Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Školski sindikat PREPOROD | PRAVILNIK, Članak 9. | Kako su sada pedagoške mjere regulirane statutima škola potrebno je ugraditi odredbu da su školske ustanove dužne u svoje statute ugraditi odredbe ovog Pravilnika u najkraćem mogućem zakonskom roku. Zbog osjetljivosti materije uređene ovim Pravilnikom važno bi bilo izbjeći svojevrsni dualizam koji bi se mogao pojaviti kad će područje kažnjavanja u školama biti uređeno i Pravilnikom i statutima školskih ustanova. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 2 | Školski sindikat PREPOROD | PRAVILNIK, Članak 8. | Neprihvatljivim smatramo predloženo rješenje prema kojem se više puta može izreći pedagoška mjera opomene ili ukora (članak 8. stavak 1.). Bez obzira na različitost osnova pedagoška bi se mjera trebala ili izricati samo jedanput ili bi se njeno izricanje trebalo ograničiti (najviše dva puta). Ovako se dovodimo u situaciju peripetuiranja, neprekidnog nastavljanja, što poništava smisao kažnjavanja (odustajanje od neprihvatljivih i usvajanje prihvatljivih oblika ponašanja). Zbog ponavljanja povrede ponašanja zbog kojeg je učeniku izrečena pedagoška mjera (članak 8. stavak 2.) učeniku bi se „morala“, a ne kako se predlaže „mogla“, izreći teža pedagoška mjera. | Prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. |
| 3 | Školski sindikat PREPOROD | PRAVILNIK, Članak 7. | Dobrim rješenjem smatramo predloženo rješenje da se pedagoške mjere, izrečene po osnovu neopravdanih izostanaka, vezuju uz postotak sati od ukupnog broja sati u koje je učenik trebao biti uključen tijekom nastavne godine. Dvije primjedbe imamo na predložena rješenja. Prva je primjedba da je „od 1 do 1.5% nastavnih sati“ za opomenu preblago, osobito ako ga se usporedi s postojećim rješenjima. Umjesto dosadašnjih 7 neopravdanih sati za opomenu predlaže se 14, 15 ili čak i više sati. Druga se primjedba odnosi na raspone: 1% do 1.5%, 1.5% do 2%, 2% do 2.5%. Predloženi rasponi će omogućiti razjednačenost tamo gdje je ne bi trebalo biti. Umjesto predloženih raspona bolje bi rješenje bilo 0.5% za opomenu, 1.5% za ukor, 2% za strogi ukor i opomenu pred isključenje i 2.5% za preseljenje u drugu školu, odnosno isključenje iz škole. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. |
| 4 | Školski sindikat PREPOROD | PRAVILNIK, Članak 5. | Postupak izricanja pedagoške mjere se nepotrebno odugovlači pisanim izjašnjavanjem učenika o činjenicama i okolnostima. Kada se ovo predloženo rješenje poveže s mogućnošću višekratnog izricanja pedagoške mjere opomene (članak 7. stavak 1.) koja se ionako najčešće izriče onda je jasno da se predloženim rješenjem ide prema odugovlačenju (dvostruki poziv učeniku, učenikova isprika za neodazivanje pozivu) s izricanjem mjere. Jedini smisao ovom rješenju vidimo u dodatnom obeshrabrivanju razrednika, odnosno u nastojanju da se birokratizacijom postupka razrednike usmjeri prema neizricanju pedagoških mjera. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. Odredbe su mijenjane i dopunjene. |
| 5 | Školski sindikat PREPOROD | PRAVILNIK, Članak 3. | Stroži kriteriji (članak 3.) Klađenje i kockanje, kao i poticanje drugih učenika na povredu dužnosti i neispunjavanje obveza („markiranje“) trebalo bi umjesto pod lakše podvesti pod teže povrede ponašanja, uništavanje imovine nanošenjem veće štete bi trebalo umjesto u teže povrede ponašanja podvesti pod teške ili, iznimno, čak i među osobito teške povrede ponašanja. Uništavanje imovine učitelja i nastavnika, odnosno radnika školskih ustanova trebalo bi uvesti među povrede i okvalificirati kao tešku povredu ponašanja. Nasilje (članak 3.) Učeničko nasilničko ponašanje, usmjereno prema učiteljima i nastavnicima, odnosno radnicima školskih ustanova, a koje za posljedicu ima fizičku povredu, mora biti posebno istaknuto (članak 3. stavak 5.). Možda bi čak ovu povredu ponašanja trebalo izdvojiti kao najtežu povredu ponašanja. Neprihvatljivim smatramo i namjeru, a osobito ponavljanje, pretpostaviti kao uvjete za definiciju nasilničkog ponašanja. Nije dobro izjednačavati međusobno nasilničko ponašanje među učenicima i nasilje učenika prema učiteljima. | Prihvaćen | Prijedlozi su djelomično prihvaćeni. |
| 6 | ORaH - Održivi razvoj Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 7. | Podržavamo postotno određivanje limita neopravdanih izostanaka kao kriterija za izricanje pedagoških mjera s obzirom da svi učenici u svim školama i svim usmjerenjima nemaju jednak broj planiranih sati prema nastavnom planu i programu. U cilju ujednačavanja kriterija za izricanje pedagoških mjera predlažemo smanjenje limita neopravdanih izostanaka jer bi primjerice bilo nelogično da se pedagoška mjera opomena izriče zbog benignih prekršaja, a s druge strane za izbjegavanje nastave kriteriji su puno blaži. Prema ovako postavljenim limitima pedagoška mjera opomene izriče se primjerice kod zanimanja ekonomist tek za raspon od 11-17 neopravdanih sati (1%-1,5%). Zbog toga bi ove limite trebalo smanjiti: opomena (0,5%-1%), ukor (više od 1% do 1,5%), opomena pred isključenje u srednjoj i strogi ukor u osnovnoj školi (više od 1,5% do 2%), preseljenje u drugu školu u osnovnoj i isključenje iz škole u srednjoj (više od 2%). Ovo ne treba shvatiti kao prestroge kriterije (oni su uzgred rečeno bili i do sada otprilike takvi prema apsolutnom načinu određivanja) jer „u postupku izricanja pedagoških mjera učitelji/nastavnici, stručni suradnici i ravnatelj dužni su voditi računa o dobi i psihofizičkom stanju te okolnostima koje utječu na razvoj učenika, kao i o uzrocima, značenju i učestalosti pojavljivanja nedopuštenih ponašanja, a naročito kad se radi o najstrožim mjerama,“ kako stoji u članku 5., stavak 1. ovog Pravilnika Dakle, ovako postavljeni limiti ne znače veću represiju prema učenicima, a s druge strane učenicima se šalje poruka da se izbjegavanje nastave ne tolerira. Izbjegavanje nastave može naoko izgledati kao mali problem, a zapravo je to veliki problem jer moramo postaviti pitanje gdje se učenik nalazio ako nije bio na nastavi. Ako je netko primjerice izostao s nastave 23 sata, to je otprilike 3 školska dana i on je tri školska dana moguće proboravio na ulici bez znanja roditelja i škole. Stoga držimo da će smanjeni limiti djelovati preventivno na učenike. U okviru ovoga članka mogle bi se povezati pedagoške mjere i ocjene iz vladanja. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. |
| 7 | Helena Marić | PRAVILNIK, Članak 5. | Kako bi se ostvarile sve etape procesa opisanog u članku pet potrebno je otprilike 5 mjeseci. Iskustvo govori kako učenici shvate da moraju popraviti svoje ponašanje tek kod izrečenog ukora, uz više sreće kod pisane opomene razrednika. Do tada "slobodno maltretiraju" ostale učenike u razredu ometanjem rada i nastavnog procesa. Smatram da je potrebno ekspeditivnije izricanje mjera. Današnji nažalost prezaposleni roditelj često nije svjestan neprimjerenog ponašanja svojeg djeteta, te teško pronalazi vrijeme za dolazak u školu na razgovor. | Prihvaćen | Primjedlog je na odgovarajući način prihvaćen. Sukladno drugim propisima utvrđene su obveze roditelja, a čl. 136. st. 3. Zakona propisano je da ako roditelj učestalo zanemaruje obveze iz stavka 1. navedenoga članka (dužan je brinuti se da učenik redovito izvršava obveze te u primjerenom roku javiti razlog izostanka učenika), škola je dužna o tome obavijestiti ured državne uprave, odnosno Gradski ured i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama. |
| 8 | I. gimnazija | PRAVILNIK, Članak 4. | Stavak 2 - postoji li ograničenje mogućnosti roditeljskog opravdavanja sati? Ovako formulirano proizlazi da takvog ograničenja nema i da roditelj može opravdati koliko god izostanaka želi. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. Odredbe čl. 4. Pravilnika su mijenjanje i dopunjene. |
| 9 | I. gimnazija | PRAVILNIK, Članak 7. | Postoci su previsoki za gimnazije (možda i za neke strukovne škole). Načelno, zašto ne ostaviti svakoj školi da odredi broj/postotak sati za koji se izriču odgojne mjere? Ukalupljivanje svih škola u jednake brojčane okvire je kontraproduktivno. | Prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. Svi učenici trebaju biti odgovorne te ne treba činiti razliku među učenicima obzirom na programe. |
| 10 | Goran Grbeša | PRAVILNIK, Članak 6. | (3) "mora sadržati podatke o prethodno poduzetim preventivnim mjerama" Što ako nije bilo prethodno poduzetih preventivnih mjera, jer se nije moglo predvidjeti da će učenik napraviti nešto zbog čega treba dobiti pedagošku mjeru, pogotovo ako mu je to prva pedagoška mjera? | Prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. |
| 11 | Goran Grbeša | PRAVILNIK, Članak 5. | (3) Znači li ovo da se učeniku omogućuje da se jednom bez ikakvog opravdanog razloga ogluši na poziv razrednika (jer se tek kod drugog neopravdanog ignoriranja razrednikovog poziva odustaje od učenikovog izjašnjavanja)? Zar ignoriranje poziva razrednika nije neposluh, a samim time i neprihvatljivo ponašanje, koje se ovdje prešutno tolerira? (4) Treba pojasniti na koji se način informiraju roditelji. Provodi li se svako informiranje roditelja o prijedlogu svake pedagoške mjere (bez obzira na njenu težinu) u pisanom obliku, ili se službeni pisani poziv šalje tek nakon što su se druge metode komunikacije pokazale neuspješnima? | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. Odredba je mijenjana. |
| 12 | Goran Grbeša | PRAVILNIK, Članak 4. | (1) Ovdje se provukla gramatička greška; pridjev "neopravdan" stoji u jednini, dok imenica "izostanak", na koju se dotični pridjev odnosi, stoji u množini. Prepraviti u "neopravdanih izostanaka". (2) I ovdje je prisutna gramatička pogreška, vezana uz rod. Treba biti "izostanak ... za kojeg nije dostavljena" umjesto "izostanak ... za koju nije dostavljena". | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 13 | SANJA NOVAK | PRAVILNIK, Članak 5. | U čl. 5, stavak 2, navodi se da izricanju pedagoške mjere prethodi savjetovanje s odgojno-obrazovnom radnikom, te pisano izvještavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne za donošenje odluke o opravdanosti izricanja pedagoške mjere i odabiru odgovarajuće. Na koje odgojno-obrazovne radnike se misli: razrednike, nastavnike, ravnatelja, stručne suradnike? Treba specificirati i jasno definirati koji odgojno-obrazovni djelatnik piše izvješća za pojedinu pedagošku mjeru. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. Odredba je na odgovarajući način mijenjana. |
| 14 | SANJA NOVAK | PRAVILNIK, Članak 1. | U pravilniku se ne spominje prenošenje pedagoških mjera iz razreda u razred, kao što je definirano izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom i srednjem školstvu. Prenose li se pedagoške mjere iz razreda u razred ili ne? | Prihvaćen | Pravilnikom se propisuju kriteriji, a Zakonom je definirano vrijeme na koje se svaka od pedagoških mjera izriče. |
| 15 | SANJA NOVAK | PRAVILNIK | Nije jasno smiju li se preskakati pedagoške mjere (ako učenik napravi teži prekršaj mora li biti postupno izricanje mjera i početi s opomenom ili mu se izriče odmah teža mjera primjerena prekršaju). | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. Odredbe su mijenjane. |
| 16 | Domagoj Kostanjevac | PRAVILNIK, Članak 7. | Uvesti dio iz Zakona koji govori o tome da će pedagoška mjera strogog ukora i preseljenja u drugu školu vrijediti do kraja školovanja. Također, kako će se to voditi - upisivati samo u e-maticu - samo u toj školskoj godini ili svake školske godine upisati u e-maticu, a posebno u imenik. Nije ni jasno što to znači za nove povrede ponašanja - npr. učeniku izrečena pedagoška mjera strogog ukora, prijeđe u viši razred, opet napravi neku povredu ponašanja - odakle krećemo, od opomene ili idemo na preseljenje? | Prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. Vrijeme na koje se izriče pedagoška mjera propisano je Zakonom. |
| 17 | Domagoj Kostanjevac | PRAVILNIK, Članak 6. | Ovdje bi trebalo navesti što je sve potrebno od dokumentacije, a korisno bi bilo da se naprave i prijedlozi obrazaca koji se rabe pri izricanju pedagoških mjera (npr. prijedlog pedagoške mjere, zapisnik tijela koje izriče pedagošku mjeru o opravdanosti pokretanja postupka, obavijest roditelju, rješenje). I navesti je li potrebno da cijeli postupak i dokumentacija podliježe Zakonu o općem upravnom postupku. | Prihvaćen | Zakonom je propisan način donošenja pedagoških mjera. Dakle, navedeno nije potrebno propisivati Pravilnikom. Osim toga Pravilnikom se propisuju kriteriji te obrasci ne mogu biti sastavni dio ovoga Pravilnika. |
| 18 | Domagoj Kostanjevac | PRAVILNIK, Članak 4. | Trebalo bi navesti do koliko dana može roditelj opravdati izostanak svojom ispričnicom, a za koliko dana izostanaka se mora donijeti liječnička ispričnica. Učenici jako često opravdavaju dan ili dva, često je razlog neko usmeno odgovaranje ili pisana provjera znanja, a roditelji to opravdaju. Zbog toga bi trebalo i odrediti koliko puta roditelj smije opravdati izostanak tijekom polugodišta ili školske godine. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. |
| 19 | Branko Luburić | PRAVILNIK, Članak 2. | U članku 5. stavak 2. utvrđeno je da "prije izricanja mjere učeniku se mora omogućiti savjetovanje s odgojo-obrazovnim radnikom te pisano izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne za donošenje odluke o opravdanosti izricanja pedagoške mjere i odabiru odgovarajuće, a roditelj mora biti informiran o problemu, načinu prikupljanja informacija, prikupljanim informacijama koje su važne za donošenje odluke te o prijedlogu pedagoške mjere". Ovakvo postupanje kod izricanja mjere opomena čini mi se previše komplicirano i nepotrebno. Člankom 8. predviđena je mogućnost višekratnog izricanja pedagoške mjere opomena i ukor temeljem različitih povreda ponašanja. Mislim da bi bilo prihvatljivo da se da se navedena mogućnost ograniči na mjeru opomena i to tako da može biti izrečena još samo jednom. | Prihvaćen | Odredbe su mijenjane temeljem zaprimljenih prijedloga. |
| 20 | Branko Luburić | PRAVILNIK, Članak 2. | U članku 3. više puta koristi se pojam "prostor u kojem se održava odgojno-obrazovni rad"a da nije navedeno koji je to prostor. Jeli to prostor školskog dvorišta, školskog vrta, hola, stubišta i hodnika, školskog marendarija, vanjskog školskog igrališta itd? Mislim da bi umjesto umjesto pojma prostora u kojem se odvija odgojno-obrazovni rad bio prikladniji pojam školski prostor. U svakom slučaju, koji god pojam se koristio, trebalo bi definirati što on obuhvaća. Mislim da bi omalovažavanje, prijetnja i grubo vrijeđanje nastavnika ili drugog radnika škole trebalo decidirano navesti kao osobito tešku povredu ponašanja ili bar kao tešku povredu ponašanja učenika. | Prihvaćen | Odredba je mijenjana. |
| 21 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK, Članak 1. | U članku 1. stavku 2. naveden je termin „povrede ponašanja“. Ponašanje (koje može biti dobro ili loše) se ne može „povrijediti“, već se određenim ponašanjem povređuju neka pravila, norme i vrijednosti. Napominjemo da stručna terminologija iz područja socijalne pedagogije koristi termin „problemi u ponašanju“ za sve oblike neprihvatljivog ponašanja, od najblažih do najsloženijih. Predlažemo u članku 1. stavku 2., kao i u dijelovima teksta gdje se koristi termin „povrede ponašanja“, umjesto tog termina koristiti drugi kao npr. „neprihvatljivi oblici ponašanja“ ili „povrede“ ili sličan termin. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. |
| 22 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK, Članak 5. | U članku 5. predlažemo preurediti stavak 1., radi jasnoće i sveobuhvatnosti, na način da glasi: „U postupku izricanja pedagoških mjera, učitelji/nastavnici, stručni suradnici i ravnatelj (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici) dužni su voditi računa o dobi učenika, njegovoj psihofizičkoj razvijenosti i osobinama, ranijem ponašanju i već izrečenim pedagoškim mjerama, okolnostima koje utječu na učenikov razvoj, okolnostima u kojima se neprihvatljivo ponašao te drugim okolnostima kako bi se najbolje ostvarila svrha izricanja pedagoške mjere.“ U članku 5. predlažemo uvrstiti obvezu informiranja učenika o svim okolnostima i posljedicama neprihvatljivog ponašanja i dodati novi stavak koji glasi: „Prije izricanja pedagoške mjere odgojno-obrazovni radnik obvezan je učeniku dati sve potrebne informacije o pedagoškim okolnostima slučaja i posljedicama neprihvatljivog ponašanja.“ U članku 5. stavku 3. predlažemo izostaviti „pisano“ izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima važnima za donošenje odluke te propisati da se učeniku mora omogućiti „izjašnjavanje“ koje može biti pisano ili izrečeno. Pisano izjašnjavanje može biti na štetu interesa djeteta jer može biti kontraproduktivno, pa i nesvrhovito, a u slučaju nekih učenika, ovisno o njihovoj dobi, može biti neprimjereno. Smatramo da nema zapreka da o svakom usmenom izjašnjavanju učenika, kao i o svakom drugom razgovoru s učenikom odgojno-obrazovni radnik sastavi službenu bilješku. U članku 5. stavku 4. smatramo potrebnim predvidjeti da može postojati opravdani razlog da se roditelj nije odazvao pozivu na razgovor. Predlažemo propisati da se centar za socijalnu skrb obavještava o slučaju u kojem se roditelj nije odazvao pozivu, a izostanak nije opravdao. Predlažemo da stavak 4. glasi: „Mjera se može izreći i bez informiranja roditelja ako se roditelj ne odazove službenome pisanom pozivu na razgovor, pri čemu je potrebno uvažiti postojanje opravdanog razloga neodazivanja pozivu. O neopravdanom izostanku roditelja obavijestit će se nadležni centar za socijalnu skrb.“ | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. |
| 23 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK, Članak 2. | U članku 2. stavku 1. navodi se da kriteriji za izricanje pedagoških mjera trebaju potaknuti učenike na promjenu ponašanja. Ovakva formulacija je neprecizna te pretpostavljamo da je namjera bila u navedenoj odredbi propisati svrhu izricanja pedagoških mjera. Predlažemo da članak 2. stavak 1. glasi: „Svrha izricanja pedagoških mjera je utjecaj na odgoj učenika, razvoj osobne odgovornosti, sprečavanje daljnjih neprihvatljivih oblika ponašanja te poticanje i usvajanje prihvatljivih oblika ponašanja u skladu s pravilima i kućnim redom škole.“ Nadalje, u članku 2. stavku 1. nejasno je na koja se pravila mislilo u propisivanju „usvajanja prihvatljivih ponašanja u skladu s pravilima“, pa isto predlažemo precizirati. | Prihvaćen | Odredba je mijenjana u skladu s prijedlogom. |
| 24 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK, Članak 2. | U članku 2. stavku 1. navodi se da kriteriji za izricanje pedagoških mjera trebaju potaknuti učenike na promjenu ponašanja. Ovakva formulacija je neprecizna te pretpostavljamo da je namjera bila u navedenoj odredbi propisati svrhu izricanja pedagoških mjera. Predlažemo da članak 2. stavak 1. glasi: „Svrha izricanja pedagoških mjera je utjecaj na odgoj učenika, razvoj osobne odgovornosti, sprečavanje daljnjih neprihvatljivih oblika ponašanja te poticanje i usvajanje prihvatljivih oblika ponašanja u skladu s pravilima i kućnim redom škole.“ Nadalje, u članku 2. stavku 1. nejasno je na koja se pravila mislilo u propisivanju „usvajanja prihvatljivih ponašanja u skladu s pravilima“, pa isto predlažemo precizirati. | Prihvaćen | Odredba je mijenjana. |
| 25 | Marija Vrdoljak | PRAVILNIK | U ovom pravilniku ima poboljšanja u odnosu na prije. Npr. izricanje mjera zbog neopravdanih sati. Sada će se mjere izricati zbog neopravdanih izostanaka s obzirom na postotak neopravdanih izostanaka, što je puno pravednije nego prije. Naime, svi su učenici različito opterećeni, pa je neki opterećen sa 700 sati, neki sa 800 a neki i preko 1000. To znači da je 1% od 700 7 sati, a 1% od 1000 je 10 sati.To je znatna razlika. Dakle, ovo je pravednije i poštenije spram učenika, ali bit će teže razrednicima jer će morati puno više računati i voditi brigu o izostancima, naročito onima koji nisu dobri u matematici. Međutim, mene zanima što je sa mjerom udaljavanja učenika iz škole, čl. 84. st. 9.Gdje se ona izgubila i zašto se uopće ne spominje u ovom pravilniku? Kaže se da ravnatelj može udaljiti učenika iz škole prije izricanja mjere, ali ne piše koje mjere. Znači li to da ravnatelj može udaljiti učenika i prije izricanja opomene, zbog recimo 7 neopravdanih sati? Sve ovisi o ravnateljevoj odluci. Koliko je tu prostora za manipulacije i subjektivnost? Zašto je u pravilniku ova mjera izostavljena a mogla je biti najučinkovitija od svih mjera? | Prihvaćen | Dodana je odredba vezano uz pravo ravnatelja na donošenje rješenja o privremenom udaljenju iz odgojno-obrazovnog procesa. |
| 26 | Gimnazija Lucijana Vranjanina | PRAVILNIK, Članak 9. | Smatramo, radi jasnoće i preglednosti, da bi u Pravilniku trebalo navesti odredbe Zakona koje su vezane uz ovu tematiku (npr. tko izriče pedagoške mjere?). Što je s opomenom pred isključenje? Ništa nije navedeno, a po Zakonu, ona se prenosi u novu školsku godinu. Nakon koje povrede ponašanja se pokreće isključenje? Treba li učenik učiniti osobito tešku povredu ponašanja ili izostati novih 2,5% nastavnih sati da bi se pokrenuo postupak za isključenje? Kako se izriču pedagoške mjere i ima li roditelj/učenik pravo žalbe? Predlažemo neka o naših dosadašnjih rješenja: Vođenje postupka izricanja opomene, ukora, opomene pred isključenje provodi razrednik. Nakon provedenog postupka za izricanje pedagoške mjere ovlašteno tijelo može postupak obustaviti ili izreći odgovarajuću pedagošku mjeru. U jednom se postupku može izreći samo jedna pedagoška mjera. Učenik, odnosno roditelj učenika imaju pravo žalbe na izrečenu pedagošku mjeru. Učenik, odnosno roditelj učenika podnose žalbu u pisanoj formi u roku od 15 dana od dana priopćenja odluke o izrečenoj pedagoškoj mjeri. Žalba se podnosi tijelu koje je mjeru izreklo. Tijela Gimnazije koja razmatraju žalbe, u žalbenom postupku, dužna su provesti postupak i donijeti rješenje što prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka žalbe. Tijelo koje rješava o žalbi, može izrečenu mjeru potvrditi, poništiti, ukinuti ili zamijeniti blažom mjerom. Rješenje žalbenog tijela je konačno. | Prihvaćen | Način izricanja pedagoških mjera propisan je Zakonom te se ne može propisati ni urediti na drugačiji način podzakonskim propisom. |
| 27 | Gimnazija Lucijana Vranjanina | PRAVILNIK, Članak 8. | Članak 8. Učeniku se, prema stavku (1), na temelju drugih povreda može izreći deset opomena i deset ukora, ali prema stavku (2) u slučaju ponavljanja povrede ponašanja npr. više puta šara po klupi može biti izbačen iz škole. Dakle, prema ovom nacrtu gimnazijalac može izostati 22 neopravdana sata (više od 3 nastavna dana), može biti uhvaćen u šaranju klupa, zidova i sl., izazvati nered, ometati rad, uznemiravati učenike, prepisivati, unositi i konzumirati drogu, alkohol, vrijeđati dostojanstvo drugih osoba, nanijeti veću štetu imovini škole i za sve to dobiti odgojnu mjeru ukora jer nijedno od navedenih ponašanja nije ponovio! Ponavljamo, u slučaju lakših povreda ponašanja predlažemo postupnost izricanja odgojnih mjera. Smatramo primjerenim izricanje do tri opomene iz kategorije lakših povreda. Ukoliko se učenik i nakon izrečenih odgojnih mjera nastavi neprimjereno ponašati čineći lakše povrede ponašanja, izriče mu se teža odgojna mjera od već izrečene. Isto bi trebalo primjenjivati i u slučaju težih, teških i osobito teških povreda ponašanja. | Prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. |
| 28 | Gimnazija Lucijana Vranjanina | PRAVILNIK, Članak 5. | Članak 5. Nije definirano tko može predložili izricanje mjere, tko vodi postupak izricanja mjere. Smatramo da nije potrebno pisano izjašnjavanje učenika i upućivanje službenog pisanog poziva roditelju zbog lakše povrede ponašanja odnosno izricanja opomene. Vezano uz stavak (3) nije jasno u kojem se obliku upućuje poziv učeniku. Može li poziv biti usmeni ili mora biti pisani? Pisani poziv učeniku smatramo neprimjerenim. | Prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 29 | Gimnazija Lucijana Vranjanina | PRAVILNIK, Članak 4. | Članak 4. Hrvatska je među vodećim zemljama Europe po broju dana bolovanja. Slična je situacija i s izostancima učenika. Uloga škole, između ostalog, je odgajati učenike kako bi izrasli u savjesne i odgovorne građane. Stoga je opravdavanje izostanaka od izuzetne važnosti i u tome nam ovaj pravilnik treba pomoći. Tko opravdava izostanke? Naš je stav, razrednik opravdava izostanke! U našoj školi razrednik na temelju liječničke ispričnice koju potvrđuje roditelj, isprike roditelja do dva dana, isprike učenika (npr. promet) ili najavljenog i odobrenog izostanka iz škole (npr. ranije dogovoren termin kod specijalista, obveze sportaša, učenika glazbenih/plesnih škola, odlazak na put, i slično) opravdava izostanak. Kada učenik oboli i ne može doći u školu, roditelj je to dužan javiti razredniku (isti dan ili u roku od dva dana). Kada učenik ozdravi, roditelj donosi ispričnicu u roku od pet dana od povratka učenika u školu. Roditelj povremeno (jedanput, najviše dvaput u polugodištu) može ispričavati izostanak od dana ili dva bez liječničke ispričnice. Učenik, kada dođe u školu, ne smije bez odobrenja otići iz škole. Za odlazak s nastave treba tražiti dopuštenje razrednika, a u slučaju jednog sata i predmetnog nastavnika. Ako je razlog izostanka hitne prirode, a učenik ne može naći razrednika, dopuštenje može tražiti od voditelja smjene, pedagoga, psihologa ili ravnatelja. U slučaju zdravstvenih tegoba odlazak iz škole dogovora voditelj smjene (ili druga nadležna osoba) s roditeljima učenika. Odlazak s nastave bez odobrenja tretira se kao neopravdani sat/i. Učenik može izostati s nastave prema odobrenju: - nastavnika s njegova sata - razrednika do 2 radna dana - ravnatelja od 3 do 5 radnih dana - Razrednog vijeća od 6 i više radnih dana. Ako učenik ne dolazi redovito na nastavu ili ne izvršava druge školske obveze, razrednik će u roku od 3 dana zatražiti od roditelja ili skrbnika objašnjenje o razlozima učenikovog neizvršavanja obveza. Učenici putnici, koji iz opravdanih razloga nisu stigli na vrijeme na nastavu, ulaze u školu u najvećoj tišini, odlaze u učionicu na svoje mjesto rada, uz pristojnu ispriku nastavniku, ne ometajući rad drugih učenika. | Prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. |
