Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Pravilnika o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom državne imovine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Koprivničko-križevačka županija Stupanje na snagu, Članak 12. Potrebno je brisati razmak u dijelu riječi "Narodnim... Prihvaćen Komentar se prihvaća.
2 Koprivničko-križevačka županija Završne odredbe, Članak 11. U članku 11. prijedloga Pravilnika, treba brisati oznaku za stavak: „(1)“ jer se ona ne stavlja u člancima koji nisu podijeljeni na stavke, odnosno koji imaju samo jedan stavak. Vezano uz članak 11. prijedloga Pravilnika, rok u kojem će ostale evidencije, osim nekretnina, biti dostupne bi trebao biti određen ili odrediv, a „redoslijed njihove implementacije u sustav“ to nije jer po nepoznatom redoslijedu on može biti nekad u neodređenoj budućnosti ili nikad. Isto tako budući da ovaj prijedlog Pravilnika ne sadrži podatke o tome koji će biti atributi elemenata ostalih evidencija, postoji bojazan da će ih se određivati posve arbitrarno, sukladno redoslijedu implementacije pojedine evidencije te da se zato neće ispuniti svrha ustrojavanja i vođenja Središnjeg registra državne imovine. Djelomično prihvaćen Komentar da bi u članku 11. prijedloga Pravilnika, rok u kojem će ostale evidencije, biti dostupne trebao biti odrediv ne prihvaća se. Ostale evidencije Središnjeg registra koje su propisane Uredbom o Središnjem registru državni imovine (NN,br.3/20), članak 6. trebale bi se implementirati kroz EU projekt “Unaprjeđenje sustava evidencije i upravljanja državne imovine”. Razdoblje trajanja projekta je 3 godine, već u startu ne možemo znati hoće li zaista trajanje projekta biti 3 godine ili će se zbog nekih iznenadnih situacija isto morati prolongirati na duži period, te iz tog razloga smatramo kako nije dobro spominjati rok.
3 Koprivničko-križevačka županija Korisnička podrška obveznicima dostave podataka, Članak 9. U članku 9. stavku 1. Pravilnika, iza riječi: „obveznicima dostave“ treba dodati riječi: „i unosa“ jer se u člancima 1., 4., 5. i 8. Zakona o Središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 112/18.), koristi pojam: „obveznici dostave i unosa podataka“ i pojam: „obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar“, a u članku 3. točki 2. Uredbe o središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 3/20.), se nalazi definicija koja glasi: „2. obveznici dostave i unosa podataka su svi subjekti dostave i unosa podataka u Središnji registar, sukladno odredbi članka 4. Zakona“. U članku 9. stavku 1. prijedloga Pravilnika, riječ: „web stranica“ treba pisati sa spojnicom, dakle piše se: „web-stranica“, sukladno Hrvatskom pravopisu koji je izdao Hrvatski institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Međutim umjesto pojma: „web-stranica“ treba se koristiti pojam primjereniji hrvatskom jeziku, a to je: „mrežna stranica“. Isto tako budući da članak 6. stavak 1. Zakona o Središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 112/18.) koristi pojam: „mrežna stranica“, stoga bi se isti pojam morao dosljedno koristiti i u ovom podzakonskom propisu. U članku 9. stavku 2. prijedloga Pravilnika, iza riječi: „obveznika“ treba dodati riječi: „dostave i unosa podataka“ jer se u člancima 1., 4., 5. i 8. Zakona o Središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 112/18.), koristi pojam: „obveznici dostave i unosa podataka“ i pojam: „obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar“, a u članku 3. točki 2. Uredbe o središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 3/20.), se nalazi definicija koja glasi: „2. obveznici dostave i unosa podataka su svi subjekti dostave i unosa podataka u Središnji registar, sukladno odredbi članka 4. Zakona“. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
