Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Odluci o o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije DIMNJAČAR prema dualnom modelu obrazovanja (440763) u obrazovnom sektoru OSOBNE, USLUGE ZAŠTITE I DRUGE USLUGE

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Zvonko Martinović ODLUKU POK Požega komentira odluke o uvođenju strukovnog kurikuluma za navedene kvalifikacije: Nejasno je zašto u dualnom modelu obrazovanja neki programi traju 3 . školske godine, a neki 4. školske godine? – možda da tu dodamo i zašto ima manji broj sati praktične nastave od postojećeg JMO modela Nejasno je zašto Općeobrazovni dio u pojedinim strukama nema isti fond sati, i zašto se ne može vidjeti što sadrži taj općeobrazovni dio Nastavni predmeti Poslovanje i poslovna administracija -Poslovna komunikacija, kao i poduzetnička pismenost i komunikacija u vezi sa zapošljavanjem, trebaju sadržavati više sadržaja o samostalnom poslovanju i poduzetništvu. Od strukovnog kurikuluma očekuje se da veći broj učenika nakon završenog obrazovanja ide u obrtništvo i poduzetništvo, jer su oni budućnost gospodarstva. Da li je nužno uvoditi i novi sustav ocjenjivanja odnosno razine usvojenosti (Zadovoljavajuća, Dobra, Vrlo dobra, Iznimna)? Nije prihvaćen Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom potreba tržišta rada u stndardu zanimanja koja je pokazala da se kvalifikacija treba unaprijediti kako bi postala suvremena usklađena s iskazanim potrebama. Broj sati učenja temeljenog na radu u ovom modelu polazniku omogućuje najmanje 45 radnih dana odmora, a u skladu s člankom 29. Zakona o strukovnom obrazovanju. Isto tako, učenje temeljeno na radu ne uključuje nastavne predmete struke, kao što su Osnove računalstva s vježbama, Bonton, Poznavanje robe i dr. Strukovnim kurikulumom je propisano da je sadržaj predmetnih kurikuluma općeobrazovnog dijela strukovnog kurikuluma objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja te ih nastavnici općeobrazovnih predmeta preuzimaju putem sljedeće poveznice: https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/nacionalni-kurikulum/predmetni-kurikulumi/539. U nastavnom predmetu Poslovna komunikacija u dimnjačarstvu učenici će steći sljedeće ishode vezane uz samostalno poslovanje i poduzetništvo: 1. Izraditi kalkulaciju cijena dimnjačarskih usluga. 2. Izraditi fakture za obavljene dimnjačarske usluge. 3. Koristiti komunikacijske tehnologije u dimnjačarskom poslu. 4. Voditi razgovor s korisnicima dimnjačarskih usluga i suradnicima. 5. Riješiti prigovor i žalbu korisnika dimnjačarskih usluga. 6. Razviti komunikaciju s nadležnim institucijama u obavljanju dimnjačarske službe. 7. Informirati korisnika o dostupnim novim tehnologijama i uređajima za loženje i njima pripadajućim dimovodnim uređajima i sustavima za opskrbu ložišta zrakom za izgaranje i dimnjačarskim uslugama. Budući da je standardom kvalifikacije propisan minimalni primjer vrednovanja ishoda učenja, nije moguće predvidjeti jednu razinu usvojenosti ishoda učenja. Predviđene razine usvojenosti ishoda učenja ne podrazumijevaju sustav ocjenjivanja.
2 Zdenka Marton ODLUKU Poštovani, podržavam Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije DIMNJAČAR prema dualnom modelu obrazovanja. Stručno znanje i praktična nastava, koje će ostvariti kurikulumom, sigurno će omogućiti kvalitetno obavljanje poslova budućih dimnjačara. Srdačan pozdrav, Zdenka Marton Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
3 Viktorija Vranešić 4. CIKLUS, 1.       Općeobrazovni dio Poštovani, molim vas da razmislite o kurikulumima općeobrazovnih predmeta na koje se pozivate te provjerite u kolikoj mjeri su primjenjivi za ovaj strukovni kurikulum. Posebno se referiram na predmet Informatika. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj objavljena je 6.3.2018. u NN 22/2018 (https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2018/22/436). Navedeni kurikulum za predmet Informatika nije primjeren i nije primjenjiv da bi bio dio OVOG strukovnog kurikuluma te sam mišljenja da je isti potrebno prilagoditi (u većem dijelu) zanimanju DIMNJAČAR. S poštovanjem, Viktorija Vranešić, prof. viša savjetnica za informatiku, računalstvo i tehničku kulturu Agencija za odgoj i obrazovanje Prihvaćen Nastavni predmet Informatika u struci predviđen je kao sastavni dio strukovnog modula Dimnjačarstvo te je time prihvaćen Vaš prijedlog.
4 Tatjana Tuđa ODLUKU Poštovani, podržavam Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije DIMNJAČAR prema dualnom modelu obrazovanja. Dobra praktična nastava sa velikim fondom sati sigurno će omogućiti kvalitetno obavljanje poslova budućih dimnjačara.Pošto sam profesor TZK smatram da bi trebala nastava TZK biti dva sata tjedno ili godišnji fond sati 70,70,64. Zbog današnjeg načina života i sve veće neaktivnosti djece, a naravno i najosjetljivijeg adolescentskog doba barem na taj način pomoći djeci da se bave tjelesnom aktivnošću dva puta tjedno i da pokušamo što više utjecati na njih i omogućiti im da shvate koliko je potrebna tjelesna aktivnost.Postavljenim očekivanjima i ishodima predmetnih područja nastavnoga predmeta TZK razvijaju se sposobnosti i osobine koje imaju izravan utjecaj na dobrobit pojedinca, zajednice i društva, a zajednički cilj je aktivan, zdrav, sposoban i zadovoljan učenik. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašoj podršci. Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom potreba tržišta rada u stndardu zanimanja.