| 30 | Diana Šoltić | PRAVILNIK, Članak 7. | 99% učenika se nakon izrečene opomene ili ukora zaustavi i pazi na neopravdane sate iako su do tada bezbrižno izostajali. Granice su previsoko postavljene pa će potaknuti učenike na neopravdano izostajanje. Čl.7. (2) Do sada smo davali ukor za broj neopravdanih „ od 7 do 12 sati“. Prijedlog za izmjenu: sniziti granice za ukor na 1 do 1.5%. Prijedlog za izmjenu: sniziti granice broja neopravdanih sati. Čl.7. (1) Do sada smo davali opomenu za broj neopravdanih „do 6 sati“. Prema broju sati u programu tehničara za računalstvo 33 - 35 sati tjedno, Učenik ne bi smio dobiti opomenu prije nego ima 12 neopravdanih umjesto da ga na vrijeme upozorimo da to nije prihvatljivo. Prijedlog za izmjenu: Pedagoška mjera opomene izriče se ...u slučaju da je učenik neopravdano izostao do 1% nastavnih sati... | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. |
| 31 | Diana Šoltić | PRAVILNIK, Članak 4. | Previše usporava donošenje opomene pred isključenje koja obično ima pozitivan utjecaj na učenika. Izricanje mjere ne smije čekati ako socijalna skrb oteže s izvješćem o poduzetim mjerama. Prijedlog za izmjenu: prije donošenja mjere treba obavijestiti ustanovu socijalne skrbi, a najkasnije nakon donošenja mjere treba obavijestiti Gradski ured. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. |
| 32 | Diana Šoltić | PRAVILNIK | Općeniti dojam je da će novi pravilnik učenike poticati na neopravdano izostajanje jer su kriteriji znatno ublaženi u odnosu na one koje smo do sada imali u statutu naše škole i koji su se do sada pokazali uspješnim u poticanju učenika na odgovorno i lijepo ponašanje čak i u jednoj gotovo posve muškoj populaciji tehničke škole. | Prihvaćen | Odredba je mijenjana. |
| 33 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK, Članak 1. | Predlažemo da ostane termin: neprimjerena ponašanja vezano uz školu, a ne povreda ponašanja jer te nije jasna formulacija (značenje bi imalo povreda pravila ponašanja u školi). Iz to potrebno je dodati čijih neprimjerenih ponašanja, povreda dužnosti i dr. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. |
| 34 | Sibila Roth | PRAVILNIK | 1. Odnosi li se pisano izjašnjavanje prije izricanja mjere na sve pedagoške mjere? 2. Potrebno je postotke izostanaka "prevesti" u točan broj neopravdanih sati. 3. Obavještavanje ureda državne uprave prilikom izricanja pedagoške mjere opomena pred isključenje. 4. Nelogičnost da nošenje oružja donosi samo kaznu ukora ??? 5. Nelogičnost oko ponovnog izricanja iste pedagoške mjere. | Prihvaćen | Odredba je mijenjana. |
| 35 | Tonči Andreis | PRAVILNIK, Članak 6. | Članak 6. stavak 4. Brisati tekst "uredu državne uprave u županiji odnosno Gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za obrazovanje i ". Nadležnoj ustanovi socijalne skrbi odrediti rok u kojemu je dužna obavijestiti školu o poduzetim mjerama. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen jer je navedeno propisano Zakonom. |
| 36 | Tonči Andreis | PRAVILNIK, Članak 7. | Članak 7. Broj sati neopravdanog izostajanja izražen u postotcima je u redu uz neke napomene: 1. U članku 7. umjesto teksta "od ukupnog broja sati u koje je trebao biti uključen tijekom nastavne godine" predlažem napisati "od ukupno planiranog broja sati u koje bi učenik trebao biti uključen tijekom nastavne godine" 2. Kriteriji za izricanje pedagoških mjera zbog neopravdanih izostanaka trebaju se razlikovati za četverogodišnje i trogodišnje (obrtničke) programe. Primjer: Učenik drugoga razreda za zanimanje ekonomist mora pohađati najmanje 1120 sati nastave tijekom nastavne godine. Učenik drugoga razreda za zanimanje brodski mehaničar JMO mora pohađati ukupno1495 sati od čega najmanje 630 sati nastave u radnom procesu. Sati nastave u radnom procesu se drugačije evidentiraju, a sate koje je učenik izostao može nadoknaditi. Dakle nema izostanka a pogotovo ne neopravdanog. Prema tome ostaje 865 sati koji se mogu računati za izricanje pedagoške mjere. Konačno za izricanje mjere ukor učenik ekonomist mora izostati do 22 a učenik brodski mehaničar do 17 sati. Ta razlika nije toliko bitna u ovom slučaju. Učenici se ne žale puno na tako "male" kazne. Problem je ako dođe do isključenja. Za mjeru isključenje učenik ekonomist mora imati preko 28 neopravdanih sati a brodski mehaničar preko 37. Velika razlika! | Prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. Učenici treba poticati na odgovorno ponašanje. |
| 37 | Ana Šamarija | PRAVILNIK, Članak 4. | Neopravdani izostanak s nastave pripada u prethodno naveden članak - u kategoriju neispunjavanja obveza. | Prihvaćen | Primjedba je uvažena. |
| 38 | Barbara Hanjilec | PRAVILNIK, Članak 8. | Izricanje iste mjere je beskorisno te će ista mjera koja se opetovano izriče za različite prekršaje izgubiti svoj smisao. Važno je i pitanje koliko mjera ukora mora biti izrečeno kako bi učenik mogao dobiti sljedeću mjeru, tj. opomenu pred isključenje? I kako tom učeniku dati ocjenu iz vladanja (uzorno, dobro, loše) ako mu je izrečeno npr. 2 opomene i 3 ukora zbog različitih prekršaja? | Prihvaćen | Prijedlog je na prihvaćen. |
| 39 | Pavlica M | PRAVILNIK | Teže, teške i osobito teške povrede ponašanja u najvećoj večini slučajeva počinit će učenici s dijagnosticiranim ili još nedijagnosticiranim poremećajem ponašanja. Sve navedene mjere ovog Pravilnika trebalo bi promatrati kroz tu prizmu. Poremećaj ponašanja utvrđuju specijalisti psihijatrije a ne stručne službe škole. Ukoliko učenik počini težu povredu, stručne službe škole trebale bi obavezno zatražiti specijalističko testiranje učenika da se točno utvrdi o kakvom se poremećaju radi, učenik bi trebao pohađati terapiju koja bi mu pomogla u promjeni ponašanja a represivne mjere to svakako nisu. Škola može pokrenuti mjere kažnjavanja ali kazna neće promijeniti ponašanje učenika. Postoje brojni poremećaji mentalnog i emocionalnog ponašanja (govorim kao laik) poput pojačane impulsivnosti, introvertnosti, shizofrenie, adhd, depresija, autizam...koje laici pa tako ni profesori ni psiholozi ne mogu točno dijagnosticirati a posljedično, niti se nositi s njima bez stručnih uputa. Učenik s poremećajem ni sebi ni drugima ne želi zlo, njegovo ponašanje je nedjeljivi dio njega i liječnici su jedini koji mogu zaštititi takvu osobu, razred i školu. Također, kao najteža mjerea pravilnika, isključenje iz škole, samo kratkotrajno i lokalizirano rješava problem. Međutim, učenik koji se nije uspio socijalizirati i završiti školovanje te pronaći posao ostaje na teret proračuna, odnosno svakog nastavnika i roditelja koji za takve osobe do kraja radnog vijeka izdvajaju sredstva od svojih plaća. Također treba biti objektivan i konstatirati da postoje i roditelji i profesorin u istom s poremećajem ponašanja. Profesor s impulsivnim ili introvertnim ponašanjem sigurno se teško nosi i sa vlastitim a de ne napominjemo, s ponašanjem učenika. | Prihvaćen | zakonom i Pravilnikom je propisano da se u postupku izricanja pedagoških mjera treba voditi računa i o dobi učenika, njegovoj psihofizičkoj razvijenosti i osobinama, ranijem ponašanju, okolnostima koje utječu na učenikov razvoj, okolnostima u kojima se neprihvatljivo ponašanje dogodilo te drugim okolnostima. |
| 40 | Miljenko Hajdarovic | PRAVILNIK, Članak 7. | Količina izostanaka je posebno veliki problem u srednjim školama. Određivanjem ovakvih postotaka prema netom završenoj nastavnoj godini povisili se broj neopravdanih sati koji su potrebni kako bi učenik dobio prvu i ostale pedagoške mjere. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. Odredbe su mijenjane. |
| 41 | Miljenko Hajdarovic | PRAVILNIK, Članak 3. | U predviđene situacije bi trebalo dodati ponašanje učenika na internetu u kojima nanosi štetu ugledu škole. Već su brojni primjeri u kojima učenici; a) kreiraju lažne profile svojih razrednih kolega; b) provode online nasilje prema kolegama; c) kreiraju lažne profile nastavnika; d) kreiraju grupe ili stranice usmjerene protiv nastavnika ili škole; e) objavljuju sadržaje na kojima je vidljivo nepoćudno ponašanje u prostorijama škole... | Prihvaćen | Odredba je vać propisana Pravilnikom. |
| 42 | Helena Karlić Mujo | PRAVILNIK | Smatram da je neprimjeren izraz "povrede ponašanja" (nije ponašanje povrijeđeno). Primjerenije izraz bi bio: neprimjerena ponašanja. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. |
| 43 | ORaH - Održivi razvoj Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 1. | Naziv „Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera“ nije ispravan jer Pravilnik isključivo govori o pedagoškim mjerama zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja, a za koje se izriču odgojne mjere (opomena, ukor, strogi ukor, opomena pred isključenje, isključenje...), a ne govori se o pedagoškim mjerama koje su posljedica iznimnih rezultata učenika (pohvale, nagrade i sl.) Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u poglavlju VII. Pedagoške mjere, propisuje pedagoške mjere za iznimne rezultate (pohvale, nagrade) i pedagoške mjere zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza, nasilničkog ponašanja i drugih neprimjerenih ponašanja. S druge strane u Pravilniku u članku 1. stavak 2. stoji: Pedagoške mjere izriču se zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza, nasilničkog ponašanja i drugih neprimjerenih ponašanja (u daljnjem tekstu: povrede ponašanja). Tako prema ovom Pravilniku ispada da su pedagoške mjere samo one koje se izriču zbog neprimjerenog ponašanja. U tom smislu može se konstatirati da je Pravilnik protivan Zakonu jer se pedagoške mjere ne izriču samo zbog neprimjerenog ponašanja. S obzirom da Zakon (članak 86., stavak 2.) isključivo određuje obvezu propisivanja Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera zbog neprimjerenih oblika ponašanja, tada je Pravilnik tako trebalo i nazvati. Mi u ORaH-u držimo da Zakonom treba propisati da se u istom pravilniku odrede kriteriji za izricanje pedagoških mjera zbog neprimjerenog ponašanja kao i kriteriji za izricanje pedagoških mjera za iznimne rezultate učenika te da se onda takav jedinstveni pravilnik propiše i primjenjuje. Smatramo da je to logično i da je odgojno jer kad u jednom Pravilniku do detalja pokušavamo razraditi mjere kažnjavanja učenika, tada s druge strane u istom Pravilniku treba razraditi i kriterije za pohvale i nagrade. Na taj način ističemo prihvatljiva ponašanja nasuprot onih ponašanja za koja učenike kažnjavamo. Složit ćemo se svi da cilj odgoja i obrazovanja treba biti promjena neprimjerenih oblika ponašanja učenika, a ne kažnjavanje samo po sebi koje će rezultirati iskčjučivanjem iz škole. Zbog toga u Pravilnik treba uključiti i ove pedagoške mjere koje na učenike djeluju motivirajuće. Naravno, prethodno treba napraviti izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kao što smo naveli. Kad se radi o nasilničkom ponašanju, odnosno ponašanju koje ugrožava ljude i imovinu, držimo primjerenim da se kao pedagoška mjera propiše suspenzija učenika na određeni broj dana. Pri tom treba propisati raspon trajanja suspenzije, a na tijelima koja odlučuju o pedagoškim mjerama je da procijene na koliko dana će suspendirati učenika. Mjera suspenzije bi u takvim situacijama mogla prethoditi mjeri trajnog isključenja iz škole. Ova mjera nije u suprotnosti sa ovlastima ravnatelja koji može prije izricanja pedagoške mjere privremeno učenika isključiti iz škole jer ravnatelj to i mora napraviti ako procijeni da postoji trenutna opasnost od ugrožavanja ljudi i imovine. Izricanje suspenzije, ne predlažemo kao mjeru za druge oblike neprimjerenog ponašanja jer bi to bilo prestrogo, a naročito ne kao mjeru koja bi se učeniku izricala zbog velikog broja neopravdanih izostanaka jer on ionako izostaje s nastave pa bi to bilo kontraproduktivno. | Nije prihvaćen | Budući da je Zakonom jasno propisano da se kriteriji za izricanje pedagoških mjera donose za odredbe iz članka 84. nije moguće propisati kriterije za pedagoške mjere propisane čl. 83. st. 1. Osim toga u čl. 83. st. 3. propisano je da se uvjeti, način i postupak pohvaljivanja i nagrađivanja učenika uređuju se statutom škole. |
| 44 | SANJA NOVAK | PRAVILNIK, Članak 7. | Kada se govori o postotku neispričanih izostanaka s nastave od ukupnog broja sati, misli li se na postotak izostanka od ukupnog fonda sati svih predmeta u školskoj godini? Za učenike JMO zanimanjima s fondom sati praktične nastave od oko 900 sati i još ljetnom praksom koja se ubraja u isti predmet radi se o puno većem fondu sati u jednoj školskoj godini nego li za učenike ostalih škola, a time se i diže broj neispričanih izostanaka za pojedinu pedagošku mjeru u odnosu na postojeći pravilnik, što zasigurno predstavlja problem. | Nije prihvaćen | Među učenicima se ne smije činiti razlika temeljem programa školovanja. |
| 45 | SANJA NOVAK | PRAVILNIK, Članak 1. | Ovim prijedlogom Pravilnika se umanjuje uloga razednika u vođenju dokumentacije vezane za pedagoške mjere i otavlja se mogućnost da za pedagoške mjere bude zadužen bilo koji odgojno-obrazovni djelatnik. | Nije prihvaćen | Zakonom je uređen način izricanja pedagoških mjera. Uloga razrednika se ne umanjuje, ali u izricanje pedagoške mjere te pružanje pomoći i potpore učeniku s ciljem promjene ponašanja moraju biti uključeni i drugi učitelji/nastavnici i stručni suradnici. |
| 46 | SANJA NOVAK | PRAVILNIK, Članak 1. | Postoje li unificirani obrasci pedagoških mjera? Kad se već pokušava ujednačiti pravila za donošenje mjera, bilo bi dobro ujednačiti i obrasce pedagoških mjera. | Nije prihvaćen | Obrasci se ne mogu propisati. Mjera se izriče učeniku uz uvažavanje različitosti, tj. ovisno o dobi učenika, njegovoj psihofizičkoj razvijenosti i osobinama, ranijem ponašanju, okolnostima koje utječu na učenikov razvoj, okolnostima u kojima se neprihvatljivo ponašanje dogodilo te drugim okolnostima. |
| 47 | Domagoj Kostanjevac | PRAVILNIK, Članak 7. | Kada pokretati postupak za izricanje pedagoške mjere zbog izostanaka? Na kraju 1. polugodišta, na kraju nastavne godine, čim se dosegne potreban broj neopravdanih izostanaka? I što ako učenik nastavi neopravdano izostajati, a mjera je izrečena na kraju 1. polugodišta? Kako se onda broje neopravdani izostanci za pedagošku mjeru - kreće se od nule ili se nastavlja i zbraja s neopravdanim izostancima za koje je već izrečena pedagoška mjera? To je potrebno jasno izreći. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je jasno propisano za koji % neopravdanih izostanaka se izriče koja pedagoška mjera. Vrijeme na koje se propisuje određena pedagoška mjera propisano je Zakonom. |
| 48 | Domagoj Kostanjevac | PRAVILNIK, Članak 7. | U 1. stavku uvesti i mogućnost usmene opomene i razraditi način njezina izricanja. | Nije prihvaćen | Pedagoška mjera opomene izriće se za školsku godinu te smo mišljenja da se usmena opomena može izreći kada za tim postoji potreba. |
| 49 | Domagoj Kostanjevac | PRAVILNIK, Članak 1. | U 3. stavku spominje se opomena - podrazumijeva li se još da postoji usmena i pisana opomena ili se odmah izriče pisana opomena? Trebala bi postojati i usmena opomena koju učitelj može izreći bez službenog pokretanja postupka izricanja pedagoške mjere, a učitelj ju može izreći na svakom satu i upisivala bi se u bilješke u dnevniku rada ili posebnu bilježnicu. | Nije prihvaćen | Budući da se opomena izriče za školsku godinu, usmena opomena ne smatra se pedagoškom mjerom. Učitelj/nasatvnik može izreći usmenu opomenu učeniku s ciljem sprečavanja neprimjerenog ponašanja i izricanja pedagoške mjere. |
| 50 | Domagoj Kostanjevac | PRAVILNIK, Članak 1. | Obvezno u tekst kao pedagoške mjere uvesti i one kojima se nagrađuju učenici, a što je bilo zastupljeno u statutima škola. Dakle, pohvale i nagrade. | Nije prihvaćen | U skladu s odredbom čl. 83. st. 3. uvjeti, način i postupak pohvaljivanja i nagrađivanja učenika uređuju se statutom škole. |
| 51 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK, Članak 1. | Iz teksta Nacrta prijedloga pravilnika vidljivo je da je naglasak stavljen na represiju, a nedovoljno na promjenu ponašanja kod učenika te nisu predviđena neka rješenja koja smatramo svrsishodnima uvrstiti u Nacrt prijedloga pravilnika, kako slijedi: - predvidjeti mogućnost da se izricanje pedagoških mjera uvjetuje promjenom ponašanja, primjerice da se učeniku izrekne pisano upozorenje koje bi prethodilo formalnom pokretanju postupka izricanja pedagoške mjere ako se utvrdi da je ponašanje učenika takvo da je potrebno izreći neku od pedagoških mjera - predvidjeti mogućnost restitucije, odnosno popravljanja štete u slučajevima u kojima je to moguće primijeniti - predvidjeti rok do kojeg se mogu izreći pedagoške mjere; ponekad se pedagoške mjere izriču tek pred kraj školske godine za ponašanje koje se dogodilo na početku školske godine, što mjeru čini zakašnjelom, a u slučaju žalbe na pedagošku mjeru isto ima za posljedicu dugotrajnost postupka koji se ponekad prenosi u sljedeću školsku godinu i mjera gubi smisao - predvidjeti povezanost pedagoških mjera i ocjena iz vladanja u pojedinim situacijama; ocjene iz vladanja se uglavnom, kako saznajemo iz prakse, vežu uz neprihvatljivo ponašanje kod učenika; u praksi se događa da se nekim učenicima na kraju školske godine izriču lošije ocjene iz vladanja iako tijekom školske godine učeniku nije izrečena pedagoška mjera, niti su roditelji pravovremeno obaviješteni o promjeni ponašanja kod učenika. | Nije prihvaćen | Pedagoške mjere i način njihova izricanja propisani su Zakonom. Isto tako propisane su obveze škole vezano uz pomoć, podršku učenicima i uljučivanje u odgovarajuće tretmane. Pravilnikom je propisana obveza obavještavanja roditelja. |
| 52 | Zvjezdana Atlaga | PRAVILNIK, Članak 1. | U osnovnoj školi predlažem uvrstiti mogućnost "preseljenje u drugi razred" (kad postoje mogućnosti), a koju škola može izreći bez suglasnosti roditelja. Ova mjera se može vezati za strogi ukor (bolje), a može i neovisno kao međumjera. | Nije prihvaćen | Pedagoške mjere propisane su Zakonom te se ne mogu mijenjati Pravilnikom. |
| 53 | Gimnazija Lucijana Vranjanina | PRAVILNIK, Članak 6. | Članak 6. Predlažemo dodati stavak: Pedagoške mjere priopćuju se javno, pred obrazovnom grupom, uz obrazloženje odluke. | Nije prihvaćen | Priejdlog nije prihvaćen. Pravilnikom se propisuju kriteriji. |
| 54 | Gimnazija Lucijana Vranjanina | PRAVILNIK, Članak 2. | Članak 2. U skladu sa stavkom (1), treba omogućiti brisanje izrečene mjere te definirati postupak. Predlažemo dodati novi stavak: Tijela ovlaštena za donošenje i izvršenje pedagoških mjera dužna su nakon izrečene mjere pratiti uspjeh i ponašanje učenika i svojom aktivnosti nastojati da učenik ispravno shvati smisao izrečene mjere. Tijelo koje je donijelo mjeru može, ako ocijeni da je donesena mjera imala ispravan učinak na učenika i postigla željenu svrhu, na kraju tekuće nastavne godine donijeti odluku o brisanju izrečene mjere. | Nije prihvaćen | Vrijeme na koje se izriče određena pedagoška mjera utvrđeno je Zakonom te se prijedlog ne može prihvatiti. |
| 55 | Zrinka Dejanović | PRAVILNIK, Članak 7. | Pedagošku mjera preseljenja u drugu školu u manjim mjestima je nemoguće provesti. Budući da je u mjestu samo jedna škola, osnivač bi u slučaju preseljenja u drugu školu trebao organizirati učeniku plaćeni prijevoz za udaljenost veću od 5 km.Zbog malog broja autobusnih linija učenici u slučaju preseljenja u školu u susjednom mjestu ne mogu u tu školu ići javnim prijevozom a osnivač ne može za jednog učenika organizirati prijevoz. Stoga su škole u manjim mjestima u neravnopravnom položaju u mogućnosti izricanja ove mjere, u odnosu na gradske škole. | Nije prihvaćen | Pedagoške mjere propisane su Zakonom. Svrha pravilnika nije kažnjavanje učenika već utjecaj na promjenu ponašanja učenika kojem je mjera izrečena. Onatreba biti i poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima. Pedagoške mjere trebaju potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju. |
| 56 | Zrinka Dejanović | PRAVILNIK, Članak 5. | Smatram da je za izricanje opomene nepotrebno pisano izjašnjavanje učenika.To je lakša pedagoška mjera i treba vjerovati da razrednik redovito prati sve zabilješke predmetnih učitelja u svom odjelu i da može izreći opomenu bez prethodnog izjašnjavanja učenika. Opet se jako povećava administriranje. | Nije prihvaćen | Svaki učenik ima pravo izjasniti se, a škola mu je dužna pomoći kako bi promijenio svoje ponašanje i odgovorno se ponašao. |
| 57 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK | S jedne strane podržavamo „pobrojana“ i diferencirana ponašanja i mjere jer je to za nastavnike jednostavnije, a imaju i argument pred roditeljima i učenicima te ime je u odnosu na dosadašnju situaciju pojednostavljena primjena. S druge strane kao stručnjaci koji se, između ostalog, bave procjenom, teško možemo podržati takva kruta, unaprijed definirana rješenja jer takva jasno razgraničena i definirana ponašanja i mjere obično ne odgovaraju realnosti. Veće povjerenje trebalo bi dati učiteljima i stručnima suradnicima (posebno socijalnim pedagozima), ako ne u školi, tada svakako onim povezanim s centrima za socijalnu skrb, da se napravi primjerena procjena problema, ali i mogućih rješenja. Tako bi moglo stajati u Pravilniku, da iza prve tri pedagoške mjere treba uslijediti određena intervencija (naravno, prema procjeni potreba) u odnosu na učenika, ali i roditelje, a koje se odnose na konzultiranje, savjetovanje, pa sve do neposrednog rada kroz produžene stručne postupke. | Nije prihvaćen | Sukladno odredbama Zakona Pravilnikom se uređuju kriteriji za izricanje pedagoških mjera. Drugim je propisima uređeno pružanje potporem tretman i suradnja s nadležnim centrima za socijalnu skrb. |
| 58 | Sanja Janeš | PRAVILNIK, Članak 5. | Treba specificirati ¨opravdani razlog¨ iz stavke (3.) | Nije prihvaćen | Opravdanost će procijeniti učitelj/nastavnik i/ili stručni suradnici. |
| 59 | Sanja Janeš | PRAVILNIK, Članak 4. | Može li se uvesti obveza razrednika ili stručnog suradnika da telefonski ili elektronski obavijesti roditelja ili skrbnika da učenik nije prisutan na nastavi čim se to zapazi ? Možda bi se broj izostanaka općenito smanjio jer bi se smanjio manevarski prostor lažnim liječničkim i roditeljskim ispričnicama.Takva praksa je u Irskoj i pokazala se dobrom. | Nije prihvaćen | Sukladno čl. 136. st. 3. Zakona, način opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o razlogu izostanka uređuju se statutom. |
| 60 | rachela Sindičić | PRAVILNIK | U članku 2. stavku 1. opisno je u jednoj rečenici navedeno kakvi trebaju biti kriteriji za sve povrede na temelju kojih se izriče pedagoška mjera. Smatramo da bi ovaj članak trebalo detaljnije razraditi na način da se pojedinačno konkretno utvrdi za svaku pedagošku mjeru koji su to točno kriteriji na temelju kojih se ista izriče. Tekstom nacrta Pravilnika nije utvrđeno za koji period se pojedina mjera izriče, odnosno koliko traje u slučaju da se izriče za tekuću školsku godinu, kao ni način evidentiranja. Sam postupak izricanja pedagoških mjera nije precizno utvrđen (tko ih izriče, u kojem roku, na koji način (da li Odlukom ili Rješenjem) kome se Odluka dostavlja i na koji način. U članku 7. za izricanje pojedine pedagoške mjere bilo bi poželjnije utvrditi točan broj sati sa kojih je učenik izostao, a ne postotak. U članku 8. stavak 1. propisana je mogućnost ponovnog izricanja iste pedagoške mjere u slučaju opomene ili ukora što može dovesti u pitanje ostvarenje svrhe pedagoške mjere (sprječavanje ponavljanja neprihvatljivih oblika ponašanja i usvajanje prihvatljivih oblika ponašanja). Možda bi u tom slučaju bilo primjerenije izreći prvu sljedeću težu mjeru, a ne dva puta istu. Sam tekst nacrta prijedloga Pravilnika podsjeća na kazneni zakonik kojem je svrha represija, a kako njime nije razrađen postupak izricanja pedagoških mjera i kriteriji za izricanje premda naziv nacrta prijedloga Pravilnika na to izravno upućuje, upitno je koliko će ovaj pristup donijeti rezultat i da li će se time moći ostvariti svrha izricanja pedagoških mjera. Nadalje, smatramo da bi pedagoške mjere trebale biti normirane odvojeno u dva pravilnika, posebno za osnovne, a posebno za srednje škole. Rachela Sindičić (za Upravni odjel za odgoj i obrazovanje u PGŽ), 10. srpnja 2015. | Nije prihvaćen | Odredbe Pravilnika usklađene su sa Zakonom. Zakonom je poprisan i način izricanja pedagoških mjera. |
| 61 | Ana Šamarija | PRAVILNIK, Članak 7. | Možda bi bilo bolje rješenje da se uvede (kao i do sada) broj neopravdanih sati, a ne postotak. Jer je učenik u svakom slučaju neopravdano izostao, dok su drugi učenici savjesno izvršavali svoje obveze, uz podršku roditelja. | Nije prihvaćen | Bez obzira na koji je način propisan broj neopravdanih izostanaka, učenik koji ne pohađa nastavu zbog blesti ili drugih neopravdanih razloga ne ispunjava svoje obveze te mu se zbog toga treba izreći odgovarajuća pedagoška mjera. Obveza je roditelja brinuti o djetetu, a u slučaju da roditelj zanemaruje svoje dijete škola je o tome dužna izvijestiti nadležni ured državne uprave i centar za socijalnu skrb. |
| 62 | Barbara Hanjilec | PRAVILNIK, Članak 7. | Škole su mjesta NULTE TOLERANCIJE NA NASILJE. Kako je moguće da se udaranje, sudjelovanje u tučnjavi i druga ponašanja koja ugrožavaju sigurnost ostalih učenika smatraju samo težom povredom te se za isto izriče samo mjera UKORA? U srednjim školama nasilje postaje sve veći problem i ne smije se tolerirati ni u kojoj mjeri te bismo za takvo ponašanje morali izricati OPOMENE PRED ISKLJUČENJE. | Nije prihvaćen | U skladu s odredbama Pravilnika ni jedno od navedenih ponašanja se ne smatra prihvatljivim, ali treba razlikovati težinu određenog oblika neprihvatljivog ponašanja. |
