |
| 346 | Dragica Majkić | , Članak 5. | Zakon kasni a nastradalima u potresu je i dan važan. Kako provesti obnovu bez pomoći banaka? Bojim se da neće biti dovoljna sredstva Državnog proračuna i Grada Zagreba. Treba iskoristiti sve izvore financiranja: Fond solidarnosti u RH u koji Grad Zagreb godišnje uplaćuje pozamašnu svotu novca, Europski fond solidarnosti koji je namijenjen za katastrofe, Europske strukturne i investicijske fondove iz perspektive 2021-2027., Državni proračun, HBOR, Komercijalne banke... | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakonskim rješenjem nije isključeno korištenje ostalih izvora odnosno oblika financiranja. |
| 347 | Dragica Majkić | , III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA | Zašto se kod izvora financiranja nigdje ne navode sredstva banaka? Povoljni krediti bi mogli pomoći građanima da zatvore financijsku konstrukciju i time se potiče obnova. Bilo bi dobro pregovarati s bankama i ovim Zakonom regulirati uvjete za dobivanje kredita za stradale. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Propisivanje uvjeta kreditiranja nije predmet ovoga Zakona. |
| 348 | donat kralj | PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG ZAKONA Zakon nije dobro koncipiran. Zakon bi trebao sadržavati odnosno rješavati i biti usmjeren na pomoć vlasnicima i suvlasnicima kod sanacije. Odredbe postojećih zakona i podzakonskih akata koji reguliraju područje gradnje i prostornog uređenja kao i tehničkih propisa za građevne konstrukcije u dijelu projektiranja potresno otpornih građevinskih konstrukcija dovoljni su za sanaciju građevina pogođenih potresom. 1. Ustav RH ističe nepovredivost vlasništva kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka RH. Stoga se ne smije intervenirati u privatno vlasništvo, nametati način i odabir projektanta i izvođača odnosno sudionika u gradnji. Višestambene, stambeno poslovne, poslovne i obiteljske zgrade u privatnom su vlasništvu. Jedne vlasnike zakon obvezuje na javnu nabavu a druge ne. Smatram da se ne smije, zakonom ili na bilo koji drugi način, određivati kriterij za odabir izvođača. Svaki vlasnik ili više vlasnika zgrade mora slobodno odabrati svojeg projektanta, revidenta, izvođača i nadzornog inženjera koji mu odgovara prema kriterijima koje je sam odredio, odnosno koji su mu određeni u skladu sa sada važećim zakonima (zgrade pod zaštitom ili zgrade u području pod zaštitom ministarstva kulture). Nikako se ne smije nametati kriterij za odabir sudionika u gradnji ili samog izvođača. „Sljedeći programi mjera sadrže kriterije za odabir izvođača radova i druge mjere potrebne za provedbu ovoga Zakona.“ (čl.7 i 38.) Ukoliko se dopusti nametanje kriterija za odabir ograničava se sloboda i prava vlasnika što nije u skladu s Ustavom RH. Ne samo što će se ograničiti prava vlasnika već će na taj način, nametanjem izvođača, poskupiti sanacija ili izgradnja građevina do te mjere da bi vlasniku bilo jeftinije radove izvesti o svom trošku bez dodatne pomoći države, županije ili grada. 2. Kod sanacije građevina i postizanje potrebne otpornosti građevinske konstrukcije na potrese trebalo bi razlikovati tri vrste građevina. 1. Višestambene, stambeno-poslovne zgrade koje su tako smještene u prostoru da sa jednom ili više strana graniče s površinom javne namjene (nogostup, trg, ulica…) ili okućnicom koja je u privatnom vlasništvu zgrade ali se može očekivati da bi prilikom potresa bilo koji dio zgrade mogao pasti na javnu površinu, ili je na okućnici osnovano pravo služnosti. Sanacija ovih građevina mora se izvesti kao cjelovita obnova zgrade, odnosno obnova kojom će se garantirati potresno otporna građevina za seizmičko područje u kojem se građevine nalaze. Kad ima više vlasnika zgrade, suvlasnici zgrade nemaju pravo odlučivati do kojeg stupnja otpornosti žele sanirati svoju zgradu a pogotovo ne treba skupljati njihove potpise. Ovu obavezu utvrđuje i naređuje ovaj zakon. Slobode ili prava na odluku vlasnika ovime treba ograničiti u cilju zaštite prava i slobode drugih ljudi (da neometano hodaju i koriste javne površine oko zgrade koja se obnavlja jer u suprotnom za vrijeme potresa koji se očekuje na ovom području dijelovi zgrade mogli bi ugroziti ljude koji prolaze ili koriste prostor oko zgrade). - obaveza izrade projekta za sanaciju građevine sa postizanjem potrebne otpornosti zgrada na potrese i revizije projekta - izrada troškovnika koristeći prihvatljive cijene koje formira i određuje tijelo prema odabiru Ministarstva (slično kao što je IGH izdao cjenik radova) - izvođača odabiru sami suvlasnici u skladu sa zakonom ovisno o vrsti građevine koja se sanira. Pri odabiru mogu i ne moraju koristiti pomoć upravitelja (upravitelj je nalogoprimac suvlasnika). - obavezno angažiranje nadzornog inženjera za konstrukciju i ostale radove prema odabiru vlasnika građevine s izradom završnog izvješća nadzornog inženjera. - Visina pomoći određuje se u postotku vrijednosti sanacije s tim da je prijedlog da pomoć iznosi 100% za sanaciju konstrukcije a nešto niži postotak za radove posebno na uličnoj fasadi te niži za ostale radove ali bez unutarnjeg uređenja stanova ili poslovnih prostora što financira vlasnik. - Zahtjev za pomoć može podnijeti bilo koji suvlasnik građevine za cijelu građevinu. Zahtjev ne treba podnijeti predstavnik suvlasnika ili upravitelj kao nalogoprimac suvlasnika jer se pomoć dodjeljuje sukladno stupnju oštećenja građevine. 2. Obiteljske zgrade, samo u slučaju da imaju okućnicu i da ne predstavljaju u slučaju potresa opasnost da neki dijelovi zgrade padnu na javnu površinu, koja je namijenjena prolazu ljudi ili korištenju ljudi u javne namjene (terasa gostionice na površini okućnice i sl.) vlasnik obiteljske zgrade ili njih više može odlučiti do kojeg stupnja otpornosti na potres žele sanirati svoju zgradu. To je volja vlasnika zgrade i njihova odgovornost. U projektu sanacije mora biti navedeno da se ne postiže potrebna otpornost građevine za ovo područje te vlasnik mora potpisom to prihvatiti. (Ovo može biti slučaj kod osoba starije životne dobi koja žele samo vratiti svoj mir i uživanje obiteljske kuće ). - obaveza izrade projekta za sanaciju građevine bez obveze postizanja potrebne otpornosti zgrada na potrese i bez revizije projekta - izrada troškovnika koristeći prihvatljive cijene koje formira i određuje tijelo prema odabiru Ministarstva (slično kao što je IGH izdao cjenik radova) - izvođača odabiru vlasnik ili suvlasnici - obavezno angažiranje nadzornog inženjera za konstrukciju i ostale radove prema odabiru vlasnika građevine s izradom završnog izvješća nadzornog inženjera. - Visina pomoći određuje se u postotku vrijednosti sanacije s tim da je prijedlog da pomoć iznosi 100% za sanaciju konstrukcije a nešto niži postotak za radove posebno na uličnoj fasadi te niži za ostale ali bez unutarnjeg uređenja kuće što financira vlasnik. 3. Zgrade koje je potrebno srušiti i izgraditi zamjensku građevinu. Nove građevine izgrađuju se kao potresno otporne građevine, potrebne potvrde javnopravnih tijela i potrebne dozvole izdaju se kao i do sad ali u ubrzanom postupku. 