Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KOZMETIČAR prema dualnom modelu obrazovanja (440114) u obrazovnom sektoru OSOBNE, USLUGE ZAŠTITE I DRUGE USLUGE

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Biljana Horvat ODLUKU , 5. Materijalni i kadrovski uvjeti za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja Poštovani, mišljenja sam da bi trebalo dopuniti u nastavnom predmetu Komunikacijske vještine, kadrovski uvjet- diplomirani ekonomist, tj. magistar ekonomije. S poštovanjem Nije prihvaćen Budući da se učenici u okviru skupa ishoda učenja komunikacija povezana sa zapošljavanjem ostvaruju ishode učenja koji im omogućavaju uspješnu pripremu za motivacijski razgovor na kojem se provjeravaju komunikacijske i motoričke vještine, predloženi kadrovski uvjeti u potpunosti odgovaraju ishodima učenja.
2 Melita Todorović ODLUKU , 5. Materijalni i kadrovski uvjeti za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja Predlažem dopunu Kadrovskih uvjeta u Tablici 7 s prikazom kadrovskih uvjeta u 4. i 5. ciklusu za stjecanje i vrednovanje s obzirom na skup/ove učenja i nastavni/izborni predmet u koji pripadaju. Nastavni predmet: Komunikacijske vještine Kadrovski uvjeti - dopuniti: diplomirani ekonomist, magistar ekonomije. Objašnjenje: u nastavnom predmetu Komunikacijsko-prezentacijske vještine (zanimanje ekonomist), kadrovski uvjeti koji su navedeni između ostalih su diplomirani ekonomist / magistar ekonomije. Nije prihvaćen Budući da se učenici u okviru skupa ishoda učenja komunikacija povezana sa zapošljavanjem ostvaruju ishode učenja koji im omogućavaju uspješnu pripremu za motivacijski razgovor na kojem se provjeravaju komunikacijske i motoričke vještine, predloženi kadrovski uvjeti u potpunosti odgovaraju ishodima učenja.
3 SANDRA SAMOŠĆANEC ODLUKU , POJMOVNIK Poštovani, Slažem se s odlukom o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KOZMETIČAR prema dualnom modelu obrazovanja. Stjecanje znanja i vještina u strukovnom dijelu, te digitalne kompetencije i učenje temeljeno na radu su važni za prilagođavanje novim uvjetima rada i predstojećem napretku struke. S poštovanjem Sandra Samošćanec Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
4 Ivana Žagar 1. Opći dio, 6. Datum do kojega je predviđeno upisivanje programa za stjecanje kvalifikacije usklađene sa standardom kvalifikacije kozmetičar Poštovani, podržavam odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije kozmetičar prema dualnom modelu obrazovanja. Strukovno obrazovanje u kozmetičkim praktikumima, znanja iz informatike i poduzetništva, te uspješna komunikacija na materinskom i stranom jeziku važni su za prilagođavanje novim uvjetima rada. S poštovanjem, Ivana Žagar Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
5 Zvonko Martinović ODLUKU POK Požega komentira odluke o uvođenju strukovnog kurikuluma za navedene kvalifikacije: Nejasno je zašto u dualnom modelu obrazovanja neki programi traju 3 . školske godine, a neki 4. školske godine? – možda da tu dodamo i zašto ima manji broj sati praktične nastave od postojećeg JMO modela Nejasno je zašto Općeobrazovni dio u pojedinim strukama nema isti fond sati, i zašto se ne može vidjeti što sadrži taj općeobrazovni dio Nastavni predmeti Poslovanje i poslovna administracija -Poslovna komunikacija, kao i poduzetnička pismenost i komunikacija u vezi sa zapošljavanjem, trebaju sadržavati više sadržaja o samostalnom poslovanju i poduzetništvu. Od strukovnog kurikuluma očekuje se da veći broj učenika nakon završenog obrazovanja ide u obrtništvo i poduzetništvo, jer su oni budućnost gospodarstva. Da li je nužno uvoditi i novi sustav ocjenjivanja odnosno razine usvojenosti (Zadovoljavajuća, Dobra, Vrlo dobra, Iznimna)? Nije prihvaćen Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije kozmetičar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom tržišta rada u stndardu zanimanja koja je pokazala da se kvalifikacija treba unaprijediti i podići na razinu 4.2 kako bi postala suvremena usklađena s potrebama tržišta rada. Broj sati učenja temeljenog na radu u ovom modelu polazniku omogućuje najmanje 45 radnih dana odmora, a u skladu s člankom 29. Zakona o strukovnom obrazovanju. Isto