Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, s konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Turistička zajednica Grada Novi Vinodolski PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Članak 56. stavak 4. Predložene rokove treba pomaknuti za dva mjeseca. Obrazloženje: predloženi rokovi su nerealni i i nemoguće je u planiranju uspoređivati plan sa tekućom godinom budući da ista još uvelike traje. Članak 68. stavak 2. Imovinu preostalu nakon namirenja vjerovnika u slučaju prestanka rada turističke zajednice stječe Općina odnosno Grad, sukladno statutu. Obrazloženje: Nelogično je da TZŽ postane vlasnik objekata koje su ovisno o sredini radile najčešće tur. Zajednice (tur. društva) u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave Nema odgovora
2 TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Uz brojne izmjene, koje ovaj prijedlog Zakona uvodi u sustav turističkih zajednica, jedno pitanje je i dalje ostalo nedovoljno definirano, a to je depolitizacija sustava, što je trenutno jedna od glavnih nedostataka rada sustava turističkih zajednica. Novim prijedlogom Zakona, turističkim zajednicama općina i gradova se znatno povećava broj zadaća, i to s 13 na 19, te se uvode nove zadaće poput praćenja i sudjelovanja na natječajima za EU fondove. Budući je riječ o prilično kompleksnim poslovima, koji zahtijevaju veliku preciznost i vremenski su zahtjevni, za obavljanje tih poslova je potrebno zaposliti dodatne djelatnike. Međutim, ako uzmemo u obzir da troškovi za plaće zaposlenih u turističkom uredu ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda turističke zajednice, a prihodi će nam se s novim izmjenama Zakona o turističkoj članarini znatno smanjiti, postavlja se pitanje kako zadržati postojeće, a kamoli zaposliti dodatne djelatnike. U članku 56. i 57. prijedloga Zakona se opisuje godišnji prijedlog rada i financijski plan te se utvrđuju novi, prekratki rokovi usvajanja prijedloga programa rada od strane turističkog vijeća. Novim rokovima planiranje će se pomaknuti još ranije u tekućoj godini što će dovesti do nepreciznosti programa rada i financijskog plana. Prijedlogom Zakona uvodi se obvezni sadržaj programa rada koji se odnosi na razvoj turističkih proizvoda, promociju destinacije, i uređenje javne turističke infrastrukture za što se moraju osnovati tri zasebna koordinativna tijela u koje predstavničko tijelo delegira određeni broj članova. Turistička zajednica ne raspolaže potrebnim kapacitetima za realizaciju navedene odredbe, te ne može sudjelovati u ovom vidu odlučivanja stoga bi ovo tijelo trebalo postojati u gradu. Nema odgovora
3 TZO Lumbarda PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Kratki uvod: Studirao sam turizam 1994. u Zadru i tad sam se prvi put sreo sa DMO i DMK kraticama i modelima. U to vrijeme kao student, ljeti sam radio upravo u uredu TZ-a. Fakultet sam završio, DMO i DMK ostali su u skriptama i godinama ih nitko nije niti spomenuo, bar ja nisam čuo. Nakon godina i godina rada u privatnom sektoru, u hotelijerstvu, sudbina me opet vratila u sustav TZ-a, ovaj put kao direktora ureda općinskog TZ-a. I na jednoj od prvih prezentacija kojoj sam službeno nazočio, eto mojih DMO I DMK! Pitao sam se bio gdje su nestali sve ove godine? Očito su čekali svoje vrijeme. I sad kad su ga dočekali, a davno je bila 1994., mene zanima gdje je odjednom tolika žurba? Di je priša? Čemu sve ovo po ubrzanom postupku? Zašto sad kad turistički uredi rade svoj posao punom snagom radeći sve i svašta? I što je manje mjesto to TZ-ovi obavljaju više poslova, I što im je u zadaćama i što nije. Ali žurba je očita. Isto kao i za PPS/Hrvatska 365 lani. Možda se MINT vodi za onom da ljudi pod pritiskom daju najbolje od sebe? Može biti... Većina je u komentiranju izmjena zakona krenula od onih 25% bruto plaća, ja idem drugim redom. 1. DATUMSKI ROKOVI za predlaganje i donošenja programa rada. Nerealno je smisleno planirati dok se još ne zna koliko se zapravo uprihodilo, rok za zadnju uplatu paušala je do 30.9. S obzirom da za izračun onih 25% uzimate udio od naplaćenog, a ne zaduženog jako je bitno koliko je naplaćeno, i za funkcioniranje i za planiranje daljnjeg funkcioniranja. Mišljenja sam da sadašnji rokovi 31.10 za Vijeće i 31.12 za Skupštinu sasvim dobro funkcioniraju. If it ain't broke, don't fix it, važilo bi za mnogo stvari u sadašnjem zakonu, pogotovo za ove rokove. Predlagatelj je za TZ-ove gradova i općina propisao obvezu donošenja zasebnih godišnjih programa za -razvoj turističkih proizvoda -promociju destinacija -uređenje javne turističke infrastrukture Za svaki program predlaže se propisivanje stručnih koordinacijskih timova od po 7 članova. A u članaku 67. stoji da se ukida TZ ukoliko u ovim rokovima ne donese godišnji program rada i financijski plan. Vidljivo je ogromno povećanje administrativnog posla u uredima, pogotovo unutar malih TZ-ova u kojima je uglavnom čitavu godinu zaposlena tek jedna osoba, direktor, koji najčešće do 15.9 još uvijek prenosi stolice, razvlači kabele i slično na događanjima koje organizira i realizira. Što više puta čitam ovaj prijedlog izmjena zakona čini mi se da ono što čitam između redaka vodi ka neminovnom gašenju malih TZ-ova. To nas dovodi do točke 2. 2. GAŠENJE I UDRUŽIVANJE TZ-ova Nešto jednom ugašeno ne može se udružiti pa bio cilj Turistička zajednica Područja, udruživanje upisom u upisnik ili udruživanje bez upisa u upisnik. Nema sad te nema sad te ima... 3. PREDSJEDNIK TZ-a je Načelnik i osoba koju on ovlasti za zastupanje. Ne ili? Već i? Dakle pravno gledano postoji mogućnost da dvije osobe budu predsjednici TZ-a? Znači li to i povećanje sastava Vijeća, odnosno više glasova u Vijeću? 4. MANDAT DIREKTORA ureda vraća se na 4 godine. To je već bilo tako i mijenjano je upravo zato jer je bilo loše. Činjenica je da se i bez mandata direktor može već i u prvoj godini rada smijeniti na Vijeću ne prihvaćanjem Izvješća o radu, programa rada ili radi neobavljanja zadaća. Ovih dana praksa nam pokazuje da se direktor može smjeniti i bez jasnog razloga, iz čiste igre. I ispada da MINT i sustav TZ-a tu ne mogu zapravo ništa? Vraćanje mandata u trajanju od 4 godine u mjestima gdje su političke arene pune borbi ovakvo što direktore ureda dodatno čini političkim glinenim golubovima. Članak 19. Na koji način će se riješiti važeći ugovori u TU koji su sklopljeni na neodređeno i u skladu su sa važećim ZOR-om? Od kojeg trenutka se računa mandat? Od trenutka kad zakon postaje važeći? 5. SUKOB INTERESA u slučaju direktora: S jedne strane mandatom se direktore "pretvara" u političare, a s druge strane direktori ne mogu biti kao političari pa da mogu upravljanje prenositi na drugu osobu. Zabranjeno je obavljanje turističke djelatnosti na području za koje je osnovana TZ. A u drugom mjestu može? A ako je to mjesto na području novonastale udružene TZ? Nejasno... 6. POVEĆANJE BORAVIŠNE PRISTOJBE odlukom, ne MINT-a, već na razini lokalne samouprave. Kako bi to trebalo izgledati u praksi? Posebno kod ukinutih pa udruženih TZ-ova? Kako bi išla raspodjela tih sredstava gdje je jedna općina odlukom povećala iznos boravišne pristojbe, a druge nisu, a udružene su? Nejasno...Isto kao što je nejasno i zašto se mijenja raspodjela boravišne pristojbe od prometa nautičara. Zašto Županija ne dobija ništa, a povećava im se obim posla i zadaće koje trebaju obavljati? Kako će rapodijela ići kod ukinutih/udruženih TZ-ova? 7. JOŠ MALO O ŽUPANIJI i PRIJEDLOGU ZAKONA Članak 8, st.4 Prijava i odjava turista ukoliko nema TZ-a obavlja se u Županiji? Prepostavljam da se misli na prijave putem interneta? Pohvalan je rad na jedinstvenom programu prijave i odjave ali nitko nije vodio računa da u malim mjestima, gdje bi se po novom zakonu TZ-ovi najlakše ukidali, većinu važećih rješenja za iznajmljivanje imaju ljudi starije dobi, koji ne mogu prijavljivati online, a najčešće niti nemaju nekog mladog “koji se razumije u kompjutere” da bi to učinio za njih. Što im preostaje? Ručno ispunjavati prijavnice i odlaziti u Dubrovnik po potpis i pečat? Zašto se, ako bi zaista došlo do brisanja pojedinog TZ-a ne nudi prijava u Općini kao logično rješenje? Jednako tako, u prijedlogu stoji da imovinom ukinutog TZ-a raspolaže opet Županija? U mjestima gdje su nekadašnja turistička društva svojim sredstvima gradila i stvarala imovinu sadašnjih TZ-ova, u slučaju ukidanja imovina bi pripala Županiji ne Općini? Čudno... 8. TURISTIČKA ČLANARINA – jasno je da je smanjenje članarine vezano uz EU i ispregovarano smanjivanje nameta za poduzetnike i sl., ali imat će pogubno djelovanje opet na male TZ-ove, a nemalih ih je broj kojima je upravo članarina najveći izvor prihoda. I naravno, uglavnom se radi o obveznicima koji posluju u više od 4 županjije. Nemamo problem sa jačanjem prihoda glavnog ureda HTZ-a, naprotiv, ali ometa nas u radu financijsko slabljenje TZ-ova općina i gradova. Čudno je da se tako prikupljena sredstva rapoređuju po kriterijima koje ne određuje HTZ već jedna osoba, Ministar? 9. ČUDESNIH 25% ZA PLAĆE OD UKUPNO NAPLAĆENIH PRIHODA Ovu točku koja je izgleda podigla najviše prašine ostavljam za kraj ovog komentara na prijedlog zakona, kojeg uzgred budi rečeno, pišem u uredu TZ-a dok u isto vrijeme prijavljujem turiste, dajem informacije i još sto čuda s kojima se mi direktori malih TZ-ova svaki dan bavimo. Po izračunu ovih 25% z 2014. godinu ispada da bi TZ u mojoj općini trebalo ukinuti. A ako bi se gledalo ukupno realizirano zaduženje, koje bi nam Carina trebala pomoći naplatiti, i to s kamatama, ispada da bi moj TZ bio u plusu 130 000 kuna, što bi financijski značilo da možemo zaposliti još jednu osobu. A ovako nam prijeti ukidanje. Kad malo razmislim o tih 25% i ovom načinu izračuna po naplati, mašta mi sugerira da bi neka velika hotelska kuća, apartmansko naselje i slični, koji u nekoj TZ imaju veliki udio u prihodima od boravišne pristojbe, svojom namjernom neuplatom zaduženog iznosa (bar do 31.12) mogli dovesti u pitanje postojanje TZ-a ,odnosno mogu u toj mjeri poremetiti taj udio od 25% da bi inače stabilna TZ morala biti ukinuta? Ima li logike u mojoj mašti? Za kraj, vraćam se na početak i zaključujem: If it ain't broke, don't fix it!!! Naročito ne uz ovako veliku žurbu i u trenutku koji neminovno sugerira da u pozadini svega ovog skupa možda nisu skroz čista posla. Pozdrav iz sunčane Lumbarde Ante Nema odgovora
4 Radenko Sloković PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Opisati ću ukratko situaciju u kojoj ću se ja kao direktor TZ središnje Istre (ili, vjerojatnije, moj nasljednik) naći nakon 01.01.2016. ukoliko se ovaj zakon usvoji: Upravljati će sa 20-30% (a u slučaju objedinjavanja i više) teritorija najrazvijenije turističke regije, ali njenog turistički najnerazvijenijeg dijela. Zbog odredbe od 25% mnogi okolni uredi bit će ukinuti, pa će TIC biti pod značajno većim udarom posjetitelja nego do sada. Plaće djelatnika će se smanjiti, kako bi ispoštovali cenzus od 25%, a broj zaposlenih će ostati isti kao i do sada (2) iako naši izvještaji već nekoliko zadnjih godina uredno konstatiraju da nam hitno treba još zaposlenih, te da djelatnici jednostavno nemaju kada iskoristiti godišnji odmor. Za razliku od naših susjeda na istarskoj obali koji imaju dovoljan broj zaposlenih, bez opasnosti da će probiti prag, mi si to nećemo moći priuštiti, a za razliku od njih na obali koje su svoje proizvode već davno definirali i razvili, jedino ćemo mi u unutrašnjosti morati raditi i na tom polju, biti snalažljivi i kreativni. To će biti izuzetno teško jer će direktor TZSI imati ukupno 75 šefova: 9 (Turističko vijeće -minimum jednom u tri mjeseca) +9 (Skupština - dva put godišnje) +5 (Nadzorni odbor - dva put godišnje) +5 (koordinacija načelnika i gradonačelnika - 2-3 puta godišnje) + 11 (koordinacijski odbor PPS kluba- minimum jednom u tri mjeseca te jednom godišnje destinacijski forum PPS kluba) + 15 (pet PPS proizvodnih timova svaki sa minimalno 3 člana) + 21 (tri stalne stručne koordinacije sa po 7 članova - recimo cca po 5 sjednica godišnje). Godišnje će direktor sazvati i pripremiti materijale za minimalno četrdesetak stručnih sastanaka. Za pripremu prosječnog stručnog sastanka treba prosječno 3 dana, što je ukupno 120 dana. Stoga najozbiljnije predlažem da se svim direktorima TZ-a koji budu radili u takvim i sličnim uvjetima uvede benificirani radni staž, te da se u Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju zadovoljavati....doda odredba da moraju biti u krvnom srodstvu s Chuck Norisom ili Supermenom. Nema odgovora
5 Turistička zajednica mjesta Igrane PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Igrane je turistička destinacija s 300 stanovnika, između 100.000 i 150.000 noćenja, s prihodima turističke zajednice mjesta oko 1.000.000 kuna. U ovoj godini ulaganja u obnovu hotelskih kapaciteta iznosila su 60.000.000 kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 80% više noćenja u hotelskom smještaju s obzirom na isto razdoblje prošle godine. Zasigurno, tri četvrtine turističkih zajednica općina i gradova nema ovakove rezultate. Samo jednim stavkom narečenog prijedloga Zakona destinacija ostaje bez turističke zajednice mjesta, operativnog voditelja turizma i pružatelja usluga. Turistička zajednica mjesta Igrane u okviru postojećih pozitivnih propisa već djeluje na principu destinacijske menadžment organizacije: - Koordinira izradu i provedbu strateških dokumenata razvoja turizma i ključnih projekata podizanja konkurentnosti destinacije: Suradnjom svih dionika u destinaciji i the Travel Foundation započela izrada strateških dokumenata i akcijskog plana razvoja transmodernog turizma; - Razvija turističke proizvode uključujući i razvoj nišnih proizvoda za posebne tržišne segmente i razdoblja izvan turističke sezone: Cikloturizam – dionici projekta „Biciklističke staze Makarske rivijere i Parka prirode Bikovo“ stazom Igrane – Živogošće – Drašnice tour, (sufinanciran od strane Ministarstva turizma); Kulturni turizam – projekt „Hrvatska škrinja“ centar za posjetitelje s komplementarnim stazama baziran na suvremenim dostignućima proširene stvarnosti; - Razvija događanja u destinaciji i druge inovativne motiva dolaska u destinaciju: „Dani kralja Arthura“ događanje o kojem su izvjestili DailyMail, Metro, Reuters, CNN,...(zamislite samo cijenu takovih marketinških poruka koju je mala destinacija dobila besplatno); - Priprema i šalje podatke o turističkoj ponudi na području destinacije turističkoj zajednici županije; - Distribuira promotivne materijale; - Kreira sadržaj internetskih stranica destinacije, www.igrane.org; - Upravlja kvalitetom destinacije na način da vrši koordinaciju svih dionika; - S lokalnom samoupravom i komunalnim tvrtkama unapređuje uvjete boravka turista; - Ima online prijavu i odjavu turista s područja destinacije; - Predsjednik i direktor turističke zajednice educirani su za menadžera turističke destinacije; - Ima ustrojen Turističko informativni centar koji radi 24 sata kao zasigurno niti jedan u RH; - Krizni menadžment može djelovati kroz petnaestak minuta, a Turističko vijeće se neformalno sastaje na tjednoj razini; - Upravlja javnom turističkom infrastrukturom, parkiralištem, danom na upravljanje od strane Općine bez naknade, i ostvaruje oko 200.000 kn prihoda po sezoni. U slučaju da u ovom žurnom postupku izmjena propisa dođe do ukidanja turističkih zajednica mjesta, umjesto toga da ostanu one koje su samodostatne i mogu raditi po principu DMO-a, nanijela bi se velika šteta svim dionicima u turističkoj destinaciji, domicilnom stanovništvu te tvrtki Karisma Hotels Adriatic. Igrane na taj način ostaje bez destinacijskog menadžmenta i željene vizije budućnosti koju bi jednim stavkom zakona s puta pomlađivanja odveli u ponor i propadanje. Osvješteni turisti osjete loše promjene, a mi se nadamo da ćete prihvaćanjem naših sugestija i odustajanjem od ovako rigoroznih odredbi dati šansu mikro destinacijama da budu ono po čemu će Hrvatska biti prepoznata u svijetu. S poštovanjem, Ivan Talijančić Predsjednik turističke zajednice mjesta Igrane Nema odgovora
6 Turistička zajednica središnje Istre II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 33. Turističko vijeće TZSI predlaže da se turističkim društvima na kontinentu iznimno omogući da rade od Uskrsa do Svih svetih. Nema odgovora
7 Turistička zajednica Općine Selca PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, ukoliko se novi prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i odredbe da trošak brutto plaća svih zaposlenih u turističkoj zajednici ne smije prelaziti 25% ukupnih prihoda odnosi na lokalno naplaćeni prihod (mosni račun), onda bi se u TZO Selca gdje se nalazi druga trajektna luka otoka Brača u Sumartinu i koja povezuje istok otoka Brača s Makarskom mogao pokriti rad svega jednog stručnog djelatnika, dakle, ta bi se brutto plaća prema trenutnim pokazateljima mogla pokriti s 25% posto od "brutto" naplaćenih prihoda TZO Selca! Ukoliko se 25% brutto plaće za radnike treba pokriti iz sredstava koja TZ preostaju nakon raspoređivanja na druge korisnike, onda nije moguće pokriti plaću i jednog radnika, a kamoli od netto prihoda nakon transfera općini. Trenutno na "recepciji ispred trajekta" rade dvije djelatnice, direktor i informator-administrator plus na pola radnog vremena informator-administrator za TIC Povlja jer su 3 istovjetna priobalna mjesta naše općine, Selca / Povlja / Sumartin raspršena i kilometrima udaljena. U jeku sezone doći će još jedna djelatnica na ispomoć jer onda "TIC/ured ispred trajekta" radi od 8 - 22, a TIC Povlja radi u punom radnom vremenu zbog velikog protoka gostiju. Tada svi radimo s gostima, a kod raspoređivanja ljudi i radnog vremena poštuje se Zakon o radu. S obzirom na nedostatak bilo kakvih drugih vrsta smještaja osim privatnog, ali i na nedostatak agencije i drugih bitnih sardžaja na ovom djelu otoka, sadašnji je ured / TIC jedini partner na istočnom djelu otoka Brača, koji bi jednostavno nestao s karte Brača. O toj problematici smo govorili ministru Lorencinu na jednom od kolegija u Splitu. Dakle prema gore navedenom prijedlogu stručni rad, prije svega Zakonom utvrđene zakonske obveze, ali i "handling" sve većeg protoka gostiju izletnika na istoku otoka Brača obavljao bi jedan djelatnik ili nijedan, zapravo bi se taj dio otoka izbrisao s mape turističkih zajednica i otoka Brača. Uz sve predložene pozitivne reforme i smanjenje administriranja oko prijava, statstika itd., novi zakon nema odgovor na raznolikost potreba na terenu kao što su raspršenost mjesta, rast protoka gostiju - ne samo korisnika smještaja nego i gostiju prolaznika, nedostatak drugih sadržaja). Kada bi se TZ u O. Selca ukinula, gosti bi se za informacije i usluge morali obratiti idućem kafiću. Pitanje suštinske svrhovitosti stručnih službi TZ i unutarnjeg ustroja u malim zajednicama, kakvih je samo na Braču 4-5 nije obuhvaćeno novim zakonskim prijedlogom, ne? Kao da se zanemaruje veliki doprinos terenskog rada brojnih malih TZ tijekom sezone (TIC) ali i stručne službe tijekom cijele godine. U novom prijedlogu, i dalje načelnik ili predsjednik TZ predstavljaju TZ, a ne moraju nužno biti "iz turizma", Predlažemo da bi općenito predsjednikom bio netko tko ima iskustvo jer se i inače bavi turizmom. Poželjna bi bila depolitizacija. Ukoliko nam je u organizaciji TZ i dalje uzor Austrija, onda nam u novom prijedlogu nedostaje jačanje prepoznatljivih regija i destinacija (Dalmacija, otok Brač, dalm. Zagora i sl. odn. RMO, DMO). Povečao se obim zadaka, a smanjili su se prihodi, Smanjena je članarina, a boravišna pristojba godinama je ista. Trebala je biti povećana. S poštovanjem, Irena Filipec-Ursić, mag. Dir. TZO Selca Nema odgovora
8 Jelena Radovanović PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA KOMENTAR NA PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA UVOD Nastavno na dosad objavljene komentare na predložene zakonske izmjene, mišljenja sam da je nužno ukazati na činjenicu da gospodarstvenici nisu pokazali značajan interes da bi isti komentirali ili na bilo koji način predložili poboljšanje/drukčiji rada sustava turističkih zajednica. Iz moje osobne perspektive smatram značajnim da oređene TZ, kao ni predsjenici istihh niti na jedan način nisu upoznale članove TZ i sva tijela da je u postupku donošenja cijeli niz propisa vezanih uz rad TZ. Koja je svrha TZ koja udovoljava trenutno najvrućem kriteriju „25%“ dok istodobno krši cijeli niz odredbi važećeg zakona, osobito one koje se odnose na zadaće TZ? Stoga, kao komentar na neuključenost privatnog sektora/ članova turističkih zajednica u savjetovanje oko novih zakona PREDLAŽEM da se obavezno obustavi donošenje svih predloženih zakona po hitnom postupku jer u javnoj raspravi NISU sudjelovali svi dionici, niti je javna rasprava od 19 DANA dostatna da se ovako važni zakoni donose bez konzultacija s onima na koje se odnose. Obzirom da prijedlog zakona sadrži odredbe o većoj uključenosti JLS u rad tijela/novopredloženih koordinacija nejasno je s kim se uskladio takav prijedlog jer JLS gotovo uopće nisu reagirale na prijedlog zakona osim kroz medije, s čime ste vjerujem upoznati,te su iskazali svoje neslaganje s prijedlozima. Ministarstvo turizma već tri godine najavljuje izmjene zakona kojima se regulira rad i financiranje sustava turističkih zajednica. Izradu novih zakonskih rješenja temelje na slijedećim dokumentima: 1. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske koju je usvojio Sabor Republike Hrvatske na 8. sjednici održanoj 26. travnja 2013. godine 2. Operativni priručnik za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije (DMO) koju je po narudžbi Hrvatske turističke zajednice u prosincu 2013. godine izradila konzultantska tvrtka Horwath HTL Zagreb 3. Smjernice za izradu Zakona o turističkim zajendicama (po modelu DMO) – Ministarstvo turizma, 3. travnja 2014. godine. Iz ovoga je razvidno da su izmjene zakona temeljito pripremane (za svaki od navedenih dokumenata je provedena i stručna rasprava) i da je taj proces zaključen u travnju 2014. godine, dakle prije više od godine dana. Danas Ministarstvo turizma traži donošenje predloženih zakona po hitnoj proceduri u Saboru Republike Hrvatske!!?? Donošenje zakona po hitnom postupku je potpuno nepotrebno, štoviše suprotno demokratskoj praksi. Izuzetno bi se po hitnom postupku mogao donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama i to samo u dijelu o smanjenju stopa za 15% sukladno odluci Vlade RH. Ključno pitanje je u kojoj mjeri su postavke iz navedenih dokumenata jasno ugrađene u zakonska rješenja? Operativni priručnik navodi u poglavlju 3.2. Osnovne smjernice rješenja: 1. Ustanoviti regionalne menadžment organizacije na razini 10 turističkih regija koje su definirane Strateškim marketinškim planom hrvatskog turizma 2008. – 2012. a. Grad Zagreb b. Središnja Hrvatska c. Slavonija d. Kvarner e. Istra f. Lika – Karlovac g. Dalmacija – Zadar h. Dalmacija – Šibenik i. Dalmacija – Split j. Dalmacija – Dubrovnik 2. Unutar regija ustanoviti destinacijske menadžment organizacije na način da se poštuje minimalni iznos izvornih prihoda koje područje DMO mora ostvarivati (uz moguće dodatne kriterije) te na taj način potaknuti okrupnjavanje organizacija i istovremeno smanjenje njihovog broja. Prijedlog je da buduće DMO obuhvaćaju: a. Rivijere b. Šira područja gradova na obali c. Veće otoke d. Područja županija u turističkim regijama Središnja Hrvatska i Slavonija 3. Redefinirati zakonom dane misije i zadaće Hrvatske turističke zajednice (NTO), TZ-ova županija (RMO) i destinacija (DMO) prema najboljoj svjetskoj praksi. 4. Definirati razinu turističkog informacijskog centra kao podružnice DMO. 5. Jasno razdijeliti odgovornosti kod zajedničkih zadataka i definirati jasne odgovornosti i mehanizme nadzora i kontrole. 6. Redefinirati razdiobu izvornih prihoda sukladno novoj razdiobi zadaća, a što bi moralo uključivati povećanje budžeta regionalnih organizacija u odnosu na današnje županijske TZ-ove, a na način da se sredstva alociraju s razine Glavnog ureda HTZ (čiji bi se opseg zadataka smanjio u odnosu na današnji), ali i dijela sredstava koji je danas alociran za lokalne TZ-ove. 7. Uvesti profesionalne kriterije zapošljavanja u svim razinama turističkih organizacija. 8. Ukinuti odredbu postojećeg zakona po kojoj su župani, načelnici i gradonačelnici automatizmom predsjednici skupština turističkih zajednica i vratiti mehanizam iz prethodnog zakona koji i dalje omogućava da predstavnici politike i dalje obnašaju tu funkciju ako ih skupština izabere. Ministarstvo turizma u Smjernicama za izradu zakona o turističkim zajednicama po modelu DMO slijedi upute iz Operativnog priručnika i dodatno ih razrađuje sa nešto više detalja i uputa. Što je od navedenih smjernica dosljedno ugrađeno u prijedloge zakona? 1. Nisu predviđene regionalne menadžment organizacije (RMO) ostaju turističke zajednice županija kao i sada. 2. Nije predviđena uspostava destinacijskih menadžment organizacija (DMO) unutar regionalnih menadžment destinacija (RMO). 3. Nisu adekvatno redefinirane zakonom dane zadaće za Hrvatsku turističku zajednicu, Regionalne menadžment organizacije i Destinacijske menadžment organizacije prema najboljoj svjetskoj praksi. 4. Nije definirana uloga turističkog informativnog centra (TIC) kao podružnice DMO (u prijedlogu zakona su i TIC i turističko društvo). 5. Nije jasno utvrđena odgovornost kod zajedničkih zadaća za više nivoa sustava (Hrvatska turistička zajednica, Regionalna menadžment organizacija, Destinacijska menadžment organizacija ili Hrvatska turistička zajednica, Turističke zajednice županija, Turističke zajednice gradova i općina) 6. Predložena razdioba sredstava boravišne pristojbe i članarine nije redefinirana i nije usklađena razdiobi zadaća po pojedinoj razini sustava. Štoviše predložena rješenja u Zakonu o boravišnoj pristojbi i Zakonu o članarini u turističkoj zajednici su u suprotnosti sa navedenom smjernicom koju je Ministarstvo turizma tijekom stručnih rasprava posebno naglašavalo i to najavom: - povećanja iznosa boravišne pristojbe, - raspodjelom uplaćenih sredstava u omjeru Hrvatska turistička zajednica 20%, - Turističke zajednice županija 15%, Turističke zajednice gradova i općina 65% Ništa od navedenog nije u prijedlogu zakona. 7. Profesionalni kriteriji u zapošljavanju su i do sada bili dominantni kriterij u sustavu turističkih zajednica. 8. Predloženo je donekle ugrađeno u prijedlog zakona. TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINA I GRADOVA Predlagatelj (Ministarstvo turizma) predloženim zakonskim rješenjima praktično jačaju turističke zajednice općina i gradova koje su turistički razvijene, a one općinske i gradske turističke zajednice sa malim prihodima kroz odredbe o financiranju i zastupanju (tj. izbor direktora) osuđuju na ukidanje po sili zakona. A što nakon ukidanja takve turističke zajednice grada ili općine? Uzimajući u obzir da su TZ pravne osobe osnovane radi jačanja i promicanja hrvatskog turizma i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom na razini na kojoj su osnovane, a njihovi članovi upravo pravne i fizičke osobe koje i obavljaju tu turističku, ugostiteljsku ili drugu s turizmom povezanu djelatnost, u potpunoj je suprotnosti odredba kojom se može dogoditi da se odlučivanje većinom svede na odluke JLS. Članovi, koji velikim dijelom obavljaju djelatnost vezane za turizam, neće imati prevelikog utjecaja na donošenje važnih odluka, a iste se odnose na njihovo poslovanje. Također jednaki kriteriji koji su predviđeni za razvijena i nerazvijena područja dovesti će do gašenja većine TZ na kontinentu, ali i otocima, zaleđu u Dalmaciji, vjerojatno i unutrašnjosti Istre, a za zaposlene, većinom visokoobrazovane koji su se nakon obrazovanja vratili u ta „neatraktivana“ područja za rad, nije predviđen plan zbrinjavanja, te će vjerojatno ostati na ulici i to nakon jake propagande koja se provodi na način da se ukazuje da su i dosad „besmisleno“ postojale TZ kad se tako lako i jednostavno ukidaju i čime im se značajno umanjuju šanse na tržištu rada jer se kadar, koji je značajno doprinosio razvoju turizma u malim sredinama, pokušava prezentirati kao „uhljebi“ koji previše troše na plaće. Je li provedena analiza izvršenja zadaća po svim TZ da bi se utvrdilo je li uistinu glavni problem sustava TZ iznos plaća? Ovdje bih napomenula da TZ u kojoj sam zaposlena ne spada u one koje se po toj osnovi trebaju ugasiti, dapače prema podacima iz 2014. za plaće trošimo svega 15%, pa u ovom slučaju „pas ne laje radi sebe“. Ukoliko i ovome se doda nedavno ukidanje Zakona o brdsko planinskom području, ledolom, teške i hladne zime, smanjenje radnog vremena ili potpuno gašenje relevantnih institucija poput zdravstvenih ustanova, pošte, suda do pretežno staračkog stanovništva i sve manjeg broja učenika u školama i ono malo preostalog radno aktivnog stanovništva biti će prisiljeno napustiti nerazvijene dijelove Hrvatske. Nadalje za ovu razinu sustava predlažu se modeli udruživanja i to kroz tri različita modela: a. Turističke zajednice Područja (pravne osobe), b. Udruživanje s upisom u Upisnik (nije pravna osoba, to ostaju turističke zajednice općine ili gradova, ali je obvezno donijeti Statut), c. Udruživanje bez upisa u Upisnik. Potpuno je nejasna pozicija udruživanja pod b) i c) u odnosu na same turističke zajednice općina i gradova i na odnos sa turističkim zajednicama županija kojima pripadaju (a moguće je udruživanje izvan obuhvata jedne županije). Svakako je nerealno očekivati udruživanje onih turističkih zajednica općina ili gradova koje će biti ukinute – kako se može udruživati pravni subjekt koji je zakonom (rješenjem ministarstva) ukinut i time prestao postojati? Posebno zbunjuje i odredba (članak 3. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma – prijedlog) u kojem se propisuje: ''Sustav turističkih zajednica, organizira se po modelu DMO (destinacijska menadžment organizacija) a čine ga: 1. turistička zajednica općine ili grada osnovana za područje općine ili grada, 2. turistička zajednica područja osnovana za područja na kojem nisu osnovane turističke zajednice općina i gradova iz točke 1. ovoga članka Zakona, 3. turistička zajednica županije za područje županije, 4. Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba, 5. Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.'' Dakle, udružene turističke zajednice općina i gradova nisu dio sustava organiziranog po modelu DMO. Što su u stvari udružene turističke zajednice općina i gradova? Predlagatelj zakona izrazito stimulira udruživanje turističkih zajednica općina i gradova i to odredbom u zakonu o boravišnoj pristojbi da mogu donositi odluke o povećanju iznosa boravišne pristojbe za područje udruženih turističkih zajednica. Tako prikupljena sredstva raspoređuju samo turističke zajednice općine ili grada i to namjenski za program kojeg donosi turistička zajednica općine ili grada i općinska ili gradska uprava. A gdje se tu izgubio onaj zajednički program udruženih turističkih zajednica općina i gradova? Ne bi li ova dodatna sredstva koja je moguće prikupiti samo na temelju udruživanja trebalo usmjeriti na zajedničke aktivnosti udruženih turističkih zajednica? Apsurda ima još u ovim prijedlozima tako da turistička zajednica područja ne može povećati iznos boravišne pristojbe iako obuhvaća više jedinica lokalne samouprave. Predlagatelj je očito s namjerom, izostavio bilo kakvu mogućnost da se turističkoj zajednici grada i općine koja nije udružena sa drugim turističkim zajednicama donosi odluku o povećanju boravišne pristojbe za svoje područje. Što kaže Ustav Republike Hrvatske o ovoj tako očitoj diskriminaciji koju predlaže Ministarstvo turizma? Za turističke zajednice gradova i općina predlagatelj je propisao obvezu donošenja zasebnih godišnjih programa i to: o razvoj turističkih proizvoda, o promociju destinacija, o uređenje javne turističke infrastrukture. Za svaki od navedenih programa propisuje se osnivanje stručnih koordinacija od po 7 članova. Ovdje je upitna ova odredba s obzirom da se nepotrebno propisuju poslovi koji dodatno opterećuju proračune turističkih zajednica gradova i općina jer za sve koordinacije sasvim sigurno treba dodatni administrativni rad u turističkim uredima. Ako odluke o te 3 aktivnosti donose koordinacije koja je svrha turističkih vijeća i skupština osim dizanja ruku za već predloženo ili će se dobacivati razna tijela i koordinacije s dokumentima pokazujući svoju, prvenstveno političku moć, jer kako sam istaknula u uvodu, realno zanimanje za funkcioniranje TZ očito ne postoji. Kako će to osigurati veliki broj turističkih zajednica koje nemaju dovoljno sredstava? Druga upitna stavka je promocija destinacije kojom se turističke zajednice gradova i općina praktično izdvajaju iz sustava i obveze kreiranja promidžbenih programa na razini regija (županija), a što je predviđeno zadaćama turističkih zajednica županija. Praktično i ova rješenja jačaju razvijene turističke zajednice općina i gradova, a dodatno problematiziraju one s nedovoljnim financijskim kapacitetima, te u području promocije otvaraju potencijalne procjepe između programa turističke zajednice grada i općine, programa turističke zajednice županije i programa Hrvatske turističke zajednice. Ministarstvo odredbom o načinu plaćanja članarine obveznika koji posluju u četiri i više županija izravno financijski slabi turističke zajednice općina i gradova i Turističku zajednicu grada Zagreba, a jača prihode Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Zanimljivo je da se od tako prikupljenih sredstava od članarine 30% raspoređuje po kriterijima koje utvrđuje ministar, ne HTZ. Prema prijedlogu Zakona da bi se sam zakon mogao provoditi potrebno je dodatno rastumačiti: 1. U odnosu na navedeno u članku 3. „Sustav turističkih zajednica, organizira se po modelu DMO-a, a čine ga:“ - gdje je dana definicija što znači „po modelu DMO“ i na koji se način utvrđuju ovlasti TZ u tom „modelu DMO“ Ako se radi isključivo o definiciji iz udžbenika, u tom slučaju tko je zadužen za edukaciju članova tijela o istome? Na koji način će se dati ovlasti sustavu TZ i uskladiti sa svim zakonskim rješenjima koji su trenutno važeći u RH da bi se mogao provesti model „upravljanja destinacijom“? 2. U čanku 7. stavak 3. točka 5. „upravljati javnom turističkom informacijskom infrastrukturom za elektroničko poslovanje i elektroničko trgovanje u turizmu za područje za koje je turistička zajednica osnovana.“ – na što se ovo odnosi? Navedeno je da će ministar ovo propisati pravilnikom, međutim ne znam na koje elektorničko poslovanje u turizmu se odnosi. Je li ovo znači da se organizira nacionalni booking.com kojim će upravljati sustav TZ? Pod pretpstavkom da sam ispravno zaključila, koliko će se turističkih agencija, koje su članovi TZ, ugasiti radi „nelojalne“ konkurencije? 3. Članak 15. – zbog čega predsjednika TZ ne potvrđuje Skupština obzirom da se radi o osobi koja predstavlja TZ i koja može imati izrazito lošu reputaciju? Mora se uzeti u obzir da nijednog načelnika/gradonačelnika/župana ne obvezuje zakon na dostavu potvrde o nekažnjavanju, a postoji period predviđen ovim prijedlogom zakona kada on može i zastupati TZ. Mišljenja sam da izbor predsjednika TZ mora potvrditi Skupština, iako ni to ne garantira da će predsjednik raditi po zakonu. Činjenica je da predsjednik koji se bira ex lege (što je ostalo i u ovom prijedlogu zakona, s nejasnom odredbom koja je funkcija i koje su ovlasti osobe koju on odredi za predsjednika) ne postoji alat unutar propisa kojim ga se može „natjerati“ da sudjeluje u radu u TZ prema propisima. 4. Članak 16. – na koji način će se osigurati stručnost NO ako je predviđeno delegiranje 1 člana od strane jednice lokalne samouprave, a 2 člana delegira Skupština? U odnosu na ovlasti koje su propisane za NO u ovom zakonu nužno je potrebno definirati minimalno znanje za članove NO, te osigurati provedbu javnog natječaja za iste da bi se barem pokušalo osigurati zakonito poslovanje. Na ovaj predloženi način, NO postaje politička igračka, a direktori postaju „glineni golubovi“ za političku „elitu“ u svojim općinama/gradovima/županijama. Obzirom da NO dobiva ovim prijedlogom zakona značajne ovlasti, nužno je definirati donji prag znanja koje isti moraju posjedovati, minimalnu stručnu spremu, iskustvo i poznavanje propisa. 5. Ako se ne objave izvješća javno, koje su propisane sankcije? Možda bi MINT trebao osigurati podstranicu na svom web-site-u za ovu aktivnost da bi pregled ovih dokumenata i stvarno bio moguć. I uz najave ukidanja velikog broja TZ, što vjerujem da se ipak neće dogoditi, ne postoji mogućnost pregleda ove dokumentacije preko svakog web-site-a svake TZ pojedinačno. Za bilancu i račun dobiti i gubitka zgodno je to napravilo Ministarstvo financija na site koji se odnosi na neprofitne organizacije. 6. Obzirom da zakon predviđa da TZ postaju „ispostave općine/grada“ imenovanjima članova tijela od strane predstavničkog tijela JLS, dok se izbor članova TZ za rad u tijelima smanjuje, zašto zaposleni nemaju prava kao svi državni službenici, pa da se i na nas primjenjuju posebni propisi. Zbog očiglednog kršenja propisa koji se npr. događaju od strane predsjednika jedne TZ na našem poluotoku koji uporno odbija postupiti po nalozima MINT-a i HTZ-a, direktoru TU ne dopušta da se vrati na posao, skupštinu nikada nije obavijestio o postojanju naloga, a članovima NO ne dopušta uvid u poslovnu dokumentaciju TZ, na koji način će se spriječiti ovakva zlouporaba pozicije predsjednika TZ ako oni koji nadziru njegov rad su imenovano od strane njegove političke opcije (u suprotnom ako je predstavničko tijelo suprotna politička opcije, kako je pokazalo iskustvo, načelnik/predsjednik obično završava političku karijeru na prvom usvajanju proračuna). 7. Članak 19. stavak 1. – na koji način će se riješiti važeći ugovori u TU koji su sklopljeni na neodređeno, a u skladu sa važećim zakonom kao lex specialis i u skladu su sa važećim ZOR-om? Odnosno, kako će se osigurati prava iz radno-pravnog odnosa svim zaposlenima u TU, a zaposleni u TU su i direktori? 8. Predsjednik mijenja direktora isključivo do izbora novoga. Kako ćete spriječiti zloupotrebu položaja koja se događa kad je direktor na bolovanju/prekidu rada/nije mu dopušten povratak na posao od strane tog istog predsjednika koji i u tom slučaju obnaša dužnost direktora? 9. Članak 23. stavak 2. – zašto nisu dana prava ovlaštenja TZ, a ne status „dogovaraju“, obzirom da je iskustvo pokazalo da se većina nabrojenoga događa na način da isto isključivo svojom odlukom/zaključkom/dopisom bez konzultacija sa tijelima i stručnim službama TZ donosi gradonačelnik/načelnik. 10. Članak 27. (1) Kako se koordiniraju planovi ako ih općina/grad ne izrađuju? Ne postoji način utjecaja na iste ni po ovim odredbama zakona, a ne kad JLS upravlja i vijećem i nadzornim odborom iako niste predvidjeli većinu realan je utjecaj politike na donošenje odluka. Pretpostavljam da će „trgovina političkim utjecajem“ biti stalna „olimpijska disciplina“ unutar sustava nakon ovih izmjena. (2) Stavak. 7. – je li županijska TZ oblikuje materijale i znači li to da lokalne TZ više ne odlučuju samostalno o potrebnim promo materijalima. Zašto nije onda propisan i donji minimum nužnih materijala u svakom lokalnom uredu? 11. Članak 28. stavak 7. – kako će se sankcionirati TZ koje ne utvrđuju promjenu od 10% u prihodima? U slučaju značajne izmjene, ukoliko ne postoji sankcija za neutvrđivanje, otvorena je mogućnost za manipulaciju članonstvom skupštine. 12. Članak 30. – ako predsjednik predstavlja JLS, koga dodatno moraju zastupati delegirani članovi JLS? Zašto nisu određene njihove zadaće ako već dolaze na takav način (predstavnici komunalnog poduzeća, kulturnih ustanova.....) već se otvara situacija za čisto politički delegiranje u TV bez obzira na znanje nužno za upravljanje TZ. Također zašto nije propisano da 6 mjesta za članove mora, ne preporuka, biti delegirano prema ključu iz statuta o biranju članova skupštine, na način da je zastupljena svaka skupina koja je zastupljena u statutu? Mišljenja sam da toliko politikanstvo u sustavu samo degradira kvalitetu sustava, te je potrebno ostaviti barem tih 8 članova turističkog vijeća iz redova članstva, ako turističko vijeće je kao tijelo uopće potrebno uz novopredložene koordinacije. 13. Članak 56. stavak 6. – kakve su sankcije u slučaju prekoračenja rokova? I ako se već pomiču rokovi izrade planova na ranije, nužno je krenuti s izradom odozgo prema dolje iz razloga što zajedničke aktivnosti uglavnom su vezane uz najavljene aktivnosti višeg ustroja. 14. 3 stalne koordinacije – koje su im ovlasti? Zašto dobivamo još 3 tijela, a zakonom nisu predviđeni alati da bi se neaktivnost turističkog vijeća i skupštine konačno dokinula? Dodatna administracija s tijelima/koordinacijama koje nemaju realne ovlasti niti mogućnost donošenja odluka. 15. Članak 60. stavak 4. – je li nam i ovdje ostaje premosnica, pa se bruto plaće djelatnika u TIC-u (koji u novopredloženom zakonu se uopće ne spominju uz mogućnost da sam tu informaciju uspjela preskočiti) i u TD ne računaju (bez obzira što su zaposleni u TU TZ)? Treba točno odrediti čije plaće ulaze u ukupni zbroj obzirom da upravo ova odredba gasi puno TZ. (prema podacima iz 2014. čak 136 TZ, odnosno 195 ako se gledaju samo prihodi BP I TČ). 