5 Tamara Dukić ODLUKU U Republici Hrvatskoj već se provodi model obrazovanja, JMO, putem kojeg se prate potrebe gospodarstva, a učenje provodi u školi i na radnom mjestu (praktično naukovanje u licenciranom obrtu/poduzeću). Smatram da je trebalo nadalje razvijati program JMO-a, kojem su se do sada prilagodile i strukovne škole, te obrtnici i poduzeća u kojima su učenici na praksi. Također, sustav je već razvijen, te nema smisla stvarati paralelne sustave. Osim toga, JMO model omogućava brže uključivanje osoba na tržište rada, njihovu lakšu prilagodbu tržištu, kada su u pitanju stjecanja novih znanja i vještina, slijedom većeg broja sati praktične nastave, koje ostvaruju učenici tijekom svojeg trogodišnjeg obrazovanja. U dualnom sustavu obrazovanja manji je broj sati praktične nastave učenika. Obrazovanje učenika na radnom mjestu u JMO modelu obrazovanja provode kvalitetni majstori s položenim majstorskim ispitom ili osobe koje imaju priznati status majstora i položen ispit iz radne pedagogije. Dakle, kroz model JMO-a već imamo stručnjake sa znanjima i vještinama, te pedagoškom podlogom za kvalitetan rad s učenicima. JMO ima zakonske i podzakonske temelje, dok to nije slučaj za programe dualnog modela. Nije prihvaćen Zakonom o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013 i 25/2018) člankom 4. propisana su načela strukovnog obrazovanja, a dualno obrazovanje je strukovno obrazovanje. Člancima 27. i 28. navedenog Zakona propisane su dužnosti poslodavca i obveze polaznika. Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenju nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009) propisan je i model organizacije odgojno-obrazovnog rada kojega primjenjuje dualni model obrazovanja. Broj sati učenja temeljenog na radu u ovom modelu polazniku omogućuje najmanje 45 radnih dana odmora, a u skladu s člankom 29. Zakona o strukovnom obrazovanje (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013 i 25/2018). Isto tako, učenje temeljeno na radu ne uključuje nastavne predmete struke, kao što su Osnove računalstva s vježbama, Bonton, Poznavanje robe i dr.
6 Spomenka Krebsz ODLUKU Kao osoba sa dugogodišnjim iskustvom rada u obrtništvu i vlasnica obrta, predsjednica Odbora za strukovnu izobrazbu Hrvatske obrtničke komore i potpredsjednica Obrtničke komore Zagreb, u svoje ime i ime mojih kolega obrtnika želim upozoriti na činjenicu da se programi za obrtnička zanimanja po dualnom modelu obrazovanja uvode bez detaljnog prethodnog informiranja gospodarstva i cjelokupne javnosti o rezultatima i evaluaciji eksperimentalne provedbe dualnog modela obrazovanja, kao i pokazateljima uspješnosti na kojima bi se redovna primjena navedenih programa temeljila. Ovo nije prvi model koji kombinira učenje u školi i praksu na radnome mjestu jer se takvo što provodi još od 1996 godine u vidu dvojnog modela obrazovanja iz kojeg je razvijen 2004. godine JMO, odnosno jedinstveni model obrazovanja u trogodišnjim strukovnim školama za obrtnička zanimanja. Iz tog razloga, dugogodišnja praksa je pokazala da je sadašnji Jedinstveni model obrazovanja hrvatska inačica dualnog modela obrazovanja, prilagođena gospodarskim prilikama u Republici Hrvatskoj, kao i zakonodavnom okviru unutar kojeg navedeno obrazovanje funkcionira te je taj model prepoznat kao model obrazovanja koji učinkovito spaja obrazovanje i gospodarstvo. Isto tako, u odnosu na ove nove predložene kurikulume, Jedinstveni model obrazovanja ima razvijen sustav i alate osiguranja kvalitete, posebno kada je u pitanju licenciranje gospodarskih subjekata za provođenje naukovanja, evidencija ugovora o naukovanju te provedbe kontrolnih i pomoćničkih/naučničkih ispita. Navedeni alati su prepoznati među obrtnicima i drugim gospodarskim subjektima kao ključ kvalitetne suradnje sa obrazovnim sektorom i jamstvo kvalitete kako obrazovanja koje se nudi mladoj osobi tako i gospodarskog razvitka i društvene odgovornosti obrtnika i tvrtki. Bez navedenih elemenata, kvaliteta bi mogla biti značajno poljuljana, posebno ako neće postojati dobro osmišljen način praćenja i evaluacije provedbe dualnog modela obrazovanja u gospodarskom segmentu. Obrti i pravne osobe moraju biti u korak s napretkom i razvojem struke i tehnologije, jer je to jedini način opstanka na zahtjevnom tržištu. Stoga, programi uvedeni u dualni model obrazovanja predstavljaju nejasni eksperiment, posebno u zanimanjima koja se već provode po Jedinstvenom modelu obrazovanja, a osobito nepotrebnim pretvaranjem trogodišnjih programa u četverogodišnje. Takav način provedbe će dodatno odgoditi ulazak učenika na tržište rada posebno u trenutcima kada gospodarstvo ima velikih problema sa nedostatkom kvalitetne i stručne radne snage te krizom koju je uzrokovala pandemija koronavirusa, umjesto da se učenike kvalitetnim trogodišnjim programima osposobi za rad u gospodarstvu odmah po završetku školovanja. Smatram da je nedopustivo da u predloženim programima, čak i u onom koji traje 4 godine učenici imaju manji fond sati praktične nastave u odnosu na učenike koji pohađaju JMO programe. Moji kolege obrtnici su uvijek zahtijevali veći broj sati praktične nastave u gospodarstvu. Ovakva satnica dovodi u pitanje kvalitetu suradnje obrazovanja i gospodarstva te usklađenost sa potrebama tržišta rada, jer je nemoguća organizacija nastave po modelu tjedan dana škole tjedan dana prakse. Postavlja se pitanje zapošljivosti učenika koji se obrazuju po dualnom modelu obrazovanja, a samim time i održivost obrazovne ponude. Smanjenjem kvalitete mnogo će izgubiti obrazovni i gospodarski sektor, ali i društvo u cjelini. Nije prihvaćen Dana 4. ožujka 2020. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je javnosti evaluaciju dualnog obrazovanja. Isto možete preuzeti putem sljedeće poveznice: https://mzo.gov.hr/vijesti/reforma-strukovnog-obrazovanja-3557/3557 Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom potreba tržišta rada u stndardu zanimanja koja je pokazala da se kvalifikacija treba unaprijediti kako bi postala suvremena usklađena s iskazanim potrebama. Broj sati učenja temeljenog na radu u ovom modelu polazniku omogućuje najmanje 45 radnih dana odmora, a u skladu s člankom 29. Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013 i 25/2018). Isto tako, učenje temeljeno na radu ne uključuje nastavne predmete struke, kao što su Osnove računalstva s vježbama, Bonton, Poznavanje robe i dr.
7 Sonja Banić 4. CIKLUS, 1.       Općeobrazovni dio Poštovani, predviđeno je da predmet Matematika bude zastupljen u 1. razredu samo s 1 satom tjedno. U trogodišnje strukovne škole upisuju se učenici koji su ishode iz matematike u osnovnoj školi uglavnom usvojili na najnižoj razini. Ti učenici trebaju dodatno razviti i uvježbati osnovne matematičke koncepte i vještine, a to je nemoguće ostvariti u predviđenoj satnici. Usvajanje matematičkih koncepata i vještina traži upornost i sustavnost. Ako se nastava odvija samo jednom tjedno učenici imaju prerijetko matematiku da bi mogli uspješno raditi. Do sljedećeg tjedna već zaborave ono što su na satu naučili. Jedan sat tjedno je isto kao da uopće nemaju matematiku. Predlažem da se satnica matematike kao općeobrazovnog predmeta poveća na najmanje dva sata tjedno. Nije prihvaćen Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom potreba tržišta rada u stndardu zanimanja. Upis u strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikaicje dimnjačar prema dualnom modelu obrazovanja omogućen je svim polaznicima koji iskažu interes za navedenim programom, a koji su s uspjehom završili osnovnu školu. Eksperimentalna provedba nije pokazala da polaznici upisani u ovaj strukovni kurikulum ostvaruju lošije rezultate u odnosu na uspjeh polaznika koji se obrazuju u programima obrazovanja dimnjačar po drugim modelima.
8 Snježana Marić ODLUKU Poštovani, prihvaćam Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema dualnom modelu obrazovanja. Stručno znanje i praktična nastava, koje će ostvariti kurikulumom, sigurno će omogućiti kvalitetno obavljanje poslova budućih dimnjačara. S poštovanjem, Snježana Marić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
9 Slavka Vuletić Šagarjelo ODLUKU Poštovani, podržavam Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za zvanje DIMNJAČAR. Kurikulum je dobra podloga za stjecanje stručnih i praktičnih znanja za kvalitetno obavljanje poslova budućih dimnjačara. Sa štovanjem, Slavka Vuletić-Šagarjelo Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
10 SANDRA SAMOŠĆANEC ODLUKU Poštovani, Slažem se s odlikom o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije DIMNJAČAR prema dualnom modelu obrazovanja, jer su nam potrebni obrazovani ljudi koji znaju osnove svoje struke i imaju temelj za cjeloživotno učenje i unapređivanje znanja u struci. S poštovanjem Sandra Samošćanec Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
11 RUŽICA ŠOŠIĆ ODLUKU Poštovani, podržavam Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema dualnom modelu obrazovanja u navedenom obrazovnom sektoru. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
12 RENATA MIHALJEVIĆ 4. CIKLUS, 1.       Općeobrazovni dio Poštovani, mislim da jedan sat nastave TZK nije dovoljan ni za jedno strukovno zanimanje, a pogotovo ne može biti dovoljno za zanimanja koja zahtijevaju fizičku kondiciju i snagu, kao što je to ovdje slučaj. Možda bi dva sata ipak bilo primjerenije. Također, slažem se s komentarima kolega da bi informatika bila korisnija i primjerenija kao informatika u struci. Srdačan pozdrav. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na Vašoj podršci. Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom potreba tržišta rada u stndardu zanimanja. Nastavni predmet Informatika u struci predviđen je kao sastavni dio strukovnog modula Dimnjačarstvo te je time prihvaćen Vaš prijedlog.