tako, učenje temeljeno na radu ne uključuje nastavne predmete struke, kao što su Osnove računalstva s vježbama, Bonton, Poznavanje robe i dr. Strukovnim kurikulumom je propisano da je sadržaj predmetnih kurikuluma općeobrazovnog dijela (vjeronauk, etika, tjelesna i zdravstvena kultura, biologija, kemija i fizika) strukovnog kurikuluma objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja te ih nastavnici općeobrazovnih predmeta preuzimaju putem sljedeće poveznice: https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/nacionalni-kurikulum/predmetni-kurikulumi/539. Isto tako, ministrica znanosti i obrazovanja donijela je Odluke o donošenju kurikuluma za nastavne predmete hrvatski jezik, matematika, engleski jezik i njemački jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. Navedene odluke nastavnici općeobrazovnih predmeta koji su zaduženi za izvođenje nastavnih predmeta hrvatski jezik, matematika, engleski jezik i njemački jezik preuzimaju iz sljedećih brojeva Narodnih novina: - Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet hrvatski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj – Narodne novine, broj br. 10/2019 - Odluka o dopuni odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet hrvatski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj – Narodne novine, broj br. 24/2019 - Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet matematika za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj – Narodne novine, broj br. 10/2019 - Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet engleski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj – Narodne novine, broj br. 10/2019 - Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet njemački jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj – Narodne novine, broj br. 10/2019. U Modulu Poduzetnička pismenost i komunikacija, nastavnom predmetu Poduzetničke vještine učenici će steći sljedeće ishode vezane uz samostalno poslovanje i poduzetništvo: 1. Razlikovati zakonske i podzakonske akte kojima kozmetički saloni podliježu u postupku poslovanja 2. Prezentirati vođenje poslovne dokumentacije u kozmetičkom salonu. 3. Razlikovati zahtjeve tržišta i potrebe klijenta. 4. Prezentirati klijentu kozmetičke proizvode i usluge u svrhu vlastite promocije. Budući da je standardom kvalifikacije propisan minimalni primjer vrednovanja ishoda učenja, nije moguće predvidjeti jednu razinu usvojenosti ishoda učenja. Predviđene razine usvojenosti ishoda učenja ne podrazumijevaju sustav ocjenjivanja.
6 Spomenka Krebsz ODLUKU Kao osoba sa dugogodišnjim iskustvom rada u obrtništvu i vlasnica obrta, predsjednica Odbora za strukovnu izobrazbu Hrvatske obrtničke komore i potpredsjednica Obrtničke komore Zagreb, u svoje ime i ime mojih kolega obrtnika želim upozoriti na činjenicu da se programi za obrtnička zanimanja po dualnom modelu obrazovanja uvode bez detaljnog prethodnog informiranja gospodarstva i cjelokupne javnosti o rezultatima i evaluaciji eksperimentalne provedbe dualnog modela obrazovanja, kao i pokazateljima uspješnosti na kojima bi se redovna primjena navedenih programa temeljila. Ovo nije prvi model koji kombinira učenje u školi i praksu na radnome mjestu jer se takvo što provodi još od 1996 godine u vidu dvojnog modela obrazovanja iz kojeg je razvijen 2004. godine JMO, odnosno jedinstveni model obrazovanja u trogodišnjim strukovnim školama za obrtnička zanimanja. Iz tog razloga, dugogodišnja praksa je pokazala da je sadašnji Jedinstveni model obrazovanja hrvatska inačica dualnog modela obrazovanja, prilagođena gospodarskim prilikama u Republici Hrvatskoj, kao i zakonodavnom okviru unutar kojeg navedeno obrazovanje funkcionira te je taj model prepoznat kao model obrazovanja koji učinkovito spaja obrazovanje i gospodarstvo. Isto tako, u odnosu na ove nove predložene kurikulume, Jedinstveni model obrazovanja ima razvijen sustav i alate osiguranja kvalitete, posebno kada je u pitanju licenciranje gospodarskih subjekata za provođenje naukovanja, evidencija ugovora o naukovanju te provedbe kontrolnih i pomoćničkih/naučničkih ispita. Navedeni alati su prepoznati među obrtnicima i drugim gospodarskim subjektima kao ključ kvalitetne suradnje sa obrazovnim sektorom i jamstvo kvalitete kako obrazovanja koje se nudi mladoj osobi tako i gospodarskog razvitka i društvene odgovornosti obrtnika i tvrtki. Bez navedenih elemenata, kvaliteta bi mogla biti značajno poljuljana, posebno ako neće postojati dobro osmišljen način praćenja i evaluacije provedbe dualnog modela obrazovanja u gospodarskom segmentu. Obrti i pravne osobe moraju biti u korak s napretkom i razvojem struke i tehnologije, jer je to jedini način opstanka na zahtjevnom tržištu. Stoga, programi uvedeni u dualni model obrazovanja predstavljaju nejasni eksperiment, posebno u zanimanjima koja se već provode po Jedinstvenom modelu obrazovanja, a osobito nepotrebnim pretvaranjem trogodišnjih programa u četverogodišnje. Takav način provedbe će dodatno odgoditi ulazak učenika na tržište rada posebno u trenutcima kada gospodarstvo ima velikih problema sa nedostatkom kvalitetne i stručne radne snage te krizom koju je uzrokovala pandemija koronavirusa, umjesto da se učenike kvalitetnim trogodišnjim programima osposobi za rad u gospodarstvu odmah po završetku školovanja. Smatram da je nedopustivo da u predloženim programima, čak i u onom koji traje 4 godine učenici imaju manji fond sati praktične nastave u odnosu na učenike koji pohađaju JMO programe. Moji kolege obrtnici su uvijek zahtijevali veći broj sati praktične nastave u gospodarstvu. Ovakva satnica dovodi u pitanje kvalitetu suradnje obrazovanja i gospodarstva te usklađenost sa potrebama tržišta rada, jer je nemoguća organizacija nastave po modelu tjedan dana škole tjedan dana prakse. Postavlja se pitanje zapošljivosti učenika koji se obrazuju po dualnom modelu obrazovanja, a samim time i održivost obrazovne ponude. Smanjenjem kvalitete mnogo će izgubiti obrazovni i gospodarski sektor, ali i društvo u cjelini. Nije prihvaćen Dana 4. ožujka 2020. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je javnosti evaluaciju dualnog obrazovanja. Isto možete preuzeti putem sljedeće poveznice: https://mzo.gov.hr/vijesti/reforma-strukovnog-obrazovanja-3557/3557 Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije kozmetičar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom tržišta rada u stndardu zanimanja koja je pokazala da se kvalifikacija treba unaprijediti i podići na razinu 4.2 kako bi postala suvremena usklađena s potrebama tržišta rada. Broj sati učenja temeljenog na radu u ovom modelu polazniku omogućuje najmanje 45 radnih dana odmora, a u skladu s člankom 29. Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013 i 25/2018). Isto tako, učenje temeljeno na radu ne uključuje nastavne predmete struke, kao što su Osnove računalstva s vježbama, Bonton, Poznavanje robe i dr.
7 Mirjana Car Stojković ODLUKU Poštovani, podržavam Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KOZMETIČAR prema dualnom modelu obrazovanja. Dobra praktična nastava sa velikim fondom sati sigurno će omogućiti kvalitetno obavljanje poslova budućih kozmetičara. Smatram da je potrebno što više sati praktične nastave. Srdačan pozdrav Mirjana Car Stojković Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
8 Jelena Vidaković ODLUKU Slažem se da predloženi kurikulum predstavlja određeni napredak u odnosu na postojeći način obrazovanja. Međutim činjenicu da učenici nemaju obaveznu nastavu geografije (kao obaveznog interdisciplinarnog predmeta) i povijesti (kao obaveznog humanističkog predmeta) smatram izrazito negativnom prema mladim ljudima. Potrebno je da se mladi čovjek kontinuirano razvija i stječe raznovrsna znanja i opću kulturu da bi postao aktivan član zajednice. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem komentaru. Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije kozmetičar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom tržišta rada u stndardu zanimanja.
9 Ivan Ilišević ODLUKU Poštovani, smatram da u navedenim smjerovima ne treba ukidati povijest, budući da kroz ovaj predmet učenici stječu opću kulturu i poučavaju o očuvanju nacionalnog identiteta. Nije prihvaćen Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije kozmetičar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom tržišta rada u stndardu zanimanja.