3. Suvlasnici višestambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih zgrada i obiteljskih zgrada zbog ne poznavanja građevinske struke i propisa kod obnove građevina, mogu se odlučiti da koriste usluge svog upravitelja ili da koriste usluge timova za pomoć suvlasnicima zgrada i vlasnicima obiteljskih kuća koje će oformiti institucije, ministarstvo, Grad Zagreb, JRS ili JLS. 4. Kriterij za dodjelu pomoći kod sanacije mora biti stupanj oštećenja građevine s tim da se ojačanje konstrukcije, kad je to obveza, vrednuje u ukupnom 100% iznosu. Nije kriterij da li netko ima u vlasništvu jednu ili više nekretnina koje zahtijevaju sanaciju i pomoć. I to iz dva razloga. Jedan je što, nedopustiv kriterij vlasništva više nekretnina u obitelji odnosno na način kako je navedeno u prijedlogu zakona, dovodi do rasprodaje potresom oštećenih građevina ili stanova, jer ih vlasnici ne mogu sanirati, što vodi osiromašivanju već i ovako osiromašenih građana Hrvatske a predstavlja plodno tlo za trgovce nekretninama i snižavanju cijena nekretnina. Drugi je što vlasnik možda živi od iznajmljivanja nekretnine pa mu je to izvor prihoda koji mu je sad izostao, možda u nekretnini živi netko od njegove djece, rođaka ali nije preneseno vlasništvo jer vlasnik još nije uvjeren da je došao taj trenutak da daruje vlasništvo, možda jedna nekretnina još nije prikladna za život pa je vlasnik uređuje kako bi drugu nekretninu mogao prodati ili darovati djeci ili koristiti kao izvor prihoda. Dakle i ovdje bi kriterij druge nekretnine osiromašio građanina Hrvatske. U svakom slučaju svaka nekretnina koja je stradala u potresu treba dobiti pomoć razmjerno oštećenju koje je pretrpila. Ukupno dodijeljena pomoć za sanaciju građevine može se uvećati dodatkom koji ovisi o socijalnom statusu pojedinog vlasnika te se ona ne dodjeljuje na građevinu već na vlasnika. 5. Rješenje o obnovi ne smije biti kriterij za dodjelu pomoći već stupanj oštećenja i način obnove. Također, budući su sve zgrade već „brzinski“ pregledane i fotografirane ne vidim razloga da suvlasnici ne krenu u obnovu građevina prije donošenja Rješenja na način kako je to prethodno navedeno. Smatram da Rješenje nije potrebno. Stupanj oštećenja građevina poznat je prethodno izvedenim brzinskim pregledom građevina koji sadrži i fotodokumentaciju. Projektna dokumentacija također sadrži i snimku zatečenog stanja građevine s fotodokumentacijom, način sanacije s troškovnikom ili potrebu rušenja postojeće i izgradnje nove građevine uz pribavljanje potrebnih dozvola i potvrda javnopravnih tijela. Ukoliko vlasnici poduzmu sve prethodne radnje, odrede projektanta, revidenta ako je potrebno, odaberu izvođača i nadzornog inženjera zadovoljeni su svi kriteriji da se sanacija građevine izvede i bez Rješenja. Određivanje koordinatora s članovima, stručnog savjeta s članovima samo produžava i komplicira brzu obnovu građevina i garantira da će se stvari zakomplicirati i kad to ne treba. Stručno povjerenstvo treba pregledati projekte i troškovnike ovisno o vrsti građevine koja se sanira ili gradi nova, posebno da li troškovnik sadrži prihvatljive cijene, ako ne sadrži, prihvatiti samo one cijene koje su određene kao prihvatljive te na osnovu kriterija oštećenja odrediti visinu pomoći za pojedinu građevinu. Ministarstvo će potvrditi odluku stručnog povjerenstva i dodijeliti pomoć. Također će nadležno ministarsvo odrediti i socijalni status vlasnika i dodijeliti ,ukoliko postoji potreba, pomoć vlasniku. Ovo su moje primjedbe i prijedlozi na prijedlog Zakona. Smatram da su sve ostale odredbe nepotrebne a pogotovo donašanje mjera u nastavcima kao u sapunicama koje se vrte na televiziji. Nikad ne znate što slijedeći nastavak sapunice donosi. “sadržaj Prvog programa mjera … dok će sljedeći programi mjera… programi izrađuju na temelju izvješća i nalaza. … izrađuje Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu i Koordinacijom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primjedbe se temelje na osobnim procjenama i općenite su naravi te ne mogu doprinijeti ostvarivanju ciljeva ovoga Zakona. | |
| 349 | Dean Smolar | , Članak 36. | Predlažemo ostaviti mogućnost i drugih tehnologija i termotehničkih sustava, ovisno o individualnim mogućnostima pojedinih kućanstava. Postoje i tehnologije koje su u pojedinim slučajevima prihvatljivije. Prije svega je potrebana sveobuhvatna analiza, holistički pristup problematici, a potom i individualna rješenja. Rješenje ponuđeno u Prijedlogu Zakona je unaprijed isključivo. Moguća je kombinacija distriktnog grijanja/toplinarstva, plinskih kondenzacijskih uređaja, mnogih opcija dizalica topline, hibridnih sustava, solarnih kolektora, pa čak i kotlova na biomasu, kogeneracije, trigeneracije i sl., a najbolje riješenje je energetski miks mnogih dostupnih tehnologija. Postoje studije (međunarodne, ali i konkretno rađene za Grad Zagreb) od strane tehničkih fakulteta i drugih znanstveno-istraživačkih organizacija koje dokazuju da je miks tehnologija najbolje riješenje za centar grada, (po pitanju dostupnosti energenta, cijeni investicije i operativnih troškova, emisiji staklenmičkih plinova, utjecaju na okoliš, klimu i zdravlje građana, kružnog gospodarstva i ostalim danas bitnim elementima zelene i održive gradnje). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U zakonu članak 36. (pomoć za kupnju kondenzacijskog bojlera) je brisan. |
| 350 | Davor Uglešić | Komentar na Prilog 1. Stručne smjernice za razine obnove zgrada u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost Potrebno je izraditi kartu potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period 225 godina. Nije moguća linearna interpolacija PGA između podataka za povratne periode 95 i 475 godina. Stoga je potrebno promijeniti (dopuniti) NAD za HRN EN 1998-3. Također treba provesti odgovarajuće promjene TPGK i po potrebi aktualnog Zakona o gradnji. Ove promjene treba sročiti na način kako bi mogle biti primjenjive i ubuduće za slične situacije odnosno obnove ili sanacije starih građevina u cijeloj Republici Hrvatskoj. Ovako napisane smjernice dobro funkcioniraju za samostalne građevine, koje su dovoljno udaljene od susjeda. Kako je u Zagrebu riječ uglavnom o zgradama u blokovima otvara se niz problema koje treba riješiti: 1. susjedne zgrade koje imaju zajedničke (zabatne) zidove: 1.1. različite visine i katnosti 1.2. iste katnosti, ali s međukatnim konstrukcijama na različitim visinama 1.3. različitih konstruktivnih sustava 1.4. sličnih konstruktivnih sustava, ali različitih krutosti 2. susjedne zgrade koje imaju svaka svoj „zabatni“ zid, ali s upitnim razmakom (seizmičkom razdjelnicom) između njih, ostalo kao u prethodnoj točki Potrebito je odrediti metode kojima će se spriječiti moguće štete koje susjedne zgrade mogu prouzročiti jedna drugoj. Stoga je potrebno definirati kako razriješiti slijedeće konflikte: 1. susjedne zgrade se ojačavaju na različitim razinama popravka 2. metode popravka za istu razinu su drugačije 3. različiti su projektanti za svaku