4 Koprivničko-križevačka županija Način dostave klasificiranih podataka, Članak 8. U članku 8. stavku 2. podstavku 1. prijedloga Pravilnika, iza riječi: „obvezniku dostave“ treba dodati riječi: „i unosa podataka“ jer se u člancima 1., 4., 5. i 8. Zakona o Središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 112/18.), koristi pojam: „obveznici dostave i unosa podataka“ i pojam: „obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar“, a u članku 3. točki 2. Uredbe o središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 3/20.), se nalazi definicija koja glasi: „2. obveznici dostave i unosa podataka su svi subjekti dostave i unosa podataka u Središnji registar, sukladno odredbi članka 4. Zakona“. U članku 8. stavku 2. podstavku 3. prijedloga Pravilnika, riječ: „klasi“ treba zamijeniti s riječima: „klasifikacijskoj oznaci“, sukladno članku 22. i članku 46. stavku 2. Uredbe o uredskom poslovanju („Narodne novine“, broj 7/09.), jer je „KLASA“ samo način naznačavanja klasifikacijske oznake u aktu i ona se uvijek piše s velikim slovima, dakle: „KLASA“, a ne „klasa“ ili „Klasa“. Kako se u istom podstavku koristi i pojam: „urudžbeni broj“ umjesto: „URBROJ“, stoga treba koristiti pojam: „klasifikacijska oznaka“ umjesto: „KLASA“. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
5 Koprivničko-križevačka županija Specifikacija formata za razmjenu podataka, Članak 7. U članku 7. stavku 3. prijedloga Pravilnika, riječ: „web stranicama“ treba pisati sa spojnicom, dakle piše se: „web-stranicama“, sukladno Hrvatskom pravopisu koji je izdao Hrvatski institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Međutim umjesto pojma: „web-stranica“ treba se koristiti pojam primjereniji hrvatskom jeziku, a to je: „mrežna stranica“. Isto tako budući da članak 6. stavak 1. Zakona o Središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 112/18.) koristi pojam: „mrežna stranica“, stoga bi se isti pojam morao dosljedno koristiti i u ovom podzakonskom propisu. U članku 7. stavku 3. prijedloga Pravilnika, riječi: „Središnje registra“ treba zamijeniti s riječima: „Središnjeg registra“. U članku 8. stavku 1. prijedloga Pravilnika, predlaže se zamjena riječi: „Klasificirani podaci“ s riječima: „Podaci klasificirani na temelju zakona s kojim se uređuje tajnost podataka“, sukladno terminologiji članka 6. stavka 2. Zakona o Središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 112/18.) i članka 10. stavka 4. Uredbe o središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 3/20.) te jer sam pojam: „klasificirani podaci“ bez navođenja zakona s kojim se uređuje tajnosti podataka nema nikakvo značenje, jer s može odnositi na bilo koje podatke koje je bilo tko mogao klasificirati ili označiti i razvrstati po nekoj osnovi. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
6 Koprivničko-križevačka županija Dostava Odluke o imenovanje odgovorne osobe, Članak 6. Predlaže se da se članku 6. prijedloga Pravilnika, doda novi stavak 1., pri čemu bi sadašnji stavci 1. do 4. postali stavci 2. do 5., a koji bi glasio: „Obveznik dostave i unosa podataka obvezan je donijeti odluku o imenovanju odgovorne osobe za elektronički unos i ažuriranje podataka te dostaviti podatke o tome u Središnji registar.“, a sukladno članku 13. podstavku 2. Uredbe o središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 3/20.), prema kojoj su Obveznici dostave i unosa podataka dužni su imenovati odgovornu osobu za elektronički unos i ažuriranje podataka te dostaviti podatke o tome u Središnji registar. U članku 6. stavku 1. prijedloga Pravilnika, riječi: „Prijedlog Odluke“ treba zamijeniti s riječima: „Obrazac odluke“ jer obveznik dostave i unosa podataka u Središnji registar državne imovine sam određuje svojom odlukom odgovornu osobu i ne mora to nikome predlagati. U članku 6. stavcima 1. i 3. prijedloga Pravilnika, riječ: „web stranica“ treba pisati sa spojnicom, dakle piše se: „web-stranica“, sukladno Hrvatskom pravopisu koji je izdao Hrvatski institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Međutim umjesto pojma: „web-stranica“ treba se koristiti pojam primjereniji hrvatskom jeziku, a to je: „mrežna stranica“. Isto tako budući da članak 6. stavak 1. Zakona o Središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 112/18.) koristi pojam: „mrežna stranica“, stoga bi se isti pojam morao dosljedno koristiti i u ovom podzakonskom propisu. U članku 6. stavku 1. prijedloga Pravilnika, se koristi jednina, a u članku 6. stavku 3. prijedloga Pravilnika, se koristi množina pa nije jasno je li riječ o jednoj ili o više mrežnih stranica na kojima se vodi Središnji registar državne imovine. U članku 6. stavku 1. prijedloga Pravilnika, treba brisati riječi: „državne imovine“ jer je naziv Središnjeg registra državne imovine kraćen u članku 1. prijedloga Pravilnika i glasi: „Središnji registar“. U članku 6. stavku 2. prijedloga Pravilnika, riječi: „Minimalni skup podataka Odluke o imenovanju mora obuhvaćati sljedeće podatke: Naziv, adresa i OIB obveznika; Ime, Prezime, OIB,“ treba zamijeniti s riječima: „Odluka o imenovanju iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati podatke o nazivu, adresi i OIB-u obveznika dostave i unosa podataka te ime, prezime, OIB,“ jer su riječi: „Minimalni skup podataka Odluke o imenovanju mora obuhvaćati sljedeće podatke:“ nomotehnički nezgrapne i nerazumljive te nije jasno na koju odluku se odnose U članku 6. stavku 3. prijedloga Pravilnika, iza riječi: „Odluka“ treba dodati: „Odluka o imenovanju iz stavka 1. ovog članka“, jer se ranije u članku koristi pojam Odluka o imenovanju. U članku 6. stavku 4. prijedloga Pravilnika, je nejasno na kakvu ovjeru „od ovlaštene osobe obveznika“ se misli, budući da obveznik dostave i unosa podataka u Središnji registar državne imovine svoju odluku o imenovanju ovlaštene osobe dostavlja samo na adresu elektroničke pošte te ona može biti ili elektronički dokument (bilo koja vrsta elektroničkog zapisa koji nema svojstva elektroničke isprave, sukladno članku 4. podstavku 4. Uredbe o uredskom poslovanju, Narodne novine broj 7/09.) ili elektronička isprava (isprva uređena sukladno propisima, sukladno članku 4. podstavku 5. Uredbe o uredskom poslovanju, Narodne novine broj 7/09.). Dakle očekuje li Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva da spomenuta odluka o imenovanju bude izrađena kao elektronička isprava i da sadrži elektronički potpis i elektronički pečat, sukladno Zakonu o elektroničkoj ispravi („Narodne novine“, broj 150/05.) i Zakonu o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ („Narodne novine“, broj 62/17.)? U slučaju da se pod ovjerom „od ovlaštene osobe obveznika“ misli na elektronički potpis i elektronički pečat moramo napomenuti da se dio pravnih subjekata koji su obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar državne imovine ne koristi tim alatima i nema tehničke uvjete za izradu elektroničke isprave ili nije u mogućnosti osigurati financijska sredstva za dobivanje kvalificiranih certifikata za elektronički potpis i elektronički pečat. U članku 6. stavku 4. prijedloga Pravilnika, iza riječi: „imenovanju“ treba dodati riječi: „iz stavka 1. ovog članka“, a iza riječi: „obveznika“ treba dodati riječi: „dostave i unosa podataka“. Djelomično prihvaćen Prijedlog da se u članku 6. prijedloga Pravilnika, doda novi stavak 1., pri čemu bi sadašnji stavci 1. do 4. postali stavci 2. do 5., a koji bi glasio: “Obveznik dostave i unosa podataka obvezan je donijeti odluku o imenovanju odgovorne osobe za elektronički unos i ažuriranje podataka te dostaviti podatke o tome u Središnji registar” se ne prihvaća iz razloga što se isto spominje u Uredbi o Središnjem registru državne imovine (NN, br.3/20), članak 13. te smatramo kako isto nema potrebe spominjati i u Pravilniku. Komentar na članak 6. stavak 4. prijedloga Pravilnika gdje je nejasno na kakvu ovjeru “od ovlaštene osobe obveznika” se misli ne prihvaća se. Pod ovlaštenim osobama obveznika dostave i unosa podataka misli se na čelnike institucija s pravom potpisa .Ne očekuje se da navedena Odluka o imenovanju odgovorne osobe bude izrađena isključivo kao elektronička isprava sa elektroničkim potpisom i pečatom, ostavljamo mogućnost da institucija sam odluči glede ovjere.