| 63 | Pavlica M | PRAVILNIK | Poštovanje, komentiram nacrt prijedloga Pravilnika iz pozicije roditelja čijem je djetetu tek s 18 godina dijagnosticaran poremećaj ponašanja. Napominjem da godinama bezuspješno pokušavam doći do pravog uzroka loših ocjena djeteta i neobičnog ponašanja, uz dužno poštovanje svih stručnih službi škola. Molila bih dvije stvari. Prvo, da se točno propiše ovim ili nekim drugim pravilnikom točna procedura koju moraju poštovati škole kad uoče slabiji uspjeh u nastavi povezan s ponašanjem djeteta. Npr. da svaki razrednik mora prijaviti takvog učenika školskoj stručnoj službi (pedagog, psiholog) koja poziva roditelja i upučuje učenika i roditelja na dijagnostiku na točno određeno mjesto. Nakon obrade u takvoj službi (Rehabilitacijsko edukacijski fakultet, Suvag, privatne poliklinike...) potrebno je donijeti u školu nalaz s točnim opisom o čemu se kod djeteta radi, prosljeđivanje zamolbe za individualiziranom nastavom gradskim uredima socijalne skrbi....Ono što trenutno roditelji i djeca s ADHD i sličnim poremećajima prolaze je neopisivo. Broj ADHD poremećaja kod djece je značajan. Djeci s poremećajem je najteže ali profesorima i roditeljima je također neopisivo teško. Roditelji sami pokušavaju iznaći izlaz a profesori dok nemaju nekakav papir ne smiju dijete po drugačijem kriteriju ispitivati, ocjenjivati, djeca ne polučuju adekvatan uspjeh što se direktno reflektira na ostatak njihova života. Drugi komentar: u navedenom koneteksu a u okviru sve četri vrste povreda koje su navedene, molim vas uzeti u obzir da djeca s ADHD i sličnim poremećajima imaju zakonsko pravo školovanja u redovnim školama uz urođenu impulsivnost, preosjetljivost, agresivnost...te propisati na koji način se njihovo ponašanje može sankcionirati uz najmanju štetu za razred školu i njih same. Npr, dijete s opsesivno kompulzivnim poremećajem učestalo kasni na nastavu, radi se o poremećaju kojeg niti ono niti roditelj ne mogu kontrolirati. Dijete s ADHD kad dobije lošu ocjenu, baci knjige s klupe i slično. Takvo ponašanje ta djeca ne mogu kontrolirati i ne rade ih namjerno da bi sebi i ostalima zagorčali život kao što netko drugi ne kiše ili ne kašlje da bi druge ometao nego zbog toga što ne može kontrolirati svoju reakciju. Srdačno, sretno i hvala na mogućnosti komentiranja. Pavlica | Nije prihvaćen | Već je odgovoreno da je u skladu s odredbama Zakona i Pravilnika u postupku izricanja pedagoških mjera potrebno voditi računa o osobitostima učenika pa i onih s ADHD-om. |
| 64 | Marina Bujas | PRAVILNIK, Članak 9. | Načelno nije jasan postupak izricanja pedagoških mjera (tko ih izriče, u roku koliko dana, treba li ispisati rješenje, obrazloženje, pouku o pravnom lijeku, prema kojem Zakonu..., kome se treba dostaviti, na koji način?). | Nije prihvaćen | Način izricanja pedagoških mjera propisan je Zakonom. Pravilnikom se propisuju kriteriji. |
| 65 | Marina Bujas | PRAVILNIK, Članak 7. | U članku 7. sretnije rješenje bi bilo navesti točan broj neopravdanih izostanaka (a ne postotak) ili barem raspon izostanaka (ovisno o školi) jer bi tumačenje postotka u srednjim školama moglo izazvati probleme u praksi. | Nije prihvaćen | Svi učenici, bez obzira na odabrani program školovanja trebaju imati ista prava, ali i obvezu redovitog pohađanja nastave, a kada je to predviđeno i prakse. |
| 66 | Marina Bujas | PRAVILNIK, Članak 7. | U članku 7. nije jasno tko izriče (ili tko može dati prijedlog za izricanje) pedagoške mjere sprečavanja. Navedenim pedagoškim mjerama nisu obahvaćene mjere sprečavanja u srednjoj školi. | Nije prihvaćen | Zakonom su propisane pedagpške mjere i način njihova izricanja, a Pravilnikom se propisuju kriteriji za njihovo izricanje. |
| 67 | Marina Bujas | PRAVILNIK, Članak 1. | Pedagoške mjere su mjere poticanja (nagrada i pohvala) i mjere sprečavanja nepoželjnih ponašanja učenika (opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz škole-primjer srednje škole). Snaga odgojnog djelovanja škole ne mjeri se isključivo i samo kažnjavanjem učenika, mjere poticanja su odgojno učinkovitije, a kao takve nisu zastupljene (a trebaju biti) u Pravilniku. | Nije prihvaćen | Pravilnik se donosi temeljem članka 86. stavka 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 68 | Borna Šimić | PRAVILNIK, Članak 1. | Pedagoške mjere su PRVENSTVENO namijenjene učenicima radi njihovovih iznimnih rezultata. O tome NITI JEDNA riječ u ovom prijedlogu! (vidi članak 83 http://www.zakon.hr/z/317/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-školi ) | Nije prihvaćen | U skladu s odredbom Zakona ovim se Pravilnikom utvrđuju samo pedagoške mjere propisane čl. 84. |
| 69 | Borna Šimić | PRAVILNIK, Članak 1. | Škola nema ovlasti sankcionirati prekršaje i kaznena djela. Da bi netko bio u stanju prepoznati i sankcionirati nasilničko ponašanje ili izazivanje nereda ili javno poticanje na mržnju u principu treba biti sudac, a postupci protiv takvih osoba se u principu vode pred kaznenim sudom. Profesori to nisu! Profesori mogu izreći pedagoške mjere samo za "sitne" povrede dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja. | Nije prihvaćen | Učeniku koji izeziva nered ili javno potiče na mržnju treba biti izrečena pedagoška mjera. |
| 70 | Antun Budimir | PRAVILNIK, Članak 1. | Članak 1, stavak 2: Pedagoške mjere izriču se na temelju tri kriterija: nekultura komuniciranja, neispunjavanje obveza i nasilništvo. Stavak 3 točka a): osnovnoj školi su opomena, ukor, pokuda i preseljennje u drugu školu | Nije prihvaćen | Pedagoške mjere propisane su Zakonom te se ne mogu mijenjati Pravilnikom. |
| 71 | Daniela Ivanov Štimac | PRAVILNIK, Članak 6. | Smatram da učenicima koji ometaju i izbjegavaju nastavu treba omogućiti mogućnost školovanje u kraćem roku i osposobiti ih za određeno zanimanje, Trebalo bi im odrediti mentore koji bi pomagali i usmjeravali. Omogućiti da završi u kratkom roku školu i dobije odeređeno zanimanje i zaposli se; | Nije prihvaćen | Način izricanja pedagoških mjera propisn je Zakonom. Učeniku treba pružiti odgovarajuću pomoć i podršku, a ne onemogućavati mu završetak osnovnoškolskog ili srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. |
| 72 | Slaven Olčar | PRAVILNIK, Članak 5. | (6) Prije izricanja pedagoške mjere za lakše i teže povrede ponašanja(definirane u članku 3. ovoga pravilnika) učenik ima pravo zatražiti tajno glasovanje svih učenika razrednog odjeljenja kojemu pripada. Učenici bi se tajnim glasovanjem izjasnili da li postoji opravdan razlog za izricanje pedagoške mjere. Ako svi učenici tajnim glasovanjem odluče da nema razloga za izricanje pedagoške mjere daljnji postupak izricanja pedagoške mjere se obustavlja. Glasovanje i rezultati istog se evidentiraju u evidenciji pedagoških mjera učenika protiv kojega se vodio postupak izricanja pedagoške mjere. >>Komentar prijedloga nadopune teksta: - Učenici, kao i svi ostali gradjani ovoga društva, nisu samo objekti za discipliniranje nego i sudionici dogadjaja, te oblikovanja i funkcioniranja društva. Kao takvima im se već u školskim danima treba pružiti mogućnost da sudjeluju u odlukama i da osjete da njihov glas ima utjecaj. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije prihvaćen. Način izricanja i donošenja pedagoških mjera propisan je Zakonom. |
| 73 | Pragma | PRAVILNIK | Uime udruge Pragma dostavljamo Vam načelne i konkretne primjedbe na Pravilnik. 1. Naziv Pravilnika: Ako će Pravilnik sadržavati samo mjere vezane uz neprihvatljivo/neprimjereno ponašanje, potrebno ga je i nazvati tako da odgovara njegovom sadržaju: npr. Pravilnik o disciplinskim mjerama/sankcijama u odgojno - obrazovnim ustanovama. Pedagoške mjere se ne bi trebale povezivati samo uz represivne mjere jer te mjere mogu biti intervencijskog, tretmanskog i prevencijskog karaktera: održavanje preventivnih i intervencijskih radionica, savjetovanje, intenzivni rad s učenikom i roditeljima, suradnja s drugim institucijama i organizacijama civilnog društva... Takve bi mjere trebale nadopunjavati manjkavosti koje mogu nastati izricanjem isključivo represivnih mjera. Primjerice, uz izricanje neke mjere učenika moramo uključiti u savjetovališni rad radi kvalitetnijeg promišljanja o vlastitom ponašanju (i preuzimanju odgovornosti), ali i razmišljanju o njegovim pozitivnim stranama koje treba razvijati i učvrstiti kako ne bi imao potrebu za ponovnim negativnim ponašanjem i kako bi se izbjegla stigmatizacija i negativna identifikacija učenika. Učenicima i roditeljima bi trebalo uputiti jasnu poruku da škola i organizacije u zajednici brinu o učenicima, čak i kada manifestiraju negativno (neprimjereno i neprihvatljivo) ponašanje. 2. Struktura i svrha Pravilnika: U uvodu Pravilnika predlažemo navesti svrhu u pozitivnom smislu: kako je svrha disciplinskih sankcija promjena ponašanja te kako se one temelje na principima postupnosti, proporcionalnosti, pravednosti i popravka štete - usmjerene su preuzimanju odgovornosti učenika i usvajanju pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju te da se postupak izricanja sankcije temelji na osobnim karakteristikama, životnim okolnostima i situaciji koja je dovela do nepoželjnog ponašanja (kao što se slično navodi primjerice u Zakonu o sudovima za mladež); navesti prava i obveze učenika u vezi ponašanja u školi, ponovno pozitivnim rječnikom („učenici su dužni odgovorno se odnositi prema školskim obavezama, imovini i osobama škole….“ i sl.). Smatramo da se prihvaćanje mogućih sankcija temelji na kvalitetnom objašnjenju zašto su one potrebne. Smatramo nužnim razdvojiti mjere i kriterije za njihovo izricanje za osnovne i srednje škole. 3. Prijedlozi za unaprjeđenje: Ovaj Pravilnik ne predviđa „mjere popravka“ koje se inače smatraju jednim od najučinkovitijih u preuzimanju odgovornosti za vlastito ponašanje (za razbijeno staklo, učenik može pomagati čistačici škole kroz neko vrijeme u njenom radu, nakon nastave). Kod opomene se ne navodi je li ona usmena ili pismena ili podrazumijeva oboje. Za lakša nepoželjna ponašanja, smatramo važnim najprije uputiti usmenu opomenu razrednika ili ravnatelja, a u slučaju da se isto ponašanje ponovi, uputiti pismenu opomenu. Umjesto „povreda ponašanja“ u čl. 1. predlažemo preoblikovanje u „neprihvatljiva ponašanja“. U članku 3. st. 2. predlažemo: definirati pojam „neovlaštena osoba“; odrediti da je kockanje i klađenje zabranjeno u cijeloj odgojno - obrazovnoj ustanovi; izbjegavanje davanja banalnih primjera; definiranje imovine veće/manje štete (visina štete u kunama); u st. 4. zabrana unošenja i držanja oružja u cijeloj odgojno-obrazovnoj ustanovi; u st. 5. uskladiti definiciju nasilja (npr. koristiti definiciju iz Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima). U članku 5. predlažemo novi stavak 5. „U slučaju da se dijete ili roditelj (zakonski zastupnik ili skrbnik djeteta) ne odazovu pozivu razrednika ili druge ovlaštene osobe u postupku izricanja pedagoških mjera, odgojno - obrazovna ustanova će o tome odmah izvijestiti nadležni centar za socijalnu skrb zajedno s pratećom dokumentacijom (bilješkama, zapisnicima i sl.)“. Poznat je problem izostanaka u školama, osobito strukovnim, gdje su izostanci učenika češći te će moguće podizanje granice tolerancije neopravdanih izostanaka biti zloupotrijebljeno od strane učenika. Zato u članku 7. predlažemo fiksno određivanje broja neopravdanih izostanaka učenika za osnovnu i srednju školu. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 74 | Školski sindikat PREPOROD | PRAVILNIK, Članak 6. | Vođenje službenih bilježaka (članak 6. stavak 1.), višestruke konzultacije i sastavljanje obrazloženja značajno usložnjavaju, odugovlače i otežavaju samo izricanje pedagoške mjere. Umjesto vođenja službenih bilježaka za pedagošku mjeru opomena dovoljna bi bila razrednikova bilješka u imeniku učenika, odnosno zapisnik sa sjednice razrednog vijeća (ukor), učiteljskog vijeća (strogi ukor) i nastavničkog vijeća (opomena pred isključenje). Posebno obrazloženje (članak 6. stavak 3.) smatramo nepotrebnim jer su svi važni podaci sadržani ili u bilješci u imeniku ili u zapisnicima sa sjednica razrednog vijeća ili nastavničkog vijeća u dnevniku rada. Podatke o prethodno poduzetim preventivnim mjerama, kao neizostavni dio obrazloženja, smatramo potpuno nepotrebnim. I dok još nekog smisla ima obavještavanje ureda državne uprave (članak 6. stavak 4.) za pedagošku mjeru preseljenja u drugu školu, suvišnim držimo obvezu obavještavanja ureda državne uprave za pedagošku mjeru isključenja iz škole. Nejasnom smatramo u slučaju pedagoške mjere isključenja učenika i obvezu ureda o izvještavanju škole o poduzetim mjerama. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djeloično prihvaćen. |
| 75 | Školski sindikat PREPOROD | PRAVILNIK, Članak 4. | Umjesto predložene formulacije „može se izreći“ (članak 4., stavak 1.) trebala bi stajati formulacija „izriče se“ čime bi se jasno predvidjelo kažnjavanje učenika zbog neopravdanog izostajanja s nastave. Vezivanje vremenskog roka (5 dana) uz valjanost isprike (članak 4., stavak 2.) za izostanak smatramo važnim. Naime, sada razrednici nerijetko tjednima pa i mjesecima znaju iščekivati ispričnice. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 76 | XVIII. gimnazija | PRAVILNIK | Dostavljamo primjedbe na Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera u ime Nastavničkog vijeća XVIII. gimnazije: I. Najproblematičnijim dijelom ovoga pravilnika smatramo članak 7., te stoga primjedbe na njega iznosimo na početku. 1. Načelno se može prigovoriti izražavanju u postocima broja neispričanih sati koji povlači za sobom određenu pedagošku mjeru. Smatramo da je to neprimjereno i u praksi teško provedivo zato što se fond sati razlikuje po: a) vrstama škola b) vrstama programa c) individualno – učenici koji pohađaju jednu ili dvije fakultativne nastave i oni koji ne pohađaju fakultativnu nastavu nemaju isti fond sati, čime su automatski dovedeni u neravnopravan položaj. d) fond sati se razlikuje, osim toga, i po godinama, odnosno npr. nije isti u prvom i trećem razredu. Naš prijedlog je svakako fiksni broj neispričanih sati za određenu pedagošku mjeru jer će u protivnom ionako vrlo izraženi problemi s vladanjem i izostajanjem kulminirati, pogotovo u četvrtom razredu srednje škole. 2. Konkretno, članak 7. ovoga pravilnika krije u sebi brojne nelogičnosti. Na primjer, granica tolerancije neopravdanih izostanaka je znatno pomaknuta, namjera je omogućiti učenicima veći broj neopravdanih izostanaka. U prvom razredu ovom je pravilnikom predviđeno da učenik može izostati 1-1,5 % sati od ukupnog broja nastavnih sati, a da mu bude izrečena samo OPOMENA kao prva pedagoška mjera. Ako pretpostavimo da je ukupni godišnji fond sati 1435, onda 1% iznosi 14,35 sati, a 1,5% iznosi 22,50 sati. Praksa u gimnaziji bila je izricanje pedagoške mjere opomena nakon 5 neispričanih sati. Ovo je povećanje tolerancije neopravdanih sati tri do četiri puta veće nego što je bila dosadašnja praksa. Budući da se problem izostajanja i gomilanja neispričanih sati iz godine u godinu i iz generacije u generaciju intenzivira, ovakva praksa ne može pomoći. Naprotiv, uvjereni smo da će odmoći i stvoriti kaos na nastavi u gimnazijama. Temeljno načelo ovoga pravilnika, povećanje tolerancije prema neopravdanim izostancima u kontradikciji je sa člankom 2. stavkom 1. istog Pravilnika koji kaže: „Kriteriji na temelju kojih se izriče pedagoška mjera moraju biti takvi da potaknu učenika na odustajanje od neprihvatljivih oblika ponašanja i usvajanje prihvatljivih oblika ponašanja u skladu s pravilima i kućnim redom škole.“ Posve je jasno da toleriranje tri puta većeg broja neopravdanih izostanaka neće potaknuti učenike na odustajanje od neprihvatljivih oblika ponašanja. Baš suprotno, neopravdano će izostajati i oni učenici koji prije nisu. Iz svega navedenoga, smatramo da je neophodno utvrditi raspon broja neopravdanih sati za određene pedagoške mjere, neovisno o postotku godišnjeg fonda sati i da je broj na temelju predloženih postotaka neprihvatljiv, osobito za gimnazije. II. U članku 1. stavak 2. nije dovoljno jasno što znači „i drugih neprimjerenih ponašanja“: misli li se ovime npr. i na namjerno izostajanje te izostajanje s testa usred radnog dana. Isto tako, nije precizirano da li pod „povrede ponašanja“ možemo navesti i druga neprimjerena ponašanja koja se pojavljuju u praksi a nisu navedena u ovom pravilniku. III. U članku 3. gdje su klasificirane povrede ponašanja na lakše, teže, teške i osobito teške: 1. U stavku 2., gdje se govori o lakšim povredama ponašanja, smatramo da bi trebalo izbrisati točku e) („pomaganje ili poticanje ulaska neovlaštenih osoba u školski prostor“) i spojiti je s točkom e) u stavku 3. istoga članka, gdje se govori o težim povredama ponašanja. Smatramo da učenik koji dovodi nekoga u školu ne može znati hoće li taj nanijeti štetu osobama, imovini ili prostoru. Stoga smatramo da je primjerenije da se ova točka, u nešto proširenoj verziji, nalazi u stavku 2. pod težim povredama. 2. Nadalje, predlažemo da se točka c) iz stavka 2. spoji s točkom f) iz stavka 3. Smatramo da šaranje ne predstavlja ozbiljnu povredu, a urezivanje pak sigurno spada u težu povredu jer se time trajno uništava namještaj. 3. U stavku 3. točki d) treba brisati „cigarete“ , a cijelu točku prebaciti u stavak 4., među teške povrede ponašanja. Smatramo da samo unošenje (ne i konzumiranje) cigareta u školsku zgradu nije povreda ponašanja jer danas velik broj učenika srednjih škola u svojim torbama ima cigarete, dakle, unosi ih u školsku zgradu, iako ih unutar škole ne smiju pušiti. S druge strane, unošenje psiho-aktivnih sredstava smatramo teškom povredom ponašanja jer posjedovanje nečega što je zakonski nedopušteno ne možemo smatrati samo težom povredom discipline. 4. Isto tako, točku h) iz stavka 3. trebalo bi prebaciti u stavak 4. jer sudjelovanje u tučnjavi i udaranje također ne mogu biti teže povrede i spadaju barem u teške, a vjerojatno i u vrlo teške povrede ponašanja. U skladu s člankom 2. stavkom 1. ovoga Pravilnika, trebalo bi senzibilizirati učenike i navesti ih na odustajanje od neprihvatljivih oblika ponašanja, a to ne možemo učiniti ako nasilje smatramo samo težom povredom ponašanja. 5. Također smatramo da se unošenje oružja i opasnih predmeta u prostorije gdje se održava odgojno-obrazovni rad ne treba smatrati teškom povredom ponašanja već da to treba svrstati najmanje u vrlo teške povrede. Stoga mislimo da točku f) iz stavka 4. treba prebaciti u stavak 5. Općenito, smatramo da sve ono što u Republici Hrvatskoj povlači za sobom kaznenu odgovornost treba biti svrstano u stavak 5., među osobito teške povrede ponašanja. 6. Nije jasno određeno koju mjeru sprečavanja i koje postupanje od strane škole zahtijevaju osobite teške povrede ponašanja. IV. U članku 4. stavak 1. treba izbrisati „može se“ i zamijeniti riječima „izriče se“. V. Primjedbe na članak 6. ovoga Pravilnika. 1. Iz teksta pod stavkom 3. treba izbrisati njegov zadnji dio koji glasi „i mora sadržavati podatke o prethodno poduzetim preventivnim mjerama“ , zato što preventivne mjere nisu precizirane, ne možemo unaprijed znati tko će počiniti kakvu povredu ponašanja i, najvažnije, odgajamo djecu u dobroj vjeri, što znači da ih ne gledamo unaprijed kao prekršitelje. 2. Iz stavka 4. treba izbrisati „opomena pred isključenje“. VI. Primjedbe na članak 8. 1. U stavku 1. sukcesivno izricanje moguće je samo zbog neopravdanih izostanaka, a u slučajevima drugih povreda ponašanja moguće je gomilanje opomena ili ukora što, smatramo, u odgojno-obrazovnom procesu nije produktivno. 2. Smatramo da su ova dva stavka članka 8. u kontradikciji. U stavku 1. piše da je moguće izreći istu mjeru, a u stavku 2. ide se na postepeno pooštravanje pedagoške mjere. | Djelomično prihvaćen | Prijedlozi su djelomično prihvaćeni. |
| 77 | ORaH - Održivi razvoj Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 3. | U okviru članka 3. ovog Pravilnika dajemo komentare te izmjene i dopune teksta po pojedinim točkama kako slijedi. LAKŠI OBLICI NEPRIMJERENOG PONAŠANJA // a) Ometanje odgojno-obrazovnoga rada u školi ili izvan nje (npr. izazivanje nereda, stvaranje buke i zadržavanje u blizini učionica u kojima se izvodi odgojno-obrazovni rad, pričanje nakon usmene opomene učitelja, dovikivanje ili šetanje tijekom odgojno-obrazovnoga rada) // Izricanje pedagoških mjera za prijestupe kao što su dovikivanje i pričanje izazvalo bi poplavu pedagoških mjera opomene i birokratiziralo nešto što zaista mora biti u domeni osobnog uspostavljanja discipline od strane nastavnika i u domeni njegovog autoriteta. Druga je stvar ako se dovikivanjem i pričanjem izriče nešto uvredljivo. Tada bi za to trebalo pokretati pedagošku mjeru. Tome također treba dodati svaki oblik ometanja nastave ako se događa učestalo, odnosno neprekidno. U svim tim slučajevima bi se mogla predlagati mjera opomene pod uvjetom da dijete nema poremećaj ponašanja i pod uvjetom da je s učenikom prethodno radila stručna služba. Navodi se i izazivanje nereda kao oblik neprihvatljivog ponašanja. Potrebno je definirati kakvog nereda. Buku pred učionicama stvara obično više učenika koji se nalaze u grupi. Kako ćemo točno znati tko stvara buku, a tko ne te možemo li ih grupno kazniti. Zašto bi samo po sebi zadržavanje pred učionicom bilo kažnjivo ako učenik mirno stoji i nikoga ne ometa. Npr. kad je zima, a u blizini učionice se nalazi radijator i učenik se tu nalazi jer mu je toplije. Nije kriv učenik zašto je za vrijeme nastave na hodniku, a trebao bi biti na nastavi. Problem je u prvom redu organizacijske prirode i sukladno tome u domeni ravnatelja. Dakle problem se može preventivno riješiti, bez represije. Također se prema prijedlogu Pravilnika smatra da je šetanje tijekom odgojno-obrazovnog rada neprihvatljivo, a zapravo šetanje tijekom odgojno-obrazovnog rada u nekim situacijama može biti motivirajuće. Moderni oblici rada to i podrazumijevaju. Možda se problem nekad jednostavno može riješiti promjenom oblika rada i omogućiti učenicima da šetaju tijekom obrade nastavnih sadržaja. Navesti šetanje kao nešto što se izričito zabranjuje dovest će učenike do zbunjenosti jer se kod nekih nastavnika šetanje podrazumijeva, a kod drugih se ne prakticira. Naravno postoje situacije u kojima šetanje nije prihvatljivo i na nastavniku je da tu razinu discipline u učionici postigne, a ako je to učestalo tada tražiti uključivanje stručnih suradnika i eventualno predlažiti pedagošku mjeru. Navoditi šetanje kao oblik neprihvatljivog ponašanja za koje automatizmom slijedi pedagoška mjera je također birokratiziranje nastave. Osim toga neki učenik može imati potrebu šetanja na satu jer ima poremećaj ponašanja, a onda taj poremećaj ponašanja mora biti detektiran i nastavnici s njime upoznati, a stručne službe u rad uključene. Kazati jednostavno da se šetanje zabranjuje nije dovoljno jasno i podrazumijeva da učenici moraju isključivo mirno sjediti tijekom sata na jednom mjestu. Nešto slično kao vojska. Ovo je zapravo u skladu sa davno napuštenim frontalnim oblikom rada (tzv. Ex catedra). // e) Pomaganje ili poticanje ulaska neovlaštenih osoba u školski prostor // Pomaganje, ili poticanje neovlaštenih osoba može u nekim situacijama imati potencijalno ozbiljne posljedice za ljude i imovinu škole pa ovo treba kategorizirati ovisno o posljedicama koje takav ulazak može izazvati. Ulazak pojedinih osoba može biti ozbiljna opasnost za ljude i imovinu pa se u tom slučaju može raditi, ne o lakšim oblicima neprimjerenog ponašanja, nego o težim i teškim. // h) Naguravanje, gađanje stvarima // Neprihvatljivo je da gađanje stvarima spada u lakše oblike neprimjerenog ponašanja jer gađanje stvarima može imati i ozbiljne posljedice i također se može svrstati u fizički napad. / / i) Klađenje ili kockanje u prostorima gdje se održava odgojno-obrazovni rad // Ovo bi trebalo svrstati u teže oblike neprimjerenog ponašanja. TEŽI OBLICI NEPRIMJERENOG PONAŠANJA / / b) Korištenje nedopuštenih izvora podataka u svrhu prepisivanja // Prepisivanje na ispitu uvršteno je kao oblik neprimjerenog oblika ponašanja za koji je učeniku predviđena mjera ukora. Prethodno će nastavnik morati predložiti mjeru RV-u i tako će nastavnici zasjedati kako bi izrekli mjeru zbog prepisivanja, a procedura do pravomoćnosti pedagoške mjere će potrajati nekoliko tjedana pa i dulje. Zar nije jednostavnije prekinuti ispit, uzeti učeniku test i dati ocjenu nedovoljan? Postavlja se pitanje da li uopće učeniku smijemo dati ocjenu nedovoljan zbog prepisivanja, ako ćemo ga zbog iste stvari kazniti ukorom, a znamo da nije pedagoški dati dvije kazne za isti prekršaj. Ako ćemo mu dati ukor, a nećemo ocjenu nedovoljan to onda neće biti vjerodostojna provjera znanja. Držimo da je ocjena nedovoljan za takvo ponašanje sasvim primjerena te djeluje i odgojno. Nastavnik koji je u stanju dati prijedlog za izricanje mjere ukora, bit će u stanju sigurno prekinuti ispit i dati ocjenu nedovoljan. To bi morao moći napraviti svaki nastavnik, inače sankcije treba usmjeriti prema nastavniku. Također i za ovaj prekršaj držimo da se birokratizira odgojno-obrazovni proces. // d) Unošenje ili konzumiranje psiho-aktivnih sredstava u prostor u kojem se održava odgojno-obrazovni rad (droge, cigareta, alkohola i sličnih sredstava) // Sankcionira se samo unošenje, ili konzumiranje psihoaktivnih sredstava u prostor u kojem se održava odgojno-obrazovni rad. To bi značilo da je to sve dopuštamo učenicima ispred škole, tj. u školskom dvorištu, a koje je također dio škole. Nelogično je da bi se primjerice, prema ovom Pravilniku, stavak 2., kažnjavalo bacanje smeća u školskom okolišu van koša za smeće, a konzumiranje psihoaktivnih sredstava na istom mjestu se ne bi kažnjavalo. To je neprihvatljivo. Predlažemo da točka d) glasi: „Posjedovanje, ili konzumiranje psiho-aktivnih sredstava u školi...“ Pri tom treba izuzeti posjedovanje cigareta kao teži oblik neprimjerenog ponašanja. // e) Dovođenje neovlaštenih osoba koje su nanijele štetu osobama ili imovini u prostorima u kojima se održava odgojno-obrazovni rad // Kako bi se zadržala ista terminologija kao u prethodnom stavku bolje bi bilo točku e) nasloviti: „Pomaganje ili poticanje ulaska neovlaštenih osoba u školski prostor koje su svojim dolaskom nanijele štetu osobama, ili počinili štetu na imovini“. Ovdje bi također trebalo dodati: „...kao i osoba za koje škola procijeni da su potencijalno opasne za nanošenje štete osobama, ili imovini....“Razlog tome je što netko tko je potencijalno opasan može nanijeti štetu ako se za to stvore uvjeti. Potrebno je definirati štetu kvalitativno i kvantitativno. // f) Uništavanje imovine nanošenjem veće štete u prostorima u kojima se održava odgojno-obrazovni rad // Ovdje treba istaknuti da se misli na namjerno uništavanje imovine, a također je potrebno definirati što je to veća šteta. / / g) Prikrivanje nasilnih oblika ponašanja // Možda bi otkrivanje nasilnog ponašanja trebalo biti plod razgovora s učenikom i uvjeravanja učenika od strane odgojno obrazovnih radnika i roditelja, a ne rezultat represije.. Možda se dijete jednostavno boji nasilnika pa o nasilnom događaju ne želi govoriti i tjerati ga da strah pobijedi pod utjecajem represije (opasnost od dobivanja određene kazne) jednostavno nije pedagoški. Osim toga teško bi bilo utvrditi tko je morao znati za određeno nasilno ponašanje. Kod prikrivanja nasilnog oblika ponašanja moglo bi se eventualno sankcionirati namjerno prikrivanje dokaza nasilnog ponašanja ako je takvo moguće utvrditi. TEŠKI OBLICI NEPRIMJERENOG PONAŠANJA / / a) izazivanje i poticanje nasilnog ponašanja (npr. prenošenje netočnih informacija koje su povod nasilnog ponašanja, skandiranje prije ili tijekom nasilnog ponašanja, snimanje događaja koji uključuje nasilno ponašanje i slična ponašanja) // Nelogično je da se kažnjava snimanje kao takvo. Snimanje događaja može biti korisno kao dokaz u izricanju pedagoške mjere i kao dokaz u eventualnoj policijskoj istrazi. Kazniti se može snimanje događaja koje će za posljedicu imati distribuiranje snimke i objavljivanje istoga, odnosno zloupotreba iste. / / b) Krivotvorenje ispričnica ili ispravljenih pisanih radova učenika // Točka b) trebala bi glasiti: „Krivotvorenje pedagoške i ispitne dokumentacije“ // e) Krađa odnosno prisvajanje tuđe stvari ili uništavanje službene dokumentacije škole ili prisila (npr. iznuđivanje novca od drugog učenika) // Kod određivanja krađe kao kriterija za izricanje pedagoške mjere treba biti definirana vrijednost stvari koja se krade, ili prisvaja. Što npr. ako učenik ukrade gumicu, ili olovku? Zar ćemo mu za to izreći opomenu pred isključenje. Osim toga nelogično je da uništavanje imovine nanošenjem veće štete spada u teži oblik, a krađa neke stvari koja može biti zanemarive vrijednosti u teški oblik neprimjerenog ponašanja, tj. u oblik za koji slijedi teža kazna. Krađe u svakom slučaju treba kategorizirati prema vrijednosti imovine i u skladu s tim propisivati pedagoške mjere. // f) Unošenje oružja i opasnih predmeta u prostorima u kojima se održava odgojno-obrazovni rad // Unošenje oružja definitivno treba svrstati u osobito teške oblike neprimjerenog ponašanja jer se time ugrožava sigurnost učenika i radnika škole. Potrebno je, također, definirati što se smatra opasnim predmetima i ovisno o opasnosti koju može izazvati njihovo unošenje u školu svrstati ih u odgovarajuću kategoriju neprimjerenih oblika ponašanja. Je li primjerice isto unijeti u školu petardu, koju vrstu petarde, nož, ili recimo bombu. Sve su to opasni predmeti, ali nisu jednako opasni. OSOBITO TEŠKI OBLICI NEPRIMJERENOG PONAŠANJA / / d) Ugrožavanje sigurnosti učenika ili radnika škole korištenjem oružja ili opasnih predmeta u prostorima u kojima se održava odgojno-obrazovni rad // Pod točkom d) treba dodati unošenje oružja, ili opasnih predmeta pa stavak treba glasiti „Ugrožavanje sigurnosti učenika, radnika škole i drugih osoba unošenjem i/ili korištenjem oružja, ili opasnih predmeta u prostorima u kojima se održava odgojno-obrazovni rad“. Naravno i ovdje je potrebno definirati na koje se opasne predmete misli // e) Nasilno ponašanje (svako namjerno i ponavljano ponašanje kojemu je cilj emocionalna ili fizička povreda druge osobe) /// Točka e) bi trebala glasiti: „učestalo nasilno ponašanje (svako namjerno i ponavljano ponašanje kojemu je cilj emocionalna, ili fizička povreda druge osobe) kao i svako drugo namjerno nasilno ponašanje koje je rezultiralo teškim posljedicama za žrtvu“. U skladu s ovim trebalo bi u prethodnom, 4. stavku ovoga članka (teški oblik neprimjerenog ponašanja) uvrstiti nasilno ponašanje, tj. nasilno ponašanje koje se ne ponavlja (svako namjerno ponašanje kojemu je cilj emocionalna, ili fizička povreda druge osobe) i koje nije imalo teške posljedice za žrtvu. Ovo ističemo jer se nigdje u oblicima neprimjerenog ponašanja ne spominje nasilno ponašanje koje se dogodilo, a ne ponavlja se i zato ga treba uvrstiti kako je navedeno. | Djelomično prihvaćen | Prijedlozi su djelomično prihvaćeni. |
| 78 | ORaH - Održivi razvoj Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 8. | Izricanje većeg broja istih pedagoških mjera za različite prekršaje koji su kategorizirani na istoj razini neprimjerenog oblika ponašanja može biti problematično ako se ne propiše koliko se puta može izreći više istih mjera za različite prekršaje. Razlog tomu je što se učenik može učestalo neprimjereno ponašati ako se radi o prekršajima iste razine. Takvo ponašanje otežavat će rad učenika u nastavi, ometat će rad drugih i poticati ih na prekršaje. Držimo da to nije pedagoški te da bi u tom slučaju trebalo primijeniti i strožu pedagošku mjeru. Moglo bi se primjerice definirati da se, nakon dvije iste pedagoške mjere za dva različita prekrašaja iste težine, za svaki sljedeći prekršaj izriče stroža mjera. U okviru ovog članka moglo bi se odrediti trajanje pedagoške mjere kao i predvidjeti mogućnost njezinog povlačenja (ukidanja) ako ponašanje učenika bude rezultiralo primjerenim oblicima jer je u tom slučaju pedagoška mjera ostvarila svrhu. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. |
| 79 | ORaH - Održivi razvoj Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 4. | Potrebno je jasno definirati što može biti opravdani izostanak, a što se smatra neopravdanim izostankom. Definirati također ulogu liječnika i ulogu roditelja, tj. kada je obvezatna ispričnica liječnika, a kada izostanke može opravdati roditelj. Ako roditelj može opravdati izostanke iz bilo kojeg razloga i bilo koliko puta, tada to treba navesti, a ako ne može onda to također treba navesti. Komunikaciju roditelja i škole treba također defnirati (usmeno, pisano, telefonski, e-mailom) te koja je vrsta komunikacije prihvatljiva u obavještavnju škole o izostanku, a koja kao službeni oblik pravdanja izostanaka. U ovom članku naveden je samo rok u kojem roditelj pravda izostanak nakon povratka učenika u školu (5 dana), a ne navodi se obveza roditelja da obavijesti školu i prije povratka učenika na nastavu ako je učenik odsutan veći broj dana. Držimo, da iz pedagoških razloga roditelj mora obavijestiti školu o razlogu izostanka učenika, a konačno pravdanje izostanka obaviti po povratku učenika. Što npr. u situacijama kada učenik izostane nekoliko i više dana, roditelj ne obavještava školu, a na kraju se ispostavi da roditelj uopće nije znao da učenik ne dolazi na nastavu. Zato je potrebno intenzivirati komunikaciju između roditelja i škole na način da se propiše rok u kojem je roditelj dužan obavijestiti razrednika da je njegovo dijete odsutno iz opravdanih razloga. Držimo da za svaki izostanak u duljem trajanju od dva dana, roditelj treba obavijestiti razrednika, a ako u tom roku roditelj to ne učini dužnost je razrednika u roku dva dana obavijestiti roditelja da dijete ne pohađa nastavu Ako se radi o učestalim izostancima, a roditelj se ne odaziva na obavijesti razrednika, razrednik će u određenom roku obavijestiti ravnatelja, a ovaj je dužan obavijestiti Centar za socijalnu skrb u određenom roku. Centar za socijalnu skrb mora u određenom roku poslati školi obavijest o poduzetim radnjama te nastaviti daljnju suradnju sa školom kako bi se izbjegavanje nastave prekinulo. Na ovaj se način problem može riješiti preventivno bez kazni. Pri tom treba objektivno odrediti što kraće rokove u komunikaciji razrednik-ravnatelj te ravnatelj-Centar za socijalnu skrb i obrnuto. Također je potrebno istaknuti da učenik smije napustiti nastavu samo uz odobrenje (razrednika, nastavnika, pedagoga, ravnatelja, voditelja...) i u hitnim slučajevima bez prethodnog odobrenja, a uz naknadno opravdanje roditelja. Svako ostalo napuštanje nastave smatra se neopravdanim. Moramo istaknuti da ovim Pravilnikom nije regulirano područje dopunske nastave koja je ove godine uvedena za učenike s nedovoljnim ocjenama. Da li neopravdani nedolazak na dopunsku nastavu povlači za sobom evidentiranje u pedagoškoj dokumentaciji i izricanje odgovarajuće pedagoške mjere to mora također biti definirano ovim Pravilnikom. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. Ističemo, da sukladno odredbama Zakona, dopunska nastava nije obvezna za učenika. Naime, čl. 33. st. 2. Zakona propisano je kako se dopunska nastava organizira na određeno vrijeme kad je takav oblik pomoći učenicima potreban, ali ne i da ju je učenik obvezan pohađati. |
| 80 | Helena Marić | PRAVILNIK, Članak 8. | Primjećujem da su svi komentirali točku 1 koja učenicima otvara mogućnosti da isprobaju 10 različitih vrsta neprimjerenog ponašanja i imaju 10 ukora, bez ozbiljnijih posljedica. Dovest ćemo se u situaciju da ćemo se cijelu školsku godinu baviti učenicima koji će iskušavati kako se mogu izvući. Za to vrijeme učenici koji su vrijedni i odgovorni bit će zakinuti. Ovaj članak nema smisla. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. |
| 81 | ORaH - Održivi razvoj Hrvatske | PRAVILNIK, Članak 1. | Predlažemo: - umjesto izraza povrede ponašanja koristiti izraz neprimjereni oblici ponašanja - Pravilnik do izmjene Zakona nazvati: Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera zbog neprimjerenih oblika ponašanja - Članak 1., stavak 1 dopuniti i on treba glasiti: Ovim pravilnikom propisuju se kriteriji za izricanje pedagoških mjera učenicima osnovnih i srednjih škola zbog neprimjerenih oblika ponašanja - Članak 1., stavak 2. dopuniti i on treba glasiti: Pedagoške mjere koje se propisuju ovim Pravilnikom izriču se zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza, nasilničkog ponašanja i drugih neprimjerenih oblika ponašanja (u daljnjem tekstu: neprimjereni oblici ponašanja). - Razmotriti mogućnost uvođenja privremene suspenzije učenika kao jedne od pedagoških mjera u specifičnim situacijama pa onda tu mjeru uvrstiti u članak 1., stavak 3. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 82 | ORaH - Održivi razvoj Hrvatske | PRAVILNIK | Donošenje Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera obveza je ministra prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. U tom smislu i stranka Održivi razvoj Hrvatske - ORaH konstruktivno pristupa u davanju komentara i prijedloga vezanih uz sami sadržaj, odnosno članke Pravilnika. Međutim, duboko smo uvjereni da samim Pravilnikom o kriterijima za izricanje pedagoških mjera zaista nije moguće riješiti problem neprimjerenog ponašanja učenika i u tom smislu na početku dajemo jedan opći komentar na problematiku neprimjerenog ponašanja učenika i sve učestalijeg opravdanog i neopravdanog izostajanja učenika s nastave. Definiranje neprimjerenih oblika ponašanja koje propisuje ovaj Pravilnik i na temelju kojih će se izricati pedagoške mjere shvaćamo kao okvir za ponašanje učenika, a ne nikako kao striktne kriterije prema kojima će se automatizmom izricati pedagoške mjere iako i takvu mogućnost ostavljamo. Pri tom naglasak stavljamo na prevenciju i pojednostavljenje postupaka nasuprot represiji i birokratizaciji u odgoju i obrazovanju, a u skladu s Politikom znanosti i obrazovanja stranke ORaH. Odgojem i obrazovanjem bave se odgojno-obrazovne ustanove, ali područje odgoja i obrazovanja nije isključivo u domeni samo tih ustanova i odgojno-obrazovnih radnika u njima. Područje odgoja i obrazovanja nalazi se nužno i u djelokrugu rada roditelja, centara za socijalnu skrb, liječnika školske medicine, liječnika specijalista, edukacijsko-rehabilitacijskih ustanova, socijalnih pedagoga, a u njega na različite načine mogu biti uključeni i drugi akteri iz šire društvene zajednice. Svi ovi dionici u odgojno-obrazovnom procesu trebaju aktivno sudjelovati kako bi ishodi odgoja i obrazovanja djece bili zadovoljavajući i kako bi se prema djeci više djelovalo preventivno, a manje represivno. Svi oni dionici koji su po zakonu pozvani sudjelovati u odgojno-obrazovnom procesu moraju imati jasno određene uloge, moraju surađivati, a između njih biti osigurana nesmetana i brza komunikacija te strogo propisani rokovi u kojima moraju djelovati. Problemom neprimjerenih oblika ponašanja u prvom redu se treba baviti preventivno, tj. intervencijom prema učenicima i roditeljima od strane stručnih suradnika u školi i stručnjaka izvan škole. Da bi se ovo postiglo rad s djecom mora biti sustavan, od vrtića preko osnovne do srednje škole. Ovdje naglasak stavljamo na sustavnom radu jer ako sustav, i/ili roditelji zataje na bilo kojoj razini odgoja i obrazovanja djeteta tada su posljedice ozbiljne i nesagledive. Tada je naknadnim mjerama represije vrlo teško postići promjenu ponašanja učenika, a naročito je to teško postići u srednjoj školi. Neprimjereni oblici ponašanja djece vrlo često nadilaze djelokrug rada nastavnika i razrednika jer su često plod socioekonomske situacije, ili se radi o hiperaktivnoj djeci i općenito govoreći o djeci s poremećajem ponašanja, o djeci s teškoćama i o darovitoj djeci (djeci s posebnim potrebama) čije specifične probleme, odnosno posebne potrebe sustav nije detektirao. Ako ne raspolažemo sa dovoljno informacija tada nam se može dogoditi da djetetu koje to ne zaslužuje izrečemo nepotrebnu pedagošku mjeru, a da nikakvu promjenu njegovog ponašanja nismo postigli. Osim toga postoje i problemi kadrovske i materijalne opremljensti škola za rad s djecom s posebnim potrebama pa u pravcu poboljšanja tih uvjeta treba djelovati. Informacije o ponašanju djece, o njihovim eventualnim posebnim potrebama, poremećajima u ponašanju, socioekonmskim prilikama i sl., a koje mogu imati utjecaja na njihovo buduće ponašanje, moraju biti dostupne na svakoj razini obrazovanja kako bi iste bile uzete u obzir kod preventivnog djelovanja nastavnika, razrednika, stručnih suradnika, ravnatelja i svih ostalih dionika u odgojno-obrazovnom procesu. Ovo zahtijeva kvalitetnu komunikaciju i suradnju, kako onu odgojno-obrazovnih ustanova sa vanjskim dionicima, tako i onu odgojno-obrazovnih ustanova međusobno. Naročito je to važno kada djeca iz vrtića prelaze u osnovnu školu, a iz osnovne u srednju školu. Tada protočnost kvalitetnih informacija mora biti osigurana. U tom smislu nužno je unaprijediti i suradnju stručnih suradnika (pedagog, psiholog, defektolog) unutar različitih odgojno-obrazovnih ustanova te njihovu suradnju sa liječnicima specijalistima, edukacijsko-rehabilitacijskim ustanovama i centrima za socijalnu skrb. Također je potrebno jasnije odrediti ulogu ravnatelja u ovom području te jasno obvezati ravnatelje škola u području komunikacije i suradnje škola s centrima za socijalnu skrb te s ostalim nadležnim ustanovama. Posebnu pažnju treba posvetiti kompetencijama i ulozi stručnih suradnika i ravnatelja škola. Ovako osmišljen Pravilnik kao da je usmjeren na dodvoravanje nastavnicima, odnosno razrednicima jer ćemo eto konačno postrožiti pedagoške mjere za neprimjerene oblike ponašanja učenika pa će nastavnicima i razrednicima biti lakše. Izgleda kao da se problem nastoji jednostavno riješiti kaznom reagirajući na posljedice, a ne rješavajući uzroke takvih oblika ponašanja. Neprimjerenim oblicima ponašanja bavit će se i dalje nastavnici i stručni suradnici provodeći palijativne mjere. Problem se riješiti neće i praktično se neće dogoditi ništa ako se ne odrede jasnije uloge svih dionika kao i jasni i ne predugi rokovi u kojima oni moraju djelovati. Svi dionici, različiti centri i ustanove koje imaju doticaja s djecom te njihovim odgojem i obrazovanjem trebali bi pravovremeno dostavljati školama relevantne informacije, a škole s druge strane pravovremeno tražiti pomoć istih. Naročito je to važno propisati kod postupanja centara za socijalnu skrb čija je uloga ključna kada roditelj ne izvršava svoje dužnosti. Sve ovo je moguće jednim dijelom regulirati i ovim Pravilnikom, ali sve ovo također zahtijeva sveobuhvatnu reformu sustava, a ne samo promjene koje se propisuju ovim Pravilnikom. Što se tiče izostanaka učenika s nastave, moramo uočiti da je od neopravdanih izostanaka mnogo veći problem postao veliki broj opravdanih izostanaka. Tim izostancima treba posvetiti posebnu pozornost jer u pozadini su, uglavnom, ili liječničke ispričnice, ili ispričnice i usmena opravdanja roditelja, bilo zbog bolesti, bilo zbog obiteljskih, tj. socijalnih problema. Bez obzira o čemu se radi i koji su razlozi enormnog broja opravdanih izostanaka, analizu treba izvršiti i razloge takvog ponašanja ispravljati. Ako je u pitanju bolest kao razlog izostajanja tada se kao društvo moramo zapitati da li mi to postajemo sve bolesnije stanovništvo i ako je tako, tada treba tražiti rješenja za masovno povećanje zdravstvenih problema kod mladih ljudi, tj. učenika. Ako su u pitanju različiti obiteljski razlozi koji mogu biti posljedica loše socioekonomske situacije tada rješenje problema velikog broja izostanaka treba tražiti u pružanju pomoći tim obiteljima u rješavanju njihove situacije. Osim toga Pravilnikom bi trebalo jasnije odrediti nadležnosti roditelja i liječnika u opravdavanju izostanaka. O tome smo nešto više rekli u komentaru članka 4. ovoga Pravilnika. Smatramo da bi podloga za uvođenje promjena i reformi, odnosno za donošenje pravnih akata pa tako i ovoga Pravilnika trebala biti analiza stanja. Bilo bi korisno napraviti analizu na razini države zbog čega učenici rade prekršaje i zbog čega sve više izostaju opravdano i neopravdano. Čemu služe statistike koje razrednici izrađuju svake godine? Međutim, nigdje se ne poziva na bilo kakve službene analize koje su prethodile izradi ovog Pravilnika, a očekuje se da bi Pravilnik trebao riješiti sve probleme u ponašanju učenika. Rezultati analize bi bili korisni i za širu javnost koja bi se mogla kvalitetnije uključiti u ovakvo savjetovanje. Rezultati analize bili bi dobra podloga za propisivanje kvalitetnih preventivnih mjera i za njihovu pravovremenu primjenu. Na taj bi se način smanjila potreba i za represijom, odnosno za izricanjem pedagoških mjera. Na kraju dodajemo da u odgojno-obrazovnom procesu treba biti manje represije i kažnjavanja, a više prevencije i sadržajnog odgoja. Držimo da je pedagoški dati prednost prevenciji nasuprot represiji. Zalažemo se za pojednostavljivanje procedura, jasno definiranje uloga svih dionika u odgojno obrazovnom procesu i jasno definiranje rokova u kojima oni moraju postupati kako bi sustav bio što djelotvorniji i manje birokratiziran. Kao način smanjenja učestalosti neprimjerenih oblika ponašanja nužno je vratiti i povjerenje učenika i njihovih roditelja u sustav odgoja i obrazovanja. Pri tom je potrebno mijenjati kriterije za zapošljavanje koji vladaju na tržištu, od onih koji su vezani za mito, korupciju, nepotizam i klijentelizam prema onima koji se odnose na stručnost, tj. kompetencije učenika. Kada učenici i njihovi roditelji budu svjesni da će se znanje i stručnost vrednovati na tržištu na odgovarajući način, tada će i njihov odnos prema pohađanju nastave biti drugačiji. Bit će manje neprimjerenih oblika ponašanja i manje izbjegavanja nastave, bilo opravdanog, bilo neopravdanog te manje potrebe za pedagoškim mjerama i intervencijama. | Djelomično prihvaćen | Prijedlozi su djelomično prihvaćeni jer se prevencija uređuje drugim propisima. |
| 83 | Helena Marić | PRAVILNIK, Članak 3. | Poštovani, prije svega pozdravljam ovakav način promitivanja razmišljanja i iskustava učitelja, profesora i stručnih suradnika koji se svakodnevno susreću s neprimjerenim ponašanjima učenika. Nove generacije nose nove zahtjeve. Prilikom razgovara s učenicima otkrivam kako nije dovoljno navesti jedan primjer za određeno ponašanje jer njihov odgovor obično glasi: "To nigdje ne piše." Primjerice, članak 3. točka 2, b) onečišćenje školskog prostora i okoliša (npr. bacanje smeća izvan koševa za otpatke); smatram da treba navesti i ostale oblike onečišćenja okoliša primjerice puštanja kućnih ljubimaca u školsko dvorište na vršenje nužde, ili uriniranje oko škole. Nadalje, u sustavu eko-škola učenike učimo da otpad nije smeće, te da treba razdvajati otpad zbog reciklaže, a onda u pravilniku upravo tako napišu. Smatram da bi trebalo ujednačiti terminologiju. Isti članak kaže da je kockanje i klađenje u prostorima škole lakša povreda što je u suprotnosti s zakonom koji brani kockanje i klađenje maloljetnicima. Slijedom toga kockanje, klađenje i krađa trebaju biti teške povrede ponašanja kako bi škola i kao državna institucija izvršavala zakon. Trebalo bi razlikovati krađu i drsku krađu jer je drska krađa smišljen čin kojim se ciljano želi nekome napakostiti što je puno teži prijestup od krađe stvari koju želiš, a roditelji ti možda ne mogu priuštiti. Također, nigdje se ne spominje virtualno nasilje. Iako nasilje putem društvenih mreža ne počinje u školi, obično se u školi nastavlja i dobiva svoj epilog. Stoga bi Pravilnik trebao izreći mjeru i za to kako bi učenici shvatili ozbiljnost i neprihvatljivost takvog nasilja. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. Pravilnikom su navedeni samo neki primjeri jer je sve mogućnosti teško propisati i predvidjeti. |
| 84 | I. gimnazija | PRAVILNIK, Članak 8. | Učenici trebaju naučiti da pogrešna ponašanja dovode do sankcija i da sankcije postaju veće ako je pogrešnog ponašanja više. Opetovano izricanje iste pedagoške mjere nema nikakvih pozitivnih posljedica, a ima vrlo štetnu posljedicu: pouku da zapravo prolaziš nekažnjeno ako se potrudiš da radiš raznolike prekršaje (nakon što već "zaradi" neku odgojnu mjeru, učenik za sve druge prekršaje jednake težine zapravo samo gomila posve istu odgojnu mjeru). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. |
| 85 | I. gimnazija | PRAVILNIK, Članak 6. | Stavak 2 - zašto je nužno prije izricanja odgojne mjere kontaktirati roditelje učenika? Stavak 3 - preventivni programi škola sadržani su u Godišnjem planu i programu odnosno Školskom kurikulumu. Oba dokumenta vidljiva su roditeljima učenika (i svima ostalima zainteresiranima) na web-stranici škole. Zašto bi se preventivne mjere još dodatno ispisivale kod svakog izricanja pedagoške mjere? Posebno zato jer se u pravilu radi o brojnim, raznolikim preventivnim mjerama. Stavak 4 - Smatramo da je formulacija da se pedagoške mjere preseljenja u drugu školu i isključenja iz škole ne mogu izreći bez prethodnog obavještavanja ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda Grada Zagreba nadležnog za obrazovanje, neprovediva. Navedena tijela teško u praksi mogu procijeniti svrhovitost izrečenih mjera, a u mnogo slučajeva zbog kojih se te mjere donose potrebna je hitna intervencija, što bi svakako otežalo postupak donošenja mjere. Članak bi se mogao preformulirati: „O izricanju pedagoške mjere preseljenja u drugu školu za učenike osnovne škole te isključenja iz škole za učenike srednje škole, škola obavještava ured državne uprave u županiji odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za obrazovanje.“ | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. Ističemo, da roditelj mora biti upoznat s ponašanjem svoga djeteta te ima obvezu brinuti o odgoju i obrazovanju svoga djeteta. |
| 86 | I. gimnazija | PRAVILNIK, Članak 5. | Stavak 2 - smatramo da nije potrebno pisano izjašnjavanje učenika i upućivanje službenog pisanog poziva roditelju zbog lakše povrede ponašanja odnosno izricanja opomene, jer se radi o najlakšoj pedagoškoj mjeri i treba vjerovati da razrednik redovito prati učenika i da može izreći opomenu bez prethodnog izjašnjavanja učenika. Smatramo to bespotrebnim administriranjem. Općenito je previše navedenih koraka prije izricanja odgojne mjere (posebno onih lakših). Svi odgojni postupci (ne samo u školi) gube smisao ako postoji preveliki vremenski odmak. Zašto je uopće potrebno da roditelji budu informirani prije izricanja odgojne mjere (posebno onih lakših). Previše nepotrebnih koraka služi isključivo odugovlačenju i odgađanju odgojne mjere te otvaranju puta žalbama zbog proceduralnih grešaka. Premalo se vjeruje stručnoj procjeni obrazovno-odgojnih profesionalaca, a previše subjektivnoj procjeni osobno upletenih neprofesionalaca. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 87 | I. gimnazija | PRAVILNIK, Članak 3. | Stavak 2 - Klađenje ili kockanje za novac u prostorima gdje se održava odgojno-obrazovni rad trebala bi biti teža povreda ponašanja. stavak 3 - Trebalo bi razlikovati unošenje od konzumiranja psiho-aktivnih sredstava kao i različite vrste psiho-aktivnih sredstava. Ovako ispada da je jednaki prekršaj unošenje cigareta u prostor u kojem se održava odgojno-obrazovni rad (npr. kutija cigareta punoljetnog učenika u njegovoj torbi) i konzumiranje droge u prostoru u kojem se održava odgojno-obrazovni rad. Stavak 4 - treba preciznije odrediti pojam "grupnog govora mržnje", koja je razlika između "grupnog govora mržnje" i "pojedinačnog govora mržnje"'. Unošenje oružja bi trebala biti osobito teška povreda. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 88 | Goran Grbeša | PRAVILNIK, Članak 3. | (2) d) Nedopušteno korištenje informacijsko-komunikacijskih uređaja tijekom nastave može biti lakši oblik neprihvatljivog ponašanja, kao što bi recimo bio pokušaj slanja SMS poruke tijekom nastavnog sata. Međutim, što ako učenik koristi mobitel kako bi potajno uslikao pisanu provjeru i poslao dotičnu sliku učeniku iz nekog drugog razreda, koji će tu istu pisanu provjeru pisati kasnije taj dan? Prema ovoj kategorizaciji to bi također bio lakši oblik neprihvatljivog ponašanja, no očito je riječ o nečem ozbiljnijem. Možda se ne bi trebalo svaku uporabu takvih uređaja jednostavno okarakterizirati kao lakši prekršaj. (2) e) Što je s dovođenjem životinja u školski prostor? Neka djeca smatraju da je zabavno uvesti psa lutalicu u učionicu i na taj način iznenaditi profesora/profesoricu kada dođe na nastavu. Usporediti (3) h) i (4) a) - prema ovoj kategorizaciji ispada da je aktivno sudjelovanje u tučnjavi lakši oblik neprihvatljivog ponašanja od skandiranja tijekom tučnjave. | Djelomično prihvaćen | Prijedlozi su djelomično prihvaćeni. |
| 89 | SANJA NOVAK | PRAVILNIK, Članak 8. | Prema čl. 8, stavku 1. učeniku kojem je već izrečena pedagoška mjera opomene ili ukora može se izreći ista mjera u slučaju da se izriče na temelju drugih povreda ponašanja. Znači li to da jedan učenik može dobiti 9 opomena ako napravi 9 različitih lakših povreda ponašanja? Znači li to da npr. jedan učenik može dobiti opomenu zbog npr. blažeg uništavanja školske imovine, pa zatim ukor zbog npr. težeg uništavanja školske imovine, a onda opomenu zbog neispričanih izostanaka? | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. |
| 90 | SANJA NOVAK | PRAVILNIK, Članak 1. | Nije jasno smiju li se preskakati pedagoške mjere. (ako učenik napravi teži prekršaj mora li biti postupno izricanje mjera i početi s opomenom ili mu se izriče odmah teža mjera primjerena prekršaju). | Djelomično prihvaćen | Odredbe Pravilnika su dopunjene. |
