Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga uredbe o osnivanju Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Comprehensive Water Technology d.o.o. UREDBU Comprehensive Water Technology d.o.o. nastala je kao prva Spin-off tvrtka u vlasništvu Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i matičnog sveučilišta, Sveučilišta u Zagrebu. Najveće ciljano tržište tvrtke predstavljaju tehnološki projekti vezani s postojećim uređajima za pročišćavanje voda za piće i otpadnih voda, industrijskim postrojenjima za obradu voda te suradnja s projektantskim tvrtkama. Kao tvrtka koja se uspješno bavi problematikom pitkih i otpadnih voda u Republici Hrvatskoj želimo podržati osnivanje Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ koji će svojim radom biti međunarodna referentna točka koja se fokusira na vodno kružno gospodarstvo, vodne resurse i kvalitetu vode u širem smislu. Isto tako nadamo se imati dobru suradnju s Institutom kod razvoja novih tehnologija i transfera znanja široj društvenoj i poslovnoj zajednici. Član Uprave Comprehensive Water Technology d.o.o. Mr. sc. Marinko Markić Primljeno na znanje Primjeno na znanje.
2 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 19. LXXXII. Predlažem da se u stavku 1. riječ: »znanstveno« zamijeni riječi: »Znanstveno«. LXXXIII. Predlažem da se u stavku 2. iza riječi: »roku« dodaje riječ: »od«. LXXXIV. Predlažem da se u stavku 2. riječ: »sa« zamijeni riječi: »s«. Obrazloženje: LXXXII. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. LXXXIII. Mišljenja sam da je potrebno dodati prijedlog ispred riječi koje izriče vrijeme. LXXXIV. Budući da se iza prijedloga ne nalazi riječ koja počinje suglasnikom »s«, »š«, »z«, »ž« ili određenim suglasničkim skupinama, smatram da je potrebno upotrijebiti prijedlog bez naveska. Prihvaćen Komentari su nomotehničke naravi te je dio prihvaćen i izmijenjen u članku 19.
3 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 17. LXXVIII. Predlažem da se u stavku 1. riječ: »ministar« zamijeni riječi: »Ministar«. LXXIX. Predlažem da se u stavku 2. riječ: »ministar« zamijeni riječi: »Ministar«. LXXX. Predlažem da se u stavku 2. riječ: »upravno« zamijeni riječi: »Upravno«. LXXXI. Predlažem da se u stavku 3. riječ: »upravno« zamijeni riječi: »Upravno«. Obrazloženje: LXXVIII. Budući da je člankom 5. stavkom 2. točkom. 1. definiran ministar, smatram da je s tom imenicom potrebno postupati kao s osobnom. LXXIX. Budući da je člankom 5. stavkom 2. točkom. 1. definiran ministar, smatram da je s tom imenicom potrebno postupati kao s osobnom. LXXX. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. LXXXI. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. Djelomično prihvaćen Komentari su nomotehničke naravi te je dio prihvaćen i izmijenjen u članku 17.
4 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 16. LXXVII. Predlažem da se riječi: »Ministarstvo nadležno« zamijene riječima: »ministarstvo nadležno«. Obrazloženje: LXXVII. Budući da se ne radi o konkretnom ministarstvu, već samo upotrebi riječi u općem smislu, smatram da je tu imenicu potrebno pisati malim početnim slovom. Nije prihvaćen Člankom 4. stavkom 1. točka 42. Zakona o vodama ministar nadležan za vodno gospodarstvo definira se kao „ministar“ i piše se malim slovom.
5 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 15. LXVII. Predlažem da se u stavku 1. brišu riječi: »o vodama (Narodne novine, broj 66/19)«. LXVIII. Predlažem da se u stavku 1. riječ: »financira« zamijeni riječi: »financiraju«. LXIX. Predlažem da se u stavku 1. podstavku 1. riječi: »5. do 7.« zamijene riječima: »5., 6. i 7.«. LXX. Predlažem da se u stavku 1. podstavku 2. riječi: »i točke« zamijene riječi: »i«. LXXI. Predlažem da se u stavku 1. podstavku 2. riječi: »propisa i« zamijene riječima: »propisa te«. LXXII. Predlažem da se u stavku 1. podstavku 3. riječi: »Instituta i« zamijeni riječima: »Instituta te«. LXXIII. Predlažem da se u stavku 1. podstavku 3. riječ: »članka« zamijeni riječi: »stavka«. LXXIV. Predlažem da se u stavku 2. brišu riječi: »o vodama«. LXXV. Predlažem da se u stavku 6. brišu riječi: »o vodama«. LXXVI. Predlažem da se u stavku 6. riječ: »upravnom« zamijeni riječi: »Upravnom«. Obrazloženje: LXVII. Budući da je člankom 13. stavkom 1. točkom 2. definiran Zakon, smatram da nije potrebno ponovno navoditi taj Zakon. LXVIII. Budući da se radi o nabrajanju više troškova koji se financiraju, smatram da je potrebno koristiti glagol u množini. LXIX. Budući da se radi o navođenju 3 točaka, smatram da nije potrebno koristiti prijedloge od – do. LXX. Budući da je već spomenuto da se radi o nabrajanju točaka, smatram da nije potrebno ponoviti da se radi o točki. LXXI. Budući da se u ovom podstavku nalazi više veznika »i«, smatram da je drugi dio podstavka potrebno spojiti drugim veznikom, veznikom »te«. LXXII. Budući da se u ovom podstavku nalazi više veznika »i«, smatram da je drugi dio podstavka potrebno spojiti drugim veznikom, veznikom »te«. LXXIII. Budući da se na podstavke dijeli stavak, a ne članak, smatram da je potrebno zamijeniti riječ. LXXIV. Budući da je člankom 13. stavkom 1. točkom 2. definiran Zakon, smatram da nije potrebno ponovno navoditi taj Zakon. LXXV. Budući da je člankom 13. stavkom 1. točkom 2. definiran Zakon, smatram da nije potrebno ponovno navoditi taj Zakon. LXXVI. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. Djelomično prihvaćen Komentari su nomotehničke naravi te je dio prihvaćen i izmijenjen u članku 15.
6 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 14. LXV. Predlažem da se u stavku 1. riječ: »sa« zamijeni riječi: »s«. LXVI. Predlažem da se stavak 2. mijenja tako da glasi: »O pokriću manjka prihoda Instituta odlučuje Upravno vijeće, a ako pokriće predlaže, u cijelosti ili dijelom, osigurati sredstva iz državnog proračuna, potrebna je i suglasnost Vlade Republike Hrvatske.«. Obrazloženje: LXV. Budući da se iza prijedloga ne nalazi riječ koja počinje suglasnikom »s«, »š«, »z«, »ž« ili određenim suglasničkim skupinama, smatram da je potrebno upotrijebiti prijedlog bez naveska. LXVI. Mišljenja sam da bi ovaj stavak bio jasniji kad bi se upotrijebila navedena formulacija te smatram da je imenicu: »Upravno vijeće« potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. Djelomično prihvaćen Komentari su nomotehničke naravi te je dio prihvaćen i u članku 14. je izmijenjen stavak 1. i 2.
7 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 13. LXIII. Predlažem da se u stavku 1. točki 2. riječi: »(Narodne novine, broj 66/19)« zamijene riječima: »(»Narodne novine«, br. 66/19, u daljnjem tekstu: Zakon)«. LXIV. Predlažem da se u stavku 2. riječ: »kada« zamijeni riječi: »kad«. Obrazloženje: LXIII. Budući da se Zakon spominje više puta u tekstu te je on ujedno i Zakon na temelju kojeg se donosi ova Uredba, smatram da je potrebno definirati naziv za daljnju upotrebu. LXIV. Budući da se u cijelom tekstu koristila inačica bez naveska, smatram da je i ovdje potrebno izostaviti navezak. Nije prihvaćen Stručni nositelj smatra da je tekst članka 13. dobro nomotehnički uređen.
8 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 12. LXI. Predlažem da se u stavku 1. riječ: »uređuje« zamijeni riječi: »uređuju«. LXII. Predlažem da se u stavku 1. točki 5. riječ: »ustanove« zamijeni riječi: »Instituta«. Obrazloženje: LXI. Budući da se radi o nabrajanju više odredbi koje se uređuju statutom, smatram da je potrebno koristiti glagol u množini. LXII. Budući da se u cijelom tekstu koristila riječ »Institut«, smatram da je i ovdje potrebno korisiti takav naziv. Djelomično prihvaćen Komentari su nomotehničke naravi te je dio prihvaćen i u članku 12. je izmijenjen stavak 5.
9 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 11. LIV. Predlažem da se stavak 1. briše te da stavci od 2. do 5. postaju stavci od 1. do 4. LV. Predlažem da se u stavku 1. (numeriranje ako se prijedlog LIV. prihvati) riječi: »Instituta i« zamijene riječima: »Instituta te«. LVI. Predlažem da se u stavku 2. (numeriranje ako se prijedlog LIV. prihvati) iza riječi: »uređeno« dodaje zarez te se riječi: »i mogu se« zamijene riječima: »koji se mogu«. LVII. Predlažem da se u stavku 3. (numeriranje ako se prijedlog LIV. prihvati) riječ: »znanstvenoga« zamijeni riječi: »Znanstvenog«. LVIII. Predlažem da se u stavku 3. (numeriranje ako se prijedlog LIV. prihvati) iza riječi: »odluka« dodaje riječ: »koje donosi«. LIX. Predlažem da se u stavku 3. (numeriranje ako se prijedlog LIV. prihvati) riječi: »drugim pitanjima vezanim uz znanstveno vijeće« zamijene riječima: »radu Znanstvenog vijeća«. LX. Predlažem da se stavak 4. (numeriranje ako se prijedlog LIV. prihvati) mijenja tako da glasi: »Znanstveno vijeće o svojem radu donosi poslovnik.«. Obrazloženje: LIV. Budući da je člankom 4. stavkom 1. definirano Znanstveno vijeće, smatram da nije potrebno ponovno navoditi da postoji Znanstveno vijeće. LV. Budući da se u ovom stavku nalazi više veznika »i«, smatram da je drugi dio stavka potrebno spojiti drugim veznikom, veznikom »te«. LVI. Mišljenja sam da bi ovaj stavak bio jasniji kad bi se umjesto veznika upotrijebila pripadajuća zamjenica. LVII. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova te smatram da je potrebno izostaviti navezak jer se u cijelom tekstu koristila inačica bez naveska. LVIII. Mišljenja sam da bi ovaj stavak bio jasniji kad bi se pojasnilo na koje se »odluke« odnose odredbe ovog stavka. LIX. Mišljenja sam da bi ovaj stavak bio jasniji kad bi se upotrijebla navedena formulacija jer izraz: »ostala pitanja o (...) drugim pitanjima« nije uobičajen. LX. Mišljenja sam da je ovakav poredak u rečenici primjereniji za ovakvu vrstu teksta (administrativni stil). Djelomično prihvaćen Komentari su nomotehničke naravi te je većina prihvaćena i u članku 11. su izmijenjeni stavak 1., 2., 3., 4. i 5.