10 Alta Pavin Banović ODLUKU Pohvaljujem uvođenje strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije Kozmetičar prema dualnom obrazovanju u obrazovnom sektoru Osobne, usluge zaštite i druge. Smatram da je potreban veći postotak u strukovnom dijelu i stuovnom modulu u odnosu na ovaj koji je planiran i napisan u tablici u 4. i 5. ciklusu. Također smatram da je dovoljan po jedan sat tjedno u predmetima biologija, kemija, fizika i matematika, a potrebno je povećati broj sati u strukovnim nastavnim predmetima Osnove zdravstvene prehrane i Ljekovito bilje. Ishodi su detalno napisani i opisani kao i razine usvojenosti nastavnog sadržaja. Završni rad je detalno opisan kao i materijali uvjeti za stjecanje ishoda učenja. Kadrovski uvjeti su detalno nabrojani. Pohvaljujem ppreporuku povezanosti sadržaja s međupredmetnim temama. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašoj podršci. Temeljna znanja iz općeobrazovnih predmeta biologija, kemija i fizika osnova su za stejcanje znanja u strukovnom dijelu kurikuluma, a eksperimentalna provedba je pokazala kako je izabran optimalni omjer sati i ishoda učenja.
11 Martina Trupac ODLUKU Jedinstveni model obrazovanja (JMO) je uhodani model i funkcionira. Učenici se upisuju u zanimanja s liste veznih obrta prema JMO, čije je jedinstvenost veći broj sati praktične nastave u gospodarstvu te se zove "naukovanje". Naukovanje je poseban model učenja kroz praktični rad kod majstora-mentora, stručnog učitelja u radionici (obrtu, pravnoj osobi) koje posjeduje Dozvolu (licenciju) za provođenje praktične nastave i vježbi naukovanja. Mentori u licenciranim radionicama su kvalificirani provjereni profesionalci u svojoj struci.Mentorima u licenciranim radionicama je bitan kontinuitet praktične nastave,apsurdno je da u četverogodišnjem obrazovanju planiranom dualnim obrazovanjem učenici imaju manji fond sati praktične nastave u odnosu na učenike koji pohađaju JMO programe (laički gledano velika je razlika biti na praktičnoj nastavi u obrtu ili poduzeću 1 dan u tjednu ili što je kontinuitet cijeli tjedan).Nejasno je čemu je potrebno eksperimentiranje u zanimanjima u kojima se već provodi JMO, a osobito je nepotrebno pretvaranje trogodišnjih u četverogodišnje programe.Poslodavci-mentori, majstori u svom obrtu ili poduzeću koja posjeduju licencu za naukovanje uče svoje naučnike (učenike u zanimanjima prema JMO) praktičnim vještinama potrebnim za njihovo zanimanje, te ih oblikuju u svoje buduće djelatnike za koje neće trebati gubiti vrijeme na uvođenje u poslovni proces, a četverogodišnje obrazovanje odgađa ulazak učenika na tržište rada.Trenutna situacija s kojom smo suočeni odnosi se na izraziti nedostatak kvalificirane radne snage, a četverogodišnje obrazovanje samo produžuje negativan trend umjesto da se učenike kvalitetnim trogodišnjim obrazovanjem osposobi za rad u gospodarstvu odmah po završetku školovanja Nije prihvaćen Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije kozmetičar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom tržišta rada u stndardu zanimanja koja je pokazala da se kvalifikacija treba unaprijediti i podići na razinu 4.2 kako bi postala suvremena usklađena s potrebama tržišta rada.