| 91 | SANJA NOVAK | PRAVILNIK, Članak 1. | Pravilnik ne predviđa suspenziju učenika iz odgojno-obrazovnog procesa kod teških i osobito teških povreda ponašanja, što smatramo nedostatkom. | Djelomično prihvaćen | Odredbe Pravilnika su dopunjene. |
| 92 | Domagoj Kostanjevac | PRAVILNIK, Članak 6. | U nekim školama dio učitelja i stručnih suradnika smatra da se pedagoške mjere moraju izricati po redu pa tako i ako je učenik napravio nešto za što je Statutom ili nekadašnjim školskim pravilnicima o pedagoškim mjerama bila predviđena npr. pedagoška mjera strogog ukora, smatralo se da treba krenuti od opomene. To nije dobra praksa. Trebalo bi izrijekom navesti da nije potrebno izricati pedagoške mjere po redu, već da treba gledati o kakvoj je povredi ponašanja riječ i ako je učenik napravio težu povredu ponašanja, a nema prije izrečenih pedagoških mjera, omogućiti školi odmah izricanje ukora. P.S. Komentar je greškom upisan pod čl.6., a namjera ga je bila upisati pod čl.7. | Djelomično prihvaćen | Pri izricanju pedagoških mjera potrebno je voditi računa o postupnosti, ali u slučaju neprimjerenenog ponašanja koje iziskuje težu pedagošku mjeru, ista se može izreći. |
| 93 | Domagoj Kostanjevac | PRAVILNIK, Članak 8. | Ovim člankom pedagoške mjere nemaju utjecaja jedne na druge i nastat će zbrka. Npr., učenici prouče Pravilnik, vide da postoje povrede ponašanja prema grupama i da za opomenu mogu napraviti više ponašanja pa odluče napraviti jedno, pa onda drugo, pa onda treće, sve iz lakših povreda ponašanja, a za sve dobiti opomenu. To bi trebalo drugačije urediti. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. |
| 94 | Domagoj Kostanjevac | PRAVILNIK, Članak 7. | 1. stavak potrebno je razraditi. Što znači ponavljanje lakših povreda? Koliko puta je potrebno napraviti neku od lakših povreda? To je potrebno brojčano izraziti. Također što se tiče broja nastavnih sati - ubrajamo li tu sate dopunske nastave na koje učenici idu prema potrebi? Ako da, kako onda izračunati ukupan broj ako učenik ne mora doći na sve sate dopunske? Dakle, ubrajaju li se tu sati dopunske, dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti za koje se dosad nisu strogo gledali izostanci? | Djelomično prihvaćen | Odredba je dopunjena. |
| 95 | Domagoj Kostanjevac | PRAVILNIK, Članak 3. | Oštećivanje imovine poput šaranja i urezivanja u namještaj stavljeno je u lakše povrede ponašanja. Svako uništavanje namještaja trebalo bi ići bar u teže povrede. Težim povredama smatra se i uništavanje imovine nanošenjem veće štete. Što znači nanošenje veće štete? Taj bi dio trebalo razraditi i navesti više vrsta ponašanja. Po težim povredama ponašanja spominje se udaranje i sudjelovanje u tučnjavi,a pod osobito teškim povredama nasilno ponašanje. To bi moglo unijeti nejasnoće, kako razlikovati udaranje od nasilnog ponašanja? I da se udaranje dogodi samo jednom, ako je riječ o namjernom ponašanju, već je nasilno. | Djelomično prihvaćen | Prijedlozi su djelomično prihvaćeni. |
| 96 | Darinka Bedeković | PRAVILNIK | Smatram da bi trebalo donijeti Pravilnik o pedagoškim mjerama posebno za osnovne, a posebno za srednje škole. Težina povreda ponašanja razlikuje se kod djece različite životne dobi. Razlikuje se i stupanj njihove odgovornosti za vlastito ponašanje. U osnovnoj školi roditelj čijem je djetetu više od 3 puta bila izrečena pedagoška mjera zbog težih, teških ili osobito teških povreda ponašanja ( ne samo tijekom jedne šk.g. ) trebao bi biti aktivno uključen u rješavanje problema putem savjetovanja jer uzrok problema najčešće leži upravo u obitelji. Nositelje i načine savjetovanja roditelja trebalo bi regulirati Pravilnikom. U članku 6.(4) trebalo bi precizirati vrijeme u kojem je ured državne uprave u Županiji odnosno Gradskom uredu Grada Zagreba dužan izvijestiti školu o poduzetim mjerama. | Djelomično prihvaćen | Obveza pružanja odgojno-obrazovne pomoći i trtmana uređuje se drugim propisom. |
| 97 | Branko Luburić | PRAVILNIK, Članak 2. | U članku 4. neprecizno i nedostatno definiran je neopravdani izostanak s nastave. Iz ovakvog određenja proizlazi da je neopravdan izostanak samo onaj kojeg roditelj ne želi opravdati. Što je, npr. s izostankom razlog kojeg je učeniku i roditelju unaprijed poznat (obveze u sportskom klubu, obveze u društvenoj zajednici i sl.) a učenik i roditelj ne zatraže suglasnost za izostanak od razrednika, ravnatelja ili nastavničkog vijeća? Što je s izostankom kada učenik prije završetka dnevnog rasporeda napusti nastavu bez dopuštenja predmetnog nastavnika ili razrednika? Što je s izostancima kji se uz malo organizacije mogu izbjeći, npr odlazak ljiečniku koji nije hitan i može se planirati u vrijeme kada nije nastava? ... Mislim da bi umjesto definicije neopravdanog izostanka bilo prikladnije odrediti što je opravdani izostanak s nastave. Npr. ovako: Opravdani izostanak s nastave je: - svaki izostanak koji je uvejtovan okolnostima na koje učenik nije mogao utjecati, kao što su: bolest učenika, problemi u prometu, elementarna nepogoda, smrt člana uže familije, bolest člana obitelji, itd. - izostanak za kojeg je razlog unaprijed poznat a u vezi je s obvezama učenika u društvenoj zajednici ili izvanškolskoj aktivnosti (sudjelovanje u kulturno-umjetničkoj manifestaciji, obveze u športskom klubu i sl.) a za koji su roditelj i učenik na propisani način zatražili i od škole dobili dopuštenje za izostanak; -izostanak koji se dogodio kao posljedica istovremenog odvijanja neke školske aktivnosti (priprema za natjecanje i natjecanje, priprema za školsku priredbu i sl,) i nastave; - Izostanak s dijela nastavnog sata (kašnjenje ili raniji odlazak) ili s cijelog nastavnog sata zbog neusklađenosti voznog reda javnog prijevoza kojeg koristi učenik i početka i završetka nastave. U članku 7. određeno je izricanje pedagoških mjera zbog neopravdanih izostanaka. Dobro je da se pedagoška mjera veže za postotak od ukupnog broja sati tijekom nastavne godine. Mislim da je postotak za izricanje opomene previsok i da bi trebao biti od 0,5% do 1%. Također, mislim da je postotak za mjeru isključenje prenizak i da bi trebao biti više od 3%. | Djelomično prihvaćen | Dopunjen je čl. 4. Pravilnika. |
| 98 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK, Članak 6. | U članku 6. predlažemo preurediti stavak 3., radi jasnoće i sveobuhvatnosti, na način da glasi: „U obrazloženju pedagoške mjere navest će se mjesto, vrijeme i način na koji je došlo do neprihvatljivog ponašanja te posljedice koje su nastupile ili su mogle nastupiti. Obrazloženje mora sadržavati i podatke o prethodno poduzetim preventivnim mjerama i do sad izrečenim pedagoškim mjerama.“ U članku 6. predlažemo preurediti stavak 4. na način da se propiše obavještavanje ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda Grada Zagreba nadležnog za obrazovanje o pedagoškim mjerama preseljenja u drugu školu i isključenja iz škole, a da se izostavi formulacija da se pedagoške mjere ne mogu izreći bez prethodnog obavještavanja ovih tijela. Navedena tijela teško u praksi mogu procijeniti svrhovitost izrečenih mjera, no smatramo potrebnim obavijestiti ih o tim mjerama jer su ti podaci relevantni za navedena tijela s obzirom na njihov djelokrug rada. Predlažemo da se propiše obavještavanje centra za socijalnu skrb o izrečenim naprijed navedenim mjerama, kao i o mjerama strogog ukora i opomene pred isključenje. Predlažemo preurediti stavak 4. i dodati novi stavak 5. tako da glase: „O izricanju pedagoške mjere preseljenja u drugu školu za učenike osnovne škole te isključenja iz škole za učenike srednje škole, škola obavještava ured državne uprave u županiji odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za obrazovanje. O izricanju pedagoške mjere strogog ukora i preseljenja u drugu školu za učenike osnovne škole te opomene pred isključenje i isključenja iz škole za učenike srednje škole, škola obavještava centar za socijalnu skrb koji je dužan obavijestiti školu o poduzetim mjerama.“ | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 99 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK, Članak 5. | U članku 5. predlažemo preurediti stavak 1., radi jasnoće i sveobuhvatnosti, na način da glasi: „U postupku izricanja pedagoških mjera, učitelji/nastavnici, stručni suradnici i ravnatelj (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici) dužni su voditi računa o dobi učenika, njegovoj psihofizičkoj razvijenosti i osobinama, ranijem ponašanju i već izrečenim pedagoškim mjerama, okolnostima koje utječu na učenikov razvoj, okolnostima u kojima se neprihvatljivo ponašao te drugim okolnostima kako bi se najbolje ostvarila svrha izricanja pedagoške mjere.“ U članku 5. predlažemo uvrstiti obvezu informiranja učenika o svim okolnostima i posljedicama neprihvatljivog ponašanja i dodati novi stavak koji glasi: „Prije izricanja pedagoške mjere odgojno-obrazovni radnik obvezan je učeniku dati sve potrebne informacije o pedagoškim okolnostima slučaja i posljedicama neprihvatljivog ponašanja.“ U članku 5. stavku 3. predlažemo izostaviti „pisano“ izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima važnima za donošenje odluke te propisati da se učeniku mora omogućiti „izjašnjavanje“ koje može biti pisano ili izrečeno. Pisano izjašnjavanje može biti na štetu interesa djeteta jer može biti kontraproduktivno, pa i nesvrhovito, a u slučaju nekih učenika, ovisno o njihovoj dobi, može biti neprimjereno. Smatramo da nema zapreka da o svakom usmenom izjašnjavanju učenika, kao i o svakom drugom razgovoru s učenikom odgojno-obrazovni radnik sastavi službenu bilješku. U članku 5. stavku 4. smatramo potrebnim predvidjeti da može postojati opravdani razlog da se roditelj nije odazvao pozivu na razgovor. Predlažemo propisati da se centar za socijalnu skrb obavještava o slučaju u kojem se roditelj nije odazvao pozivu, a izostanak nije opravdao. Predlažemo da stavak 4. glasi: „Mjera se može izreći i bez informiranja roditelja ako se roditelj ne odazove službenome pisanom pozivu na razgovor, pri čemu je potrebno uvažiti postojanje opravdanog razloga neodazivanja pozivu. O neopravdanom izostanku roditelja obavijestit će se nadležni centar za socijalnu skrb.“ | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvćen. |
| 100 | Gimnazija Lucijana Vranjanina | PRAVILNIK, Članak 3. | Članak 3. Smatramo da neke povrede ponašanja nisu raspoređene na odgovarajuću razinu s obzirom na težinu povrede, a neke nisu jasno definirane. Općenito, predlažemo riječi „prostori gdje se održava odgojno-obrazovni rad“ zamijeniti riječju „škola“ te izmijeniti tekst kako slijedi. (2) Lakšim povredama ponašanja iz stavka 1. ovoga članka smatra se: c) oštećivanje imovine škole nanošenjem manje štete (npr. šaranje, šteta koja se lako može ukloniti), i) klađenje ili kockanje u školi (KOMENTAR: svrstati u teže povrede). (3) Težim povredama ponašanja iz stavka 1. ovoga članka smatra se: b) korištenje izvora podataka u svrhu prepisivanja, (KOMENTAR: Treba izbaciti riječ „nedopuštenih“ jer je svaki oblik prepisivanja nedopušten bez obzira na izvor.), d) unošenje ili konzumiranje psiho-aktivnih sredstava u školi (droge, cigareta, alkohola i sličnih sredstava); (KOMENTAR: unošenje cigareta ne može biti izjednačeno s konzumiranjem alkohola ili droge u prostoru škole. Mnogi učenici puše, dakle u školu dolaze s cigaretama. Ne puše u školi, ali u torbi/džepu/jakni imaju cigarete.), i) korištenje ili zlouporaba podataka drugog učenika iz pedagoške dokumentacije (KOMENTAR: Što to znači? Na koji način učenik može zloupotrijebiti podatke drugog učenika?), j) organiziranje i nagovaranje na skupno napuštanje nastave. (4) Teškim povredama ponašanja iz stavka 1. ovoga članka smatra se: b) krivotvorenje ispričnica ili ispravljenih pisanih radova učenika, upisivanje ili prepravljanje ocjena; f) unošenje oružja i opasnih predmeta u školu. (5) Osobito teškim povredama ponašanja iz stavka 1. ovoga članka smatra se: a) krivotvorenje, uništavanje ili otuđenje pisane ili elektroničke službene dokumentacije škole, d) ugrožavanje sigurnosti i tjelesnog integriteta učenika, radnika škole ili stranke nazočne u školi, e) svako namjerno i ponavljano nasilno ponašanje kojemu je cilj emocionalna ili fizička povreda druge osobe. | Djelomično prihvaćen | Prijedlozi su djelomično prihvaćeni. |
| 101 | Gimnazija Lucijana Vranjanina | PRAVILNIK, Članak 7. | Članak 7. Općenito, postotke za neopravdane izostanke smatramo prevelikim po svim razinama povrede ponašanja. Predlažemo svuda umanjiti za 0,5%. Prema ovom članku, jasno je definirano izricanje odgojne mjere u slučaju izostanka. Što se događa kada učenik čini povrede ponašanja? Pogledajmo stavak (1): Pedagoška mjera opomene izriče se zbog ponovljenih lakših povreda iz članka 3. stavka 2. ovoga Pravilnika ili u slučaju da je učenik neopravdano izostao od 1 do 1,5% nastavnih sati od ukupnoga broja sati u koje je trebao biti uključen tijekom nastavne godine. Zaključujemo da se učeniku tek nakon višekratnog ponavljanja lakših povreda može izreći odgojna mjera opomene. Koliko puta učenik može ponoviti lakšu povredu da bi mu se mogla izriči mjera? S druge strane, ovo je u suprotnosti s člankom 8. stavkom (2)! Isto tako, zaključujemo da učenik može ponavljati lakše povrede, može neopravdano izostajati (po ovom nacrtu i do 15 sati u gimnaziji), a za sve to mu se može izreći samo odgojna mjera opomene! Do sada smo pedagoške mjere u pravilu izricali postupno. Ukoliko je učeniku izrečena odgojna mjera, a on se nastavio neprimjereno ponašati ili izostajati, izricala mu se viša odgojna mjera. Prema ovom prijedlogu, učenik može neopravdano izostati, u slučaju gimnazijalca i do 22 sata, napraviti težu povredu, npr. počiniti veću štetu na imovini škole, i za to dobiti samo odgojnu mjeru ukora! Ovim prijedlogom, mjere su posložene tako da nemaju utjecaja jedna na drugu! | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 102 | Gimnazija Lucijana Vranjanina | PRAVILNIK, Članak 6. | Članak 6. (1) Treba definirati gdje se pišu službene bilješke odgojno-obrazovnih radnika škole (u dosje učenika?). (4) Nadamo se da će se navedeni oblik suradnje s institucijama socijalne skrbi i uredima nadležnim za obrazovanje zaista i provoditi u praksi. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 103 | Gimnazija Lucijana Vranjanina | PRAVILNIK, Članak 1. | Članak 1. Predlažemo dopuniti: (2) Pedagoške mjere izriču se zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza, oštećivanja školske imovine, nasilničkog, nekulturnog i drugih neprimjerenih ponašanja (u daljnjem tekstu: povrede ponašanja), a radi sprječavanja i otklanjanja negativnih pojava. | Djelomično prihvaćen | Odredba je mijenjana u skladu s zaprimljenim prijedlozima. |
| 104 | Diana Šoltić | PRAVILNIK, Članak 8. | Potiče nedolična ponašanja jer se ISTA mjera ponovno izriče za nove povrede ponašanja. Znači učenik koji bi napravio sve od a) do i) povrede iz članka 3. mogao bi i dalje imati samo opomenu osim ako je dva puta napravio istu povredu. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. |
| 105 | Zrinka Dejanović | PRAVILNIK, Članak 7. | U st.1. bi trebalo odrediti za koliko lakših povreda se izriče pedagoška mjera opomene. Netko će je izreći za 2 povrede a netko za 10.Potrebno je imati ujednačen kriterij. Kod postotka neopravdanih izostanaka ima nejasnoća. Ima situacija kada učenik tijekom godine neopravdano izostaje sa samo jednog ili 2 predmeta.Može li mu biti izrečena pedagoška mjera ako je predviđeni postotak sati izostao sa tih predmeta ili isključivo sa ukupnog broja sati svih nastavnih predmeta koje ima? | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je propisano što je neopravdano izostajanje, a sukladno čl. 136. st. 3. Zakona, način opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o razlogu izostanka uređuju se statutom. |
| 106 | Maja Kralj Stančec | PRAVILNIK, Članak 8. | Ponovno izricanje iste mjere imalo bi smisla jedino kad bi se radilo o istoj mjeri koja se prvo izriče usmeno i kao takva se evidentira, a u slučaju ponavljanja izriče se pisana mjera, nakon koje u slučaju ponavljanja slijedi mjera višeg stupnja. Važno je limitirati koliko puta je moguće izricati istu mjeru, jer se u suprotnom gubi smisao. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. |
| 107 | Maja Kralj Stančec | PRAVILNIK | Budući da pedagoške mjere imaju svrhu ukazati učeniku na propuste i greške u ponašanju, izvršavanju obveza..., te navesti ga na pozitivne promjene ponašanja - dakle izričemo ih kako bi odgojno djelovali, kriterije za izricanje pedagoških mjera sprečavanja bilo bi dobro dopuniti kriterijima za smanjenje istih tih pedagoških mjera. Kazneni zakon poznaje mjeru oprosta i smanjenja kazne, pa bi nama - odgojno-obrazovnim radnicima moralo biti u interesu prepoznati pozitivne promjene ponašanja djece i mladih ljudi i motivirati ih da nastave dalje napredovati. To bi bio pokazatelj i naše uspješnosti u odgoju. Ako mjera opomene pred isključenje ima trajnu "vrijednost", što je s isključenjem? Isključimo li učenika ima li on pravo nastavka redovnog obrazovanja ili će obrazovanje morati nastaviti u obrazovanju odraslih? Mjere višeg stupnja ( OPI ili isključenje ) ne bi trebalo donositi "samo" zbog neopravdanih izostanaka s nastave, već samo ako su izostanci praćeni i naglašenim negativnim promjenama ponašanja. Osim toga opravdavanje izostanaka vrlo je subjektivna kategorija o čemu itekako valja voditi računa kad govorimo o kriterijima za izricanje pedagoških mjera kojima obilježavamo živote mladih osoba. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. Izricanje pedagoških mjera propisano je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Sukladno čl. 136. st. 3. Zakona, način opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o razlogu izostanka uređuju se statutom. |
| 108 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK, Članak 7. | Iz ovog članka slijedi da se mjere izriču temeljem učinjene povrede pravila ponašanja, dužnosti, odnosno neprimjerenih ponašanja i ne spominje se uvažavanje osobnosti učenika i okolnosti te učenikova perspektiva. Uz navedeno, bilo bi potrebno dodati i dio koji će govoriti o stručnom proaktivnom tretmanskom i preventivnom radu s učenikom i prije samog izricanja mjere, te prednost u cijelom procesu izricanja mjere dati timskoj procjeni. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom se propisuju kriteriji. Programi prevencije te odgojno-obrazovna podrška i stručni tretman za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenike s problemima u ponašanju uređuju se drugim propisima. |
| 109 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK, Članak 6. | Dvije zadnje pedagoške mjere ne mogu se izreći bez «prethodne obavijesti uredu državne uprave u županiji odnosno Gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za obrazovanje i nadležnoj ustanovi socijalne skrbi, koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama». Čini se važnim da škola sama surađuje s sentrima za socijalnu skrb i napravi procjenu, naravno uz participaciju učenika i roditelja, te da uredu i drugim instancama samo dostavi informaciju jer ovako se čini previše centralizirano i neučinkovito. Dakle, možda savjetovati se s njima ako smatraju potrebnim, a ako ne, samo obavijestiti. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. Ističemo, da su obveze škole i roditelja propisane i Zakonom te se ne mogu na drugačiji način propisati ovim Pravilnikom. |
| 110 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK, Članak 3. | Teško se složiti s ovom podjelom jer kod procjene treba uzeti u obzir posljedice, intenzitet, učestalost, trajanje, usporedbu s vršnjacima u toj sredini, kulturalne i druge specifičnosti, ponašanja u školi, ali i izvan, oko škole i sl. Ili, npr. nereagiranje na neprimjerena ponašanju drugih, posebno kad je riječ o nasilju i sl., čime ne samo da ne pokušavaju pomoći, već se i solidariziraju s nasilnicima ili ne poduzimaju ništa da bi pomogli žrtvi i sl. No, puno je takvih situacija koje je teško „propisati“ i zato treba biti veći značaj na timskoj procjeni kada je potrebna i na diskrecijskoj odluci tima koja može odudarati od ovdje unaprijed napisanih kategorija. Zato predlažemo veći značaj dati sadržaju iz članka 5. Uz navedeno, treba dodati i dolaženje na nastavu pod utjecajem alkohola i drugih psihoaktivnih suptanci jer je, prema iskustvima iz prakse, česta pojava da učenici pod velikim odmorom odu na piće i sl., pa onda pod utjecajem tih sredstava dođu na daljnju nastavu | Djelomično prihvaćen | Prijedlozi su djelomično prihvaćeni. |
| 111 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK, Članak 2. | Nije jasno kako kriteriji za izricanje mogu potaknuti učenika na promjenu ponašanja, ako su kriteriji za izricanje neprimjerena ponašanja u školi. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je uvažena te je odredba mijenjana. |
| 112 | Bojan Burić | PRAVILNIK, Članak 6. | Što to znači "sadrži podatke o prethodno podezutim preventivnim mjerama"? Znači li to da ako je učenik nekoga udario jer mu isti ide na živce, stručna služba mora objasniti što je poduzimala u zadnjih 8 godina školovanja djeteta po ppitanju prevencije nasilničkog ponašanja da bi mu objasnili da to nije dobro ponašanje? Molim da mi se pokaže na primjeru što bi to točno trebalo značiti. Ili prevencija bježanja s nastave? Ili prevencija falsificiranja dokumentacije? I gdje se pišu "pisane službene bilješke odgojno obrazovnih radnika"? AKo se napiše u imenik, inspekcija će reći da tome nije mjesto tamo. AKo se piše u dnevnik rada u napomene inspekcija će reći da tome nije mjesto tamo. Potrebno je navesti gdje se vode takve bilješke | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 113 | Bojan Burić | PRAVILNIK, Članak 7. | Osnovna škola je obavezna te je nedopustivo ikakvo neopravdano izostajanje s nastave. 1- 1,5% je 10-15 sati u OŠ. To znači da učenik 3 dana uopće ne mora dolaziti u školu i da je to još uvijek uzorno vladanje bez ikakve opomene!? Za OŠ: opomena do 5 neopravdanih, 6-15 ukor, 16-30 strogi ukor, više od 31 preseljenje. Korištenje postotaka kao kriterija samo komplicira stvari. Cijeli članak se može ubaciti u ČL. 3 kao još jedan kriterij kod pojedine mjere. Lakše povede ponašanja su j) neopravdani izostan s nastave u trajanju do 5 sati | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 114 | Tonči Andreis | PRAVILNIK, Članak 4. | Članak 4. Problem izostajanja s nastave postoji u školama. Škole pokušavaju taj problem riješiti na različite načine. Jedan od načina je izricanje pedagoških mjera zbog neopravdanih izostanaka. Člankom 4. stavak 2. Pravilnika utvrđeno je što se smatra neopravdanim izostankom.Javljaju se neka pitanja u vezi s tim: 1. Je li kašnjenje na nastavu nekoliko minuta neopravdan sat ? 2. Je li neopravdan sat ako se učenika udalji s nastave ? Je li neopravdan sat ako je učenik pobjegao s nastave 3. sat i donio liječničku ispričnicu iz koje je vidljivo da je imao neku bolest u vremenu od 9:40 do 10:25. ? Ne treba navoditi sve moguće slučajeve ali predlažem proširiti što se smatra neopravdanim izostankom. | Djelomično prihvaćen | Sukladno čl. 136. st. 3. Zakona način opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o razlogu izostanka uređuju se statutom. |
| 115 | Ana Šamarija | PRAVILNIK, Članak 2. | Kriteriji na temelju kojih se izriče pedagoška mjera trebaju biti takvi da potaknu učenika na odustajanje od neprihvatljivih oblika ponašanja i usvajanje prihvatljivih oblika ponašanja, u skladu s pravilima i kućnim redom škole. Ili da potaknu učenika na marljivije učenje....(mjere poticanja) | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 116 | Larisa Kramer | PRAVILNIK, Članak 4. | Potrebno je dodatno specificirati situaciju kada roditelj sazna od razrednika da dijete danima nije pohađalo nastavu da bi se sve riješilo nekom liječničkom ispričnicom. Smatram da je razrednik dužan napisati izvješće o tome i da se takav izostanak ne može ispričati ni roditeljskom ni liječničkom ispričnicom. | Djelomično prihvaćen | Prijedlogje na određeni način prihvaćen. Odredbe čl.4. Pravilnika su mijenjane i dopunjene temeljem zaprimljenih prijedloga i primjedaba. |