10 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 10. LII. Predlažem da se u stavku 1. iza riječi: »Uredbe« dodaje zarez. LIII.a Predlažem da se stavak 2. briše te da stavak 3. postaje stavak 2. LIII.b Predlažem da se u stavku 2. (numeriranje ako se prijedlog LIII.a prihvati) riječi: »imenuju se i razrješuju« zamijene riječima: »imenuje se i razrješuje«. Obrazloženje: LII. Mišljenja sam da je ovdje potreban zarez, s obzirom na poredak riječi u rečenici. LIII.a Budući da već postoji osoba koju ravnatelj može imenovati i koja je voditelj ustrojstvene jedinice, a koja bi mogla uskladiti poslovanje više ustrojstvenih jedinica (vršitelj dužnosti zamjenika ravnatelja), mišljenja sam da vršitelj dužnosti pomoćnika ravnatelja nije potreban. LIII.b Prihvati li se prijedlog LIII.a, smatram da je potrebno promijeniti i stavak koji se odnosi na odredbe koje su brisane. Djelomično prihvaćen Komentari su nomotehničke naravi te je dio prihvaćen i u članku 10. je izmijenjen stavak 3.
11 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 9. XLVI. Predlažem da se u stavku 2. riječ: »upravno« zamijeni riječi: »Upravno«. XLVII.a Predlažem da se u stavak 3. mijenja tako da glasi: »Zamjenik ravnatelja imenuje se iz reda zaposlenika Instituta ili na javnom natječaju, na razdoblje od četiri godine te po isteku tog razdoblja može biti ponovno imenovan.«. XLVII.b Predlažem da se stavak 4. briše te da stavci 5. i 6. postaju stavci 4. i 5. XLVIII. Predlažem da se u stavku 4. (numeriranje ako se prijedlog XLVII.b prihvati) riječi: »sa pravilima o razrješenju« zamijene riječima: »s odredbama ove Uredbe koje se odnose na razrješenje«. XLIX. Predlažem da se u stavku 4. (numeriranje ako se prijedlog XLVII.b prihvati) riječ: »sa« zamijeni riječi: »s«. L. Predlažem da se u stavku 5. (numeriranje ako se prijedlog XLVII.b prihvati) riječi: »Za svoj rad, zamjenik ravnatelja« zamijene riječima: »Zamjenik ravnatelja za svoj rad«. LI. Predlažem da se u stavku 5. (numeriranje ako se prijedlog XLVII.b prihvati) riječ: »upravnom« zamijeni riječi: »Upravnom«. Obrazloženje: XLVI. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. XLVII.a Budući da su stavci usko povezani, a u cilju smanjenja broja nepotrebnih stavaka, smatram da je ta dva stavka potrebno povezati te promijeniti red riječi u rečenici, odnosno staviti zanaglasnicu (u ovom slučaju riječ: »se«) iza predikata, tj. umjesto: »Zamjenik ravnatelja se imenuje (...)«, ispravnije je: »Zamjenik ravnatelja imenuje se (...)«. XLVII.b Prihvati li se prijedlog XLVII.a, smatram da je potrebno brisati stavak 4., čije se odredbe nalaze u stavku 3. XLVIII. Mišljenja sam da bi ovaj stavak bio jasniji kad bi se upotrijebila navedena formulacija. XLIX. Budući da se iza prijedloga ne nalazi riječ koja počinje suglasnikom »s«, »š«, »z«, »ž« ili određenim suglasničkim skupinama, smatram da je potrebno upotrijebiti prijedlog bez naveska. L. Mišljenja sam da je ovakav poredak u rečenici primjereniji za ovakvu vrstu teksta (administrativni stil). LI. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. Djelomično prihvaćen Komentari su nomotehničke naravi te je dio prihvaćen i u članku 9. su izmijenjeni stavak 2., 5. i 6.
12 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 8. XXXV. Predlažem da se u stavku 1. točki 1. riječ: »upravnom« zamijeni riječi: »Upravnom«. XXXVI. Predlažem da se u stavku 1. točki 1. iza riječi: »imenovanje ravnatelja,« dodaje riječ: »odluke«. XXXVII. Predlažem da se u stavku 1. točki 1. iza riječi: »i« dodaje riječ: »odluke«. XXXVIII. Predlažem da se u stavku 1. točki 1. riječ: »sa« zamijeni riječi: »s«. XXXIX. Predlažem da se u stavku 1. točki 3. riječi: »zaposlenika i« zamijene riječima: »zaposlenika te«. XL. Predlažem da se u stavku 1. točki 4. riječ: »kada« zamijeni riječi: »kad«. XLI. Predlažem da se u stavku 1. točki 4. riječ: »tom« zamijeni riječi: »tome«. XLII. Predlažem da se u stavku 1. točki 4. riječ: »upravno« zamijeni riječi: »Upravno«. XLIII. Predlažem da se u stavku 1. točki 5. riječ: »upravnom« zamijeni riječi: »Upravnom«. XLIV. Predlažem da se u stavku 1. točki 6. riječ: »upravnog« zamijeni riječi: »Upravnog«. XLV. Predlažem da se u stavku 1. točki 6. iza riječi: »vijeća« dodaje riječ: »i«. Obrazloženje: XXXV. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. XXXVI. Mišljenja sam da bi ova točka bila jasnija kad bi se ponovila riječ: »odluke«. XXXVII. Mišljenja sam da bi ova točka bila jasnija kad bi se ponovila riječ: »odluke«. XXXVIII. Budući da se iza prijedloga ne nalazi riječ koja počinje suglasnikom »s«, »š«, »z«, »ž« ili određenim suglasničkim skupinama, smatram da je potrebno upotrijebiti prijedlog bez naveska. XXXIX. Budući da se u ovoj točki nalazi više veznika »i«, smatram da je drugi dio točke potrebno spojiti drugim veznikom, veznikom »te«. XL. Mišljenja sam da ovdje nije potrebno upotrijebiti navezak jer sljedeća riječ počinje samoglasnikom. XLI. Budući da se u cijelom tekstu koristila inačica s naveskom a ovdje je riječ o lokativu, smatram da je potrebno upotrijebiti navezak -e. XLII. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. XLIII. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. XLIV. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. XLV. Budući da se radi o kumulativnom nabrajanju točaka, smatram da je potrebno staviti veznik »i«. Djelomično prihvaćen Komentari su nomotehničke naravi te je većina prihvaćena i u članku 8. su izmijenjeni stavak 1., 3., 5. i 6.
13 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 7. XXVII. Predlažem da se u stavku 2. riječ: »upravnog« zamijeni riječi: »Upravnog«. XXVIII. Predlažem da se u stavku 2. riječ: »ministar« zamijeni riječi: »Ministar«. XXIX.a Predlažem da se stavak 3. mijenja tako da glasi: »Ravnatelj se imenuje na javnom natječaju, na razdoblje od četiri godine te po isteku tog razdoblja može biti ponovno imenovan.«. XXIX.b Predlažem da se stavak 4. briše te da stavci 5. i 6. postaju stavci 4. i 5. XXX. Predlažem da se u stavku 4. (numeriranje ako se prijedlog XXIX.b prihvati) riječ: »vremena« zamijeni riječi: »razdoblja«. XXXI. Predlažem da se u stavku 4. (numeriranje ako se prijedlog XXIX.b prihvati) riječ: »sa« zamijeni riječi: »s«. XXXII. Predlažem da se u stavku 5. (numeriranje ako se prijedlog XXIX.b prihvati) riječi: »Za svoj rad ravnatelj« zamijene riječima: »Ravnatelj za svoj rad«. XXXIII. Predlažem da se u stavku 5. (numeriranje ako se prijedlog XXIX.b prihvati) riječ: »upravnom« zamijeni riječi: »Upravnom«. XXXIV. Predlažem da se u stavku 5. (numeriranje ako se prijedlog XXIX.b prihvati) riječ: »ministru« zamijeni riječi: »Ministru«. Obrazloženje: XXVII. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. XXVIII. Budući da je člankom 5. stavkom 2. točkom. 1. definiran ministar, smatram da je s tom imenicom potrebno postupati kao s osobnom. XXIX.a Budući da su stavci usko povezani, a u cilju smanjenja broja nepotrebnih stavaka, smatram da je ta dva stavka potrebno povezati. XXIX.b Prihvati li se prijedlog XXIX.a, smatram da je potrebno brisati stavak 4., čije se odredbe nalaze u stavku 3. XXX. Budući da se u članku 7. stavku 3. (ako se prijedlog XXIX.a prihvati) spominje »razdoblje«, smatram da je potrebno zamijeniti riječ. XXXI. Budući da se iza prijedloga ne nalazi riječ koja počinje suglasnikom »s«, »š«, »z«, »ž« ili određenim suglasničkim skupinama, smatram da je potrebno upotrijebiti prijedlog bez naveska. XXXII. Mišljenja sam da je ovakav poredak u rečenici primjereniji za ovakvu vrstu teksta (administrativni stil). XXXIII. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. XXXIV. Budući da je člankom 5. stavkom 2. točkom. 1. definiran ministar, smatram da je s tom imenicom potrebno postupati kao s osobnom. Djelomično prihvaćen Komentari su nomotehničke naravi te je većina prihvaćena i u članku 7. su izmijenjeni stavak 2., 5. i 6.