16. Članak 61. stavak 1. – ovo se odnosi samo na članove TZ? 17. Članak 61. stavak 2. – koje su kompetencije članova NO da bi znali ocijeniti na koji način pravilno postupiti? Iz ovoga se iščitava da su im isključive potrebne kompetencije politička pripadnost trenutnoj političkoj struji koja čini većinu u predstavničkom tijelu JLS za 1 člana, a druga 2 imenuje Skupština koja i dosada iako je najviše tijelo upravljanja najmanje je sudjelovala u kreiranju razvoja destinacije i realno najmanje je upoznata s propisima. 18. Članak 61. stavak 2. – ako sa nadzor mora obavit nad nezakonitim odluka turističkog vijeća, na koji način će se osigurati suglasnost istoga????? Turističko vijeće NE SMIJE niti u jednom trenutku davati suglasnost za poziv revizije iz razloga što upravo oni donose sve odluke po kojima postupaju direktori, I UPRAVO NJIHOV RAD JE TAJ KOJI U STVARNOSTI NADZIRE REVIZIJA i ukoliko direktori ukažu na nezakonitost njihovog postupanja isti bivaju smjenjeni. 19. Samostalna služa za nadzor u HTZ je nužna jer bez obzira koliko će TZ na kraju zakonskih izmjena ostati u sustavu TZ, mora postojati služba koja zna primjeniti zakon, ne samo ga tumačiti. Odredbama članka 61. gasi se služba za nadzor HTZ (barem tako izgleda). Na koji način će se osigurati odgovarajuća stručna pomoć sustavu TZ? Poveznica lokalne TZ – županijske TZ - HTZ neće moći djelovati ako nitko nema ovlast dati konačnu ocijenu valjanosti ili nevaljanosti odluke. NO bez definiranja točno određenih kompetencija koje mora imati svaki član da bi mogao nadzirati rad TZ je potpuno nebitno i sigurno nekompetentno tijelo. Najbolji primjer je član NO jedne hotelske kuće na poluotoku donio odluku o izboru najboljeg „investitora“ u predstečajnoj nagodbi da bi nakon par mjeseci izašlo na vidjelo da je gospodin falsificirao diplomu pravnog fakulteta. Kako ćemo ovaj tip neznanja, bahatosti i sile onemogućiti u NO TZ? 20. Članak 62., 63. i 64. – kako će se zaustaviti kaubojština čelnika JLS koji ne postupaju po nalozima MINT-a i ostalih nadležnih institucija? Odredbe zakona su i sada jasne i nedvosmislene, ali se po njima ne postupa. 21. Članak 67. - zašto nije propisan rok u kojem MINT mora postupiti i primjeniti kaznene odredbe? Obavezno staviti rok za postupanje MINT-a od maksimalno 30 dana. 22. Članak 68. – kaznene odredbe – isto 23. Obzirom da kaznene odredbe uključuju gašenje, bez naznaka na koji način je moguće ponovo osnovati TZ, potrebno je doraditi kaznene odredbe na način da se ostavi realan rok za postupanje. Jasno je da može doći do manipulacije prihodima na štetu TZ, te nikada to ne bi smio biti razlog gašenja TZ. Razlog za gašenje TZ isključivo može biti neizvršavanje propisanih zadaća, nekorištenje sredstava u skladu s programom rada...... 24. Odredba o polaganju stručnog ispita: - Potrebno ju je uvesti za sve, ne samo za one s manje od 10 godina staža u turizmu (iz komentara je vidljivo da dio kolega misli da su im osnivači JLS??????) - Potrebno je uvesti najmanje dvogodišnju obvezu provjere znanja za zaposlene, „brevete“ - Iznimno je važno za članove ovih silnih tijela i koordinacija, uz PPS koordinaciju i tijela, osigurati da se i oni moraju polagati nekakav ispit s općim i za njihov djelokrug rada specifičnim znanjima (ne moram opet davati primjer TZ u kojoj sam zaposlena) 25. U odnosu na broj tijela/koordinacija/timova (PPS) jednostavnom računicom zaključujemo da ćemo se administrativno sastajati vjerojatno do 50 puta godišnje, a razgovarat ćemo o obvezama JLS jer nije definiran jasan odmak od ovakvog unutarnjeg ustroja sustava TZ kakav je i dosad bio, već se pokušava stvoriti 2-struki paralelni sustav (PPS i sad novopredložene koordinacije), uz standardna 4 tijela koja već postoje i čiji se rad u većini „morskih“ TZ nije odmaknuo od razgovora o komunalnom redu. Na primjeru TZ u kojoj sam zaposlena vidimo da smatraju da nemaju obvezu raditi po zakonu dok god samostalno raspolažu novcem koji dolazi u TZ po tom istom zakonu (dijelom se kao iznimka pokazao NO, ali zato više nema pristup dokumentaciji TZ niti može vršiti nadzor sukladno važećem zakonu). 26. Ako se turistička društva osnivaju umjesto ugašenih TZM, znači li to da TIC se više nikako ne osniva? Znači li to da TZŽ će u budućnosti s manjim proračunima (predložene izmjene oko BP i TČ) morati obavljati zadaće i TZO/G i TZŽ i to na način da možda turistička društva smiju probijati 25% svoga proračuna dok zapošljavanjem zaposlenika raspuštenih TZM u TZO/G, a TZO/G u TZŽ iste će probiti 25% svoga proračuna? Što se događa s ugašenim TZŽ (iz raznih razloga predviđenih zakonom)? Kako je reguliran njihov status? 27. Obzirom na činjenicu da je rad TZ ovim prijedlogom Zakona još dodatno ispolitiziran, te da nakon uvođenja 4-godišnjeg mandata jedino će se osigurati da sa svakim lokalnim izborima se može osigurati „svoj čovjek“ u TZ-u, a sve u svrhu dobre suradnje JLS i TZ. Ako je sve postavljeno na način da kompetencije direktora ne uvažavaju, te direktori isključivo provode ono što mu delegiraju tijela/koordinacije/timovi TZ, iz kojeg razloga samo direktor mora poznavati propise, prolaziti javni natječaj, polagati stručni ispit dok skupština/turističko vijeće/predsjednik/nadzorni odbor/3 koordinacije/PPS timovi (pretpostavljam da je projekt još aktualan) nemaju kroz zakonski okvir predviđenu niti odgovornost za svoj (ne)rad niti sankcije u slučaju stalnog ponavljanja i oglušivanja na naloge MINT-a (primjer znamo), a direktno utječu na mogućnosti rada stručnih službi i direktora i dijelom i onemogućavaju rad, pa i do krajnosti da nezakonito onemoguće direktoru raditi. Ukoliko je zakonski okvir ovako postavljen koja je svrha zaposliti direktora definiranih kompetencija kad isto ne znači da će moći raditi u skladu sa zakonom ukoliko JLS ocijeni da kako je navela jedna NL u svom obraćanju javnosti, a koja obnaša vlast u Orebiću „Iz tog razloga smo podržali smjenu čelnika (TZ) i očekujemo da se taj "gordijski čvor " raspetlja na korist svih, a ne pojedinca.“ Sada kada zakonski okvir ne predviđa da predstavničko tijelo ima formalno svoje predstavnike u turističkom vijeću upravo politika odlučuje smjenama, i time se javno hvali. Kako ćete ovakvim zakonom zaštiti struku od politikanstva? 28. Ovim predloženim rješenjima osiguravate: (1) cca. 150 visokoobrazovanih osoba da se odmah moraju brinuti za svoje radno mjesto jer je predviđeno gašenje većeg broja TZ, a nije predviđeno zamjensko rješenje za navedeno i sve je isključivo uvjetovano financijskim udjelom plaća dok je svima jasno da je izvjesna i moguća manipulacija prihodima na štetu TZ obzirom da samostalno nemamo ovlasti za prisilnu naplatu osnovnih prihoda, a da bi se prikazao veći udio plaća od stvarnoga. Istodobno, sve zadaće TZ koje će potencijalno biti ugašene i dalje ostaju u obvezi izvršavanja ukoliko MINT smatra da se turizam treba barem pokušati jednako razvijati u svim djelovima RH. (2) Jedan dio direktora, a i ostalih zaposlenih, postaje meta lokalne politike obzirom na duljinu mandata koju predlažete, a koja je u potpunosti nepotrebna jer sadašnje zakonsko rješenje kojim se valorizira i ocijenjuje izvršenje programa rada i postignuti rezultati sugeriraju mogućnost da stručne osobe ipak uspiju opstati bez obzira koliki se pritisak vrši da se smjene (primjer Vam je i dalje poznat). (3) Da predsjednik potencijalno može imati pravomoćnu sudsku presudu u kaznenom postupku i upravljati javnim novcem kroz TZ barem do izbora direktora, a isto se odnosi na sve članove tijela/koordinacija/timova. Potrebno im je zatražiti barem potvrdu o nekažnjavanju za rad u tijelima i ostalim novim „organizacijskim elementima“ TZ. (4) Ako se ne odredi rok u kojem se pokreće postupak raspuštanja tijela TZ i/ili suspenzije direktora od trenutka proteka roka u kojem se nije postupilo po nalogu nadležnih tijela, odnosno kad su stečeni uvjeti za gašenje TZ, osiguravate da se novac TZ troši kao dodatni proračun JLS, a ne za izvršavanje zadaća TZ predviđenih programom rada. (5) Gašenjem TU prema predviđenom ne prestaje potreba za razvojem turizma na tim područjima, samo nestaje javni servis koji će to činiti. (6) Ukoliko se revizija ne zahtjeva radi pogreške direktora, ista nikada neće biti odobrena jer turističko vijeće neće vjerojatno istu dopustiti ako je ostala i dalje u zakonu odredba o osobnoj odgovornosti svakog člana svih tijela jer, ponavljam, sve odluke u stvarnosti donosi turističko vijeće, te hoće li zahtjevati da se utvrdi njihova odgovornost ili dati suglasnost za istu. Ovakvu odredbu možete i brisati iz Zakona jer je neprovediva. Dakle, ravizija poslovanja se vjerojatno nikada više neće provesti niti u jednoj TZ ukoliko ugasite samostalnu službu za nadzor pri HTZ koja bi nadzor trebala nastaviti provoditi slučajnim ili namjernim odabirom TZ jer jedino na taj način se postavljaju uvjeti da svaka TZ se drži zakona ako joj revizija nije slobodan izbor već zadaća upravo tog ureda. U svakom slučaju, izmjene zakona nisu kozmetičke, jasno se dokida samostalnost i decentraliziranost sustava. Sustav postaje ovisan o političkoj volji na razini JLS, dok se financijska sredstva značajno smanjuju na štetu TZO/G/Ž, a u korist HTZ-a. Za donošenje zakona bilo bi nužno javno objaviti: 1. Koje TZ ne udovoljavaju uvjetu od 25% troška za plaće obzirom da ta odredba gasi TZ? 2. Koje TZ ne postupaju po nalozima MINT-a i HTZ-a i kako su sankcionirane, te zašto nije naveden rok u kojem MINT mora kazniti TZ kojima je nadzorom utvrđeno da krše propise? 3. Javnost rada je predviđena zakonom, međutim za neispunjavanje obveza nije predviđena nikakva sankcija. Kako će se to kontrolirati unutar sustava? 4. Kako će lokalne TZ osigurati promotivne materijale ako ih tiska TZŽ, a nije naveden način financiranje istih niti nužana vrsta i količina u svakoj lokalnoj TZ? 5. Koje su potrebne kompetencije za članove NO? 6. Koje su potrebne kompetencije za delegirane članove turističkog vijeća od strane JLS? 7. Koje su ovlasti TZ da bi upravljale destinacijom po modelu DMO? Ovaj zakon isto ne definira. 8. Kako je moguće da neobavezno udruživanje TZ donosi mogućnost viših prihoda, a TZ područja isto pravo ne ostvaruju? 9. Kako će ministar odrediti kompetencije potrebne za zaposlene u TU, odnosno što je donja granica potrebnog znanja jer npr. „poznavanje rada na računalu“ ne definira baš ništa? 10. Zašto navedeni prijedlozi zakona nisu prvo predstavljeni sustavu da dade komentar i ukaže na nemogućnost provedbe istoga? 11. Kako će se osigurati radno-pravni odnos osoba zaposlenih na neodređeno u TZ? Zaključno možemo reći da predlagatelj želi osnažiti sada razvijene i financijski jake turističke zajednice općina i gradova, a ove koje su na rubu financijske izdržljivosti ukinuti kroz niz odredbi u prijedlogu zakona, a da ostave dojam da se ništa ne ukida jer u nijednom članku nije propisana obveza udruživanja, ali jesu ograničenja koja niz turističkih zajednica općina i gradova ''sile'' na ukidanje ili na udruživanje. Ministarstvo ne predlaže niti jedno konkretno r Nema odgovora
9 Turistička zajednica Grada Drniša PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Kako se u osnovi slažemo s najvećim dijelom komentara u odnosu na predloženi paket Zakona, posebno kolega iz sustava turističkih zajednica, dopustite da ovdje naglasimo posljedice eventualnog usvajanja i primjene ovakvih zakonskih rješenja na našem području. TZG Drniša, koja se i po definiciji nalazi na turistički nerazvijenom području, veliki dio svojih napora usmjerava upravo na razvoj ponude i promociju područja. U tom smislu, kao partnerska institucija smo se uključili u izradu i provedbu EU projekta „Razvoj turizma na rubnim područjima NP Krka“. Projekt ukupne vrijednosti 635.240,66 EUR je u fazi provedbe. Nositelj projekta je Grad Drniš, uz druge partnerske institucije, a njegovom realizacijom ćemo dobiti vrijedne sadržaje turističke infrastrukture. Upravo TZG Drniša ima ključnu i specifičnu ulogu jer je njeno postojanje i rast upravljačkih kapaciteta pretpostavka održivosti projekta, što je bio ključni faktor za odobravanje projekta. Stoga je projektnim prijedlogom planirano da postojeći zaposlenik Turističkog ureda dio svog radnog vremena posveti radu na provedbi projekta, što proporcionalnim udjelom u plaći predstavlja i dio obveznog sufinanciranja projekta. Dodatno, na trošak projekta zaposlena je i druga osoba koja je u potpunosti angažirana na provedbi projektnih aktivnosti. Osim navedenog, TZG Drniša je ugovornim obvezama uključena u provedbu projekta kroz samostalnu nabavu i provedbu paketa projektnih aktivnosti planirane vrijednosti 510.843,43 kuna, koje su dijelom našeg financijskog plana i odnose se isključivo na programske aktivnosti (ne i plaće). Istovremeno, ni uz realizirani projekt, prema prijedlogu novog Zakona, TZG Drniša nije u mogućnosti ispuniti kriterij po kojem na bruto plaće ne smije otpadati više od 25% ukupnih prihoda. Dakle, uvođenjem ovakve zakonske odredbe TZG Drniša nema mogućnosti daljnjeg nastavka rada, što u pitanje dovodi i preuzete ugovorne obveze vezano za provedbu i održivost projekta. Gubitkom institucije koja se dokazala kao relevantan partner, bez mogućnosti da se predloženim zakonskim rješenjima nadoknadi nekim drugim institucionalnim ili organizacijskim rješenjem, šteta za daljnji razvoj turizma ovog područja je nemjerljiva. Mišljenja smo da su se turističke zajednice općina i gradova na turistički nerazvijenim područjima, gdje posebno naglašavamo dalmatinsko zaleđe, u zadnjih 25 godine dokazale kao razvojni element u svojim mjestima, te je danas gotovo nezamisliv razvoj turizma na lokalnoj razini bez postojanja lokalne turističke zajednice. Osobito naglašavamo kako su strateške odrednice RH usmjerenost ka regionalnom i ruralnom razvoju, a istovremeno postoji izrazita potreba proširenja turističke ponude i produljenja turističke sezone, gdje je upravo ključan razvoj ponude u dalmatinskom zaleđu, prostoru koji bi usvajanjem predloženih Zakona ostao bez turističkih zajednica kao jednog od ključnih dionika razvoja. Nema odgovora
10 OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Otočni Sabor na prijedloge Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, misli da je upitna hitnost procedure sad u jeku turističke sezone kad turistički djelatnici razmišljaju o tekućoj sezoni. Smatramo da se turizam odvija u malim otočnim mjestima, a ne za stolom, stoga se samim ukidanjem, a ne unapređenjem sustava nanosi nemjerljiva šteta ne samo hrvatskom turizmu općenito već otočnom razvoju. Otočni Sabor je protiv ukidanja turističkih zajednica mjesta ako iste ispunjavaju financijske uvjete za postojanje. Otočni Sabor u svojim aktivnostima je uvijek za decentralizaciju, a ne za centralizaciju moći ili financija. Tako smatramo da ostvarena sredstva u većem postotku nego što je to predviđeno trebaju ostajati gdje su i ostvarena, a ne da veći dio ide u Zagreb, Hrvatskoj turističkoj zajednici. Donošenje zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, zakona o boravišnoj pristojbi i zakona o članarinama u turističkim zajednicama po hitnom postupku u vremenu turističke sezone je nepotrebno i krajnje neprikladno s obzirom na doba godine. Po novom zakonu veliki broj turističkih zajednica neće moći opstati i biti će ukinut a da se pritom ni najmanje ne vodi o računa o načinu na koji turističke zajednice funkcioniraju u manjim lokalnim sredinama, gdje su pokretači i inicijatori svih kulturnih manifestacija i ostalih događanja. Hrvatski su otoci prirodno bogatstvo koje, prema članku 52. Ustava RH, zajedno sa svojim nekretninama koje su od osobitog nacionalnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, predstavlja posebni interes Države i ima njezinu osobitu zaštitu. Otočni Sabor predlaže (traži) da se osnuje Otočna Hrvatska turistička zajednica, čime će se onda moći lakše kontrolirati prikupljena sredstva i pravilna raspodjela tih sredstava po otocima. Osnivanjem otočne HTZ dobivamo udruživanje svih otočnih turističkih zajednica i mogućnost udruživanja samih turističkih zajednica na samom otoku. Omogućavanjem osnivanja otočne HTZ sredstva bi ostajala na ostvarenom području u većem postotku nego što je predviđeno prijedlogom ovog Zakona. Otoci su kao „biseri u Jadranu“ zapravo neprocjenjiva hrvatska vrijednost - cijeli taj prostor je po prirodi i povijesno obdaren mnogostrukim posebnostima. Civilizacija otoka stvarala se iz susreta ili bolje rečeno, sudara čovjeka i prirode: kamena, zemlje i mora. Otok nipošto ne podsjeća na umjetno zatvoren sustav. Prihvaćanjem navedenih prijedloga za izmjenom postigao bi se cilj stvaranja boljih uvjeta života i poticanje gospodarskog razvitka otoka. Otočanima ne treba olakšati život, otočanima treba jednakost šansi, mogućnost da svoj život na otoku razvijaju na način kao da su na kopnu. Život na otoku, rođenjem ili odabirom, ne smije biti prepreka razvoju težnji koje suvremeni čovjek ima. Nema odgovora
11 Turistička zajednica općine Blato PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Očitovanje Turističke zajednice općine Blato na prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakona o boravišnoj pristojbi i Zakona o turističkim članarinama Temeljem navedenog Prijedloga zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakona o boravišnoj pristojbi i Zakona o turističkim članarinama i otvorenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na Vašim internet stranicama http://www.mint.hr/default.aspx?id=8131 te temeljem održanog sastanka direktora Turističkih zajednica DNŽ održanog dana 7.srpnja 2015.godine dostavljamo naše mišljenje. Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma U Vašem prijedlogu između ostalih posljedica koje će donošenjem Zakona proisteći navodi se i: efikasnije sudjelovanje turističkih zajednica u upravljanju destinacijom,..., potpunija zastupljenost specifičnih lokalnih/regionalnih interesa, jačanje lokalne/regionalne inicijative, bolje povezivanje lokalnih dionika u stvaranju međunarodno konkurentnih proizvoda, prepoznatljiva turistička ponuda destinacije. Pomno čitajući Vaš prijedlog i došavši do očiglednog zaključka da se ovim prijedlogom zapravo gase 3 od 5 TZ-ova na otoku Korčuli, dok se 1 od 2 koje bi ostale dovodi u pitanje samoodrživost i normalno funkcioniranje ureda, slobodni smo Vas zapitati u kojem smislu bi se Vaše posljedice bile pozitivne za razvoj turizma na otoku Korčuli, ali i cijele Dubrovačko-neretvanske županije? Potreba za redefiniranjem sustava jest potrebna, ali ne na ovakav nelogičan i posve upitan način, koji se u potpunosti kosi sa usvojenom Strategijom razvoja turizma RH, operativnim priručnikom za primjenu modela DMO i smjernicama za izradu Zakona o TZ-a, počevši od samog termina kada se Zakon donosi po hitnoj proceduri u samom srcu turističke sezone, iako se već tri godine najavljuju izmjene Zakona. Ukidanjem malih turističkih zajednica nanijela bi se nepopravljiva šteta upravo ovim malim turističkim središtima i destinacijama koje se trude prilagoditi trendovima i potrebama tržišta te svojim istaknutim lokalnim, turističkim i kulturnim znamenitostima postati prepoznatljivi na turističkoj karti otoka Korčule, županije Dubrovačko-neretvanske, ali i cijele Hrvatske.  U uvodnom dijelu navodite kako su navedeni problemi, u najvećem dijelu, posljedica, u dosadašnjim zakonima, nedovoljno definirane uloge turističkih zajednica kao destinacijskih menadžment organizacija (u daljnjem tekstu: DMO) i to kako u smislu instrumenata kojima bi turističke zajednice kao DMO upravljale, tako i u smislu zakonskih prava i obveza koja bi im omogućavala što efikasnije sudjelovanje u upravljanju destinacijom. Nipošto ne mislimo da je ukidanje gotovo polovice TZ-ova mjera koja doprinosi otklanjanju navedenih problema.  Također se navodi da S obzirom da je uspješna organizacija turizma svojevrsna garancija uspješnog razvoja turizma i provođenja turističke politike, uz najmanju izravnu financijsku potporu iz proračuna, sustavu turističkih zajednica potrebno je posvetiti veliku pozornost, te novim zakonskim rješenjima osigurati kvalitetnu i učinkovitu organizaciju sustava. Vaša hitna procedura donošenja temeljnog zakona hrvatskog turizma u samom srcu turističke sezone je nažalost jako daleko od posvećivanja pozornosti i osiguranja kvalitetne i učinkovite organizacije sustava.  Razlog naveden u dijelu OBRAZLOŽENJE ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, a odnosi se na mjeru smanjenja parafiskalnih nameta koja je dio strukturnih reformi za ostvarenje ciljeva iz Nacionalnog programa reformi za 2015. može biti eventualno i jedino prihvatljiv za donošenje odluke o smanjenju članarine za 15%  Čl.3 definira da se sustav TZ-ova organizira po modelu DMO. Nažalost, niti u jednom stavku se ne spominje ništa što zapravo ukazuje na praktičnu primjenjivost ove odredbe, niti je definirano na koji način TZ sudjeluje u upravljanju destinacijom odnosno na koji način je propisana koordinacija na razini regije ili županije? Ovo je posebno bitno detaljno razraditi za područja kao što su otoci. Nadalje, u ovom dijelu se ne spominju udružene TZO/G, a još manje njihova uloga u cijelom sustavu, jer se iz priloženog da zaključiti da onda one zapravo nisu ni dio ovako definiranog sustava?  Čl.7 i dalje ne definira upravljanje javnom turističkom infrastrukturom, osobito sada kada se pojedinim TZ-ovima koji će „opstati“ prisilno navodi smanjenje zaposlenih, i dok je javna turistička infrastruktura barem formalno propisana pravilnikom, za novospomenutu javnu turističku informacijsku infrastrukturu nije niti navedeno da će se biti barem formalno propisati pravilnikom, ma što god to u konačnici značilo, niti je uopće razrađeno upravljanje i samo značenje iste  Članak 15. potpuno nejasno navodi izbor osobe koja je u funkciji predsjednika TZ – nejasno je da li je to čelnik jedinice lokalne ili regionalne samouprave i/ili osoba koju on odredi, što to zapravo u praksi znači, da li za vrijeme cijelog mandata ili u slučaju opravdane spriječenosti predsjednika? Imamo li jednog ili dva predsjednika? Smatramo da je ova iznimno bitna odredba u potpunosti nedorečena, i nipošto ne vidimo na koji bi način trebala dovesti do depolitizacije sustava koju ste naveli kao jednu od ključnih slabosti sadašnjeg sustava.  Članak 19. također je nedefiniran i nejasan budući ne navodi što je sa dosadašnjim direktorima i njihovim ugovorima na neodređeno, te čemu uopće potreba za dodatnom i nepotrebnom administracijom uz već postojeću odredbu kojom se izvješće direktora prihvaća ili ne prihvaća na razini svake pojedine godine, uza svu transparentnost rada i da li je ovakva odredba, odnosno preoblikovanje postojećih ugovora o radu na neodređeno vrijeme na mandatni rok, uopće u skladu sa odredbama važećeg Zakona o radu?!  Članak 21. i dalje navodi samo odredbe vezane za sukob interesa direktora i zaposlenike TU, ali ne i za primjerice predsjednika, zar i oni ne mogu biti u sukobu interesa? Upitno je i tumačenje ograničavanja ugostiteljske ili turističke djelatnosti za područje za koje je TZ osnovana jer se u konačnici svodi na puko zadovoljavanje zakonske forme, ukoliko ovo u konačnici znači da direktor TU onda može sve ovo raditi, ali na nekom drugom području, ili kako god da se ova odredba treba tumačiti. Isto tako u potpunosti je nelogično zašto se u članku 53.niti jednom odredbom ne spominje sukob interesa za direktora Glavnog ureda kao ni za zaposlenike istog.  Članak 23. i dalje ne definira odredbe po kojima se sredstva boravišne pristojbe, a koja se zakonski doznačuju općini ili gradu mogu koristiti, odnosno za kakve svrhe, što je također vrlo bitno, osobito kako bi se izbjegla svaka mogućnost nerealnog i nenamjenskog korištenja ovih sredstava, kako ste prethodno naveli.  Čl.27 . stavak 2.navodi razvoj turističkih proizvoda kao zadaće TZO/G, ali ne i način na koji će se taj proizvod plasirati na tržište – da li će to moći raditi same TZO/G ili će morati birati poslovne partnere, i ako da, po kojem ključu? Valjda nam je svima jasno da se turistički proizvod mora prodavati, a TZ-ovi nemaju komercijalnu djelatnost niti se ovdje dalje detaljno obrazlaže to isto pitanje. Stavak 5. navodi kao zadaću TZO/G i praćenje i sudjelovanje na natječajima za EU fondove, st. 15. provođenje programa edukacije i osposobljavanja zaposlenika pa je nelogično kako se istodobno može predložiti povećanje osnovnih zadaća uz istovremeno smanjenje osnovnih prihoda odnosno zaposlenika u određenim TZO/G dok su st.13.i 17. (operativni marketing i krizni menadžment) u potpunosti nedefinirani. Štoviše, postavlja se pitanje koliko je opravdano dodijeljivanje ove zadaće (organiziranje kriznog menadžmenta) turističkim zajednicama pored postojećih jedinica lokalne samouprave. Stavak 7.apsolutno je nelogičan ukoliko se odnosi na promotivne materijale vezane za područje TZO/G i svakako ga treba izbrisati. Također je nedopustivo da članak 27.uopće ne navodi informiranje gostiju kao zadaću TZ-a, niti obradu i prikupljanje statističkih podataka, tim više jer nije navedeno kome sada na području za koje je TZ (bila) osnovana prelazi ta zadaća ukoliko je TZ uistinu gube.  Čl.30. u kojem se navodi da u Turističko vijeće TZO/G a dva člana delegira predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave za područje koje je TZO/G osnovana apsolutno ne dovodi do depolitizacije sustava TZ-a, što se navodi, između ostalog, kao glavni nedostatak i slabost postojećeg sustava.  Članak 33.stavak 1. – zar nije bilo racionalnije da ostane odredba da turistička društva mogu raditi tijekom cijele godine ili sezonski ukoliko se već osnivaju „po načelu racionalnosti“?  Čl. 40. nedovoljno definira i ne pojašnjava „inpute“ na temelju kojih bi se oblikovali promotivni materijali; što ovo zapravo znači, da bi TZ-ovi imali vlastite promo materijale ili tek i jedino promotivne materijale na razini županije, i ako je tako, po kojem ključu? Također nisu pojašnjeni niti specificirani poslovi operativnog marketinga.  Članak 42.st.3 (članstvo u skupštini TZŽ) ne definira da li se udio prihoda utvrđuje prema ukupnom zaduženju prihoda ili prema uplaćenim prihodima.  Članak 54. i 55. definira mogućnost udruživanja TZ sa upisom odnosno bez upisa u Upisnik turističkih zajednica. Na prvi pogled, odredbe predlažu djelovanje kroz jedinstvenu marketinšku sinergiju, ali dopustite da Vas podsjetim na odredbe ovog istog Prijedloga zakona kojim se gase TZO/G, pa je u potpunosti nejasno kako se može udruživati TZO/G koja je prestala postojati i brisana je iz Upisnika rješenjem istog nadležnog ministarstva? Nadalje, ovime nisu detaljno definirani niti razrađeni kriteriji po kojima bi se odredio predsjednik udružene TZ kao ni kriteriji o zastupljenosti u vijeću, skupštini, nadzornom odboru. Nelogična je i odredba u stavku 4. kojom se propisuje obaveza dostavljanja odluke o sklapanju sporazuma u roku od 15 dana u Ministarstvo kada istovremeno stavak 2. navodi da ovakve udružene TZ nisu pravne osobe. Članak 56. I 57. (godišnji program rada i financijski plan) iznose niz nelogičnosti. Kao prvo, ukoliko je skupština stavkom 2. kao i dosada dužna donijeti do kraja godine program rada i financijski plan za slijedeću godinu, čemu uopće potreba dodavanja stavka 3. kojim se navodi da ukoliko skupština ne donese program i plan, može izvršavati samo one obveze koje proizlaze iz zakona ili ugovora?? Novi rokovi donošenja prijedloga godišnjih programa rada i financijskih planova su prerano postavljeni, budući bi se trebali formirati u najaktivnijem razdoblju godine, koje osim što je najoperativnije u cijelom razdoblju na terenu, ne može niti podatkovno niti realno pokazati točne i precizne podatke o ostvarenju te godine kako bi se u najboljoj mjeri mogao formirati adekvatan prijedlog programa i plana za slijedeću godinu, a još je manje jasno čemu potreba za 3 različita roka na razini TZO/G, TZŽ i HTZ kada su dosadašnji rokovi u praksi dobro funkcionirali?! Nelogično je kako bi se na ovaj način mogle uskladiti turističke zajednice nižeg i višeg ustroja. Štoviše, u potpunosti podržavamo rješenje za ovaj prijedlog zakona kakvo navodi Turistička zajednica DNŽ u svom očitovanju na ovaj Prijedlog zakona.  Članak 57. i njegove odredbe o formiranju tri posebna potprograma(razvoj turističkih proizvoda, promocija destinacije i uređenje javne turističke infrastrukture sa ciljem unapređenja boravka turista u destinaciji) kao i tri stalne stručne koordinacije sastavljene od predstavnika privatnog i javnog sektora. Neshvatljiva je potreba pored već definiranog i zakonom propisanog sadržaja programa rada TZO/G. Čemu potreba za ovim dodatnim odborima pored postojećih Turističkih vijeća, osobito kada se uzme u obzir dinamika sastajanja ovog tijela na godišnjoj razini? Smatramo da je puno bolja solucija eventualno redefinirati postojeći propisani i zadani sadržaj programa rada i detaljno njime definirati ove programe, ali da svakako budu sastavni dio jednog jedinog metodološki propisanog programa rada i financijskog plana TZO/G za pojedinu godinu. Ovakva dodatna administracija koja bi nastala uvođenjem ovih triju stručnih koordinacija jest sve samo ne ono što je uistinu potrebno da bi se osigurala maksimalna funkcionalnost sustava, zajednica i u konačnici hrvatskog turizma. Stoga svakako smatramo da se st. 2., 3. i 4. članka 57. moraju brisati.  Članak 60. stavak 4. ne objašnjava dovoljno precizno da li se odnosi na zaposlene u turističkom uredu ili zaposlene u TIC-evima. Ovo je posebno bitno definirati imajući na umu važnost zaposlenika TIC-eva bez kojih ne bi bilo moguće organizirati cjelodnevni dan ureda u vrijeme turističke sezone te na taj način biti na raspolaganju našim posjetiteljima, da ne govorimo o samom broju turista koji prolaze kroz naše urede i kojima smo na raspolaganju za sve potrebne informacije koje im trebaju, osobito u manjim turističkim mjestima, kada je TU u sezoni „dežurni servis“ i kada se već sada kombiniraju postojeći djelatnici turističkog ureda (obično jedan stalno zaposleni kroz godinu u „malim“ TZ-ovima), sezonski radni odnos i student servis. Ukoliko se ovakva regulacija mora definirati ovako striktnim i isključivim zakonskim odredbama, a ustrojavanje TIC-a je jedna od važnih zadaća TZO/G, postavlja se pitanje da li se onda zadaće TZ-a svode na puko zadovoljavanje zakonske forme ili na ono za što bi stvarno trebale biti osnovane, a to je da u najvećoj mogućoj mjeri budemo na raspolaganju našim posjetiteljima i potrebama same destinacije za turistički razvoj iste. Primjera radi, naš turistički ured u periodu lipanj-rujan radi od 8-20h svaki dan, dok naši informatori(studenti) također obavljaju ulogu informatora u župnoj crkvi za posjetitelje koja inače ne bi bila otvorena u vremenu od 9-20h za posjetitelje te također provode anketiranje naših posjetitelja na terenu. Ovaj možda mali program je nešto na što smo mi ponosni jer smo zadovoljni da su svi elementi naše postojeće turističke ponude na raspolaganju našim posjetiteljima koji dolaze ne samo u Blato već i na cijeli otok Korčulu i da TZ financira ovakav jedan program. Također skrećemo pažnju na mogućnost da se u sami prijedlog zakona ugradi i mogućnost kojom se odluka o financiranju i opstanku „malih“ turističkih zajednica donosi na nivou općine/grada na način da JLS sufinancira troškove hladnog pogona TZ-ova u opravdanim slučajevima kako bi TZ mogla nesmetano funkcionirati kroz cijelu godinu te svakako uzeti u obzir i opstanak takve TZ. Mišljenja smo da jedna JLS sama može najbolje procijeniti potrebu i pozitivne efekte koje njihovo područje dobija samim postojanjem i funkcijom koju TZ ima kao jedina zakonom propisana stručna služba za razvoj i promociju turizma od opće koristi na području te destinacije.  Članak 68.stavak 4. Ovaj stavak je također sporan te se postavlja pitanje zašto ne propisuje da imovinu stječe JLS za područje za koje je osnovana TZ, umjesto TZŽ. Puno je logičnije da imovinu stječe Općina ili Grad u slučaju prestanka rada njihove TZ.  Članak 67. Stavak 2 – Razlozi za ukidanje turističke zajednice. Ovaj paket iznimno oštrih razloga za samo ukidanje TZ po „kratkom postupku“ je u potpunosti apsurdan i naprosto neprihvatljiv. Svakako je da je najlakše ugasiti pojedinu TZ izdavanjem tek jednog lista papira u obliku rješenja kojim se ista TZ briše iz Upisnika turističkih zajednica i prestaje postojati, ali jeste li se zapitali kada ste ovakav prijedlog formirali, što onda? Što kada te TZ na tom području više nema? I kako će se takvo ukidanje odraziti na njene krajnje korisnike – posjetitelje u toj destinaciji/području i sve njene članove kojima je baš ta TZ bila jedina stručna služba i javni servis osnovan za provođenje općeg interesa i potreba svoje destinacije? U samom zaključku ovog očitovanja, skrećemo pažnju na članak 8. stavak 4 Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o boravišnoj pristojbi kojim se propisuje da prijavu i odjavu turista obavlja turistička zajednica županije u slučaju kada nije osnovana TZO/G. Ovakav prijedlog odredbe možda najbolje pokazuje nepoznavanje stvarnog stanja na terenu i unutar samog sustava turističkih zajednica koje se nizom predloženih odredbi da iščitati iz ovakvog prijedloga ovih triju temeljnih zakona hrvatskog turizma. Dakle, nipošto nismo suglasni sa donošenjem zakona po hitnom postupku u samom srcu turističke sezone; ne možemo se složiti sa očitom centralizacijom financijskih sredstava koja su TZO/G neophodna za provođenje zakonom propisanih zadaća; neshvatljivo je da nisu ponuđena nikakva rješenja na polju usavršavanja, stručnosti, podizanja razine kvalitete ili depolitizacije samog sustava, a što je sve navedeno kao glavni nedostatak postojećeg sustava; nelogično je da sva predložena rješenja uvelike odstupaju od onih koja su bila ranije najavljivana te umjesto da se ponudi rješenje koje će dovesti do prilagodbe novom, i navodno, boljem sustavu jedino što je ponuđeno ovim Prijedlogom jest gašenje TZ-ova odnosno smanjenje prihoda uz istovremeno povećanje zadaća; ne možemo se složiti ni sa činjenicom da se samo navode razlozi za (drastično) ukidanje TZ-ova bez ikakvog dovoljnog pojašnjenja ili navođenja razloga za isto; neshvatljiva je i potreba za pomicanjem rokova donošenja programa rada i financijskog plana, neusklađenost sa rokovima TZ višeg ustroja uz istovremeno ostavljanje roka po kojem ga je Skupština dužna donijeti do kraja tekuće godine; neshvatljiva nam je i potreba za svim dodatnim nadzorima pored već postojećih i zakonom propisanih koji omogućavaju i osiguravaju transparentnost poslovanja Zajednica; nelogično je da Prijedlog izmjene zakona o turističkoj članarini nije ponudio niti jedno rješenje kojim bi se promijenila učinkovitost dostave podataka o zaduženjima obveznika plaćanja turističke članarine od strane Porezne uprave koja je zadužena za nadzor iste, a ne samo evidencija o izvršenim uplatama, kao i do sada. Nije upitno da sustav turističkih zajednica treba reformirati i modernizirati, ali ne način da ga se ruši i gasi već na način da se poveća njegova maksimalna učinkovitost i funkcionalnost, što ovaj Prijedlog apsolutno ne donosi. Svakako je nedopustivo da se ovakav paket zakona donosi po hitnom postupku i bez uključenosti svih onih dionika na koje se ti isti zakoni u krajnjoj liniji i primjenjuju. Temeljem svega navedenog tražimo da se ovakav Prijedlog zakona povuče iz hitne zakonske procedure te da se krene u ponovno promišljanje te konstruktivno i logično donošenje istog. Nema odgovora
12 HOK I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 3. Potrebno šire obrazloženje u čemu se sastoji novina organiziranosti prema modelu DMO. Nema odgovora
13 HOK II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 30. - Turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada Obzirom da je ostavljena mogućnost da predsjednik lokalne TZ bude načelnik/ gradonačelnik, a uz to se još dva člana delegiraju iz predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, mišljenja smo da je to preveliki utjecaj javnog sektora-lokalne uprave, a premalo konkretnih pružatelja ugostiteljskih i turističkih usluga. Ovo se naročito odnosi na male gosppodarske subjekate koji mogu biti zbog obima poslovanja i manjeg prihoda u turističku zajednicu i manje zastupljeni. Zbog navedenog predlažemo da se umjesto dva predstavnika lokalne uprave delegira 1, a 1 član vijeća da se delegira kao predstavnik iz Udruženja obrtnika dotičnog područja. Nema odgovora
14 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ministarstvo turizma u hitnu proceduru daje tri turistička zakona s krajnjim rokom za javnu raspravu do 12. srpnja 2015. Riječ je o prijedlogu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakonu o boravišnoj pristojbi i turističkoj članarini. Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana stoga nije dobro da se tako važni zakoni za turizam Hrvatske prosljeđuju u hitan postupak. Predlažemo da se Zakon o turističkim zajednicama donese u redovnom postupku. Turističke zajednice su pravne osobe osnovane radi jačanja i promicanja hrvatskog turizma i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom na razini na kojoj su osnovane, a njihovi članovi upravo pravne i fizičke osobe koje i obavljaju tu turističku , ugostiteljsku ili drugu s turizmom povezanu djelatnost. Ukoliko se dogodi da se odlučivanje većinom svede na odluke javnog sektora/lokalnu upravu, obrtnici koji uvelike obavljaju djelatnost vezane za turizam neće imati prevelikog utjecaja na donošenje važnih odluka a koje s odnose na njihovo poslovanje. Također jednaki kriteriji koji su predviđeni za razvijena i nerazvijena područja dovesti će do gašenja većine Turističkih zajednica na kontinentu, a ljudi za koje nije predviđen plan zbrinjavanja ostati će na ulici. Primjerice Slavonija ili Gorski kotar nema mogućnosti za samoodržavanje. Ukoliko tomu pridodamo nedavno ukidanje Zakona o brdsko planinskom području, ledolom, teške i hladne zime, smanjenje radnog vremena ili potpuno gašenje relevantnih institucija poput zdravstvenih ustanova, pošte, suda do pretežno staračkog stanovništva i sve manjeg broja učenika u školama i ono malo preostalog radno aktivnog stanovništva biti će prisiljeno ugasiti svoje radnje i napustiti Gorski kotar. Nema odgovora
15 TZO Trpanj PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Donošenje zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, zakona o boravišnoj pristojbi i zakona o članarinama u turističkim zajednicama po hitnom postupku u vremenu turističke sezone je nepotrebno i krajnje neprikladno s obzirom na doba godine. Po novom zakonu veliki broj turističkih zajednica neće moći opstati i biti će ukinut a da se pritom ni najmanje ne vodi o računa o načinu na koji turističke zajednice funkcioniraju u manjiim lokalnim sredinama, gdje su pokretači i inicijatori svih kulturnih manifestacija i ostalih događanja. Njihova je važnost veća što je mjesto manje jer nema drugih javnih sredstava. Protivimo se stavku 1. točki 7 u kojem piše da priprema marketinških materijala ide na upućivanje u turističku zajednicu županije čime nam se uskraćuje pravo da imamo utjecaj na oblikovanje vlastitih materijala koje najbolje jedino lokalna zajednica može prezentirati. Članak 21- sukob interesa u kojem stavak 2 kaže da direktoru nije dopušteno obavljanje ugostiteljske i turističke djelatnosti je u najmanju ruku dvojben. Pođimo opet od manjih mjesta gdje je gotovo nemoguće naći nekoga tko se ne bavi turizmom na ovaj ili onaj način, što u slučaju da takve stručne osobe nema? Koliko štete direktor sa jednim apartmanom odnosno koristi može sebi pribaviti a da se ta korist ne odrazi na sve ostale iznajmljivače u destinaciji, mišljenje je da osoba koja je direktno upoznata sa problemima samo može bolje pomoći u razumijevanju problematike i imati veći interes da što bolje prezentira svoju destinaciju. Također se protivimo i vraćanju uvođenja mandata jer nas dovodi u nepovoljan položaj. U članku 53 - direktor Glavnog ureda nigdje ne stoji uredba o sukobu interesa dok se za direktore lokalnih TZ određuju sankcije tako da ni u tom dijelu nije sasvim jasno zašto ista pravila ne vrijede. Članak 56- godišnji program rada i financijski plan je nemoguće odraditi tijekom kolovoza jer smo ionako pod velikim pritiskom i u velikome poslu, u samom vrhuncu turističke sezone i nije se moguće predano posvetiti niti planirati iduću godinu a i prerano je jer tek imamo na raspolaganju šestomjesečne rezultate tekuće godine. Članak 60- prihodi tz gdje spominje da troškovi radnika ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda turističke zajednice je nejasan jer se ne navodi da li se odnosi samo na zaposlene u turističkom uredu ili na zaposlene u turističko informativnim centrima. Apeliramo da se vodi računa o manjim turističkim zajednicama koje iako ne donose velike profite obavljaju velike zadaće u manjim mjestima i otocima. Nema odgovora