| 117 | Barbara Hanjilec | PRAVILNIK, Članak 3. | nasilno ponašanje može biti jednokratno! Stoga je potrebno tekst pod stavkom 5e "nasilno ponašanje (svako namjerno i ponavljano ponašanje kojemu je cilj emocionalna ili fizička povreda druge osobe)" promijeniti u "nasilno ponašanje (svako namjerno ILI ponavljano ponašanje kojemu je cilj emocionalna ili fizička povreda druge osobe). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 118 | Darko Mihalić | PRAVILNIK | Osvrnuti ću se još i na ovaj novi pravilnik koji predlažu iako smatram da generalno nije dobar jer je samo modifikacija onog prethodnog koji se u praksi pokazao neučinkovitim. U tom pravilniku čini se da postoje namjerno postavljene zamke da se oteža pravilan odgoj. Neke su već očite iz prethodno napisanog komentara, a neke ću još dodatno navesti. Recimo, sljedeća mjera se čini kao odlična, citiram: „uznemiravanje učenika ili radnika škole odnosno ponavljanje aktivnosti koja u druge osobe izaziva nelagodu i nakon što je osoba na to upozorena.“ Odlična mjera, no u praksi će pasti u vodu jer nisu pobrojene, odnosno jasno navedene sve nedopuštene aktivnosti koje se mogu smatrati izazivanjem nelagode. Meni je recimo nepodnošljivo da moram trpjeti buku u školi koja prelazi 100 decibela. No koliko vidim mnogi su na buku u školi oguglali i smatraju sasvim normalnim da se učenici pod odmorima deru koliko ih grlo nosi. Dakle, ako zatražim da se nekoga kazni jer stvara nepodnošljivu buku u školi taj zahtjev će sigurno od strane Učiteljskog vijeća biti odbijen, iako je znanstvena činjenica da buka narušava zdravlje. Osim toga, nigdje u pravilniku ne vidim da je kažnjivo psovanje učitelja od strane učenika. Doduše piše da je nedozvoljeno „uznemiravanje učenika ili radnika škole odnosno ponavljanje aktivnosti koja u druge osobe izaziva nelagodu i nakon što je osoba na to upozorena“. Iz ovoga slijedi da vam učenik na satu smije jednom opsovati m…. i da zato neće biti kažnjen, jedino ako psovanje nastavi i nakon vaše opomene da vas to uznemirava. Nadalje, pravilnik nema razrađene mehanizme da prisili prosvjetne djelatnike da ga ispravno primjenjuju. U praksi će zbog toga sigurno doći do manipulacije onime što u pravilniku piše. Pogledajmo i sljedeću stavku pravilnika, citiram: „U postupku izricanja pedagoških mjera učitelji/nastavnici, stručni suradnici i ravnatelj (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici) dužni su voditi računa o dobi i psihofizičkom stanju te okolnostima koje utječu na razvoj učenika, kao i o uzrocima, značenju i učestalosti pojavljivanja nedopuštenih ponašanja.“ S ovime su već moguće značajne manipulacije. Što ako netko pokuša stopirati izricanje kazne jer će to imati negativnog odraza na razvoj psihe djeteta? Dovoljno da nakon izrečenog ukora roditelj dijete odvede psihijatru i da psihijatar potvrdi da dijete mokri u krevet nakon izrečenog ukora. Znači, kazna pada u vodu jer pravilnik ne osigurava mehanizme zaštite manipuliranja istim. Te mehanizme zaštite treba osmisliti i uvrstiti u pravilnik, inače pravilnik nema smisla. Pravilnik bi morao propisivati obavezu audio i video snimanja svega što se u školi dešava jer kako ćete inače dokazati da se nešto stvarno desilo. Tako da vjerujete na riječ učenicima, ili učiteljima? Zna se da su i jedni i drugi podložni iskrivljavanju istine, a osim toga i svatko pojave oko sebe doživljava na svoj subjektivni način pa istu stvar dvoje ljudi sasvim drukčije opisuju i karakteriziraju. Pogledajmo i sljedeću mjeru, citiram: „Pedagoška mjera strogog ukora i preseljenja u drugu školu za učenika osnovne škole, odnosno opomena pred isključenje i isključenje iz škole za učenika srednje škole, ne može se izreći bez prethodne obavijesti uredu državne uprave u županiji odnosno Gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za obrazovanje i nadležnoj ustanovi socijalne skrbi, koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama.“ Nigdje se ne navodi u kojem vremenskom roku su dužni školu izvijestiti o poduzetim mjerama, te koje su kazne za one koji taj rok ne ispoštuju. Dakle, mjera u praksi pada u vodu. Pogledajmo i sljedeću mjeru: „Učeniku kojemu je već izrečena pedagoška mjera opomene ili ukora može se izreći ista pedagoška mjera u slučaju da se izriče na temelju drugih povreda ponašanja iz članka 3. stavka 2. ili 3. ovoga pravilnika“ Ovo svakako treba izbaciti iz pravilnika jer ta mjera direktno potiče na nepoštivanje pravila. Evo zašto potiče na to: recimo da učenik prvo dobije kaznu jer je nekog ošamario. Sljedeći puta on ako otuđi računalo iz škole neće dobiti težu kaznu jer je to bitno drukčiji prijestup. Nakon toga bi isti učenik mogao učiniti još niz prijestupa i ako su različiti nikad ne bi zaradio težu kaznu. Pravilnikom treba propisati da za svaki novi prijestup, bez obzira kakav bio, kaznu treba povećati. Sličan problem je i sa sljedećom mjerom: „Učeniku kojemu je već izrečena jedna od pedagoških mjera iz članka 7. stavka 1., 2. ili 3. može se izreći teža mjera u slučaju ponavljanja povrede ponašanja za koju mu je već izrečena pedagoška mjera“ Obratimo pažnju na ključnu riječ – može. Dakle, ako učiteljsko vijeće poželi onda učeniku može izreći težu kaznu, a ako ne poželi onda mu neće izreći težu kaznu. Iz toga je jasno kao dan da je pravilnik nepravedan. Neki učenici će za isti prijestup dobiti težu kaznu, dok neki neće. Vjerojatno neće oni za koje postoji interes ravnatelja ili učiteljskog vijeća da im se kazna ne poveća (recimo ako je učenik dijete nekog lokalnog moćnika). Riječ 'može' u ovoj stavci treba promijeniti u riječ 'mora'. Osim svega navedenog, najveća zamjerka ovom pravilniku je ta da pravilnik omogućuje nepodobnim učenicima da beskonačno dugo zlostavljaju sve oko sebe (i učitelje i učenike) jer nigdje ne predviđa mjeru promptnog odstranjenja iz razreda ili škole učenika koji ne želi prestati s neprihvatljivim ponašanjem. Zbog toga cijeli pravilnik smatram jednom velikom farsom. | Djelomično prihvaćen | Odredbe su propisane u skladu s Zakonom, a neke od spomenutih su mijenjane temeljem zaprimljenih prijedloha i primjedaba. |
| 119 | BILJANA ILKOSKI | PRAVILNIK, Članak 8. | Ako je učeniku izrečena pedagoška mjera opomene ili ukora onda sljedeća povreda iz bilo koje kategorije bila zahtjeva sljedeću pedagošku mjeru. Koja je svrha ukora na ukor. Ne razumljivo sa aspekta članka 5. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. Odredbe čl. 8. mijenjane su. |
| 120 | BILJANA ILKOSKI | PRAVILNIK, Članak 3. | kod članka 3 stavak 3 Teže povrede ponašanja: unošenje ili konzumiranje psiho-aktivnih sredstava u prostor u kojem se održava odgojno-obrazovni rad (droge, cigareta, alkohola i sličnih sredstava). Na koji način dokazati konzumiranje psiho-aktivnih tvari, svodi se na osobnu pretpostavku i sumnju nastavnika. Znači riječ učenika protiv riječi nastavnika.Osim da ih se u samom konzumiranju zatekne, što je malo vjerojatno a veća je vjerojatnost da će nakon konzumacije sjesti u školsku klupu i što onda????? A bilo je i toga. A nama nastavnicima ruke su vezane. Treba kreirati protokol u slučaju sumnje na konzumaciju psiho-aktivnih tvari. nadalje kako je moguće da je unošenje oružja i krivotvorenje ispričnica u istoj kategoriji. A pravilnik razlikuje unošenje oružja od upotrebe oružja. Zar to i jedno i drugo nije ugrožavanje sigurnost drugih učenika i radnika škole? Učenik unese oružje (koje isključivo služi kako bi se ugrozila sigurnost drugih) i on je u kategoriji pedagoške mjere UKOR, znači vladao se DOBRO. Pa to je zaista suludo. Svaki pokušaj ugrožavanja sigurnosti drugih je ISKLJUČENJE! Sve ovo podsjeća na "amerikanizaciju", vijest o ubilačkom pohodu američkog učenika! Nadalje treba definirati koliko dana roditelji mogu u toku školske godine opravdati odnosno koliko uzastopnih dana koje je učenik izostao. Svi mi u praksi znamo da roditelji često podrže učenike kada zbog nespremnosti izostanu sa usmenog iili pisanog provjeravanja "bolje da ne ide u školu nego da dobije negativnu ocjenu". To je činjenica. | Djelomično prihvaćen | Prijedlozi su djelomično prihvaćeni. Svrha Pravilnika je izricanja pedagoške mjere čijim seizricanjem utječe na promjenu ponašanja učenika kojem je mjera izrečena. Ona treba biti poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima. Pedagoške mjere trebaju potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju |
| 121 | Ksenija Gluhak | PRAVILNIK, Članak 2. | Smatram da treba konkretno napisati koji su to kriteriji da se potaknu učenici na odustajanje od neprihvatljivog oblika ponašanja. Naziv pedagoška "mjera" trebala bi biti definirana kao poticajna mjera. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. Dopunjen je članak 1. novim stavcima. |
| 122 | IVANA KOZIĆ | PRAVILNIK, Članak 8. | Nema smisla izricati istu mjeru za različite prekršaje, što će učenik naučiti iz toga, pretjerano izricanje istih mjera dovesti će do toga da ta mjera izgubi svoju svrhu i funkciju. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. Odredbe čl. 8. mijenjane su. |
| 123 | IVANA KOZIĆ | PRAVILNIK, Članak 6. | Zašto opet toliko piskaranja i obrazlaganja oko pedagoških mjera koje se praktički na kraju godine nigdje skoro ne vide, osim u vladanju učenika? Nastavnici se pretvaraju u birokrate i pisare. Gotovo kao da se ovakvim pravilnikom želi obeshrabriti nastavnike od izricanja pedagoških mjera, jer uključuje beskonačno piskaranje. | Djelomično prihvaćen | Odredbe su mijenjane, ali učitelji/nastavnici i stručni suradnici moraju pratiti učenika i pružati mu odgovarajuću pomoć. |
| 124 | Andrija Lovrić | PRAVILNIK | Čl. 1 (2) „povrede ponašanja“ vrlo upitan termin jer nije povrijeđeno ponašanje (neprihvatljivi oblici ponašanja ili oblici ponašanja podložni stegovnom odgojnom djelovanju) Ovaj bi članak trebalo svakako doraditi: iz njega se kao temeljnoga mora iščitavati sveukupnost ponašanja koja podliježu mjerama sprječavanja. Tu treba biti baza iz koje se dalje gradiraju pojedine mjere. Vidno je da je taj segment razrađen u gradacijama pojedinačnih mjera, ali ovaj je daleko bitniji i mora sadržavati taj, nazovimo ga, popis svih neprihvatljivih oblika ponašanja. Npr. Izazivanje rasne, nacionalne, vjerske, spolne i sl. netrpeljivosti… Čl. 7 Opomena temeljem broja neispričanih izostanka pa tako i sve gradirajuće ne bi trebala dozvoljavati tako veliki broj neispričanih. Pedagoške mjere poticanja? Slažem se ljudima koji su komentirali činjenicu da Pravilnik treba sadržavati i odgojne mjere poticanja. Ovako je jednostavno nekompletan. Jedinstveni pravilnik za sve oblike pedagoških mjera. Trajanje i ukidanje odgojne mjere i mogućnost ukidanja? I ovaj prijedlog u sebi ne ugrađuje pitanje trajanja odgojne mjere i mogućega ukidanja iste u tekućoj. Mjera se u uvijek odnosi na tekuću školsku godinu, ali mora postojati način kojim se ona ukida. Neki učenice i učenici bitno korigiraju svoja ponašanja nakon izricanja mjera sprječavanja. Treba predvidjeti proceduru kojom se neka od tih mjera ukida ili poništava. Vjerujem da bi to trebalo počivati na sljedećim principima: 1. Tko sve može pokrenuti inicijativu za ukidanje odgojne mjere ili mjera sprječavanja? 2. Kakvom argumentacijom? 3. Kakvom procedurom? | Djelomično prihvaćen | Prijedlozi su djelomično prihvaćeni. Pravilnikom se ne mogu mijenjati odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovoj i srednjoj školi. |
| 125 | Gordana Bagić | PRAVILNIK | Zašto u mjerama nema privremenog isključenja s nastave (razreda) i privremenog isključenja iz škole na najviše 8 dana? Mjera bi se izricala iznimno i omogućavala bi učeniku da se osvrne na svoje postupke i njihove posljedice. Mjere trebaju izgraditi dijete i postaviti granice. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. Odredbe čl. 8. mijenjane su i dopunjene. |
| 126 | Gordana Bagić | PRAVILNIK, Članak 8. | Učenici trebaju biti odgovorni za sve svoje postupke. Opetovano izricanje iste pedagoške mjere nije svrhovito jer šalje pogrešnu poruku o odgovornosti. Nakon prvoga izricanja neke mjere učenik je trebao promijeniti ponašanje. U čl. 2 se kažeje svrha mjera da potaknu učenika na odustajanje od neprihvatljivih oblika ponašanja i usvajanje prihvatljivih oblika ponašanja.Čemu onda služi ponovljen ukor npr.? | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. Odredbe čl. 8. mijenjane su. |
| 127 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje Pravilnika jer smatram da je doista potreban i postavljam upit vezan za čl.3, st.3 koji kaže da se težim povredama smatra "unošenje ili konzumiranje psiho-aktivnih sredstava (droge, cigareta, alkohola...) u prostor u kojem se održava odgojno-obrazovni rad". Na koji će način prosvjetni djelatnici moći utvrditi "unošenje" nekog od navedenih sredstava? Što se podrazumijeva pod deficijom "prostor u kojem se održava odgojno-obrazovni rad"? Je li to isključivo prostor zgrade škole ili obuhvaća i školsko dvorište, vrt, igralište...? Smatram da bi to trebalo preciznije definirati. Zahvaljujem! | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen te je odredba mijenjana. |
| 128 | Mladen Bilankov | PRAVILNIK | - članak 4. stavak 2. - opravdavanje u roku od 5 dana – često je u praksi potrebno više vremena. Promijeniti 5 u najmanje 10 dana. - članak 5 stavak 2. – prije izricanja težih i teških ped. mjere potrebno je izjašnjavanje učenika i roditelja. Izjašnjavanje za lakše mjere postalo bi otežavajuća okolnost za njihovo provođenje, jer su mjere blage pa roditelji i učenici nemaju otpor prema njima ali razrednici bi radi složenosti oko izjašnjavanja odgađali ih donijeti. - članak 6. stavak 1. za pisane službene bilješke kao i za prijave Uredu i CSS potrebno je osmisliti obrasce koji bi trebali izaći s ovim Pravilnikom kao i aplikacije u e-dnevniku - članak 6. stavak 4. – mislimo kako je dovoljno prijaviti Uredu i CSS pedagošku mjeru isključenja - članak 8. stavak 1. – izricanje iste pedagoške mjere. To bi moglo stvoriti situaciju da učenik dobija niz istih mjera koje ne rezultiraju većom pedagoškom mjerom. | Djelomično prihvaćen | Prijedlozi su djelomično prihvaćeni te su odredbe mijenjane u skladu s zaprimljenim prijedlozima. |
| 129 | Dominik Tomislav Vladić | PRAVILNIK, Članak 8. | Nema smisla izricati istu mjeru. Upravo to i različito interpretiranje trenutno važećeg pravilnika je dovodilo do zloupotrebe od strane učenika. Ako su definirane četiri razine povreda pravilnika, neka se mjera izriče za ono za što je predviđeno izricanje. Npr. izrečena je pedagoška mjera zbog težih povreda ponašanja. Ako je nakon toga potrebno izreći blažu pedagošku mjeru, neka se ide na sljedeću kako se ne bi vraćali. U slučaju da učenik nakon težih povreda ponašanja učini osobito teške povrede ponašanja, neka se izriče ta mjera. Ne davati blaže mjere, ne se vračati, a u slučaju da se počini manja od zadnje izrečene neka se ide na prvu sljedeću iznad zadnje izrečene. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. Odredbe čl. 8. mijenjane su. |
| 130 | Dominik Tomislav Vladić | PRAVILNIK, Članak 4. | Koliko sati može opravdati roditelj? Roditelji svjesno opravdavaju i neopravdane izostanke iz škole i takvi su uglavnom neugodni u razgovoru s nastavnicima. Znaju da iznose neistinu, nastavnik ih uhvati u iznošenju neistine, ali oni i dalje ostaju pri tome da žele opravdati izostanak. Čak i kada nastavnik vidi učenika koji je određeni sat ili više njih proveo o obližnjem kafiću, roditelj isti sat opravdava bolešću učenika. Neka to bude samo ispričnica. Ako je netko bio bolestan, najmanji problem je spomenuti liječniku ispričnicu kada si već došao kod njega. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 131 | Dominik Tomislav Vladić | PRAVILNIK, Članak 3. | Ometanje odgojno-obrazovnog rada u školi i izvan nje je samo jedna kap u moru problema. Sigurno treba biti ugrađen i dio koji će spriječiti ponavljanje. Do sada je praksa bila da su neke škole uspješno rješavale taj problem, dok su druge zbog nedorečenosti pravilnika imale problem jer nisu mogle stati na kraj ponavljanju istoga. Iskustvo kolega i moje iskustvo je pokazalo da učenici koji su ustrajni u ometanju nastave, na opomene reagiraju tako da otvoreno pred razredom kažu kako to nije njihov problem i da ih ne zanima što drugi neće moći pratiti nastavu. Mislim da jasno treba istaknuti da se pedagoška mjera izriče za onu povredu ponašanja koja je učinjena, a ne prva u slučaju da do tog trenutka učeniku nije izrečena niti jedna mjera. Što se tiče krivotvorenja, treba paziti da se ne izostavi neki dio jer sam se susreo i sa ispravljanjem odgovora na analizi pismenih provjera i naknadnim zahtjevima da se priznaju. U razredu u kojemu imati 28 učenika ne možete pratiti na svakog učenika i kontrolirati da li je odgovor naknadno ispravljen. Jedan od načina sprječavanja je skeniranje ispita i naknadna usporedba. Ako se toliko pažnje dalo sprječavanju varanja na maturi, neka se dio pravilnika koji je relativno dobar, iskoristi i za ovo. Zašto se na nastavnike stalno gleda kao na ljude ograničenih viđenja i sposobnosti. Zar je tako teško prepoznati da je netko pod utjecajem opojnih droga? Siguran sam da bih prepoznao takvoga učenika. Dosadašnja praksa je bila upućivanje učenika u pedagošku službu škole koja dalje postupa s učenikom. | Djelomično prihvaćen | Odredbe su djelomično mijenjane. |
| 132 | Marijan Živković | PRAVILNIK | Pozdravljam novi Pravilnik, ali imam par prijedloga/sugestija: 1. Učenici koji ometaju rad nastavnika i drugih učenika trebaju biti udaljeni sa nastave, jer na taj način 5% učenika koji se neprimjereno ponašaju ometaju rad 95% učenika koji nešto žele naučiti i profesore dovode u teško rješivu situaciju. U pravilniku nema ništa o udaljavanju učenika sa nastave zbog neprimjerenog ponašanja. Također smatram da bi u školama trebala biti organizirana (i plaćena) služba koja bi prihvaćala takve učenike, obavljala razgovor s njima i zvala roditelje, koji bi trebali imati zakonsku obavezu da se odazovu i dođu u školu po svoje dijete. Također smatram da bi ova mjera, ukoliko se višestruko ponavljala trebala rezultirati isključivanjem iz redovnog nastavnog procesa - prvo na tjedan dana, zatim 2 tjedna, i na kraju do kraja nastavne godine. Smatram da je ova mjera usmjerena spašavanju digniteta Nastavnog osoblja, ali i 95% učenika koji prihvaćaju pravila ponašanja u školi. Ovo pišem na osnovu iskustva koje sam vidio u obrazovnom sustavu razvijenih zemalja - konkretno U.K. - imaju sličan model za postupanje sa učenicima koji ne usvajaju pravila ponašanja u školi. 2. Sudeći po dosadašnjim iskustvima suradnje sa Županijskom za školstvo i Nadležnom ustanovom socijalne skrbi, molio bih da se u Pravilnik ili neki drugi akt utvrdi rok po kojem te nadležne institucije moraju izdati nekakva rješenja ili mišljenja (ne dulji od 2 tjedna). Jer su dosadašnja iskustva suradnje sa tim institucijama jaaako negativna - oni nam se ne javljaju nakon naše obavijesti, a kamoli da nam pošalju izvješće o poduzetim mjerama, tako da nas oni samo koče u našem postupanju sa obrazložnjeme uglavnom ''nije to naš opis posla'' - eto tako obrazlažem da se tim institucijama uvede obveza rješavanja tih predmeta u roku od 2 tjedna, jer dok se oni dogovore tko je nadležan - završi školska godina. | Djelomično prihvaćen | Dodana je odredba kojom se propisuje donošenje rješenja u slučaju privremenog udaljavanja učenika iz odgojno-obrazovnog procesa. |
| 133 | Sylwia Nasilowska - Blažok | PRAVILNIK | Ne razumijem smisao izricanja mjera zbog neopravdanih izostanaka temeljeno na postotcima. Jednostavni izračun kaže da na primjer kod upravnih referenata koji u prvom razredu imaju satnicu 1120 sati, učenik može dobiti opomenu za 11,2 (1%) do 16,8 (1,5%), tj. otprilike dva neopravdana dana, što je jako puno. Ali slijedeću mjeru tj. ukor trebao bi dobiti puno brže, već sa maksimalno 22,4 sata (2% - još jedan neopravdani dan) i opomenu pred isključenje sa maksimalno 28 sati (2,5% - još jedan dan). Znači dugo, dugo ništa i poslije sve najedanput. A da ni ne govorim o tome da je u svakom razredu satnica drugačija pa brojke iz prvog razreda ne vrijede za drugi ili treći, a pogotovo ne za drugo usmjerenje. Ne razumijem što je nedostajalo starim kriterijima vezanim za izostanke koje su škole određivale same i koji su bili jednaki za sve učenike u školi? | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. Odredbe čl. 7. mijenjane su. |
| 134 | Marina Bujas | PRAVILNIK, Članak 3. | U članku 3. stavku 5. sretnije bi bilo obuhvatiti sve vrste (oblike) "nasilnog ponašanja kojemu je cilj emocionalna ili fizička povreda druge osobe" nego se pozivati na "namjeru" i "ponovljeno" nasilno ponašanje. Nasilno ponašanje je obrazac koji se lako utvrdi. Ukoliko se pozivamo na namjeru (učenik će reći bilo je "slučajno"). Ponovljeno nasilno ponašanje znači da će učenik biti u mogućnosti ponoviti ga (loša odgojna poruka). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 135 | Marina Bujas | PRAVILNIK, Članak 3. | Članak 3. stavak 4. "krivotvorenje ispričnica ili ispravljenih pisanih radova učenika" odvojiti jer nisu u istoj kategoriji. Umjesto "krivotvorenje ispričnica" navesti kategoriju "krovotvorenje javnih isprava" što obuhvaća ne samo ispričnice nego i ostale potencijalne dokumente koje je moguće krivotvoriti (svjedodžbe, potvrde i sl.). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. |
| 136 | Marina Bujas | PRAVILNIK, Članak 9. | Nije jasno na koji način se regulira ponašanje učenika kojem je prethodno izrečena pedagoška mjere opomene pred isključenje, a koja vrijedi do kraja njegovog školovanja. Znači li to da ukoliko mu je spomnuta pedagoška mjera izrečena u prvom razredu srednje škole, u drugom razredu ne smije imati ni jedan neopravdani izostanak, ni jednu situaciju "lakše povrede ponašanja"? Molim da se takve situacije reguliraju ovim Pravilnikom ili izmjenom Zakona. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen te je dopunjen čl. 8. Pravilnika. |
| 137 | Ardoja Ornik | PRAVILNIK | Pedagoške mjere mogu biti mjere poticanja i sprječavanja. Ako se Pravilnik odnosi samo na pedagoške mjere sprječavanja, onda treba to reći a ako ne, stavak 2 treba glasiti da se pedagoške mjere sprječavanja izriču zbog… članak 3. a) ometanje odgojno-obrazovnoga rada u školi ili izvan nje (npr. izazivanje nereda, stvaranje buke i zadržavanje u blizini učionica u kojima se izvodi odgojno-obrazovni rad --> obrisati, pričanje nakon usmene opomene učitelja, dovikivanje ili šetanje tijekom odgojno-obrazovnoga rada); c) oštećivanje imovine u prostorima u kojima se održava odgojno-obrazovni rad nanošenjem manje štete (npr. šaranje, urezivanje u namještaj --> teža povreda); e) pomaganje ili poticanje ulaska neovlaštenih osoba u školski prostor --> teža povreda i) klađenje, kockanje, kartanje u prostorima gdje se održava odgojno-obrazovni rad. težim povredama: d) unošenje ili konzumiranje psiho-aktivnih sredstava u prostor u kojem se održava odgojno-obrazovni rad (droge, cigareta, alkohola i sličnih sredstava) --> teška povreda; e) dovođenje neovlaštenih osoba koje su nanijele štetu osobama ili imovini u prostorima u kojima se održava odgojno-obrazovni rad --> teža povreda; f) uništavanje imovine nanošenjem veće štete u prostorima u kojima se održava odgojno-obrazovni rad teža povreda; g) prikrivanje nasilnih oblika ponašanja --> konkretizirati; j) zlo/uporaba tuđih stvari bez odobrenja vlasnika Članak 4. (2) Neopravdanim izostankom smatra se izostanak koji nije opravdao roditelj osobno ili za koju nije dostavljena liječnička ispričnica ili ispričnica nadležne institucije, odnosno ona koju nije potpisao roditelj i koja nije predana razredniku ili drugoj ovlaštenoj osobi u roku od pet nastavnih dana od povratka učenika u školu. Članak 5. (4) Mjera se može izreći i bez informiranja roditelja ako se roditelj ne odazove službenome pisanom pozivu na razgovor. Mjera se izriče bez prethodnog informiranja roditelja, nakon izricanja učenik/roditelj dobiva rješenje o izrečenoj mjeri u kojem stoji pravni lije (pravo i način prigovora/žalbe) Članak 7. Smatram da broj izostanaka treba ostaviti autonomiji škole. Prema ovom prijedlogu, u našoj školi bi broj neopravdanih izostanaka bio udvostručen za izricanje pojedine mjere, iako mi s ovim sadašnjim brojem dobro funkcioniramo. | Djelomično prihvaćen | Pravilnik se, sukladno Zakonu, odnosi samo na pedagoške mjere iz čl. 84. Zakona. Odredbe čl. 8. Pravilnika mijenjane si i dopunjene u skaldu s zaprimljenim prijedlozima u javnoj raspravi. |
| 138 | Antun Budimir | PRAVILNIK, Članak 3. | Članak 3, stavak 1: Neprimjerena ponašanja na temelju kojih se izriču pedagoške mjere: opomena, ukor, pokuda i preseljenje u drugu školu dijele se također u četiri kategorije: nepoželjno ponašanje, ružno ponašanje, sramotno ponašanje i neprihvatljivo ponašanje. Objašnjenje: Jasno propisan oblik sankcijama podložnoga ponašanja u jednoj od kategorija neprimjerenih ponašanja podrazumijevao bi adekvatnu pedagošku mjeru čime bi ova osjetljiva tematika bila svima jasna i već unaprijed određena. Roditeljima bi na prvom roditeljskom sastanku kod upoznavanja s novim pravilnikom bilo neusporedivo jasnije da su kriteriji za sankcioniranje njihove djece nepoželjno, ružno, sramotno i neprihvatljivo, nego da su lakše, teže, teške i osobito teške (logično bi bilo da u Nacrtu razine neprimjerenih ponašanja slijede ovaj niz:lakše, teške teže i osobito teške) povrede ponašanja. | Djelomično prihvaćen | Pedagoške mjere propisane su Zakonom i ne mogu se mijenjati. Čl. 2. st. 2. Pravilnika propisano je da je na početku svake školske godine razrednik obvezan na satu razrednika izvijestiti učenike, a na roditeljskome sastanku roditelje/zakonske zastupnike učenika (u daljnjem tekstu: roditelje) o odredbama ovoga pravilnika. |
| 139 | Daniela Ivanov Štimac | PRAVILNIK, Članak 3. | Trebalo bi onemogućiti kopiranje bilješki iz e-dnevnika. Učenici na osnovu toga zbijaju šale i objavljuju na društvenim mrežama. Dnevnik u pisanom obliku nikad nije bio dostupan javnosti,smatram da ne bi trebao biti ni sada u elektroničkom obliku. | Djelomično prihvaćen | Čl. 3. stavka 3. točke h Pravilnika teškim neprimjerenim pondašanjem smatra se korištenje ili zlouporaba podataka drugog učenika iz pedagoške dokumentacije. Sukladno odredbama Zakona propisano je što je i na koji se način vodi pedagoška dokumentacija. |
| 140 | Željko Mataja | PRAVILNIK | Načelne primjedbe: Uvod Dabi se primijenila pedagoška mjera nužno je definirati pedagoški zahtjev, a to je temeljni nedostatak pravuilnika Pa gdje su ti kriteriji? Izostanak s nastave Ometanje nastave; Nedolično ponašanje; Neprimjereno oblačenje; Izostanci iz škole; Napuštanje sata; Dakle, nužno je definirati prekršaje i za svaki prekršaj primijenitiodgovarajuću sankciju. Nadalje, nema smisla tražiti odgovornost mloljetne osobe za izostanke nego se postaviti prema roditeljima, skrbnicima i ostalim osobama koji su odgovorni za školovanje. Naravno, ako se ne odzivaju roditelji, onda stupa na snagu obveza prema stupnju prijestupa pa se nužno pozivaju socijalni radnici i ostali "intelektualni" dodaci nastavnicima koji gube sisao kompetencije za kažnjavanje. Sve u svemu pravilnik je katastrofalan, o čemu svjedoči članak 6. Što znači pojam u članku 7. "zbog teže povrede iz članka¨" Sve je više postupaka nego smisla kažnjavanja. Ispada cijeli proces oko izricanja kazni umjesto davanja povjerenja nastavniku koji je dužan na liciu mjesta reagirati. Sve ostalo su postulati koji bi izlazili iz smisla kažnjavanja. | Djelomično prihvaćen | Neki od prijedloga i prijedaba uvaženi su u skladu s ostalim zaprimjelnim prijedlozima i primjedbama. |
| 141 | Miljenko Hajdarovic | PRAVILNIK, Članak 8. | Nejasna je svrha izricanja istih mjera. Koje su posljedice za učenika koji će npr. dobiti ukor radi neopravdanih sati, zatim ukor radi dolaska u alhoholiziranom stanju i recio još ukora zbog neprimjerenog ponašanja prema djelatnicima škole? | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen. Odredbe čl. 8. mijenjane su. |
| 142 | Jelena Bekavac Krčadinac | PRAVILNIK, Članak 2. | Učenici koji tijekom 3 mjeseca dobiju tri ili više pedagoških mjera trebaju biti obvezni surađivati sa psiholozima za djecu i mladež i redovno ići na tretmane stručne psihološke pomoći. Suglasnost roditelja dobrodošla je, no ukoliko roditelji odbiju stručnu psihološku pomoć djetetu treba reagirati Centar za socijalnu skrb. Kada se dijete učestalo neprihvatljivo ponaša, a roditelj ne pristaje na stručnu pomoć i suradnju, mora se pronaći način da struka čim prije pomogne djetetu. Pedagoške mjere trebaju ostati evidentirane u sustavu e-obrazovanja barem 10 godina koliko se čuvaju i razredni dnevnici i imenici. | Primljeno na znanje | Sukladno čl. 65. a. Zakona, za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenike s problemima u ponašanju provodi se odgojno-obrazovna podrška i stručni tretman. Način i oblik provođenja odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana propisuje ministar nadležan za obrazovanje posebnim pravilnikom. |