14 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 6. XIX. Predlažem da se u stavku 2. riječ: »upravnog« zamijeni riječi: »Upravnog«. XX. Predlažem da se u stavku 2. riječ: »ministar« zamijeni riječi: »Ministar«. XXI. Predlažem da se u stavk 3. riječ: »upravnoga« zamijeni riječi: »Upravnog«. XXII. Predlažem da se u stavku 4. riječ: »sa« zamijeni riječi: »s«. XXIII. Predlažem da se u stavku 4. riječ: »ministra« zamijeni riječi: »Ministra«. XXIV. Predlažem da se u stavku 4. iza riječi: »Ministra« (ako se prijedlog XXIII. prihvati) briše zarez. XXV. Predlažem da se u stavku 4. riječ: »upravnog« zamijeni riječi: »Upravnog«. XXVI. Predlažem da se stavak 5. mijenja tako da glasi: »Upravno vijeće o svojem radu donosi poslovnik.«. Obrazloženje: XIX. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. XX. Budući da je člankom 5. stavkom 2. točkom. 1. definiran ministar, smatram da je s tom imenicom potrebno postupati kao s osobnom. XXI. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova te smatram da je potrebno izostaviti navezak jer se u cijelom tekstu koristila inačica bez naveska. XXII. Budući da se iza prijedloga ne nalazi riječ koja počinje suglasnikom »s«, »š«, »z«, »ž« ili određenim suglasničkim skupinama, smatram da je potrebno upotrijebiti prijedlog bez naveska. XXIII. Budući da je člankom 5. stavkom 2. točkom. 1. definiran ministar, smatram da je s tom imenicom potrebno postupati kao s osobnom. XXIV. Budući da se zarez ispred veznika »te« piše samo kada se tim veznikom izriče odnos uzrok – posljedica, smatram da je zarez potrebno brisati. XXV. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. XXVI. Mišljenja sam da je ovakav poredak u rečenici primjereniji za ovakvu vrstu teksta (administrativni stil). Djelomično prihvaćen Komentari su nomotehničke naravi te je većina prihvaćena i u članku 6. su izmijenjeni stavak 2., 3., 4. i 5.
15 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 5. IX. Predlažem da se stavak 1. mijenja tako da glasi: »Institutom upravlja Upravno vijeće.«. X. Predlažem da se u stavku 2. točki 1. riječ: »ministar« zamijeni riječi: »Ministar«. XI. Predlažem da se u stavku 2. točki 2. riječ: »znanstvenog« zamijeni riječi: »Znanstvenog«. XII. Predlažem da se u stavku 2. točki 2. riječ: »ministra« zamijeni riječi: »Ministra«. XIII. Predlažem da se u stavku 2. točki 4. iza riječi: »razvoja« briše zarez. XIV. Predlažem da se u stavku 2. točki 9. riječi: »povrat kojih« zamijene riječima: »povratu iznosa koji«. XV. Predlažem da se u stavku 2. točki 11. riječ: »sa« zamijeni riječi: »s«. XVI. Predlažem da se u stavku 2. točki 12. iza riječi: »ugovora« dodaje riječ: »i«. XVII. Predlažem da se u stavku 3. riječ: »upravnog« zamijeni riječi: »Upravnog«. XVIII. Predlažem da se u stavku 4. iza riječi: »vode« točka zamijeni zarezom te se riječ: »Potvrdom« zamijeni riječi: »kojom«. Obrazloženje: IX. Mišljenja sam da je ovakav poredak u rečenici primjereniji za ovakvu vrstu teksta (administrativni stil). X. Budući da je ovom točkom definiran ministar, smatram da je s tom imenicom u daljnjem tekstu potrebno postupati kao s osobnom. XI. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. XII. Budući da je člankom 5. stavkom 2. točkom. 1. definiran ministar, smatram da je s tom imenicom potrebno postupati kao s osobnom. XIII. Budući da se zarez ispred veznika »te« piše samo kada se tim veznikom izriče odnos uzrok – posljedica, smatram da je zarez potrebno brisati. XIV. Mišljenja sam da bi ova točka bila jasnija kad bi se upotrijebila navedena formulacija. XV. Budući da se iza prijedloga ne nalazi riječ koja počinje suglasnikom »s«, »š«, »z«, »ž« ili određenim suglasničkim skupinama, smatram da je potrebno upotrijebiti prijedlog bez naveska. XVI. Budući da se radi o kumulativnom nabrajanju točaka, smatram da je potrebno staviti veznik »i«. XVII. Budući da su člankom 4. stavkom 1. definirana tijela Instituta, smatram da je tu imenicu potrebno pisati poštujući pravila o pisanju velikog početnog slova. XVIII. Budući da su rečenice sadržajem usko povezane, a u cilju smanjenja nerazumljivosti, smatram da je te dvije rečenice potrebno povezati. Djelomično prihvaćen Komentari su nomotehničke naravi te je većina prihvaćena i u članku 5. su izmijenjeni stavak 1. i stavak 2. točke 2.,11. i 12.
16 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 4. VII. Predlažem da se stavak 1. mijenja tako da glasi: »Tijela Instituta su Upravno vijeće, ravnatelj i Znanstveno vijeće.«. VIII. Predlažem da se u stavku 2. riječ: »kojih« zamijeni riječi: »čije«. Obrazloženje: VII. Budući da se navode službena tijela Instituta (vijeća), smatram da je takva tijela potrebno pisati velikim početnim slovom. VIII. Mišljenja sam da bi ovaj stavak bio jasniji kad bi se upotrijebila zamjenica »čije« umjesto »kojih«. Djelomično prihvaćen Komentari pod VII. i VIII. su prihvaćeni i članak 4. stavak 1. i 2. su izmijenjeni.
17 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 3. II. Predlažem da se u stavku 1. riječi: »Djelatnost Instituta je« zamijene riječima: »Djelatnosti Instituta su«. III. Predlažem da se u stavku 1. točki 5. riječ: »zakona« zamijeni riječi: »zakonā«. IV. Predlažem da se u stavku 1. točki 7. riječ: »tomu« zamijeni riječi: »tome«. V. Predlažem da se u stavku 1. točki 8. zarez zamijeni riječi: »te«. VI. Predlažem da se u stavku 1. točki 11. riječ: »sa« zamijeni riječi: »s«. Obrazloženje: II. Budući da se radi o nabrajanju više djelatnosti, smatram da je potrebno koristiti imenicu u množini. III. Budući da se genitiv množine imenica koje imaju isti oblik genitiva u jednini i množini od genitiva jednine razlikuje zanaglasnom dužinom, a u ovom kontekstu ne može se sa sigurnošću reći je li riječ o jednini ili množini, smatram da je potrebna zanaglasna dužina. IV. Budući da je ovdje riječ o lokativu, smatram da je potrebno upotrijebiti navezak -e. V. Mišljenja sam da bi ova točka bila jasnija kad bi se upotrijebio veznik »te« umjesto zareza. VI. Budući da se iza prijedloga ne nalazi riječ koja počinje suglasnikom »s«, »š«, »z«, »ž« ili određenim suglasničkim skupinama, smatram da je potrebno upotrijebiti prijedlog bez naveska. Djelomično prihvaćen Prihvaćen je komentar naveden u točki IV. te je u članku 3. stavku 1. točki 7. riječ „tomu“ zamijenjena riječju „tome“. Prihvaćen je i komentar naveden u točki V. te je u članku 3. stavku 1. točki 8. zarez zamijenjen riječju „te“. Ostali komentari nisu prihvaćeni, stručni nositelj smatra da su postojeći izričaji u nomotehničkom smislu bolji.
18 LOVRO MAKOVEC UREDBU, Članak 1. I. Predlažem da se iza članka 1. dodaje novi članak 1.a koji glasi: »Izrazi koji se koriste u ovoj Uredbi, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.«. Obrazloženje: I. Budući da se u ovoj Uredbi koriste rodni pojmovi (ravnatelj, ministar i sl.), smatram da je potrebno unijeti odredbu na koji se način određuju pojmovi s rodnim značenjem te radi sprječavanja zbunjenosti kod navođenja članaka u daljnjim prijedlozima, dodaje se članak 1.a, no svakako bi bilo dobro da taj članak u konačnom propisu postane članak 2. (time i članci od 2. do 20. postaju članci od 3. do 21.). Nije prihvaćen U ovom prijedlogu uredbe nema Pojmovnika, koriste se pojmovi iz članka 4. st. 1. Zakona o vodama (Narodne novine br.66/19), a u stavku 3. istoga članka je navedeno da izrazi koji se koriste u tom zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod. Stoga isto nije potrebno ponovno propisivati u ovoj uredbi.
19 LOVRO MAKOVEC UREDBU Poštovani, u nastavku Vam šaljem prijedloge za poboljšanje Uredbe o osnivanju instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer”. Budući da se radi o povećem broju prijedloga, svaki prijedlog bit će u obliku komentara za pojedini članak. LP, Lovro Makovec Primljeno na znanje Primjeno na znanje.
20 Pero Peric UREDBU Ovo je još jedan u nizu pokušaja cjepkanja i privatizacije vodnog gospodarstva, nacionalnog resursa vrijednijeg i od nafte, pa se stoga nadam da će ipak razum prevladati a ovo se brojati kao još jedan (srećom) neuspjeli pokušaj. Primljeno na znanje Pogledati odgovor pod br. 2. uz dodatak da nema govora ni o kakvoj privatizaciji vodnoga gospodarstva jer se radi o osnivanju javne ustanove čiji jedini osnivač je Republika Hrvatska. Hrvatske vode su također javna ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i u tom smislu nema razlike između te dvije institucije Uz sve komentare koji se odnose na rad Vlade Republike Hrvatske koje ne možemo prihvatiti, primjedba se u osnovi odnosi na opravdanost osnivanja instituta, što nije predmet ove Uredbe. Osnivanje instituta za vode predstavlja ispunjenje strateške odrednice A 13. Strategije upravljanja vodama iz 2008. (NN 91/08) koja određuje: „A13. Unaprijediti obavljanje znanstveno-stručnih poslova, poslova pripreme podloga i strateško-planskih dokumenata, pripremu planova upravljanja vodnim područjima, podloga za zakonske i podzakonske akte – osnivanjem znanstveno-stručne institucije za vode, osnivač koje će biti Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo.“ S obzirom da je cjelokupno vodno zakonodavstvo nakon 2008. utemeljeno na postavkama nacionalnog strateškog dokumenta o upravljanju vodama, to je i Zakon o vodama iz 2009. (NN 153/09) sadržavao u članku 222. stavku 1. odredbu o znanstvenoj instituciji za vode koja je glasila: „Vlada Republike Hrvatske, sukladno posebnim propisima o znanstvenoj djelatnosti, uredbom može osnovati znanstvenu instituciju u području voda, s pravnim statusom ustanove, radi pružanja znanstvene podrške upravljanju vodama sukladno Strategiji upravljanja vodama (»Narodne novine«, br. 91/08.), odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva.“ Predmetna odredba je bila zadržana punih 9 (devet) godina kroz sve izmjene Zakona o vodama (NN 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. 14/14. i 46/18.) sve do 18.7.2019. kada je stupio na snagu Zakon o vodama (NN 66/19) i pretvorio plansku odredbu „može osnovati“ u konkretnu realizaciju strateške odrednice A13 Strategije upravljanja vodama iz 2008. odnosno u formulaciju „osniva se“. Ovom uredbom se izvršavaju obveze koje proizlaze iz članka 212., članka 50. i 252. Zakona o vodama (Narodne novine br. 66/19).