7 Koprivničko-križevačka županija Postupak upisa ili promjene zapisa Središnjeg registra, Članak 5. U članku 5. stavcima 1. i 2. prijedloga Pravilnika, riječ: „obveznik“ treba zamijeniti s riječima: „obveznik dostave i unosa podataka“, zato što se u člancima 1., 4., 5. i 8. Zakona o Središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 112/18.), koristi pojam: „obveznici dostave i unosa podataka“ i pojam: „obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar“, a članak 3. točka 2. Uredba o središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 3/20.), sadrži definiciju koja glasi: „2. obveznici dostave i unosa podataka su svi subjekti dostave i unosa podataka u Središnji registar, sukladno odredbi članka 4. Zakona“. U članku 5. stavku 4. prijedloga Pravilnika, treba brisati točku ispred riječi: „PDF“. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
8 Koprivničko-križevačka županija Obavezni atributi pojedinih elemenata, Članak 4. U članku 4. točki 3. podtočki f. prijedloga Pravilnika, iza kratice: „ZK“ treba brisati točku. U članku 4. točki 3. podtočki g. prijedloga Pravilnika, riječi: „ZIS-om“ trebaju se zamijeniti s riječima: „Zajedničkim informacijskim sustavom zemljišnih knjiga i katastra (u daljnjem tekstu: ZIS)“ jer nije riječ o općepoznatoj pokrati. Naime, članak 6. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19.), glasi: „ Zemljišne knjige vode se elektronički, u Zajedničkom informacijskom sustavu zemljišnih knjiga i katastra (u daljnjem tekstu: ZIS).“. U članku 4. točki 3. podtočki h. prijedloga Pravilnika, se ne može koristiti kratica: „ZK“ koja se prije toga koristila umjesto riječi: „zemljišnoknjižni“, stoga riječi: „glavne knjige ZK“ treba zamijeniti s riječima: „glavne knjige zemljišne knjige“, jer je člankom 13. stavkom 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19.) propisano: „Zemljišna se knjiga sastoji od glavne knjige i zbirke isprava.“, a člankom 18. stavkom 1. istog Zakona je propisano da se glavna knjiga sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka. Predlažemo da se u članku 4. točki 6. podtočkama c., d. i e. i točki 7. podtočki c. prijedloga Pravilnika, riječi: „(kn)“ zamijenies riječima: „(u kunama)“ jer se kratica: „kn“ za hrvatsku kunu koristi samo u tuzemnom platnom prometu, a prema normi ISO 4217, oznaka za kunu u inozemnom platnom prometu je HRK, a brojčana oznaka joj je 191. Predlažemo da se u članku 4. točki 7. podtočki e. prijedloga Pravilnika, riječi: „Naziv procjenitelja“ zamijene s riječima: „Ime i prezime procjenitelja“ ili s riječima: „Ime i prezime, adresa i osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) procjenitelja“, jer procjenitelj može biti samo fizička osoba, a ona nema naziv već ima ime i prezime. Naime sukladno članku 9. stavku 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina („Narodne novine“, broj 78/15.): „Procjenitelj je u smislu ovoga Zakona fizička osoba stalni sudski vještak za procjenu nekretnina odnosno pravna osoba koja ispunjava uvjete za sudska vještačenja, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti, postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka. Procjenitelj može biti i stalni sudski procjenitelj imenovan u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti, postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih procjenitelja.“. Djelomično prihvaćen Prijedlog da se u članku 4. točki 7. podtočki e. prijedloga Pravilnika, riječ: “Naziv procjenitelja” zamijeni s riječima: “Ime i prezime procjenitelja” u trenutnoj fazi nije moguće izmijeniti obzirom da ostaje Model podataka koji je preuzet od Ministarstva državni imovine.