16 Turistička zajednica općine Fužine PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turističke zajednice Gorskoga kotara ( Delnice, Fužine, Čabar, Lokve, Ravna Gora, Skrad, Brod Moravice, Vrbovsko, Mrkopalj) Primjedbe na prijedlog novih zakonskih rješenja paketa turističkih zakona Na koordinaciji direktora turističkih zajednica s područja TZ Kvarnera, održanoj 6. srpnja 2015. u Malinskoj, istaknute su i usuglašene primjedbe na novi paket turističkih zakona koji je pripremeljen u Ministarstvu turizma. Opći je zaključak da, bez obzira na najavu i namjeru zakonodavca da poslovanje turističkih zajednica usmjeri u pretvaranje u destinacijske menadžment organizacije, predloženi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ne nudi takva rješenja, već, na žalost, donosi lošija rješenja od dosadašnjih koja će se odraziti posebice na postojanje i poslovanje turističkih zajednica na kontinentu. Zato je zaključeno: 1. Odgoditi donošenje Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, posebno odgoditi hitan postupak dok se ne donesu odgovarajuća rješenja 2. Zbog namjere smanjenja rashoda državnog proračuna, poslati u proceduru Zakon o članarinama, dok Zakon o boravišnoj pristojbi također treba dodatno doraditi i obustaviti njegovo donošenje po hitnom postupku Konkretne primjedbe na zakon odnose se na to da je nužno potrebno odijeliti način poslovanja truističkih zajednica na moru i velikim gradovima od TZ-a na kontinentu koji turizam tek razvija. U tom smislu najvažnija primjedba odnosi se na članak 60. Zakona o TZ- ima… gdje je potrebno dodati novi stavak 5: Na turistički nerazvijenim područjima troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkom uredu ne smiju prelaziti 45% ukupnih prihoda turističke zajednice. Naime, ukoliko ostane i za kontinent ograničenje od 25%, većina turističkih zajednica će se ugasiti, a nije moguće niti objedinjavanjem u subregionalne zajednice (primjer Gorski kotar) postići ovaj cilj. Bila bi velika šteta ugasiti turizam ondje gdje se počeo razvijati, a to je i Slavonija i Baranja, Lika, Sjeverna Hrvatska i mnogi drugi dijelovi kontinentalne Hrvatske. Tko će tada raditi posao koji rade sadašnji turistički uredi na korist ne samo lokalnoj zajednici, već i hrvatskom turizmu u cjelini. Procjena je, ne manje važna, da bi na ulici moglo završiti 150 VISOKOOBRAZOVANIH ljudi u ruralnim sredinama. Tko i kako će ih zbrinuti, zakon ne daje odgovor. Dalje, što se tiče pretvaranja dosadašnjih pretežno marketinških organizacija u DMO-e, očito ovaj oblik „ne drži vodu“. Mišljenja smo da je potrebno vidjeti strana iskustva i razmisliti o formiranju organizacije u državnom ili poludržavnom obliku jer bez zakonskog reguliranja ovlasti, ovakve turističke zajednice ne mogu parirati lokalnoj i regionalnoj samoupravi. A evo i konkretnih prijedloga: I. ZAKON O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA Članak 7. - u točki 1. dodati: iza … područne (regionalne) samouprave…., državne uprave ili javnih ustanova Članak 27. - brisati točku 7. – nepotrebna je ako se radi o lokalnim promocijskim materijalima - u točki 18. Brisati: općine ili grada, a dodati: … od strane jedinice lokalne ili područne samouprave, državne uprave ili javnih ustanova Članak 28. - U točki 4. potrebno je povisiti udio boravišne pristojbe na 50% jer se u praksi pokazalo da u skupštine turističkih zajednica, po osnovi članarine, dolaze ljudi koji i nemaju izravnu vezu s turizmom Članak 58. - u potpunosti brisati točku 4. za turističke zajednice općina; ovo se može odnositi na velike turističke zajednice Članak 60. Dodati novu točku 5. - na turistički nerazvijenim područjima troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkom uredu ne smiju prelaziti 45% ukupnih prihoda turističke zajednice. Gore navedenim primjedbama prilagoditi Kaznene odredbe zakona. Primjedbe na prijedlog novih zakonskih rješenja paketa turističkih zakona Na koordinaciji direktora turističkih zajednica s područja TZ Kvarnera, održanoj 6. srpnja 2015. u Malinskoj, istaknute su i usuglašene primjedbe na novi paket turističkih zakona koji je pripremeljen u Ministarstvu turizma. Opći je zaključak da, bez obzira na najavu i namjeru zakonodavca da poslovanje turističkih zajednica usmjeri u pretvaranje u destinacijske menadžment organizacije, predloženi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ne nudi takva rješenja, već, na žalost, donosi lošija rješenja od dosadašnjih koja će se odraziti posebice na postojanje i poslovanje turističkih zajednica na kontinentu. Zato je zaključeno: 1. Odgoditi donošenje Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, posebno odgoditi hitan postupak dok se ne donesu odgovarajuća rješenja 2. Zbog namjere smanjenja rashoda državnog proračuna, poslati u proceduru Zakon o članarinama, dok Zakon o boravišnoj pristojbi također treba dodatno doraditi i obustaviti njegovo donošenje po hitnom postupku Konkretne primjedbe na zakon odnose se na to da je nužno potrebno odijeliti način poslovanja truističkih zajednica na moru i velikim gradovima od TZ-a na kontinentu koji turizam tek razvija. U tom smislu najvažnija primjedba odnosi se na članak 60. Zakona o TZ- ima… gdje je potrebno dodati novi stavak 5: Na turistički nerazvijenim područjima troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkom uredu ne smiju prelaziti 45% ukupnih prihoda turističke zajednice. Naime, ukoliko ostane i za kontinent ograničenje od 25%, većina turističkih zajednica će se ugasiti, a nije moguće niti objedinjavanjem u subregionalne zajednice (primjer Gorski kotar) postići ovaj cilj. Bila bi velika šteta ugasiti turizam ondje gdje se počeo razvijati, a to je i Slavonija i Baranja, Lika, Sjeverna Hrvatska i mnogi drugi dijelovi kontinentalne Hrvatske. Tko će tada raditi posao koji rade sadašnji turistički uredi na korist ne samo lokalnoj zajednici, već i hrvatskom turizmu u cjelini. Procjena je, ne manje važna, da bi na ulici moglo završiti 150 VISOKOOBRAZOVANIH ljudi u ruralnim sredinama. Tko i kako će ih zbrinuti, zakon ne daje odgovor. Dalje, što se tiče pretvaranja dosadašnjih pretežno marketinških organizacija u DMO-e, očito ovaj oblik „ne drži vodu“. Mišljenja smo da je potrebno vidjeti strana iskustva i razmisliti o formiranju organizacije u državnom ili poludržavnom obliku jer bez zakonskog reguliranja ovlasti, ovakve turističke zajednice ne mogu parirati lokalnoj i regionalnoj samoupravi. A evo i konkretnih prijedloga: I. ZAKON O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA Članak 7. - u točki 1. dodati: iza … područne (regionalne) samouprave…., državne uprave ili javnih ustanova Članak 27. - brisati točku 7. – nepotrebna je ako se radi o lokalnim promocijskim materijalima - u točki 18. Brisati: općine ili grada, a dodati: … od strane jedinice lokalne ili područne samouprave, državne uprave ili javnih ustanova Članak 28. - U točki 4. potrebno je povisiti udio boravišne pristojbe na 50% jer se u praksi pokazalo da u skupštine turističkih zajednica, po osnovi članarine, dolaze ljudi koji i nemaju izravnu vezu s turizmom Članak 58. - u potpunosti brisati točku 4. za turističke zajednice općina; ovo se može odnositi na velike turističke zajednice Članak 60. Dodati novu točku 5. - na turistički nerazvijenim područjima troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkom uredu ne smiju prelaziti 45% ukupnih prihoda turističke zajednice. Gore navedenim primjedbama prilagoditi Kaznene odredbe zakona. Nema odgovora
17 Turistička zajednica Grada Korčule PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Predmet: OČITOVANJE TURISTIČKE ZAJEDNICE GRADA KORČULE O PRIJEDLOGU ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI I ZAKONA O TURISTIČKOJ ČLANARINI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Predlagatelj predlaže hitnu proceduru donošenja Zakona u periodu godine u kojem su djelatnici turističkih zajednica u potpunosti posvećeni gostima u destinacijama i njihovim potrebama. Nadalje, ovaj prijedlog znatno odstupa od Smjernice za izradu Zakona o turističkim zajednicama (po modelu DMO) – Ministarstvo turizma, 3. travnja 2014. godine. Prijedlog Zakona ne uvažava regionalne razlike osobito za područje otoka pa predviđa primjenu istog principa na sve turističke zajednice a posljedica je ukidanje pojedinih turističkih zajednica. TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINA I GRADOVA Članak 2. (1) Turističke zajednice osnivaju se radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane. KOMENTAR: Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma svojim uredbama predlaže ukidanje najvećeg broja turističkih zajednica i funkcioniranje samo pojedinih. Članak 73. (1) Postojeće turističke zajednice mjesta prestaju postojati po sili zakona danom stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Sredstva, prava, obveze i radnike turističkih zajednica mjesta iz stavka 1. ovoga članka preuzimaju turističke zajednice općina ili gradova na čijem se području nalaze naselja u kojima su bile osnovane turističke zajednice mjesta. (3) Turističke zajednice o pćina ili gradova koje preuzimaju sredstva, prava, obveze i radnike turističkih zajednica mjesta iz stavka 1. ovoga članka dužne su omogućiti ustrojavanje turističkih društva za mjesta u kojima su bile osnovane turističke zajednice. (4) Ministarstvo rješenjem utvrđuje prestanak turističke zajednice iz stavka 1. ovoga članka i briše turističku zajednicu iz Upisnika turističkih zajednica KOMENTAR: Nakon ukidanja pojedinih turističkih zajednica, potrebno je ponovno ih oformiti a to zahtjeva određeno vrijeme. Do ponovnog utemeljenja turističke zajednice ili udruživanja turističkih zajednica nema nikakvih aktivnosti i u najboljem slučaju slijedi stagnacija turističke djelatnosti. Budući su otoci iz percepcije posjetitelja jedinstvena destinacija, ukidanje turističkih zajednica na otoku naštetilo bi turizmu na cijelom otoku. Članak 3. 'Sustav turističkih zajednica, organizira se po modelu DMO (destinacijska menadžment organizacija) a čine ga: 1. turistička zajednica općine ili grada osnovana za područje općine ili grada, 2. turistička zajednica područja osnovana za područja na kojem nisu osnovane turističke zajednice općina i gradova iz točke 1. ovoga članka Zakona, 3. turistička zajednica županije za područje županije, 4. Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba, 5. Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.'' KOMENTAR: Udružene turističke zajednice općina i gradova nisu dio sustava organiziranog po modelu DMO? Predsjednik turističke zajednice Članak 15. (3) Dužnost predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije može obnašati i osoba koju, odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje koje je turistička zajednica osnovana. KOMENTAR: Ako dužnost predsjednika može obnašati i osoba koju, odredi općinski načelnik ili gradonačelnik, to znači da uz gradonačelnika istovremeno na Turističkom vijeću može nazočiti još jedna osoba a to pak znači da je na Turističkom vijeću moguće imati ukupno 10 osoba s pravom glasa? Članak 19. (1)Turistički ured ima direktora kojeg turističko vijeće imenuje na vrijeme od četiri godine. KOMENTAR: U kojem roku se provodi imenovanje direktora obzirom na datum stupanja zakona na snagu? Nastavlja li postojeći direktor obavljati dužnost slijedeće četiri godine nakon stupanja na snagu ovog Zakona? Turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada Članak 30. Turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada ima predsjednika i osam članova od kojih šest članova bira skupština turističke zajednice općine ili grada iz redova članova turističke zajednice, vodeći računa o zastupljenosti djelatnosti u turizmu (pružatelji ugostiteljskih usluga, putničke agencije i sl.), a dva člana delegira predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave za područje koje je turistička zajednica općine ili grada osnovana. KOMENTAR: Osim predsjednika-gradonačelnika/ načelnika i njegovog mogućeg imenovanog zamjenika te 2 člana Turističkog vijeća iz lokalne samouprave još je jedan član (Nadzorni odbor) to je ukupno 5 osoba članova tijela turističke zajednice iz lokalne samouprave. Na ovaj način politika će imati veći upliv u odluke tijela turističke zajendice jer će članovi iz JLS zamijeniti gospodarstvenike u turizmu. Zadaće turističke zajednice općine ili grada Članak 27. Zadaće turističke zajednice općine ili grada su sljedeće: .... 5. praćenje i sudjelovanje na natječajima za EU fondove KOMENTAR: Postavljam pitanje: Ako pod točkom 5. podrazumijevamo pripremu projekata za EU fondove, onda to znači da je potrebno educirati već osposobljeni stručni kadar za turizam sa znanjima za pripremu projekata? Ima li to smisla kad djelatnici imaju dovoljno svog posla u turizmu? Ne bi li to trebale odrađivati agencije za prijavu projekata za EU fondove? Znači li to da turističke zajednice prestaju biti info servisi gostima i postaju još jedan ured lokalne samouprave? 6. priprema i slanje podataka o turističkoj ponudi na području destinacije u turističku zajednicu županije, 7. priprema marketinških materijala o destinaciji i upućivanje na konačno oblikovanje u turističku zajednice županije, 8. distribucija promotivnih materijala, ... 13. suradnja s turističkom zajednicom županije u operativnom marketingu, KOMENTAR: Molim pojašnjenje zadaća turističkih zajednica u točkama 6-13 Članka 27., naime, nije jasno da li priprema marketinških materijala o destinaciji i upućivanje u turističku zajednicu županije znači priprema za tisak materijala a županijska turistička zajendica odrađujedogovore za tisak? U točki 13. suradnja s turističkom zajednicom županije u operativnom marketingu, molim pojašnenje. VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA Godišnji program rada i financijski plan Članak 56. (4) Prijedlog programa rada i financijskog plana za sljedeću godinu, turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada podnosi skupštini turističke zajednice općine ili grada do 15. rujna tekuće godine, turističko vijeće turističke zajednice županije podnosi skupštini turističke zajednice županije do 15. listopada tekuće godine, a turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice podnosi Saboru Hrvatske turističke zajednice do 15. studenoga tekuće godine. (5) Prijedlog godišnjeg programa rada i financijskog plana turistička zajednica općine ili grada dužna je dostaviti turističkoj zajednici županije najkasnije do 30. rujna tekuće godine, turistička zajednica županije Hrvatskoj turističkoj zajednici najkasnije do 31. listopada tekuće godine te Hrvatska turistička zajednica ministarstvu najkasnije do 30. studenog tekuće godine. KOMENTAR: Rokovi za prijedloge programa rada i financijskog plana su prerano osobito stoga što je predviđeno sudjelovanje tako velikog broja osoba. Članak 57. (2) Osim elementa iz stavka 1. ovoga članka, program rada i financijski plan turističke zajednice općine ili grada moraju obvezno sadržavati tri zasebna potprograma koja će se odnositi na: -razvoj turističkih proizvoda, -promociju destinacije, -uređenje javne turističke infrastrukture s ciljem unapređenja uvjeta boravka turista u destinaciji. (3) Za planiranje i nadzor provedbe navedena tri potprograma iz stavka 2. ovoga članka, turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada ustrojiti će tri stalne stručne koordinacije sastavljene od predstavnika privatnog i javnog sektora čiji će djelokrug biti utvrđen statutom turističke zajednice. (4) Svaka od stručnih koordinacija iz stavka 2. ovoga članka, ima sedam članova, od kojih u: -stručnu koordinaciju za razvoj turističkih proizvoda predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave delegira 3 člana, -stručnu koordinaciju za promociju destinacije predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave delegira 2 člana, -stručnu koordinaciju za uređenje javne turističke infrastrukture za poboljšanje boravka turista u destinaciji predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave delegira pet članova KOMENTAR: Ovaj prijedlog sastavljanja stručnih koordinacija kopiran je iz PPS projekta koji je predstavljen kao projekt za predsezonu i posezonu da bi ustvari postao osnova za prijedlog Zakona. Smatramo da tijela turističke zajednice neće biti operativna i neće u zadanim rokovima usuglasiti financijski plan i program rada te da bi predlagatelj trebao predviditi kaznene odredbe za članove stručnih koordinacija koje se na vrijeme ne usuglase odnosno ne izvršavaju zadaće umjesto konačne sankcije a to je gašenje turističke zajednice. Rokovi za predlaganje financijskog plana i programa rada nije realno postavljen obzirom da se dnevni ritam poslova u turističkim uredima veže za opsluživanje gostiju. Zašto se dozvoljava samo područjima udruženih turističkih zajednica odluka o povećanju iznosa boravišne pristojbe? X. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE Članak 67. - Razlozi za prestanak postojanja turističke zajednice - ako troškovi za bruto plaće zaposlenih u turističkom uredu turističke zajednice prelaze 25% ukupnih prihoda turističke zajednice. KOMENTAR: Zakon ne vodi računa o regionalnim razlikama u kojima djeluju turističke zajednice i ne priznaje moguća odstupanja ovisno o redu veličine prihoda. Nema odgovora
18 TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA KNINA PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Prijedlozi zakona su u potpunom nesuglasju sa smjernicama za izradu Zakona o turističkim zajednicama od 3. travnja 2014. godine čija je osnova Operativni priručnik za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije (DMO) koju je po narudžbi Hrvatske turističke zajednice u prosincu 2013. godine izradila konzultantska tvrtka Horwath HTL Zagreb. Nije predviđena uspostava destinacijskih menadžment organizacija (DMO) , regionalnih menadžment organizacija (RMO) , štoviše iz zadaća Turističkih zajednica općina i gradova su upravo izbrisane one točke koje se odnose na model destinacijskog menadžmenta, točnije cilj okupljanja dionika javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju strateškog i operativnog upravljanja destinacijom i ostvarivanja zajedničke strategije. Predlagatelj zakon izrazito stimulira udruživanje turističkih zajednica općina i gradova i to odredbom u zakonu o boravišnoj pristojbi koja određuje donošenje odluke o povećanju iznosa boravišne pristojbe isključivo za područje udruženih turističkih zajednica. Bilo kakvo udruživanje ne može omogućiti ispunjenje zakonske obveze da plaće ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda jer zbrajanjem ukupnih prihoda i ukupnih obveza za plaće novonastale turističke zajednice područja, pod uvjetom da ona zaista ispunjava svoje funkcije na čitavom udruženom području, omjer i dalje ne može biti postignut. Broj noćenja na području dalmatinskog zaleđa je još uvijek relativno mali da bi se značajnija sredstva akumulirala kroz boravišnu pristojbu. Konkretno područja TZG Knina, Drniša i Skradina ove godine su dobili status „PPS destinacije“ pod nazivom „Regija Skradin-Drniš-Knin“, a niti jedna od navedenih turističkih zajednica niti samostalno, niti udruženo ne zadovoljava navedeni kriterij. Međutim, prema drugim kriterijima smatra nas se destinacijom uz minimalni uvjet od 80 ležajeva u hotelskom smještaju, a jasno je da u tom slučaju ne može biti ostvaren značajan prihod od boravišne pristojbe, pa ni uz povećanje koje bi nam zakon u tom slučaju omogućio. Predlagatelj odredbom o načinu plaćanja članarine obveznika koji posluju u četiri i više županija izravno financijski slabi turističke zajednice općina i gradova i Turističku zajednicu grada Zagreba, a jača prihode Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Prijedlozima se osnažuju razvijene i financijski jake turističke zajednice općina i gradova, a turističke zajednice koje su na rubu financijske izdržljivosti navode na ukidanje kroz niz odredbi u prijedlogu zakona. Nije dano niti jedno rješenje za područja koja će praktično ostati bez turističkih zajednica, niti je evidentno na koji će točno način sustav biti efikasniji kroz ukidanje polovice sustava turističkih zajednica. Raspodjela u korist HTZ-a u slučaju kad obveznik plaćanja članarine ima poslovnice u kojima se obavlja djelatnost, odnosno pružaju usluge u više od četiri županije izvan svog sjedišta, dostavljaju se korisnicima prema slijedećem rasporedu: 25% sredstva TZ općine ili grada, 10% sredstava TZ županije 65% sredstava HTZ od čega se najmanje 30% sredstava korisiti za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. Ciljano se ovom odredbom jača Hrvatska turistička zajednica nauštrb turističkih zajednica općina i gradova. Kvartalno naplaćivanje umjesto mjesečnog imat će značajnog utjecaja na samu likvidnost turističkih zajednica, a obzirom na promjenu uvriježene prakse kao i mjesečni način uplate drugih davanja upitno je hoće li donijeti rasterećenje poduzetnicima. Nadamo se da Ministarstvu turizma nisu vodilja statistički podaci, nego gradovi koji su od značaja za Hrvatsku i hrvatski turizam. Još jednom postavlja se pitanje mogu li iz Zagreba bolje upravljati našom Tvrđavom, Krkom, Dinarom i našom Zagorom nego mi sami? Danas je nezamisliv razvoj turizma na lokalnoj razini bez postojanja lokalne turističke zajednice, posebno kada ne postoje zakonska rješenja koja nude odgovarajuće organizacijske alternative. Turizam se odvija u malim mjestima diljem Hrvatske, a ne u Ministarstvu, niti Hrvatskoj turističkoj zajednici, stoga se samim ukidanjem, a ne unapređenjem sustava nanosi velika šteta hrvatskom turizmu. Nema odgovora
19 turistička zajednica grada osijeka PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA TZ grada Osijeka smatra da je u novom Prijedlogu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma suprotno ranijim najavama djelovanje sustava pod snažnijim utjecajem politike. Naime umjesto dosadašnjeg jednog člana Turističkog vijeća (gradonačelnik/predsjednik) uvode se još dva predstavnika JLS, a izbacuje dva člana gospodarstva (koji svojim članarinama za razliku od JLS plaćaju rad sustava TZ). To bi značilo da od ukupno 9 članova Turističkog vijeća politika ima 3 člana i sa još 2 ima prevlast u odlučivanju, a dosada je predstavnik grada imao samo jedan glas. Novim prijedlogom zakona moguće je da gradonačelnik odredi za predsjednika TZ (a time i predsjednika Skupštine i predsjednika Turističkog vijeća) bilo koju pravnu ili fizičku osobu, pod uvjetom da je samo član turističke zajednice i ta osoba automatski postaje predsjednikom bez obzira na realni značaj te tvrtke ili pojedinca na razvoj turizma na području turističke zajednice. Podsjetimo da se članovi skupštine biraju sukladno njihovom udjelu u financiranju turističke zajednice, a članovi skupštine potom biraju članove Turističkog vijeća. Nigdje nije predviđeno da o predloženom kandidatu za predsjednika glasa skupština., te smatramo da je i ovdje mogući veliki utjecaj političkog odlučivanja. Prijedlog novog zakona ograničava rad ureda sa samo 25% ukupnih prihoda što onemogućava kvalitetan rad, ne definira se rad TIC-a, nejasne su odredbe vezane za izbor uposlenika ureda (prema novom prijedlogu direktor ih bira temeljem javnog natječaja) a ne definira se trebaju li i postojeći djelatnici na natječaj (reizbor). Nema odgovora
20 Klaster TZ županija Središnje Hrvatske I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 7. - Djelovanje turističkih zajednica U stavku 3., točka 5., nije pojašnjeno što je to javna turistička informacijska infrastruktura za elektroničko poslovanje. Nema odgovora
21 Klaster TZ županija Središnje Hrvatske X. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE, Članak 67. - Razlozi za prestanak postojanja turističke zajednice S obzirom da prijedlog Zakona ne definira obveznost osnivanja niti jedne TZ, u praksi se može dogoditi da Skupština TZ slijedom čl. 67 jednostavno donese odluku o prestanku postojanja TZ. Odredbe istog članka koje se odnose na gašenje TZ radi prelaska 25% bruto prihoda plaće su neustavne i protivne odredbama Zakonu o radu (u malim TZ plaće bi bile manje od minimalnog hrvatskog prosjeka plaće). Prekoračenje roka dostave izvješća također je potpuno neprihvatljivo budući da proračun TZ na kontinentu u velikom ovisi o sredstvima iz proračuna lokalnih samouprava. Nema odgovora
22 Klaster TZ županija Središnje Hrvatske VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 60. - Prihodi Odredba da TZ može ostvarivati prihode iz fondova EU je potpuno nelogična i kriva prvenstveno zato jer sredstva iz EU nisu prihod već povrat za ranije utrošena vlastita sredstva u projektu i strogu su namjenska. Također, sukladno novim programima za fondove EU turističkim zajednicama nije omogućeno apliciranje. Nema odgovora
23 Klaster TZ županija Središnje Hrvatske VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 56. - Godišnji program rada i financijski plan Obzirom da je u stavku 2. istog članka propisano da je skupština turističke zajednice dužna do kraja tekuće godine donijeti program rada i financijski plan za slijedeću godinu, nelogična je svrha ovako dugog roka od propisanog roka za podnošenje prijedloga programa rada i financijskog plana (15. rujna, 15. listopada i 15. studenog) i donošenja na skupštini (krajnji rok 31. prosinca). Također je nejasna svrha različitih rokova za turističke zajednice gradova ili općina, turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice. Nema odgovora
24 Klaster TZ županija Središnje Hrvatske VII. UDRUŽIVANJE TURISTIČKIH ZAJEDNICA, Članak 55. - Udruživanje turističkih zajednica bez upisa u Upisnik turističkih zajednica Udruživanje turističkih zajednica prema Članku 54. ili Članku 55. predstavlja značajnu konfuziju za funkcioniranje sustava prema postojećoj organizacijskoj strukturi i to u financiranju, nadležnosti i provedbi aktivnosti. Ovakvim rješenjem pojedine TZ će biti višeslojno obvezne prema sporazumima, a i prema TZ županija. Pod čijom će ingerencijom i s čijim programima rada usklađivati svoje aktivnosti područje TZ koje pokrivaju područje više županija? Nema odgovora
25 Klaster TZ županija Središnje Hrvatske V. TURISTIČKA ZAJEDNICA ŽUPANIJE, Članak 40. - Zadaće turističke zajednice županije Navedenim zadaćama vezanim uz dodjele sredstva za nerazvijena područja TZŽ se izravno dovode u sukob interesa jer provode sve radnje dok Turističko vijeće HTZ-a donosi finalnu odluku. Time se dovodi u pitanje dignitet i svrha odlučivanja TV županija. Nema odgovora
26 Klaster TZ županija Središnje Hrvatske I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 15. - Predsjednik turističke zajednice Članak 15., stavak 3., je nejasno koncipiran, odnosno, iz njega proizlazi da dužnost zamjenika predsjednika može obnašati isključivo osoba koja je član turističke zajednice, a ne zamjenik župana ili bilo koja druga osoba iz županije. Nema odgovora
27 Klaster TZ županija Središnje Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Klaster TZ županija Središnja Hrvatska na prošlotjednom sastanku raspravljao je o Prijedlogu novih zakona o turističkim zajednicama, Izmjenama i dopunama zakona o članarinama u turističkim zajednicama i Izmjenama i dopunama zakona o boravišnoj pristojbi. U nastavku donosimo zajedničke komentare većine TZ Županija iz Klastera Središnje Hrvatske na navedene prijedloge kao zaključke održanog sastanka: • Nepotreban je hitan postupak donošenja zakona obzirom da će se odredbe primjenjivati tek od 1.1.2016. godine • Prijedlog novog zakona u koliziji je sa donesenom Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske • novim sustavom financiranja prihodi od članarine smanjuju se za 15% (prihodi od članarine najvažniji su izvorni prihodi TZ-a na kontinentu) • gradske i općinske TZ dodatno financijski pogađa i odredba o subjektima koji posluju na području više od 4 županije (umjesto 65%, dobivaju 25% iznosa uplaćene članarine) • centralizira se odlučivanje o raspodjeli financijskih sredstava • sustav se opterećuje dodatnim administrativnim poslovima • dovodi se u pitanje opstojnost turističkih zajednica, a posebno na kontinentu što će imati nesagledive posljedice za razvoj turizma. RAZRADA: Prijedlog zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma Članak 15. Stavak 3. glasi: „Dužnost predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije može obnašati i osoba koju, odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje koje je turistička zajednica osnovana.“ U obrazloženju stoji: „Novina je da dužnost predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije može obnašati i osoba koju odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan, a prema kojem je ostavljena mogućnost da dužnost predsjednika turističke zajednice obnaša osoba koja je član turističke zajednice ukoliko je općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan odredi za predsjednika turističke zajednice.“ Članak je nejasno koncipiran, odnosno, iz njega proizlazi da dužnost zamjenika predsjednika može obnašati isključivo osoba koja je član turističke zajednice, a ne zamjenik župana ili bilo koja druga osoba iz županije. Članak 40. glasi: „Zadaće turističke zajednice županije su sljedeće: Koordinacija izrade master planova i drugih planskih podloga razvoja turizma, koordinacija dionika javnog i privatnog sektora u planiranju i provedbi ključnih turističkih razvojnih projekata na području županije, suradnja s Hrvatskom turističkom zajednicom u elementima strateškog i operativnog planiranja, suradnja s ključnim partnerima na turističkom tržištu i drugim županijama s ciljem unapređenja prodaje turističkih proizvoda s područja županije, promocija turističke destinacije na razini županije samostalno i putem udruženog oglašavanja, praćenje i kandidiranje EU programa te koordiniranje projektnih ideja i asistiranje turističkim zajednicama općina i gradova, oblikovanje promotivnih materijala na temelju inputa turističkih zajednica općina i gradova, uspostavljanje marketinške infrastrukture temeljene na suvremenim informatičkim tehnologijama, obavljanje poslova operativnog marketinga, koordinacija djelovanja turističkih zajednica općina i gradova na području županije, upravljanje kvalitetom – utvrđivanje normi, kriterija i oznake kvalitete turističkih proizvoda na nivou županije, pokretanje, objedinjavanje i koordinacija inicijativa vezano za stvaranje turističkih proizvoda, upravljanje javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane županije, provođenje javnih natječaja za dodjelu potpora turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima te potpora projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima u županiji, provođenje edukacija te razvoj ljudskih potencijala, uspostavljanje i održavanje baze podataka o turističkoj ponudi na nivou županije, provođenje istraživanja o zadovoljstvu posjetitelja i druga tržišna istraživanja, pružanje stručne i svake druge pomoći turističkim zajednicama s područja županije u pitanjima važnim za njihovo djelovanje i razvoj, odnosi s javnošću, obavljanje i drugih poslova propisanih ovim zakonom ili drugim propisom. Turistička zajednica županije sudjeluje i provodi programe i akcije Hrvatske turističke zajednice od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, te podizanja razine kvalitete turističke ponude Hrvatske. Turističke zajednice županija surađuju s regionalnim turističkim organizacijama iz drugih zemalja i mogu biti članovi međunarodnih turističkih organizacija. Navedenim zadaćama vezanim uz dodjele sredstva za nerazvijena područja TZŽ se izravno dovode u sukob interesa jer provode sve radnje dok Turističko vijeće HTZ-a donosi finalnu odluku. Time se dovofi u pitanje dignitet i svrha odlučivanja TV županija. Članak 54. i 55. glase: „Turističke zajednice općina i/ili gradova i turističke zajednice županija mogu se poštujući načelo prostorno funkcionalne i proizvodne cjelovitosti te financijske samodostatnosti udružiti u zajedničku turističku zajednicu koja će djelovati kroz jedinstvenu marketinšku sinergiju. Marketinška sinergija iz stavka 1. ovog članka, u smislu odredbi ovog Zakona podrazumijeva jedinstven vizualni identitet udruženih turističkih zajednica općina i/ili gradova i turističkih zajednica županija, kao i dijeljenje marketinške infrastrukture (dizajn, priprema za tisak, zajednička web platforma, nastupanja na sajmovima, itd.) i promociju zajedničkog brenda. Na turističku zajednicu iz stavka 1. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i drugih propisa kojima se uređuje turistička zajednica općine ili grada i turistička zajednica županije, osim ako tim propisima nije nešto drugačije propisano. Turističke zajednice općina i/ili gradova i turističke zajednice županija te jedinice lokalne samouprave, ako za područje jedinice lokalne samouprave nije osnovana turistička zajednica, mogu se međusobno sporazumom udružiti u cilju zajedničkog razvoja turističkog proizvoda i promocije destinacije tako da čine destinaciju u smislu članka 1. stavka 2. ovoga Zakona. Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka Zakona ne osniva se pravna osoba. Odluku o sklapanju sporazuma iz stavka 1. ovoga članka Zakona donosi turističko vijeće turističke zajednice odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, ako za područje lokalne samouprave nije osnovana turistička zajednica. Sporazum iz stavka 1. ovoga članka Zakona dostavlja se ministarstvu u elektronskom obliku u roku od 15 dana od dana njegovog sklapanja. Sporazum iz stavka 1. ovoga članka Zakona ministarstvo objavljuje na svojim web stranicama. Udruživanje turističkih zajednica sporazumno ili s upisom u upisnik predstavlja značajnu konfuziju za funkcioniranje sustava prema postojećoj organizacijskoj strukturi i to u financiranju, nadležnosti i provedbi aktivnosti. Ovakvim rješenjem pojedine TZ će biti višeslojno obvezne prema sporazumima, a i prema TZ županije. Pod čijom će ingerencijom i s čijim programima rada usklađivati svoje aktivnosti područje TZ koje pokrivaju područje više županija? Članak 56 glasi: Stavak 4.- Prijedlog programa rada i financijskog plana za sljedeću godinu, turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada podnosi skupštini turističke zajednice općine ili grada do 15. rujna tekuće godine, turističko vijeće turističke zajednice županije podnosi skupštini turističke zajednice županije do 15. listopada tekuće godine, a turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice podnosi Saboru Hrvatske turističke zajednice do 15. studenoga tekuće godine. Stavak 5. - Prijedlog godišnjeg programa rada i financijskog plana turistička zajednica općine ili grada dužna je dostaviti turističkoj zajednici županije najkasnije do 30. rujna tekuće godine, turistička zajednica županije Hrvatskoj turističkoj zajednici najkasnije do 31. listopada tekuće godine te Hrvatska turistička zajednica ministarstvu najkasnije do 30. studenog tekuće godine. Obzirom da je u stavku 2. istog članka propisano da je skupština turističke zajednice dužna do kraja tekuće godine donijeti program rada i financijski plan za slijedeću godinu, nelogična je svrha ovako dugog roka od propisanog roka za podnošenje prijedloga programa rada i financijskog plana (15. rujna, 15. listopada i 15. studenog) i donošenja na skupštini (krajnji rok 31. prosinca). Također je nejasna svrha različitih rokova za turističke zajednice gradova ili općina, turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice. Članak 60., stavak 2., glasi: Osim prihoda iz stavka 1. ovoga članka turistička zajednica može ostvarivati i prihode iz : – proračuna jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, te državnog proračuna, – dragovoljnih priloga i darova, – imovine u vlasništvu, - fondova EU i sl. Odredba da TZ može ostvarivati prihode iz fondova EU je potpuno nelogična i kriva prvenstveno zato jer sredstva iz EU nisu prihod već povrat za ranije utrošena vlastita sredstva u projektu i strogu su namjenska. Također, sukladno novim programima za fondove EU turističkim zajednicama nije omogućeno apliciranje. Članak 67. glasi: ,, Turistička zajednica prestaje postojati na temelju: 1. odluke Skupštine turističke zajednice o prestanku turističke zajednice; 2. rješenja ministarstva o zabrani djelovanja turističke zajednice. Rješenje iz stavka 1. točke 2. ovog Zakona, ministarstvo može donijeti: - ako turistička zajednica donosi opće akte suprotno zakonu, statutu ili drugom propisu, ili zbog povreda zakona i drugih propisa, - ako turistička zajednica ne izabere predsjednika turističke zajednice ili članove turističkog vijeća i nadzornog odbora u roku od 60 dana od dana konstituiranja, isteka njihovog mandata ili njihova razrješenja, odnosno od dana podnošenja ostavke, - ako turistička zajednica ne donese godišnji program rada i financijski plan, odnosno godišnje financijsko izvješće u zakonom utvrđenom roku, - ako turistička zajednica ne ispunjava zadaće zbog kojih je osnovana, - kada se u turističkoj zajednici ne održe izbori za novu skupštinu, sukladno zakonu i statutu, - kada se ni u roku od 60 dana od dana provedenih izbora ne konstituira skupština turističke zajednice, - ako turistička zajednica ne izvrši mjere koje je naložilo ministarstvo, nadzorni odbor turističke zajednice ili neovisni revizor, - ako turistička zajednica djeluje bez direktora turističkog ureda duže od šest mjesecu, - ako troškovi za bruto plaće zaposlenih u turističkom uredu turističke zajednice prelaze 25 % ukupnih prihoda turističke zajednice. Protiv rješenja iz stavka 1. točke 2. ovog članka nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja turističkoj zajednici. S obzirom da prijedlog Zakona ne definira obveznost osnivanja niti jedne TZ, u praksi se može dogoditi da Skupština TZ slijedom čl. 67 jednostavno donese odluku o prestanku postojanja TZ. Odredbe istog članka koje se odnose na gašenje TZ radi prelaska 25% bruto prihoda plaće su neustavne i protivne odredbama Zakonu o radu (u malim TZ plaće bi bile manje od minimalnog hrvatskog prosjeka plaće). Prekoračenje roka dostave izvješća također je potpuno neprihvatljivo budući da proračun TZ na kontinentu u velikom ovisi o sredstvima iz proračuna lokalnih samouprava. Članak 7., stavak 3. glasi: Iznimno od stavka 2. ovoga članka, turistička zajednica može: 1. upravljati javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili javnih ustanova, 2. organizirati manifestacije i priredbe, 3. objavljivati komercijalne oglase na svojim promotivnim materijalima, 4. prodavati suvenire, turističke karte i vodiče, osim vlastitog promotivnog materijala, 5. upravljati javnom turističkom informacijskom infrastrukturom za elektroničko poslovanje i elektroničko trgovanje u turizmu za područje za koje je turistička zajednica osnovana. Nije pojašnjeno što je to javna turistička informacijska infrastruktura za elektroničko poslovanje. Prijedlozi izmjena i dopuna zakona o članarinama u turističkim zajednicama Članak 4. glasi: ,, Članak 14. mijenja se i glasi: ,, (1) Poslove evidencije, obračuna i naplate članarine od pravnih i fizičkih osoba obavlja Porezna uprava. (2) Pravna ili fizička osoba uplaćuje članarinu na račun utvrđen propisima o prihodima za druge javne potrebe do posljednjeg dana u mjesecu za kvartalno razdoblje iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona. (3) Od ukupno uplaćenih sredstava članarine, banka kod koje su otvoreni računi iz stavka 2. ovoga članka, u roku od dva dana, izdvaja 7,5% na posebni račun Hrvatske turističke zajednice i koriste se namjenski za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima. (4) Preostala sredstva, kad obveznik plaćanja članarine ima poslovnice u kojima se obavlja djelatnost, odnosno pružaju usluge, u najviše četiri županije izvan svog sjedišta, dostavljaju se korisnicima, prema slijedećem rasporedu: 1. 65% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, 2. 10% sredstava turističkoj zajednici županije, 3. 25% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici. (5) U slučaju kad obveznik plaćanja članarine ima poslovnice u kojima se obavlja djelatnost, odnosno pružaju usluge, u više od četiri županije izvan svog sjedišta, dostavljaju se korisnicima, prema slijedećem rasporedu: 1. 25% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, 2. 10% sredstava turističkoj zajednici županije, 3. 65% sredstava hrvatskoj turističkoj zajednici, od čega se najmanje 30% sredstava koristi za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. (6) Iznimno od stavka 4. i 5. ovoga članka, za turističke zajednice općina i gradova koje ostvaruju bruto prihod manji od 200.000,00 kuna godišnje, uplaćena sredstva članarine dostavljaju se korisnicima prema sljedećem rasporedu: 1. 85% turističkoj zajednice općine ili grada 2. 15% turističkoj zajednici županije. (7) Korištenje sredstava iz stavka 3. ovog članka vrši se na temelju pravilnika kojega donosi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice uz prethodnu suglasnost ministra turizma, kojim se utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci financiranja i ugovaranja projekata i programa. (8) Financiranje projekata i programa iz stavka 3. ovoga članka provodi se putem javnog natječaja kojega na početku svake kalendarske godine raspisuje turističko vijeće turističke zajednice županije, odnosno Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Zagreba. (9) Prijedlog odluke o odabiru projekta i programa i o iznosu bespovratnih sredstava, turističko vijeće turističke zajednice županije, odnosno Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Zagreba dostavlja Hrvatskoj turističkoj zajednici. Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice donosi odluku o dodjeli bespovratnih sredstava temeljem kriterija iz pravilnika iz stavka 7. ovoga članka. (10) Porezna uprava turističkim zajednicama općina i gradova jednom godišnje dostavlja podatke iz stavka 1. ovoga članka. (11) Troškovi evidencije, obračuna i naplate članarine te dostave podataka iz stavka 3., 4., 5. i 6. ovoga članka iznose 3% od naplaćene članarine.'' Prijedlogom Zakona o turističkoj članarini, u članku 4. izravno se utječe na funkcioniranje TZŽ, TZG i TZO, obzirom da one, osobito na kontinentu, žive od velikih obveznika s velikim brojem podružnica pa drugačija preraspodjela sredstava predstavlja značajno smanjenje prihoda te turističke zajednice u potpunosti upućuje na proračune lokalnih samouprava, koji su ionako novom poreznom reformom prilično oslabljeni. Granica ukupnih bruto prihoda kao osnova za drugačiju raspodjelu prikupljenih sredstava ostaje ista – 200.000,00 kuna bruto prihoda, što je potpuno nerealno te ju treba staviti u odnos prema izvornim, a ne bruto prihodima. Odredba o kvartalnoj naplati turističke članarine predstavlja ozbiljan problem likvidnosti. Prijedlozi izmjena i dopuna zakona o boravišnoj pristojbi Članak 20. glasi: Boravišnu pristojbu iz članka 9. stavka 1. i3., članka 11. stavka 2. i članka 12.stavka 1. i 4. ovoga Zakona pravne i fizičke osobe koje pružaju usluge noćenja u smještajnom objektu, osobe u domaćinstvu, te vlasnici kuća i stanova za odmor, uplaćuju na račun utvrđen propisima o prihodima za javne potrebe. Iznimno od stavka 1.ovoga članka, osobe iz članka 11. stavka 1. i članka 12. ovoga Zakona boravišnu pristojbu mogu uplatiti neposredno u turističkoj zajednici koja je ta sredstva dužna prvog sljedećeg radnog dana od dana uplate uplatiti na račun iz stavka 1. ovoga članka. Uplaćena sredstva boravišne pristojbe iz stavka 1. i2. ovoga članka, banka kod koje je otvoren račun iz stavka 1. ovoga članka, u roku od dva dana od dana uplate dostavlja korisnicima prema sljedećem rasporedu: - 1% na posebni račun Hrvatske turističke zajednice koja se, temeljem odobrenih programa na javnom natječaju koriste za unapređenje sigurnosti turista, a preostala sredstva dostavljaju se korisnicima: - 65% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, od čega 30% sredstava turistička zajednica doznačuje općini ili gradu na području kojih je osnovana, i koriste se isključivo za poboljšanje uvjeta boravka turista na temelju prethodno usvojenoga zajedničkog programa općine ili grada i turističke zajednice općine ili grada, - 10% sredstava turističkoj zajednici županije, - 25% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici. (4) Turistička zajednica 30% sredstava iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka općini ili gradu doznačuje najkasnije zadnjeg dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. (5) Ukoliko nisu osnovane turističke zajednice općine ili grada, uplaćena sredstva boravišne pristojbe raspoređuju se: 65% općini ili gradu, 10% turističkoj zajednici županije i 25% Hrvatskoj turističkoj zajednici, a sredstva se koriste namjenski za unapređenje i promicanje turizma na području na kojem su prikupljena. (6) Vlada Republike Hrvatske propisom iz članka 16. ovoga Zakona određuje iznos dijela boravišne pristojbe koji se uplaćuje na poseban račun Hrvatske turističke zajednice. (7) Sredstva iz stavka 6. ovoga članka koriste se namjenski za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa u turistički nerazvijenim područjima. (8) Korištenje sredstava iz stavka 6. ovoga članka vrši se na temelju pravilnika kojega donosi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice uz prethodnu suglasnost ministra, kojim se utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci financiranja i ugovaranja projekata i programa. (9) Financiranje projekata i programa iz stavka 6. ovoga članka provodi se putem javnog natječaja kojega na početku svake kalendarske godine raspisuje turističko vijeće turističke zajednice županije, odnosno Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Zagreba. (10) Prijedlog odluke o odabiru projekta i programa i o iznosu bespovratnih sredstava, turističko vijeće turističke zajednice županije, odnosno Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Zagreba dostavlja Hrvatskoj turističkoj zajednici. Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice donosi odluku o dodjeli bespovratnih sredstava temeljem kriterija iz pravilnika iz stavka 8. ovoga članka. (11) Općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Skupština Grada Zagreba, na prijedlog turističkog vijeća turističke zajednice općine ili grada, odnosno Turističke zajednice Grada Zagreba, može donijeti odluku o dodatnoj boravišnoj pristojbi u najviše dvostrukom iznosu od boravišne pristojbe utvrđene uredbom Vlade Republike Hrvatske i to : - za područje udruženih turističkih zajednica - za putnike na brodovima na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi za sve iskrcane putnike. (12) Dodatna boravišna pristojba iz stavka 11. ovoga članka prihod je turističke zajednice općine ili grada i koriste se u skladu sa zajedničkim programom općine ili grada. Odredbom Zakona o boravišnoj pristojbi omogućava se dodatno uvođenje prihoda od boravišne pristojbe samo za udružene TZG i ta sredstva se raspoređuju samo na TZ gradova i općina, što je diskriminirajuće i nelogično za ostale TZ, te je suprotno Ustavu. U Zakonu o boravišnoj pristojbi nije jasno definirano pod koju kategoriju spadaju kampovi te dali spadaju pod smještajne kapacitete. Također nije navedeno na koji način se vrši plaćanje boravišne pristojbe za kampove. Nema odgovora