12 Tamara Dukić ODLUKU U Republici Hrvatskoj već se provodi model obrazovanja, JMO, putem kojeg se prate potrebe gospodarstva, a učenje provodi u školi i na radnom mjestu (praktično naukovanje u licenciranom obrtu/poduzeću). Smatram da je trebalo nadalje razvijati program JMO-a, kojem su se do sada prilagodile i strukovne škole, te obrtnici i poduzeća u kojima su učenici na praksi. Također, sustav je već razvijen, te nema smisla stvarati paralelne sustave. Osim toga, JMO model omogućava brže uključivanje osoba na tržište rada, njihovu lakšu prilagodbu tržištu, kada su u pitanju stjecanja novih znanja i vještina, slijedom većeg broja sati praktične nastave, koje ostvaruju učenici tijekom svojeg trogodišnjeg obrazovanja. U dualnom sustavu obrazovanja manji je broj sati praktične nastave učenika. Obrazovanje učenika na radnom mjestu u JMO modelu obrazovanja provode kvalitetni majstori s položenim majstorskim ispitom ili osobe koje imaju priznati status majstora i položen ispit iz radne pedagogije. Dakle, kroz model JMO-a već imamo stručnjake sa znanjima i vještinama, te pedagoškom podlogom za kvalitetan rad s učenicima. JMO ima zakonske i podzakonske temelje, dok to nije slučaj za programe dualnog modela. Nije prihvaćen Broj sati učenja temeljenog na radu u ovom modelu polazniku omogućuje najmanje 45 radnih dana odmora, a u skladu s člankom 29. Zakona o strukovnom obrazovanje (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013 i 25/2018). Isto tako, učenje temeljeno na radu ne uključuje nastavne predmete struke, kao što su Osnove računalstva s vježbama, Bonton, Poznavanje robe i dr.
13 Luka Vrljić ODLUKU Pri izradi svakog programa, pa tako i strukovnog kurikuluma određenog zanimanja treba uzeti u obzir da je škola odgojno–obrazovna ustanova. Stoga, svaki strukovni program mora imati balans segmenata koje strukovna škola treba nuditi: stručni i opće obrazovni dio. Iznimno je bitno shvatiti da je taj balans nužan jer se oni međusobno nadopunjuju, te jedan drugi pospješuju, a ne ugrožavaju. Ovim prijedlogom smatram da je narušen. Između ostaloga uzevši u obzir „osiguravanje općeobrazovnih i temeljnih kompetencija kao osnove za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje u svim oblicima strukovnog obrazovanja“ kao načelo iz Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje (navod načela preuzet iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, stranica 39.) smatram prijedlog strukovnog kurikuluma lošim. A što točno smatram lošim u novom strukovnom kurikuluma ovoga zanimanja: 1. Činjenicu da učenici nemaju obaveznu nastavu geografije (kao obaveznog interdisciplinarnog predmeta) i povijesti (kao obaveznog humanističkog predmeta) 2. Izrazito niskog udjela izbornog modula Razrada primjedbi: 1. Smatram da je potrebno u strukovnoj školi ponuditi neki minimum iz tih predmeta kao nadogradnju baze koju su osvojili u osnovnoj školi. Treba uzeti da se nisu mogla ponuditi sva osnovna znanja i kompetenciju u osnovnoj školi, zbog dobi učenika, te se s nekim sadržajima „čeka“ dok ne budu zreliji, a to su upravo u strukovnoj školi. Stoga, sadržaji i kompetencije vezani uz razvijanje kreativnog i kritičkog mišljenja, razumijevanje politike i važnosti izlaska na izbore, razumijevanje ekonomskih procesa, važnost Europske Unije i njezinog utjecaja na društvo, pojedinca, gospodarstvo, ali i na mikro-razini budućeg obrtnika koji će otvoriti nešto svoje, pitanje klimatskih promjena i održivog razvoja te prilagodbe tome bilo na državnoj ili osobnoj razini, razvoj medijske pismenosti, razvijanje razumijevanja i tolerancije među ljudima. Naročito treba uzeti u obzir trend slabog izlaska na izbore. Zar ne bi svako trebao znati koje mu mogućnosti a koja ograničenja nudi Europska unija te kako se u njoj bolje snaći? A pitanje je onda kako će to moći budući obrtnik/radnik ako o njoj nedovoljno ući i ako ne razumije kako ona funkcionira. U konačnici teško je očekivati da će se netko informirati pa čak i kao birač na izborima, ako ne zna dovoljno o njoj samoj. Navedene teme su prožete kroz ta dva predmeta, te se nadopunjuju, a satnica svakog tog predmeta od 70 sati godišnje ne narušava strukturu programa. 2. Uz kvalitetnu bazu, treba razvijati mogućnost izbora dodatnih izbornih predmeta te tako potaknuti interes i razvoj u specifičnim područjima za koje se odluče, a možda da i prodube znanja i vještine iz predmeta koje su do sada imali. Ipak treba pohvaliti da se u navedenom strukovnom kurikulumu pronašlo mjesta za biologiju, kemiju i fiziku, ali i za TZK sa satnicom od 2 sata tjedno. Nije prihvaćen Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (Narodne novine, broj 62/2018) utvrđene su sastavnice i omjeri strukovnih kurikuluma po razinama od 2 do 5 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. U skladu s navedenim, izrađen je strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije kozmetičar na razini 4.2 prema dualnom modelu obrazovanja. Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije kozmetičar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom tržišta rada u stndardu zanimanja.