13 Nevenka Kokalović ODLUKU Poštovani, podržavam Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije DIMNJAČAR prema dualnom modelu obrazovanja. Ovaj kurikulum polaznicima će omogućiti stjecanje znanja i vještina kao i samostalnost i odgovornost u području dimnjačarske službe te će je oni moći samostalno obavljati . Srdačan pozdrav, Nevenka Kokalović Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
14 Mirjana Car Stojković ODLUKU Poštovani, podržavam Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije DIMNJAČAR prema dualnom modelu obrazovanja. Dobra praktična nastava sa velikim fondom sati sigurno će omogućiti kvalitetno obavljanje poslova budućih dimnjačara. Smatram da je potrebno što više sati praktične nastave. Izuzetno mi je drago da još uvijek ima zainteresiranih učenika za zanimanje dimnjačara. Srdačan pozdrav Mirjana Car Stojković Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
15 Martina Trupac ODLUKU Jedinstveni model obrazovanja (JMO) je uhodani model i funkcionira. Učenici se upisuju u zanimanja s liste veznih obrta prema JMO, čije je jedinstvenost veći broj sati praktične nastave u gospodarstvu te se zove "naukovanje". Naukovanje je poseban model učenja kroz praktični rad kod majstora-mentora, stručnog učitelja u radionici (obrtu, pravnoj osobi) koje posjeduje Dozvolu (licenciju) za provođenje praktične nastave i vježbi naukovanja. Mentori u licenciranim radionicama su kvalificirani provjereni profesionalci u svojoj struci.Mentorima u licenciranim radionicama je bitan kontinuitet praktične nastave,apsurdno je da u četverogodišnjem obrazovanju planiranom dualnim obrazovanjem učenici imaju manji fond sati praktične nastave u odnosu na učenike koji pohađaju JMO programe (laički gledano velika je razlika biti na praktičnoj nastavi u obrtu ili poduzeću 1 dan u tjednu ili što je kontinuitet cijeli tjedan).Nejasno je čemu je potrebno eksperimentiranje u zanimanjima u kojima se već provodi JMO, a osobito je nepotrebno pretvaranje trogodišnjih u četverogodišnje programe.Poslodavci-mentori, majstori u svom obrtu ili poduzeću koja posjeduju licencu za naukovanje uče svoje naučnike (učenike u zanimanjima prema JMO) praktičnim vještinama potrebnim za njihovo zanimanje, te ih oblikuju u svoje buduće djelatnike za koje neće trebati gubiti vrijeme na uvođenje u poslovni proces, a četverogodišnje obrazovanje odgađa ulazak učenika na tržište rada.Trenutna situacija s kojom smo suočeni odnosi se na izraziti nedostatak kvalificirane radne snage, a četverogodišnje obrazovanje samo produžuje negativan trend umjesto da se učenike kvalitetnim trogodišnjim obrazovanjem osposobi za rad u gospodarstvu odmah po završetku školovanja. Nije prihvaćen Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom potreba tržišta rada u stndardu zanimanja koja je pokazala da se kvalifikacija treba unaprijediti kako bi postala suvremena usklađena s iskazanim potrebama.
16 Marijana Haman ODLUKU Uvođenje dualnog modela strukovnog obrazovanja u odnosu na postojeći, dobro razrađeni i u praksi potpuno zaživio model JMO, prema ovom prijedlogu kurikuluma, neće donijeti nikakve bitne razlike što se tiče „kvalitete“ naukovanja odnosno broja predloženih sati praktične nastave kod poslodavaca. Čak štoviše, ovaj će model donijeti manji broj sati praktične nastave kod poslodavaca o čemu isti nisu pravovremeno informirani. Također, iz kurikuluma nije jasno razvidan način na koji bi se ta praktična nastava kod poslodavaca odvijala (za razliku od JMO modela). Ono najbitnije što će svakako naići na negativan odjek kod poslodavaca koji će imati učenike na praksi je obveza da se sa učenikom sklapa ugovor o radu – ta činjenica podrazumijeva i plaćanje doprinosa i poreza što za poslodavce (pogotovo u teškoj financijskoj situaciji u kojoj se nalazimo) predstavlja veliki trošak koji će morati izdvajati za učenika koji tek uči raditi posao (te se nikako ne može izjednačavati sa ostalim radnicima poslodavca) i na kojeg sam poslodavac mora utrošiti dobar dio radnog vremena, a da takav ugovor istovremeno nije nikakva garancija da će učenik po završetku naukovanja htjeti ostati raditi kod tog poslodavca. Nije prihvaćen Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom potreba tržišta rada u stndardu zanimanja koja je pokazala da se kvalifikacija treba unaprijediti kako bi postala suvremena usklađena s iskazanim potrebama. Broj sati učenja temeljenog na radu u ovom modelu polazniku omogućuje najmanje 45 radnih dana odmora, a u skladu s člankom 29. Zakona o strukovnom obrazovanju. Isto tako, učenje temeljeno na radu ne uključuje nastavne predmete struke, kao što su Osnove računalstva s vježbama, Bonton, Poznavanje robe i dr.