| 143 | Domagoj Kostanjevac | PRAVILNIK, Članak 7. | Neke škole imaju mogućnost pisanog upozorenja učenicima - npr., učenik je napravio nešto za što je predviđena pedagoška mjera opomene, ali škola prvo šalje pisano upozorenje u kojem se navodi da će se u slučaju bilo koje povrede ponašanja, pokrenuti postupak za izricanje pedagoških mjera. Također, je li nužno da se škola uvijek strogo drži kriterija za izricanje pojedine pedagoške mjere, posebno mislim na izostanke? Nažalost, neopravdani izostanci česti su kod nekih učenika koji iz godine u godinu neopravdano izostaju ili su roditelji nemarni pa ne opravdaju izostanke na vrijeme i onda se tim učenicima pišu neopravdani sati, često i za opravdano izostajanje. Na taj način brzo se dođe do kriterija i za preseljenje u drugu školu, što često nema pozitivnog učinka na te učenike, a problem je organizirati u malim mjestima s jednom školom. Tu bi trebalo dati neku mogućnost drugačijeg rješenje učenicima, možda u vidu pisanog upozorenja, obavještavanja Centra za socijalnu skrb i Ureda državne uprave koji mogu određenim instrumentima djelovati prema učenicima, a i dati savjet školama. Ima li škola pravo izreći blažu pedagošku mjeru nego što je predviđeno kriterijima i u kojim slučajevima? Nekad je dovoljna i usmena opomena da učenik promijeni ponašanje. | Primljeno na znanje | U skladu s odredbom čl. 136. st. 3. Zakona, ako roditelj učestalo zanemaruje obveze iz stavka 1. navedenoga članka, škola je dužna o tome obavijestiti ured državne uprave, odnosno Gradski ured i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama. Usmenu opomenu učitelj/nastavnim može izreći te ona može biti i poticaj za promjenu ponašanja. |
| 144 | Domagoj Kostanjevac | PRAVILNIK, Članak 5. | 1. stavak potrebno je jasnije razraditi. Učitelji i stručni suradnici, pogotovo ako nije riječ o potpunoj stručnoj službi, ne mogu s potpunom točnošću uvijek odrediti je li uzrok nedopuštenog ponašanja učenikova objektivna poteškoća, npr. neki poremećaj u ponašanju, ili je riječ o tome da učenik rabi svoje stanje da bi kršio pravila. | Primljeno na znanje | Obveza je učitelja/nastavnika i stručnih suradnika utvrditi činjenično stanje, a ako se sumlja na poremećaj u ponašanju dužni su postupiti sukladno drugim propisima. |
| 145 | Domagoj Kostanjevac | PRAVILNIK, Članak 3. | Članak 3., st. 4. h) udaranje, sudjelovanje u tučnjavi i druga ponašanja koja mogu ugroziti sigurnost samo učenika ili druge osobe, a to se ponašanje dogodilo prvi put te nije riječ o ponavljanju nasilnog ponašanja. Članak 3., st. 4. a) izazivanje i poticanje nasilnog ponašanja (npr. prenošenje netočnih informacija koje su povod nasilnog ponašanja, skandiranje prije ili tijekom nasilnog ponašanja, snimanje događaja koji uključuje nasilno ponašanje i slična ponašanja, nagovaranje drugog učenika na nasilno ponašanje); | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga te se nismo u mogućnosti očitovati. |
| 146 | jagoda vičević | PRAVILNIK, Članak 6. | Neupućeni roditelji ne znaju kako moraju potpisti određene zabilješke, prijavu zlostavljanja i sl. Škola može iznmijeniti sliku događaja ukoliko im je to u interesu(npr.žele zaštititi učitelja) , škola može zataškati nasilje. | Primljeno na znanje | U svim je propisima definirana obveza upoznavanja roditelja s njihovim pravima i obvezama. |
| 147 | jagoda vičević | PRAVILNIK, Članak 5. | nastavnici ili škole čiji je stav kako ne treba izricati pedagoške mjere(jer su svi jednaki) vrlo rado će se pozvati na stavak 1. čl.5. jer učenik zbog teškoća ne razumije, ali zna svakodnevno maltretirati učenike s rečenicom:"Ti si p....", odlaziti za njim u toalet, čak i udarati ga...on sve smije jer ima teškoće-čak i prretući dijete na školskom igralištu, daviti učenika na satu itd. dokad, moraju li žrtve to trpjeti, nemoćni roditelji žrtava sami plaćati stručnu pomoć jer netko ima teškoće zbog kojih zlostavlja ostale..nedopustivo -zbog jednog učenika s "papirima"...neka im se pruži pomoć da ne maltretiraju zdravu djecu koja zbog njih postaju anksiozna i odbijaju ići u školu. | Primljeno na znanje | Sukladno odredbama čl. 65. a. Zakona za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenike s problemima u ponašanju provodi se odgojno-obrazovna podrška i stručni tretman. |
| 148 | Tonči Andreis | PRAVILNIK | Pravilnik se donosi na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Člankom 84. stavak 5. Zakona utvrđeno je da sve pedagoške mjere vrijede za tekuću školsku godinu a opomena pred isključenje vrijedi do kraja srednjeg obrazovanja. Ta neravnopravnost pedagoških mjera može izazvati problem. Učenik može iznenada napraviti osobito tešku povredu ponašanja i škola mu odmah izreče mjeru isključenja iz škole. Učenik polaže razredni ispit, uspješno ga položi, upiše se u sljedeći razred bez tereta pedagoške mjere. Ako je učeniku izrečena mjera opomena pred isključenje on se upisuje u sljedeći razred s tom mjerom. Zbog malog prekršaja škola ga može isključiti . "Nosi" li mjeru opomena pred isključenje i učenik ponavljač?. Pravilnikom se ne može mijenjati Zakon ali se može ponuditi rješenje koje bi pomoglo školama u rješavanju ovakvih slučajeva. Za neke povrede (razbijanje, krađe i dr.) ponekad se ne može pronaći izvršitelj. Nije rijedak slučaj da se u takvim slučajevima izriče mjera grupi učenika i od njih traži naknada štete. Mjera mora biti za pojedinca i to u ovom Pravilniku treba navesti. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisano da su u postupku izricanja pedagoških mjera učitelji/nastavnici, stručni suradnici i ravnatelj dužni voditi računa o dobi učenika, njegovoj psihofizičkoj razvijenosti i osobinama, ranijem ponašanju, okolnostima koje utječu na učenikov razvoj, okolnostima u kojima se neprihvatljivo ponašanje dogodilo te drugim okolnostima. Dakle, mjera se izriče učeniku. |
| 149 | Ana Šamarija | PRAVILNIK, Članak 5. | POSTUPAK IZRICANJA PEDAGOŠKE MJERE (u slučaju nasilničkog ponašanja) se nadovezuje na Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, Pravilnik o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima. Proces je isti kao i u Pravilnicima te se nakon poziva i razgovora s roditeljima, potpisuje zapisnik gdje je roditelj upoznat sa izricanjem pedagoške mjere i upućuje se na upravni postupak. Nasilničko ponašanje je se mora spriječiti, pedagoška mjera UKOR ILI STROGI UKOR (SUSPENZIJA) Mogućnost žalbe roditelja uvijek postoji. Nasilničko ponašanje, nasilje, bullying, cyberbullying. Potrebno je donijeti kriterije gdje se štite i učenici, ali i učitelji (nastavnici), jer sve češće se učitelji u situacijama da im je ugrožena sigurnost, čak i život. Potrebno je uvesti mjeru suspenzije - učenik radi kojeg se prema Protokolu morala pozvati policija i krenuti se s prijavom obitelji, roditelja na CZSS, njegovo ponašanje ugrožava ne samo sigurnost i zdravlje drugih učenika, već i učitelja. Roditelji su ključni u ovom dijelu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Činjenica je da se pitanje naszlja ne propisuje samo Pravilnikom već postoje i obveze postupanja u skladu s Protokolom. |
| 150 | Ana Šamarija | PRAVILNIK, Članak 1. | Pedagoške mjere poticanja su pohvala i nagrada. Radi poticanja učenika na marljivije i savjesnije učenje, odgovarajuće ponašanje u školi i izvan nje te cjelokupan rad na ostvarivanju zadataka odgoja i obrazovanja. Za pohvale i nagrade mogu biti predloženi učenici, učeničke skupine ili razredni odjeli. O njima se može raspraviti i donositi ih na sjednicama Razrednog i Učiteljskog vijeća. Izrečene pohvale i nagrade zabilježit će se u e-maticu, matičnu knjigu, e -dnevnik Usmena pohvala - izriče se učeniku u svakodnevnom radu i ostalim aktivnostima (stoga slijedi i uzorno vladanje učeniku) Pisana pohvala -izriče se za uzorno vladanje i izvrstan uspjeh, rezultate, uspješno učenje, savjestan odnos prema imovini, solidarnost i toleranciju, međusobno uvažavanje sudionika odgojno obrazovnog procesa, izuzetno zalaganje u učenju. Nagrada - radi dodatne aktivnosti i uspjeha u učenju i vladanju, izuzetno postignuće na uspješnom prezentiranju Škole u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, učenicima 8.razreda koji su svih 8 godina postigli odličan uspjeh (i primjerno, uzorno vladanje) također, najuspješnijim učenicima sa natjecanja za svako područje. PROCES IZRICANJA: Pohvale su pisani dokumenti - pohvalnice, priznanja, značke, pehari.. Pisana pohvala izdaje se u obliku tiskanice, a potpisuje je razrednik, ravnatelj, organizator manifestacije. Prijedlog za pohvalu u pisanom obliku daje se razredniku, Razrednom i Učiteljskom vijeću, ravnatelju. Pohvalu mogu izreći razrednik, RV, UV, ravnatelj. Učeniku se može izreći pohvala zbog izuzetnog zalaganja u učenju, imajući u vidu njegove individualne sposobnosti i mogućnosti. (učenici posebnih razrednih odjela, učenici s teškoćama u razvoju), a naročito ako je u odnosu na svoj raniji uspjeh vidno napredovao, pojačao zalaganje. | Primljeno na znanje | Pravilnikom se utvrđuju samo kriteriji za pedagoške mjere iz čl. 84. stavka Zakona. |
| 151 | Ana Šamarija | PRAVILNIK | Pedagoške mjere poticanja su također pedagoške mjere kojima se potuče učenike na uzorno ponašanje. Pedagoške mjere poticanja su pohvala i nagrada. Pedagoške mjere sprečavanja su opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu. Kriteriji se moraju donijeti i za jedne i druge. Kriteriji za usmenu opomenu, dodatno savjetovanje stručne službe, poziv roditelja u školu - ako učenik ometa nastavu i druge učenike, ako je prvi izazvao sukob, . pružiti djeci mogućnost da osvijeste svoje ponašanje, da se im istakne kako se takvo ponašanje ne tolerira u školi (uređeno Kućnim redom Škole i Statutom.) Pisana opomena razrednika - razrednog vijeća - teže kršenje Koćnog reda - učestalo ponavljanje povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i izostajanje s nastave, neprihvaćanje pomoći od strane stručne službe - vrlo važna je suradnja s roditeljima, zakonskim skrbnicima djece. Učenik koji ima usmenu opomenu, kojeg učitelji moraju često opominjati i s njime dodatno raditi - predlaže se ocjena vladanje -DOBRO. Ukor -svako nasilničko ponašanje, drsko i neprimjereno ponašanje prema suučenicima i svim radnicima škole, odraslim osobama (uređeno Kućnim redom škole i Statutom) - ocjena vladanja - LOŠE (kao i strogi ukor..) Ukor izriče Razredno vijeće na prijedlog razrednika na sjednici Razrednog ili Učiteljskog vijeća. Strogi ukor - loše vladanje - radi trajnog izbjegavanja školskih obaveza, teže oštećivanje školske imovine i nadoknada štete, unošenje oružja, unošenje neprimjerenih naprava, sredstava u prostore škole, namjerno uništavanje pedagoške dokumentacije, kleveta i neprimjereno komentiranje na društvenim mrežama, .... unošenje ili konzumiranje bilo kojih opojnih sredstava, neopravdano izostajanje s nastave (više od 30 sati)?. Mjera suspenzije - udaljavanje s nastave - nasilničko ponašanje, ozbiljno ugrožavanje sigurnosti suučenika i svih djelatnika škole, te odraslih osoba. (nadovezuje se na to ocjena Loše vladanje) Žalbe roditelja na pedagoške mjere sprečavanja - rok 7 dana, Učiteljskom vijeću. (roditelj je prije svakog izricanja pedagoške mjere pozvan u školu od strane razrednika, zabilježen je razgovor u službenoj bilješci, razgovor s žrtvom, nasilnikom...-prema Protokolu ). *Važno - Ako stručna služba i razrednik procijeni roditelja, koji svojim radnjama (lažna i bezuvjetna zaštita, ili nasilje nad učenikom) .pridonosi devijantnom ponašanju učenika - prijaviti Centru za socijalnu skrb, Dječjem pravobraniteljstvu?, Policiji... | Primljeno na znanje | Pravilnikom se propisuju kriteriji. Postupak potpore i pomoći te uključivanje nadležmih službi i institucija uređeno je drugim propisima. |
| 152 | Ana Šamarija | PRAVILNIK, Članak 3. | U Izmjenama i dopunama Zakona 2014. godine jasno je navedeno u članku 22. (izmjena članka 84.) da su pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja. Povreda ponašanja nije pojam koji definira ponašanje učenika. Kako učenik može povrijediti svoje ili tuđe ponašanje? Potrebno je definirati prema tim kategorijama, Povreda dužnosti; Neispunjavanje obveza i Nasilničko ponašanje. Zatim slijede njihove pod kategorije i opis kriterija kojima se krši Kućni red škole. | Primljeno na znanje | Prijedlog nije jasan te se ne možemo očitovati. |
| 153 | Larisa Kramer | PRAVILNIK, Članak 4. | Smatram da pravilnik nije dostatan za rješavanje disciplinskih problema u našem školstvu . Kao profesor s 18 godina staža u osnovnoj školi mislim da sve pedagoške mjere moraju kao protutežu imati program prevencije koji bi se trebao obavezno provoditi u svakoj školi. I sama sam radila te programe prije desetak i više godina kada ih je financirao Unicef i imali smo lijepog uspjeha . Djeca koja krše pravila ponašanja prije svega trebaju pomoć, njihove obitelji sigurno imaju velikih problema i sve se treba rješavati interdisciplinarno uz suradnju sa centrima za socijalnu skrb, policijom i širom društvenom zajednicom, . Još jedan problem s pedagoškom mjerom je što je ona samo mrtvo slovo na nekakvom papiru koja se ne upisuje ni u svjedodžbu . Mi na sjednicama satima odlučujemo o nekakvom ukoru , a ta mjera nema odjeka jer se nigdje ne upisuje . I djeca i roditelji nam se samo smiju u lice. Trebalo bi gledati na pedagoške mjere kao na nešto zbog čega treba uložiti dodatni trud. Mislim da je dobra praksa suspednirati učenika da bi boravio u školi , ali pod posebnim nadzorom s uključivanjen u korisni fizički posao uređivanja okoliša ili interijera škole ili popravka učinjene štete. Naglasak treba staviti na rehabilitaciji i to je posao za socijalne pedagoge, kao i odlična praksa za ono mnoštvo pripravnika za 1600 kuna .To su projekti koji bi značili pravu promjenu razmišljanja i djelovanja problematičnih pojedinaca. Sve ovo ne govorim bez iskustva. Majka sam petero djece , radila sam od samog početka u užasnim uvjetima koji su graničilo s KPD-om. Osjećala sam se nemoćno i poniženo jer u cijeloj toj školi koju sam i sam svojedobno pohađala , a kasnije i radila kao profesor učenici su dobro znali koliko smo mi nemoćni , a nasilje i loša školska klima se samo pogoršavala do usijanja u pretrpanoj i loše opremljenoj školi koju su klinci još dodadto bjesomučno uništavali. Ta se mamut škola razdvojila na dvije zasebne škole , rukovodstvo i stručni suradnici su se izmijenili i sve je krenulo otpočetka nabolje. Suprotno ovim začuđujuće glupim komentarima kojima se ističe se nekakva dječja sloboda , jamčim vam da djeca vole granice jer se unutar njih osjećaju sigurnim i sretnima, Zato bi u ovaj Pravilnik o pedagoškim mjerama trebalo uvesti i obavezu profesora i učitelja da odmah reagira na neprihvatljivo i loše ponašanje i da se uvede jasni protokol. Onaj prethodni je bio posve neupotrebljiv ako roditelj nije mogao odmah doći po dijete i ako je prošlo 16 sati pa policijski službenik za mololjetnike nije više mogao uredovati jer mu je isteklo radno vrijeme. | Primljeno na znanje | Ne možemo se očitovati jer nema konkretnih prijedloga. |
| 154 | Željko Vučičević | PRAVILNIK | Posebno mi je drago da sam dobio 4 negativne ocjene za svoj komentar. Svakom tko ima IQ iznad sobne temperature, jasno je tko je te ocjene dao. To je nepobitan dokaz da sam pogodio u sridu, a prava istina je, naravno, bolna. Zamislite tek kakvu bi ocjenu naših bajnih nastavnika dobilo dijete koje bi se usudilo samo djelić te istine iznijeti javno svom nastavniku u školi ! Dame i gospodo nastavnici, da li ste znali da na nekim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu rad sveučilišnih profesora ocjenjuju studenti ? Da li ste znali da učestalo loša ocjena takvog nastavnika povlači za sobom sankcije, ali za nastavnika, a ne za studenta...Tamo, naime, za razliku od vas, nastavnik ima određenu odgovornost... Da li ste spremni prihvatiti prijedlog da vas vaši učenici tajno ocjenjuju i da vas se eliminira iz nastave, ako uporno dobivate loše ocjene od vaših učenika ? Sumnjam. Jer da jeste, ovaj Kazneni zakonik za učenike u kojem još jedino nije predviđeno odsijecanje ruke i spaljivanje na lomači, bio bi suvišan. Ovim Kaznenim zakonikom vi nastavnici štitite svoju pedagošku i stručnu nesposobnost, uvodite jednoumlje i cenzuru slobodnog mišljenja i izražavanja, namećete svoju pogrešnu viziju učenja i radne discipline i uvodite uravnilovku za sve učenike u sve aspekte odgoja i obrazovanja bez obzira na individulane razlike. Jednom rječju, uvodite vojnu diktaturu, a od škola stvarate kasarne. Jeste li se ikad zapitali zašto u privatnim školama nemaju probleme kakve imate vi ili ih imaju tek u tragovima ? Ako znate pravi odgovor onda biste morali zahtijevati manju, a ne veću plaću. Dozvolite da odstupim, dame i gospodo generali-nastavnici ! | Primljeno na znanje | Nema konkretnih prijedloga i primjedaba te se ne možemo očitovati. |
| 155 | Valentina Borak Martan | PRAVILNIK | Poštovani, nigdje se u zakonu ne navodi povezanost pedagoških mjera i vladanja učenika. U školama se stalno vodi polemika oko toga. Smatram da bi bilo korisno načiniti poveznicu između pedagoških mjera i vladanja učenika. | Primljeno na znanje | Pravilnikom se ne propisuje vladanje učenika već samo kriteriji za izricanje pedagoških mjera iz čl. 84. Zakona. |
| 156 | Darko Mihalić | PRAVILNIK | Jedine kazne koje smatram da bi u školama imale smisla bi bile sljedeće: 1. Trenutno odstranjenje učenika iz razreda (milom ili silom), ako dotični ometa nastavu, a nakon toga bi obavezno roditelj trebao doći po svoje dijete koje je zaradilo kaznu i proporcionalno težini prijestupa platiti novčanu globu. Ako roditelj ne želi doći po dijete onda o tome izvijestiti policiju pa neka ga policija dostavi kući i to neka još dodatno naplate. Kako bismo znali koliko naplatiti pojedini prijestup treba ispisati jasnu i detaljnu listu nedozvoljenih ponašanja, te njihove težinske kategorije. Lista neprihvatljivih ponašanja u predloženom pravilniku je nepotpuna i treba ju dopuniti. 2. Ako se prijestup ponovi za takvog učenika treba uvesti plaćanje iduće školske godine, a ne da porezni obveznici financiraju školovanje nekoga tko to ne zaslužuje. 3. Ako se kršenje pravila i dalje ponavlja onda takvog učenika treba trajno odstraniti iz redovne nastave, a polaganje ispita mu omogućiti samo uz plaćanje. Gdje bi tog učenika trebalo premjestiti pošto ne ide na redovnu nastavu to ne znam. To neka osmisle ovi silni pedagozi koji se zalažu za utopijski odgoj bez kazni. Ne postoje specijalne škole za učenike koji prave nered, ali postoje popravni domovi, pa ako neki nisu sposobni poštivati društvene norme neka tamo nastave školovanje. 4. Ako se zadrži mjera preseljenja u drugu školu obavezno roditelja zadužiti da sam u nekom propisanom roku mora pronaći školu koja će njegovo dijete primiti, te da mu sam mora organizirati prijevoz do te škole. Uz kazne treba uvesti i poticajne nagrade. Nagrade koje sam ja u svojoj praksi primijetio da djeluju (eksperimentalno sam ih provjerio), a nisu novčane nagrade, su sljedeće: 1. Slobodni dani za učenika koji se ponaša uzorno (recimo za uzorno ponašanje bi trebalo učeniku dati jedan do tri slobodna dana po polugodištu). Kad će te dane koristiti to treba prepustiti učeniku da sam odabere. 2. Dodatni slobodni dani za učenika koji se ističe marljivošću i rezultatima u učenju (recimo ako redovno ispunjava svoje obaveze dati mu još jedan slobodan dan. Ako je učenik osvojio prvo mjesto na školskom takmičenju još jedan slobodan dan mu dati. Za županijsko natjecanje za prvih pet mjesta dodijeliti još poneki nagradni dan, itd.). Učeniku treba omogućiti da te dane koristi čim ih zaradi prema vlastitom izboru. Ako nakon što je dane iskoristio napravi prekršaj onda mu onemogućiti iduće polugodište stjecanje nagradnih dana (nema veze je li to prvo ili drugo polugodište, ako izgubi pravo na slobodne dane na kraju drugog polugodišta to pravo se prenosi u prvo polugodište nove školske godine). Ako slobodne dane nije iskoristio, a napravi prekršaj slobodni dani mu se brišu. 3. Pokloni učeniku u obliku knjige i sl., ali samo uz prethodno savjetovanje s učenikom kojeg želite tako nagraditi. Osobno sam kao nagrade dobio masu knjiga u osnovnoj školi, a sve te knjige ne služe ničemu doli skupljanju prašine jer su potpuno pogrešno odabrane. Naravno da bi i odlične nagrade bile novčane nagrade, no nismo dovoljno bogato društvo da si to možemo priuštiti. Uz navedene mjere koje se odnose na učenike, također treba osigurati i mjere koje će onemogućiti ravnatelje, pedagoge, učitelje i sl. da nepravedno kažnjavaju ili da onemoguće kazne učenicima koji to svakako zaslužuju. Na školama na kojima ja radim je naprosto nemoguće nekome i opomenu dati jer većina učitelja to stopira, često pod pritiskom ravnatelja. Učenici koji bi trebali zbog svojih prijestupa biti premješteni u drugu školu, koliko često krše kućni red, najčešće ne dobiju ni opomene ili ako ih dobiju onda mnogi učitelji jedva čekaju da im ih obrišu, ako su se barem tjedan dana ponašali prihvatljivo. Dakle, prosvjetnim radnicima se ne smije ostaviti ni najmanja mogućnost manipuliranja kaznama i nagradama. Zbog toga treba jasno i detaljno pobrojiti i opisati sva ponašanja koja zaslužuju kaznu, kao i ona koja zaslužuju nagradu i ako netko to pokuša sabotirati skinuti mu dio plaće za tekući mjesec. Mehanizme koji će to omogućiti neka osmisle na MZOS i AZZO. Ako to nisu sposobni ja se dobrovoljno javljam da to besplatno osmislim. Nadalje, mjere predložene u ovom pravilniku smatram nedostatnima jer školska praksa pokazuje da su sve mjere koje smo do sada imali za suzbijanje neprihvatljivih ponašanja u školi veoma neučinkovite, a ove nove mjere su zapravo iste kao i one koje smo prije imali. Dokaz tome je da po školama imamo sve više neprihvatljivih ponašanja, no ona su postala toliko svakodnevna i uobičajena da ih mnogi više uopće i ne primjećuju. Kao tipičan primjer ću samo navesti urlanje učenika po hodnicima za vrijeme odmora. Danas se buka od stotinjak i više decibela za vrijeme odmora smatra u školi sasvim normalnom iako svi znamo posljedice buke na zdravlje. Ima još niz primjera koji bi se mogli navesti, no neću ih sad navoditi jer ih svi koji rade u školama (naročito osnovnima) dobro znaju. Glavni razlozi neučinkovitosti odgojnih mjera su sljedeći: 1. Niti opomene, niti ukori ne stvaraju naročite probleme, ponekad čak niti nelagodu onome tko ih dobije. Može li mi itko objasniti kakve neugodne događaje po učenika za sobom povlači ako učenik dobije opomenu ili ukor, pa čak i preseljenje u drugu školu? Možda bi opomene djelovale na neke savjesne i svjesne učenike, no za njih one ne trebaju ni postojati, a za one kojima su namijenjene nemaju nikakvog smisla jer ih oni uopće ne doživljavaju kao neugodnost. Dapače, ponekad se smatraju još većim facama kad dobiju ukor. Osim toga, ja nisam nikad čuo da netko nije uspio upisati srednju školu zato jer je imao u osnovnoj opomenu ili ukor. Evo, navesti ću svoj primjer. U osnovnoj školi sam imao ukor i nikad mi to u životu nije stvorilo nikakve neugodnosti (zato se nitko i nije žalio kad sam ukor neopravdano dobio, ionako sam znao da je to besmislena mjera). Nisam čuo čak niti da se nekome zbog opomene ili ukora išta loše ili barem neugodno desilo. Preseljenje bi imalo smisla kad bi roditelj učenika koji dobije preseljenje sam trebao naći novu školu koja će njegovo dijete primiti i kad bi mu sam trebao osigurati prijevoz do te škole. Dok to mora učiniti netko drugi nije jasno kakvu ozbiljnu neugodu izaziva preseljenje u drugu školu. Jedna škola kao i druga, sasvim svejedno u koju školu netko ide. Zar se nekom velikom kaznom smatra to što će učenik trebati tri mjeseca ponovo stvarati socijalne kontakte u novoj sredini. Ako je to kazna onda je kazna i svakome tko dobije odličan posao u inozemstvu. To je čak i veća kazna, tamo treba ne samo stvarati nove kontakte, nego mora učiti i novi jezik. 2. Ravnatelji i učiteljska vijeća (govorim o školama na kojima radim) najčešće stopiraju izricanje opomena, sniženog vladanja, ukora i sl. To stopiraju jer se boje da roditelj ne pozove inspekciju, ako se ne bude slagao s mjerom koja je njegovom djetetu određena. U školama među većinom djelatnika vlada strah od same pojave prosvjetne inspekcije i spremni su sve učiniti da inspekcija u školu ne dođe. Drugi razlog zašto stopiraju opravdane kazne je taj što opomene učeniku doživljavaju kao svoj neuspjeh. Naročito to mnogi razrednici tako doživljavaju što bi moglo biti i djelomično točno, no činjenica je da neke učenike niti najbolji odgojitelj nije u stanju kvalitetno odgojiti bez kazni. No, netko je učiteljima prodao demagogiju da su neuspješni odgajatelji ako i jednom učeniku moraju napisati opomenu, a oni su to bez razmišljanja prihvatili kao apsolutno točno. Zbog takvog stava većine prosvjetnih djelatnika, na školama na kojima radim, najčešće je nemoguće kazniti učenike koji to zaslužuju. 3. Treći razlog zbog kojeg je skoro pa nemoguće nekom učeniku napisati kaznu je taj da mnogi prosvjetni djelatnici smatraju da kazne nisu dobra pedagoška mjera. Takav stav proizlazi vjerojatno iz nedovoljnog poznavanja teorije i prakse samog odgoja. Prema znanstvenim shvaćanjima koja danas vrijede odgoj je proces kojemu je cilj pripremiti čovjeka na život u društvu tako de se prilagodi društvu, te ga osposobiti da svojim djelovanjem korisno pridonosi društvu, kao i samom razvoju i napretku društva. Pri tome, kod čovjeka treba razvijati razum, kritičko promišljanje, osobnost, samostalnost i posebnost. „Iz ovoga se vide dva temeljna shvaćanja odgoja koja su naoko nespojiva: a) Odgoj kao proizvodnja nekog predmeta. Odgajatelj sliči zanatliji koji djelatno teži određenom cilju pomoću određenih sredstava i metoda. Odgajatelj svojim metodama (npr. kaznama i nagradama) aktivno i agresivno odgaja koristeći sredstva prinude. b) Odgoj koji više-manje slijedi tijek prirode. Dijete se pušta da se samo razvija – stavlja se u kontrolirane pedagoške situacije u kojima se dijete prilagođava, skuplja iskustvo i uči pravilno postupati. Odgajatelj sliči vrtlaru koji njegom i zaštitom pomaže proces razvoja, ali nikako se aktivno ne upliće u njega niti ga agresivno pokušava kontrolirati. Oba koncepta odgoja trebaju se ravnomjerno kombinirati i dozirati. Odgoj ne smije biti samo čvrsta kontrola i prinuda, ali nikako ni samo puštanje ni pomaganje da dijete radi što mu se prohtije i bude prepušteno samo sebi.“ Na temelju rečenog jasno je kao dan da se odgoj djelomično temelji i na kaznama pa zbog toga svakako trebaju postojati u procesu odgoja. | Primljeno na znanje | Pedagoške mjere propisane su Zakonom te se ne mogu mijenjati podzakonskim propisom. |