9 Koprivničko-križevačka županija Obavezni atributi pojedinih elemenata, Članak 4. U članku 4. točki 3. podtočki b. prijedloga Pravilnika, umjesto „ZK čestice“ treba pisati riječ „zemljišnoknjižne čestice“ no ako se taj naziv misli kratiti, onda treba riječi: „Broj ZK čestice“ zamijeniti s riječima: „Broj zemljišnoknjižne čestice (u daljnjem tekstu: ZK čestica)“. Ovdje bi željeli napomenuti i kako Zakon o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19.) koristi pojam: „katastarska čestica“. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
10 Koprivničko-križevačka županija Obavezni atributi pojedinih elemenata, Članak 4. Predlažemo da se u članku 4. točki 1. prijedloga Pravilnika, iza podtočke e. doda nova podtočka f. koja bi glasila: „f) ostale zabilježbe i tereti na nekretnini.“, budući da nekretnina u državnom vlasništvu može biti npr. opterećena nekom služnošću ili nekim drugim teretom koji se ne vidi iz drugih podataka o nekretnini, a bitni su za način njenog korištenja i raspolaganje s njom. Nije prihvaćen Obzirom da je Model podataka, odnosno cijelo aplikacijsko rješenje s određenim elementima i atributima preuzeto od Ministarstva državne imovine u trenutnoj fazi ne prihvaćamo prijedlog.
11 Koprivničko-križevačka županija Obavezni atributi pojedinih elemenata, Članak 4. U članku 4. točki 1. podtočki a. prijedloga Pravilnika, iza riječi: „Obveznik dostave“ treba dodati riječi: „i unosa“, zato što se u člancima 1., 4., 5. i 8. Zakona o Središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 112/18.), koristi pojam: „obveznici dostave i unosa podataka“ i pojam: „obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar“, a članak 3. točka 2. Uredba o središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 3/20.), sadrži definiciju koja glasi: „2. obveznici dostave i unosa podataka su svi subjekti dostave i unosa podataka u Središnji registar, sukladno odredbi članka 4. Zakona“. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
12 Koprivničko-križevačka županija Obavezni atributi pojedinih elemenata, Članak 4. U članku 4. stavku 1. prijedloga Pravilnika, riječi: „evidencije nekretnina“ treba zamijeniti s riječima: „Evidencije nekretnina“, ako je riječ o nazivu evidencije. Nije prihvaćen Već smo u prethodnom komentaru (komentar br. 10) ustvrdili kako naziv evidencije glasi „Nekretnina“.
13 Koprivničko-križevačka županija Obavezni atributi pojedinih elemenata, Članak 4. U članku 4. točkama 1. do 7. prijedloga Pravilnika, nije jasno zbog čega se elementi piši s velikim početnim slovom, budući da je riječ o dijelovima Evidencije nekretnina, a ne o nazivima samostalnih evidencija. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
14 Koprivničko-križevačka županija Obavezni atributi pojedinih elemenata, Članak 4. U članku 4. točkama 1. do 7. prijedloga Pravilnika, riječ: „Elementa“ bi trebalo pisati malim početnim slovom, jer iz nikakvog ranijeg skraćivanja naziva ne proizlazi da bi se ta riječ trebala pisati s velikim početnim slovom. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
15 Koprivničko-križevačka županija Obavezni atributi pojedinih elemenata, Članak 4. Vezano uz članak 4. prijedloga Pravilnika, ako se koriste strogo stručni izrazi iz matematike, kao što su: „atributi“ i „elementi“, onda bi ih trebalo i objasniti jer obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar državne imovine ne moraju nužno vladati sa stručnim matematičkim pojmovima ili ih mogu pogrešno tumačiti budući da te riječi izvan matematike i srodnih znanosti imaju i druga značenja. Naime: „U matematici se atribut riječi upotrebljava za opisivanje obilježja ili obilježja nekog objekta - obično unutar uzorka - koji omogućuje grupiranje s drugim sličnim objektima i obično se koristi za opisivanje veličine, oblika ili boje objekata u skupini. Okupimo li neke objekte prema određenom načelu u jednu cjelinu, kažemo da smo odredili skup. Članovi ili objekti koji tvore skup nazivaju se elementi skupa.“. Nije prihvaćen Nazivlje “atributi” i “elementi” su iz arhitekture samog sustava koji je preuzet od Ministarstva državne imovine.