17 Luka Vrljić ODLUKU Pri izradi svakog programa, pa tako i strukovnog kurikuluma određenog zanimanja treba uzeti u obzir da je škola odgojno–obrazovna ustanova. Stoga, svaki strukovni program mora imati balans segmenata koje strukovna škola treba nuditi: stručni i opće obrazovni dio. Iznimno je bitno shvatiti da je taj balans nužan jer se oni međusobno nadopunjuju, te jedan drugi pospješuju, a ne ugrožavaju. Ovim prijedlogom smatram da je narušen. Između ostaloga uzevši u obzir „osiguravanje općeobrazovnih i temeljnih kompetencija kao osnove za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje u svim oblicima strukovnog obrazovanja“ kao načelo iz Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje (navod načela preuzet iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, stranica 39.) smatram prijedlog strukovnog kurikuluma lošim. A što točno smatram lošim u novom strukovnom kurikuluma ovoga zanimanja: 1. Činjenicu da učenici nemaju obaveznu nastavu biologije (ili nekog drugog obaveznog prirodoslovnog predmeta), geografije (kao obaveznog interdisciplinarnog predmeta) i povijesti (kao obaveznog humanističkog predmeta) 2. Smanjenje satnice nastave TZK 3. Izrazito niskog udjela u satnici B.3. segmenta odnosno izbornog modula Razrada primjedbi: 1. Smatram da je potrebno u strukovnoj školi ponuditi neki minimum iz tih predmeta kao nadogradnju baze koju su osvojili u osnovnoj školi. Treba uzeti da se nisu mogla ponuditi sva osnovna znanja i kompetenciju u osnovnoj školi, zbog dobi učenika, te se s nekim sadržajima „čeka“ dok ne budu zreliji, a to su upravo u strukovnoj školi. Stoga, sadržaji i kompetencije vezani uz razvijanje kreativnog i kritičkog mišljenja, razumijevanje politike i važnosti izlaska na izbore, razumijevanje ekonomskih procesa, važnost Europske Unije i njezinog utjecaja na društvo, pojedinca, gospodarstvo, ali i na mikro-razini budućeg obrtnika koji će otvoriti nešto svoje, pitanje klimatskih promjena i održivog razvoja te prilagodbe tome bilo na državnoj ili osobnoj razini, primjena prve pomoći, razvoj medijske pismenosti, razvijanje razumijevanja i tolerancije među ljudima, pitanja uz ljudsko zdravlje i razvoj tijela, naročito teme vezane uz spolni i psihički razvoj čovjeka pri čemu treba naglasiti razbijanju mitova vezanih uz nju te brojne druge teme zbog neimanja tih triju predmeta neće se moći u kvalitetnoj mjeri odraditi. Naročito treba uzeti u obzir trendove i pokazatelje: slabog izlaska na izbore, loše osobne higijene, ne poznavanja prve pomoći u stanovništvu, razvoju predrasuda i netolerancije prema „drugima“, ogromnim dezinformacijama i neupućenosti mladih vezanima uz spolnost, još uvijek društvo koje ili nije svjesno ili ne želi biti svjesno ljudi s psihičkim oboljenjima i dr. Zar ne bi svako trebao znati koje mu mogućnosti a koja ograničenja nudi Europska unija te kako se u njoj bolje snaći? A pitanje je onda kako će to moći budući obrtnik/radnik ako o njoj nedovoljno ući i ako ne razumije kako ona funkcionira. U konačnici teško je očekivati da će se netko informirati pa čak i kao birač na izborima, ako ne zna dovoljno o njoj samoj. Navedene teme su prožete kroz ta tri predmeta, te se nadopunjuju, a satnica svakog tog predmeta od 70 sati godišnje ne narušava strukturu programa. 2. Obzirom da su pretilost i slaba ili nikakva fizička aktivnost gorući problem u svijetu, pa tako i kod nas, sigurno jedno od rješenja nije smanjenje satnice TZK. Bilo bi logičnije da se satnica poveća tome predmetu ili bar da je ostala jednaka staroj satnici od 70 sati godišnje. Mislim da ne treba ponovno objašnjavati važnost zdravstvene edukacije svih. 3. Uz kvalitetnu bazu, treba razvijati mogućnost izbora dodatnih izbornih predmeta te tako potaknuti interes i razvoj u specifičnim područjima za koje se odluče, a možda da i prodube znanja i vještine iz predmeta koje su do sada imali. Nije prihvaćen Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (Narodne novine, broj 62/2018) utvrđene su sastavnice i omjeri strukovnih kurikuluma po razinama od 2 do 5 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. U skladu s navedenim, izrađen je strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije dimnjačar na razini 4.2 prema dualnom modelu obrazovanja. Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom potreba tržišta rada u stndardu zanimanja.