| 157 | BILJANA ILKOSKI | PRAVILNIK, Članak 1. | A gdje je kategorija pedagoške mjere poticanja? Kao što iskustvo i govori svi smo fokusirani na problematične učenike i svo svoje vrijeme koristimo na "sprječavanje" neprihvatljivog ponašanja. Pa to pedagoški djelatnici čini i bez pravilnika jer je škola osim obrazovne institucije i odgojna institucija. Treba dati prostora i posebno mjesto učenicima koji su svojim ponašanjem uzor drugima. | Primljeno na znanje | Pravilnikom se utvrđuju samo kriteriji za pedagoške mjere iz čl. 84. stavka Zakona. |
| 158 | Ksenija Gluhak | PRAVILNIK, Članak 1. | Smatram da je potrebno odvojiti Pravilnik od osnovnih i srednjih škola. Što više potrebno je donijeti Zakon o osnovnoj školi odvojeno od srednje škole, tj. Zakon o srednjoj školi. Smatram da se za sedmogodišnjaka, dvanaestogodišnjaka, šesnaestogodišnjaka ne mogu pisati i donositi isti pravilnici... | Primljeno na znanje | Čl. 5. st. 1. Pravilnika je propisano da su u postupku izricanja pedagoških mjera, učitelji/nastavnici, stručni suradnici i ravnatelj dužni voditi računa o dobi učenika, njegovoj psihofizičkoj razvijenosti i osobinama, ranijem ponašanju, okolnostima koje utječu na učenikov razvoj, okolnostima u kojima se neprihvatljivo ponašanje dogodilo te drugim okolnostima. |
| 159 | IVANA KOZIĆ | PRAVILNIK | članak 3.- kako krivotvorenje ispričnica i unošenje oružja može biti za istu mjeru i ista vrsta povrede? | Primljeno na znanje | Krivotvorenje ispričnica ili ispitnih materijala kao i unošenje oružja teška su neprihvatljiva ponašanja temeljem kojih se izriče pedagoška mjera strogog ukora. |
| 160 | Pavlica M | PRAVILNIK | Netko je komentirao da bi bilo dobro objaviti autore pravilnika. Nisu važna imena ali važno bi bilo da na ovakvom dokumentu rade prosvjetni radnici a ne djelatnici MZOSa, po mom sudu i mladi i oni s određenim brojem (barem 15) godina radnog staža u razredu. Primjećuje se da iskusni profesori lakše osiguravaju disciplinu u razredu od svoji mlađih kolega što je potpuno razmljivo kao i faktor iskustva u svim ostalim strukama u kojima radimo. Mladi profesori bit će skloniji uvođenju rigidnijeg pravilnika koji bi trebao nadomjestiti manjak njihovog još ne izgrađenog autoriteta. Teško da postoji profesor koji radi više od 20 g u školstvu i ima nekih osobitih problema s disciplinom u razredu. Naravno i oni koji rade 2 godine u školstvu moraju preživjeti u razredu i zbog toga bi trebalo paziti na sastav autora Pravilnika. | Primljeno na znanje | Činjenioca je da učitelji/nastavnici s manje iskustva trebaju pomoć i podršku kolegica i kolega u postupku izricanja pedagoških mjera. Isto tako, činjenica je da ima učitelja/nastavnika koji imaju više problema s disciplinom u razrednom odjelu. Stoga je za izricanje pedagoških mjera i ostvarivanje rezultata potrebna suradnja među svim odgojno-orazovnim radnicima, ali i s roditeljima, a kada je potrebno i s nadležnim institucijama. Upravo zato su i u izradi Nacrta sudjelovali: učiteljice, stručne suradnice, ravnatelji, predstavnica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, predstavnica Ministarstva socijelne politike i mladih koja je radila s djecom s rizičnim ponašanjima, dvije djelatnice Ministarsva s dugogodišnjim iskustvom stečenim u školi te pravnici od kojih je jedna pravnica radila i u školi. |
| 161 | Andrija Lovrić | PRAVILNIK, Članak 7. | I da dodam upit: Tko izriče mjeru? Nigdje nije navedeno: Razrednici, Razredno vijeće, Nastavničko vijeće????? Treba predvidjeti i gradirati Opomena razrednice/razrednika i razlikovati je od Opomene Razrednoga ili Nastavničkoga vijeća? Time se ostavlja prostor da razrednica/razrednik svojim metodama korigiraju primijećeno učeničko nepoželjno ponašanje. Postoji li mogućnost (a da se ne ugrožavan učenička ljudska prava) dati mjeru npr. rada na uređenju školskoga okoliša, rada na izradi predmeta koje škole često prodaju na nekim humanitarnim akcijama i sajmovima, rada u školskoj radionici, slaganja knjiga, alata…) uz ove koje se predlažu? Vrlo su često pedagoške mjere dosadašnjega tipa neučinkovite? | Primljeno na znanje | Pedagoške mjere izriču se sukladno čl. 84. st. 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Pravilnikom se utvrđuju kriteriji. |
| 162 | Mirjana Kazija | PRAVILNIK | Mislim da je važno promisliti, još jednom, konceptualni pristup ovoj tematici. naime, riječ je o odgojno-obrazovnim ustanovama, a ne o kaznenim zavodima. Čitav pravilnik pisan je u tonu mini kaznenog zakonika. Uporaba riječi i termina to potvrđuje jer se koriste izrazi koji gradiraju težinu "zločina", a i tu ima problema. P je primjerice, korištenje opojnih sredstava u manje "teškom " prekršaju od, primjerice "krivotvorenja" ispričnice što se, najčešće svodi na ispravljanje datuma i sl. Moramo se odrediti, opet u konceptualnom smislu, promišljamo li pravilnik kao represivni dokument ili kao nešto što treba utjecati na korekciju ponašanj djece u razvoju i poticanje poželjnog ponašanja. Naime, prije 10-15 godina postojali su Pravilnici o pedagoškim mjerama koje su Škole mogle kreirati u suglasju sa svojim vrijednostima, kontekstu u kojem su djelovale te dokumentima s kojima su ih usklađivali. Tada se Pravilnik sasstojao o dvije vrste "mjera" -mjera sprječavanja i mjera poticanja. Nije bilo samo "penalnog" dijel nego i potičući dio. To ovdje posve nedostaje. Osim toga, ton "kaznenog zakona", ako je to cilj treba također biti dosljedan, a to znači da bi konačni smjer, u odnosu na populaciju o kojoj je riječ, bio potpuno pogrešan. Mogli bi razglabati o "namjeri", djelovanju "na mah", "nesretnim slučajevima" i onda nijansirati represivne mjere. Mislim da bi to bilo potpuno promašeno. | Primljeno na znanje | U Čl. 1. dodan je novi stavak 2. kojim je propisano da je svrha izricanja pedagoške mjere da se njezinim izricanjem utječe na promjenu ponašanja učenika kojem je mjera izrečena te da bude poticaj na odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima. Pedagoške mjere trebaju potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa prema školskim obvezama i okruženju. |
| 163 | Mario Matošević | PRAVILNIK | Pozdravljam donošenje Pravilnika jer bi trebao ujednačiti kriterije na razini cijele države. Na žalost on uređuje loše pedagoške mjere koje se već godinama ne pokazuju učinkovitima. Većinom su svedene na razne papire koje treba popuniti i proceduru koju treba poštivati, da bi se na kraju učeniku dao papir koji niti najmanje djeluje pedagoški. Učenicima koji povrede dužnosti, ne ispunjavaju obveze, nasilničko se ponašaju, taj papir često dođe nekoliko dana ili tjedana (zbog silne papirologije) nakon što su se neprihvatljivo ponašali. Takva mjera nema skoro nikakav učinak na učenika. Ovim pravilnikom to je još više onemogućeno. Više se ne vjeruje učiteljima da oni najbolje poznaju djecu kojoj predaju, ta Učiteljsko ili Nastavničko vijeće više ne može donijeti pedagošku mjeru strogog ukora i preseljenja u drugu školu za učenika osnovne škole, odnosno opomena pred isključenje i isključenje iz škole za učenika srednje škole bez prethodne obavijesti uredu državne uprave i nadležnoj ustanovi socijalne skrbi, koji su dužni izvijestiti školu o poduzetim mjerama. Takvim pravilnikom je onemogućeno davanje tih pedagoških mjera, jer dok te dvije institucije donesu izvještaj (a ne poznaju učenike niti školu niti imaju ikakav uvid u sve) svi će zaboraviti što je učenik napravio i proći će previše vremena. Zašto se ne vjeruje Učiteljskim vijećima? Pa oni su u svakodnevnom kontaktu s tom djecom i rade u interesu učenika! Treba donijeti te pedagoške mjere, a zatim od socijalne službe tražiti da uđe u obitelj i ispita zašto je došlo do takvog ponašanja. Poslati učenika kod psihologa (ako ga škola nema) da utvrdi što je učenika dovelo do takvih nepoželjnih ponašanja. Učitelji žele pohvaljivati učenike, raditi s njima i učiti ih, te nam niti najmanje nije drago donositi neku od ovih pedagoških mjera. Na žalost one su potrebne zbog manjine učenika koji onemogućuju rad u učionici. Ali potrebne su samo ako su efikasne! Samo ako imaju pedagoški utjecaj na djecu. Ovakvim pravilnikom je gotovo sigurno da je to onemogućeno. | Primljeno na znanje | Pedagoške mjere te način nihova donošenja propisan je Zakonom. Odredbe Pravilnika dopunjene su i izmijenjene temeljem zaprimljenij prijedloga i primjedaba. |
| 164 | Dominik Tomislav Vladić | PRAVILNIK | Pravilnik je sigurno potreban i mislim da se strogim kažnjavanjem ne nastoji uvesti niti strahovlada niti nekome pokazati moć. Sigurno je da nastavnik ne može prepoznati sve situacije i slučajeve, ali smije i treba biti taj koji će reagirati i usmjeravati učenika. Bilo da se radi nastavnim sadržajima, pohvalama, mjerama sprječavanja ili na neki drugi način. Ne želim reći da su svi nastavnici isti, ali nemojmo optuživati nastavnike zbog pojedinaca. Kada govorimo o nastavnicima koji krše zakone ili nisu sposobni obavljati određene poslove, onda se proziva i veliku većinu onih koji rade svoj posao kvalitetno, ulažu vlastita sredstva i vrijeme da bi realizirali ciljeve što bolje. Isto tako znam da se mnogi nastavnici ne snađu, a da već budu optuženi od strane roditelja i učenika. Ne kažem da su uvijek u pravu, ali je realnost takva da su roditelji ti koji uglavnom ne žele čuti da je njihovo dijete pogriješilo, te ga podržavaju u tome da na satu redovito ističe nastavniku kako je on taj koji nema nikakva prava, ucjenjuju ga prijavama i namještanjima. Budući da je tehnologija dostupna svima, zloupotrebljava se i koristi za snimanje, lažiranje, podmetanje, prijetnje i slično. To je ono što treba spriječiti. Na žalost neki zakoni ne dopuštaju pojedine mogućnosti djelovanja, ali ono što školama treba je zasigurno tehničko sprječavanje zloupotrebe tehnologije. Kao odgojno-obrazovni radnik i nekadašnji učenik znam da količina nastavnog sadržaja nije povećana niti u osnovnoj školi niti u srednjoj školi. Još uvijek znam usporediti knjige koje sam prije samo nešto više od desetak godina koristio. Pa to su bile knjige koje su količinom sadržaja bile kao dvije-tri današnje. Nastavne teme i cjeline jesu uglavnom iste. Ali s obzirom da se danas sve svelo na sažetke nekadašnjih tema, da su određene teme ilustrirane, da se vrlo često traže samo ključni pojmovi i definicije, ne možemo govoriti o opterećenju učenike. To isto pokazuju i ocjene koje se puno jednostavnije dobivaju. Istovremeno imamo situaciju da učenik više nije sposoban naučiti tako sažetu temu niti nekoliko zadataka riješiti kod kuće jer zna da postoji netko tko će ga braniti čak i u tome. Neka mi netko objasni kakav je to roditelj koji dolazi u školu, prijeti i uvlači nastavnike u sukob jer ne dopušta da mu dijete toliko uči? To nije opterećenje učenika, a još jedan od argumenata u obranu ove izjave je dostupnost raznih materijala. Većina učenika će se žaliti zbog opterećenja i količina nastavnoga sadržaja, a zadaće koje će predati bit će kopirani sadržaji sa interneta, od riječi do riječi prepisani sadržaji iz knjiga, preformulirani ili doslovno prepisani sadržaji iz starih učeničkih radova (a sve ćete to vidjeti ako usporedite nove i stare radove), što svakako povlači odgovornost. Tu se radi o kršenju tuđih prava i kršenju zakona. Ako imamo sustav u kojem ocjenu nastavnika razne komisije i povjerenstva mogu srušiti bez problema, onda nemamo dobar sustav. I taj dio treba mijenjati. Samo pronađite osobu koja može poznavati učenika bolje od nastavnika. On je taj koji cijelu godinu prati učenika i zna zbog čega je nešto zaključeno. Ako smo odgojno-obrazovna ustanova onda se to nikako ne smije temeljiti samo na znanju nego i na onom odgojnom dijelu. Da bi sustav bio bolji, treba skratiti proceduru i smanjiti broj razina povreda pravilnika. Isto tako nije isto raditi u osnovnoj školi ili srednjoj školi, pa čak i sve srednje škole nisu iste, te zbog toga mislim da u određenome treba školi dati autonomiju. Još ću se osvrnuti na pohvale i nagrade. Primijetio sam da se ne govori o tome, ali to ne znači da pohvale i nagrade nisu zastupljene. Učenici redovito dobivaju pohvale i nagrade za svoj uspjeh. Neki su čak u jednoj nastavnoj godini nagrađeni više puta, što su zaista i zaslužili. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na promišljanjima. Ističemo, da se Pravilnikom, sukaldno Zakonu, utvrđuju kriteriji samo za pedagoške mjere iz čl. 84, a ne i za pedagoške mjere iz čl. 83. Zakona. |
| 165 | Pavlica M | PRAVILNIK, Članak 3. | Stavci 3, 4 i 5: teže, teške i osobito teške povrede ponašanja u najvećoj večini slučajeva počinit će učenici s dijagnosticiranim ili još nedijagnosticiranim poremećajem ponašanja. Sve navedene mjere ovog Pravilnika trebalo bi promatrati kroz tu prizmu. Poremećaj ponašanja utvrđuju specijalisti psihijatrije a ne stručne službe škole. Ukoliko učenik počini težu povredu, stručne službe škole trebale bi obavezno zatražiti specijalističko testiranje učenika da se točno utvrdi o kakvom se poremećaju radi, učenik bi trebao pohađati terapiju koja bi mu pomogla u promjeni ponašanja a represivne mjere to svakako nisu. Škola može pokrenuti mjere kažnjavanja ali kazna neće promijeniti ponašanje učenika. Postoje brojni poremećaji mentalnog i emocionalnog ponašanja (govorim kao laik) poput pojačane impulsivnosti, introvertnosti, shizofrenie, adhd, depresija, autizam...koje laici pa tako ni profesori ni psiholozi ne mogu točno dijagnosticirati a posljedično, niti se nositi s njima bez stručnih uputa. Učenik s poremećajem ni sebi ni drugima ne želi zlo, njegovo ponašanje je nedjeljivi dio njega i liječnici su jedini koji mogu zaštititi takvu osobu, razred i školu. Također, kao najteža mjerea pravilnika, isključenje iz škole, samo kratkotrajno i lokalizirano rješava problem. Međutim, učenik koji se nije uspio socijalizirati i završiti školovanje te pronaći posao ostaje na teret proračuna, odnosno svakog nastavnika i roditelja koji za takve osobe do kraja radnog vijeka izdvajaju sredstva od svojih plaća. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisano da su u postupku izricanja pedagoških mjera učitelji/nastavnici, stručni suradnici i ravnatelj dužni voditi računa o dobi učenika, njegovoj psihofizičkoj razvijenosti i osobinama, ranijem ponašanju, okolnostima koje utječu na učenikov razvoj, okolnostima u kojima se neprihvatljivo ponašanje dogodilo te drugim okolnostima. |
| 166 | Dominik Tomislav Vladić | PRAVILNIK, Članak 6. | Izbjegavanje i ometanje nastave ne treba nagrađivati. Tu ne smije biti privilegija jer učenik koji je isključen i omogući mu se rješavanje predmeta u kratkom vremenu jer zapravo privilegiran. To se sada događa s produžnom nastavom jer su mnogi shvatili da će tako izbjeći kontinuirani rad, rješavanje dodatnih zadataka i sudjelovanje u brojnim aktivnostima tijekom školske godine. Za mene je to ignoriranje nastavnika kao osobe i omalovažavanje njegovog rada. Mislim da u stavku 4 treba veće ovlasti dati školi. Nisam shvatio u kakvom je odnosu sadržaj ovoga stavka prema dosadašnjem. Ali do sada je praksa bila da je najteže mjere bilo gotovo nemoguće izreći. Neka se omogući jednostavna procedura i izricanje i tih mjera, privremeno udaljavanje učenika sa nastave na određeni broj dana do odluke nadležnih. | Primljeno na znanje | Način izricanja pedagoških mjera propisan je Zakonom. |
| 167 | Dominik Tomislav Vladić | PRAVILNIK, Članak 5. | Zašto ne izreći kaznu? Pogotovo u srednjoj školi. Pa tu se ne radi samo o djeci. To su već odrasli ljudi koji će vrlo brzo biti na tržištu rada. Ne treba ih štediti od kazni jer moraju biti svjesni odgovornosti za svoje postupke. Nedostatak kažnjavanja i to u slučajevima teškog kršenja pravilnika i kućnog reda, kod učenika se doživljava kao opraštanje i poticanje da i dalje sudjeluju u istome. U razgovoru s njima se može čuti samo da će pronaći veze za posao i da oni neće biti ti koji će cijeniti tuđi rad, nego isključivo drugi moraju cijeniti njihov rad. Ako idemo u tom smjeru, onda nemamo odgojni dio. Mislim da treba jasno biti rečeno za što slijedi koja mjera i toga se treba držati. Naravno, uz uvažavanje zdravstvenih problema. Mislim da ni u kojem slučaju ne treba uključivati razred u odlučivanje. To je stvar nekog standarda, nastavnika i stručne službe škole. Ako ste u situaciji da razred odlučuje između učenika i nastavnika, vjerujte da će nakon prvih ocjena uvijek prevagnuti za učenika, bez obzira koliko težak prijestup učenika bio. Razlog je u tome što bi svi ocjenu odličan. Najviše se to osjeti na predmetima kao što je informatika, vjeronauk, likovni i izborni predmeti, gdje se nastavnike doslovno ucjenjuje bojkotiranjem predmeta od nove školske godine (izborni predmeti). | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga te se nismo u mogućnosti očitovati. |
| 168 | Dominik Tomislav Vladić | PRAVILNIK, Članak 2. | Treba omogućiti nastavnicima da djeluju u situacijama kada pokušavaju dati sve od sebe da jedan učenik ne uništi sat koji želi odslušati drugih 27 učenika. Često se događa da učenici znaju da im nastavnik ne može ništa niti po pitanju postojećih pedagoških mjera. Ako je učenik svjestan pedagoške mjere koja mu se izriče i nakon toga nastavniku govori da je to samo jedna u nizu gluposti i da pripazi na buduće mjere, smijući se na svoju izjavu, onda je jasno da učenicima uglavnom ništa ne predstavlja opomena, vrlo često niti ukor. | Primljeno na znanje | Pravilnikom se želi i odgojno utjecati na učenike i promjenu njihova ponašanja te odgovorno ponašanje. |
| 169 | Željko Vučičević | PRAVILNIK | Daleko je važnije donijeti Pravilnik o izricanju disciplinskih mjera za nastavnike koji se sustavno iživljavaju na djeci, koji provode mobing, koji uzimaju novac od djece bez izdavanja potvrde ili računa, koji primaju mito za ocjene ili su im prosječne ocjene daleko niže od drugih nastavnika istog predmeta u istoj ili drugim školama. Treba predvidjeti izbacivanje nastavnika u drugu osnovnu školu ili isključivanje iz srednja škole ukoliko nema pedagoških sposobnosti i ukoliko nema adekvatne stručne kvalifikacije. Treba predvidjeti 6 mjeseci obustave plaće za nastavnike i ravnatelje škola koji odbijaju primiti djecu s invaliditetom i 3 mjeseca obustave plaće za nastavnike koji maltretiraju nadarenu djecu koja su pametnija od nastavnika i o predmetu više znaju od samog nastavnika ili na svjetskim natjecanjima osvajaju nagrade, a u svojoj školi iz tog predmeta imaju jedinicu. To što maturanti svake godine po završetku srednje škole demoliraju sela i gradove NIJE BEZ RAZLOGA GOSPODINE MINISTRE. To je problem s kojim se treba pozabaviti. Kada bi se iz školskog gradiva izbacile sve gluposti, opseg gradiva pao bi za 60%, djeca bi počela živjeti normalnim životom, broj incidenata bi pao za 90%, a prosječna ocjena na maturi bi porasla za 100%. A kada bi iz nastave izbacili nastavnike-psihopate, one nestručne, nepedagoge i nedorasle suvremenoj nastavi i informatici, ostalo bi 15% nastavnika od sadašnjeg broja. To su stvarni problemi hrvatskog obrazovnog sustava. Ove represalije koje predlažete za djecu nisu ništa drugo nego kukavički pokušaj kompenziranja nastavno-pedagoške nekompetentnosti ogromne većine nastavnika. Uvođenjem strahovlade i Kaznenog zakonika, uvodite hrvatsko školstvo iz 19. stoljeća u rani srednji vijek. Generacije vam odlaze u inozemstvo, a uskoro vam generacije više neće ni dolaziti u hrvatske škole. Nadam se da ste spremni snositi taj teret odgovornosti. | Primljeno na znanje | Primjedbe se ne odnose na predloženi Pravilnik. |
| 170 | Pavlica M | PRAVILNIK, Članak 3. | Članak 3. stavak 3: "c) povreda dostojanstva druge osobe omalovažavanjem ili vrijeđanjem ili širenjem neistina i glasina o drugom učeniku ili radniku škole; " - uskladiti s ostalim zakonima RH, provjeriti ovaj stavak "vuče li malo" na verbalni delikt koji je ukinut u RH | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 171 | Helena Karlić Mujo | PRAVILNIK, Članak 1. | Marina Raspović, u Zakonu jasno piše da će ovim Pravilnikom biti propisani samo kriteriji za izricanje pedagoških mjera iz članka 84. (mjere sprečavanja). Pohvale i nagrade su propisane člankom 83. i tu nema potrebe za detaljniju razradu, jer se na takve mjere nitko ne žali. | Primljeno na znanje | Nema prijedloga. Radi se o komentaru na zaprimljeni prijedlog. |
| 172 | Marina Bujas | PRAVILNIK, Članak 5. | Članak 5. stavak 1. treba uključiti i razrednike. U članku 5. stavak 2. treba izbaciti "načinu prikupljanja informacija, prikupljenim informacijama" jer se stječe dojam da su stručni suradnici, razrednici i nastavnici istražitelji koji prikupljaju informacije. Izbjegavati terminologiju iz ZKP-a. Odgojno-obrazovni djelatnici, odnosno škola kao odgojno-obrazovna ustanova djeluje odgojno-obrazovno, ne kažnjava. Cilj je odgojiti, obrazovati, a ne kazniti. | Primljeno na znanje | Terminologija je u skladu s propisima iz sustava odgoja i obrazovanja. |
| 173 | Borna Šimić | PRAVILNIK, Članak 3. | Po kojoj logici je lažna ispričnica u istom rangu kao unošenje ORUŽJA u školu? | Primljeno na znanje | I jedno i drugo je teški oblik neprihvatljivog ponašanja. |
| 174 | Antun Budimir | PRAVILNIK, Članak 5. | Članak 5. je potpuno konfuzan i ne može biti dopunjen, nego mora biti potpuno izmijenjen. | Primljeno na znanje | Nama konkretnog prijedloga te se ne možemo očitovati. |
| 175 | Antun Budimir | PRAVILNIK, Članak 2. | Članak 2, stavak 1: Kriteriji na temelju kojij se izriče pedagoška mjera moraju biti jasno definirani, lako razumljivi i svima poznati. Pedagoške mjere trebaju biti takve da odvraćaju učenike od neprihvatljivih oblika ponašanja i potiču ih na usvajanje prihvatljivih oblika ponašanja u školii izvan nje. | Primljeno na znanje | Nema konketnih prijedloga te se nismo u mogućnosti očitovati. |
| 176 | Antun Budimir | PRAVILNIK | Činjenica da nije objavljen popis osoba koje su izradile Nacrt Pravilnika o Kriterijima za izricanje pedagoških mjera čini javnu raspravu nevjerodostojnom. | Primljeno na znanje | Od Ministarstva nije traženo da se dostave podatci o radnij skupini koja je sudjelovala u izradi Nactra. |
| 177 | Daniela Ivanov Štimac | PRAVILNIK, Članak 7. | Zanima me da li će učenik poboljšati svoje ponašanje preseljenjem u drugu školu ? Mislim da učenici koji ometaju nastavni proces trebaju pomoć. | Primljeno na znanje | Pravilnikom se propisuju kriteriji za izricanje pedagoških mjera. Svaka izrečena mjera ne mora jednako utjecati na učenika, ali odgojno-obrazovni radnici dužni su pružiti pomoć i podršku učeniku, a za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenike s problemima u ponašanju provodi se odgojno-obrazovna podrška i stručni tretman. |
| 178 | Željko Mataja | PRAVILNIK, Članak 6. | Ispričavam se zbog lošeg uvoda u problematiku vezanu za Pravilnik. Cijela tehnika davanja primjedbi odvela me na stramputicu. Smisao kritike odnosi se na činjenicu da odgovornost za učenički nemar, nepodopštine i ostalu problematiku definiranu uz kriterije (dobri su!) odgovornost moraju snositi roditelji, skrbnici i ostale osobe koje školuju djecu, a ne malodobni učenici. Naime, nemoguće je tražiti odgovornost učenika prije roditelja i to je temeljni nedostatak, ne ovog, nego svakog pravilnika. Sve ostalo postaje tehničko pitanje. Previše se konzultira i traži kao da je pitanje školovanje socijalna, a ne dragovoljna obveza. Tko se ne želi školovati njegov je problem, a u najmanju ruku smisao kojim se pomaže neodgovornim roditeljima valjalo bi odvojiti od samog pravilnika. Članak 6. je tipičan birokratski postupak oko sto i jednog zahtjeva koja traži proceduru umjesto rješenje. Ako je bilo koji kriterij prekršen dužan je biti sankcioniran. Točka! Stupidno je obrazlagati nečije nasilje, krađu, izostanke. Broj izostanaka, maltretiranja okoline ili otežavanje nastave su činjenice. U svakom slučaju nastavnicima valjalo bi vratiti kompetencije i oduzeti ih , kako ih volim zvati "intelektualnim dodacima" interdisciplinarnim nekorisnim postupcima. Sankcije su odgojna mjera kao socijalni imperativ, a ne razmišljanje o stresovima učenika. Stres je sastavni di odgovornosti, a društvo koje štetdi na odgoju, članovi društva plaćaju sudu i policiji. | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga te se nismo u mogućnosti očitovati. |
| 179 | Miljenko Hajdarovic | PRAVILNIK, Članak 1. | Zašto se kao dio pedagoških mjera ne uvede suspenzija od 1 do 5 dana? Time se učeniku daje mogućnost da promisli o svojim postupcima i da uvidi kako mu izostajanje iz škole otežava učenje i napredovanje. | Primljeno na znanje | Pedagoške mjere propisane su Zakonom te se ne mogu mijenjati Pravilnikom. |
| 180 | Miljenko Hajdarovic | PRAVILNIK, Članak 3. | Na koji način nastavnici mogu utvrditi da je učenik pod utjecajem opojnih sredstava? Koje su procedure predviđene u situaciji kada nastavnik sumnja da je učenik pod utjecajem opijata? | Primljeno na znanje | Pravilnikom se ne propisuje procedura. Za učitelje/nastavnike i stručne suradnike škola je dužna organizirati stručna usavršavanja ili im omogućiti uključivanje u edukacije te postoje mogućnosti dodatnog stjecanja znanja i spoznaja o mogućnostima utvrđivanja stanja učenika. |
| 181 | Helena Karlić Mujo | PRAVILNIK | U čl. 1. st. 2. navodi se da se pedagoške mjere izriču zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obaveza, nasilničkog ponašanja i drugih neprimjerenih pononašanja, a u čl. 3., u kojem su povrede podijeljene s obzirom na težinu, nigdje se ne navode povrede dužnosti i neispunjavanje obaveza (npr. neredovito nošenje školskog pribora i opreme, odbijanje rada na satu, izbjegavanje dopunske nastave na koju je učenik upućen, a za koju mu se ne mogu dati neopravdani sati itd.). Smatram da bi ove povrede trebale biti uvrštene u čl. 3. st 2. | Primljeno na znanje | Odredba je propisana u skalu s odredbom čl. 84. st. 1. i 4. Zakona. |