28 Turistička zajednica općine Tribunj II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 30. - Turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada Nepotrebno je i kontraproduktivno prisustvo lokalne samouprave u djelovanju TZ-a koje bi bilo još više intenzivirano uvođenjem obveznih 2 člana iz redova lokalne/regionalne samouprave od ukupno 8 članova turističkog vijeća, iako je većina TZ-a koja je sudjelovala u ispitivanju u sklopu DMO projekta istaknula upravo problem prevelike umiješanosti politike u rad TZ-a. Nema odgovora
29 Turistička zajednica općine Tribunj I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 19. Odredbu o trajanju mandata direktora Turističkog ureda od 4 godine treba odbaciti jer je upravo radi ravnopravnosti svih zaposlenih u Turističkom uredu u smislu radnog zakonodavstva takva odredba izbačena iz važećeg Zakona o TZ iz 2008 godine u odnosu na Zakon iz 1994. godine. Direktori Turističkih ureda za svoj rad svake godine odgovaraju Turističkom vijeću TZ izvješćem o radu, te realizacijom Plana i programa rada. Nema odgovora
30 Turistička zajednica Varaždinske županije PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turistička zajednica Varaždinske županije zajedno sa sustavom turističkih zajednica na svojem području na prošlotjednom sastanku koordinacije raspravljala je o Prijedlogu novih zakona o turističkim zajednicama, Izmjenama i dopunama zakona o članarinama u turističkim zajednicama i Izmjenama i dopunama zakona o boravišnoj pristojbi. U nastavku donosimo komentare na navedene prijedloge kao zaključke održanog sastanka: • Nepotrebna je hitna procedura donošenja zakona obzirom da će se odredbe primjenjivati tek od 1.1.2016. godine • Prijedlog novog zakona u koliziji je sa donesenom Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske • novim sustavom financiranja prihodi od članarine smanjuju se za 15% (prihodi od članarine najvažniji su izvorni prihodi TZ-a na kontinentu) • gradske i općinske TZ dodatno financijski pogađa i odredba o subjektima koji posluju na području više od 4 županije (umjesto 65%, dobivaju 25% iznosa uplaćene članarine) • centralizira se odlučivanje o raspodjeli financijskih sredstava • sustav se opterećuje dodatnim administrativnim poslovima • dovodi se u pitanje opstojnost turističkih zajednica, a posebno na kontinentu što će imati nesagledive posljedice za razvoj turizma. RAZRADA: Prijedlog zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma Članak 15. Stavak 3. glasi: „Dužnost predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije može obnašati i osoba koju, odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje koje je turistička zajednica osnovana.“ U obrazloženju stoji: „Novina je da dužnost predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije može obnašati i osoba koju odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan, a prema kojem je ostavljena mogućnost da dužnost predsjednika turističke zajednice obnaša osoba koja je član turističke zajednice ukoliko je općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan odredi za predsjednika turističke zajednice.“ Članak je nejasno koncipiran, odnosno, iz njega proizlazi da dužnost zamjenika predsjednika može obnašati isključivo osoba koja je član turističke zajednice, a ne zamjenik župana ili bilo koja druga osoba iz županije. Članak 40. glasi: „Zadaće turističke zajednice županije su sljedeće: Koordinacija izrade master planova i drugih planskih podloga razvoja turizma, koordinacija dionika javnog i privatnog sektora u planiranju i provedbi ključnih turističkih razvojnih projekata na području županije, suradnja s Hrvatskom turističkom zajednicom u elementima strateškog i operativnog planiranja, suradnja s ključnim partnerima na turističkom tržištu i drugim županijama s ciljem unapređenja prodaje turističkih proizvoda s područja županije, promocija turističke destinacije na razini županije samostalno i putem udruženog oglašavanja, praćenje i kandidiranje EU programa te koordiniranje projektnih ideja i asistiranje turističkim zajednicama općina i gradova, oblikovanje promotivnih materijala na temelju inputa turističkih zajednica općina i gradova, uspostavljanje marketinške infrastrukture temeljene na suvremenim informatičkim tehnologijama, obavljanje poslova operativnog marketinga, koordinacija djelovanja turističkih zajednica općina i gradova na području županije, upravljanje kvalitetom – utvrđivanje normi, kriterija i oznake kvalitete turističkih proizvoda na nivou županije, pokretanje, objedinjavanje i koordinacija inicijativa vezano za stvaranje turističkih proizvoda, upravljanje javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane županije, provođenje javnih natječaja za dodjelu potpora turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima te potpora projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima u županiji, provođenje edukacija te razvoj ljudskih potencijala, uspostavljanje i održavanje baze podataka o turističkoj ponudi na nivou županije, provođenje istraživanja o zadovoljstvu posjetitelja i druga tržišna istraživanja, pružanje stručne i svake druge pomoći turističkim zajednicama s područja županije u pitanjima važnim za njihovo djelovanje i razvoj, odnosi s javnošću, obavljanje i drugih poslova propisanih ovim zakonom ili drugim propisom. Turistička zajednica županije sudjeluje i provodi programe i akcije Hrvatske turističke zajednice od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, te podizanja razine kvalitete turističke ponude Hrvatske. Turističke zajednice županija surađuju s regionalnim turističkim organizacijama iz drugih zemalja i mogu biti članovi međunarodnih turističkih organizacija. Navedenim zadaćama vezanim uz dodjele sredstva za nerazvijena područja TZŽ se izravno dovode u sukob interesa jer provode sve radnje dok Turističko vijeće HTZ-a donosi finalnu odluku. Time se dovodi u pitanje dignitet i svrha odlučivanja TV županija. Članak 54. i 55. glase: „Turističke zajednice općina i/ili gradova i turističke zajednice županija mogu se poštujući načelo prostorno funkcionalne i proizvodne cjelovitosti te financijske samodostatnosti udružiti u zajedničku turističku zajednicu koja će djelovati kroz jedinstvenu marketinšku sinergiju. Marketinška sinergija iz stavka 1. ovog članka, u smislu odredbi ovog Zakona podrazumijeva jedinstven vizualni identitet udruženih turističkih zajednica općina i/ili gradova i turističkih zajednica županija, kao i dijeljenje marketinške infrastrukture (dizajn, priprema za tisak, zajednička web platforma, nastupanja na sajmovima, itd.) i promociju zajedničkog brenda. Na turističku zajednicu iz stavka 1. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i drugih propisa kojima se uređuje turistička zajednica općine ili grada i turistička zajednica županije, osim ako tim propisima nije nešto drugačije propisano. Turističke zajednice općina i/ili gradova i turističke zajednice županija te jedinice lokalne samouprave, ako za područje jedinice lokalne samouprave nije osnovana turistička zajednica, mogu se međusobno sporazumom udružiti u cilju zajedničkog razvoja turističkog proizvoda i promocije destinacije tako da čine destinaciju u smislu članka 1. stavka 2. ovoga Zakona. Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka Zakona ne osniva se pravna osoba. Odluku o sklapanju sporazuma iz stavka 1. ovoga članka Zakona donosi turističko vijeće turističke zajednice odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, ako za područje lokalne samouprave nije osnovana turistička zajednica. Sporazum iz stavka 1. ovoga članka Zakona dostavlja se ministarstvu u elektronskom obliku u roku od 15 dana od dana njegovog sklapanja. Sporazum iz stavka 1. ovoga članka Zakona ministarstvo objavljuje na svojim web stranicama. Udruživanje turističkih zajednica sporazumno ili s upisom u upisnik predstavlja značajnu konfuziju za funkcioniranje sustava prema postojećoj organizacijskoj strukturi i to u financiranju, nadležnosti i provedbi aktivnosti. Ovakvim rješenjem pojedine TZ će biti višeslojno obvezne prema sporazumima, a i prema TZ županije. Pod čijom će ingerencijom i s čijim programima rada usklađivati svoje aktivnosti područje TZ koje pokrivaju područje više županija? Članak 56 glasi: Stavak 4.- Prijedlog programa rada i financijskog plana za sljedeću godinu, turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada podnosi skupštini turističke zajednice općine ili grada do 15. rujna tekuće godine, turističko vijeće turističke zajednice županije podnosi skupštini turističke zajednice županije do 15. listopada tekuće godine, a turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice podnosi Saboru Hrvatske turističke zajednice do 15. studenoga tekuće godine. Stavak 5. - Prijedlog godišnjeg programa rada i financijskog plana turistička zajednica općine ili grada dužna je dostaviti turističkoj zajednici županije najkasnije do 30. rujna tekuće godine, turistička zajednica županije Hrvatskoj turističkoj zajednici najkasnije do 31. listopada tekuće godine te Hrvatska turistička zajednica ministarstvu najkasnije do 30. studenog tekuće godine. Obzirom da je u stavku 2. istog članka propisano da je skupština turističke zajednice dužna do kraja tekuće godine donijeti program rada i financijski plan za slijedeću godinu, nelogična je svrha ovako dugog roka od propisanog roka za podnošenje prijedloga programa rada i financijskog plana (15. rujna, 15. listopada i 15. studenog) i donošenja na skupštini (krajnji rok 31. prosinca). Također je nejasna svrha različitih rokova za turističke zajednice gradova ili općina, turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice. Članak 60., stavak 2., glasi: Osim prihoda iz stavka 1. ovoga članka turistička zajednica može ostvarivati i prihode iz : – proračuna jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, te državnog proračuna, – dragovoljnih priloga i darova, – imovine u vlasništvu, - fondova EU i sl. Odredba da TZ može ostvarivati prihode iz fondova EU je potpuno nelogična i kriva prvenstveno zato jer sredstva iz EU nisu prihod već povrat za ranije utrošena vlastita sredstva u projektu i strogo su namjenska. Također, sukladno novim programima za fondove EU turističkim zajednicama nije omogućeno apliciranje. Članak 67. glasi: ,, Turistička zajednica prestaje postojati na temelju: 1. odluke Skupštine turističke zajednice o prestanku turističke zajednice; 2. rješenja ministarstva o zabrani djelovanja turističke zajednice. Rješenje iz stavka 1. točke 2. ovog Zakona, ministarstvo može donijeti: - ako turistička zajednica donosi opće akte suprotno zakonu, statutu ili drugom propisu, ili zbog povreda zakona i drugih propisa, - ako turistička zajednica ne izabere predsjednika turističke zajednice ili članove turističkog vijeća i nadzornog odbora u roku od 60 dana od dana konstituiranja, isteka njihovog mandata ili njihova razrješenja, odnosno od dana podnošenja ostavke, - ako turistička zajednica ne donese godišnji program rada i financijski plan, odnosno godišnje financijsko izvješće u zakonom utvrđenom roku, - ako turistička zajednica ne ispunjava zadaće zbog kojih je osnovana, - kada se u turističkoj zajednici ne održe izbori za novu skupštinu, sukladno zakonu i statutu, - kada se ni u roku od 60 dana od dana provedenih izbora ne konstituira skupština turističke zajednice, - ako turistička zajednica ne izvrši mjere koje je naložilo ministarstvo, nadzorni odbor turističke zajednice ili neovisni revizor, - ako turistička zajednica djeluje bez direktora turističkog ureda duže od šest mjesecu, - ako troškovi za bruto plaće zaposlenih u turističkom uredu turističke zajednice prelaze 25 % ukupnih prihoda turističke zajednice. Protiv rješenja iz stavka 1. točke 2. ovog članka nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja turističkoj zajednici. S obzirom da prijedlog Zakona ne definira obveznost osnivanja niti jedne TZ, u praksi se može dogoditi da Skupština TZ slijedom čl. 67 jednostavno donese odluku o prestanku postojanja TZ. Odredbe istog članka koje se odnose na gašenje TZ radi prelaska 25% bruto prihoda plaće su neustavne i protivne odredbama Zakonu o radu (u malim TZ plaće bi bile manje od minimalnog hrvatskog prosjeka plaće). Prekoračenje roka dostave izvješća također je potpuno neprihvatljivo budući da proračun TZ na kontinentu u velikom ovisi o sredstvima iz proračuna lokalnih samouprava. Članak 7., stavak 3. glasi: Iznimno od stavka 2. ovoga članka, turistička zajednica može: 1. upravljati javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili javnih ustanova, 2. organizirati manifestacije i priredbe, 3. objavljivati komercijalne oglase na svojim promotivnim materijalima, 4. prodavati suvenire, turističke karte i vodiče, osim vlastitog promotivnog materijala, 5. upravljati javnom turističkom informacijskom infrastrukturom za elektroničko poslovanje i elektroničko trgovanje u turizmu za područje za koje je turistička zajednica osnovana. Nije pojašnjeno što je to javna turistička informacijska infrastruktura za elektroničko poslovanje. Prijedlozi izmjena i dopuna zakona o članarinama u turističkim zajednicama Članak 4. glasi: ,, Članak 14. mijenja se i glasi: ,, (1) Poslove evidencije, obračuna i naplate članarine od pravnih i fizičkih osoba obavlja Porezna uprava. (2) Pravna ili fizička osoba uplaćuje članarinu na račun utvrđen propisima o prihodima za druge javne potrebe do posljednjeg dana u mjesecu za kvartalno razdoblje iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona. (3) Od ukupno uplaćenih sredstava članarine, banka kod koje su otvoreni računi iz stavka 2. ovoga članka, u roku od dva dana, izdvaja 7,5% na posebni račun Hrvatske turističke zajednice i koriste se namjenski za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima. (4) Preostala sredstva, kad obveznik plaćanja članarine ima poslovnice u kojima se obavlja djelatnost, odnosno pružaju usluge, u najviše četiri županije izvan svog sjedišta, dostavljaju se korisnicima, prema slijedećem rasporedu: 1. 65% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, 2. 10% sredstava turističkoj zajednici županije, 3. 25% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici. (5) U slučaju kad obveznik plaćanja članarine ima poslovnice u kojima se obavlja djelatnost, odnosno pružaju usluge, u više od četiri županije izvan svog sjedišta, dostavljaju se korisnicima, prema slijedećem rasporedu: 1. 25% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, 2. 10% sredstava turističkoj zajednici županije, 3. 65% sredstava hrvatskoj turističkoj zajednici, od čega se najmanje 30% sredstava koristi za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. (6) Iznimno od stavka 4. i 5. ovoga članka, za turističke zajednice općina i gradova koje ostvaruju bruto prihod manji od 200.000,00 kuna godišnje, uplaćena sredstva članarine dostavljaju se korisnicima prema sljedećem rasporedu: 1. 85% turističkoj zajednice općine ili grada 2. 15% turističkoj zajednici županije. (7) Korištenje sredstava iz stavka 3. ovog članka vrši se na temelju pravilnika kojega donosi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice uz prethodnu suglasnost ministra turizma, kojim se utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci financiranja i ugovaranja projekata i programa. (8) Financiranje projekata i programa iz stavka 3. ovoga članka provodi se putem javnog natječaja kojega na početku svake kalendarske godine raspisuje turističko vijeće turističke zajednice županije, odnosno Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Zagreba. (9) Prijedlog odluke o odabiru projekta i programa i o iznosu bespovratnih sredstava, turističko vijeće turističke zajednice županije, odnosno Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Zagreba dostavlja Hrvatskoj turističkoj zajednici. Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice donosi odluku o dodjeli bespovratnih sredstava temeljem kriterija iz pravilnika iz stavka 7. ovoga članka. (10) Porezna uprava turističkim zajednicama općina i gradova jednom godišnje dostavlja podatke iz stavka 1. ovoga članka. (11) Troškovi evidencije, obračuna i naplate članarine te dostave podataka iz stavka 3., 4., 5. i 6. ovoga članka iznose 3% od naplaćene članarine.'' Prijedlogom Zakona o turističkoj članarini, u članku 4. izravno se utječe na funkcioniranje TZŽ, TZG i TZO, obzirom da one, osobito na kontinentu, žive od velikih obveznika s velikim brojem podružnica pa drugačija preraspodjela sredstava predstavlja značajno smanjenje prihoda te turističke zajednice u potpunosti upućuje na proračune lokalnih samouprava, koji su ionako novom poreznom reformom prilično oslabljeni. Granica ukupnih bruto prihoda kao osnova za drugačiju raspodjelu prikupljenih sredstava ostaje ista – 200.000,00 kuna bruto prihoda, što je potpuno nerealno te ju treba staviti u odnos prema izvornim, a ne bruto prihodima. Odredba o kvartalnoj naplati turističke članarine predstavlja ozbiljan problem likvidnosti. Prijedlozi izmjena i dopuna zakona o boravišnoj pristojbi Članak 20. glasi: Boravišnu pristojbu iz članka 9. stavka 1. i3., članka 11. stavka 2. i članka 12.stavka 1. i 4. ovoga Zakona pravne i fizičke osobe koje pružaju usluge noćenja u smještajnom objektu, osobe u domaćinstvu, te vlasnici kuća i stanova za odmor, uplaćuju na račun utvrđen propisima o prihodima za javne potrebe. Iznimno od stavka 1.ovoga članka, osobe iz članka 11. stavka 1. i članka 12. ovoga Zakona boravišnu pristojbu mogu uplatiti neposredno u turističkoj zajednici koja je ta sredstva dužna prvog sljedećeg radnog dana od dana uplate uplatiti na račun iz stavka 1. ovoga članka. Uplaćena sredstva boravišne pristojbe iz stavka 1. i2. ovoga članka, banka kod koje je otvoren račun iz stavka 1. ovoga članka, u roku od dva dana od dana uplate dostavlja korisnicima prema sljedećem rasporedu: - 1% na posebni račun Hrvatske turističke zajednice koja se, temeljem odobrenih programa na javnom natječaju koriste za unapređenje sigurnosti turista, a preostala sredstva dostavljaju se korisnicima: - 65% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, od čega 30% sredstava turistička zajednica doznačuje općini ili gradu na području kojih je osnovana, i koriste se isključivo za poboljšanje uvjeta boravka turista na temelju prethodno usvojenoga zajedničkog programa općine ili grada i turističke zajednice općine ili grada, - 10% sredstava turističkoj zajednici županije, - 25% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici. (4) Turistička zajednica 30% sredstava iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka općini ili gradu doznačuje najkasnije zadnjeg dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. (5) Ukoliko nisu osnovane turističke zajednice općine ili grada, uplaćena sredstva boravišne pristojbe raspoređuju se: 65% općini ili gradu, 10% turističkoj zajednici županije i 25% Hrvatskoj turističkoj zajednici, a sredstva se koriste namjenski za unapređenje i promicanje turizma na području na kojem su prikupljena. (6) Vlada Republike Hrvatske propisom iz članka 16. ovoga Zakona određuje iznos dijela boravišne pristojbe koji se uplaćuje na poseban račun Hrvatske turističke zajednice. (7) Sredstva iz stavka 6. ovoga članka koriste se namjenski za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa u turistički nerazvijenim područjima. (8) Korištenje sredstava iz stavka 6. ovoga članka vrši se na temelju pravilnika kojega donosi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice uz prethodnu suglasnost ministra, kojim se utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci financiranja i ugovaranja projekata i programa. (9) Financiranje projekata i programa iz stavka 6. ovoga članka provodi se putem javnog natječaja kojega na početku svake kalendarske godine raspisuje turističko vijeće turističke zajednice županije, odnosno Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Zagreba. (10) Prijedlog odluke o odabiru projekta i programa i o iznosu bespovratnih sredstava, turističko vijeće turističke zajednice županije, odnosno Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Zagreba dostavlja Hrvatskoj turističkoj zajednici. Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice donosi odluku o dodjeli bespovratnih sredstava temeljem kriterija iz pravilnika iz stavka 8. ovoga članka. (11) Općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Skupština Grada Zagreba, na prijedlog turističkog vijeća turističke zajednice općine ili grada, odnosno Turističke zajednice Grada Zagreba, može donijeti odluku o dodatnoj boravišnoj pristojbi u najviše dvostrukom iznosu od boravišne pristojbe utvrđene uredbom Vlade Republike Hrvatske i to : - za područje udruženih turističkih zajednica - za putnike na brodovima na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi za sve iskrcane putnike. (12) Dodatna boravišna pristojba iz stavka 11. ovoga članka prihod je turističke zajednice općine ili grada i koriste se u skladu sa zajedničkim programom općine ili grada. Odredbom Zakona o boravišnoj pristojbi omogućava se dodatno uvođenje prihoda od boravišne pristojbe samo za udružene TZG i ta sredstva se raspoređuju samo na TZ gradova i općina, što je diskriminirajuće i nelogično za ostale TZ, te je suprotno Ustavu. U Zakonu o boravišnoj pristojbi nije jasno definirano pod koju kategoriju spadaju kampovi te dali spadaju pod smještajne kapacitete. Također nije navedeno na koji način se vrši plaćanje boravišne pristojbe za kampove. Nema odgovora
31 Turistička zajednica Općine Viškovo PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turistička zajednica Općine Viškovo dostavlja primjedbe na prijedlog Zakona o članarinama u turističkim zajednicama: Članak 7.Stavak 3. Točka 5. Što se podrazumijeva pod javnom turističkom infrastrukturom za elektroničko poslovanje i elektroničko trgovanje u turizmu? Članak 19.:Budući da se svake godine mandat direktora TZ-a potvrđuje ili ne potvrđuje prihvaćanjem financijskog plana za prethodnu godinu smatramo da se trajanje mandata direktora ne bi trebalo ograničavati. Drugim riječima, potrebno je odbaciti odredbu o trajanju mandata direktora. Članak 30.: Smatramo da članovi turističkog vijeća trebaju biti isključivo pravne i fizičke osobe koje na području općine ili grada za koje je osnovana turistička zajednica imaju sjedište ili podružnicu i koje ostvaruju prihod pružanjem ugostiteljskih ili drugih turističkih usluga ili obavljaju neposredno povezane djelatnosti, a ne članovi koje delegira predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave jer bi to doprinijelo direktnom utjecaju politike na turizam. članak 56.: Predloženi rokovi za donošenje programa rada do 30.rujna i financijskog plana do 15. rujna za slijedeću godinu koji se odnose na turističke zajednice gradova i općina su prekratki jer poslovanje TZ-a ovisi o proračunu jedinice lokalne samouprave te se moramo uskladiti s njihovim donošenjem plana i programa rada i rebalansima za nadolazeću godinu. Isto tako, TZ, prilikom donošenja programa rada i financijskog plana, mora uzeti u obzir pokazatelje uspješnosti i financijska sredstva koje je ostvarila u tekućoj godini kako bi daljnji razvoj turizma na svom području mogla razvijati u skladu sa potražnjom. Članak 60.: Predlažemo da se točka 4. Izuzme iz Zakona jer se bruto plaće zaposlenih u turističkim zajednicama ne bi trebale ograničavati, a razlog tome su sve složenije zadaća koje se stavljaju u nadležnost TZ i koje ona mora rješavati. U skladu sa navedenim, javiti će se potreba za dodatnim zapošljavanjem radnika, a samim time i povećanje troškova njihovog rada. Članak 68. Stavak (2): Postavlja se pitanje zašto bi TZ županije stekla imovinu kada su osnivači TZ-a jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine?! Zaključno možemo reći da smatramo da je novi zakon o turističkim zajednicama bitno lošiji od važećeg i štetan za turistički sektor. Nema odgovora
32 Turistička zajednica Grada Lipika PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA • Članak 27. govori o proširivanju zadaća i povećanju obujma poslova TZG/TZO, te ostaje nejasno na koji način će se odvijati obavljanje zadaća, ukoliko zbog nedostatka sredstava TZ budu otpuštale radnike? Člankom 67. propisan je prestanak postojanja turističke zajednice ukoliko ne ispunjava zadaće zbog kojih osnovana. Ovoj odredbi mjesto je u kaznenim odredbama zakona, no ostaje nejasno na koji način će se utvrditi da turistička zajednica ne ispunjava zadaće? Da li će svaka turistička zajednica biti obvezna provoditi sve zadaće ili će moći s obzirom na područje koje pokriva i broj djelatnika provoditi dio propisanih zadaća? • Prema članku 54. i 55., udruživanjem turističkih zajednica sporazumno ili upisom u upisnik dolazi do nejasne pozicije samih turističkih zajednica. Postavlja se pitanje financiranja, nadležnosti i provedbe aktivnosti u ovakvoj organizaciji. Na koji način se financiraju ove zajednice i na koji način se na njih raspoređuje članarina i boravišna pristojba? Tko upravlja zajednicom? Na koji način one surađuju sa turističkim zajednicama županija u situacijama kad je udruživanje izvan obuhvata jedne županije. Kome odgovaraju udružene turističke zajednice i s kime usklađuju svoj program rada kada udruženje pokriva područje više županija? • Prema članku 57., nametanjem obveze donošenja zasebna 3 potprograma godišnjeg plana rada i financijskog plana, te osnivanjem stručnih koordinacija od po 7 članova, postavlja se pitanje nametanja dodatnih tijela, te dodatnih poslova kojima se dodatno opterećuje proračun TZG/TZO, a time se stvara i dodatni administrativni rad u turističkom uredu • Prema članku 60. stavak 4., TZG/TZO se financiraju iz sredstava boravišne pristojbe i članarine koje su na kontinentu iznimno male u usporedbi s morskim destinacijama, a uz to se najavljuje smanjivanje članarina, što utječe na smanjenje prihoda. Drugo pitanje se postavlja kod donacija iz proračuna grada/općine/županije. Znajući da ukupan iznos za troškove bruto plaće treba biti manji od 25% ukupnih prihoda, odredba je neutemeljena jer treba postojati odredba o postotku koji se izdvaja za troškove plaće, ali isti ne može biti određen za sve turističke zajednice jednako jer su prevelike razlike u prihodima TZG/TZO na moru i na kontinentu, samim time ne postoji jednaka mogućnost za provođenje svih zakonskih zadaća. • Odredbe iz stavka 2. članak 67. nikako ne bi trebale biti među razlozima za prestanak postojanja turističke zajednice, nego se trebaju naći među kaznenim odredbama: - ako turistička zajednica ne donese godišnji program rada i financijski plan, odnosno godišnje financijsko izvješće u zakonom utvrđenom roku, - ako turistička zajednica ne ispunjava zadaće zbog kojih je osnovana, - ako turistička zajednica djeluje bez direktora turističkog ureda duže od šest mjeseci, - ako troškovi za bruto plaće zaposlenih u turističkom uredu turističke zajednice prelaze 25% ukupnih prihoda turističke zajednice. Nema odgovora
33 Turistička zajednica Općine Viškovo X. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE, Članak 68. - Okončanje djelovanja i raspolaganje imovinom u slučaju prestanka turističke zajednice Postavlja se pitanje zašto bi TZ županije stekla imovinu kada su osnivači TZ-a jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine?! Nema odgovora
34 Turistička zajednica Općine Viškovo VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 60. - Prihodi Predlažemo da se točka 4. Izuzme iz Zakona jer se bruto plaće zaposlenih u turističkim zajednicama ne bi trebale ograničavati, a razlog tome su sve složenije zadaća koje se stavljaju u nadležnost TZ i koje ona mora rješavati. U skladu sa navedenim, javiti će se potreba za dodatnim zapošljavanjem radnika, a samim time i povećanje troškova njihovog rada. Nema odgovora
35 TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE SV.FILIP I JAKOV PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turistička zajednica općine Sv.Filip i Jakov je jedna od 32 TZ na području Zadarske županije i ovim putem dajemo podršku zakčjučcima koje smo usvojili na zajedničkom sastanku a radi se o PRIMJEDBAMA NA PRIJEDLOGE ZAKONA : - o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, s konačnim prijedlogom zakona - o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj pristojbi, s konačnim prijedlogom zakona - o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, s konačnim prijedlogom zakona Sustav turističkih zajednica Zadarske županije koje čine 32 turističke zajednice svih razina, jednoglasno smo se opredijelili, razlažući zakon članak po članak, stavku po stavku, kako isti nije sastavljen kako bi se sustav turističkih zajednica Republike Hrvatske unaprijedio, već svojim nelogičnostima, manjkom koordinativnih stavki, slabljenjem i usmjerenosti ka ukidanju 2/3 sustava, bez jasnih alternativa i smjernica za posljedično funkcioniranje, s jedne strane oslabljuje sustav, destabilizira ga, i onemogućuje daljnje efikasno ili efikasnije djelovanje, a s druge strane izrazito centralizira usmjeravajući sredstva u Hrvatsku turističku zajednicu. Gdje vidimo ključne nedostatke: 1. NAČIN I TEMPIRANJE OBJAVE PRIJEDLOGA Predlagatelj (MINT) već tri godine najavljuje izmjene zakona kojima se regulira rad i financiranje sustava turističkih zajednica; smjernice za izradu Zakona o turističkim objavio je 3. travnja 2014. godine, da bi Prijedlozi objavljeni 24. lipnja 2015. godine s namjerom hitnog postupka za donošenje predloženih zakona. a) Dobar dio danog roka za „Savjetovanje“ oduzeli su praznik 25.06. i produženi vikend, a posebno povećani obujam poslovanja turističkih djelatnika zbog jeka turističke sezone. Zbog toga je onemogućena kvalitetna rasprava o jednom tako važnom paketu zakona. b) Donošenje zakona po hitnom postupku je potpuno nepotrebno i suprotno Poslovniku Hrvatskog sabora , a s obzirom kako se u obrazloženju navodi da je razlog hitnog postupka ostvariti cilj iz Nacionalnog programa reformi za 2015, točnije mjeru smanjenja parafiskalnih nameta, dovoljno je po hitnom postupku donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. c) Objavljeni više od godinu dana nakon smjernica, Prijedlozi su u potpunom nesuglasju sa smjernicama za izradu Zakona o turističkim zajednicama od 3. travnja 2014. godine čija je osnova Operativni priručnik za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije (DMO) koju je po narudžbi Hrvatske turističke zajednice u prosincu 2013. godine izradila konzultantska tvrtka Horwath HTL Zagreb. 2. UKIDANJE VELIKOG DIJELA SUSTAVA BEZ JASNE ALTERNATIVE Predlagatelj praktično jača turističke zajednice općina i gradova koje su turistički razvijene, a one općinske i gradske turističke zajednice sa malim prihodima kroz odredbe o financiranju i zastupanju (tj. izbor direktora) osuđuju na ukidanje po sili zakona. Iako u nijednom članku nije propisana obveza udruživanja što ostavlja dojam da se ništa ne ukida već se postavljaju mogućnosti, ipak su zadana ograničenja koja niz turističkih zajednica općina i gradova ''dovodi'' do ukidanja ili udruživanja. Prijedlog Zakona ne predviđa alternativu ukidanju, niti se odredbe koje omogućuju ukidanje nalaze pod kaznenim odredbama što bi omogućilo korekcije. Štoviše, nije dano niti jedno konkretno rješenje za područja koja će praktično ostati bez turističkih zajednica, niti je evidentno na koji će točno način sustav biti efikasniji kroz ukidanje oko polovice sustava. 3. NEJASNE ULOGE I ZADAĆE POJEDINIH RAZINA SUSTAVA TE NEKOORDINIRANOST ISTIH U ODNOSU NA CIJELI SUSTAV Predlagatelj ne daje jasne uloge i zadaće za pojedinu razinu sustava niti je jasno na koji će se način postupati u područjima koja su zajedničko djelovanje turističkih zajednica općina i gradova, turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice. Sustav ovim Prijedlogom nije organiziran piramidalno kao do sada, već se preklapaju zadaće na više razina, koriste se dvosmisleni ili općeniti termini poput „suradnja u operativnom marketingu“, „suradnja u elementima planiranja“, „praćenje i asistiranje“, „upravljanje kvalitetom“, „provođenje edukacije“, „uspostavljanje marketinške infrastrukture Štoviše, iz zadaća većine sustava Turističkih zajednica upravo su izostavljene one točke koje se odnose na suštinu destinacijskog menadžmenta, točnije okupljanje dionika javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju strateškog i operativnog upravljanja destinacijom i ostvarivanja zajedničke, prethodno usuglašene, strategije. Postojeći zakon propisuje jasne zadaće i daje jasne temelje za njihovo provođenje, a posebno u vidu destinacijskog menadžmenta. 4. SMANJENJE SREDSTAVA UZ POVEĆANJE OBUJMA ZADAĆA USPOREDNO S JAČANJEM HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE Uz smanjenje prihoda turističkim zajednicama i ograničenje sredstava za zaposlenike i to do 25% ukupnih prihoda, prijedlog Zakona za turističke zajednice županija, te općina i gradova propisuje nove i obujmom značajnije zadaće i poslove u odnosu na sadašnje stanje, te time limitira kvalitetu izvedbe zadaća. S druge strane sredstva se značajno usmjeravaju na Hrvatsku turističku zajednicu nizom odredbi, dok se istoj smanjuju zadaće. Činjenica je da je sustav TZ-a u zadnjih 25 godine pokrenuo razvojni element u svakom malom mjestu, te je danas gotovo nezamisliv razvoj turizma na nižoj razini bez lokalne turističke zajednice. Upravo ono što sustavu treba, a što je najavljivano, nije implementirano u Prijedloge, a to su: - Jasne i nedvosmislene zadaće za svaku od razina sustava turističke zajednice koje će uspostaviti čvrsto i koordinirano provođenje zakonom propisanih zadaća - Jasne smjernice rada prema principu destinacijskog menadžmenta (štoviše Prijedlog se istima udaljuje brisanjem odredbi važećeg zakona iz samih zadaća). STOGA TRAŽIMO: 1. potpuno odbacivanje ovakvih prijedloga zakona koji se direktno kose sa potrebama i mogućnostima samog sustava te su u direktnoj opreci navodu da su isti sastavljeni na zahtjev samih turističkih zajednica. 2. Izradu potpuno novog Prijedloga Zakona u koji će se aktivno uključiti upravo oni koji taj sustav i čine – turističke zajednice svih razina, njihovi članovi, te njihova tijela. Turizam se odvija u malim mjestima, u svakoj od destinacija, u praksi, diljem Hrvatske, a ne u Ministarstvu, niti u Hrvatskoj turističkoj zajednici, stoga se samim ukidanjem, a ne unapređenjem sustava nanosi nemjerljiva šteta ne samo hrvatskom turizmu općenito već svakom članu sustava turističkih zajednica, a posebno i svakom potencijalnom i realnom gostu. Klara Eškinja Glavan, direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice općine Sv.Filip i Jakov Nema odgovora
36 Turistička zajednica Općine Viškovo VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 56. - Godišnji program rada i financijski plan Predloženi rokovi za donošenje programa rada do 30.rujna i financijskog plana do 15. rujna za slijedeću godinu koji se odnose na turističke zajednice gradova i općina su prekratki jer poslovanje TZ-a ovisi o proračunu jedinice lokalne samouprave te se moramo uskladiti s njihovim donošenjem plana i programa rada i rebalansima za nadolazeću godinu. Isto tako, TZ, prilikom donošenja programa rada i financijskog plana, mora uzeti u obzir pokazatelje uspješnosti i financijska sredstva koje je ostvarila u tekućoj godini kako bi daljnji razvoj turizma na svom području mogla razvijati u skladu sa potražnjom. Nema odgovora
37 Turistička zajednica Općine Viškovo II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 30. - Turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada Smatramo da članovi turističkog vijeća trebaju biti isključivo pravne i fizičke osobe koje na području općine ili grada za koje je osnovana turistička zajednica imaju sjedište ili podružnicu i koje ostvaruju prihod pružanjem ugostiteljskih ili drugih turističkih usluga ili obavljaju neposredno povezane djelatnosti, a ne članovi koje delegira predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave jer bi to doprinijelo direktnom utjecaju politike na turizam. Nema odgovora