21 Stjepan Radić UREDBU, Članak 20. Kako javnost ima pravo biti neupućena u vizionarske zamisli kreatora, molio bih što konkretnije odgovore na otvorena pitanja. Poželjan je i argumentirani osvrt na iznesena razmišljanja kako biste neinformiranom i po vašem stavu neukom puku približili neotkrivene horizonte duboke providnosti. Ukupna reakcija nije usmjerena protiv imenovanih pojedinaca, već za sustav. Ukoliko ipak pojedinci djeluju protiv sustava za koji su (su)odgovorni i koji ih hrani, žrtvovanje njih kao pojedinaca je beznačajno u odnosu na dobrobit sustava i šire zajednice. Naravno, da ne bi bilo nikakve zabune govorimo o dokazano nedostojnim pojedincima na funkcijama. Na osnovu svih gore iznesenih činjenica konačni prijedlog može biti samo taj da je ovakvu Uredbu potrebno povući iz daljnje procedure donošenja, te staloženo i objektivno promotriti stvarnu situaciju u sektoru vodnog gospodarstva i donijeti racionalne provedive odluke usmjerene njegovom stvarnom unaprjeđenju, što uključuje i ponovno razmatranje Zakona o vodama posebice u dijelu posljednjih izmjena koje su podloga osnova ovoj Uredbi. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na primjedbu Zorana Horvata na Uredbu u kojem se detaljno obrazlaže realizacija strateških odrednica upravljanja vodama kao i zakonskih odredbi o osnivanju instituta za vode sve od 2009. do danas.
22 Stjepan Radić UREDBU, Članak 5. U točki 7. predviđeno je da Upravno vijeće „daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima“. Nameće se pitanje: Tko stvarno upravlja Institutom kada vijeće daje prijedloge ravnatelju koji bi za svoj rad trebao odgovarati istom Upravnom vijeću!? Znači li to da ravnatelj samostalno odlučuje o prihvaćanju ili neprihvaćanju „prijedloga„ sebi nadređenog tijela?! U posljednjem stavku se navodi da se potvrdom plana monitoringa potvrđuje da je plan suglasan Planu upravljanja vodnim područjima. Plan monitoringa i realizacija plana monitoringa su dvije potpuno odvojene stvari. Nerealizirani plan je ništa i isti ne predstavlja ništa osim dokaza neuspješnosti institucije koja ga je trebala provesti. Nezamislivim se čini da nije predviđena potvrda o preuzimanju rezultata s kontrolom učinjenog u odnosu na planirano pa je isto neophodno uvesti ukoliko se želi osigurati funkcioniranje sustava, kvaliteta, vjerodostojnost u stručnom i financijskom segmentu. Svakako je potrebno navedeno dodatno definirati. Iskreno čudi (možda i ne u svjetlu ukupnog) nereakcija i usuglašenost Generalnog direktora Hrvatskih voda sa navedenim jer planirani i nerealizirani monitoring onemogućuje Hrvatske vode u izvršenju svoje zadaće, a to je i dalje upravljanje vodama što i dalje stoji u temeljnom zakonu. Upravljati nečim, a ne poznavati njegovo prethodno i trenutačno stanje je realno nemoguće. Kako će navedeno završiti sasvim je izvjesno. Prepuštanjem i preuzimanjem navedenih segmenata redovnog monitoringa od strane instituta, zamišljenog u ovakvim okolnostima i odnosima, rezultirat će vrlo brzo ozbiljnim problemima u funkcioniranju vodnog gospodarstva. Nije prihvaćen Komentar nije jasan niti konkretan niti je predložena izmjena ili dopuna odredbe članka 5. Prethodnom potvrdom Hrvatskih voda na Plan monitoringa koji će provoditi Institut za vode želi se postići usklađenost s jedne strane potreba za monitoringom Hrvatskih voda i s druge strane Plana rada Instituta u dijelu koji se odnosi na monitoring. Potpuno je jasno da će Hrvatske vode osigurati i doznačiti financijska sredstva Institutu samo za monitoring koji je prethodno odobren s njihove strane. Monitoring je usluga koja će biti plaćena od strane Hrvatskih voda tromjesečno na temelju Financijskog plana Instituta. Ako smo dobro razumjeli komentar, u komentaru se traži se da se propiše izdavanje posebne potvrde Hrvatskih voda da je usuglašeni opseg monitoringa kvalitetno i u punom opsegu izvršen. Mišljenja smo da se prethodnom potvrdom Plana monitoringa Instituta može regulirati i nadzor predstavnika Hrvatskih voda u provedbi usuglašenog monitoringa, koji će ovjeravati kvalitetu i opseg izvršenog monitoringa u razdobljima za doznačavanje sredstava i na kraju godine.
23 Stjepan Radić UREDBU, Članak 3. Temelj za upravljanje vodama je monitoring stanja voda kao kontinuirani posao. Taj posao, iako zahtjeva vrhunski educirane djelatnike, sa znanošću ima tek rubnog dodira. Segment monitoringa kakvoće voda i povezane ocijene ekološkog stanja i kemijskog stanja voda strateškim razvojnim dokumentima vodnog gospodarstva (podsjećamo da je iste donio Sabor) predviđen je u okviru zasebnog Glavnog vodnogospodarskog laboratorija u sastavu Hrvatskih voda a nikako u okviru zasebnog instituta. Također i ostale sastavnice monitoringa je strateški planirano unaprjeđivati u sustavu Hrvatskih voda kojima su ti podaci temelj operativnog upravljanja vodama uključivo i u segmentu izvorne djelatnosti zaštite od štetnog djelovanja voda, odnosno obrane od poplava. Preuzimanje i segmenta monitoringa hidroloških značajki koji se također premještaju u institut, a koje su pored ocjene stanja resursa vrlo bitne i za obranu od poplava, vodi još jednom dodatnom preklapanju i neracionalizaciji sustava. Poznato je od prije da Hrvatske vode ako žele provoditi iole ozbiljnu obranu od poplava ne mogu se bezuvjetno osloniti na podatke drugih agencija. Tim agencijama ti podaci ne trebaju na razini neophodnoj za aktivno upravljanje obranom od poplava. Za obranu od poplava potrebni su podaci u realnom vremenu. Navedeni problemi bili su vidljivi u protekloj suradnji s DHMZ-om koja se postupno ali i presporo poboljšava te je prožeta stalnim usponima i padovima. Nastojanje da se postojeće preklapanje između dviju institucija riješe objedinjavanjem ovog segmenta poslovanja biti će sigurno usporeno i otežano uvođenjem i dodatne treće institucije. Naravno da se taj ionako komplicirani sustav dodatno poskupljuje i posložnjava, a obranu od poplava čini sve zahtjevnijom i upitnijom. Ovakvim stalnim, nepromišljenim izletima dolazimo u poziciju kada nije pitanje hoće li, već samo kada će doći do nesagledivih šteta uslijed pucanja sustava obrane od poplava. Vidljiva je želja da se uspostavi novi „sustav raspršene nadležnosti“, koji će se i nadalje nesustavno mijenjati i usložnjavati. Isto treba samo poslužiti da se prebacuje odgovornost s jedne na drugu instituciju. Po staroj uhodanoj praksi tada će se rješenje naći u problemu međusobne loše komunikacije i koordinacije i naravno pri tome nitko nije kriv ni odgovoran. To pojedincima sigurno odgovara, no većini sasvim sigurno ne. Većina će na kraju samo moći bespomoćno promatrati, zbrajati žrtve i štete, koje se hoće ili neće sanirati a sve će platiti ukupna zajednica. Nije prihvaćen Nije konkretan komentar na članak 3. Prijedloga Uredbe na koji se može dati konkretan odgovor. Kao što je ranije navedeno djelatnost Instituta nije samo znanstvene nego i stručne naravi, a monitoring voda je upravo stručna djelatnost. Naravno da je monitoring voda temelj za ocjenu stanja vodnih tijela i operativno upravljanje vodama u Republici Hrvatskoj kao i upravljanje međunarodnim vodnim područjima. Međutim, i u proteklom razdoblju je monitoring voda u velikom opsegu ugovaran s drugim vanjskim ovlaštenim institucijama pa se to nije smatralo prijetnjom integralnom upravljanju vodama i fragmentiranjem djelatnosti monitoringa. Svi rezultati raznih vrsta monitoringa skupljali su se u Hrvatskim vodama kao temelj za izradu planova upravljanja vodnim područjima i u konačnici za integralno upravljanje vodama. Sada se mijenja samo to da će objedinjeni monitoring voda biti na jednom mjestu u Institutu koji će na temelju rezultata monitoringa izrađivati stručne podloge za planske dokumente upravljanja vodama, a Hrvatske vode će i nadalje izrađivati te planske dokumente i izvješćivati o njihovoj provedbi kao i do sada.