14 HOK ODLUKU Hrvatska obrtnička komora želi naglasiti kako ovo nije prvi model koji kombinira učenje u školi i praksu na radnome mjestu jer se takvo što provodi još od 1996 godine u vidu dvojnog modela obrazovanja iz kojeg je razvijen 2004. godine JMO, odnosno jedinstveni model obrazovanja u trogodišnjim strukovnim školama za obrtnička zanimanja. Iz tog razloga, upozoravamo da je sadašnji Jedinstveni model obrazovanja hrvatska inačica dualnog modela obrazovanja, prilagođena gospodarskim prilikama u Republici Hrvatskoj, kao i zakonodavnom okviru unutar kojeg navedeno obrazovanje funkcionira. Također, u skladu s navedenim želimo upozoriti na činjenicu da se model dualnog obrazovanja ovom odlukom uvodi bez prethodno usuglašenih i usvojenih zakonskih i podzakonskih akata posebno zato što se uspostava dualnog obrazovanja definirala i uređivala bez utemeljenja u postojećem zakonskom okviru koji regulira strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje koji definira dualno obrazovanje je samo okvir kojim se na načelnoj razini daje određena platforma za uspostavu sustava kroz odgovarajuće zakonske i podzakonske akte koji tome i služe, a ne zakonski akt temeljem kojeg se uspostavljaju prava i obveze u sustavu. Također, protivno zakonu aktima koji su niži od zakona uvoditi prava i obveze koje nisu definirane u matičnom zakonu. Stoga smatramo da je polazišna točka za osmišljavanje modela dualnog obrazovanja trebao biti Jedinstveni model obrazovanja, koji je uhodani model dualnog obrazovanja zbog toga što objedinjuje potrebe hrvatskog gospodarstva za praksom, a obrazovnog sektora za općim i stručnim znanjima. Kako se pokazuje na primjerima iz prakse, eksperimentalni dualni model strukovnog obrazovanja na temelju kojeg su izrađeni novi kurikulumi ispostavio se krnjom verzijom dualnog modela obrazovanja nudeći manji broj sati praktične nastave, osobito onih provedenih u gospodarstvu, dok bi osnovna karakteristika dualnog obrazovanja trebala biti upravo najveći broj sati praktične nastave, osobito onih provedenih u gospodarstvu, od svih modela. Uz to, da podsjetimo. Ideja dualnog obrazovanja je bila postići da učenici uz školovanje istovremeno i rade kod poslodavca, odnosno budu njegovi zaposlenici. Za razliku od ovih ponuđenih kurikuluma, JMO ima usustavljene i razvijene alate osiguranja kvalitete (licencije – izdavanje i oduzimanje, evidencija ugovora o naukovanju, pomoćnički/naučnički ispiti, i sl.), što smatramo neophodnim za kvalitetnu provedbu strukovne izobrazbe. Što se tiče programa obrazovanja koji su uvedeni u dualni model obrazovanja nejasna je potreba za eksperimentiranjem u zanimanjima koja se već provode po Jedinstvenom modelu obrazovanja, a osobito nepotrebnim pretvaranjem trogodišnjih programa u četverogodišnje. Na taj se način odgađa ulazak učenika na tržište rada u situaciji u kojoj se suočavamo s ozbiljnim nedostatkom radnika koji će postati još izraženiji zbog posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, umjesto da se učenike kvalitetnim trogodišnjim programom osposobi za rad u gospodarstvu odmah po završetku školovanja. Da situacija bude apsurdnija, u te četiri godine učenici imaju manji fonda sati praktične nastave u odnosu na učenike koji pohađaju JMO programe. Programi obrazovanja za vezane obrte izrađeni su i doneseni procesom uske suradnje obrazovnog i gospodarskog sektora, temelje se na ishodima učenja, a za usklađenost s potrebama tržišta rada brine se velik broj sati naukovanja kojeg učenici obavljaju u licenciranim obrtima i pravnim osobama. Obrti i pravne osobe moraju biti u korak s napretkom te razvojem struke i tehnologije u toj struci, jer u protivnom ne bi mogli opstati na tržištu. Zbog velikog broja sati koji učenici u JMO modelu provode u samom gospodarstvu – radi se o većem broju sati nego u novim tzv. dualnim programima, učenici su u direktnom kontaktu sa spomenutim razvojem struke te na taj način