38 Turistička zajednica Općine Viškovo I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 19. Budući da se svake godine mandat direktora TZ-a potvrđuje ili ne potvrđuje prihvaćanjem financijskog plana za prethodnu godinu smatramo da se trajanje mandata direktora ne bi trebalo ograničavati. Drugim riječima, potrebno je odbaciti odredbu o trajanju mandata direktora. Nema odgovora
39 Turistička zajednica Općine Viškovo I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 7. - Djelovanje turističkih zajednica Stavak 3. Točka 5. Što se podrazumijeva pod javnom turističkom infrastrukturom za elektroničko poslovanje i elektroničko trgovanje u turizmu? Nema odgovora
40 Turistička zajednica grada Zagreba PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Sustav turističkih zajednica predmetom je analize više godina te su se, sukladno različitim razinama uključenosti, izradili i usvojili različiti dokumenti koji analiziraju sustav – Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (Narodne novine, broj 55/13), Operativni priručnik za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije kao i Smjernice za izradu Zakona o turističkim zajednicama od 3. travnja 2014. godine. Jednoznačan je zaključak svim dokumentima o nužnosti postojanja sustava, o potrebi prilagodbe sustava novim zahtjevima tržišta i prakse, reguliranje uloga različitih razina turističkih zajednica te upravljanja. Usvojen je profesionalan pristup DMO-a – destinacijskih menadžment organizacija te jačanje regionalne razine – županijske kao mogućnosti jačeg djelovanja kroz okrupnjavanje. Iz prvog pregleda prijedloga novog zakona, razvidno je da, iako već u temeljenim odredbama prijedloga zakona postoji definicija DMO-a, dalje u tekstu zakona se odustaje od preciznog i jasnog usmjeravanja prema tom modelu, kako zbog opisa poslova različitih razina turističkih zajednica koji je nerazumljiv i neusklađen s ostalim prijedlozima zakona, tako i zbog odnosa s lokalnom odnosno regionalnom (područnom) samoupravom i različitim komorama. Iako se Smjernice za izradu Zakona o turističkim zajednicama od 3. travnja 2014. godine, a koje u dijelu potpuno drugačije opisuju mogući sustav i financiranje sustava turističkih zajednica, i nadalje nalaze objavljene na internet stranicama Ministarstva turizma RH (http://www.mint.hr/default.aspx?id=7977), od njih se u paketu prijedloga novih zakona odustaje. U nastavku slijedi očitovanje po pojedinim člancima prijedloga novog zakona. - U članku 7. prijedloga Zakona taksativno se nabrajaju gospodarske djelatnosti koje turistička zajednica smije obavljati. Izostala je dosadašnja točka – posredovanje u rezervaciji privatnog smještaja ako u turističkom mjestu za koje je osnovana turistička zajednica ne postoji registrirana turistička agencija te je uvedena točka – upravljanja javnom turističkom informacijskom infrastrukturom za elektroničko poslovanje i elektroničko trgovanje u turizmu za područje za koje je turistička zajednica osnovana. Znači li to u praksi da turističke zajednice smiju posredovati u rezervaciji i to ne samo privatnog smještaja nego cjelokupnog smještaja te na taj način obavljati gospodarsku djelatnost? Nejasnom odredbom, posebno u dijelu koji uređuje gospodarske aktivnosti turističkih zajednica, uvodi se kolizija s turističkim agencijama koje su članovi turističke zajednice po ovom i posebnom propisu, a turističkim zajednicama se otvara prostor djelovanja koji ne bi trebao biti intencija njihovog djelovanja. - U članku 15. prijedloga Zakona se uređuje predsjednik turističke zajednice te je ostavljeno dosadašnje uređenje da tu dužnost, ovisno o razini turističke zajednice, obnaša općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan. U stavku 2. istog prijedloga Zakona uvodi se dodatna mogućnost – dužnost predsjednika turističke zajednice općine, grada ili županije može obnašati i osoba koju odredi općinski načelnik, gradonačelnik ili župan ovisno o razini turističke zajednice. Ovakvo uređenje sugerira da uz općinskog načelnika, gradonačelnika te župana, još jedna osoba može biti predsjednik. Isto tako, ovakvo uređenje se ne bi smjelo miješati s mogućnosti da predsjednik ima svog zamjenika u slučajevima određenim statutom turističke zajednice ili poslovnikom o radu tijela – skupštine ili vijeća. - Zadaće turističke zajednice općine ili grada opisane u članku 27. prijedloga Zakona, kao i zadaće turističke zajednice županije opisne u članku 40. prijedloga Zakona, drugačije opisuju poslove turističkih zajednica u odnosu na dosadašnje uređenje, ali i dalje ostaju u sferi opisnih, u pojedinim stavkama, nedovoljno definiranih poslova, što otežava praksu s obzirom da se obje skupine poslova odnose na Turističku zajednicu grada Zagreba (TZGZ). Napominjemo da se odustalo od obveze polugodišnjih izvješća i analiza provedbe programa rada koje su sva nadzorna tijela i institucije do sada tražile na uvid. Uvode se dodatni obvezni poslovi – praćenje i kandidiranje EU programa, utvrđivanje normi, kvalitete i oznaka kvalitete, provođenje javnih natječaja za dodjelu potpora na turistički nerazvijenim područjima, što dodatno opterećuje organizaciju zaposlenih, ali i financiranje koje se smanjuje. - U članku 54. i 55. prijedloga Zakona se određuje udruživanje turističkih zajednica, a poveznica je i s određivanjem veće boravišne pristojbe temeljem prijedloga izmjena i dopuna Zakona o boravišnoj pristojbi. Ideja o udruživanju nije jasno i precizno opisana, posebno stoga što nema pravne osobnosti, a ideja udruživanja bi trebala doći zbog povećanja prihodovne strane kroz određivanje veće boravišne pristojbe. - U članku 56. i 57. prijedloga Zakona se opisuje godišnji program rada i financijski plan. Iako je ostavljeno usvajanje programa rada i financijskog plana do kraja tekuće godine za sljedeću godinu, utvrđuju se potpuno novi, prekratki rokovi usvajanja prijedloga programa rada od strane turističkog vijeća – 15. rujan, 15. listopad, 15. studeni, po različitim razinama turističkih zajednica. Potpuno je nejasno zašto se odustaje od dosadašnjeg uređenja do 31. listopada. I dosadašnji rok je bio neusklađen sa svim praktičnim elementima, posebice zbog planiranja prihodovne strane – zadnja dva mjeseca u godini su izuzetno aktivna za Turističku zajednicu grada Zagreba. Zbog navedenog je neminovno bilo svaku godinu donositi izmjene i dopune programa rada. Na ovaj način će se planiranje morati pomaknuti još ranije u tekućoj godini sa zahtjevima koji moraju zadovoljiti kraj naredne godine, a govorimo o ljetnim mjesecima. Planiranje će biti još netočnije i manje preciznije. Moramo napomenuti da program rada i financijski plan mora sadržavati pojedinačne stavke koje moramo unaprijed odrediti i prikupiti temeljem javnog poziva. Ove godine je stupila na snagu i Uredba Vlade Republike Hrvatske o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine, broj 26/2015) koja se na odgovarajući način primjenjuje i na sustav turističkih zajednica o čemu se nije vodila briga prilikom sastavljanja ovog prijedloga zakona. Uvodi se dostava prijedloga programa rada Hrvatskoj turističkoj zajednici (članak 56. stavak 5. prijedloga Zakona), a ne više usvojenih programa rada. Moramo napomenuti da prijedlog programa rada nije usvojeni dokument i ne predstavlja stav najvišeg tijela turističke zajednice koje usvaja program rada. Logičan je sustav bio dosadašnje uređenje da se usvojeni dokument dostavlja i da se na njega mogu dati primjedbe Hrvatske turističke zajednice. Na ovaj način, u slučaju primjedbi na prijedlog programa rada ili odobravanja od strane Hrvatske turističke zajednice, nejasna je moguća situacija – mora li skupština turističke zajednice usvojiti takav prijedlog programa i ne smije ga dodatno mijenjati ili mora svoje primjedbe ponovo uputiti Hrvatskoj turističkoj zajednici na odobrenje što predstavlja mogući vremenski problem. Ujedno je i oslabljena pozicija najvišeg tijela odlučivanja. - Jednaka primjedba u odnosu na nejasnoću rokova prijedloga i usvajanja godišnjeg programa rada i financijskog plana odnosi se i na prijedlog i usvajanje godišnjeg financijskog izvještaja (članak 58. prijedloga Zakona). Nema temelja u praksi za ovakvo zakonsko uređenje. - U članku 57. prijedloga Zakona se uvodi obvezni sadržaj programa rada i financijskog plana – tri potprograma koji se odnose na razvoj turističkih proizvoda, promociju destinacije i uređenje javne turističke infrastrukture za što se moraju osnovati tri zasebna koordinativna tijela u koje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave delegira određeni broj članova. Smatramo da je ovo dodatno administrativno i financijsko opterećivanje rada turističke zajednice. Ujedno, kako se radi o obvezi, nije se vodila briga da u velikim gradovima pa tako i u Zagrebu, ništa nije samo javna turistička infrastruktura već prvenstveno javna infrastruktura za građane grada, a posljedično i za turiste te da turistička zajednica niti ima kapacitete niti može sudjelovati u takovom vidu odlučivanja ili upravljanja pa je logičnije da takvo tijelo postoji u gradu, a ne u turističkoj zajednici. - U odnosu na članke koji opisuju sastav nadzornog odbora (članak 16. prijedloga Zakona), turističkog vijeća (članak 30. i članak 44. prijedloga Zakona), obvezu javnog natječaja kod zapošljavanja (članak 19. prijedloga Zakona), obveze o pravima na pristup informacijama (članak 8. prijedloga Zakona) prema ovom i posebnom zakonu, obveze o objavljivanju izvješća nadzornog odbora (članak 17. prijedloga Zakona) kao i svih ostalih izvješća i podataka, još manjem uključivanju članova turističke zajednice u njen rad (članak 57. prijedloga Zakona) – moramo iskazati da se nije posvetila pažnja kako će se novo uređenje odraziti u praksi. Turistička zajednica ne postaje DMO, već će postati slična tijelu javne vlasti, što po opisu zadaća kao i po financiranju nije (ako se ne financira iz proračuna bilo koje razine). Posljedično se postavlja pitanje primjene postupka javne nabave, pitanje direktne primjene gore navedene Uredbe Vlade RH, postupka izvještavanja po različitim propisima, svrhovitosti članstva u turističkoj zajednici. Zbog svega navedenog, a posebno zbog nedovoljne analize utjecaja navedenih promjena, posebno ne podržavamo donošenje navedenog Zakona kroz hitni postupak. Smatramo kako hitna procedura uopće nije potrebna jer se ovakav zakon mora temeljito pripremiti zbog svih posljedica koje donosi cjelokupnom sektoru turizma Grada Zagreba i Republike Hrvatske. Nema odgovora
41 TZ Grada Požege VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 60. - Prihodi Članak 60. TZ se financiraju iz sredstava boravišne pristojbe (više morske) i članarine ( više kontinent) koje su na kontinentu iznimno male ako se usporede s destinacijama na moru, a uz dodatno smanjenje članarina, direktno utječe na smanjenje dosadašnjih prihoda po osnovi članarine. Odredba da troškovi bruto plaće ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda nije najispravnije rješenje, iako je potrebna odredba o postotku koji se izdvaja za troškove plaće, ali isti ne može biti određen za sve turističke zajednice jednako iz razloga prevelike razlike u prihodima destinacija na moru i na kontinentu, samim time ne postoji jednaka mogućnost za provođenje svih zakonskih zadaća. Ova odredba morala bi naći svoje mjesto unutar kaznenih odredaba, umjesto u članku 67. predloženim razlozima za prestanak postojanja turističke zajednice. Nema odgovora
42 Turistička zajednica Požeško-slavonske županije PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Trenutno predložene izmjene čitavog paketa zakona u turizmu, donose krucijalne promjene kojima se osiromašuju lokalna područja, područja gradova i općina u korist HTZ-a i MINT-a. Navedeni Prijedlozi Zakona neće donijeti unapređenje upravljanja turizmom u RH. Te krucijalne promjene ne proizlaze iz usvojenih smjernica koje daje Strategije razvoja turizma do 2020.g. koju je usvojio Sabor RH, dapače razilaze se s istom. Stvara se paralelni sustav upravljanja turizmom i marketingom turizma u RH. Riječ je o financijskoj centralizaciji kojim se stvara paralelni sustav upravljanja turizmom i marketingom u turizmu. Isti Prijedlog Zakona ( Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma) kazuje da se turizam odvija upravo na lokalnoj i regionalnoj razini. Istovremeno, uvelike smanjuje sredstva toj razini i novom ih raspodjelom centralizira u GU HTZ i Ministarstvo turizma, a dio direktno na raspolaganje ministru prema pravilniku koji samostalno i donosi ministar. Osim što nisu jasni mnogi dijelovi ovog paketa Prijedloga zakona nije ni jasno zašto je sada, usred turističke sezone stavljen u proceduru po hitnom postupku. Set prijedloga novih zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, boravišnoj pristojbi i o članarinama u turističkim zajednicama znači ukidanje do dvije trećine sadašnjeg turističkog sustava u RH, te centralizaciju tog sustava na uštrb policentričnog razvoja na teritoriju čitave Hrvatske. Predloženom preraspodjelom prihoda najviše gube gradovi i općine, odnosno TZ gradova/općina. Iako TZ manjih gradova gube manja sredstva jer sa manje i raspolažu, ovo će na njihove proračune utjecati još značajnije. Nemogućnost ravnomjernog razvoja RH Ruralni turizam u cijeloj RH nema perspektivu ako se ugase turističke zajednice. Osiromašuje se kontinentalni dio RH u turističkom smislu, a što će imati kobne posljedice na razvoj turizma na kontinentu koji propisuje i na koji stavlja naglasak i usvojena Strategija razvoja turizma do 2020.g. Nema odgovora
43 Turistička zajednica općine Bilje PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA • PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMAI PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA • Iako se navodi u opisu postojećeg Zakona o turističkim zajednicama da je Skupština turističke zajednice formalno najviše tijelo upravljanja koje donosi statut,imenuje članove ostalih tijela, donosi programe rada i financijske planove, odluke o osnivanju i ustroju turističkog ureda, međutim kako se sastaje najmanje 2 puta godišnje, ona stvarno ne upravlja turističkom zajednicom – ništa se ne mijenja novim prijedlogom Zakona (članak 11, stavak 4). Ako zakonodavac smatra da Skupština ne upravlja turističkom zajednicom, onda ovaj članak mora mijenjati. • Ako se ispoštuje čl. 60 stavak 4, Zakona o TZ(Troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkom uredu ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda turističke zajednice.), doći će do nemogućnosti funkcioniranja (financiranja) brojnih lokalnih turističkih zajednica (općina i gradova), pa i županijskih zbog smanjenja prihoda što se može vidjeti iz Izmjena Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. • Članak 30 povećava utjecaj politike u turističkim zajednicama općina i gradova na štetu predstavnika članova. Nema odgovora
44 TZ Grada Požege VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 56. - Godišnji program rada i financijski plan Članak 56. Predloženi rokovi za donošenje programa rada i financijskog plana za sljedeću godinu koji se odnose na turističke zajednice gradova i općina su prekratki i nerealni s obzirom na praksu. Donijeti program rada i financijski plan za sljedeću godinu, a da se ne uskladimo sa proračunom za slijedeću godinu jedinice lokalne samouprave na kojoj djelujemo je neozbiljno. Osim navedenog, otežano je donositi programe rada za sljedeću godinu bez saznanja o uspješnosti i financijskim pokazateljima trenutne sezone i pokazateljima u kojem pravcu treba razvijati aktivnosti i turističku ponudu s obzirom na potražnju. Rokove donošenja godišnjih programa rada pri turističkim zajednicama gradova i općina treba uskladiti s rokovima koji se odnose na turističke zajednice županija, jer se u praksi može pojaviti situacija da, bez saznanja o aktivnostima turističke zajednice županije, TZG i/ili TZO prihvati program rada koji nije u skladu s planiranim aktivnostima nadležne turističke zajednice županije. Nema odgovora
45 TZ Grada Požege VII. UDRUŽIVANJE TURISTIČKIH ZAJEDNICA, Članak 55. - Udruživanje turističkih zajednica bez upisa u Upisnik turističkih zajednica Članak 55. Turističke zajednice i do sad su imale slobodan izbor i mogućnost udruživanja po marketinškoj osnovi te time i zajedničko djelovanje u smislu racionalizacije sredstava i zajedničkog marketinškog istupa i kvalitetne suradnje. Nema odgovora
46 Turistička zajednica grada Vodica XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 73. Zašto gasiti TZ mjesta ukoliko one pravdaju svoje postojanje, posebno ukoliko su financijski neovisne. Nema odgovora
47 Turistička zajednica grada Vodica X. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE, Članak 67. - Razlozi za prestanak postojanja turističke zajednice S obzirom da novim prijedlogom Zakona nije propisana obvezatnost osnivanja turističkih zajednica bilo koje razine (čl. 4. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma NN 152/08), pojedine odredbe članka 67. u vrlo kratkom roku dovesti će do prestanka postojanja velikog broja turističkih zajednica. Tako se Skupština TZ može sastati i donijeti odluku da TZ više ne postoji jer obvezatnost postojanja više za niti jednu TZ ne postoji. Ne vidimo opravdanost da kršenje odredbe o 25% brutto prihoda za plaće zaposlenika ili kašnjenje s rokom dostave izvješća i planova rezultira gašenjem turističke zajednice i predlažemo da se čl. 67. u potpunosti promjeni te da se navedene odredbe uvrste pod poglavlje XI. Kaznene odredbe. Nadalje, na temelju kojih kriterija će se utvrditi osnova za gašenje TZ-a , a koja glasi "ako turistička zajednica ne izvršava zadaće zbog kojih je osnovana"? Turistička zajednica mora izvršavati zadaće radi koji je osnovana, no ako to ne čini, treba mijenjati način upravljanja, a ne gasiti TZ na štetu lokalne zajednice i ukupnog razvoja turizma nekog područja. Nema odgovora
48 TZ Grada Požege I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 7. - Djelovanje turističkih zajednica Na što se točno odnosi upravljanje javnom turističkom informacijskom infrastrukturom za elektroničko poslovanje i elektroničko trgovanje u turizmu za područje za koje je TZ osnovana. Nema odgovora
49 Turistička zajednica grada Vodica IX. NADZOR, Članak 66. Predlaže se izmjena Članka 66. na način da se mjera iz Članka 66. može provesti ukoliko se ne provede uklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti kako je naloženo u stavku 1. Članka 65. Nema odgovora
50 Turistička zajednica grada Vodica VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 60. - Prihodi U nabrajanju prihoda TZ-a , stavak 4. se odnosi na troškove, a ne na prihode. Nema odgovora
51 TZ Grada Požege VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 57. Članak 57. Potrebno je za tri potprograma ustrojiti tri stalne stručne koordinacije sastavljene od predstavnika privatnog i javnog sektora čiji će djelokrug biti utvrđen statutom turističke zajednice. Uz Turističko vijeće, Skupštinu, Nadzorni odbor, izradu plana rada i financijskog plana, rebalansa plana rada i financijskog plana, izradu kvartalnih izvješća, PPS koordinacijski odbor, Forum PPS kluba, ... Uz sve navedeno uspostaviti tri stručne koordinacije iznimno se povećava administracija i tromost sustava. Uz Skupštinu, Vijeće, Nadzorni odbor, PPS klub i proizvodne timove sada je potrebno još dodatna 21 člana prema stručnim koordinacijama, a vjerujem da je i u drugim TZ vrlo teško naći ljude koji se uistinu žele baviti navedenim poslovima i tim poslovima istinski prionut. Uobičajeno to sve pada na teret djelatnika TZ, a samim time niti ne pridonosi kako je zamišljeno. Nema odgovora
52 Turistička zajednica grada Vodica VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 58. - Godišnje financijsko izvješće Predlaže se jednostavnija forma koja propisuje da su turističke zajednice dužne financijsko izvješće objaviti na svojim web stranicama te dostaviti - turistička zajednica grada ili općine turističkoj zajednici županije, turistička zajednica županije u Hrvatsku turističku zajednicu, a Hrvatska turistička zajednica ministarstvu u roku od 8 dana od donošenja ( ili 15). Nema odgovora
53 Turistička zajednica grada Vodica VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 57. Obveza donošenja 3 zasebna godišnja potprograma - za svaki od navedenih potprograma propisuje se osnivanje stručnih koordinacija od po 7 članova. Ovdje je upitna efikasnost i djelotvornost s obzirom da se nepotrebno propisuju dodatna tijela uz već postojeća, te dodatni poslovi koji dodatno opterećuju administraciju ali i proračune turističkih zajednica gradova i općina. S obzirom na obrazloženja kako ovaj Prijedlog smanjuje ispolitiziranost, uvođenje predstavnika jedinica lokalne samouprave do čak 5 od 7 članova govori upravo suprotno. Posebno je upitna točka koja stavlja odgovornost turističkoj zajednici za uređenje javne infrastrukture koja je pod ingerencijom lokalne samouprave, a koja se nema obvezu povoditi odlukama ovog tijela (ako je uopće predviđeno donošenje odluka), stoga je provedba ove odredbe upitna. Briga o javnoj, komunalnoj infrastrukturi tehnički i financijski su zahtjevni projekti, a ujedno su i osnovne zadaće lokalne uprave, te se upravo 30% sredstava prikupljenih od boravišne pristojbe TZ, uplaćuje jedinici lokalne samouprave za poboljšanje uvjeta boravka turista. Nema odgovora
54 Turistička zajednica grada Vodica VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 56. - Godišnji program rada i financijski plan Stanje na terenu i praksa nije uzeta u obzir pri donošenju odredbi o godišnjem programu rada i financijskom planu. Kako je moguće donijeti kvalitetan program rada i financijski plan kojeg treba donjeti do 15. rujna, kad se mora pripremati u samom jeku turističke sezone, kad nisu poznati osnovni pokazatelji, kad turistički djelatnici – članovi turističke zajednice ne mogu odvojiti dodatno vrijeme jer su zauzeti tekućim aktivnostima, obvezama i programima. Nema odgovora
55 Turistička zajednica grada Vodica II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 33. Nelogično je da turistička društva koja nemaju pravnu osobnost ,obvezno posluju cijelu godinu ( u praksi posluju nekoliko ljetnih mjeseci), dok se TZ mjesta koja posjeduju pravnu osobnost ukidaju. Nema odgovora
56 Turistička zajednica grada Vodica II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 31. - Turistička društva Novim prijedlogom zakona ukidaju se TZ mjesta, a istodobno se daje mogućnost osnivanja turističkih društava koji nemaju pravnu osobnost, čak štoviše – obvezno posluju cijele godine. U praksi turistička društva posluju nekoliko ljetnih mjeseci, stoga turistička društva treba ukinuti i umjesto njih uvesti TIC, a TZ mjesta kao pravne osobe ostaviti. Nema odgovora
57 Turistička zajednica grada Vodica II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 27. - Zadaće turističke zajednice općine ili grada U ovom članku nabrojene zadaće poput praćenje i kandidiranje EU programa – za koje je izvršavanje potrebno osiguranje dodatnih financijskih sredstva i stručno osoblje koje će raditi samo na ovoj zadaći. TZ su i do sada sudjelovale kao partner u projektima kandidiranim za EU programe. Novim prijedlozima zakona predviđa se smanjenje prihoda, posebno članarine u dijelu kod obveznika koji imaju poslovnice u više od 4 županije, dok se istodobno ograničavaju troškovi bruto plaća na 25% ukupnih prihoda – ovdje nije jasno ulaze li ovdje i troškovi bruto plaća sezonskih djelatnika Zatim, priprema marketinških materijala o destinaciji i upućivanje na konačno oblikovanje u turističku zajednicu županije – znači li ova odredba da TZ gradova/općina neće više izrađivati marketinške materijale za područje rada TZ-a ( odnosno „destinacije“?)? Hoće li u tom slučaju turističke zajednice županija oblikovati zajedničke marketinške materijale ili pojedinačno za svaku destinaciju ( područje djelovanja TZ-a)? Nema odgovora
58 TURISTIČKA ZAJEDNICA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA KOMENTARI NA PRIJEDLOGE ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O ČLANARAINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI NAČELNO: - protivimo se hitnom postupku donošenja zakona - novim sustavom financiranja prihodi od članarine smanjuju se za 15% (prihodi od članarine najvažniji su izvorni prihodi TZ-a na kontinentu) - gradske i općinske TZ dodatno financijski pogađa i odredba o subjektima koji posluju na području više od 4 županije (umjesto 65%, dobivaju 25% iznosa uplaćene članarine) - centralizira se odlučivanje o raspodjeli financijskih sredstava - sustav se opterećuje dodatnim poslovima ZAKLJUČNO: Dovodi se u pitanje opstojnost turističkih zajednica, a posebno na kontinentu što će imati nesagledive posljedice za razvoj turizma. KOMENTARI NA PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA Članak 15. Stavak 3. Glasi: „Dužnost predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije može obnašati i osobu koju, odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za područje koje je turistička zajednica osnovana.“ U obrazloženju stoji: „Novina je da dužnost predsjednika turističke zajednice općine ili grada i županije može obnašati i osoba koju odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan, a prema kojem je ostavljena mogućnost da dužnost predsjednika turističke zajednice obnaša osoba koja je član turističke zajednice ukoliko je općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan odredi za predsjednika turističke zajednice.“ - Prema obrazloženju proizlazi da dužnost ne može obnašati zamjenik župana ili bilo tko drugi iz Županije, već isključivo osoba koja je član turističke zajednice. Članak 40. glasi: „Zadaće turističke zajednice županije su sljedeće: Koordinacija izrade master planova i drugih planskih podloga razvoja turizma, koordinacija dionika javnog i privatnog sektora u planiranju i provedbi ključnih turističkih razvojnih projekata na području županije, suradnja s Hrvatskom turističkom zajednicom u elementima strateškog i operativnog planiranja, suradnja s ključnim partnerima na turističkom tržištu i drugim županijama s ciljem unapređenja prodaje turističkih proizvoda s područja županije, promocija turističke destinacije na razini županije samostalno i putem udruženog oglašavanja, praćenje i kandidiranje EU programa te koordiniranje projektnih ideja i asistiranje turističkim zajednicama općina i gradova, oblikovanje promotivnih materijala na temelju inputa turističkih zajednica općina i gradova, uspostavljanje marketinške infrastrukture temeljene na suvremenim informatičkim tehnologijama, obavljanje poslova operativnog marketinga, koordinacija djelovanja turističkih zajednica općina i gradova na području županije, upravljanje kvalitetom – utvrđivanje normi, kriterija i oznake kvalitete turističkih proizvoda na nivou županije, pokretanje, objedinjavanje i koordinacija inicijativa vezano za stvaranje turističkih proizvoda, upravljanje javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane županije, provođenje javnih natječaja za dodjelu potpora turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima te potpora projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima u županiji, provođenje edukacija te razvoj ljudskih potencijala, uspostavljanje i održavanje baze podataka o turističkoj ponudi na nivou županije, provođenje istraživanja o zadovoljstvu posjetitelja i druga tržišna istraživanja, pružanje stručne i svake druge pomoći turističkim zajednicama s područja županije u pitanjima važnim za njihovo djelovanje i razvoj, odnosi s javnošću, obavljanje i drugih poslova propisanih ovim zakonom ili drugim propisom. Turistička zajednica županije sudjeluje i provodi programe i akcije Hrvatske turističke zajednice od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, te podizanja razine kvalitete turističke ponude Hrvatske. Turističke zajednice županija surađuju s regionalnim turističkim organizacijama iz drugih zemalja i mogu biti članovi međunarodnih turističkih organizacija. - Predloženi postupak dodjele sredstava za nerazvijena područja je potpuno apsurdan jer TZŽ provode sve radnje dok TV HTZ donosi odluke. Članak 54. i 55. glase: „Turističke zajednice općina i/ili gradova i turističke zajednice županija mogu se poštujući načelo prostorno funkcionalne i proizvodne cjelovitosti te financijske samodostatnosti udružiti u zajedničku turističku zajednicu koja će djelovati kroz jedinstvenu marketinšku sinergiju. Marketinška sinergija iz stavka 1. ovog članka, u smislu odredbi ovog Zakona podrazumijeva jedinstven vizualni identitet udruženih turističkih zajednica općina i/ili gradova i turističkih zajednica županija, kao i dijeljenje marketinške infrastrukture (dizajn, priprema za tisak, zajednička web platforma, nastupanja na sajmovima, itd.) i promociju zajedničkog brenda. Na turističku zajednicu iz stavka 1. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i drugih propisa kojima se uređuje turistička zajednica općine ili grada i turistička zajednica županije, osim ako tim propisima nije nešto drugačije propisano. Turističke zajednice općina i/ili gradova i turističke zajednice županija te jedinice lokalne samouprave, ako za područje jedinice lokalne samouprave nije osnovana turistička zajednica, mogu se međusobno sporazumom udružiti u cilju zajedničkog razvoja turističkog proizvoda i promocije destinacije tako da čine destinaciju u smislu članka 1. stavka 2. ovoga Zakona. Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka Zakona ne osniva se pravna osoba. Odluku o sklapanju sporazuma iz stavka 1. ovoga članka Zakona donosi turističko vijeće turističke zajednice odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, ako za područje lokalne samouprave nije osnovana turistička zajednica. Sporazum iz stavka 1. ovoga članka Zakona dostavlja se ministarstvu u elektronskom obliku u roku od 15 dana od dana njegovog sklapanja. Sporazum iz stavka 1. ovoga članka Zakona ministarstvo objavljuje na svojim web stranicama. - Udruživanje turističkih zajednica sporazumno ili s upisom u upisnik predstavlja značajnu konfuziju za funkcioniranje sustava prema postojećoj organizacijskoj strukturi i to u financiranju, nadležnosti i provedbi aktivnosti. Ovakvim rješenjem pojedine TZ će biti višeslojno obvezne prema sporazumima, prema TZ županije. Pod čijom će ingerencijom i s čijim programima rada usklađivati svoje aktivnosti područje TZ koje pokrivaju područje više županija? Članak 67. glasi: ,, Turistička zajednica prestaje postojati na temelju: 1. odluke Skupštine turističke zajednice o prestanku turističke zajednice; 2. rješenja ministarstva o zabrani djelovanja turističke zajednice. Rješenje iz stavka 1. točke 2. ovog Zakona, ministarstvo može donijeti: - ako turistička zajednica donosi opće akte suprotno zakonu, statutu ili drugom propisu, ili zbog povreda zakona i drugih propisa, - ako turistička zajednica ne izabere predsjednika turističke zajednice ili članove turističkog vijeća i nadzornog odbora u roku od 60 dana od dana konstituiranja, isteka njihovog mandata ili njihova razrješenja, odnosno od dana podnošenja ostavke, - ako turistička zajednica ne donese godišnji program rada i financijski plan, odnosno godišnje financijsko izvješće u zakonom utvrđenom roku, - ako turistička zajednica ne ispunjava zadaće zbog kojih je osnovana, - kada se u turističkoj zajednici ne održe izbori za novu skupštinu, sukladno zakonu i statutu, - kada se ni u roku od 60 dana od dana provedenih izbora ne konstituira skupština turističke zajednice, - ako turistička zajednica ne izvrši mjere koje je naložilo ministarstvo, nadzorni odbor turističke zajednice ili neovisni revizor, - ako turistička zajednica djeluje bez direktora turističkog ureda duže od šest mjesecu, - ako troškovi za bruto plaće zaposlenih u turističkom uredu turističke zajednice prelaze 25 % ukupnih prihoda turističke zajednice. Protiv rješenja iz stavka 1. točke 2. ovog članka nije dopuštena žalba, već se protiv njega može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja turističkoj zajednici. - S obzirom da prijedlog Zakona ne definira obveznost osnivanja niti jedne TZ, u praksi se može dogoditi da Skupština TZ slijedom čl. 67 jednostavno donese odluku o prestanku postojanja TZ. Odredbe istog članka koje se odnose na gašenje TZ radi prelaska 25% bruto prihoda plaće i prekoračenje roka dostave izvješća također je apsurdno. KOMENTARI NA PRIJEDLOGE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O ČLANARAINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA Članak 4. glasi: ,, Članak 14. mijenja se i glasi: ,, (1) Poslove evidencije, obračuna i naplate članarine od pravnih i fizičkih osoba obavlja Porezna uprava. (2) Pravna ili fizička osoba uplaćuje članarinu na račun utvrđen propisima o prihodima za druge javne potrebe do posljednjeg dana u mjesecu za kvartalno razdoblje iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona. (3) Od ukupno uplaćenih sredstava članarine, banka kod koje su otvoreni računi iz stavka 2. ovoga članka, u roku od dva dana, izdvaja 7,5% na posebni račun Hrvatske turističke zajednice i koriste se namjenski za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima. (4) Preostala sredstva, kad obveznik plaćanja članarine ima poslovnice u kojima se obavlja djelatnost, odnosno pružaju usluge, u najviše četiri županije izvan svog sjedišta, dostavljaju se korisnicima, prema slijedećem rasporedu: 1. 65% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, 2. 10% sredstava turističkoj zajednici županije, 3. 25% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici. (5) U slučaju kad obveznik plaćanja članarine ima poslovnice u kojima se obavlja djelatnost, odnosno pružaju usluge, u više od četiri županije izvan svog sjedišta, dostavljaju se korisnicima, prema slijedećem rasporedu: 1. 25% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, 2. 10% sredstava turističkoj zajednici županije, 3. 65% sredstava hrvatskoj turističkoj zajednici, od čega se najmanje 30% sredstava koristi za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. (6) Iznimno od stavka 4. i 5. ovoga članka, za turističke zajednice općina i gradova koje ostvaruju bruto prihod manji od 200.000,00 kuna godišnje, uplaćena sredstva članarine dostavljaju se korisnicima prema sljedećem rasporedu: 1. 85% turističkoj zajednice općine ili grada 2. 15% turističkoj zajednici županije. (7) Korištenje sredstava iz stavka 3. ovog članka vrši se na temelju pravilnika kojega donosi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice uz prethodnu suglasnost ministra turizma, kojim se utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci financiranja i ugovaranja projekata i programa. (8) Financiranje projekata i programa iz stavka 3. ovoga članka provodi se putem javnog natječaja kojega na početku svake kalendarske godine raspisuje turističko vijeće turističke zajednice županije, odnosno Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Zagreba. (9) Prijedlog odluke o odabiru projekta i programa i o iznosu bespovratnih sredstava, turističko vijeće turističke zajednice županije, odnosno Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Zagreba dostavlja Hrvatskoj turističkoj zajednici. Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice donosi odluku o dodjeli bespovratnih sredstava temeljem kriterija iz pravilnika iz stavka 7. ovoga članka. (10) Porezna uprava turističkim zajednicama općina i gradova jednom godišnje dostavlja podatke iz stavka 1. ovoga članka. (11) Troškovi evidencije, obračuna i naplate članarine te dostave podataka iz stavka 3., 4., 5. i 6. ovoga članka iznose 3% od naplaćene članarine.'' Prijedlogom Zakona o turističkoj članarini, čl. 4, otvara se u potpunosti put gašenju TZŽ. TZŽ na kontinentu žive od velikih obveznika s velikim brojem podružnica i drugačija preraspodjela sredstava predstavlja značajno smanjenje prihoda te TZŽ u potpunosti upućuje na proračune županija. Granica ukupnih bruto prihoda kao osnova za drugačiju raspodjelu prikupljenih sredstava ostaje ista – 200.000,00 kuna te predstavlja potpunu apsurdnost te ju treba staviti u odnos prema izvornim, a ne bruto prihodima. Ovako postavljena potpuno je nerealna i nepotrebna. Kvartalna naplata turističke članarine predstavlja ozbiljan problem likvidnosti. KOMENTARI NA PRIJEDLOGE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI Članak 20. glasi: (1) Boravišnu pristojbu iz članka 9. stavka 1. i3., članka 11. stavka 2. i članka 12.stavka 1. i 4. ovoga Zakona pravne i fizičke osobe koje pružaju usluge noćenja u smještajnom objektu, osobe u domaćinstvu, te vlasnici kuća i stanova za odmor, uplaćuju na račun utvrđen propisima o prihodima za javne potrebe. (2) Iznimno od stavka 1.ovoga članka, osobe iz članka 11. stavka 1. i članka 12. ovoga Zakona boravišnu pristojbu mogu uplatiti neposredno u turističkoj zajednici koja je ta sredstva dužna prvog sljedećeg radnog dana od dana uplate uplatiti na račun iz stavka 1. ovoga članka. (3) Uplaćena sredstva boravišne pristojbe iz stavka 1. i2. ovoga članka, banka kod koje je otvoren račun iz stavka 1. ovoga članka, u roku od dva dana od dana uplate dostavlja korisnicima prema sljedećem rasporedu: - 1% na posebni račun Hrvatske turističke zajednice koja se, temeljem odobrenih programa na javnom natječaju koriste za unapređenje sigurnosti turista, a preostala sredstva dostavljaju se korisnicima: - 65% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, od čega 30% sredstava turistička zajednica doznačuje općini ili gradu na području kojih je osnovana, i koriste se isključivo za poboljšanje uvjeta boravka turista na temelju prethodno usvojenoga zajedničkog programa općine ili grada i turističke zajednice općine ili grada, - 10% sredstava turističkoj zajednici županije, - 25% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici. (4) Turistička zajednica 30% sredstava iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka općini ili gradu doznačuje najkasnije zadnjeg dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. (5) Ukoliko nisu osnovane turističke zajednice općine ili grada, uplaćena sredstva boravišne pristojbe raspoređuju se: 65% općini ili gradu, 10% turističkoj zajednici županije i 25% Hrvatskoj turističkoj zajednici, a sredstva se koriste namjenski za unapređenje i promicanje turizma na području na kojem su prikupljena. (6) Vlada Republike Hrvatske propisom iz članka 16. ovoga Zakona određuje iznos dijela boravišne pristojbe koji se uplaćuje na poseban račun Hrvatske turističke zajednice. (7) Sredstva iz stavka 6. ovoga članka koriste se namjenski za razvojne projekte i programe kreiranja novih turističkih programa u turistički nerazvijenim područjima. (8) Korištenje sredstava iz stavka 6. ovoga članka vrši se na temelju pravilnika kojega donosi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice uz prethodnu suglasnost ministra, kojim se utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci financiranja i ugovaranja projekata i programa. (9) Financiranje projekata i programa iz stavka 6. ovoga članka provodi se putem javnog natječaja kojega na početku svake kalendarske godine raspisuje turističko vijeće turističke zajednice županije, odnosno Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Zagreba. (10) Prijedlog odluke o odabiru projekta i programa i o iznosu bespovratnih sredstava, turističko vijeće turističke zajednice županije, odnosno Turističko vijeće Turističke zajednice Grada Zagreba dostavlja Hrvatskoj turističkoj zajednici. Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice donosi odluku o dodjeli bespovratnih sredstava temeljem kriterija iz pravilnika iz stavka 8. ovoga članka. (11) Općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Skupština Grada Zagreba, na prijedlog turističkog vijeća turističke zajednice općine ili grada, odnosno Turističke zajednice Grada Zagreba, može donijeti odluku o dodatnoj boravišnoj pristojbi u najviše dvostrukom iznosu od boravišne pristojbe utvrđene uredbom Vlade Republike Hrvatske i to : - za područje udruženih turističkih zajednica - za putnike na brodovima na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi za sve iskrcane putnike. (12) Dodatna boravišna pristojba iz stavka 11. ovoga članka prihod je turističke zajednice općine ili grada i koriste se u skladu sa zajedničkim programom općine ili grada. Prijedlogom Zakona o boravišnoj pristojbi omogućava se dodatno uvođenje prihoda od boravišne pristojbe samo za udružene TZG i ta sredstva se raspoređuju samo na TZ gradova i općina. Nema odgovora
59 Turistička zajednica grada Vodica I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 19. Odredbu o trajanju mandata direktora Turističkog ureda od 4 godine treba odbaciti jer je upravo radi ravnopravnosti svih zaposlenih u Turističkom uredu u smislu radnog zakonodavstva takva odredba izbačena iz važećeg Zakona o TZ iz 2008 godine u odnosu na Zakon iz 1994. godine Nema odgovora
60 Turistička zajednica grada Vodica I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 7. - Djelovanje turističkih zajednica U stavku 3. pod 5. „upravljanje javnom turističkom informacijskom infrastrukturom za elektroničko poslovanje i elektroničko trgovanje u turizmu za područje za koje je TZ osnovana – traži se objašnjenje Nema odgovora