24 Stjepan Radić UREDBU, Članak 2. Predloženim imenom instituta namjera je odavanje priznanja osobi i djelu J.J. Strossmayera. U cilju iskazivanja još dubljeg poštovanja i priznanja ako se unatoč svemu i dalje ustraje na osnivanju nove agencije predlaže se da sjedište instituta bude u Osijeku s ispostavama u postojećim objektima (koji se izdvajaju iz Hrvatskih voda), a sve kao prilog decentralizaciji države i potpora zaustavljanju depopulacije kao i daljnjeg propadanja Slavonije. Riječ je o maloj žrtvi pojedinih pretendenata na rukovodeće pozicije koji bi iz Zagreba trebali preseliti u Osijek. Kada bi motiv autora Uredbe bio stvarno moralan i vjera u napredak bila iskrena onda bi preseljenje bio tek tehnički problem pojedinca apsolutno beznačajan u odnosu na cilj. Nije prihvaćen Ovaj Institut će se baviti stručno-znanstvenim poslovima koji se odnose na cijelo područje Republike Hrvatske. Infrastruktura (zgrada, oprema i sl.) već postoji u Zagrebu, a i budući zaposlenici Instituta već danas rade u Glavnom vodnogospodarskom laboratoriju Hrvatskih voda u Zagrebu i u drugim ustrojbenim jedinicama Hrvatskih voda u Zagrebu. Stoga bi bilo potpuno neracionalno da sjedište instituta bude u Osijeku. Hrvatski biskup Josip Juraj Strossmayer bio je jedna od najznačajnijih, najsvestranijih i najutjecajnijih osoba u 19. stoljeću ne samo na ovim prostorima, nego i u Europi i svijetu. Stoga je njegovo ime povezano s mnogim područjima kao što je teologija, politika, umjetnost i znanost. Utemeljitelj je mnogih središnjih hrvatskih znanstvenih institucija, a njegovo ime s ponosom nose mnoge institucije širom Republike Hrvatske, a ne samo one povezane s Osijekom ili koje imaju sjedište u Osijeku.
25 Stjepan Radić UREDBU, Članak 1. Razumljivo je da osnivanje nove institucije i uvođenje iste u ovako komplicirani odnos Hrvatskih voda i Ministarstva gospodarstva i održivog razvitka, ali i u odnose sa drugim povezanim nacionalnim institucijama sa kojima su prisutna i izražena preklapanja odgovornosti predstavlja daljnje produbljivanje neodređenih nadležnosti. Naravno da zbog toga postaje nemoguće identificirati tko što radi, tko zbog čega nije izvršio svoju utvrđenu zadaću i tko je odgovoran za neispunjene obveze. Ideja instituta s ovakvim opsegom poslova i labavim odnosno nikakvim osiguranjem izvršenja dodijeljenih obveza izrade podloga koje trebaju imati minimalno dostignutu kvalitetu i biti izrađene u danim rokovima želimo vjerovati da nije usuglašena sa Hrvatskim vodama. Ako je navedeni koncept usuglašen s Hrvatskim vodama logično je pitanje tko je ispred Hrvatskih voda dao potporu za isti. Ako koncept pak stvarno nije usuglašen zbog čega i radi koga Hrvatske vode na navedeni prijedlog ne reagiraju, jer valjda je svima jasno da će ovakva dezintegracija sustava imati direktan utjecaj na samo djelovanje i ispunjenje obveza Hrvatskih voda koje su utvrđene Zakonom o vodama. Količina šutnje i nebrige o sustavu u najmanju ruku ozbiljno zabrinjava, da ne koristim puno težu, ali nažalost primjereniju kvalifikaciju. Dok bi jedni mogli imati „izgovor“ u neznanju, drugi nemaju ni to. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na članak 1. na koju se može dati konkretan odgovor. Napominjemo da se ne radi o potrebi usklađivanja koncepata između Hrvatskih voda i stručnog nositelja nego o provedbi zakonske obveze iz članka 212. Zakona o vodama koja vrijedi jednako za Hrvatske vode kao i za stručnog nositelja. Naravno da je operativna provedba te odredbe usuglašena s Hrvatskim vodama posebice u pogledu osiguranja sredstava za poslovanje Instituta, prijenosa imovine, obveza i ugovora o radu u skladu s člankom 252. Zakona o vodama.
26 Stjepan Radić UREDBU Ako možete i biti u dilemi reagirati ili ne, onda nakon uvida na stranici e-savjetovanje te dvojbe više nema. Iskaz potpore Uredbi o osnivanju instituta za vode pa i samom institutu daju dvije direktno zainteresirane kuće sa iste adrese i istog interesnog kruga: Comprehensive Water Technology d.o.o. tvrtke kćeri fakulteta i naravno matičnog fakulteta Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Autor/i ovih potpora ovoj, nikom razumnom shvatljive aktivnosti, se samoproglašavaju „vodećom institucijom u RH u području voda i vodnog gospodarstva“ ( bar da nam je vidjeti listu provedenih projekata i kompetenciju autora osim pozicija u resornom ministarstvu ). Čovjek bi pomislio da u RH ne postoje državne institucije koje su zakonima osnovane za isto i da područje vodnog gospodarstva nije uređeno u ustroju tijela državne vlasti pa je jedan d.o.o. odista najkompetentniji. Osiguranjem ovakve potpore samo smo dobili potvrdu sumnji koji interesni krug i koja osoba stoji iza ovog i ovakvog prijedloga, jer mislimo da svi znaju čiji je ovo matični fakultet. A sada suština: 1. Ovom Uredbom osniva se nova institucija 2. Ne postoji objektivno opravdanje zbog trenutačne situacije u kojoj se RH trenutno nalazi kada se vidi predviđeni opseg djelatnosti i „zamišljeni“ način funkcioniranja instituta 3. Ovaj izlet u nepoznato ukazuje na apsolutnu neusklađenost deklarativnih ciljeva države i vlade u pogledu racionalizacije i poboljšanja djelovanja nacionalnih institucija i potpuno suprotnih djelovanja koja se provode u stvarnosti 4. Umjesto najavljivane, očekivane i neophodne racionalizacije s podizanjem osobne odgovornosti u radu i štednje na svim nivoima u situaciji nezapamćene krize ( „ najvećeg izazova nakon Domovinskog rata“ kako je jednom prilikom rekao premijer ) dobivamo i osniva se potpuno nova agencija upitne svrsishodnosti. Cilj ovakve aktivnosti: 1. Uništiti i razbiti dobro osmišljen i zaokružen sustav upravljanja vodama u RH na kojem su nam mnogi zavidjeli i koji je često od strane evropskih partnera istican kao dobar primjer integralnog upravljanja vodama 2. Prikriti objektivne probleme u tom sustavu koji su rezultat povijesno najlošijeg upravljanja i indolencije postojeće rukovodeće strukture i u Hrvatskim vodama i u resornom ministarstvu koji je upravo zbog bahatosti, umišljenosti i demagoškog donošenja odluka zapao u probleme 3. Ova aktivnost je dezintegracije sustava a nikako duboko i dobro promišljena odluka Iskustva u okruženju kada je već namjera napraviti istu pogrešku: Za uspješno funkcioniranje i uvezivanje djelovanja fragmentiranog sustava neophodno je upravljanje procesima od strane jakog, kompetentnog, organiziranog i fokusiranog upravljačkog tijela što Ministarstva u trenutačnom stanju nije, niti će postati u doglednoj budućnosti. Fragmentirani sustav upravljanja vodama nalazi se i u ozbiljnim problemima i u europskom okruženju, da ne govorim o ostalima. To se događa zbog potrebe ispunjavanja precizne dinamike odvijanja procesa u strogo uspostavljenoj razdiobi nadležnosti. To može za sve sudionike osigurati samo jaka upravljačka struktura s dostatni znanjem i utjecajem i samo ako je jasno definirana odgovornost svih sudionika. U ovome nisu uspjeli ni Mađari ni Slovenci, a kada probleme imaju i Nijemci i Francuzi ovaj nepromišljeni izlet u hrvatskim okolnostima predstavlja izrazito utopističku ideju s izvjesnim negativnim ishodom. Zorni primjer koji potvrđuje navedeno je Slovenija, iz koje neobjektivno preuzimamo ( čitaj – prepisujemo ) rješenja, a koja se našla u ozbiljnim problemima prilikom donošenja planskih dokumenata jer njihov institut nije na vrijeme izradio dokumentaciju koju su trebali izraditi, a sve zbog prioriteta profita koji će često neopravdano nadvladati nacionalni interes. To je u probleme dovelo Sloveniju kao državu jer nije ispunila svoje obveze. Zbog toga je sam sustav u Sloveniji doživio naknadne dodatne reorganizacije i nastavili su kao i proteklih 30-ak godina tražiti uspješniji sustav upravljanja vodama. Ako netko misli da je ovako zamišljen Institut dobra ideja mogao je hrabro potpisati prijedlog i odgovorno se suočiti s rezultatima, ali u uspostavljenom mehanizmu stiže kao prijedlog Ministarstva iza kojeg se ustvari kriju osobni interesi zainteresiranog kruga. I naravno da opet Hrvatska prepisuje model s vremenskim zaostatkom, nesmotreno nastavlja putem koji su i u Sloveniji napustili i ocijenili neuspješnim. Ubiti kravu zbog jednog odreska, a kasnije žaliti što nema više mlijeka i sira (u pravilu je već kasno) ne djeluje pametnima baš previše mudro. Pogledajte samo rezultate nekih od ranije pompozno i bahato najavljenih i nažalost (ne)provedenih aktivnosti i prisjetite se toga kada se jednom s vremenskim odmakom sjetite i ovog eksperimenta. I tada pokušajte ne misliti koliko je stotina milijuna kuna to koštalo i na kojoj je poziciji trenutačno osoba koja ga je provela. Jesu li Hrvatske vode uistinu dovedene u stanje da unapređenje njihovog djelovanja, koje je očito u svakom slučaju potrebno ali prvenstveno zbog uznapredovale devastacije rukovođenja, moguće jedino na način da se ova institucija potpuno dezintegrira kako bi se postiglo funkcioniranje sustava na novim osnovama. Osnivanje instituta s opisom poslova u prijedlogu ovakve Uredbe je prvi korak u dezintegraciji Hrvatskih poslova i u razgradnji suvislog upravljanja vodama. Prije ovakvog izleta s prijedlogom ovakve Uredbe u normalnim okolnostima predlagač bi trebao obrazložiti Vladi koncept namjeravanog zaokreta te što je u posljednje četiri godine konkretno učinjeno na upravljačkom i provedbenom planu da se poboljša funkcioniranje postojećeg sustava s efektima i cijenom istog. Da postoji samokritičnost i natruhe odgovornosti izbjeglo bi se pribjegavanje ovakvim nepromišljenim, avanturističkim lutanjima s mogućim nesagledivim posljedicama. Primljeno na znanje Ne radi o konkretnoj primjedbi na odredbe Nacrta prijedloga Uredbe niti na obrazloženje uz istu. Ovom uredbom se izvršavaju obveze koje proizlaze iz članka 212., članka 50. i 252. Zakona o vodama (Narodne novine br. 66/19). Člankom 212. propisano je osnivanje Instituta za vode Uredbom Vlade Republike Hrvatske, njegova djelatnost i osnivačka prava. Člankom 50. stavkom 6. istog Zakona propisano je da monitoring voda provodi institut za vode. Člankom 252. propisano je postupanje vezano uz provedbu monitoringa voda u prijelaznom razdoblju do upisa instituta za vode u sudski registar ustanova, prijenos imovine, obveza te ugovora o radu s Hrvatskih voda na Institut za vode. Stručni nositelj napominje da je osnivanje znanstveno stručne institucije za vode čiji osnivač će biti Vlada Republike Hrvatske strateška odrednica još iz Strategije upravljanja vodama iz 2008., a odredba o osnivanju znanstvene institucije za vode je u Zakonu o vodama još od 2009. godine. Svrha osnivanja instituta je unaprjeđenje obavljanja određenih znanstveno-stručnih djelatnosti u području upravljanja vodama bez dodatnog financijskog pritiska na državni proračun. Ni u kom slučaju se ne radi o dezintegraciji Hrvatskih voda, a poslovi monitoringa, koje preuzima institut, su najvećim dijelom i do sada bili ugovarani izvan Hrvatskih voda s ovlaštenim institucijama i nisu se izvršavali vlastitim resursima. Sada će se ti poslovi objediniti na jednom mjestu u posebnoj znanstveno-stručnoj instituciji. Slijedom navedenog, komentari koji se odnose na svrsishodnost osnivanja predmetne institucije ne mogu se smatrati komentarima na predmet ove Uredbe.
