Izvješće o provedenom savjetovanju - Ažurirani Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (2021.-2026.)

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Brankica Tepeš AKCIJSKI PROGRAM STRATEGIJE UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM Poštovani, prijedlog Akcijskog programa strategije upravljanja morskim okolišemi obalnim područjem detaljno i kvalitetno je predstavljen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 vivijana lovrinić-đaković AKCIJSKI PROGRAM STRATEGIJE UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM Poštovani, prijedlog Preporuka je kvalitetan, detaljno razrađen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Hrvatski hidrografski institut 1.7.4. Učestalost mjerenja, Razina mora Poštovani, Uz navedene mareografske postaje potrebno je navesti i mareografske postaje Hrvatskog hidrografskog instituta, a kako bi cijeli Jadran bio pokriven s podacima o razini mora. Osim navedenog, Hrvatski hidrografski institut ima dugogodišnje iskustvo u praćenju razine mora na svojim mareografskim postajama. S toga predlažemo da se uz navedne maregrafske postaje navedu i mareografske postaje Rovinj, Zadar, Split, Ploče, Dubrovnik te Mali Lošinj i Šibenik. Mareografske postaje Mali Lošinj i Šibenik bile bi u funkciji u 2021. godinu. S poštovanjem, Hrvatski hidrografski institut Z. Frankopanska 161 21000 Split Nije prihvaćen Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora ažuriran je u odnosu na relevantnu Odluku komisije (EU) 2017/848 o utvrđivanju kriterija i metodoloških standarda za dobro stanje okoliša morskih voda uvažavajući propisane elemente kriterija, kriterije i metodološke standarde. Do uspostave graničnih vrijednosti štetnog učinka utjecaja trajnih promjena hidrografskih uvjeta, koje se trebaju definirati unutar D6, pratit će se promjene u okvirima postojećih/propisanih aktivnosti.
4 Latinka Janjanin AKCIJSKI PROGRAM STRATEGIJE UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM Poštovani, Predlažem da se u Tablicu 1.6.3.1. (Koordinate postaja za praćenje stanja livada morske cvjetnice Posidonia oceanica) uvrsti novo područje za monitoring koje se nalazi u Općini Ližnjan-Lisignano, Istarska županija. Naime, tijekom kartiranja morskih staništa općine Ližnjan do 40 m dubine, tj. unutar 300 metara od obalne crte prema otvorenom moru, zabilježena je dobro razvijena livada posidonije koja se proteže od 11-16 metara dubine. Visina biljke iznosi 50-80 cm. Mozaično rasprostranjenje posidonije bilježi se na dubini 7.0-8.5 metara dubine. Nekad široko rasprostranjena duž istočne i zapadne obale istarskog poluotoka, danas je vrsta, tj. njene livade, pod značajnim antropogenim utjecajem. Na nekad poznatim lokalitetima, livade posidonije su nestale. Stoga navedena lokacija zapravo predstavlja jednu od rijetkih lokacija s dobro razvijenom livadom posidonije u istarskom akvatoriju. U spomenutoj livadi zabilježena je i invazivna vrsta Caulerpa cylindracea. U koliko prijedlog bude prihvaćen, točni obuhvat livade dostavit ću Vam u shpHTRS96. U Akcijskom programu Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, Ažurirani sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (2021.-2026.) ne postoji monitoring za koraligensku biocenozu. Tijekom dugogodišnjeg kartiranja morskih staništa u Istarskoj županiji koraligenska biocenoza je na pojedinim mjestima u Županiji izuzetno lijepo razvijena, s brojnim vrstama, posebno s vrstom Eunicella cavolini. Koraligenska biocenoza karakteristična je za istočnu i jugoistočnu obalu Istarske županije. Vrsta Corallium rubrum nije zabilježena do 50 m dubine, tj. u dijelovima koraligenske biocenoze koja je do sada kartirana. Predlažem uspostavu monitoringa u općini Ližnjan-Lisignano i istočnoj obali Istarske županije na koraligenskoj biocenozi. Točne pozicije rasprostranjenosti koraligena i eventualno budućeg monitoringa dostavit ću po usvojenom prijedlogu (shpHTRS96). Nije prihvaćen U tom akvatoriju nalaze se već dvije postaje na kojima je uspostavljen višegodišnji monitoring. Stanje na tim postajama odražava i stanje akvatorija u okolnom području. Općenito, do sada nije uspostavljena metodologija praćenja stanja koraligenske biocenoze u hrvatskom dijelu Jadrana pa u tom smislu nema prostora za proširenje monitoringa prema odredbama Odluke komisije (EU) 2017/848 o utvrđivanju kriterija i metodoloških standarda za dobro stanje okoliša morskih voda. Nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (zaštita prirode) pokreće aktivnosti za uspostavu monitoringa na različitim tipovima staništa, a kojim će biti obuhvaćen i tip staništa Grebeni, u koji je uključena i ova biocenoza.
5 Ivan Petričević 1.11.    Unos podvodne buke i drugih oblika energije (D11), 1.11.1. Uvod "Glavni izvori impulsne podvodne buke su rad ultrazvučnih uređaja (sonari, geološka i seizmička istraživanja)..." Moj savjet je da se ova rečenica promijeni u "Glavni izvori impulsne podvodne buke su rad akustičnih i seizmičkih uređaja (sonari, geološka i seizmička istraživanja)" jer je tako pokriven cijeli spektar istraživačkih djelatnosti na moru Prihvaćen Prihvaća se.
6 Ivan Petričević 1.11.    Unos podvodne buke i drugih oblika energije (D11), 1.11.1. Uvod "... izvori seizmički (potresi, pomicanja i sl.)..." mislim da riječ seizmički (plitka i duboka seizmika) opisuje umjetno izazvan val a seizmičnost prirodno izazvan val (potresi, pomicanja i sl.) Prihvaćen Prihvaća se.