18 Lidija Udiljak ODLUKU Uvođenje novih strukovnih kurikuluma za zanimanje dimnjačara po dualnom modelu, prilikom predstavljanja eksperimentalnog dualnog modela pred poslodavcima dovelo je do primjedbi koje su iznijeli poslodavaci na predstavljeni model i to: o Previše nejasnoća u postupku upisa i planiranja upisa o Nisu do kraja definirane obaveze poslodavaca prema učenicima o Iza poslodavaca (obrtnika) ne stoji institucija koja ih prati i vodi kroz proces rada s naučnicima o Previše je zaduženja prebačeno na poslodavce u procesu izobrazbe učenika o Brigu o prijavi slobodnih naučničkih mjesta za njih je vodila obrtnička komora (sad sami moraju voditi računa o vremenu za prijavu i planiranje upisa) o Postojeći JMO model ima definirana prava i obaveze sudionika u procesu izobrazbe u radnom procesu o Postoji direktna suradnja i podrška obrtničke komore o Postojeći JMO model je puno prihvatljiviji uz uvjet da se u što kraćem roku postojeći kurikulumi moderniziraju Polazišna točka za osmišljavanje modela dualnog obrazovanja trebao bi biti Jedinstveni model obrazovanja, koji je uhodani model dualnog obrazovanja zbog toga što objedinjuje potrebe hrvatskog gospodarstva sa praksom, a obrazovnog sektora za općim i stručnim znanjima. Kako se pokazuje na primjerima iz prakse, eksperimentalni dualni model strukovnog obrazovanja na temelju kojeg su izrađeni novi kurikulumi ispostavio se krnjom verzijom dualnog modela obrazovanja nudeći manji broj sati praktične nastave, osobito onih provedenih u gospodarstvu. Nije prihvaćen Postupak upisa u I. razred srednje škole nije predmetom ovoga savjetovanja. Zakonom o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013 i 25/2018) člankom 4. propisana su načela strukovnog obrazovanja, a dualno obrazovanje je strukovno obrazovanje. Člancima 27. i 28. navedenog Zakona propisane su dužnosti poslodavca i obveze polaznika. Broj sati učenja temeljenog na radu u ovom modelu polazniku omogućuje najmanje 45 radnih dana odmora, a u skladu s člankom 29. Zakona o strukovnom obrazovanju. Isto tako, učenje temeljeno na radu ne uključuje nastavne predmete struke, kao što su Osnove računalstva s vježbama, Bonton, Poznavanje robe i dr.
19 Hrvatski sveučilišni sindikat ODLUKU Više je prijepora oko ovog dokumenta i jedan dio njih ovdje su već istaknuli i HOK kao relevantna suradnička institucija ovoga procesa i zabrinuti pojedinci iz struke. Kako bismo bili jasni i razumljivi te kako ne bismo gušili prostor diskusije istanuti ćemo neke značajne elemente. 1. Škola je odgojno-obrazovna ustanova, a ne internat za naukovanje potrebitih kadrova. 2. Djeca po svim međunarodnim konvencijama imaju pravo na obrazovanje, što u osjetljivom razdoblju puberteta svakako uključuje općeobrazovne predmete. 3. Hrvatskome društvu potrebni su spretni, radišni i misleći mladi ljudi, a ne ljudi-roboti, lišeni svake humanističke komponente. 4. Nakon zaposlenja, 2/3 dana ovih mladih ljudi neće biti orjentirane na njihove poslove, več na obitelj i društvo koje će graditi. 5. Nije postignut konsenzus s relevantnim poslovnim subjektima. 6. Nije postignut konsenzus unutar struke. 7. Dugoročne posljedice ovakvog oblika obrazovanja su nesagledive po pitanju odgojno-obrazovnih elemenata. 8. Dosadašnji primjeri eksperimentalnih dualnih sustava u školama su katastrofalni u konačnom rezultatu. Nejasno je zašto se podaci o tome friziraju i zašto su pojedini ravnatelji svojim nastavnicima zabranili javno istupanje po ovoj temi pod cijenu otkaza. Hrvatski sveučilišni sindikat Nije prihvaćen Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom potreba tržišta rada u stndardu zanimanja koja je pokazala da se kvalifikacija treba unaprijediti kako bi postala suvremena usklađena s iskazanim potrebama. Dana 4. ožujka 2020. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je javnosti evaluaciju dualnog obrazovanja. Isto možete preuzeti putem sljedeće poveznice: https://mzo.gov.hr/vijesti/reforma-strukovnog-obrazovanja-3557/3557
20 HOK ODLUKU Hrvatska obrtnička komora želi naglasiti kako ovo nije prvi model koji kombinira učenje u školi i praksu na radnome mjestu jer se takvo što provodi još od 1996 godine u vidu dvojnog modela obrazovanja iz kojeg je razvijen 2004. godine JMO, odnosno jedinstveni model obrazovanja u trogodišnjim strukovnim školama za obrtnička zanimanja. Iz tog razloga, upozoravamo da je sadašnji Jedinstveni model obrazovanja hrvatska inačica dualnog modela obrazovanja, prilagođena gospodarskim prilikama u Republici Hrvatskoj, kao i zakonodavnom okviru unutar kojeg navedeno obrazovanje funkcionira. Također, u skladu s navedenim želimo upozoriti na činjenicu da se model dualnog obrazovanja ovom odlukom uvodi bez prethodno usuglašenih i usvojenih zakonskih i podzakonskih akata posebno zato što se uspostava dualnog obrazovanja definirala i uređivala bez utemeljenja u postojećem zakonskom okviru koji regulira strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje koji definira dualno obrazovanje je samo okvir kojim se na načelnoj razini daje određena platforma za uspostavu sustava kroz odgovarajuće zakonske i podzakonske akte koji tome i služe, a ne zakonski akt temeljem kojeg se uspostavljaju prava i obveze u sustavu. Također, protivno zakonu aktima koji su niži od zakona uvoditi prava i obveze koje nisu definirane u matičnom zakonu. Stoga smatramo da je polazišna točka za osmišljavanje modela dualnog obrazovanja trebao biti Jedinstveni model obrazovanja, koji je uhodani model dualnog obrazovanja zbog toga što objedinjuje potrebe hrvatskog gospodarstva za praksom, a obrazovnog sektora za općim i stručnim znanjima. Kako se pokazuje na primjerima iz prakse, eksperimentalni dualni model strukovnog obrazovanja na temelju kojeg su izrađeni novi kurikulumi ispostavio