61 Turistička zajednica grada Vodica I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 3. Molimo objašnjenje prema članku 3. : u čemu je razlika novog prijedloga i sadašnjeg sustava TZ-a, te po čemu je novi prijedlog organiziran po modelu DMO? Nema odgovora
62 Turistička zajednica grada Vodica PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV. OBRAZLOŽENJE ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Smanjenje parafiskalnih nameta nije opravdan razlog za donošenje zakona po hitnom postupku. Smanjenje parafiskalnih nameta može se donijeti izmjenama i dopunama zakona na koji se odnosi namet ( u ovom slučaju Zakon o članarinama u turističkim zajednicama) Nema odgovora
63 TZ Grada Požege PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turistička zajednica grada Požege očituje se o prijedlogu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma: Prijedlog Zakona referira se prema nestajanju Turističkih zajednica budući da prema navedenim izmjenama, turističke zajednice tj. njihovi djelatnici kojih neće biti dovoljno za kvalitetno obavljanje poslova posebno uz dodatne administrativne poslove neće moći obavljati dosadašnje poslove, ali niti nova zaduženja kojih je sve više. Kvalitetni djelatnici koji imaju želju i volju za osmišljavanjem novih proizvoda i doživljaja, odrađivanje niza manifestacija bez unajmljivanja različitih agencija (što je sve veći slučaj posebice na morskim destinacijama, a nisu li TZ osnovane baš radi toga) u destinaciji neće imati sredstava, vremena i resursa za obavljanje tih poslova, praćenje i odrađivanje EU projekata od silne administracije kojom se na terenu apsolutno ništa ne postiže. Osim navedenog, postavlja se pitanje zašto novim Zakonom nije spomenut projekt PPS. Predlažemo prilagoditi Zakone kontinentu, a posebno morskim destinacijama budući da nam nisu isti prihodi niti od članarina, niti od boravišnih pristojbi, a niti djelovanja turističkih subjekata tijekom nekoliko mjeseci na moru, odnosno tijekom cijele godine na kontinentu. Nema odgovora
64 Turistička zajednica grada Vodica PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Donošenje Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakona o boravišnoj pristojbi i Zakona o članarinama u turističkim zajednicama po hitnom postupku je nepotrebno, jer s obzirom na važnost područja koje ovi zakoni pokrivaju nije omogućena kvalitetna rasprava. Posebno je sporna činjenica da se ove izmjene stavljaju na raspravu u jeku turističke sezone, te kratkoća dostave primjedbi. S obzirom da se u obrazloženju navodi razlog hitnoće – ostvarenje Nacionalnog plana reformi za 2015., odnosno na smanjenje parafiskalnih nameta, a odnosi se na turističku članarinu, smatramo da je dovoljno donijeti izmjene i dopune Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. Nadalje, shodno smjernicama za izradu Zakona o turističkim zajednicama koje su objavljene u travnju 2014. godine, te Operativnom priručniku za primjenu modela DMO (iz 2013), prijedlozi novih Zakona uopće ne prate smjernice niti uvažavaju mišljenja struke. Prijedlozima zakona su u međusobnoj suprotnosti: smanjenje prihoda; povećanje zadaća: organizacija kriznog menadžmenta, upravljanje kvalitetom, praćenje i sudjelovanje na natječajima za EU fondove, koordinacija izrade i provedbe strateških dokumenata – zakonom propisana obveza javljanja na EU fondove? Zar nisu izrade strateških dokumenata u nadležnosti lokalne i regionalne uprave?; ograničenje zapošljavanja. Zatim modeli udruživanja, a posebno udruživanje s upisom i bez upisa sa sporazumom – pozicija i svrha ovih udruživanja nejasna je i nelogična, posebno iz gledišta zadaća, ovlasti, odgovornosti i dr. Proizlazi da im je jedini cilj podizanje visine boravišne pristojbe za takve udružene TZ i to bez određenih kriterija. Boravišna pristojba nije se mijenjala zadnjih šesnaest godina ( kada je smanjena sa 7,60 kn na 7,00 kn), stoga se predlaže povišenje, ali prema kriterijima kategorizacije destinacije. Nema odgovora
65 Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 60. - Prihodi Čl. 4. još jednom otkriva nevjerovatnu šaljivost i ovisničku zaigranost postocima predlagatelja nacrta zakona. Iz perspektive nonšalantne neupućenosti predlagatelj, gotovo kao u pikado igri, puca izravno na 25% ukupnih prihoda. Predlagatelj se prvenstveno mora povoditi za objektivno i oprezno procijenjenim izvornim prihodima, potpuno zaboraviti da može proricati ostale prihode TZ-a, i tako prizemljen odustati od bilo kakvih postotaka jer se ozbiljan i predan rad u turističkoj zajednici vjerovatno treba i platiti, pa barem onoliko koliko se plaća avanturizam u postotnom računu. Nema odgovora
66 TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KOSTRENA X. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE, Članak 68. - Okončanje djelovanja i raspolaganje imovinom u slučaju prestanka turističke zajednice Smatramo da je nepravedno da u slučaju prestanka sa radom svu imovinu turističke zajednice stječe turistička zajednica županije. Osnivač turističke zajednice je lokalna samouprava, koja svake godine financira redovito djelovanje Turističke zajednice Općine Kostrena, a nekoliko godina unazad financirana je i zgrada u kojoj ona i danas djeluje. Nema odgovora
67 TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KOSTRENA X. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE, Članak 67. - Razlozi za prestanak postojanja turističke zajednice Time prijeti ukidanje svih „manjih“ turističkih zajednica, a upitno je tko može nastaviti s odrađivanjem njihovih poslova (informacije u TIC-u, prijave i odjave, razni projekti, programi, manifestacije, aktivnosti). Ukoliko lokalne samouprave i dalje žele iz svojih proračuna financirati djelovanje turističke zajednice, trebalo bi uzeti u obzir opstanak takve turističke zajednice. Nema odgovora
68 TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KOSTRENA VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 56. - Godišnji program rada i financijski plan Predloženi rokovi za donošenje programa rada i financijskog plana za slijedeću godinu do 15. rujna za općinske i gradske TZ su vrlo rani i prekratki s obzirom na obim poslova tijekom glavne sezone, nepotpune rezultate poslovanja tijekom turističke sezone, nedostatne ljudske resurse i planove proračuna lokalnih samouprava koji se donose krajem godine. Nema odgovora
69 Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 60. - Prihodi Predlagatelj očito nije upućen u zakonom definirane i nacrtom predviđene zadaće TZ-a što je još jedan u nizu nevjerojatnih apsurda u sva tri nacrta prijedloga zakona. Npr. jedna od zadaća TZŽ je praćenje i kandidiranje EU programa te koordiniranje projektnih ideja i asistiranje turističkim zajednicama općina i gradova, za što je potrebno osigurati, osim vlastitog udjela, predfinaciranje cijelog projekta, a to su u pravilu iznosi u rasponu od nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća kuna, koje turističke zajednice mogu osigurati jedino kroz zaduženja u nekoj od poslovnih banaka. Tko god da imalo razumije metodologiju financiranja EU fondova svjestan je da je ograničavanje zaduženja u bilo kom postotku nespojivo s izvršenjem ove vrste zakonom predviđene zadaće. Nema odgovora
70 TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KOSTRENA PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Dostavljamo svoje primjedbe po objavljenim prijedlozima turističkih zakona od strane Ministarstva turizma, koji bi trebali stupiti na snagu 01.01.2016. godine. Primjedbe su slijedeće: PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA: Članak 56. Predloženi rokovi za donošenje programa rada i financijskog plana za slijedeću godinu do 15. rujna za općinske i gradske TZ su vrlo rani i prekratki s obzirom na obim poslova tijekom glavne sezone, nepotpune rezultate poslovanja tijekom turističke sezone, nedostatne ljudske resurse i planove proračuna lokalnih samouprava koji se donose krajem godine. Članak 60. Prihodi - st. 4. Troškovi za brutto plaće radnika ne smiju prelaziti 25% u poveznici s Člankom 67. st. 2. Razlozi za prestanak postojanja turističke zajednice - 25% bruto plaće od ukupnih prihoda. Time prijeti ukidanje svih „manjih“ turističkih zajednica, a upitno je tko može nastaviti s odrađivanjem njihovih poslova (informacije u TIC-u, prijave i odjave, razni projekti, programi, manifestacije, aktivnosti). Ukoliko lokalne samouprave i dalje žele iz svojih proračuna financirati djelovanje turističke zajednice, trebalo bi uzeti u obzir opstanak takve turističke zajednice. Članak 68. st. 2. Smatramo da je nepravedno da u slučaju prestanka sa radom svu imovinu turističke zajednice stječe turistička zajednica županije. Osnivač turističke zajednice je lokalna samouprava, koja svake godine financira redovito djelovanje Turističke zajednice Općine Kostrena, a nekoliko godina unazad financirana je i zgrada u kojoj ona i danas djeluje. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINAMA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA: Članak 1. izmjena članka 9. Turistička članarina, uz boravišnu pristojbu, glavni je izvor financiranja turističkih zajednica. Stoga, smanjenje stopa direktno ugrožava rad naročito manjih turističkih zajednica. U slučaju TZO Kostrena razlog visokog udjela troškova bruto plaća u ukupnim prihodima je nemogućnost ostvarenja većih vlastitih prihoda u smislu boravišne pristojbe i turističke članarine. Htjeli bismo istaknuti važnost TIC-a TZO Kostrena, koji je jedini na potezu od od TIC-a Vrata Jadrana do TIC-a Novi Vinodolski, što je cca. 65 kilometara, te se nalazi na staroj magistrali. Tijekom cijele godine, a pogotovo u ljetnim mjesecima brojni turisti svakodnevno svrate i traže informacije, a na raspolaganu su im i brojni prospekti za većinu destinacija naše Županije, ali i šire. Također, željeli bismo naglasiti da pozitivni fizički i financijski rezultati poslovanja turističke zajednice (broj noćenja, dolazaka, dužina boravka gostiju, kontinuirano povećanje smještajnih kapaciteta) pokazuju pozicioniranje Kostrene kao sve poželjnije turističke destinacije. Nema odgovora
71 Općina Kostrena PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ponukani novim prijedlogom Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma dostavljamo očitovanje Općine Kostrena i primjedbe na isti. Naime, ono što nas najviše zabrinjava je prijedlog članka 60.st.4. dio VIII. Gospodarenje u poveznici s čl.67.st.2.toč.9. dio X. Prestanak postojanja turističke zajednice, slijedom kojih prijeti ukidanje ˝malih˝ turističkih zajednica odnosno onih čiji troškovi za bruto plaće zaposlenih radnika prelaze 25% ukupnih prihoda turističke zajednice. U tom bi slučaju, kao i većina turističkih zajednica koje nisu samoodržive, Turistička zajednica Općine Kostrena bila ukinuta, što bi prouzročilo nenadoknadivu štetu. Tijekom godina djelovanja Turističke zajednice Općine Kostrena realizirali su se projekti kao što su Maškare u Kostreni, Proljeće u Kostreni, Eko akcija Zelena čistka, Čakavski susreti, Dobrodošlica ljetu (tijekom cijelog mjeseca lipnja), Kreativna šetnica (izložba umjetničkih radova kostrenskih umjetnika i njihovih gostiju), razna kulturno- zabavna i sportska događanja tijekom ljetnih mjeseci (srpanj, kolovoz i rujan), Jesen u Kostreni i Dani Općine (tijekom cijelog mjeseca prosinca) kao i mnoge druge aktivnosti. Sve navedeno učinilo je Općinu Kostrena prepoznatljivom kako stranim posjetiteljima tako i našim sugrađanima, te se svake godine broj okupljenih povećava. Cijeneći rad i djelovanje Turističke zajednice Općine Kostrena svjesni smo činjenice da stupanjem na snagu novog Zakona o turističkim zajednicama postoji mogućnost da izgubimo stvoreno; turističku zajednicu u koju je uložen trud, kapital i rad te koja na kraju krajeva pokazuje pozitivne razvojne efekte, stoga predlažemo da se čl.60.st.4. i čl.67.st.2.toč.9. izuzmu iz prijedloga Zakona o turističkim zajednicama. Nastavno, a povezano s prestankom rada turističkih zajednica, čl.68.st.2. prijedloga Zakona o turističkim zajednicama propisuje kako će u trenutku prestanka djelovanja turističke zajednice sva njezina imovina prijeći u vlasništvo turističke zajednice županije. Neopravdano je i krajnje nepravedno da jedinice lokalne samouprave gube cjelokupni kapital uložen u djelovanje turističkih zajednica na njihovom području. Primjerice, Općina Kostrena svake godine financira redovito djelovanje turističke zajednice Općine Kostrena, a nekoliko godina unazad financirana je i zgrada u kojoj ona i danas djeluje. U slučaju ukidanja Turističke zajednice Općine Kostrena, što je neprihvatljivo, novonastalo bi stanje stvorilo nepogodu, kako u smislu manjka društvenih događanja tako i u financijskom smislu te apeliramo da naše primjedbe budu uzete u obzir. Općinska načelnica Mirela Marunić, dipl.ing. Nema odgovora
72 Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV. OBRAZLOŽENJE ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Predlagatelj zakona ponovno koketira s pojmom reorganizacije TZ-ova koji mu je jasno i očito prozirni i neuvjerljivi pokušaj prikrivanja stvarne naravi pokušaja promjene zakona a to je da se u ozračju 'noćnih objava', žurnog postupka usvajanja i uskraćivanja dostatnog vremena za raspravu i očitovanje svih subjekata na čije se djelovanje zakoni odnose, želi ozakoniti drska krađa novca pogotovo od, po prihodima skromnih, a po rezultatima iznimnih turističkih zajednica na turistički nerazvijenim područjima, odnosno kontinentu. K tome, još treba naglasiti kako se u istom postupku želi provesti nasilna eutanazija većeg dijela razvijenog i učinkovitog sustava koji na području razvoja destinacije i turističkog proizvoda uspješno djeluje 24 godine, te time potpuno zapriječiti daljnji razvoj kontinentalnog turizma, a da je u svemu tome jasno vidljiv osnovni motiv - besprizorna lakomost za novcem i osjećajem moći koji uz njega ide. Nema odgovora
73 TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ĐAKOVA PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turistička zajednica grada Đakova dostavlja primjedbe na prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma: Zakon je usmjeren na ukidanje Turističkih zajednica jer prema predloženim izmjenama može samo HTZ funkcionirati sa cca. 70-ak zaposlenih i uz postojeću sistematizaciju sektora i odjela. Konkretno u gradskoj Turističkoj zajednici u pravilu je direktor i PR služba i služba za financije, odjel za informatičke tehnologije, odjel za opće, pravne i kadrovske poslove, ured za upravljanje destinacijom, sektor za oglašavanje itd...Predloženim administrativnim opterećenjima, stručni ljudi koji imaju volju i želju za radom i napretkom svoje destinacije, u konačnici će ispasti nesposobni jer ne mogu obavljati predložene promjene koje su ravne sistematizaciji radnih mjesta HTZ-a. II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI DONOŠENJEM ZAKONA TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Članstvo u turističkoj zajednici 1. Navodi se kako Dragovoljni članovi nemaju značajniju ulogu u djelovanju Turističkih zajednica, no u postojećem Zakonu o turističkim zajednicama, dragovoljni članovi u Turističkoj zajednici grada imaju sva prava i obveze kao i obvezatni članovi. Konkretno u TZG Đakova, dragovoljni član je Državna ergela Đakovo, gotovo najvažniji turistički subjekt i atrakcija na području grada Đakova, koji nije obveznik plaćanja turističke članarine sukladno Zakonu o turističkim članarinama te putem dragovoljnog članstva aktivno sudjeluje u radu Turističke zajednice grada. Predložiti oblik uključenja ovakvih članova u rad TZG koji nisu obveznici turističke članarine a važan su subjekt javnog sektora u turizmu grada. Tijela turističke zajednice 2. Iako se navodi u opisu postojećeg Zakona o turističkim zajednicama da je Skupština turističke zajednice formalno najviše tijelo upravljanja koje donosi statut,imenuje članove ostalih tijela, donosi programe rada i financijske planove, odluke o osnivanju i ustroju turističkog ureda, međutim kako se sastaje najmanje 2 puta godišnje, ona stvarno ne upravlja turističkom zajednicom – ništa se ne mijenja novim prijedlogom Zakona (članak 11, stavak 4). Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom 3. Navodi se kako je većina izmjena Zakona koje se predlažu došao na inicijativu sustava TZ - Koji sustavi su utvrdili minimalne financijske kriterije za osnivanje turističkih zajednica na lokalnoj razini i na temelju čega? - Kome je odgovoran predsjednik TZ-a ukoliko ga imenuje općinski načelnik, gradonačelnik ili župan? - Direktor TZ odgovara za rad Turističke zajednice i odgovorna je osoba a predsjednik predstavlja Turističku zajednicu. Uvesti podjednaku odgovornost direktora i predsjednika jer se stvara podjednaka Zakonska odgovornost i spriječava rizik politike. V. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA I OBRAZLOŽENJEM Skupština Članak 11. Stavak 4 U početnom obrazloženju se govori o tome da Skupština nema baš neku funkciju a jedan od argumenata je sastajanje minimalno dva puta godišnje te se u Zakon opet stavlja ta odredba? Zadaće turističke zajednice općine ili grada Članak 27. Točka 5 Praćenje i sudjelovanje na natječajima za EU fondove. Turističke zajednice općine ili grada, konkretno u Osječko-baranjskoj županiji, imaju od 1 do 2 zaposlene osobe te uz i ovako zahtjevnu administraciju, uposlenici teško mogu ovom zadaćom biti obvezni pratiti i sudjelovati na natječajima za EU fondove. Također, prihodi nisu toliki da bi se navedeno moglo dati vanjskom subjektu (specijaliziranom za EU fondove) na provedbu. Zadaće turističke zajednice županije Članak 40. Stavak 2 (2) Turistička zajednica županije sudjeluje i provodi programe i akcije Hrvatske turističke zajednice od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, te podizanja razine kvalitete turističke ponude Hrvatske. Postavlja se pitanje zbog čega onda županijske TZ nisu bile u mogućnosti biti nositelji PPS destinacija? Glavni ured Članak 53. Nije jasno vrijedi li i za direktora Glavnog ureda mandatno razdoblje na četiri godine. Godišnji program rada i financijski plan Članak 57. Stavak 3 3) Za planiranje i nadzor provedbe navedena tri potprograma iz stavka 2. ovoga članka, turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada ustrojiti će tri stalne stručne koordinacije sastavljene od predstavnika privatnog i javnog sektora čiji će djelokrug biti utvrđen statutom turističke zajednice. Uz Turističko vijeće, Skupštinu, Nadzorni odbor, izradu plana rada i financijskog plana, rebalansa plana rada i financijskog plana, izradu kvartalnih izvješća... Turističko vijeće / Turistički ured sada još treba uspostaviti tri stručne koordinacije, potprogrami će biti sadržani u planu rada i financijskom planu... ukratko povećava se administracija i sporost sustava. Uz Skupštinu, Vijeće i NO imamo sada još dodatna 21 člana prema stručnim koordinacijama. Članak 57. Stavak 4 Svaka koordinacija ima sedam članova, vidljivo je koliko delegira jedinica lokalne samouprave. Nije jasan način delegiranja ostalih članova stručnih koordinacija. Direktorica TU TZG Đakova Marija Burek Voditeljica PPS destinacije Wine Tour Slavonije i Baranje Nema odgovora
74 Turistička zajednica Osječko-baranjske županije PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA • UVOD Kako se sva tri zakona međusobno prožimaju, uvod će se ponavljati kod komentara na sva tri zakona, a prvo je upitna hitnost u postupku donošenja Zakona o turističkim zajednicama i donošenja izmjena i dopuna preostala dva zakona. U Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma postoji nelogičnost u smislu definiranja Skupštine kao tijela koje „stvarno ne upravlja turističkom zajednicom“, a člankom 11, stavak 4 se ništa ne mijenja. Puno je razgovora bilo o utjecaju politike na rad turističkih zajednica, a u prijedlogu novog Zakona, članak 30, za TZ općine i grada u Turističko vijeće se uvode dva člana koje delegira predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, a izbacuju se dva člana Turističkog vijeća iz redova članova što povećava utjecaj politike. Nadalje u članku 4, stavak 5 prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koji je u cijelosti neprihvatljiv, navodi se „65% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici, od čega se najmanje 30% sredstava koristi za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar.“ Što u smislu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma znači ministar tj. on je u Hrvatskoj turističkoj zajednici predsjednik koji temeljem članka 15, stavak 6, Zakona o TZ ne može prenijeti ovlasti kao načelnik, gradonačelnik ili župan, ali u Hrvatskoj turističkoj zajednici, on je predsjednik tako da je ovo čak i kriva terminologija s prevelikom odgovornosti za samo jednog čovjeka bez ostalih tijela zajednice, a ponovo se slabi utjecaj članova tj. gospodarstva na teret politike jer ministra bira politika. Najsporniji dio je članak 60, stavak 4, Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji će u kombinaciji s člancima 1, 2, 3, 4 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koji definiraju smanjenje osnovice plaća članarine i preraspodjelu u korist Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice dovesti do gašenja, po svim relevantnim procjenama, polovice turističkih zajednica na kontinentu dok će druga polovica morati zatvarati svoje turističke informativne centre. Opisi su u pravilu u koliziji sa samim prijedlozima i načelno se ne radi o parafiskalnom rasterećenju i kvalitativnoj transformaciji sustava turističkih zajednica nego o centralizaciji sredstava i moći u Hrvatskoj turističkoj zajednici, a na štetu svih, ali najviše turističkih zajednica gradova i općina pa i županija na kontinentu na štetu čak i njihove opstojnosti. • PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMAI PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA • Iako se navodi u opisu postojećeg Zakona o turističkim zajednicama da je Skupština turističke zajednice formalno najviše tijelo upravljanja koje donosi statut,imenuje članove ostalih tijela, donosi programe rada i financijske planove, odluke o osnivanju i ustroju turističkog ureda, međutim kako se sastaje najmanje 2 puta godišnje, ona stvarno ne upravlja turističkom zajednicom – ništa se ne mijenja novim prijedlogom Zakona (članak 11, stavak 4). Ako zakonodavac smatra da Skupština ne upravlja turističkom zajednicom, onda ovaj članak mora mijenjati. • Ako se ispoštuje čl. 60 stavak 4, Zakona o TZ(Troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkom uredu ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda turističke zajednice.), doći će do nemogućnosti funkcioniranja (financiranja) brojnih lokalnih turističkih zajednica (općina i gradova), pa i županijskih zbog smanjenja prihoda što se može vidjeti iz Izmjena Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. • Članak 30 povećava utjecaj politike u turističkim zajednicama općina i gradova na štetu predstavnika članova. Nema odgovora
75 Turistička zajednica Grada Kutjeva X. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE, Članak 67. - Razlozi za prestanak postojanja turističke zajednice U članku 67. slijedeće odredbe iz stavka 2. nikako ne bi trebale biti među razlozima za prestanak postojanja turističke zajednice, nego se trebaju naći među kaznenim odredbama: - ako turistička zajednica ne donese godišnji program rada i financijski plan, odnosno godišnje financijsko izvješće u zakonom utvrđenom roku, - ako turistička zajednica ne ispunjava zadaće zbog kojih je osnovana, - ako turistička zajednica djeluje bez direktora turističkog ureda duže od šest mjeseci, - ako troškovi za bruto plaće zaposlenih u turističkom uredu turističke zajednice prelaze 25% ukupnih prihoda turističke zajednice. Navedene odrednice usko su vezane za djelovanje i funkcioniranje turističkog ureda, te dajemo prijedlog uvrštenja istih u kaznene odredbe. Nema odgovora
76 Turistička zajednica Grada Kutjeva VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 60. - Prihodi U članku 60. stavak 4. govori se o tome da troškovi bruto plaće ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda turističke zajednice. S obzirom da su sredstva boravišne pristojbe i turističke članarine na kontinentu iznimno male u usporedi s morskim destinacijama, a uz to se najavljuje smanjivanje članarina, što automatizmom utječe na smanjenje dosadašnjih prihoda po osnovi članarine. S obzirom da je dio prihoda turističke zajednice donacija iz proračuna gradova, općina i županije, one se ovdje mogu zlorabiti, a uz to tijekom cijele godine dolazi do mogućnosti da se dogovoreni iznos donacije ne prebaci u cijelosti, zbog niza promjena i izmjena vezanih za punjenje proračuna gradova, općina i županija. Smatramo da je odredba da troškovi bruto plaće ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda je neutemeljena. Nema odgovora
77 Turistička zajednica Grada Kutjeva VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 57. U članku 57. navodi se obveza donošenja 3 zasebna potprograma godišnjeg plana rada i financijskog plana, te osnivanje stručnih koordinacija od po 7 članova. Ovim putem stvara se dodatni trošak i opterećuje proračun turističkih zajednica. Nema odgovora
78 Turistička zajednica Grada Kutjeva VII. UDRUŽIVANJE TURISTIČKIH ZAJEDNICA, Članak 55. - Udruživanje turističkih zajednica bez upisa u Upisnik turističkih zajednica U članku 54. i 55. ostaje nejasna pozicija turističkih zajednica udruživanjem turističkih zajednica sporazumno ili upisom u upisnik. Ostaju otvorena pitanja financiranja, nadležnosti i provedbe aktivnosti u ovakvoj organizaciji. Na koji način se financiraju ove zajednice i na koji način se na njih raspoređuje članarina i boravišna pristojba? Tko upravlja zajednicom? Kome odgovaraju udružene turističke zajednice kada se nalaze na području više županija? Na koji način one surađuju sa turističkim zajednicama županija u situacijama kad je udruživanje izvan obuhvata jedne županije? Nema odgovora
79 Turistička zajednica Grada Kutjeva V. TURISTIČKA ZAJEDNICA ŽUPANIJE, Članak 40. - Zadaće turističke zajednice županije U članku 40. točka 1. stavak 14., Turističku zajednicu županije dovodi se u sukob interesa prilikom dodjeljivanja sredstava. Turistička zajednica županije obavlja sve zadaće provođenja natječaja za dodjelu potpora turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima. Turistička zajednica županije trebala bi provoditi sve poslove, a Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice donosi odluku i ne mora uzeti u obzir prijedlog turističke zajednice županije. Nema odgovora
80 Turistička zajednica Grada Kutjeva II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 27. - Zadaće turističke zajednice općine ili grada U članku 27. govori se o proširivanju zadaća turističkih zajednica gradova i turističkih zajednica općina te povećanju obujma poslova. Zbog nedostatka sredstava s obzirom na smanjivanje parafiskalnih nameta (članarine za 15%, nove raspodjele sredstava turističke članarine za subjekte koji imaju poslovnice u više od četiri županije i odluke da bruto plaće ne prelaze 25% ukupnih prihoda turističke zajednice) zanima nas na koji će se način obavljati zadaće turističke zajednice jer će doći do otpuštanja radnika u turističkim zajednicama? U članku 67. propisan je prestanak postojanja turističke zajednice ukoliko ne ispunjava zadaće zbog kojih je osnovana. Ovoj odredbi mjesto je u kaznenim odredbama zakona, no ostaje nejasno na koji način će se utvrditi da turistička zajednica ne ispunjava zadaće? Nema odgovora
81 Turistička zajednica Jezera I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 7. - Djelovanje turističkih zajednica Tražimo dodatno objašnjenje točke 3.5 koja se odnosi na upravljanje javnom turističkom informacijskom infrastrukturom za elektroničko poslovanje i elektroničko trgovanje u turizmu za područje za koje je turistička zajednica osnovana. Nema odgovora
82 Turistička zajednica Jezera I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 3. Obzirom da nisu predviđene regionalne menadžment organizacije (RMO), već ostaju TZ županija te se ne predviđa organizacija DMO unutar RMO, a one točke koje su se odnosile na model destinacijskog menadžmenta prema prošlogodišnjem nacrtu zakona, točnije cilj okupljanja dionika javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju strateškog i operativnog upravljanja destinacijom i ostvarivanja zajedničke, prethodno usuglašene strategije, nisu uopće definirane. Nema odgovora
83 Turistička zajednica Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA 1. Ne prihvaća se donošenje seta Zakona po hitnom postupku. S obzirom da se radi o restrukturiranju turističkih zajednica i ukidanju radnih mjesta, traži se usporavanje donošenja Zakona; 2. Predloženi Zakoni o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ne nude najavu i dosadašnju namjeru zakonodavca da se poslovanje turističkih zajednica usmjeri u pretvaranje destinacijskih menadžment organizacija 3. Nužno potrebno je odijeliti način poslovanja turističkih zajednica na moru i velikim gradovima od turističkih zajednica na kontinentu, koji turizam tek razvija 4. Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma uništava znatan dio do sada učinjenog i ne vodi daljnjem napretku, nego teži zadovoljavanju forme TURISTIČKA ZAJEDNICA OTOKA KRKA S obzirom na značaj i ulogu jedino osnovane otočne turističke zajednice u Hrvatskoj koja se financira sporazumno iz proračuna lokalnih samouprava i udruženih turističkih zajednica (7 turističkih zajednica i 7 lokalnih samouprava ) i gospodarstva, te koja odrađuje poslove vezane uz zajedničke nastupe na sajmovima, prezentacije, zajedničke promotivne materijale, udruženo oglašavanje, potiče zajedničke akcije od značaja za uređenje destinacije, objedinjenu statistiku, u suradnji sa Turističkom zajednicom Kvarnera vodi i info punkt u Zračnoj luci Rijeka, provodi edukativne programe za gospodarstvo i za turističke zajednice, te je glavni inicijator i naručitelj razvojne strategije turizma otoka Krka (koja je u izradi), izuzetno je bitno dobiti priznati status u zakonskoj formi kao i mogućnost redovnih izvornih prihoda. Moguća rješenja financiranja predložit će se u najskorijem razdoblju nakon usaglašavanja turističkih zajednica i lokalnih samouprava. TZ Otoka Krka je primjer turističke zajednice koja funkcionira (uz određene financijske poteškoće!) punih 19 godina i mogla je biti pilot projekt kao temelj novim zakonskim promjenama i mogućnostima novih integracija, te omogućiti da se takvoj turističkoj zajednici koja ima rezultate i opravdava svoje postojanje omoguće izvorni prihodi. Zakon međutim ostavlja na volju takvo udruživanje ili mu čak daje i mogućnost sporazumnog udruživanja bez pravnih osnova. PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA Članak 3. - prijedloga Zakona govori da se sustav TZ organizira po modelu DMO-a, međutim od smjernica koje se pripremaju već dvije godine, Zakon niti jednim slovom nije spomenuo, a odnose se na DMO. Od turističkih zajednica se traži da upravljaju destinacijom, a ne daju se alati i ovlasti da se to može odraditi. Neshvatljivo je zašto su provođena silna anketiranja, koordinacije, forumi na temu DMO, kada od tih zaključaka u novom prijedlogu Zakona nema ništa. Članak 7. - Stavak 3. točka 1. dodati: iza … područne (regionalne) samouprave…., državne uprave ili javnih ustanova Članak 7. - stavak 5. upravljati javnom turističkom informacijskom infrastrukturom za elektroničko poslovanje i elektroničko trgovanje u turizmu za područje za koje je TZ osnovana. Postavlja se pitanje da li će to Ministarstvo definirati posebnik pravilnikom? Članak 8. - stavak 2. javnost rada sukladno ovom Zakonu i statutu TZ – što po tom pitanju propisuje ovaj Zakon? (u daljnjim člancima nigdje se ne spominje). Da li ostaje postupanje sukladno propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama? U članak 15. - U stavku 3. se određuje da dužnost predsjednika turističke zajednice iz može obnašati i osoba koju odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan. Nejasno je da li osoba koju odredi načelnik, gradonačelnik ili župan postaje predsjednik ili samo obnaša tu funkciju dok je predsjednik spriječen. Da li se takva određivanja rješavaju s davanjem punomoći ili…? Članak 19. - Direktor turističkog ureda imenuje se na vrijeme od četiri godine. Pitanje je na koji način se rješavaju ugovori sadašnjih direktora koji su imenovani na neodređeno vrijeme? Da li je promjena statusa direktora u skladu sa Zakonom o radu i ostalim aktima o zasnivanju radnog odnosa? Naime, natječaj za zapošljavanje direktora nije bio raspisan mandatno. Nadalje, četverogodišnji mandat Direktora turističkog ureda nema smisla budući da se istog svake godine potvrđuje (ili ne) prihvaćanjem izvještaja o radu za prethodnu godinu. Članak 21. - govori se o Sukobu interesa isključivo za direktore TZ-a. U jednom dijelu je ta odredba nepoštena, jer to nije definirano i za javna poduzeća, tvrtke, zastupnike. Članak 23. - preopćenito je navedeno, potrebno je jasno definirati u koje namjene se može trošiti boravišna pristojba, u protivnom će se i dalje događati da se sredstva boravišne pristojbe troše i za gradnju osnovne škole, vrtića, kanalizacije i sl. - TZ surađuju pri odlučivanju o radnom vremenu ugostiteljskog objekta – nije ujednačeno sa Zakonom o Ugostiteljskoj djelatnosti, u kojemu ta mogućnost nije navedena Članak 27. - brisati točku 7. – nepotrebna je ako se radi o lokalnim promocijskim materijalima - u točki 18. Brisati: općine ili grada, a dodati: … od strane jedinice lokalne ili područne samouprave, državne uprave ili javnih ustanova Članak 27. i članak 40. - U opisu zadaća nisu navedene dosad osnovne zadaće turističkih zajednica, a to su obrada i prikupljanje podataka o praćenju turističkog prometa na tjednoj, mjesečnoj i godišnjoj bazi, te informiranje gostiju. Uz to, nejasno je tko tiska (i plaća), te distribuira promotivne materijale, s obzirom da je to jedna od (nejasno) navedenih zadaća turističkih zajednica. Članak 28. - U točki 4. potrebno je povisiti udio boravišne pristojbe na 50% jer se u praksi pokazalo da u skupštine turističkih zajednica, po osnovi članarine, dolaze ljudi koji i nemaju izravnu vezu s turizmom Članak 30. - Predlaže se da ostane sadašnje rješenje gdje je turističko vijeće tijelo sastavljeno od ljudi iz struke, s izuzetkom predsjednika koji to može, ali ne mora biti. Na ovaj način u turistička vijeća ulaze ljudi koji vrlo često znaju vrlo malo o turizmu i to nije dobro. - TV TZ u praksi je tijelo koje upravlja TZ-ima, jer se sastaje češće, nego Skupština. Po novom prijedlogu Zakona vraća se na sistem sastava vijeća po kriterijima od 2009 godine. Predlaže se osam članova plus Predsjednik. Članak 31 - 33. Turistička društva - Turistička društva osnivaju se po načelu racionalnosti, ali se zakonom određuje da moraju raditi tijekom cijele godine. Predlaže se da kod odredbe radnog vremena stoji „poštujući načelo racionalnost turističke zajednice mogu odrediti rad TD i kroz cijelu godinu“ Članak 42. - Kod formiranja Skupštine definirano je da se broj predstavnika temelji na udjelu turističke zajednice u prihodima u godini koja prethodi. Nejasno je da li uzimaju u obzir uplaćeni prihodi ili prihodi po zaduženjima. Članak 54. - Udruživanje turističkih zajednica s upisom u Upisnik turističkih zajednica - Treba točno definirati kriterije po kojima se određuje predsjednik zajedničke TZ (da ne bi ovisilo isključivo o odlukama lokalne samouprave), zastupljenost u zajedničkim tijelima (vijeće, skupština, nadzorni odbor) i sl. Članak 55. - Udruživanje turističkih zajednica bez upisa u Upisnik Ministarstva turizma – ako za područje jedinice lokalne samouprave nije osnovana turistička zajednica, omogućuje sporazumno udruživanje jedinica lokalne samouprave i turističkih zajednica općina ili gradova i županija, a sve u cilju zajedničkog razvoja turističkog proizvoda i promocije destinacije. Navedenim sporazumnim udruživanjem jedinica lokalne samouprave te turističke zajednice općina ili gradova i županija ne osniva se pravna osoba. Međutim, u svrhu evidentiranja takvih sporazuma i objave na web stranicama ministarstva predviđa se obveza dostave takvih sporazuma ministarstvu (članak 55. Zakona). Nejasno je udruživanje turističkih zajednica u članku 55. s obzirom da se ne radi o pravnim osobama, zatim nejasno financiranje, zadaće, djelovanje… Članak 56. - Predložene rokove iz stavaka 4. treba pomaknuti za dva mjeseca. Predloženi rokovi su nerealni i i nemoguće je u planiranju uspoređivati plan sa tekućom godinom budući da ista još uvelike traje. Teško je donositi program rada i financijski plan za slijedeću godinu bez saznanja o proračunu za slijedeću godinu jedinice lokalne samouprave na kojoj djeluju. Nadalje, nerealno je donositi programe rada za slijedeću godinu u jeku turističke sezone i bez saznanja o uspješnosti i financijskim pokazateljima trenutne turističke sezone i pokazateljima u kojem pravcu treba razvijati aktivnosti i turističku ponudu s obzirom na potražnju od strane konzumenata. Budući da turističke zajednice djeluju u suradnji sa svojim članovima te pripremaju programe rada i financijske planove temeljem analize turističke sezone, ali i temeljem inputa od strane članova turističke zajednice i svih drugih dionika u turizmu i ponudi destinacija, a to je ne nerealno nego nemoguće prikupiti tijekom srpnja i kolovoza. Rokove donošenja godišnjih programa rada pri turističkim zajednicama gradova i općina treba ujednačiti/uskladiti s rokovima koji se odnose na turističke zajednice županija, jer se u praksi može pojaviti situacija da, bez saznanja o aktivnostima turističke zajednice županije, TZG i/ili TZO prihvati program rada koji je u koliziji s planiranim aktivnostima nadležne turističke zajednice županije (npr. TZG ili TZO planira promidžbene aktivnosti na sajmovima na kojima TZŽ neće sudjelovati). Članak 57. - Nema opravdanosti osnivanja Stručnih koordinacija u predloženom obliku i s predloženim članovima iz razloga što se aktivnosti koje bi se trebale raditi u prvoj i drugoj koordinaciji ionako redovito provode s članovima jer bez te koordinacije ne postoji način da TZ-i uspješno provode svoje aktivnosti. Stručne koordinacije za razvoj turističkih proizvoda i za promociju destinacije imaju glavni zadatak osmišljavanja novih proizvoda i njihove promidžbe, što je ionako postavljeno kao jedan od najosnovnijih zadataka TZG i TZO. To isto se u praksi već provodi u raznim oblicima (uvjet veličina i broj članova TZ-a) što se u proteklim godinama i pokazalo vrlo uspješno jer se aktivnosti provode s vidljivim rezultatima. Nije potrebno definirati ove dvije Stručne koordinacije koje pod svojim nazivom i s navedenim brojem članova ne mogu zadovoljiti uvjet da se uključe sve teme (npr. razne niše turizma, oblici oglašavanja), ali i brojni potencijalni dionici te članovi TZ-a kojima treba podrediti te specifičnosti. U praksi nije preporučljivo generaliziranje tema i članova u samo ove dvije stručne koordinacije jer u turizmu postoje brojne specifičnosti destinacija, smještajnih objekata, dionika u ponudi, a u konačnici i samih turističkih zajednica na koje bi se trebao odnositi predmetni Zakon bez izuzetaka. Zakon kao glavni dokument reguliranja sustava turističkih zajednica treba ponuditi mogućnost osnivanja stručnih koordinacija ili čak i obvezati ih na osnivanje, ali uvijek uzevši u obzir navedene uvjete kao vrsta destinacije sa specifičnim turističkim proizvodima, ponudama, dionicima, članovima i sve to prilagodljivo za primjenu i promidžbu. Stručna koordinacija za uređenje javne turističke infrastrukture s predloženim brojem članova i mjesto osnivanja predstavlja potencijalno pogrešan način utjecanja na jedinicu lokalne samouprave. Turističke zajednice nemaju ingerenciju da mogu direktno utjecati na način korištenja i uređenja turističke infrastrukture i smatramo da se koordinacija ne smije osnivati pri turističkim zajednicama iz istog razloga, već je potrebno da je osnivaju koordinacije ili savjetodavna tijela pri jedinicama lokalne samouprave koji direktno imaju zadatak i obvezu i potrebno financiranje za uređenje javne infrastrukture. Navedena koordinacija odnosno zaključci ni u jednom trenutku neće biti obvezujuća za jedinicu lokalne samouprave (brojni razlozi) i iz tog razloga predstavlja potencijalni teren za sukob članova i jedinica lokalne samouprave. Sustav turističkih zajednica ionako svojim redovnim aktivnostima utječe na jedinice lokalne samouprave i uređenje turističke infrastrukture i to uvijek u minimalno najmanjoj mjeri gdje se zajednički definira način trošenja boravišne pristojbe. - stavak 2. treći zasebni potprogram – uređenje javne turističke infrastrukture u destinaciji – je li to 30 % boravišne pristojbe trošenje koje se dogovara s JLS. Ako je, to nije dio financijskoga plana TZ. Članak 58. - u potpunosti brisati točku 4. za turističke zajednice općina; ovo se može odnositi na velike turističke zajednice Članak 60. - Stavak 3. - Predlaže se dodati da se TZ može dodatno zaduživati kod dobivanja sredstava iz EU fondova (nesrazmjer uloženih i naknadno dobivenih sredstava EU fondova koji mogu dodatno opteretiti proračun TZ kod većih projekta i tako ugroziti redovne aktivnosti definirane zakonom ) Dodati novu točku 5. - na turistički nerazvijenim područjima troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkom uredu ne smiju prelaziti 45% ukupnih prihoda turističke zajednice. Budući da jedinice lokalne samouprave financiraju troškove hladnog pogona malih turističkih zajednica smatra se da bi u Prijedlogu zakona trebalo ugraditi odredbe po kojima se daje pravo, odnosno mogućnost da se odluka o financiranju i opstanku malih turističkih zajednica donosi na nivou JLS, koje potom same najbolje mogu procijeniti pozitivne razvojne efekte od postojanja turističkih zajednica i razvoja turizma na njihovom području. Članak 61. - Nadzorni odbor TZ-a nadzire poslovanje TZ, ali u slučaju da otkrije nepravilnosti nema nikakvih ovlasti, već o tome samo podnosi izvješće Turističkom vijeću i i Skupštini. Isto tako predlaže se kriterij za sastav od 2009. godine te se ostavlja mogućnost, da suglasnost Turističkog vijeća, angažmana neovisne revizorske tvrtke, što smo po Zakonu od 01. siječnja 2015 godine obvezni. Predlaže se tri člana. Članak 67. - 25% bruto plaće od ukupnih prihoda ukinuti će sve manje TZ, a nije jasno tko će odrađivati njihove poslove (prijave, odjave, programi, manifestacije i sl) - Ukoliko lokalne samouprave i dalje žele iz svojih proračuna financirati turističku zajednicu treba uzeti u obzir opstanak takve TZ Članak 68. - Stavak 2. Imovinu preostalu nakon namirenja vjerovnika u slučaju prestanka rada turističke zajednice stječe Općina odnosno Grad, sukladno statutu. Nelogično je da TZŽ postane vlasnik objekata koje su ovisno o sredini radile najčešće tur. Zajednice (tur. društva) u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA - Iz Zakona se ne spominju TIC-evi. Da li znači da nam više ne trebaju. - Što se dešava s TIC-evima u slučaju zatvaranja TZ-a? - Ističe se važnost TIC-a TZO Kostrena, koji je jedini na potezu od od TIC-a Vrata Jadrana do TIC-a Novi Vinodolski, što je cca. 65 kilometara, te se nalazi na staroj magistrali. Tijekom cijele godine, a pogotovo u ljetnim mjesecima brojni turisti svakodnevno svrate i traže informacije, a na raspolaganu su im i brojni prospekti za većinu destinacija naše Županije, ali i šire. Gore navedenim primjedbama prilagoditi Kaznene odredbe zakona. Nema odgovora