27 Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije UREDBU Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu vodeća je institucija u Republici Hrvatskoj u području voda i vodnoga gospodarstva. Fakultet je ostvario suradnje s gotovo svim gospodarstvenim subjektima i institucijama, koji su imali potrebu za visoko-inovativnim tehnološkim rješenjima zasnovanim na zelenom inženjerstvu i industriji 4.0. Trenutno sudjeluje u izvođenju mnogih znanstvenih i znanstveno-gospodarskih projekata iz područja voda, a za izdvojiti je Horizon 2020; Project ID: 81288 (25.759.668,14 kn), Interreg Danube Transnational Program; DTP3-1-299-2.1 (18.632.833,10 kn), Europski strukturni I kohezijski fondovi-Kohezija i konkurentnost - KK.01.1.1.04.0001 (7.235.516,52 kn.), i KK.01.1.1.04.0006 (6.056.339,23 kn), itd. Ovim putem Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu želi jasno podržati prijedlog osnivanja Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ i aktivno se uključiti u sve aktivnosti s ciljem ostvarivanja izvrsnosti u radu Instituta i dobrobiti šire društvene zajednice. Dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr. sc. Tomislav Bolanča Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
28 WWF Adria UREDBU, Članak 4. Kao jedno od tijela predlažemo i osnivanje Nadzornog odbora/tijela skladno Zakonu o ustanovama, čl. 51, NN 27/19., u kojem svakako trebaju biti članovi i predstavnici civilnog društva (ne strukovne udruge) kako bi zagovarali javni interes u korištenju i upravljanju vodama, te socijalnu pravednost i očuvanje voda i o vodi ovisnih ekosustava. Članovi bi se kandidirali putem javnog natječaja. Ovim pristupom osigurava se transparentno i dobro upravljanje Institutom, kako je i predviđeno Okvirnom direktivom o vodama čl. 14 o sudjelovanju javnosti u upravljanju vodama. Uloga Nadzornog odbora bi bila: - analiziranje izvještaje o poslovanju ustanove, - obavljanje nadzora nad upotrebom sredstava za rad, pregleda godišnji izvještaj o poslovanju i godišnji obračun, - nadzor zakonitosti postupnja instituta, kao i primjerenost i opravdanost odluka upravog vijeća u skladu s nacionalnim i EU politikama - izvještavanje osnivača, upravnog vijeće i ravnatelja o rezultatima nadzora Nije prihvaćen Institut se osniva na temelju članka 212. stavka 1. Zakona o vodama (Narodne novine br. 66/19) kao javna ustanova. Člankom 64. Zakona o ustanovama („Narodne novine“ br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08 i 127/19) propisano je da nadzor nad zakonitošću rada ustanove i općih akata ustanove obavlja tijelo državne uprave u čijem djelokrugu je djelatnost ustanove. Budući da je djelatnost Instituta u djelokrugu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nadzor nad njegovim radom obavljat će to ministarstvo.
29 Zoran Horvat UREDBU, Članak 20. Stupanjem na snagu Uredbe u ovakvom obliku završava jedno poglavlje pretežno uspješnog upravljanja vodama u RH i počinje avantura koja će dovesti, uz još par najavljenih izdvajanja, do daljnjeg slabljenja upravljanja vodama u RH. Time će Hrvatske vode postati u potpunosti nesposobne za ozbiljno upravljanje vodama a što će ih svesti na minoran subjekt, odnosno društvo fondovskog tipa zaduženo za sporedno „hortikulturalno uređenja i održavanje“ i što lakše trošenje novca (još malo dok sredstva naknada u daljnjoj racionalizaciji opterećenja gospodarstva i građana RH ne postanu bespotreban teret ili ne postanu direktni prihod državnom proračunu) s vrlo kratkim rokom trajanja. Kako javnost ima pravo biti neupućena u vizionarske zamisli kreatora novog „rješenja“ molio bih za što konkretnije odgovore na postavljena pitanja i argumentirani osvrt na iznesena razmišljanja kako bi se neinformiranom puku približili neotkriveni horizonte duboke providnosti. Kako nije vidljiva reakcija službenih odgovornih struktura Hrvatskih voda na prvi korak, odnosno ovu predmetnu Uredbu te na prošlogodišnje promjene Zakona o vodama sve upućuje da je riječ o usuglašenim interesima trenutačnih rukovodećih struktura s ciljem eutanazije nekad cjenjene institucije iz tko zna kakvih interesa. A tada će ostati samo priče „Bilo jednom davno u Hrvatskoj, a onda su došli grobari“ Nije prihvaćen Primjedbe se ne odnose na konkretne odredbe Uredbe, a posebice ne na članak 20. Radi se o izrazito ironičnom komentaru na koji smatramo da nije potreban odgovor u ovom postupku. Posebice se to odnosi na zadnji dio komentara.
30 Zoran Horvat UREDBU, Članak 15. Ne vide se zaštitni mehanizmi za ispunjenje zadaće Instituta u dijelu monitoringa, odnosno isporuku podloga koje su neophodne za naknadno ispunjenje zadaće Hrvatskih voda, pa se postavlja pitanje jeste li ovakav oblik Uredbe usuglašen s Hrvatskim vodama, odnosno s postojećim generalnim direktorom i trenutačnom rukovodećom garniturom. Ako jeste koje je opravdanje generalnog direktora zbog čega je na isto pristao? Ne vide se ograničenja ni u visini financijskih sredstava u odnosu na ukupna izvorna sredstva Hrvatskih voda što može dovesti u pitanje financiranja ostalih potreba vodnoga gospodarstva. Uočljiva je u članku 4 čisto izvršna uloga upravljačkih struktura Hrvatskih voda koje se zadužuju da prijedlog financijskog plana instituta preslikaju u Plan upravljanja vodama bez postavljanja suvišnih pitanja i mogućnosti korekcije u skladu s objektivnim mogućnostima i potrebama. Katastrofalna spoznaja ako ovo u Hrvatskim vodama nikoga ne zabrinjava. Ako je ovo usuglašeno dojma sam da Generalni direktor nedovoljno prepoznaje potencijalnu opasnost za buduće funkcioniranje institucije na čijem je čelu i za čije funkcioniranje odgovara što sugerira postavljanje sljedećeg pitanja o kompetencijama o potpunom razumijevanju uloge ukupnog sustava Hrvatskih voda a ne samo segmenta obrane od poplave što je njegova „uža specijalnost“. Kada se uzme u obzir i trenutačni način funkcioniranja i postojeće probleme u sustavu obrane od poplava i neprepoznate moguće dodatne probleme u budućnosti uslijed preuzimanja i segmenta monitoringa razina voda postavlja se pitanje kako je moguće da o svemu ispred Hrvatskih voda nema niti kakve službene reakcije. Radi li se čisto o neprepoznavanju potencijalnih budućih opasnosti, nerazumijevanju procesa ili se šuti radi suodgovornosti za trenutačnu situaciju i pretpostavljanje interesa pojedinaca u odnosu na interes sustava i društva u cjelini. Tražeći mogući odgovor potrebno je upozoriti na trenutačnu situaciju da je u osobi trenutačnog generalnog direktora objedinjena uloga glavnog voditelja obrane od poplava (obnaša je automatizmom generalni direktor) i uloga voditelja glavnog centra obrane od poplava (imenuje ga generalni direktor) koji bi ga u slučaju spriječenosti trebao mijenjati i preuzeti rukovođenje cjelokupnim sustavom (pasus 2 točke XXI Državnog plana obrane od poplava). Koliko to može biti opasna situacija kada je generalni direktor spriječen (posljedično i istovremeno i njegov zamjenik-voditelj glavnog centra obrane od poplava) i kada je kompromitirano upravljanje ukupnim sustavom dijelom je pokazala i nedavna poplava u gradu Zagrebu. Jednostavno protekom vremena sustav kojim se ne upravlja i stalno ga se ne unaprjeđuje iz pozicije interesa za društvo u cjelini, atrofira i urušava se a potencijalne posljedice po imovinu i ljudske živote u konačnici su svakim danom sve izraženije. Svaki sustav ima uspona i padova no postoji i točka nakon koje nema povratka a sa trenutačnom rukovodećom garniturom smo jako blizu iste. Pitanje je samo jeste li ona ispred ili iza nas. Obzirom na ovaj osvrt vjerujem da je ipak ispred ali ne predaleko ukoliko se realizira ovakvo i slična „rješenja“ koja to jednostavno nisu. Nije prihvaćen Koncept koji je primijenjen u pripremi Nacrta Uredbe usuglašen je s Hrvatskim vodama.