od susjednih zgrada u bloku 4. Glede seizmičkog certifikata, koji se lakonski spominje kao omjer između računski osigurane seizmičke otpornosti i one određene normama; predlažem preuzimanje talijanskog modela (Decreto n 65 del 7 Marzo 2017.) seizmičke klasifikacije zgrada (konstrukcija) definiranjem osam razreda rizika, s povećanim rizikom od A+ (0%) do G (100%) . S dvije alternativne metode i dva parametra za određivanje razreda. Prosječno očekivane godišnje štete i indeksom sigurnosti konstrukcije, koji je omjer između računski osigurane seizmičke otpornosti i one određene normama. Oni koriste 6 graničnih stanja: 1. Granično stanje početka oštećenja nekonstruktivnih elemenata 2. Granično stanje uporabljivosti (oštećenja nekonstruktivnih elemenata) 3. Granično stanje oštećenja na konstruktivnim i nekonstruktivnih elemenata 4. Granično stanje očuvanja života 5. Granično stanje prije urušavanja 6. Granično stanje urušavanja Naravno da bi se ova metoda trebala primjenjivati, postati obvezna, ubuduće i za cijelo područje Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Napominje se da je tijekom javne rasprave izmijenjen Tehnički propis za građevinske konstrukcije kojim su propisane razine obnove, a koje su i ugrađene u odredbe Zakona. | |
| 351 | Davor Uglešić | , Članak 20. | Ni pod koju cijenu nebi se smijelo dozvoliti uklanjanje zgrade koja je upisana kao pojedinačni spomenik kulture. Za one koje su unutar povjesne jezgre, samo u izuzetnim slučajevima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U tom pitanju odlučuju relevantna nadležna tijela. |
| 352 | Davor Uglešić | , Članak 19. | Nije jasan pojam „obnovljena zgrada“. Podrazumijeva li taj pojam zgradu koja je useljiva, nakon završetka svih obrtničkih i instalaterskih radova; ili se odnosi na zgradu kojoj je sanirana i ili ojačana konstrukcija? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje i dan odgovor. Radi se o zgradi koja je obnovljena sukladno odluci o obnovi. |
| 353 | Davor Uglešić | , Članak 17. | Nema „osobe koja provodi tehničko-financijsku kontrolu projekata“. Također nema odgovornosti onih koji su učestvovali u izradi „stručnih smjernica“. Zašto? I za nijh treba odrediti odgovornost. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tehničko-financijsku kontrolu obavlja provoditelj. Stručne smjernice su izradili stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i inženjeri iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva. U izradi smjernica korištena su osim stručnih znanja i iskustva iz obnove u sličnim situacijama u nedavnim potresima u drugim državama. Pri tome se napominje i da je u toku javne rasprave izmijenjen Tehnički propis za građevinske konstrukcije kojim su propisane razine obnove, a koje su i ugrađene u odredbe Zakona. |
| 354 | Davor Uglešić | , Članak 16. | I projektant konstrukcije i arhitekt moraju imati dopuštenje Ministarstva kulture za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Što je s revidentom, nadzornim inženjerom i izvoditeljima radova? I oni moraju imati dopuštenje Ministarstva kulture za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Osobe koje nemaju iskustva s obnovom spomenika kulture mogu nanijeti nepopravljive štete na spomeniku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za predloženim nema potrebe jer je odgovornost svih osoba u provedbi obnove definirana. |
| 355 | Davor Uglešić | , Članak 15. | Nije li uvođenje institucije, „suglasnost osobe koja provodi tehničko-financijsku kontrolu projekata“, nametanje projektantu rješenja za koje neće odgovarati „osoba koja provodi tehničko-financijsku kontrolu projekata“ već projektant. Ne treba nam voluntarizam niti komesari ni trgovački putnici. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Komentar ne sadrži konkretan prijedlog. |
| 356 | Davor Uglešić | , Članak 14. | Mislim kako je riječ o krivom pristupu. Vlasnike treba stimulirati za povećavanje razine seizmičke otpornosti zgrada. Bez obzira na povratni period ne znači da se neće ponoviti potres iste ili slične snage za 5 ili 10 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Vlasnici zgrade su prema Zakonu o gradnji dužni osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju temeljni zahtjevi za građevinu te unapređivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu što uključuje mehaničku stabilnost i otpornost. Ovim zakonom je vlasnicima dana mogućnost da o svom trošku izvode pojačanje konstrukcije iznad razine obnove iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije („Narodne novine“, br. 17/17 i 75/20) kao i da provedu cjelovitu obnovu zgrade, uz plaćanje razlike troškova. |
| 357 | Davor Uglešić | , Članak 13. | Apsurdna ideja o sanaciji samo konstrukcije zgrade. Potrošiti će se novac za sanaciju konstrukcije, a stanovi će ostati prazni. U ukupnom trošku sanacija konstrukcije će biti jeftinija nego sve ono što nakon toga slijedi; što se naziva obrtnički radovi i instalacije. Moguće je eventualno limitirati vrijednost parketa, keramike, sanitarija i ostalih završnih radova, pa neka vlasnik plati razliku u cijeni prema svojim željama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Obnovom zgrada nakon potresa i jednim zakonom koji ima posebne ciljeve, ne može se promijeniti cijeli sustav upravljanja i održavanja zgrada u državi. Iz tog razloga je MGIPU izradio nacrt potpuno novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada koji čeka da bude upućen u javno savjetovanje. Obnova prema ovom prijedlogu zakona ima kratkoročne i dugoročne ciljeve. U prvome redu potrebna je žurna obnova konstrukcije zgrada zbog zaštite zdravlja i života ljudi. Već za ispunjenje osnovnog cilja ovoga zakona troškovi obnove su toliki da predstavljaju poseban izazov za provedbu. |
| 358 | Davor Uglešić | , Članak 7. | Programi mjera su ogromna trapula. Prihvatljivo je određivanje prioriteta i opsega obnove sukladno financijama, ali sve drugo treba se prije definirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Komentar ne sadrži prijedlog. |