84 Ličko-senjska županija PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV. OBRAZLOŽENJE ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Donošenje paketa zakona iz područja turizma (Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o boravišnoj pristojbi, Zakon o turističkoj članarini) po hitnom postupku preduhitreno je i nepotrebno jer je riječ o postupku suprotnom demokratskoj praksi tim više što se izmjene ovih zakona pripremaju i najavljuju već tri godine. S obzirom na važnost područja koje ovi zakoni pokrivaju rok javne rasprave je kratak (obuhvatio je i dio državnih praznika). Nema odgovora
85 Turistička zajednica grada Slatine PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA - Osim toga, potrebno je Zakonom definirati i problem nenaplaćenih dugovanja obveznika plaćanja turističke članarine. Dugovanja obveznika plaćanja turističke članarine prati Porezna uprava koja bilježi samo uplate obveznika, a ne i dugovanja. Nije poznato kolika su dugovanja niti je do tih podataka lako doći, iako je Zakonom određeno da dugovanja članarine dostavlja Porezna uprava. Stoga predlažemo da se uvede obveza Poreznoj upravi o slanju obavijesti turističkim zajednicama ne samo o iznosima uplata, nego i o iznosima dugovanja pojedinih obveznika plaćanja turističke članarine. - Također se predlaže da lokalna uprava uz predsjednika turističke zajednice, koji je načelnik, gradonačelnik i župan, što je bilo i do sada, u turistička vijeća turističkih zajednica imenuju i još dva člana, svoja predstavnika, što je direktan dodatan utjecaj politike na turizam. Nema odgovora
86 Turistička zajednica grada Slatine VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 57. - Prema članku 57. prijedloga Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma, za turističke zajednice gradova i općina predlagatelj je propisao obvezu donošenja 3 zasebna godišnja programa - razvoj turističkih proizvoda, promociju destinacija i uređenje javne turističke infrastrukture. Za svaki od navedenih programa propisuje se osnivanje stručnih koordinacija od po 7 članova. S obzirom na smanjene prihode, a povećanje obujma obaveza, upitno je kako bi se ova tri nova programa i stručne koordinacije koje bi ih provodile točno financirali?! Nema odgovora
87 Turistička zajednica grada Slatine X. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE, Članak 67. - Razlozi za prestanak postojanja turističke zajednice - Prema članku 67., točka 2. prijedloga Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma ograničavaju se sredstva za zaposlenike i to do 25% ukupnih prihoda što automatski turistički slabije razvijene gradove 'tjera' na dodatno financiranje iz gradskih proračuna (koji su nedavnom poreznom reformom već znatno oslabljeni) ili na potpuno gašenje Turističke zajednice. Ukoliko ostane ograničenje bruto plaća radnika u iznosu 25% ukupnih prihoda turističke zajednice i za kontinent, većina turističkih zajednica Slavonije i Baranje, te Središnje Hrvatske će se ugasiti što je u direktnoj koliziji sa poticanjem turistički nerazvijenih područja. Stoga predlažemo da bruto plaće zaposlenih u turističkim zajednicama ne prelaze 45% ukupnih prihoda turističke zajednice, a da odluku o financiranju i opstanku manjih turističkih zajednica na osnovu rezultata donosi lokalna samouprava koja je i osnivač turističke zajednice. Nema odgovora
88 Turistička zajednica grada Slatine PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA - Potpuno je nejasna pozicija udruživanja u odnosu na same turističke zajednice općina i gradova i na odnos sa turističkim zajednicama županija kojima pripadaju (a moguće je udruživanje izvan obuhvata jedne županije). Posebno zbunjuje i odredba (članak 3. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma – prijedlog) u kojem se propisuje: ''Sustav turističkih zajednica, organizira se po modelu DMO (destinacijska menadžment organizacija) a čine ga: 1. turistička zajednica općine ili grada osnovana za područje općine ili grada, 2. turistička zajednica područja osnovana za područja na kojem nisu osnovane turističke zajednice općina i gradova iz točke 1. ovoga članka Zakona, 3. turistička zajednica županije za područje županije, 4. Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba, 5. Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.'' Dakle, udružene turističke zajednice općina i gradova nisu dio sustava organiziranog po modelu DMO. Što su u stvari udružene turističke zajednice općina i gradova? Predlagatelj zakona želi udruživanje turističkih zajednica općina i gradova i to odredbom u zakonu o boravišnoj pristojbi da mogu donositi odluke o povećanju iznosa boravišne pristojbe za područje udruženih turističkih zajednica. Tako prikupljena sredstva raspoređuju samo turističke zajednice općine ili grada i to namjenski za program kojeg donosi turistička zajednica općine ili grada i općinska ili gradska uprava. Predlažemo da se dodatna sredstva koja se prikupe udruživanjem turističkih zajednica koriste i usmjere za razvoj te destinacije i na aktivnosti udruženih turističkih zajednica. Nema odgovora
89 Turistička zajednica općine Čačinci PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turistička zajednica općine Čačinci smatra da Ministarstvo turizma predloženim zakonskim rješenjima općinske i gradske turističke zajednice sa malim prihodima kroz odredbe o financiranju i zastupanju osuđuju na ukidanje. Tada se pitamo ako smo osnovani sukladno zakonu da jačamo i promičemo hrvatski turizam i gospodarski interes pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge odnosno obavljamo drugu djelatnost neposredno neposredno povezanu s turizmom na način da upravljamo destinacijom na razini kojom smo osnovani što dalje?! Kakva je budućnost razvoja turizma u našoj lokalnoj zajednici ako nećemo imati stručnu službu gdje će se obavljati stručni i administrativni poslovi vezani za zadaće turističke zajednice obzirom da su jedini profesionalni plaćeni aparat zadužen za provođenje društvenih aktivnosti u turizmu. Nadalje, predložen je sustav udruživanja kroz tri različita modela koji po nama nisu sretno rješenje jer time opet gubi lokalna zajednica odnosno lokalna turistička zajednica. Također upitna stavka je odredba o plaćanju turističke članarine obveznika koji posluju u 4 i više županija čime izravno financijski slabi LTZ te se povećavaju prihodi Glavnog ureda. Uz sve financijske rezove i smanjenje prihoda pogađa nas i odredba u članku 60.stavka (4) da troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u TU ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda TZ što nas izravno tjera na udruživanje ili dodatno opterećenje općinskog proračuna. Izražavamo nezadovoljstvo novim prijedlogom zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma jer smatramo da šteti turističkom sektoru osobito malim turističkim zajednicama koje uz puno više truda i rada a već sada sa znatno manjim prihodima doprinose razvoju turizma na svom području. Ako sukladno zakonu obavljamo zadaće koordinacije i provedbe strateških dokumenata, razvijamo nove turističke proizvode, promoviramo turističku destinaciju, sudjelujemo na natječajima za EU fondove,pripremamo i šaljemo podatke o turističkoj ponudi,upravljamo kvalitetom u destinaciji i sve drugo što je zakonom propisano želimo i dalje nastaviti kako bi napredovali i nastavili egzistirati sa što boljim rezultatima. Direktorica turističkog ureda: Ana Marunica, dipl.tur.kom. Nema odgovora
90 TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KONAVLE PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE KONAVLE CAVTAT Cavtat, 10. srpnja 2015. PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Organiziranje turističkih zajednica po modelu DMO Prijedlog zakona predviđa organiziranje sustava turističkih zajednica po modelu DMO, a iz svega predviđenog u prijedlogu zakona nije jasno s kojim sredstvima i s kojim kadrovima će lokalne TZ moći odgovoriti tim zadaćama, jer iz teksta i duha zakona jasno je da će se brojne TZ ukinuti, a i one koje opstanu imat će velikih problema sa prilagodbom novom zakonskom okviru. Jasna je u stvari intencija ovog zakona da se ukine velik broj TZ općina i gradova, jer jednostavno neće moći opstati po novom zakonu. Pri tom predlagač zakona ne shvaća da je u stvarnom životu značaj i važnost lokalnih turističkih zajednica to veća što je mjesto manje, jer u manjim mjestima TZ pokrivaju sva područja bitna za funkcioniranje turističkog mjesta, gdje nema drugih javnih servisa. Ova namjera zakonodavca jasno proizlazi iz činjenice da se iz teksta zakona izbacuju odredbe o obvezatnosti osnivanja lokalnih TZ , kako je to bilo u sada važećem zakonu, već se sve svodi na to da mogu opstati veći, a manja mjesta ostaju bez tog javnog servisa, a da pri tom predloženi zamjenski model ( podružnice županijskih TZ ) zasigurno nije odgovarajuća forma organiziranja. Jer ako županijska TZ mora osnovati desetak svojih podružnica, i sama će doći u probleme, kako se uklapati u zakonske okvire, a da ne govorimo o tome da će to na kraju završiti samo kao sezonski info punktovi, ako ih uopće i bude. Iz zakona proizlazi daljnja centralizacija sredstava s istovremenom decentralizacijom i povećanjem zadaća lokalnih TZ, pa nije jasno s kojim sredstvima i kadrovima bi one trebale odgovoriti svim ovako postavljenim zadaćama. Članak 7. Ovaj članak govori o djelovanju TZ na načelu opće korisnosti, uz iznimke, kao što su: - upravljanje javnom turističkom infrastrukturom ( ma što god to značilo, jer je to za sada još uvijek imaginarna kategorija bez sadržaja ) pri čemu nije jasno s kojim kapacitetima TZ mogu obavljati ovu zadaću. Jer manje TZ će po ovom zakonu imati jednog ili najviše dvoje zaposlenih, pa je doista upitno na koji je to način predlagač zakona zamislio da će one moći odgovoriti svim zadaćama. dali će ga komercijalizirati TZ ili to prepuštati gospodarskim subjektima - prodavati suvenire, turističke karte i vodiče, osim vlastitog promotivnog materijala Ova komercijalna aktivnost je čisto konkuriranje gospodarskim subjektima koji se bave prodajom artikala ove vrste, a koji su naši članovi i koji nam plaćaju turističku članarinu. - obavljati oglase na svojim promotivnim materijalima Ova komercijalna aktivnost je također čisto konkuriranje gospodarski subjektima koji se bave ovom djelatnošću, a koji su naši članovi i koji nam plaćaju turističku članarinu. Dodatno, ova odredba je u kontradiktornosti sa odredbom članka 40. stavak 1, točka 7. koja govori da je jedna od zadaća županijskih TZ oblikovanje promotivnih materijala na temelju inputa turističkih zajednica općina i gradova. Ovdje dodatno smeta i riječ "input", jer se radi o hrvatskom zakonu pa se može reći na hrvatskom npr. "dostavljenih ulaznih podataka" ili nešto slično. Dakle imaju li TZ općina i gradova uopće svoje materijale, ili se sve centralizira na nivou županija. Mišljena smo da iz članka 7 . treba u potpunosti izbaciti odredbe o komercijalnim aktivnostima TZ. Članak 21. – Sukob interesa Stavak 2. kaže da direktoru turističkog ureda nije dopušteno obavljanje ugostiteljske i turističke djelatnosti na području za koje je osnovana turistička zajednica. Ova odredba je problematična iz nekoliko aspekata: - kao prvo, što znači ograničenje na području za koje je osnovana TZ. Valjda to da direktor ne smije iznajmljivati apartman u svom mjestu, ali može u susjednom. Nadalje također to znači da iznajmljivati ne smije direktor, ali može bračni drug ili neki drugi član obitelji. - Jer ako je to tako ( a tekst odredbe moguće je samo tako tumačiti), onda je ovo ograničenje prilično nepotrebno, osim ako se radi o zadovoljavanju neke zakonske forme. Jer sve i kada se maksimalno trudi, sa pozicije svog posla direktor iznajmljivanjem jednog ili dva apartmana ne može u tolikoj mjero oštetiti sve ostale iznajmljivače u destinaciji da bi to bilo vrijedno ovako rigidne odredbe. - kao drugo naprijed navedena odredba, kombinirana sa ponovnim vraćanjem direktora na mandate, i drugim ograničenjima, dovode direktore u bitno nepovoljniju poziciju, budući je i po svim drugim osnovama maksimalno izložen oku javnosti i moraju i te kako biti odgovorni u svom radu i ponašanju. Članak 27. – Zadaće TZ općine ili grada stavak. 1. točka 2. "razvoj turističkih proizvoda uključujući i razvoj nišnih proizvoda za posebne tržišne segmente i razdoblja izvan turističke sezone" Turistički proizvod je "roba" koja se kao i svaka druga prodaje na tržištu. Dakle kade se turistički proizvod kreira, što napraviti s njim: TZ nisu te koje proizvod trebaju prodavati i znači da ga moraju nekome dati da ga komercijalizira. Kako i na koji način odabrati pojedinca ili tvrtku kojemu se taj turistički proizvod daje na komercijalizaciju. Ili će TZ ići u komercijalizaciju tih proizvoda. Smatram stoga da bi ova točka trebala glasiti: " suradnja i potpora gospodarskim subjektima na razvoju turističkih proizvoda uključujući i razvoj nišnih proizvoda za posebne tržišne segmente i razdoblja izvan turističke sezone. U konačnici to je ono što i sada činimo kroz razne načine suradnje, potpore i promocije novih proizvoda sa gospodarskim subjektima. stavak. 1. točka 7. "priprema marketinških materijala o destinaciji i upućivanje na konačno oblikovanje u turističku zajednicu županije" Ovo znači da TZ općina i gradova neće imati nikakav utjecaj na oblikovanje vlastitih materijala. Nadalje znači i to da će u tim materijalima lokalna ponuda biti nepotpuno prikazana , jer jednostavno županijski materijali ne mogu podnijeti detaljan prikaz ponude svake pojedine destinacije. Ova odredba također je u suprotnosti sa odredbom članka 7. stavak 2. točka 3. koji kaže da lokalne TZ mogu objavljivati reklame na svojim materijalima, jer iz naprijed navedenog nije jasno da li lokalne TZ uopće imaju svoje promotivne materijale ili su to sve županijski materijali. stavak. 1. točka 17. organiziranje kriznog menedžmenta Ova odredba lijepo zvuči, ali nije jasno na koji način i s kojim ovlastima lokalna TZ može koordinirati sve subjekte vezano za različite krizne situacije . Stoga smatram da ovu odredbu treba izbaciti iz teksta zakona, jer postoje odgovarajuće javne službe koji djeluju u kriznim situacijama, a lokalne TZ nemaju kapacitete za takvu koordinaciju, prije bi to mogle imati lokalne samouprave. Članak 53. – direktor Glavnog ureda U ovoj odredbi o direktoru Glavnog ureda nigdje ne stoji nikakva odredba o sukobu interesa. Čudno je da se prijedlog zakona rigidno govori i sankcionira mogući sukob interesa kod direktora lokalnih TZ, a za direktora Glavnog ureda ne govori ništa. Članak 56. – Godišnji program rada i financijski plan Prijedlog programa rada i financijskog plana za slijedeću godinu, Turističko vijeće TZ općine ili grada podnosi skupštini do 15. rujna tekuće godine. Ova odredba je potpuno krivo postavljena, jer da bi program rada i financijski plan prošli procedure turističkog vijeća do 15. rujna, znači da se isti trebaju raditi već tijekom kolovoza. Osim što je mjesec kolovoz najoperativniji period u godini, kada se radi bez radnog vremena, jednostavno je prerano za planirati, jer tek imamo šestomjesečne rezultate tekuće godine, i tako napravljeni planovi bi u velikom broju slučajeva bili napravljeni neprecizno i bili podložni rebalasnima i promjenama. Ukoliko je odredba bila motivirana potrebom usklađivanja planova županijskih TZ prema planovima lokalnih TZ, tada treba istaknuti, da u tom dijelu neke posebne koordinacije niti nema, osim u dijelu planiranja sajmova, što se i do sada bez ikakvih problema dobro usklađivalo i dogovaralo. Stoga predlažem ostaviti formulaciju i rokove iz sadašnjeg zakona, tj. rok ta donošenje planova na turističkom vijeću do 31. listopada, a prihvaćanje na skupštini do kraja tekuće godine, tj. do 31. prosinca, jer se to u praksi potvrdilo kao dobro rješenje. Članak 57. i članak 58. – posebni potprogrami program rada i financijski plan moraju obvezno sadržavati tri zasebna potprograma koje se odnose na: razvoj turističkog proizvoda - promociju destinacije - uređenje javne turističke infrastrukture s ciljem unapređenja uvjeta boravka turista u destinaciji Za planiranje i nadzor provedbe navedena tri potprograma turističko vijeće ustrojiti će tri stalne stručne koordinacije sastavljene od predstavnika privatnog i javnog sektora, od kojih svaka ima po sedam članova Sve ovo u pravilu je bilo sadržavano i u dosadašnjim programima rada i nije jasno zbog čega ove aktivnosti izdvajati na ovakav način. Posebno nije jasno zbog čega predlagač zakona uvodi ovoliko administriranje i birokratiziranje sustava. Naime ove predviđene stručne koordinacije nisu ništa drugo nego stvaranje paralelnog sustava postojećem turističkom vijeću i skupštini. Takav paralelizam postojećim legalnim tijelima već je na određeni način uveo i PPS projekt, koji se do sada u praksi također pokazao kao nepotrebno dodatno administrirajući, i stoga do sada u praksi i nije pokazao zamišljene rezultate. Stoga smatram da ove dvije odredba članka 57. i 58. treba brisati. Članak 60. – Prihodi TZ Troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkom uredu ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda turističke zajednice. Sama ideja da se ograniči trošak bruto plaća u turističkom uredu u odnosu na ukupne prihode, možda i nije u potpunosti sporna, međutim odredba je previše linearna i djelomično nejasna. Kao prvo nije jasno da li se odnosi samo na zaposlene u turističkom uredu ili i na zaposlene u turističko informativnim centrima. Nadalje u relativno manjim TZ koje bi po ovome možda mogle imati samo jednog zaposlenog, vrlo je teško očekivati da mogu kvalitetno odgovoriti svim zadaćama koje se pred njih postavljaju. Ukoliko se ova odredba odnosi na sve zaposlene, tada je ista dosta ograničavajuća, jer postoje TZ koje imaju i po nekoliko TIC-eva , budući im to jednostavno potreba prostora na kojem rade to nalaže. U konačnici jedna od važnih zadaća TZ je ustrojavanje TIC-eva. Kada imate npr. tri TIC-a, od kojih dva rade cjelodnevno sve dane u tjednu sedam mjeseci u, onda je nemoguće takav obim posla i u tako dugom periodu pokriti samo student servisom, jer studenti ne mogu raditi u kontinuitetu toliko dugo, pa jednostavno morate kombinirati sezonski radni odnos, student servis i djelatnike turističkog ureda da bi sve moglo funkcionirati. U protivnom radi uklapanja u zadani okvir možemo samo skratiti radno vrijeme ili ukinuti pojedini TIC, ali onda se postavlja pitanje da li mi postojimo radi uklapanja u zakonska ograničenja, ili da u najboljoj mjeri odgovorimo potrebama turista i destinacije kao takve. Konkretan primjer: TIC u Zračnoj luci Dubrovnik zajednički financiraju TZ Dubrovnik, Konavle, Župa dubrovačka i županijska TZ, ali operativno sve vodi TZO Konavle i plaća jedne sezonski zaposlene osobe se iskazuje u fondu naših plaća ( što mi kroz refundiranje dobijemo natrag. U konkretnom slučaju, mi ćemo radi uklapanja u zakonske okvire morati odustati od ovog programa, Stoga smatramo da zakon treba uvažavati ove razlike i prihvatiti da smo i mi u lokalnim zajednicama odgovorne osobe koje najbolje znaju potrebe svoje sredine, te ukoliko ograničenje treba postojat predlažemo alternativno dva rješenja: - zadržati ograničenje od 25% za bruto plaće zaposlenih u turističkom uredu ( ali bez zaposlenih u TIC-evima) - podići ograničenje za bruto plaće za sve zaposlene, uključujući zaposlene u TIC-evima na 35 % Konačno zakon ne daje odgovor na pitanje što ako se planirani godišnji prihod zbog razloga više sile ne ostvare, pa isplaćene plaće probiju zakonski limit. Jer mi potpisujemo ugovore o radu sa zaposlenicima sa utvrđenom plaćom, koju ne možemo tek tako mijenjati. Članak 67. – Prestanak postojanja turističke zajednice Turistička zajednica prestaje postojati temeljem rješenja ministarstva iz slijedećih razloga : - ako turistička zajednica donosi opće akte suprotno zakonu, statutu ili drugom propisu, ili zbog povreda zakona i drugih propisa, - ako turistička zajednica ne izabere predsjednika turističke zajednice ili članove turističkog vijeća i nadzornog odbora u roku od 60 dana od dana konstituiranja, isteka njihovog mandata ili njihova razrješenja, odnosno od dana podnošenja ostavke, - ako turistička zajednica ne donese godišnji program rada i financijski plan, odnosno godišnje financijsko izvješće u zakonom utvrđenom roku, - ako turistička zajednica ne ispunjava zadaće zbog kojih je osnovana, - kada se u turističkoj zajednici ne održe izbori za novu skupštinu, sukladno zakonu i statutu, - kada se ni u roku od 60 dana od dana provedenih izbora ne konstituira skupština turističke zajednice, -ako turistička zajednica ne izvrši mjere koje je naložilo ministarstvo, nadzorni odbor turističke zajednice ili neovisni revizor, - ako turistička zajednica djeluje bez direktora turističkog ureda duže od šest mjeseci, - ako troškovi za bruto plaće zaposlenih u turističkom uredu turističke zajednice prelaze 25% ukupnih prihoda turističke zajednice Nije jasno zbog čega se u zakonu predlaže ovako rigidno rješenje po principu: "pucaj, pa onda pitaj tko je". Naime ako turističke zajednice imaju prestati postojati automatski zbog svih gore navedenih prekršaja, postavlja se pitanje što dalje, tj. da li se može pokretati inicijativa za ponovno osnivanje TZ na tom području. Ako je to moguće, onda se radi o stvaranju novog pretjeranog administriranja i procedura, a ako to nije moguće, onda smo raspustili TZ i ostavili destinaciju bez javnog servisa. Dakle prijedlog zakona govori samo o tome da će se TZ iz određenih rješenjem ministarstva prestati postojati, ali ne govori o tome što "dan poslije". Jer i kad čovjek ubije nekoga, provodi se određeni postupak prije nego što se odredi da li je i u kojoj mjeri ta osoba kriva, te odredi odgovarajuća kazna. Stoga se kao jedino logično rješenje nameće zadržati rješenja iz postojećeg zakona, tj. raspuštanje skupštine i imenovanje povjerenika za sređivanje situacije. Direktor Frano Herendija Nema odgovora
91 Ličko-senjska županija X. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE, Članak 67. - Razlozi za prestanak postojanja turističke zajednice Prema članku 67., točka 2. Prijedloga navedenog Zakona troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkom uredu ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda turističke zajednice što će rezultirati smanjivanjem broja zaposlenih odnosno ukidanjem većeg broja turističkih zajednica i/ili smanjivanjem broja zaposlenih. Stoga predlažemo da bruto plaće zaposlenih u turističkim zajednicama nije potrebno ograničiti udjelom u prihodima turističke zajednice. Nema odgovora
92 Ličko-senjska županija PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Postojeće stanje sustava turističkih zajednica ocjenjujemo zadovoljavajućim. Donošenjem navedenih zakona doći će do negativnih posljedica za razvoj turizma u Ličko-senjskoj županiji koji u prvih šest mjeseci 2015. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježi 161 tisuću dolazaka (rast od 12%) i 407 tisuća noćenja (rast od 10%) što pokazuje da je postojeći sustava dobro postavljen i funkcionira. Nema odgovora
93 Turistička zajednica Zadarske županije II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI DONOŠENJEM ZAKONA TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom Moramo izraziti sumnju u navod da se većina izmjena "predlaže na inicijativu samog sustava turističkih zajednica". S obzirom kako su sve turističke zajednice Zadarske županije zajednički donijele primjedbe koje ovdje iznosi TZ zadarske županije, a sustav čine 32 TZ-a, što je cca 10% sustava, predlažemo sljedeće: 1. potpuno odbacivanje ovakvih prijedloga zakona koji se direktno kose sa potrebama i mogućnostima samog sustava te 2. izradu potpuno novog Prijedloga Zakona u koji će se aktivno uključiti upravo oni koji taj sustav i čine – turističke zajednice svih razina, njihovi članovi, te njihova tijela. Nadalje, uspostava sustava po modelu DMO nije niti propisan, niti evidentan, te stoga nije ni moguća provedba istog. Također, u prijedlogu Zakona ne nalazimo utvrđivanje minimalnih financijskih kriterija za osnivanje TZ-a na lokalnoj razini. Nema odgovora
94 Turistička zajednica Zadarske županije XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 73. Ukidanje turističkih zajednica mjesta nije ničime opravdano niti obrazloženo, posebno ako iste ispunjavaju financijske uvjete za postojanje. Stoga je potrebno vratiti tu razinu koja je po svojem djelovanju opravdala svoju važnost na razini za koju je osnovana. Nema odgovora
95 Turistička zajednica Zadarske županije ZAKON O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, X. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE Prvenstveno se treba vratiti „obvezatnost osnivanja turističkih zajednica“ kako je predviđeno postojećim zakonom, jer prema članku 67. turistička zajednica iznimno lako može prestati postojati, bez da su na raspolaganju mjere korekcije ili kaznene odredbe. Tako za primjer nema kaznene odredbe, niti korektivnih mjera ako troškovi za bruto plaće zaposlenih prelaze 25%, već ministarstvo donosi rješenje o zabrani djelovanja. Nije li to rigorozno te je li to zaista valjani razlog prekida postojanja turističke zajednice? Potrebno je inkorporirati korektivne mjere, a potom tek kaznene odredbe koje bi odredile uklanjanje istih, a sve prije samog rješenja o zabrani. Cijeli dio koji se odnosi na nadzor, prestanak postojanja i kaznene odredbe je u nesuglasju jedan s drugim, te je potrebno pažljivo definirati jasne i nedvojbene članke, sa ciljem prevencije i korekcije a ne ukidanja. Nema odgovora
96 Turistička zajednica Zadarske županije IX. NADZOR, Članak 66. Iako članak 65. propisuje mjere otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti u slučaju da nadzor utvrdi iste, članak 66. propisuje da ministarstvo može u nadziranoj turističkoj zajednici naložiti pokretanje postupka razrješenja direktora turističkog ureda, predsjednika i članova tijela nadzirane turističke zajednice.“ Što znači da ministarstvo može razriješiti iste bez provedbe mjera u svrhu otklanjanja što je izrazito nedemokratski. Također se mogu javiti nedoumice vezano uz korištenje termina „nezakonitosti i nepravilnosti“ u Članku 65., dok u Članku 66. „djelovanje suprotno odredbama ovog Zakona“. Predlažemo izmjenu Članka 66. na način da se mjera iz Članka 66. može provesti ukoliko se ne provede uklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti kako je naloženo u stavku 1. Članka 65. Nema odgovora
97 Turistička zajednica Zadarske županije VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 59. Smatramo kako Stavak 1 treba nadopuniti na način kako smo naveli u komentaru Članka 56., i to da koordinacija ide od vrha pa prema dolje (Program rada donosi prvo Hrvatska turistička zajednica), a ne obratno. Nadalje, posebno je potrebno nadopuniti stavak 2 koji nalaže Hrvatskoj turističkoj zajednici da donese jedinstvenu metodologiju na način da se propiše jasan rok do kada tu metodologiju Hrvatska turistička zajednica mora donijeti, te predlažemo da to bude minimalno 4 mjeseca prethodno roku za donošenje a kako bi se program rada program kvalitetno napisao i dao tijelima na donošenje. U suprotnome turistička zajednica niže razine ga nije dužna pratiti. Nema odgovora
98 Turistička zajednica Zadarske županije VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 58. - Godišnje financijsko izvješće Predlažemo jednostavnu formu koja propisuje da su turističke zajednice dužne financijsko izvješće objaviti na svojim web stranicama te dostaviti - turistička zajednica grada ili općine turističkoj zajednici županije, turistička zajednica županije u Hrvatsku turističku zajednicu, a Hrvatska turistička zajednica ministarstvu u roku od 8 dana od donošenja (ili 15 dana ako je primjereniji rok). Nema odgovora
99 Turistička zajednica Zadarske županije VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 56. - Godišnji program rada i financijski plan Treba uzeti u obzirom stanje na trenu i praksu, što ovdje nije učinjeno. Naime, nije moguće donijeti kvalitetan financijski plan i program za iduću godinu do 15. rujna, kad niti je sezona završila, niti su aktivnosti dovršene niti se zna koliki će biti prihod od boravišne pristojbe jer uplate još stižu, a treća rata paušalne boravišne pristojbe je 30. rujna. Također je nejasna svrha različitih rokova za turističke zajednice gradova ili općina, turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice, a posebno je nelogičan slijed koji ide od najniže ka najvišoj razini, iako bi logično bilo da sustav polazi od vrha, te da Hrvatska turistička zajednica prva piše svoj program rada koji prosljeđuje Turističkim zajednicama županija na ravnanje, a one potom turističkim zajednicama općina, gradova ili područja. Tako bi se osiguralo koordinirano i strateško djelovanje na svim razinama. Nema odgovora
100 Turistička zajednica Zadarske županije VI. HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA, Članak 48. - Zadaće Hrvatske turističke zajednice U sve tri razine sustava turističkih zajednica Predlagatelj ne daje jasne uloge i zadaće za pojedinu razinu sustava niti je jasno na koji će se način postupati u područjima koja su zajedničko djelovanje turističkih zajednica općina i gradova, turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice. Sustav ovim Prijedlogom nije organiziran piramidalno kao do sada, već se preklapaju zadaće na više razina, koriste se dvosmisleni ili općeniti termini poput „suradnja u operativnom marketingu“, „suradnja u elementima planiranja“, „praćenje i asistiranje“, „upravljanje kvalitetom“, „provođenje edukacije“, „uspostavljanje marketinške infrastrukture“. Takve sintagme upućuju na nepoznavanje struke, kao niti prakse. Štoviše, a kako smo već navodili, iz zadaća Turističkih zajednica su upravo izbrisane one točke koje se odnose na suštinu destinacijskog menadžmenta, točnije okupljanje dionika javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju strateškog i operativnog upravljanja destinacijom i ostvarivanja zajedničke, prethodno usuglašene, strategije. Kao ilustracija manjkavo definiranih zadaća koje vode ka kakofoniji aktivnosti navodimo „upravljanje kvalitetom“, pa tako sljedeće razine imaju sljedeće zadaće:  TZ općine ili grada – „upravljanje kvalitetom u destinaciji“  TZ županije - „upravljanje kvalitetom - utvrđivanje normi, kriterija i oznaka kvalitete turističkih proizvoda na nivou županije“;  HTZ – „uspostavljanje sustava upravljanja kvalitetom“. I sada postoje značajan broj projekata koje turističke zajednice županija provode u svrhu razvoja proizvoda, a odnose se na utvrđivanje normi, kriterija i oznaka kvalitete turističkih proizvoda na nivou županije. Hrvatska turistička zajednica nije razvijala proizvode na taj način, iako postoje razlozi da se to vrši na nacionalnoj razini, čak utemeljeni u usvojenim strateškim dokumentima na nacionalnoj razini, te da se potom prenese na niže razine sustava. No, pitanje je koji je cilj u konačnici nedefiniranim predloženim odredbama? Zar je cilj da svaka županija ima svoje vlastite norme, kriterije i oznake u ovako maloj državi? Ili je logično da se norme i kriteriji propišu na nacionalnoj razini? Predlažemo potpunu reviziju zadaća na svim razinama kako bi se oformio sustav s jasnim odnosima, nedvosmislenim zadaćama, funkcionalnom koordinacijom i logičnim slijedom provedbe aktivnosti. Nema odgovora
101 Turistička zajednica Zadarske županije V. TURISTIČKA ZAJEDNICA ŽUPANIJE, Članak 40. - Zadaće turističke zajednice županije U suprotnosti su dva usmjerenja vezana uz promjene u vidu Turističkih zajednica županija, a one se odnose na omjer zadaća i financija. Uz smanjenje prihoda turističkim zajednicama županija i ograničenje sredstava za zaposlenike i to do 25% ukupnih prihoda, prijedlog Zakona za turističke zajednice županija propisuje nove i obujmom značajnije zadaće i poslove u odnosu na sadašnje stanje, te time limitira kvalitetu izvedbe zadaća. Tako je predložen niz zadaća za koje su odgovorne turističke zajednice županija i za čije izvršenje treba osigurati izvore financiranja i ojačati kadrovski potencijal u turističkim uredima:  Praćenje i kandidiranje EU programa te koordiniranje projektnih ideja i asistiranje turističkim zajednicama općina i gradova što iziskuje rad od strane stručnih osoba isključivo na tome. Postavlja se i pitanje može li se to uopće zakonom obvezati jednu instituciju te je li to u skladu sa zakonodavnom praksom, a posebno kada znamo da takve aktivnosti provode s iskustvom Razvojne agencije.  Oblikovanje promotivnih materijala na temelju inputa turističkih zajednica općina i gradova, što nameće konstataciju da turističke zajednice općina i gradova neće pripremati vlastite promidžbene materijale, već raditi turističke zajednice županije za njih. No, ostavlja otvorena pitanja što znači da je nedorečena: • objedinjava li po tome turistička zajednica županije dostavljeno u jedinstveni materijal ili je obvezna za svaku destinaciju osigurati zasebne materijale? Kako se osiguravaju sredstva za ovu zadaću? Kako uskladiti različite ''inpute''?  Upravljanje kvalitetom. Ova je zadaća data i turističkim zajednicama općina i gradova pa se postavlja pitanje kako međusobno usklađivati procedure u ovom području i na koji način ovu zadaću financirati?  Provođenje javnih natječaja za dodjelu potpora turističkim zajednicama na nerazvijenim područjima te potpora projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima u županiji. Za razliku od dosadašnje procedure koja se vodila isključivo unutar Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, sada se tek administriranje Javnog poziva delegira turističkoj zajednici županije s time da sredstva, propisi uvjeta i kriterija, te donošenje odluke ostaje u Hrvatskoj turističkoj zajednici. Štoviše, prema Prijedlogu Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice ne donosi odluku na temelju prijedloga odluke Turističke zajednice županije, već na temelju kriterija iz pravilnika, što tim više umanjuje bilo kakvu drugu ulogu Turističke zajednice županije osim one administrativne. S obzirom na značajan broj zaposlenih osoba, kao i postojanje stručne službe koja je do sada obavljala ovaj administrativni posao u Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice, nema razloga da se takva zadaća prenese na turističku zajednicu županije s obzirom na ograničen broj djelatnika i prihoda kako je prethodno rečeno. Nema odgovora
102 Turistička zajednica Zadarske županije V. TURISTIČKA ZAJEDNICA ŽUPANIJE, Članak 38. Predložena zakonska rješenja u potpunosti odstupaju od ranije najavljenog jačanja uloge regionalnih (županijskih) turističkih zajednica, štoviše njihova pozicija u sustavu se dodatno umanjuje izravnim smanjenjem prihoda iz članarine i iz boravišne pristojbe, uz povećanje poslova odnosno zadaća koje trebaju obaviti turističke zajednice županija. U Operativnom priručniku za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije jasno stoji konstatacija o sadašnjem i budućem ustroju i to u samo jednoj rečenici: ''Ukoliko se županijskim organizacijama želi namijeniti uloga regionalnih menadžment organizacija onda se ova raspodjela mora drastično promijeniti u korist županijskih organizacija.'' Molimo obrazloženje koji je razlog ovakve izmjene i odmak od stručnih dokumenata. Nema odgovora
103 Turistička zajednica Zadarske županije VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 57. Obveza donošenja 3 zasebna godišnjih programa za svaki od navedenih programa propisuje osnivanje stručnih koordinacija od po 7 članova. Ovdje je upitna efikasnost i djelotvornost ove odredbe s obzirom da se nepotrebno propisuju dodatna tijela uz postojeća, te dodatni poslovi koji dodatno opterećuju proračune turističkih zajednica gradova i općina jer za sve koordinacije sasvim sigurno treba dodatni administrativni rad u turističkim uredima. S obzirom na obrazloženja kako ovaj Prijedlog smanjuje ispolitiziranost, i ovo uvođenje predstavnika jedinica lokalne samouprave do čak 5 od 7 članova govori upravo suprotno. Ono što je sigurno da će povećanje administracije i broj tijela smanjiti efikasnost djelovanja turističke zajednice, stoga je organizaciju koordinacije lokalnih dionika potrebno vratiti u zakonske zadaće. Posebno je upitna točka koja stavlja odgovornost turističkoj zajednici za uređenje javne infrastrukture koja je pod ingerencijom lokalne samouprave, a koja se nema obvezu povoditi odlukama ovog tijela (ako je uopće predviđeno donošenje odluka), stoga je provedba ove odredbe upitna. Štoviše, treba uvriježiti negativna iskustva u praksi gdje su turističke zajednice često doživljavane u svojim sredinama kao komunalna poduzeća te su najveći dio sredstava i vremena morali trošiti na čišćenje i održavanje javnih površina, nabavku i održavanje komunalne opreme, sufinanciranje liječničkih timova, GSS-a, vatrogastva i sl iako 30% sredstava prikupljenih od boravišne pristpjbe TZ uplaćuje jedinici lokalne samouprave za boboljšanje uvjeta boravka turista. Stoga su prozivane za sve probleme iz te domene koje realno gledajući često i jesu najveći nedostaci u općinama i gradovima pa izazivaju najviše polemike kod članova TZ, Turističkog vijeća i Skupština. Istovremeno su druge zadaće turističke zajednice bile zanemarivane, smatrane manje važnima, što i jest detektirano u uvodu ovom Prijedlogu zakona, no Predlagatelj nije na adekvatan način ušao u srž problema, a na način kako se navodi ovdje. Predlažemo da se unese zakonska formulacija koja će jasno odmaknuti komunalne i infrastrukturne poslove iz djelokruga turističkih zajednica bez rušenja cijelog sustava turističkih zajednica. Nema odgovora
104 Turistička zajednica grada Virovitice VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 57. Prema članku 57. Prijedloga Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma, za turističke zajednice gradova i općina predlagatelj je propisao obvezu donošenja tri zasebna godišnja programa - razvoj turističkih proizvoda, promociju destinacija i uređenje javne turističke infrastrukture. Za svaki od navedenih programa propisuje se osnivanje stručnih koordinacija od po sedam članova. S obzirom na smanjene prihode, a povećanje obujma obaveza, upitno je kako bi se ova tri nova programa i stručne koordinacije koje bi ih provodile točno financirali?! Nema odgovora