se krnjom verzijom dualnog modela obrazovanja nudeći manji broj sati praktične nastave, osobito onih provedenih u gospodarstvu, dok bi osnovna karakteristika dualnog obrazovanja trebala biti upravo najveći broj sati praktične nastave, osobito onih provedenih u gospodarstvu, od svih modela. Uz to, da podsjetimo. Ideja dualnog obrazovanja je bila postići da učenici uz školovanje istovremeno i rade kod poslodavca, odnosno budu njegovi zaposlenici. Za razliku od ovih ponuđenih kurikuluma, JMO ima usustavljene i razvijene alate osiguranja kvalitete (licencije – izdavanje i oduzimanje, evidencija ugovora o naukovanju, pomoćnički/naučnički ispiti, i sl.), što smatramo neophodnim za kvalitetnu provedbu strukovne izobrazbe. Što se tiče programa obrazovanja koji su uvedeni u dualni model obrazovanja nejasna je potreba za eksperimentiranjem u zanimanjima koja se već provode po Jedinstvenom modelu obrazovanja, a osobito nepotrebnim pretvaranjem trogodišnjih programa u četverogodišnje. Na taj se način odgađa ulazak učenika na tržište rada u situaciji u kojoj se suočavamo s ozbiljnim nedostatkom radnika koji će postati još izraženiji zbog posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, umjesto da se učenike kvalitetnim trogodišnjim programom osposobi za rad u gospodarstvu odmah po završetku školovanja. Da situacija bude apsurdnija, u te četiri godine učenici imaju manji fonda sati praktične nastave u odnosu na učenike koji pohađaju JMO programe. Programi obrazovanja za vezane obrte izrađeni su i doneseni procesom uske suradnje obrazovnog i gospodarskog sektora, temelje se na ishodima učenja, a za usklađenost s potrebama tržišta rada brine se velik broj sati naukovanja kojeg učenici obavljaju u licenciranim obrtima i pravnim osobama. Obrti i pravne osobe moraju biti u korak s napretkom te razvojem struke i tehnologije u toj struci, jer u protivnom ne bi mogli opstati na tržištu. Zbog velikog broja sati koji učenici u JMO modelu provode u samom gospodarstvu – radi se o većem broju sati nego u novim tzv. dualnim programima, učenici su u direktnom kontaktu sa spomenutim razvojem struke te na taj način mogu odgovoriti potrebama tržišta rada. Smatramo da bi cjelokupna javnost trebala biti upoznata s rezultatima i evaluacijom eksperimentalne provedbe dualnog modela obrazovanja, kao i pokazateljima uspješnosti koji su odlučujući čimbenik za uvođenje u redovnu primjenu. Hrvatska obrtnička komora nema za cilj isticati nedostatke, već upozoravati na manjkavosti o kojima bi trebalo voditi računa prilikom provedbe dualnog modela obrazovanja, a na temelju kojeg će se moći dati objektivna ocjena kvalitete i održivosti navedenog modela, posebno u zanimanjima izvan sustava obrazovanja za obrtnička zanimanja. Nije prihvaćen Zakonom o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013 i 25/2018) člankom 4. propisana su načela strukovnog obrazovanja, a dualno obrazovanje je strukovno obrazovanje. Člancima 27. i 28. navedenog Zakona propisane su dužnosti poslodavca i obveze polaznika. Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenju nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009) propisan je i model organizacije odgojno-obrazovnog rada kojega primjenjuje dualni model obrazovanja. Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije dimnjačar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom potreba tržišta rada u stndardu zanimanja koja je pokazala da se kvalifikacija treba unaprijediti kako bi postala suvremena usklađena s iskazanim potrebama. Broj sati učenja temeljenog na radu u ovom modelu polazniku omogućuje najmanje 45 radnih dana odmora, a u skladu s člankom 29. Zakona o strukovnom obrazovanju. Isto tako, učenje temeljeno na radu ne uključuje nastavne predmete struke, kao što su Osnove računalstva s vježbama, Bonton, Poznavanje robe i dr. Dana 4. ožujka 2020. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je javnosti evaluaciju dualnog obrazovanja. Isto možete preuzeti putem sljedeće poveznice: https://mzo.gov.hr/vijesti/reforma-strukovnog-obrazovanja-3557/3557
21 Đurđa Guštin ODLUKU Poštovani, Proučivši Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije DIMNJAČAR prema dualnom modelu obrazovanja, smatram da je osobito dobro planirana praktična nastava i povezivanje teoretskih i praktičnih znanja koja polaznici moraju steći. Velik broj sati stručne prakse u školskom praktikumu povezan s praksom kod poslodavaca omogućit će budućim dimnjačarima da na posao po završenom školovanju krenu s dobrim iskustvom i kvalitetno ga obavljaju. Također smatram da su općeobrazovnim predmetima obuhvaćena područja koja su nezaobilazna mladim stručnim ljudima. Pri tom mislim na informatiku i strani jezik što će omogućiti adekvatno uključivanje na tržište rada ravnopravno s drugim zanimanjima modernog vremena. Takav način obrazovanja mogao bi biti privlačan većem broju učenika. S poštovanjem, Đurđa Guštin Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
22 Dubravka Scharmitzer ODLUKU Poštovani, podržavam Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije DIMNJAČAR prema dualnom modelu obrazovanja. Stručna znanja i praktična nastava omogućiti će ovim kurikulumom adekvatnu osposobljenost za kvalitetno obavljanje dimnjačarskih poslova. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
23 DALIBOR RAŠIĆ ODLUKU, 3.Model organizacije odgojno-obrazovnog rada Poslovna komunikacija u dimnjačartsvu tablica strukovni dio!- pretpostavljam da je pogreška - u prvom razredu su vježbe? U drugom predavanja? U trećem nije vidljivo? Primljeno na znanje Nastavni predmet Poslovna komunikacija u dimnjačarstvu planiran je u prvom razredu s jednim satom vježbe, u drugom razredu s dva sata vježbe, a u trećem s jednim satom teorije i jednim satom vježbe.