| 359 | Davor Uglešić | , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Nije točno => 1964. nakon potresa u Skopju doneseni su „Privremeni tehnički propisi za građenje u seizmičkim područjima“ (Sl. list SFRJ 39/64) i bili su na snazi do 1981. kad je donesen „Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima“ AB konstrukcije, ako nisu pravilno konstruirane, mogu doživjeti katastrofalne štete. => 1. Potres u Crnoj gori 1979. Budva, Slovenska plaža 2. Mexico City 1985. U potresu su stradale su pretežito AB konstrukcije. 3. L`Aquila 2009. Što znači „ozbiljan inženjerski pristup“? Je li to samo pravnička floskula? Možda je „ozbiljnost“ definirana u „stručnim smjernicama“? Je li u to uključeno „in situ“ ispitivanje mehaničkih svojstava elemenata konstrukcije, drvene građe i ziđa, provjera vlastitih frekvencija građevine, lokalne amplifikacije glede svojstava temeljnog tla, proračun konstrukcije u nelinearnom području, „time history“ analiza za registrirana ubrzanja tla? Zašto zgrade „N1 – Neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja" nisu svrstane u privremeno neuporabljive? Nakon otklanjanja vanjskih ugroza zgrade postaju uporabljive. Čija „iskustva iz obnove u sličnim situacijama u nedavnim potresima“ su korištena? Iz Italije, Čilea, Novog Zelanda….. Kriteriji će biti određeni „programom mjera“. Za pretpostaviti je kako su dio kriterija reference. Ne vidim razloga zbog čega ne bi bili definirani jedinstveni kriteriji za ocjenjivanje referenci koje će vrijediti za sve programe. Mogu shvatiti kako su programi podložni izmjenama glede okolnosti koje će se mijenjati, ali reference ostaju reference. Također bilo bi pristojno uvažiti starije reference, budući su mnogi, ako ne i većina spomenika kulture jedinstveni i neponovljivi. Zadnje vrijeme se traže, odnosno priznaju reference stare 3 najviše 5 godina. Kriterij vrijednosti ugovora također je upitan. Očekujete li od projektanata da rade za brukve? Kao što su kolege „statičari“ volontirali (volontiraju) na procjeni šteta. Koliko ja znam nitko osim njih i alpinista nije volontirao. U trenutku kada se mi pozivamo na komorski cjenik, onda nam pričate bajke o slobodnom tržišnom natjecanju (sjetite se odvjetnika i njihove komore), a što će biti sada s nametnutim cijenama? Također se nebi smijelo dozvoliti ugovaranje u „paketu“: 1. snimka postojećeg stanja s registracijom i dokumentiranjem oštećenja 2. istražnih radova na konstrukciji 3. izrade projekta 4. revizije projekta 5. nadzora Svaki od ovih koraka treba se posebno ugovarati jer se opseg posla u 2. i 3. točki može pravilno ocijeniti tek na temelju rezultata iz prethodnih točaka. Također troškovi ispitivanja konstrukcije ne mogu se smatrati dijelom troškova izrade projekta. Reviziju treba posebno ugovarati kako bi revident bio nezavisan od nosioca ugovora, po mogućnosti najbolje je da se ne poznaju. Trošak nadzora osim o opsegu posla ovisi i o vremenu u kojem će se radovi odvijati, dakle nakon što je poznat izvoditelj radova, cijena i rokovi. KIL MOZGA NE KOŠTA 2 MARKE!!!!!! I odgovornost, koja se odnosi samo na projektanta i revidenta, ima svoju cijenu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Komentar ne sadrži konkretan prijedlog. Napominje se da je u međuvremenu dopunjen Tehnički propis za građevinske konstrukcije te će se obnova konstrukcije zgrade provoditi prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz istoga. |
| 360 | Darko Slivar | , Članak 14. | Prilog 1. Zakona daje smjernice za razine obnove zgrada u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost. Što je sa smjernicama za ostale inženjerske struke npr. strojarsku (smjernice za obnovu dimnjaka, zamjenskih sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode, priključke plina, obnovu dizala)? Smjernice trebaju biti izrađene za sve inženjerske struke. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo izlazi iz okvira predmeta ovoga Zakona. |
| 361 | Darko Slivar | , Članak 7. | S obzirom da se program mjera donosi u roku od trideset dana od dana stupanja Zakona na snagu potrebno je hitno uključiti Hrvatsku komoru inženjera strojarstva u izradu programa mjera. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tvrdnja nije točna. Zakonom je već predviđeno da se u Stručni savjet imenuje član iz redova Hrvatske komore inženjera strojarstva. |
| 362 | Darko Grošić | , Članak 3. | Primjedba na članak 3. stavak 8. - Zakonom se uvodi novi pojam Projekt obnove zgrade za popravak konstrukcije a o čemu će svoje primjedbe vjerojatno napisati komore Arhitekta i građevinara. Dajem primjedbu da u prelaznim i završnim odredbama nije propisano li će se shodno tome promjeniti i Pravilnik o obaveznom sadržaju i opremanju projekata građevina da se propiše što sve taj projekt treba sadržavati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Što je projekt obnove je definirano za potrebe ovoga Zakona na način da je projekt obnove konstrukcije zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekt za uklanjanje zgrade, odnosno projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: projekt) je skup međusobno usklađenih stručnih dokumenata kojima se daje tehničko rješenje i osigurava izvedba obnove, uklanjanja, odnosno građenja građevine, a ovisno o vrsti zgrade i radova sadrži tehnički opis potrebnih radova, prikaz smještaja zgrade u prostoru, prikaz zatečenog stanja zgrade, dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, troškovnik obnove, odnosno građenja zamjenske obiteljske kuće te druge potrebne tekstualne i grafičke prikaze pojedinih struka. Projekt obnove zgrade bit će posebno određen za potrebe ovog Zakona u podzakonskom aktu, a radi ispunjenja osnovnih ciljeva obnove nakon potresa. |
| 363 | Darko Grošić | , PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA | Naziv zakona i sadržaj zakona u većem dijelu smatram promašenim. Naziv zakona bi trebao biti Zakon o financiranju obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-Zagorske županije i Zagrebačke županije. Od zakona građani očekuju da će propisati kako i na koji način i po kojim kriterijima će država pomoći u obnovi zgrada i kuća. Smatram da zakon treba propisati kriterije za dobivanje novčane pomoći u obnovi zgrada i kuća a što je dijelom navedeno u člancima 33., 34., 35.,36.,37. te propisati tko može i za što se može i po kojim kriterijima dobiti pomoć: za troškove izrade projekata, nadzora pri obnovi, troškove izvedenih radova pa i ako su obnovili zgradu ili su u toku obnove zgrade a po prijavi radova po projektu i propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovog zakona. Pritom mogu biti ugrađene i odredbe članka 44.,45.,46.,47., i 48., Zakonodavac se u ovom zakonu upetljava u vođenje obnove i privatnih zgrada i kuća sa propisivanjem novih upravnih akata (Rješenja o obnovi i Rješenja o gradnji zamjenskih obiteljskih kuća) a da pritom ne propisuje što su ti akti i proceduru za donošenje akata. Sadašnji propisi tj. odredbe (članak 5. stavak 1. i 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima a vezano na članak 129. stavak 1. i članka 130. Zakona o gradnji) dostatni su i jednostavni za primjenu. Novi zakon komplicira obnovu sa novim aktom „Rješenje o obnovi“ a da se ne računa koliko vremena i sa kolikim brojem službenika se može odraditi ccca 5.000 predmeta (1.112 neuporabljivih objekata i 4009 privremeno neuporabljivi). Mislim da je bilo poštenije reći građanima što mogu očekivati u ovoj krizi i recesiji nego ih dodatno zavlačiti i zavoditi sa dugotrajnom procedurom. Trebalo je građanima dati uputu kako i na koji način po sadašnjim propisima da krenu u obnovu svojih zgrada i kuća. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prijedlog je prihvaćen u dijelu određivanja udjela financiranja obnove (RH, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija te sredstva vlasnika stambenih zgrada. U pogledu naziva zakona smatramo da je naziv odgovarajući s obzirom na predmet istoga. Donošenje akta o pravu na obnovu je neizostavno, jer kako bi se drugačije pokretala obnova neke zgrade, tko bi i kako odlučivao o pravu na utrošak proračunskih sredstava, da li bi se obnavljalo redom sve što je oštećeno bez obzira da li je oštećeno u potresu i cijeli niz otvorenih pitanja. |