16 Koprivničko-križevačka županija Elementi evidencije državne imovine koja se unosi u Središnji registar   , Članak 3. U članku 3. stavku 3. prijedloga Pravilnika, podstavke treba pisati s malim početnim slovom, osim ako je riječ o nazivima dijelova Evidencije nekretnina. Nije prihvaćen Navedene podstavke su nazivi dijelova evidencije Nekretnina.
17 Koprivničko-križevačka županija Elementi evidencije državne imovine koja se unosi u Središnji registar   , Članak 3. U članku 3. stavku 3. prijedloga Pravilnika, predlaže se pisanje riječi: „Nekretnina“ s malim početnim slovom jer ako je naziv evidencije: „Evidencija nekretnina“, onda nije ispravno i ne postoje razlozi za pisanje naziva evidencije: „Evidencija Nekretnina“. Nije prihvaćen Naziv evidencije glasi “Nekretnina”, a ne: “evidencija Nekretnina”.
18 Koprivničko-križevačka županija Dostupnost Registra, Članak 2. U članku 2. stavku 2. prijedloga Pravilnika je nejasno objavljuje li se obavijest o nedostupnosti Središnjeg registra, na mrežnoj stranici Središnjeg registra ili na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva ili na Središnjem državnom portalu na kojem se on javno objavljuje, sukladno članku 15. stavku 1. Uredbe o središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 3/20.). Prihvaćen Komentar se prihvaća.
19 Koprivničko-križevačka županija Dostupnost Registra, Članak 2. Vezano uz članak 2. prijedloga Pravilnika, ako će Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva voditi Središnji registar državne imovine samo na jednoj mrežnoj stranici onda u stavku 2. ovog članka umjesto: „internetskim stranicama“ treba pisati: „mrežnoj stranici“, no ako je riječ o više mrežnih stranica tada se u stavcima 1. i 3. ovog članka riječi: „internetska stranica“ u odgovarajućem padežu trebaju zamijeniti s riječima: „mrežnim stranicama“. Ovdje želimo napomenuti da je u članku 6. stavku 1. Zakona o Središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 112/18.) navedeno kako se podaci Središnjeg registra objavljuju se na „mrežnim stranicama“…, dakle Zakon koristi množinu. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
20 Koprivničko-križevačka županija Dostupnost Registra, Članak 2. U članku 2. prijedloga Pravilnika, se koristi pojam: „internetska stranica“ u odgovarajućem padežu, dok se u članku 6. stavcima 1. i 3., članku 7. stavku 3. i članku 9. stavku 1. prijedloga Pravilnika, se koristi pojam: „web stranica“ u odgovarajućem padežu, a korištenje sinonima u propisima treba izbjegavati te se treba odlučiti samo za jedan pojam i onda ga koristiti dosljedno u cijelom tekstu propisa. Za napomenuti je da bi se u duhu hrvatskog jezika u prijedlogu Pravilnika trebao koristiti pojam: „mrežna stranica“ u odgovarajućem padežu. Isto tako budući da 6. stavak 1. Zakona o Središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 112/18.) koristi pojam: „mrežna stranica“, stoga bi isti pojam morao koristiti i u ovom podzakonskom propisu. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
21 Koprivničko-križevačka županija Predmet Pravilnika, Članak 1. U članku 1. prijedloga Pravilnika, iza riječi: „informiranje obveznika dostave“ treba dodati riječi: „i unosa“ zato što se u člancima 1., 4., 5. i 8. Zakona o Središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 112/18.), koristi pojam: „obveznici dostave i unosa podataka“ i pojam: „obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar“, a članak 3. točka 2. Uredbe o središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 3/20.), sadrži definiciju koja glasi: „2. obveznici dostave i unosa podataka su svi subjekti dostave i unosa podataka u Središnji registar, sukladno odredbi članka 4. Zakona“. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