31 Zoran Horvat UREDBU, Članak 13. Iz članka je vidljivo da kreatori ovakvog Instituta polažu daleko najveće nade u financiranje od strane Hrvatskih voda na koje se vjerojatno računa i na financiranje zajmova i kredita iz točke 4 prvog stavka a pri čemu se njih i ne pita pri zaduživanju i bez obzira koliko zaduženje bilo nespojivo s ulogom Hrvatskih voda. Da bude jasno, riječ je o godišnjem proračunu od 100-ak milijuna kuna za financiranje redovnog poslovanja bez financijskih dubioza do kojih će eventualno doći u budućnosti. Nije nemoguće zamisliti situaciju da Institut krene u avanturu provedbe nekog neprofitnog (mogućeg i potpuno komercijalnog) projekta i uđe u gubitke uslijed nerealne procjene koristi i troškova u njegovoj provedbi za čije saniranje budu potrebni krediti. Novonastala situacija po zamišljenom u Uredbi ne predstavlja neki problem za sam institut. U slučaju da Vlada odbije pokriti nastale dubioze Institut i za te troškove jednostavno ispostavlja račun Hrvatskim vodama pa taman one i ne mogle podmiriti svoje obveze. U cilju onemogućenja zloupotrebe nekretnina odredbama članka treba svakako predvidjeti zabranu otuđenja imovine na jedan srednji rok jer ne bi iznenadilo da se već kroz godinu, dvije, poslovi monitoringa putem vlastitog laboratorija proglase neperspektivnim i transferiraju na vanjsko tržište. Time preuzeta imovina Hrvatskih voda (zgrade laboratorija u Zagrebu i Šibeniku) se lako proglašava neperspektivnom i podložna „novoopravdanom“ otuđenju. Kako bi se isto izbjeglo da se brzo rasprodaje teško stečena i uspostavljana imovina s teškim i dugotrajnim povratkom na prijašnje stanje treba uvesti rok zabrane njenog otuđenja. Nije prihvaćen Stečaj javne ustanove se provodi prema propisima koji uređuju stečajni postupak, a ostatak likvidacijske odnosno stečajne mase predaje se Osnivaču ustanove, u konkretnom slučaju Vladi Republike Hrvatske. O zaduživanju Instituta odlučuje Upravno vijeće, kojeg čine predstavnici relevantnih institucija, na čiju odluku suglasnost daje Vlada RH sukladno Zakonu o proračunu. Stoga ne postoji povećan rizik od gubitka imovine instituta u odnosu na druge slične institucije kojima je osnivač Republika Hrvatska.
32 Zoran Horvat UREDBU, Članak 3. Nažalost ovo je jedini članak koji govori o djelatnosti i načinu izvršavanja posla Instituta i koji pokušava opravdati zbog čega bi se i trebala ova institucija osnivati. O stvarnim prioritetima osnivanja ovakvog instituta dovoljno govori da se u čak 11 članka uređuju upravljačke pozicije te u 3 financiranju i imovini. Dakle da bude jasno - jedan jedini članak o konkretnom poslu u Uredbi od 20 članaka. Grubo ali istinito, briga o poslu ravno 5%. Kao prva djelatnost, koja je jedina konkretna stvar u djelatnosti Instituta nemušto je navedena djelatnost koja nema niti kakve veze s izvornom zamisli Instituta predviđenih strateškim dokumentima na koje se kreator poziva. Navedena djelatnost koja se ovim posljednjim promjenama pokušava otrgnuti iz sustava Hrvatskih voda je nažalost jedina opipljiva stvar s konkretnim izlaznim opipljivim rezultatom koju će Institut imati dugo vremena i koja je zbog toga neophodna za opravdanje njegovog postojanja. Sama promjena provoditelja monitoringa se bez provođenja predviđene procedure javnog savjetovanja podvaljuju između dva čitanja u Saboru u procesu donošenja novog Zakona o vodama donesenom u lipnju prošle godine. I na prvi nacrt su stručne službe Hrvatskih voda izradile desetine stranica primjedbi i komentara koje su također nelogično, zatražene ne u fazi pripreme već nakon okončanja prvog kruga savjetovanja. Pitanje bez odgovora je jesu li skupljene primjedbe i poslane predlagaču, jer u njima ima i onih koje ne idu u prilog zacrtanom smjeru. Poznajući trenutačnu rukovodeću strukturu u Hrvatskim vodama i količinu energije koja se ulaže u održanje pozicije unatoč svemu, izvjesnije je da nisu. Vrhunac bezobraštine se događa u završnici kada se kao grom iz vedra neba, potiho ispod radara, uvode izmjene u članku 212. (posljedično i ostalim člancima vezanim uz poslove monitoringa) kojima se uz dodatnu Uredbu osniva nova agencija (Institut za vode) koja od Hrvatskih voda preuzima obavljanje dijela poslova. Ne bi bilo toliko strašno da između njih nisu i temeljni poslovi kojima se ozbiljno narušava cjelokupnost upravljanja vodama. Time se u ionako kompleksan sustav uvodi dodatna prijetnja njegovoj operativnoj sposobnosti koja može rezultirati nesagledivim posljedicama u budućnosti. Predviđena nova agencija će vrlo lagano doći do 100-ak i više radnika, preuzimanjem 50-ak i više (?) radnika iz Hrvatskih voda, zapošljavanjem niza ljudi iz znanstvene zajednice (?) za što je naravno potrebna i dodatna brojna potpora za obavljanje financijskih, pravnih, informatičkih i inih poslova. Povijest nas uči da će prema potrebi ta brojka vrlo skoro biti i značajno veća. To je klasično ponovno nesustavno rješenje u hrvatskoj izvedbi. Kada naiđemo na probleme osnujemo novu ili ugasimo postojeću agenciju, bez da razmislimo o slijedeća dva, tri poteza unaprijed. Rješavajući jedan problem proizvodimo čitav niz drugih. Kao da će osnivanje nove institucije samo po sebi riješiti problem. Nagledali smo se u prošlosti takvih „rješenja“ koji samo dodatno uništavaju sustav upravljanja. Ako ima problema u funkcioniranju jednog segmenta posla, a treba priznati da itekako ima i da postoji realna potreba za njegovim unaprjeđenjem, valjda je logično da ga prvo pokušamo operativno poboljšati u okviru postojećeg sustava pa tek potom tražiti radikalnija rješenja. Riječ je u pravilu o puno skupljim i kompliciranijim ukupnim sustavima. Predložiti ovakvu izmjenu s tvrdnjom da netko nije odradio svoj dio posla a ne poduzeti ništa u upravljanju tim sustavom i raditi na njegovom poboljšanju je suludo i nema veze sa zdravim razumom, što samo pojačava sumnju u skrivene namjere. Kome je normalno da se tvrdi da su razlozi za osnivanje nove agencije kojima se pri donošenju Zakona o vodama prošle godine obrazlagalo osnivanje spomenuta agencije i pridodavanje ovih zaduženja, ti da postojeća nije obavila svoju zadaću i da dalje odgovorni rukovodioci koji nisu odradili svoj posao i dalje ostaju na svojim funkcijama i slobodno nastavljaju s neradom i produbljivanjem nereda u međusobnim odnosima koji vrve nelogičnostima? Kako je moguće da nakon tri, četiri godine upravljanja Hrvatskim vodama u trećoj, četvrtoj godini njihovog mandata nakon normalnog rada u prethodnom razdoblju odjednom dolazi do problema i zakazivanja u ispunjavanju obveza? Kako je moguće da takav generalni direktor, koji će unatoč visokim očekivanjima radnika ostati upamćen samo kao netko tko je bez riječi protesta kumovao sahrani nekad cijenjene institucije, ostaje na svojoj poziciji? Kako je moguće da ministar ministarstva koje je zaduženo za nadzor rada Hrvatskih voda, ujedno i trenutačni predsjednik Upravnog vijeća te institucije, predlaže s ovakvim obrazloženjem promjenu i dalje ostaje ministar? Kako je moguće da na funkciji ostaje i državni tajnik istog ministarstva nadležan za ovaj resor - vjerojatni glavni kreator ovakvog rješenja (ako je i bilo kakvih dvojbi maske su pale iskazanim porukama potpore u okviru e-savjetovanja), koji inače redovito s pomoćnicom ministra sjedi na operativnim tjednim kolegijima generalnog direktora Hrvatskih voda i koji je kontinuirano detaljno upoznat s operativnom situacijom u sustavu? Je li moguće da se i dalje sustavno kontinuirano oslabljuju i na kraju ruše stručne institucije radi ostvarivanja lakšeg političkog utjecaja na njihov rad. Zašto se priča ne ogoli do kraja i zašto se ne promijeni i status Hrvatskih voda, za koje se i dalje navodi da je riječ o pravnoj osobi za upravljanje vodama. Možda je to jedan od idućih poteza. Pitanje je koji je segment poslovanja slijedeći na udaru. Kako netko tko u budućnosti neće pratiti (monitoring) i poznavati stanje sustava njime može upravljati? Odgovor je naravno nikako, ne postoji nigdje na svijetu takva situacija pa se sasvim sigurno neće izmisliti i usavršiti u Hrvatskoj. Kada se sve pogleda s vremenske distance, nakon svih ovih naknadnih događanja, postavlja se pitanje je li i nespomenuti požar u laboratoriju i uporno odugovlačenje provedbe mjera za uspostavu njegove hitne operativnosti (2018. godina), koji je osnovni razlog neispunjenja plana monitoringa što se navodi kao glavni razlog promjena (obrazloženje uz članak 212.) uistinu slučajan ili ne? Ne čini se tako nemogućim, zar ne!? Radi šire javnosti koja je zainteresirana za način rada u institucijama koje oni financiraju pored odgovora na gornja pitanja molim konkretne odgovore i na slijedeća: 1. Što je utvrdila istraga u pogledu uzroka požara u laboratoriju Hrvatskih voda?; 2. U kojem roku je uspostavljena funkcionalnost laboratorija?; 3. Zbog čega je za uspostavu funkcionalnosti trebalo toliko vremena? 4. Tko je zbog tog dugotrajnog nefunkcioniranja laboratorija, koji je rezultirao promjenom koja se ovom Uredbom operacionalizira, utvrđen kao odgovorna osoba? 5. Kakve su konkretne korektivne mjere u organizacijskog unaprjeđenju ovog segmenta u poslovanju Hrvatskih voda poduzete? 6. Kakve su konkretne korektivne mjere u kadrovskom unaprjeđenju ovog segmenta u poslovanju Hrvatskih voda poduzete? 7. Jeste li uopće išta i što je konkretno poduzeto u svezi sa ovim nemilim događajem a kako bi se slični problemi nefunkcioniranja u Hrvatskim vodama izbjegli u budućnosti? 8. Na koji način Hrvatske vode misle operativno upravljati obranom od poplava kada poslove monitoringa (što uključuje i monitoring „zapremina, razina, protoka, brzina i hidromorfoloških značajki“) preuzima Institut? 9. Hoće li postojeći sustav praćenja razina površinskih voda predati Institutu ili će zadržati paralelni sustav zbog vlastitih potreba a Institutu financirati paralelni razvoj novog? Nije prihvaćen Po uzoru na druge Uredbe o osnivanju javnih institucija u jednom članku se navode svi poslovi koji spadaju u djelatnost te institucije. To doprinosi jasnoći teksta u smislu propisivanja nadležnosti. Ostali dio komentara je nejasan, nije konkretan niti spada u predmet ove Uredbe. Komentar uključuje insinuacije na koje trebaju odgovoriti druge institucije ukoliko su utemeljene i ukoliko su prijavljene. Ovdje nije ni mjesto ni vrijeme odgovarati na iste. Još jednom navodimo da ova uredba predstavlja pravni temelj za operativnu provedbu obveze koja proizlazi iz članka 212. Zakona o vodama koja je stupila na snagu u srpnju 2019. Predmet ove uredbe nije potreba i svrsishodnost osnivanja instituta za vode nego njegovo osnivanje, tijela, ustrojstvo, sredstva za rad, nadzor nad njegovim radom i ostalo. Kako je ranije navedeno ta pitanja su već raspravljena u postupku donošenja Strategije upravljanja vodama iz 2008. godine i Zakona o vodama iz 2009. godine. Vidjeti odgovor pod br. 4.