| 364 | Darko Grošić | , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ovaj prijedlog zakona kao lex specialis nije propisao odnos odredbi ovog zakona sa odredbama postojećeg Zakona o gradnji i odredbama članka 5. stavak 1. i 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima kao podzakonskog propisa kao i prvenstvo primjene propisa i tko odabire koju primjenu propisa. Također nije propisao proceduru postupanja i donošenja Rješenja o obnovi i Rješenja o izgradnji ili građevinske dozvole. Također nije propisnao da se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku prilikom postupanja po ovom zakonu. Ne propisuje se postupak donošenja i prava susjeda prilikom donošenja Rješenja o obnovi i Rješenja o izgradnji… | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ne prihvaća se. Tvrdnje nisu točne. Odredbama Zakona propisan je status zgrade koja je obnovljena na temelju ovoga Zakona dok se u odnosu na postupak donošenja odluke (a ne rješenja) imaju primijeniti odredbe Zakona o općem upravnom postupku kao postupovnog propisa. Treba imati u vidu da se posebni zakoni donose s posebnim ciljevima, a u ovom slučaju je žurna obnova zgrada i zaštita života i zdravlja ljudi, te se neki postupci uređuju na drugačiji način. |
| 365 | Darko Grošić | , Članak 55. | U članku 55. stavak 1. Predlažem da se precizira da: „vlasnici odnosno suvlasnici imaju pravo i na iznos novčane pomoći za troškove izvedenih radova ako su obnovili zgradu ili su u toku obnove zgrade a po prijavi radova po projektu i propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovog zakona.“ U članku 55. stavak 4. Predlažem riječi: izmjeniti riječi „predstavnik stanara“ jer nije pojam propisan u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sa „suvlasnika odnosno vlasnika“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo nije potrebno, osim toga odredba ne sadrži pojam iz komentara. |
| 366 | Darko Grošić | , Članak 41. | U članku 41. stavak 1. Predlaže se izmjeniti riječi „rješenjem o izgradnji“ sa riječima „građevinskom dozvolom“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji zakonskog rješenja jer je ono nužno za primjenu i ostvarenje cilja Zakona. |
| 367 | Darko Grošić | , Članak 37. | Članak 37. Stavak 4. i 7. Primjedba je da „predstavnik stanara“ nije pojam propisan u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pa predlažem izmjeniti te riječi sa „suvlasnika odnosno vlasnika“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tvrdnja nije točna. S tim što se ne radi o predstavniku stanara nego suvlasnika. |
| 368 | Darko Grošić | , Članak 36. | Članak 36. stavak 2. predlaže se precizirati stavak: „Izvore sredstava i kriterije za dodjelu iznosa novčane pomoći za troškove iz stavka 1. ovog članka određuje Vlada odlukom a u kojoj će biti propisano i što zahtjev treba sadržavati.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za navedeno nema potrebe, isto je predmet Odluke Vlade RH. U Nacrtu zakona članak 36. (pomoć za kupnju kondenzacijskog bojlera) je brisan. |
| 369 | Darko Grošić | , Članak 34. | Članak 34. stavak 1. Predlaže se dodati iza riječi Zakona: „ili na temelju projekta iz članka 55. stavak 1. ovog zakona a zgrada je obnovljena prema važećim propisima .“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbe uređuju različite situacije. |
| 370 | Darko Grošić | , Članak 33. | Članak 33. stavak 2. Predlažem dodati iza riječi odlukom: „a koja propisuje i što zahtjev vlasnika ili suvlasnika oštećene zgrade mora sadržavati te kriterije za dodjelu sredstava i visinu novčanih sredstava.“ | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Za navedeno nema potrebe. Navedeno je predmet Odluke Vlade RH. |
| 371 | Darko Grošić | , Članak 32. | Primjedba za članak 32. stavak 1. nije propisano tko dostavlja te tko prima izvješće nadzornog inžinjera?: vlasnik-nadzorni inženjer Ministarstvu ili uredu Grada Zagreba? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Između dva čitanja u Saboru će se tražena odredba eksplicitnije propisati. |
| 372 | Darko Grošić | , Članak 28. | Ista primjedba je na članak 28. stavak 5. pojam rješenje o gradnji zamjeniti zakonskim pojmom – građevinska dozvola. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojam se koristi u svrhu provedbe ovog Zakona. |
| 373 | Darko Grošić | , Članak 27. | U članku 27. stavak 1. i 2. navodi se „rješenje o gradnji“ zamjenske obiteljske kuće a sadašnji zakonski pojam je građevinska dozvola a ne rješenje o gradnji. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojam se koristi se u svrhu provedbe ovog Zakona. |
| 374 | Darko Grošić | , Članak 19. | U članku 19. stavak 1. nije propisano tko dostavlja te tko prima izvješće nadzornog inžinjera?: vlasnik ili nadzorni inžinjer Ministarstvu ili uredu Grada Zagreba…a ako se podrazumijeva da to obavlja Ministarstvo tu se postavlja brzina obnove i dali vlasnike zgrada može zadovoljiti administriranje da se izdaje neko rješenje o obnovi a sada je moguće izvesti obnovu kako je to navedeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prema tekstu odredbe, završno izvješće se dostavlja naručitelju obnove ali između dva čitanja u Saboru može se navedena odredba eksplicitnije propisati. |
| 375 | Darko Grošić | , Članak 15. | U članku 15. stavak 7. se propisuje: „Projekti obnove iz stavka 1. ovog članka izrađuju se nakon donošenja rješenja o obnovi zgrade? Iz navedenog obnova se ni ne može obaviti prije donošenja Programa mjera (cca 45 dana) , zatim donošenja Rješenja o obnovi (nije propisan rok ali recimo 60 dana po ZUP-u) od strane Ministarstva i tek onda bi se išlo na projektiranje (dakle bez nekog drugog akta za gradnju) pa postupak odabira izvođača. Za privatne vlasnike zgrada neprihvatljivo je ovakvo propisivanje ovog postupka znajući sporost administracije postojanje navedenih važećih odredbi Zakona o gradnji i Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima Pitanje je samo dali vlasnici oštećenih zgrada – kuća po ovom zakonu imaju pravo na novčanu pomoć po projektiranim i troškovnički izvedenim radovima i plaćenim radovima izvođaču, projektantu i nadzornom inžinjeru i koji su kriteriji za dodjelu novčane pomoći vlasnicima oštećenih objekata i visina tj. iznos novčane pomoći i to bi moglo biti Rješenje o naknadi za obnovu zgrada…uz primjenu odredbi Zakona o općem upravnom postupku. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Komentar ne sadrži konkretan prijedlog. |
| 376 | Darko Grošić | , Članak 10. | U članku 10. stavak 8 predlaže se dodati tekst iza riječi Ministarstvo: a sredstva za rad i naknadu koordinacije i stručnog savjeta osiguravaju se u proračunu RH. Rad članova koordinacije i stručnog savjeta je pro bono ili uz naknadu koju propisuje tko? Sami sebi članovi Savjeta Poslovnikom? te smatram da je i to potrebno propisati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo nije od značaja za ostvarenje cilja Zakona. Određivanje naknade za rad vanjskih stručnih tijela su uređene u sustavu državne uprave. |