22 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK U prambuli prijedloga Pravilnika, iza riječi: „donosi“ treba brisati dvotočku jer se ona po nomotehničkim pravilima tu ne piše. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
23 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK U prambuli prijedloga Pravilnika, bi se trebalo pozvati i na članak 5. stavak 2. Uredbe o središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 3/20.) jer i on sadržava naznaku pravne osnove za donošenje ovog propisa koja glasi: „ U Središnjem registru prikupljaju se i evidentiraju podaci na temelju valjanih isprava i ostale dokumentacije propisane Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom, kojeg donosi čelnik tijela državne uprave nadležnog za razvoj digitalnog društva.“. Nije prihvaćen Smatramo kako nije nužno pozvati se na Uredbu u preambuli jer ona u konkretnom članku samo navodi koji podaci se prikupljaju i evidentiraju u Središnjem registru što je razriješeno Pravilnikom, dok iz članka 7. stavka 2. Zakona o Središnjem registru državne imovine (NN, br.112/18) proizlazi ovlaštenje za donošenje Pravilnika.
24 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK S ovim Pravilnikom je trebalo propisati koje podatke (atribute elemenata) moraju sadržavati sve evidencije koje su dio Središnjeg registra državne imovine, a ne samo Evidencija nekretnina. Dakle njime je trebalo propisati i atribute elemenata slijedećih evidencija: evidencije financijske imovine, evidencije pokretnina, evidencije prava i obveza te evidencije drugih pojavnih oblika imovine, sukladno članku 6. podstavcima 2. do 6. Uredbe o središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 3/20.). Iako je člankom 7. Uredbe o središnjem registru državne imovine („Narodne novine“, broj 3/20.) propisano: „Elementi evidencije državne imovine, koja se unosi u Središnji registar, određuju se Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom iz članka 5. stavka 2. ove Uredbe.“, ovaj prijedlog Pravilnika, osim kod evidencije nekretnina, ne sadrži elemente ostalih evidencija Središnjeg registra državne imovine i stoga je on nepotpun i nije u skladu sa Zakonom i Uredbom. Primljeno na znanje Svjesni smo kako smo Pravilnikom trebali obuhvatiti sve evidencije Središnjeg registra. Obzirom da je u trenutnoj fazi implementirana samo evidencija Nekretnina ostale evidencije planiramo implementirati kroz EU projekt: “Unaprjeđenje sustava evidencije i upravljanja državne imovine” koji je ugovoren 15. lipnja 2020. godine, a kojeg je nositelj Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.
25 Programiraj za Hrvatsku Obavezni atributi pojedinih elemenata, Članak 4. Vezano uz "7. Atributi Elementa Procjena nekretnine su: e) Naziv procjenitelja" - potrebno je osim naziva procjenitelja navesi i OIB procjenitelja. OIB procjenjitelja obavezno navesti u individualno/zasebno polje. To ce u buducnosti olaksati povezivost s drugim otvorenim podacima ili registrima te potencijalne analize nad ovakvim skupom podataka. Primljeno na znanje Prilikom buduće nadogradnje aplikacijskog rješenja koje će se provesti tijekom trajanja EU projekta: “ Unaprjeđenije sustava evidencije i upravljanja državne imovine” sagledati će se mogućnost prihvaćanja navedenog prijedloga.