33 Zoran Horvat UREDBU Predlaže se povlačenje Uredbe iz procedure donošenja u cilju prestanka daljnjeg sramoćenja Vlade. Predlaže se Vladi RH da pristupi utvrđivanju odgovornih osoba u Ministarstvu nadležnom za vode, u Hrvatskim vodama i u drugim nacionalnim institucijama koji su kreatori ovakvih „rješenja“. Predlaže se da se pristupi iskrenom sređivanju stanja u vodnom gospodarstvu na dugoročno održivim osnovama, uključivo i Zakona o vodama iz prošle godine koji je između ostalog i uveo ovakve neodržive nesustavne promjene. Time bi se jasno pokazalo da Vlada RH u cjelini i postojeća nacionalna politika ne stoji iza ovog nekoordiniranog izleta nedovoljno odgovorne skupine. Jedan od prvih poteza nove Vlade pa odmah gorko otrježnjenje, da ne živimo u niti kakvoj nadi u pamet i napredak na ovim prostorima. Pitanje je djelujemo li u sustavu zakonodavne i izvršne vlasti bez sustavne kontrole s podmetanjem nesustavnih rješenja za zadovoljavanje osobnih ambicija i interesa ili u kontroliranom sustavu koji svjesno s jedne strane proklamira (dijelom i provodi) smanjenje broja agencija i racionalizaciju administracije a s druge neposredno provodi potpuno suprotnu politiku daljnjeg političkog zbrinjavanja zaslužnika. Jedno i drugo gura RH dalje prema dnu pri čemu je nastavak depopulacije Hrvatske izvjesna činjenica. Bez obzira na sve i po cijenu svega najveći prioritet Vlade u novom mandatu je i dalje izgleda isti – ostati na poziciji u novoj križaljci što dulje, a za što treba osigurati dovoljno dobro plaćenih pozicija za hdz-ove kadrove i kadrove ostalih političkih opcija koje čine trenutačnu većinu. Jednostavno čovjek ostaje bez riječi kako opisati razočaranje i bezobrazluk vlasti koja nakon što je prije godinu-dvije provedena opravdana racionalizacija dijela agencija u RH u novom mandatu osniva novu agenciju upitne svrsishodnosti i neizvjesne budućnosti koja se ruku na srce i dalje oslanja na obavljanju postojećih poslova izdvojenih iz postojeće institucije a tek u drugom valu ako se uspiju izboriti i s eventualno novim segmentom poslovanja koje će pitanje je koliko biti povezano s potrebama realnog sektora s čime znanost u hrvatskoj ima ozbiljnih problema i ostaje sama sebi samodostatna. Očito se ne preže ni pred čim kada treba izmisliti nova dobro plaćena radna mjesta za bivše funkcionere, državne tajnike, rođake, prijatelje, kolege, poslovne partnera i ostale poslušne stranačke vojnike sa stručnim zvanjima upitne potrebnosti u realnom gospodarstvu. Jednostavno treba izmisliti model za zbrinjavanje nove grupacije teško iskoristivih (čast iznimkama) zvanja u obliku ekonomista, pravnika, tajnica, vozača i ostalih logističara. Tome naravno trebati pridodati i potrebu popunjavanja novih Upravljačkih tijela s pripadnim naknadama za njihov angažman, itd, itd. Preseljenje postojećeg segmenta poslovanja i stručno opravdanog neophodnog osoblja iz postojeće institucije u novu, a bez ikakve želje da se u postojećoj naprave nužne korektivne organizacijske i upravljačke promjene, sugerira apsolutnu nebrigu za racionalno ponašanje države i stvarne ciljeve ovog poduhvata. Ako smo u dubokim problemima, a jesmo, nije način rješavanja problema u poslovanju postojećih institucija izmišljanje puno skupljih avanturističkih rješenja već uvođenje reda i podizanje osobne odgovornosti u radu i promjenama odgovornih za nefunkcioniranje postojećeg sustava. Zadržati rukovodstvo koje je prouzročilo probleme zbog kojih se osniva nova agencija (da se razumijemo riječ je samo o nemuštom izgovoru) se u potpunosti uklapa u priču o prisutnoj suvislosti upravljanju državom u kojem jedna ruka ne zna što radi druga. Nije prihvaćen Uz sve komentare koji se odnose na rad Vlade Republike Hrvatske koje ne možemo prihvatiti, primjedba se u osnovi odnosi na opravdanost osnivanja instituta, što nije predmet ove Uredbe. Osnivanje instituta za vode predstavlja ispunjenje strateške odrednice A 13. Strategije upravljanja vodama iz 2008. (NN 91/08) koja određuje: „A13. Unaprijediti obavljanje znanstveno-stručnih poslova, poslova pripreme podloga i strateško-planskih dokumenata, pripremu planova upravljanja vodnim područjima, podloga za zakonske i podzakonske akte – osnivanjem znanstveno-stručne institucije za vode, osnivač koje će biti Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo.“ S obzirom da je cjelokupno vodno zakonodavstvo nakon 2008. utemeljeno na postavkama nacionalnog strateškog dokumenta o upravljanju vodama, to je i Zakon o vodama iz 2009. (NN 153/09) sadržavao u članku 222. stavku 1. odredbu o znanstvenoj instituciji za vode koja je glasila: „Vlada Republike Hrvatske, sukladno posebnim propisima o znanstvenoj djelatnosti, uredbom može osnovati znanstvenu instituciju u području voda, s pravnim statusom ustanove, radi pružanja znanstvene podrške upravljanju vodama sukladno Strategiji upravljanja vodama (»Narodne novine«, br. 91/08.), odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva.“ Predmetna odredba je bila zadržana punih 9 (devet) godina kroz sve izmjene Zakona o vodama (NN 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. 14/14. i 46/18.) sve do 18.7.2019. kada je stupio na snagu Zakon o vodama (NN 66/19) i pretvorio plansku odredbu „može osnovati“ u konkretnu realizaciju strateške odrednice A13 Strategije upravljanja vodama iz 2008. odnosno u formulaciju „osniva se“. Ovom uredbom se izvršavaju obveze koje proizlaze iz članka 212., članka 50. i 252. Zakona o vodama (Narodne novine br. 66/19).
34 Zoran Marković UREDBU, Članak 15. E da je postići ovakvu nirvanu i u mom životu. Netko daje novce koliko mi treba (stavak 4 i stavak 5), pa makar i on ne imao, i još me uz to i ne pita što sam je za to napravio. Ako i nisam nikoga nije briga. Mogu slobodno popit i pojest, prokockat, proku**** nikome ništa. I neka netko kaže da komunizam u Hrvatskoj nakon 30 godina samostalnosti i dalje ne postoji. Nije prihvaćen Ovdje se ne radi o konkretnim primjedbama na odredbe prijedloga Uredbe o osnivanju instituta nego o krajnje ironičnoj opasci koju ne možemo komentirati.
35 Zoran Marković UREDBU, Članak 3. JEDAN JEDINI ČLANAK O POSLU!!! Pa dajte ljudi barem se malo potrudite da dublje zamaskirate stvarne interesne ciljeve. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor pod br. 13.
36 Zoran Marković UREDBU Opet nova ustanova za novo političko i prijateljsko uhljebljivanje i ostvarivanje osobnih interesa. Tko i što garantira da će ovi raditi što su prethodni zbrljali? Ista kuhinja, isti ljudi i očekivati bolje?! Stvarno nema potrebe da nas smatrate budalama i da dalje nastavljate prelijevati iz šupljeg u prazno. Primljeno na znanje Vidjeti odgovor pod br. 2.