| 377 | Darko Grošić | , Članak 3. | Člankom 3. nije propisano što znači pojam rješenje o obnovi koje se navodi u tekstu prijedloga zakona u članku 15. stavak 7. ; članku 34. stavak 1. i 3.; članku 37. stavak 1., 4., 6. i 8.; članku 38. stavak 4.; članku 41. stavak 1. i 3.; Po mojem shvaćanju nije logično da se propisuje pojam „rješenje o obnovi“ umjesto građevinske dozvole. Sada se radovi obnove zgrada izvode (mogu izvoditi) bez građevinske dozvole po članku 5. stavak 1. i 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima a vezano na članak 129. stavak 1. i članka 130. Zakona o gradnji. Dakle 4.009 zgrada u Zagrebu su privremeno neuporabljive a koje zgrade se po sadašnjim važećim propisima mogu obnoviti bez građevinske dozvole tj. „rješenja o obnovi“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Koncepcija provedbe obnove odgovarajuće je uređena ovim Zakonom. Prema prijedlogu zakona koji je upućen saboru na prvo čitanje akt kojim se odobrava obnova je odluka. Zakonom je jasno propisano koje se zgrade obnavljaju i na koji način. |
| 378 | Damir Mance | , Članak 7. | Članak 7. stavak (5) izbaciti "mišljenja gradonačelnika, odnosno načelnika općine lokalne samouprave za čije se područje donosi program" (gradonačelnik i načelnik već imaju svoje predstavnike u Koordinaciji odnosno u Savjetu i nije korektno da im se daje tolika važnost. Svoja mišljenja trebaju komunicirati putem svojih predstavnika u Koordinaciji i Savjetu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Programi mjera se izrađuju na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba, kao i mišljenja gradonačelnika, odnosno načelnika općine lokalne samouprave za čije se područje donosi program. Cijeni se da je mišljenje gradonačelnika, odnosno načelnika bitno jer se radi o obnovi na području JLS koju vode I predstavljaju. Pri tome se napominje da je iz prijedloga zakona brisana Koordinacija. |
| 379 | Damir Mance | , Članak 13. | Članak 13, stavak (6) Nedopustivo je da se financira cjelovita obnova poliklinika, vrtića i škola koje su u privatnom vlasništvu i to je formulacijom članka potrebno jasno definirati. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je sadržana u predmetnoj odredbi. Cjelovita obnova ne vezuje se uz vlasništvo, nego uz javni interes. |
| 380 | Damir Lemaić | , Članak 43. | (4 ) Vlasniku stana , odnosno srodniku krvnom srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik, odnosno srodnik vlasnika koji je stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Grada Zagreba, koja se uklanja na temelju propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja, Grad Zagreb, dat će na njegov zahtjev u najam na određeno vrijeme do izgradnje nove zgrade na lokaciji uklonjene zgrade, stan odgovarajuće veličine. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 381 | Daikin HRVATSKA doo | , Članak 37. | Želimo dopuniti članak 37. stavak (2): (2) Isplata pomoći za kupnju kondenzacijskog bojlera ili dizalice topline, provodi se na temelju rješenja kojeg donosi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u skladu s odlukom Vlade. Obrazloženje je isto kao i kod članka 36. stavka (1). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonskog rješenja je upravo sadržana u predmetnoj odredbi. |
| 382 | Daikin HRVATSKA doo | , Članak 36. | Dodavanje dizalica topline u navedeni Zakon predlažemo, jer se tim pristupom ne preferira jedno rješenje, smanjujemo udio fosilnih goriva gdje spada i plin, povećavamo udio obnovljivih izvora energije, povećavamo energetsku učinkovitost, ne moramo obnavljati dimnjak, jer ne postoje dimovi kao produkt gorenja, te direktno pozitivno utječemo na dekarbonizaciju fonda zgrada, kako je i predviđeno energetskom strategijom razvoja Republike Hrvatske 2021-2030. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U Nacrtu zakona članak 36. (pomoć za kupnju kondenzacijskog bojlera) je brisan. |
| 383 | Daikin HRVATSKA doo | , Članak 36. | Predlažemo da se članak 36, stavak (1) dopuni na sljedeći način: "(1) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost isplatit će vlasnicima zgrada ili stanova koje se obnavljaju ili grade na temelju ovoga Zakona novčanu pomoć za kupnju kondenzacijskog ili dizalice topline kao zamjenu za postojeći bojler." | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U Nacrtu zakona članak 36. (pomoć za kupnju kondenzacijskog bojlera) je brisan. |
| 384 | Anamarija Lazic | PRIMJEDBE na prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije Zaštićeni najmoprimci nikako ne bi smjeli biti isto tretirani kao i vlasnici i suvlasnici građevina s obzirom na to da čak i Ustav RH u članku 3. nepovredivost vlasništva ističe kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka RH. Neki dijelovi predloženog Zakona obuhvaćeni su nekim od važećih propisa te bi iz tog razloga te dijelove trebalo iz ovog prijedloga izbaciti, a primjeri se mogu pronaći u nekim od brojnih komentara ovog prijedloga. Način zbrinjavanja korisnika oštećenih građevina, kao i kriterij za dodjelu pomoći za sanaciju tih građevina, trebalo bi odrediti sukladno stupnju oštećenja građevina, a ne sukladno broju nekretnina u vlasništvu i podnesenom zahtjevu za pomoć. Institucije uključene u procjenu i ocjenu oštećenja građevina te u provedbi određenih radnji sukladno stupnju oštećenja trebale bi biti puno bolje koordinirane. Primjera radi, zgrada označena oznakom N1 nakon brzog pregleda, a potom i detaljnijeg pregleda, u Gradu Zagrebu ima oznaku N2, a u Zagrebačkom holdingu N3. Stanari spomenute zgrade ujedno su svi vlasnici i suvlasnici stanova te su zbog posljedica razornog potresa i naglog iseljenja iz svojih domova doživjeli psihički stres s čijim se posljedicama i danas bore te im nikako ne pomaže dodatna bitka s bespotrebnom administracijom oko konstantnog dokazivanja stvarnog stanja zgrade. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Rješenja koja se donose na temelju ovoga Zakona donose se u skladu s programom mjera, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje zgrade i drugih činjenica koje utvrdi Ministarstvo. Pri tome se napominje da prava najmoprimaca prema ovome Zakonu nisu ista kao prava vlasnika te da njihova prava propisana ovim Zakonom proizlaze iz posebnog zakona. | |
| 385 | Anamarija Lazic | , III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA | Suglasna sam s komentarom Dragice Majkić i smatram da bi, osim navedenih izvora sredstava za pružanje financijske pomoći za obnovu zgrada oštećenih potresom, trebalo s bankama dogovoriti mogućnost osiguranja povoljnih kredita u te svrhe. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Propisivanje uvjeta kreditiranja nije predmet ovoga Zakona. |