26 Programiraj za Hrvatsku Obavezni atributi pojedinih elemenata, Članak 4. Veznao uz "5. Atributi Elementa Svrhe korištenja nekretnine su: c) Datum početka i završetka korištenja" - smatramo da je tocku "c)" potrebno odvojiti u "c)" i "d)" te stari "d)" pomaknuti na sljedece slovo u nizu. Datumi se nikada ne unose u isto polje, te ih je uvijek potrebo u zasebna individualna polja unositi kao na primjer: (1) datum pocetka koristenja, te (2) datum zavrsetka koristenja. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
27 Programiraj za Hrvatsku Obavezni atributi pojedinih elemenata, Članak 4. Smatramo da je osim naziva obveznika dostave podataka (1. Atributi Elementa Nekretnina su: a) Obveznik dostave podataka) potrebno uvijek staviti i jedinstvani identifikacijski broj obveznika (npr. OIB). Uvijek dodajte OIB uz pravne osobe radi moguce buduce potrebe oko povezivosti podataka s drugim registrima. Nije prihvaćen OIB u ovom segmentu nije vidljiv atribut, ali u aplikacijskom rješenju on postoji i vezan je za određenog obveznika dostave i unosa podataka u Središnji registar.
28 Tomislav Dvorski Dostupnost Registra, Članak 2. Zbog napomene "u skladu s korisničkim ovlaštenjima" nejasno je hoće li građani imati pristup Registru u pregledavanju punog opsega prikupljenih podataka, ili samo podacima javno objavljenim Javni pristup podacima u elektroničkom obliku bio bi sukladan Strategiji e-Hravatska 2020., odnosno čl. 6.1., 7.1., 7.3.2; i načelima Europskog okvira interoperabilnosti EIF 2.0 Predlažem uključiti definitivne odredbe koje bi građanima omogućavale elektronički pristup pregledavanju punog opsega javno prikupljenih podataka definiranih ovim prijedlogom pravilnika Primljeno na znanje Građani će imati pristup Središnjem registru uz određena ovlaštenja. Moći će pregledavati Javni preglednik koji se nudi unutar i izvan samog aplikacijskog rješenja, te će isti biti pretraživ po određenim atributima. Pregledavanje punog opsega prikupljenih podataka imat će sukladno članku 6. Zakona o Središnjem registru državni imovine (NN, br.112/18) ovlaštene osobe Vlade Republike Hrvatske, ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom i ministarstva nadležnog za financije.
29 Tomislav Dvorski Obavezni atributi pojedinih elemenata, Članak 4. Nužno je uskladiti imena atributa u članku 4. s imenima u članku 3. Primjerice, "Atributi elementa zemljišnoknjižne čestice" u Čl.4 naspram "element zemljišnoknjižno stanje" u Čl.3 Također, "atributi elementa katastarske čestice" u Čl.4 naspram "element katastarsko stanje" u Čl.3 Prihvaćen Komentar se prihvaća.
30 Zoran Sambol Postupak upisa ili promjene zapisa Središnjeg registra, Članak 5. PDF format nije strojno čitljiv format i njegov naziv u stručnim krugovima je "ubojica podataka". Time što je nekakav dokument čitljiv čovjeku na zaslonu računalnog uređaja, ne znači kako je riječ o elektronički čitljivom dokumentu. Stoga je potebno osigurati potpunu računalnu (strojnu) čitljivost elektroničkih podnesaka na način da su isti pohranjeni u strojno čitljivim formatima: txt, csv... Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske. https://data.gov.hr/sites/default/files/library/2015-3-26-Radionica%20o%20portalu%20otvorenih%20podataka.pdf (OpenDocument) v1.0 (ISO/IEC 26300:2006) https://www.iso.org/standard/43485.html Stoga, molim, prijedlog točke (4) glasi: Točka (4) Dozovoljeni format isprave je "Otvoreni format dokumenta za uredsku primjenu". Nije prihvaćen Prema Uredbi o Središnjem registru državne imovine (NN, br.3/20), članak 3. “valjana isprava je skup podataka koji je izvoran i vjerodostojan, te je kao takav određen zakonom ili proizlazi iz svrhe uspostave javnog registra određene zakonom” sukladno navedenom jasno je kako se radi o dokumentu kojim obveznik dostave i unosa podataka dokazuje da imovinom upravlja, raspolaže, da mu je ustupljena na korištenje ili da je na istoj nastala promjena, te nema potrebe za otvorenim formatom u tom segmentu.