mogu odgovoriti potrebama tržišta rada. Smatramo da bi cjelokupna javnost trebala biti upoznata s rezultatima i evaluacijom eksperimentalne provedbe dualnog modela obrazovanja, kao i pokazateljima uspješnosti koji su odlučujući čimbenik za uvođenje u redovnu primjenu. Hrvatska obrtnička komora nema za cilj isticati nedostatke, već upozoravati na manjkavosti o kojima bi trebalo voditi računa prilikom provedbe dualnog modela obrazovanja, a na temelju kojeg će se moći dati objektivna ocjena kvalitete i održivosti navedenog modela, posebno u zanimanjima izvan sustava obrazovanja za obrtnička zanimanja. Nije prihvaćen Zakonom o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013 i 25/2018) člankom 4. propisana su načela strukovnog obrazovanja, a dualno obrazovanje je strukovno obrazovanje. Člancima 27. i 28. navedenog Zakona propisane su dužnosti poslodavca i obveze polaznika. Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenju nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009) propisan je i model organizacije odgojno-obrazovnog rada kojega primjenjuje dualni model obrazovanja. Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije kozmetičar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom tržišta rada u stndardu zanimanja koja je pokazala da se kvalifikacija treba unaprijediti i podići na razinu 4.2 kako bi postala suvremena usklađena s potrebama tržišta rada. Broj sati učenja temeljenog na radu u ovom modelu polazniku omogućuje najmanje 45 radnih dana odmora, a u skladu s člankom 29. Zakona o strukovnom obrazovanju. Isto tako, učenje temeljeno na radu ne uključuje nastavne predmete struke, kao što su Osnove računalstva s vježbama, Bonton, Poznavanje robe i dr. Dana 4. ožujka 2020. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je javnosti evaluaciju dualnog obrazovanja. Isto možete preuzeti putem sljedeće poveznice: https://mzo.gov.hr/vijesti/reforma-strukovnog-obrazovanja-3557/3557
15 Petra Katarinčić ODLUKU Poštovani, gledajući sve programe prema dualnom modelu, očito se ukidaju predmeti društveno humanističkog područja. Ne razumijem zašto se ukida nastava povijesti u prvom razredu kao dio općeobrazovnih predmeta. Kurikulum povijesti bi trebalo promijeniti, ali nikako ukinuti. Lijepi pozdrav. Nije prihvaćen Izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. Radna skupina za izradu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije kozmetičar prema dualnom modelu obrazovanja izradila je strukovni kurikulum temeljem prijedloga standarda kvalifikacije, a u skladu s analizom tržišta rada u stndardu zanimanja.
16 Ružica Šošić ODLUKU Poštovani, podržavam Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KOZMETIČAR prema dualnom modelu obrazovanja u navedenom sektoru. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
17 Dubravka Scharmitzer ODLUKU Poštovani, podržavam Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KOZMETIČAR prema dualnom modelu obrazovanja (440114) u obrazovnom sektoru osobne usluge. Stručna znanja i praktična nastava omogućiti će ovim kurikulumom adekvatnu osposobljenost za kvalitetno obavljanje kozmetičarskih poslova. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
18 Snježana Marić ODLUKU Poštovani, podržavam Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KOZMETIČAR prema dualnom modelu obrazovanja (440114) U OBRAZOVNOM SEKTORU OSOBNE USLUGE ZAŠTITE I DRUGE USLUGE. S poštovanjem, Snježan Marić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.
19 Ankica Živić ODLUKU Poštovani, podržavam Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KOZMETIČAR prema dualnom modelu obrazovanja (440114) U OBRAZOVNOM SEKTORU OSOBNE USLUGE ZAŠTITE I DRUGE USLUGE. Stručna znanja i praktična nastava omogućiti ĆEovim kurikulumom adekvatnu osposobljenost za kvalitetno obavljanje kozmetičarskih poslova. Srdačni pozdravi! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašoj podršci.