| 386 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | Hrvatsko je društvo suočeno s ozbiljnim izazovima prouzročenim pandemijom virusa COVID-19 te nedavnim potresom koji je uzdrmao hrvatsku metropolu. Radi se o istinski povijesnim događajima koji su duboko utjecali na sve aspekte društva. Pri tome, hrvatski su gospodarstvenici već sad snažno pogođeni učincima pandemije i potresa, a očekuju se i daljnje značajne promjene koje će utjecati na sve industrije i na sve sudionike na tržištu. Uloga hrvatske države u uspostavljanju ravnoteže u narušenim ekonomskim odnosima bit će značajna. Gospodarstvenici i javnost s velikim zanimanjem iščekuju svaki paket ekonomskih mjera usmjerenih ka ponovnom osnaživanju hrvatskog gospdarstva te pažljivo analiziraju smjer koji će Vlada Republike Hrvatske odabrati u provođenju mjera pomoći gospodarstvu, kao i oblik i opseg takvih mjera. Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) također s iznimnom pozornošću prati svaki razvoj događaja usmjeren ka ponovnom osnaživanju hrvatskog gospodarstva. AmCham smatra kako sve mjere koje Vlada Republike Hrvatske namjerava poduzeti, uključujući i sve najavljene izmjene zakona i podzakonskih propisa usmjerenih ka otklanjanju učinaka krize, moraju biti usklađene s najvišim vrednotama slobodnog tržišta. Pri tome, od osobite je važnosti osigurati poštivanje jamstva prava vlasništva, prava slobodnog tržišnog natjecanja, vladavinu prava te transparentnost i nepristranost u donošenju i provođenju mjera osnaživanja hrvatskog gospodarstva. Javna nabava predstavlja izuzetno važan mehanizam u osiguranju pravilnog i poštenog tretmana svih sudionika na tržištu. Hrvatski i europski zakonodavni okvir na jednak način jamče gospodarskim subjektima slobodan i transparentan pristup tržištu te efikasne načine zaštite njihovih prava. AmCham s osobitom zabrinutošću prati pozive na izmjenu zakona koji sadrže naznake o ukidanju ili ograničavanju osnovnih prava subjekata na tržištu, kao što su pravo na pristup tržištu zasnovan na načelima tržišnog natjecanja, jednakog tretmana, transparentnosti i zabrane diskriminacije, kao i pravo na učinkovitu pravnu zaštitu. AmCham smatra kako izvanredne okolnosti ne mogu biti opravdanje za donošenje zakonodavnih ili praktičnih rješenja koja nisu usklađena s navedenim načelima, niti takve okolnosti smiju dovesti do uskraćivanja prava subjekata da ostvare brzu i efikasnu pravnu zaštitu pred nepristranim i neovisnim tijelima. Jednako tako, zabrinjava i moguća zlouporaba netransparentnih postupaka javne nabave, o kojim članovi Komore pojačano obavještavaju. Postojeći zakonodavni okvir jasno propisuje iznimne uvjete za provođenje takvih postupaka te AmCham poziva sve sudionike na tržištu da poštuju uvjete propisane zakonom bez obzira na izvanredne okolnosti s kojima je tržište suočeno. Vladavina prava i osiguranje temeljnih ekonomskih sloboda su najviše vrednote te jedini način da se osigura obnova hrvatskog gospodarstva te će Američka gospodarska komora u Hrvatskoj nastaviti ulagati značajne napore u promicanju tih vrednota. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju odredba Zakona o javnoj nabavi prema kriterijima koji se određuju programom mjera. | |
| 387 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | Dana 15. svibnja 2020. godine Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja uputilo je u savjetovanje s javnošću prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (Prijedlog Zakona). Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) ovime iznosi svoje stajalište vezano uz predložena zakonska rješenja koja se odnose na primjenu propisa o javnoj nabavi. Činjenično stanje Prijedlogom Zakona predložen je niz mjera usmjerenih ka otklanjanju posljedica potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku županiju i Zagrebačku županiju. Predložene mjere uključuju način i postupak obnove, odnosno uklanjanje zgrada oštećenih i uništenih u potresu, te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom. Predložene mjere ponajprije uključuju otklanjanje štete na obiteljskim kućama i gospodarskim zgradama, ali i na javnim zgradama kao što su kulturne ustanove (muzeji, kazališta i druge), obrazovne ustanove (škole, fakulteti, instituti i drugi), te zdravstvene ustanove (ponaprije bolnice i kliničko bolnički centri). Prema objavljenim procjenama stručnjaka s Građevinskog fakulteta, cijena cjelovite obnove za sve objekte oštećene u potresu iznosila bi 13,3 milijardi eura. Provedba Zakona financirat će se, između ostalog, sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, sredstvima proračuna Grada Zagreba, te sredstvima županija i jedinica lokalne samouprave. Predviđeno je kako će se obnova i druge mjere provoditi na način i u skladu s programima mjera i aktivnostima obnove, koje će donositi Vlada na prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja (Programi mjera). Prijedlogom Zakona je predviđeno kako će se odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obaviti na temelju javnog poziva prema kriterijima koji se određuju Programom mjera. Jedan od kriterija bilo bi i određenje najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti u odabiru izvođača. Također, u svrhu zaštite sredstava iz državnog proračuna, predviđena je i tehničko-financijska kontrola prilikom izrade projektne dokumentacije, a zbog transparentnosti postupaka redovito bi se informirala javnost o svim aktivnostima i utrošku sredstava. Prijedlog Zakona ne sadrži odredbe o primjeni propisa kojima se reguliraju postupci javne nabave, pa samim time niti odnos predloženog Zakona s odredbama Zakona o javnoj nabavi i podzakonskih propisa. Primjena propisa o javnoj nabavi Zakonom o javnoj nabavi propisan je jasan i cjelovit zakonodavni okvir javne nabave u Republici Hrvatskoj. Tim su zakonom u hrvatski pravni sustav prenesene europske direktive o javnoj nabavi, čime je Republika Hrvatska ispunila jednu od svojih temeljnih obveza koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji. Republika Hrvatska i njena tijela, jedinice lokalne i područne samouprave, te tijela javnog prava (javni naručitelji) dužni su primjenjivati odredbe odredbe Zakona o javnoj nabavi na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava. Pri tome, takvi naručitelji roba, radova i usluga obvezni su u primjeni Zakona o javnoj nabavi poštivati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Smisao svih navedenih načela je osigurati poštivanje najviših vrijednosti slobodnog tržišta, kao i jasno i transparentno trošenje proračunskih sredstava. AmCham je već isticao kako javna nabava predstavlja izuzetno važan mehanizam u osiguranju pravilnog i poštenog tretmana svih sudionika na tržištu. Hrvatski i europski zakonodavni okvir na jednak način jamče gospodarskim subjektima slobodan i transparentan pristup tržištu te efikasne načine zaštite njihovih prava. Kao što je već istaknuto, AmCham smatra kako izvanredne okolnosti ne mogu biti opravdanje za donošenje zakonodavnih ili praktičnih rješenja koja nisu usklađena s navedenim načelima, niti takve okolnosti smiju dovesti do uskraćivanja prava subjekata da ostvare brzu i efikasnu pravnu zaštitu pred nepristranim i neovisnim tijelima. Iz navedenih razloga, AmCham je s osobitom pažnjom analizirao