24 DALIBOR RAŠIĆ ODLUKU Poštovani, poslovi u zanimanju Dimnjačar su se u posljednjih 20 godina strahovito izmijenili. Promjenom vodećeg energenta za grijanje izmijenio se oblik i karakteristike samog dimnjaka, a time i poslova koji se obavljaju na njemu. Uslijed toga zanimanje se u velikoj mjeri približilo sektoru strojarstva te ovdje predlažem da se ovo zanimanje izdvoji iz sektora OSOBNE, USLUGE ZAŠTITE I DRUGE i prebaci u sektor Strojarstva. LP Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
25 DALIBOR RAŠIĆ ODLUKU, 5.Materijalni i kadrovski uvjeti za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja Što se tiče kadrovskih uvjeta; mišljenja sam da brodogradnja i metalurgija ovdje ne bi trebali biti?! Isto tako inženjeri nemaju što raditi u poslovnoj komunikaciji! Tu bi osim ekonomista dodao i psihologa Djelomično prihvaćen Kadrovski uvjeti u strukovnom kurikulumu utvrđuju se na temelju Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško -psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (Narodne novine, broj 1/1996) i odgovarajućeg profila kvalifikacija na temelju predloženih skupova ishoda učenja. U kadrovskim uvjetima nastavnog predmeta Poslovna komunikacija u dimnjačarstvu između ostalog predviđen je sljedeći profil: - magistar psihologije - profesor psihologije - diplomirani psiholog - diplomirani komunikolog - magistar komunikologije
26 DALIBOR RAŠIĆ 4. CIKLUS, 1.       Općeobrazovni dio Slažem se sa kolegicom! Zašto se ovdje nije PRUZEO model "Informatika u struci" iz novog CNC operatera po dualnom modelu? https://mzo.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Obrazovanje/StrukovnoObrazovanje/Eksp-CNC-konobar-kuhar//Strukovni%20kurikulum%20za%20stjecanje%20kvalifikacije%20CNC%20operater%20prema%20dmo.pdf Strana 55! Prihvaćen Nastavni predmet Informatika u struci predviđen je kao sastavni dio strukovnog modula Dimnjačarstvo te je time prihvaćen Vaš prijedlog.
27 Bernardica Šušak ODLUKU, 8.Članovi Radne skupine koji su sudjelovali u izradi strukovnog kurikuluma Poštovani, podržavam Odluku o uvođenju kurikuluma za stjecanje kvalifikacije DIMNJAČAR prema dualnom modelu obrazovanja. Povezanost teoretskih i praktičnih znanja i vještina osigurati će kvalitetnu osposobljenost budućih dimnjačara za tržište rada. S poštovanjem! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
28 Ankica Živić ODLUKU Poštovani, podržavam Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije DIMNJAČAR prema dualnom modelu obrazovanja. Stručna znanja i praktična nastava omogućiti će ovim kurikulumom adekvatnu osposobljenost za kvalitetno obavljanje dimnjačarskih poslova. Srdačni pozdravi, A. Živić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
29 Alta Pavin Banović ODLUKU Uvođenje strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije dimnjačara prema dualnom modelu obrazovanja je potrebno i jako je dobro razrađeno. Izvrsno je što se planirao visoki postotak strukovnih djelova i modula u 4. i 5. ciklusu obrazovanja jer na kraju obrazovanja učenici će doista imati znanja i vještine potrebne za obavljanje ovoga posla koji je odgovoran. Jako je dobro što su u općeobrazovnim predmetima uvršteni i strani jezici jer znanje barem jednog stranog jezika danas je neophodno za život i za rad. Svakako su važne komunikacijske vještine koje su za kvalitetnog dimnjačara doista neophodne u svakodnevnoj komunikaciji s ljudima. Naravno stručna znanja iz matematike i informatike su neophodne za sva zanimanja pa tako i za dimnjačara jer je se danas svih poslovi nastoje informatizirati (barem u obradi podataka) ali također je važno i digitalno opismenjavanje. Ishodi su jako dobro razrađeni i opisani iz čega je vidljiva stupnjevitost napredovanja u stjecanju znanja i vještina. Kadrovski uvjeti su dobro razređeni i jasno je vidljivo tko su nastavnici stručno-teorijskih sadržaja/predmeta/vježbi. Pohvalano je što se preporuča povezanost s odgojno-obrazovnim područjima međupredmetnih tema koje se doista mogu uklopiti u sve nastavne programe/kurikule. Vrednovanje ishoda učenja nastavnih predmeta je dobro razrađeno što su izvrsne smjernice za sve nastavne predavače. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.