odredbe Prijedloga Zakona u dijelovima koji se odnose na poštivanje temeljnih načela slobodnog tržišta i osiguranje jasnog, svrhovitog, ekonomičnog i transparentnog trošenja proračunskih sredstava. AmCham pritom s osobitom zabrinutošću utvrđuje kako je Prijedlogom Zakona predviđeno isključenje propisa o javnoj nabavi (iako ne izričito, čime se na tržište uvodi dodatna razina pravne nesigurnosti). Naime, člankom 40. Prijedloga zakona određeno je kako: "Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju javnog poziva prema kriterijima koji se određuju programom mjera. Programom mjera se u svrhu provedbe ovoga Zakona određuju najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti u odabiru iz stavka 1. ovoga članka" Nadalje, u obrazloženju posljedica koje će proisteći donošenjem Zakona, predlagatelj ističe kako će se Zakonom: "omogućit će se hitni postupci i mjere obnove, odnosno uklanjanja oštećenih i/ili uništenih zgrada, omogućit će se gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom katastrofom" Iz navedenog proizlazi kako se Prijedlogom Zakona namjerava uspostaviti sustav nabave roba, radova i usluga za potrebe obnove nakon potresa, a paralelno uz postojeći sustav javne nabave u Republici Hrvatskoj. Pri tome, Prijedlogom Zakona nisu jasno određeni ključni elementi takvog paralelnog sustava, uključujući pitanja uvjeta provođenja poziva, određivanja kriterija prihvatljivosti sudionika u gradnji te kriterija vrednovanja ponuda sudionika u gradnji. Prijedlogom Zakona također nisu uređena osnovna pitanja pravne zaštite sudionika u gradnji, kao što su mogućnost žalbe na kriterije odabira i ocjenu ponuda, postupak žalbe, pravni učinci žalbe te utvrđivanja tijela koje odlučuje o takvim žalbama. Konačno, Prijedlog Zakona ne određuje niti odnos predloženog zakona sa Zakonom o javnoj nabavi. Bez jasne regulacije svakog od navedenih pitanja, otvara se mogućnost arbitrarnog i netransparentnog odlučivanja o pitanjima izuzetno visoke ekonomske vrijednosti, čemu nije mjesto u demokratskim društvima zasnovanim na temeljima slobodne tržišne ekonomije. Zbog samog značaja predmetnih pitanja, obveza je nositelja vlasti da takva pitanja budu uređena zakonom, a ne odlukama izvršne vlasti. AmCham je već ranije isticao zabrinutost oko moguće zlouporabe netransparentnih postupaka javne nabave, a ovim putem izražava dodatnu i osobitu zabrinutost oko mogućnosti potpunog ukidanja postupaka javne nabave u postupcima obnove nakon potresa. Iako je Prijedlogom Zakona predviđeno omogućivanje hitnih postupaka obnove, AmCham ističe kako i postojeći zakonodavni okvir omogućava hitno postupanje u objektivnim okolnostima koje opravdavaju žurnost. Pri tome, Zakon o javnoj nabavi te utvrđena praksa koja iz njega proizlazi jamče transparentnost, objektivnost, pravnu sigurnost i pravnu zaštitu sudionicima u postupku u puno većoj mjeri nego što je to predviđeno Prijedlogom Zakona. Stoga, potrebno je osigurati da se na sve postupke obnove nakon potresa u najvećoj mjeri primjenjuju propisi o javnoj nabavi. Zaključak AmCham pozdravlja sve napore usmjerene ka otklanjanju svih posljedica potresa kojima su najviše pogođeni stanovnici Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Međutim, AmCham također smatra kako izvanredne okolnosti i nastojanje nositelja vlasti da pomognu građanima Republike Hrvatske ne smiju biti opravdanje za usvajanje zakonskih rješenja koja onemogućavaju slobodno funkcioniranje tržišta i vladavinu prava. Također, potrebno je osobito uzeti u obzir i interes javnosti za nadzorom trošenja proračunskih sredstava u izuzetno visokom predviđenom iznosu od 13,3 milijardi eura. Stoga, AmCham predlaže da se: - Prijedlogom Zakona izričito propiše kako se na provođenje mjera obnove primjenjuje Zakon o javnoj nabavi u najvećoj mjeri u kojoj je to moguće; - Jasno i precizno propišu okolnosti u kojima iznimno ne bi trebalo provoditi postupke javne nabave, a u kom slučaju treba propisati i jasan, transparentan i javno dostupan mehanizam kontrole trošenja proračunskih sredstava; - Pri donošenju izmjena Prijedloga Zakona konzultiraju pravni i ekonomski stručnjaci iz područja javne nabave, kako bi se osiguralo donošenje što kvalitetnijeg propisa usklađenog s pravnim i ekonomskim odrednicama propisa o javnoj nabavi. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sugestijama od kojih je većina ugrađena u prijedlog zakona koji je upućen na prvo čitanje u Sabor. Ističemo da odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju odredba Zakona o javnoj nabavi prema kriterijima koji se određuju programom mjera. Primjena važećih zakona se ne treba naglašavati ukoliko nije isključena, jer na taj način bi u svakom propisu bilo nužno prvo nabrajati sve propise koji se primjenjuju, pa kad se neki od njih promijeni onda bi bilo potrebno mijenjati i sve druge zakone, što je nomotehnički i praktično neprovedivo. Osim toga Zakonom je propisana obveza Ministarstva i nositelja obnove za zgrade javne namjene da redovito i u cijelosti informiraju javnost o aktivnostima i troškovima obnove sukladno propisima iz područja prava na pristup informacijama, uz postojanje državne revizije koja periodički provjerava procedure i svrhu trošenja proračunskih sredstava. | |
| 388 | ALEN PTIČAR | , Članak 24. | Predlažem da se u dijelu koji predviđa gradnju zamjenskih kuća, uz obiteljske kuće uključe i višestambene zgrade iz članka 3 stavak 11 te da se osim izgradnje zamjenskih kuća omogući i gradnja novih kuća na mjestu postojećih u skladu s nadležnim prostornim planom uz omogućavanje mijenjanja lokacijskih uvjeta u odnosu na uklonjenu građevinu u skladu s prostornim planom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo je protivno intenciji predloženog zakonskog rješenja. Isti odgovor kao kod ranije primjedbe. |
| 389 | Aleksandra Mauri | U Zakonu se ne navodi nijedan konkretni rok, osim opće napomene u članku 6. Smatram da bi za hitne intervencije ( sanaciju dimnjaka, zabata i sl.) trebalo navesti prioritetni rok. Naime u članku 33 se pomoć države referira na troškove koji su nastali u prošlom vremenu. U Donjem gradu nemaju sve kuće upravitelje (a time niti jednako zainteresirane suvlasnike, a mnogi od njih niti ne žive u Hrvatskoj), niti imaju pričuvu iz koje bi kreditirali hitne intervencije. Mnogi stanari su umirovljenici s malim mirovinama, u poznim godinama kada im provedba hitnih intervencija po pravilima Ministarstva predstavlja često puta nemoguću misiju. Stoga bi u Zakonu trebali biti rokovi za rješavanje takvih slučajeva prema odredbama istog Zakona tj. organizirano od države, kao što je to bilo u slučaju Gunje. U protivnom će mnogi dočekati zimu bez grijanja, a možda se desi još koji slučaj da se sruši zid na prolaznike kao nedavno u Mesničkoj ulici, te da institucije tek onda reagiraju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Obnova dimnjaka, odnosno sanacija istih te zabatnih zidova je već u tijeku na temelju Odluke o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice koju je donijela Vlada Republike Hrvatske. |