105 Turistička zajednica grada Virovitice X. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE, Članak 67. - Razlozi za prestanak postojanja turističke zajednice Predložena zakonska rješenja usmjerena su jačanju turističke zajednice gradova koji su turistički razvijeni, a gradske turističke zajednice sa malim prihodima, kroz odredbe o financiranju i zastupanju, osuđuju na ukidanje po sili zakona. Konkretno, od šest turističkih zajednica Virovitičko – podravske županije, prema novom Prijedlogu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma ugasilo bi ih se minimalno pet, a možda i sve!! Prema članku 67., točka 2. Prijedloga navedenog Zakona ograničavaju se sredstva za zaposlenike i to do 25% ukupnih prihoda što automatski turistički slabije razvijene gradove 'tjera' na dodatno financiranje iz gradskih proračuna (koji su nedavnom poreznom reformom već znatno oslabljeni) ili na potpuno gašenje Turističke zajednice. Ukoliko ostane ograničenje bruto plaća radnika u iznosu od 25% ukupnih prihoda turističke zajednice i za kontinent, većina turističkih zajednica Slavonije i Baranje te Središnje Hrvatske će se ugasiti što je u direktnoj koliziji sa poticanjem turistički nerazvijenih područja. Stoga predlažemo da bruto plaće zaposlenih u turističkim zajednicama nisu ograničene prihodima turističke zajednice, nego da odluku o financiranju i opstanku manjih turističkih zajednica na osnovu rezultata donosi lokalna samouprava koja je i osnivač Turističke zajednice. Nema odgovora
106 Turistička zajednica grada Virovitice PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Na stranicama Ministarstva turizma dana 24.06. objavljeno je Javno savjetovanje o Prijedlogu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Prijedlogu Zakona o boravišnim pristojbama i Prijedlogu Zakona o turističkim članarinama sa konačnim prijedlozima navedenih zakona. Ponajprije bi istaknuli da se tri najbitnija zakona koja definiraju i propisuju zadaće, načine funkcioniranja i financiranja svih sudionika sustava turističkih zajednica donose po hitnom postupku sredinom mjeseca srpnja, dakle, u jeku turističke sezone, iako na snagu stupaju tek početkom sljedeće godine. Osim hitnosti donošenja, sporan je i vrlo kratak i nedovoljan rok za javnu raspravu. S obzirom na javni poziv za očitovanjem, u ime Turističke zajednice grada Virovitice navodim sljedeće primjedbe i prijedloge na gore navedene nacrte zakona: Ono što je razvidno u ovom paketu Prijedloga zakona jest centralizacija financija u korist Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, a na izravnu štetu svih ostalih sudionika sustava turističkih zajednica. S obzirom na to da je turistička ponuda svake županije, grada i općine vrlo specifična i definirana samim smještajem, prometnom povezanošću, prirodnim obilježjima i općenitim stanjem gospodarstva, odluke o samom razvoju destinacije bi se trebale donositi na lokalnoj razini. Turistička članarina, uz boravišnu pristojbu, glavni je izvor financiranja turističkih zajednica, a posebno je njezin iznos značajan na kontinentu i u mjestima koja nemaju velike smještajne kapacitete. U tim mjestima turistička članarina predstavlja najveći dio ukupnih prihoda i njezino smanjenje direktno ugrožava njihov rad. Osobito članak 14., točka 5. Prijedloga Zakona o turističkim članarinama kojom se prihodi uplatitelja koji posluju u četiri ili više županija (oko 75% ukupnih uplaćenih članarina) raspodjeljuju na način da najveći dio ide Glavnom uredu HTZ-a, a puno manji samoj lokalnoj turističkoj zajednici. U skladu s tim, mišljenja smo da Prijedlog izmjena Zakona o članarinama u turističkim zajednicama nije u skladu s obvezama koje im je odredio Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma. U skladu s tim, predlažemo da se ukupni prihodi turističke članarine nastave raspoređivati kao i do sada, a ne da se još dodatan, veliki dio, usmjerava centralno Hrvatskoj turističkoj zajednici. Nadalje, predložena zakonska rješenja usmjerena su jačanju turističke zajednice gradova koji su turistički razvijeni, a gradske turističke zajednice sa malim prihodima, kroz odredbe o financiranju i zastupanju, osuđuju na ukidanje po sili zakona. Konkretno, od šest turističkih zajednica Virovitičko – podravske županije, prema novom Prijedlogu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma ugasilo bi ih se minimalno pet, a možda i sve!! Prema članku 67., točka 2. Prijedloga navedenog Zakona ograničavaju se sredstva za zaposlenike i to do 25% ukupnih prihoda što automatski turistički slabije razvijene gradove 'tjera' na dodatno financiranje iz gradskih proračuna (koji su nedavnom poreznom reformom već znatno oslabljeni) ili na potpuno gašenje Turističke zajednice. Ukoliko ostane ograničenje bruto plaća radnika u iznosu od 25% ukupnih prihoda turističke zajednice i za kontinent, većina turističkih zajednica Slavonije i Baranje te Središnje Hrvatske će se ugasiti što je u direktnoj koliziji sa poticanjem turistički nerazvijenih područja. Stoga predlažemo da bruto plaće zaposlenih u turističkim zajednicama nisu ograničene prihodima turističke zajednice, nego da odluku o financiranju i opstanku manjih turističkih zajednica na osnovu rezultata donosi lokalna samouprava koja je i osnivač Turističke zajednice. Prema članku 57. Prijedloga Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma, za turističke zajednice gradova i općina predlagatelj je propisao obvezu donošenja tri zasebna godišnja programa - razvoj turističkih proizvoda, promociju destinacija i uređenje javne turističke infrastrukture. Za svaki od navedenih programa propisuje se osnivanje stručnih koordinacija od po sedam članova. S obzirom na smanjene prihode, a povećanje obujma obaveza, upitno je kako bi se ova tri nova programa i stručne koordinacije koje bi ih provodile točno financirali?! Osim toga, potrebno je Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama definirati i problem nenaplaćenih dugovanja obveznika plaćanja turističke članarine. Dugovanja obveznika plaćanja turističke članarine prati Porezna uprava koja bilježi samo uplate obveznika, a ne i dugovanja. Stoga predlažemo da se uvede obveza Poreznoj upravi o slanju obavijesti turističkim zajednicama ne samo o iznosima uplata, nego i o iznosima dugovanja pojedinih obveznika plaćanja turističke članarine. Zaključno, smatramo da se predmetni Zakoni donose bespotrebno hitno i bez mogućnošću kvalitetne javne rasprave. Najveća novina koju donose jest ukidanje velikog broja turističkih zajednica i smanjenje turističke članarine čime direktno oštećuju potencijal razvoja turizma na kontinentu. Nema odgovora
107 Turistička zajednica Zadarske županije I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 16. - Nadzorni odbor S obzirom kako se u obrazloženju smanjenje ispolitiziranosti najavljuje kao novina, prisustvo lokalne samouprave u djelovanju TZ-a još je više intenzivirano kako u ulaskom člana u Nadzorni odbor, tako i vođenjem obveznih 2 člana iz redova lokalne/regionalne samouprave od 8 članova Turističkog vijeća. Nema odgovora
108 Turistička zajednica Zadarske županije I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 6. - Ciljevi turističkih zajednica Iz stavka 2. izostala je nacionalna razina. Nema razloga da se ne zastupaju nacionalni interesi, a posebno povezuju dionici u stvaranju i razvoju proizvoda, čime se nacionalnoj razini osigurava koordinacijska uloga. Da bi jedan sustav ostvario punu efikasnost, mora biti definiran glavni koordinator. Nema odgovora
109 Turistička zajednica Požeško-slavonske županije X. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE, Članak 67. - Razlozi za prestanak postojanja turističke zajednice Slijedeće odredbe iz stavka 2. nikako ne bi trebale biti među razlozima za prestanak postojanja turističke zajednice, nego se trebaju naći među kaznenim odredbama: - ako turistička zajednica ne donese godišnji program rada i financijski plan, odnosno godišnje financijsko izvješće u zakonom utvrđenom roku, - ako turistička zajednica ne ispunjava zadaće zbog kojih je osnovana, - ako turistička zajednica djeluje bez direktora turističkog ureda duže od šest mjeseci, - ako troškovi za bruto plaće zaposlenih u turističkom uredu turističke zajednice prelaze 25% ukupnih prihoda turističke zajednice. Navedene odrednice usko su vezane za djelovanje i funkcioniranje turističkog ureda, te dajemo prijedlog uvrštenja istih u kaznene odredbe. Nema odgovora
110 Turistička zajednica Požeško-slavonske županije VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 60. - Prihodi Stavak 4. - TZ se financiraju iz sredstava boravišne pristojbe i članarine koje su na kontinentu iznimno male u usporedi s morskim destinacijama, a uz to se najavljuje smanjivanje članarina, što automatizmom utječe na smanjenje dosadašnjih prihoda po osnovi članarine. Drugo pitanje se postavlja kod donacija iz proračuna grada/općine/županije, znajući da ukupan iznos za troškove bruto plaće treba biti manji od 25% ukupnih prihoda, ovdje se donacije iz proračuna grada/općine/županije mogu zlorabiti, a uz to tijekom cijele godine dolazi do mogućnosti da se dogovoreni iznos donacije ne prebaci u cijelosti, zbog niza promjena i izmjena vezanih za punjenje proračuna gradova/općina/županija. Odredba da troškovi bruto plaće ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda je neutemeljena, treba postojati odredba o postotku koji se izdvaja za troškove plaće, ali isti ne može biti određen za sve turističke zajednice jednako iz razloga prevelike razlike u prihodima destinacija na moru i na kontinentu, samim time ne postoji jednaka mogućnost za provođenje svih zakonskih zadaća. Ova odredba treba se naći u kaznenim odredbama, umjesto u člankom 67. predloženim razlozima za prestanak postojanja turističke zajednice. Nema odgovora
111 Turistička zajednica Požeško-slavonske županije VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 57. Nametanjem obveze donošenja zasebnih 3 potprograma godišnjeg plana rada i financijskog plana, te osnivanjem stručnih koordinacija od po 7 članova, postavlja se pitanje nametanja dodatnih tijela, te dodatnih poslova kojima se dodatno opterećuje proračun TZG/TZO, a time se stvara i dodatni administrativni rad u turističkom uredu Nema odgovora
112 Turistička zajednica Požeško-slavonske županije VII. UDRUŽIVANJE TURISTIČKIH ZAJEDNICA, Članak 55. - Udruživanje turističkih zajednica bez upisa u Upisnik turističkih zajednica Udruživanjem turističkih zajednica sporazumno ili upisom u upisnik dolazi do konfuzije i nejasne pozicije samih turističkih zajednica. Postavlja se pitanje financiranja, nadležnosti i provedbe aktivnosti u ovakvoj organizaciji. Na koji način se financiraju ove zajednice i na koji način se na njih raspoređuje članarina i boravišna pristojba? Tko upravlja zajednicom? Na koji način one surađuju sa turističkim zajednicama županija kojima pripadaju, u situacijama kad je udruživanje izvan obuhvata jedne županije. Kome odgovaraju udružene turističke zajednice i s kime usklađuju svoj program rada kada udruženje pokriva područje više županija? Nema odgovora
113 Turistička zajednica Požeško-slavonske županije VII. UDRUŽIVANJE TURISTIČKIH ZAJEDNICA, Članak 54. - Udruživanje turističkih zajednica s upisom u Upisnik turističkih zajednica Udruživanjem turističkih zajednica sporazumno ili upisom u upisnik dolazi do konfuzije i nejasne pozicije samih turističkih zajednica. Postavlja se pitanje financiranja, nadležnosti i provedbe aktivnosti u ovakvoj organizaciji. Na koji način se financiraju ove zajednice i na koji način se na njih raspoređuje članarina i boravišna pristojba? Tko upravlja zajednicom? Na koji način one surađuju sa turističkim zajednicama županija kojima pripadaju, u situacijama kad je udruživanje izvan obuhvata jedne županije. Kome odgovaraju udružene turističke zajednice i s kime usklađuju svoj program rada kada udruženje pokriva područje više županija? Nema odgovora
114 Turistička zajednica Požeško-slavonske županije V. TURISTIČKA ZAJEDNICA ŽUPANIJE, Članak 40. - Zadaće turističke zajednice županije Točka 1. stavak 14. TZŽ dovodi u sukob interesa prilikom dodjeljivanja sredstava, gdje se TZŽ stavlja zadaća provođenja natječaja za dodjelu potpora turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima. TZŽ provodi sve radnje, a Turističko vijeće HTZ-a donosi odluka, time ne mora uzeti u obzir prijedlog TZŽ Nema odgovora
115 Turistička zajednica Požeško-slavonske županije II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 27. - Zadaće turističke zajednice općine ili grada Članak 27. govori o proširivanju zadaća TZG/TZO i povećanju obujma poslova. Ostaje nejasno na koji način će se odvijati obavljanje zadaća, ukoliko zbog nedostatka sredstava, odrednice da troškovi za bruto plaće ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda, najave bitno drugačije raspodjele sredstava od članarine u slučajevima kada pojedini subjekt ima poslovnice u više od 4 županije izvan svog sjedišta) pojedine TZ budu otpuštale radnike? Člankom 67. propisano je prestanak postojanja turističke zajednice ukoliko ne ispunjava zadaće zbog kojih osnovana. Ovoj odredbi mjesto je u kaznenim odredbama zakona, no ostaje nejasno na koji način će se utvrditi da turistička zajednica ne ispunjava zadaće? Da li će svaka turistička zajednica biti obvezna provoditi sve zadaće ili će moći s obzirom na područje koje pokriva i broj djelatnika provoditi dio propisanih zadaća? Nema odgovora
116 TURISTIČKA ZAJEDNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE VII. UDRUŽIVANJE TURISTIČKIH ZAJEDNICA, Članak 55. - Udruživanje turističkih zajednica bez upisa u Upisnik turističkih zajednica Turističke zajednice su imale mogućnost udruživanja po marketinškoj osnovi i do sada, te tako i djelovanje u smislu racionalizacije sredstava i boljeg marketinškog efekta. Nema odgovora
117 TURISTIČKA ZAJEDNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 19. Odredbu o trajanju mandata direktora Turističkog ureda od 4 godine treba odbaciti jer je upravo radi ravnopravnosti svih zaposlenih u Turističkom uredu u smislu radnog zakonodavstva takva odredba izbačena iz važećeg Zakona o TZ iz 2008 godine u odnosu na Zakon iz 1994. godine. Direktori Turističkih ureda za svoj rad svake godine odgovaraju Turističkom vijeću TZ izvješćem o radu, te realizacijom Plana i programa rada. Nema odgovora
118 Turistička zajednica Zadarske županije PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Temeljem koordinacijskog sastanka Turističkih zajednica Zadarske županije 1. srpnja u hotelu Kolovare, Sustav turističkih zajednica Zadarske županije koju čine 32 turističke zajednice, donio je Primjedbe na Prijedloge zakona kako su u nastavku navedeni, sa Zaključkom. PRIMJEDBE NA PRIJEDLOGE ZAKONA: - o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, s konačnim prijedlogom zakona - o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj pristojbi, s konačnim prijedlogom zakona - o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, s konačnim prijedlogom zakona I. UPITNA HITNOST PROCEDURE I NESRAZMJER S GODINU DANA RANIJE DONESENIM SMJERNICAMA Ministarstvo turizma već tri godine najavljuje izmjene zakona kojima se regulira rad i financiranje sustava turističkih zajednica, te je smjernice za izradu Zakona o turističkim zajednicama objavilo 3. travnja 2014. godine. Upravo to kolidira s iznenadnošću i žurnošću kojim su Prijedlozi objavljeni 24. lipnja 2015. godine s namjerom hitnog postupka za donošenje predloženih zakona. Potrebno je naglasiti kako su Prijedlozi objavljeni 24. lipnja van radnog vremena s rokom za dostavu primjedbi od 15 dana. Dobar dio roka oduzeli su praznik 25.06. i produženi vikend te povećani obim poslovanja turističkih djelatnika zbog jeka turističke sezone. Zbog toga je onemogućena kvalitetna rasprava o jednom tako važnom paketu zakona i postavlja se pitanje što je cilj ovakvog postupka? 1. Donošenje zakona po hitnom postupku je potpuno nepotrebno i suprotno Poslovniku Hrvatskog sabora čiji članak 204. govori kako: „Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi.“ Kako se u obrazloženju navodi da je razlog hitnog postupka ostvariti cilj iz Nacionalnog programa reformi za 2015, točnije mjeru smanjenja parafiskalnih nameta, dovoljno je po hitnom postupku donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. 2. Objavljeni više od godinu dana nakon smjernica, Prijedlozi su u potpunom nesuglasju sa smjernicama za izradu Zakona o turističkim zajednicama od 3. travnja 2014. godine čija je osnova Operativni priručnik za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije (DMO) koju je po narudžbi Hrvatske turističke zajednice u prosincu 2013. godine izradila konzultantska tvrtka Horwath HTL Zagreb. Umjesto daljnje razrade tih smjernica koje su imale određene prednosti i nedostatke uz uvažavanje informacija prikupljanih na terenu i struke, iznosi se više od godine dana nakon i iznenada potpuno novi prijedlog paketa zakona o kojima se u ovakvim, prethodno opisanim uvjetima, ne može kvalitetno razmotriti i time se može nanijeti velika šteta cijelom sustavu TZ-a. Ključne postavke iz smjernica i navedenih dokumenata navedene su u nastavku, a svaku točku prati osvrt na ugrađenost u prijedlog Zakona. a) Redefinirati zakonom dane misije i zadaće Hrvatske turističke zajednice (NTO), TZ-ova županija (RMO) i destinacija (DMO) prema najboljoj svjetskoj praksi.  Nisu predviđene regionalne menadžment organizacije (RMO), već ostaju turističke zajednice županija kao i sada.  Nije predviđena uspostava destinacijskih menadžment organizacija (DMO) unutar regionalnih menadžment destinacija (RMO), štoviše iz zadaća Turističkih zajednica općina i gradova su upravo izbrisane one točke koje se odnose na model destinacijskog menadžmenta, točnije cilj okupljanja dionika javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju strateškog i operativnog upravljanja destinacijom i ostvarivanja zajedničke, prethodno usuglašene, strategije. b) Definirati razinu turističkog informacijskog centra kao podružnice DMO.  Nije definirana uloga turističkog informativnog centra (TIC) kao podružnice DMO (u prijedlogu zakona su i TIC i turističko društvo). c) Jasno razdijeliti odgovornosti kod zajedničkih zadataka i definirati jasne odgovornosti i mehanizme nadzora i kontrole.  Nije jasno utvrđena odgovornost kod zajedničkih zadaća za više nivoa sustava (Hrvatska turistička zajednica, Regionalna menadžment organizacija, Destinacijska menadžment organizacija ili Hrvatska turistička zajednica, Turističke zajednice županija, Turističke zajednice gradova i općina) d) Redefinirati razdiobu izvornih prihoda sukladno novoj razdiobi zadaća, a što bi moralo uključivati povećanje budžeta regionalnih organizacija u odnosu na današnje županijske TZ-ove, a na način da se sredstva alociraju s razine Glavnog ureda HTZ (čiji bi se opseg zadataka smanjio u odnosu na današnji  Predložena razdioba sredstava boravišne pristojbe i članarine nije redefinirana i nije usklađena razdiobi zadaća po pojedinoj razini sustava. Štoviše predložena rješenja u Zakonu o boravišnoj pristojbi i Zakonu o članarini u turističkoj zajednici su u suprotnosti sa navedenom smjernicom. e) Uvesti profesionalne kriterije zapošljavanja u svim razinama turističkih organizacija.  Profesionalni kriteriji u zapošljavanju su i do sada bili dominantni kriterij u sustavu turističkih zajednica. f) Ukidanje odredbu postojećeg zakona po kojoj su župani, načelnici i gradonačelnici automatizmom predsjednici skupština turističkih zajednica i vratiti mehanizam iz prethodnog zakona koji i dalje omogućava da predstavnici politike i dalje obnašaju tu funkciju ako ih skupština izabere.  Predloženo se doima da je ugrađeno u prijedlog zakona, iako su upravo čelnici samouprave ti koji odlučuju hoće li predsjednik biti on/ona ili neka druga osoba. Štoviše, prisustvo lokalne samouprave u djelovanju TZ-a još je više intenzivirano uvođenjem obveznih 2 člana iz redova lokalne/regionalne samouprave od ukupno 8 članova Turističkog vijeća, iako je većina TZ-a koja je sudjelovala u ispitivanju u sklopu DMO projekta istaknula upravo problem prevelike umiješanosti politike u rad TZ-a. II. TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINA I GRADOVA 1. Predlagatelj (Ministarstvo turizma) predloženim zakonskim rješenjima praktično jača turističke zajednice općina i gradova koje su turistički razvijene, a one općinske i gradske turističke zajednice sa malim prihodima kroz odredbe o financiranju i zastupanju (tj. izbor direktora) osuđuju na ukidanje po sili zakona. Prijedlog Zakona ne predviđa alternativu ukidanju, niti se odredbe koje omogućuju ukidanje nalaze pod kaznenim odredbama što bi omogućilo korekcije. 2. Prijedlozima se propisuju suprotnosti koje logikom ne mogu nikako rezultirati efikasnošću, a to su smanjenje prihoda i povećanje obujma zadaća, s ograničenjem u zapošljavanju (izdatci za plaće ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda što već u trenutnom stanju krši oko 50% sustava). Prijedlogom su predviđene dodatne iznimno zahtjevne aktivnosti poput organiziranje kriznog menadžmenta, upravljanje kvalitetom u destinaciji, praćenje i sudjelovanje na natječajima za EU fondove (da li je ikome u našoj ili u nekoj drugoj državi osim sada TZ-ima zakonski propisana ova obveza?), koordinacija izrade i provedbe strateških dokumenata razvoja turizma što je u stvari u nadležnosti lokalne i regionalne uprave i samouprave i dr. 3. Nadalje za ovu razinu sustava predlažu se modeli udruživanja i to kroz tri različita modela: a) Turističke zajednice Područja (pravne osobe), b) Udruživanje s upisom u Upisnik (nije pravna osoba, to ostaju turističke zajednice općine ili gradova, ali je obvezno donijeti Statut), c) Udruživanje bez upisa u Upisnik, ali sa Sporazumom. Potpuno je nejasna pozicija udruživanja pod b) i c) u odnosu na a), te na same turističke zajednice općina i gradova i na odnos sa turističkim zajednicama županija kojima pripadaju (a moguće je udruživanje izvan obuhvata jedne županije). 4. Posebno zbunjuje i odredba (članak 3. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma – prijedlog) u kojem se propisuje: ''Sustav turističkih zajednica, organizira se po modelu DMO (destinacijska menadžment organizacija) a čine ga: 1. turistička zajednica općine ili grada osnovana za područje općine ili grada, 2. turistička zajednica područja osnovana za područja na kojem nisu osnovane turističke zajednice općina i gradova iz točke 1. ovoga članka Zakona, 3. turistička zajednica županije za područje županije, 4. Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba, 5. Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.'' Dakle, udružene turističke zajednice općina i gradova nisu dio sustava organiziranog po modelu DMO. Što su u stvari udružene turističke zajednice općina i gradova? Ili konkretnije: po čemu je to ovaj predloženi sustav za razliku od postojećeg organiziran po modelu DMO? 5. Predlagatelj zakona izrazito stimulira udruživanje turističkih zajednica općina i gradova i to odredbom u zakonu o boravišnoj pristojbi koja određuje donošenje odluke o povećanju iznosa boravišne pristojbe isključivo za područje udruženih turističkih zajednica. Tako prikupljena sredstva raspoređuju samo turističke zajednice općine ili grada i to namjenski za program kojeg donosi turistička zajednica općine ili grada i općinska ili gradska uprava što se udaljuje od načela udruživanja koji implicira u naravi zajedničke aktivnosti udruženih turističkih zajednica. Nastavno na prethodno, izrazito je apsurdno kako pak turistička zajednica područja ne može povećati iznos boravišne pristojbe iako obuhvaća više jedinica lokalne samouprave, kao i „udružene turističke zajednice“. Stoga je očiti zaključak kako je izostavljena bilo kakva mogućnost da turistička zajednica grada i općine koja nije udružena sa drugim turističkim zajednicama donosi odluku o povećanju boravišne pristojbe za svoje područje, što ukazuje na neravnopravnost između pojedinih oblika turističkih zajednica. 6. No, zašto uopće davati mogućnost povećanja boravišne pristojbe prema drugim kriterijima osim prema kategorizaciji turističkih mjesta Ministarstva turizma na razini države? Predlažemo da se razmotre i djelomično izmijene i dorade kriteriji za kategorizaciju mjesta kako bi visina boravišne pristojbe odgovarala kvaliteti ponude, infrastrukture i dr. kriterijima. Upitno je omogućavanje povećanja boravišne pristojbe temeljem ovako površno definiranog i isključivog kriterija kao što je udruživanje TZ. 7. Za turističke zajednice gradova i općina predlagatelj je propisao obvezu donošenja 3 zasebna godišnjih programa te za svaki od navedenih programa propisuje osnivanje stručnih koordinacija od po 7 članova. Ovdje je upitna ova odredba s obzirom da se nepotrebno propisuju dodatna tijela uz postojeća, te dodatni poslovi koji dodatno opterećuju proračune turističkih zajednica gradova i općina jer za sve koordinacije sasvim sigurno treba dodatni administrativni rad u turističkim uredima. 8. Odredbe o obvezi suradnje turističke zajednice općine ili grada s tijelima jedinica lokalne samouprave oko dogovaranja zajedničkog korištenja boravišne pristojbe i dogovaranja izrade planova razvoja turizma nisu provedive ukoliko i sa strane lokalne samouprave nije propisana takva obveza. 9. Apsurdna je odredba kojom se 30% boravišne pristojbe transferira jedinici lokalne samouprave, a drugom se odredbom pretpostavlja da turistička zajednica mora voditi brigu o javnoj turističkoj infrastrukturi. Efikasnije je ostaviti 30% transfera jedinici lokalne samouprave i izdvojiti iz zadaća turističke zajednice brigu oko komunalnih i infrastrukturnih pitanja. Naime, tu se radi uglavnom o tehnički i financijskim zahtjevnim projektima koje turistička zajednica ne bi mogla realizirati niti sa tih 30% boravišne pristojbe, dok je lokalnoj i regionalnoj samoupravi to jedna od osnovnih zadaća. Treba uvriježiti negativna iskustva u praksi gdje su turističke zajednice često doživljavane u svojim sredinama kao komunalna poduzeća te su najveći dio sredstava i vremena morali trošiti na čišćenje i održavanje javnih površina, nabavku i održavanje komunalne opreme, sufinanciranje liječničkih timova, GSS-a, vatrogastva i sl.. Stoga su prozivane za sve probleme iz te domene koje realno gledajući često i jesu najveći nedostaci u općinama i gradovima pa izazivaju najviše polemike kod članova TZ, Turističkog vijeća i Skupština. Istovremeno su druge zadaće turističke zajednice bile zanemarivane, smatrane manje važnima, što i jest detektirano u uvodu ovom Prijedlogu zakona, no Predlagatelj nije na adekvatan način ušao u srž problema, a na način kako se navodi ovdje. Predlažemo da se unese zakonska formulacija koja će jasno odmaknuti komunalne i infrastrukturne poslove iz djelokruga turističkih zajednica bez rušenja cijelog sustava turističkih zajednica. 10. Predlagatelj odredbom o načinu plaćanja članarine obveznika koji posluju u četiri i više županija izravno financijski slabi turističke zajednice općina i gradova i Turističku zajednicu grada Zagreba, a jača prihode Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Zaključno možemo reći da se Prijedlozima osnažuju sada razvijene i financijski jake turističke zajednice općina i gradova, a ove manje, no važne za zajednicu u kojoj djeluju, navode ka ukidanju kroz niz odredbi u prijedlogu zakona. Iako u nijednom članku nije propisana obveza udruživanja što ostavlja dojam da se ništa ne ukida već se postavljaju mogućnosti, ipak su zadana ograničenja koja niz turističkih zajednica općina i gradova ''dovodi'' do ukidanja ili udruživanja. Štoviše, nije dano niti jedno konkretno rješenje za područja koja će praktično ostati bez turističkih zajednica, niti je evidentno na koji će točno način sustav biti efikasniji kroz ukidanje oko polovice sustava. III. TURISTIČKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA 1. Predložena zakonska rješenja u potpunosti odstupaju od ranije najavljenog jačanja uloge regionalnih (županijskih) turističkih zajednica, štoviše njihova pozicija u sustavu se dodatno umanjuje izravnim smanjenjem prihoda iz članarine i iz boravišne pristojbe, uz povećanje poslova odnosno zadaća koje trebaju obaviti turističke zajednice županija. 2. U Operativnom priručniku za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije jasno stoji konstatacija o sadašnjem i budućem ustroju i to u samo jednoj rečenici: ''Ukoliko se županijskim organizacijama želi namijeniti uloga regionalnih menadžment organizacija onda se ova raspodjela mora drastično promijeniti u korist županijskih organizacija.'' 3. Nasuprot ovoj uputi predlaže se smanjenje sredstava za turističke zajednice županija i to na tri načina:  turističke zajednice županija neće više primati sredstva iz boravišne pristojbe nautičara, a niti će sudjelovati u novo uvedenoj boravišnoj pristojbi za putnike na brodovima za kružna putovanja,  članarina se smanjuje za 15%,  članarina od tvrtki koje posluju u četiri i više županija se raspoređuje po posebnim kriterijima i doduše za turističke zajednice županija ostaje udio od 10%, osim za Turističku zajednicu grada Zagreba, no znatna sredstva usmjeravaju se na Hrvatsku turističku zajednicu. 4. U suprotnosti su dva usmjerenja vezana uz promjene u vidu Turističkih zajednica županija, a one se odnose na omjer zadaća i financija. Uz smanjenje prihoda turističkim zajednicama županija i ograničenje sredstava za zaposlenike i to do 25% ukupnih prihoda, prijedlog Zakona za turističke zajednice županija propisuje nove i obujmom značajnije zadaće i poslove u odnosu na sadašnje stanje, te time limitira kvalitetu izvedbe zadaća. 5. Nastavno na prethodnu točku, predloženo je niz zadaća za koje su odgovorne turističke zajednice županija i za čije izvršenje treba osigurati izvore financiranja i ojačati kadrovski potencijal u turističkim uredima:  Praćenje i kandidiranje EU programa te koordiniranje projektnih ideja i asistiranje turističkim zajednicama općina i gradova što iziskuje rad od strane stručnih osoba isključivo na tome. Postavlja se i pitanje može li se to uopće zakonom obvezati jednu instituciju te je li to u skladu sa zakonodavnom praksom, a posebno kada znamo da takve aktivnosti provode s iskustvom Razvojne agencije.  Oblikovanje promotivnih materijala na temelju inputa turističkih zajednica općina i gradova, što nameće konstataciju da turističke zajednice općina i gradova neće pripremati vlastite promidžbene materijale, već raditi turističke zajednice županije za njih. No, ostavlja otvorena pitanja što znači da je nedorečena: • objedinjava li po tome turistička zajednica županije dostavljeno u jedinstveni materijal ili je obvezna za svaku destinaciju osigurati zasebne materijale? Kako se osiguravaju sredstva za ovu zadaću? Kako uskladiti različite ''inpute''?  Upravljanje kvalitetom. Ova je zadaća data i turističkim zajednicama općina i gradova pa se postavlja pitanje kako međusobno usklađivati procedure u ovom području i na koji način ovu zadaću financirati?  Provođenje javnih natječaja za dodjelu potpora turističkim zajednicama na nerazvijenim područjima te potpora projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima u županiji. Za razliku od dosadašnje procedure koja se vodila isključivo unutar Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, sada se tek administriranje Javnog poziva delegira turističkoj zajednici županije s time da sredstva, propisi uvjeta i kriterija, te donošenje odluke ostaje u Hrvatskoj turističkoj zajednici. Štoviše, prema Prijedlogu Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice ne donosi odluku na temelju prijedloga odluke Turističke zajednice županije, već na temelju kriterija iz pravilnika, što tim više umanjuje bilo kakvu drugu ulogu Turističke zajednice županije osim one administrativne. S obzirom na značajan broj zaposlenih osoba, kao i postojanje stručne službe koja je do sada obavljala ovaj administrativni posao u Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice, nema razloga da se takva zadaća prenese na turističku zajednicu županije s obzirom na ograničen broj djelatnika i prihoda kako je prethodno rečeno. 6. Također predlagatelj ne daje jasne uloge i zadaće za pojedinu razinu sustava niti je jasno na koji će se način postupati u područjima koja su zajedničko djelovanje turističkih zajednica općina i gradova, turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice. Sustav ovim Prijedlogom nije organiziran piramidalno kao do sada, već se preklapaju zadaće na više razina, koriste se dvosmisleni ili općeniti termini poput „suradnja u operativnom marketingu“, „suradnja u elementima planiranja“, „praćenje i asistiranje“, „upravljanje kvalitetom“, „provođenje edukacije“, „uspostavljanje marketinške infrastrukture“. Takve sintagme upućuju na nepoznavanje struke, kao niti prakse. Štoviše, a kako smo već navodili, iz zadaća Turističkih zajednica su upravo izbrisane one točke koje se odnose na suštinu destinacijskog menadžmenta, točnije okupljanje dionika javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju strateškog i operativnog upravljanja destinacijom i ostvarivanja zajedničke, prethodno usuglašene, strategije. Zadaća „koordinacije dionika javnog i privatnog sektora u planiranju i provedbi ključnih turističkih razvojnih projekata“ ostavljena je samo na županijskoj razini, ne na općinskoj, gradskoj, niti nacionalnoj. Postojeći zakon propisuje jasne zadaće i daje jasne temelje za njihovo provođenje, a posebno u vidu destinacijskog menadžmenta. Kao ilustracija loše definiranih zadaća koje vode ka kakofoniji aktivnosti navodima „upravljanje kvalitetom“, pa tako sljedeće razine imaju sljedeće zadaće:  TZ općine ili grada – „upravljanje kvalitetom u destinaciji“  TZ županije - „upravljanje kvalitetom - utvrđivanje normi, kriterija i oznaka kvalitete turističkih proizvoda na nivou županije“;  HTZ – „uspostavljanje sustava upravljanja kvalitetom“. I sada postoje značajan broj projekata koje turističke zajednice županija provode u svrhu razvoja proizvoda, a odnose se na utvrđivanje normi, kriterija i oznaka kvalitete turističkih proizvoda na nivou županije. Hrvatska turistička zajednica nije razvijala proizvode na taj način, iako ima stručnih razloga da se to vrši na nacionalnoj razini, pa čak utemeljenih u usvojenim strateškim dokumentima na nacionalnoj razini, te da se potom prenese na niže razine sustava. No, pitanje je koji je cilj u konačnici nedefiniranim predloženim odredbama? Zar je cilj da svaka županija ima svoje vlastite norme, kriterije i oznake u ovako maloj državi? Ili je logično da se norme i kriteriji propišu na nacionalnoj razini? IV. HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA 1. Za Hrvatsku turističku zajednicu određene su zadaće marketinga na nacionalnoj razini, upravljanje brendom hrvatskog turizma i niz drugih zadaća na nacionalnoj razini. 2. Dio zadaća koje su do sada propisane Hrvatskoj turističkoj zajednici su namijenjene županijskim turističkim zajednicama. 3. Prihodi za Glavni ured Hrvatske turističke zajednice ostaju na 25% udjela u raspodjeli članarine i boravišne pristojbe. 4. Dodatni prihodi su dva zasebna fonda za turistički nerazvijena područja, povećanje udjela u raspodjeli članarine u slučaju kada obveznik plaćanja članarine posluje u četiri i više županija te u dodatnom fondu za unapređenje sigurnosti turista. 5. Kod odredbe u članku 4. stavka 5. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o članarinama u turističkim zajednicama predlagatelj navodi ( točka 3.) da Hrvatska turistička zajednica koristi najmanje 30% sredstava za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. Treba podsjetiti da već postoje dva zasebna fonda sa posebnim računima za bespovratne potpore na turistički nerazvijenim područjima, a sredstva tih fondova se raspoređuju prema pravilniku kroz javni natječaj dok se ovaj princip temelji na pravilniku kojeg donosi ministar bez javnog natječaja. Praksa je pokazala kako je potrebno kvalitetnije razraditi pojam „nerazvijeno područje“ jer se sada takvim smatraju samo ona područja koja nemaju izlaz na more. Postoji još niz faktora koji govori o razvijenosti ili nerazvijenosti nekog područja. Najbolje je ilustracija situacije na otocima zadarskog arhipelaga na kojima mjesta isključivo imaju izlaz na more, a ne mogu se nazvati turistički razvijenima, te se postojećim odredbama smatraju zakinutim. Dodatno, logično bi bilo govoriti i o nerazvijenim proizvodima razvoj kojih bi trebalo potaknuti a ne samo generalno o područjima. 6. Hrvatska turistička zajednica više ne provodi ovim prijedlogom nadzor i reviziju nad sustavom turističkih zajednica što je nelogičan potez s obzirom da je isti vršen s efikasnošću i svrhom. V. PREDSJEDNIK TURISTIČKE ZAJEDNICE 1. U članku 15., stavku 2. određeno je da dužnost predsjednika turističkih zajednica općina ili gradova i županije obnaša općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan. 2. U istom članku, stavku 3. se određuje da dužnost predsjednika turističke zajednice iz prethodnog stavka može obnašati i osoba koju odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan. Ovu odredbu treba jasnije formulirati jer se postavlja pitanje veznika ''i'' u stavku 3. (...može obnašati i osoba koju...), znači li ovo da praktično istovremeno mogu na dužnosti predsjednika biti i dužnosnici jedinica lokalne/regionalne samouprave i osoba koju oni odrede? 3. Najavljeno u obrazloženjima kao novina kojom će se smanjiti ispolitiziranost, predloženo se doima da je ugrađeno u prijedlog zakona, iako čelnici samouprave odlučuju hoće li predsjednik biti on/ona ili neka druga osoba. Štoviše, prisustvo lokalne samouprave u djelovanju TZ-a još je više intenzivirano uvođenjem obveznih 2 člana iz redova lokalne/regionalne samouprave od 8 članova Turističkog vijeća, iako je upravo većina TZ-a koja je sudjelovala u ispitivanju u sklopu DMO projekta istaknula problem prevelike umiješanosti politike u rad TZ-a. VI. GODIŠNJI PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN 1. S obzirom da je propisano da je skupština turističke zajednice dužna do kraja tekuće godine donijeti program rada i financijski plan za slijedeću godinu, postavlja se pitanje koja je svrha dugog roka od propisanog roka za podnošenje prijedloga programa rada i financijskog plana (15. rujna, 15. listopada i 15. studenog) i donošenja na skupštini (krajnji rok 31. prosinca). 2. Treba uzeti u obzirom stanje na trenu i praksu, što ovdje nije učinjeno. Naime, nije moguće donijeti kvalitetan financijski plan i program za iduću godinu do 15. rujna, kad niti je sezona završila, niti su aktivnosti dovršene niti se zna koliki će biti prihod od boravišne pristojbe jer uplate još stižu, a treća rata paušalne boravišne pristojbe je 30. rujna. 3. Također je nejasna svrha različitih rokova za turističke zajednice gradova ili općina, turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice, a posebno je nelogičan slijed koji ide od najniže ka najvišoj razini, iako bi logično bilo da sustav polazi od vrha, te da Hrvatska turistička zajednica prva piše svoj program rada koji prosljeđuje Turističkim zajednicama županija na ravnanje, a one potom turističkim zajednicama općina, gradova ili područja. Tako bi se osiguralo koordinirano i strateško djelovanje na svim razinama. VII. GODIŠNJE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE 1. U članku 58. propisani su rokovi vezani za donošenje financijskih izvješća, za koje je opet nejasno s kojom svrhom se propisuju tako strogo detaljno. Predlažemo jednostavnu formu koja propisuje da su turističke zajednice dužne financijsko izvješće objaviti na svojim web stranicama te dostaviti - turistička zajednica grada ili općine turističkoj zajednici županije, turistička zajednica županije u Hrvatsku turističku zajednicu, a Hrvatska turistička zajednica ministarstvu u roku od 8 dana od donošenja (ili 15 dana ako je primjereniji rok). Zaista nema nikakvog svrhovitog razloga propisivati različite rokove dostave dokumenata, a rokovi donošenja su isti za sve razine sustava turističkih zajednica. VIII. KOORDINACIJA I USKLAĐENOST PROGRAMA RADA 1. Članak 59. u potpunosti je nedorečen, a govori sljedeće: „(1)Turističke zajednice su se u postupku donošenja godišnjeg programa rada i financijskog plana dužne međusobno usklađivati i koordinirati. (2) Izrada godišnjeg programa rada i financijskog plana te godišnjeg financijskog izvješća provodi se po jedinstvenoj metodologiji koju donosi Hrvatska turistička zajednica.“ 2. Stavak 1 se treba nadopuniti na način kako je navedeno po točkom VI.3. ovih primjedbi, i to da koordinacija ide od vrha pa prema dolje (Program rada donosi prvo Hrvatska turistička zajednica), a ne obratno. 3. Nadalje, posebno je potrebno nadopuniti stavak 2 koji nalaže Hrvatskoj turističkoj zajednici da donese jedinstvenu metodologiju na način da se propiše jasan rok do kada tu metodologiju Hrvatska turistička zajednica mora donijeti, te predlažemo da to bude minimalno 4 mjeseca prethodno roku za donošenje a kako bi se program rada program kvalitetno napisao i dao tijelima na donošenje. U suprotnome turistička zajednica niže razine ga nije dužna pratiti. IX. NADZOR 1. Nisu jasni razlozi izuzimanja Hrvatske turističke zajednice koja ima posebnu Službu za tu namjenu iz same provedbe nadzora. 2. Članci 65. i 66. su u posebno zanimljivom odnosu. Iako članak 65. propisuje mjere otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti u slučaju da nadzor utvrdi iste, članak 66. propisuje sljedeće: „Ako se u provedbi nadzora utvrdi da nadzirana turistička zajednica djeluje suprotno odredbama ovoga Zakona, ministarstvo može u nadziranoj turističkoj zajednici naložiti pokretanje postupka razrješenja direktora turističkog ureda, predsjednika i članova tijela nadzirane turističke zajednice.“ Što znači da ministarstvo može razriješiti iste bez provedbe mjera u svrhu otklanjanja, a da nije propisano na što se odnose „nezakonitosti i nepravilnosti“ u Članku 65. u odnosu na „djelovanje suprotno odredbama ovog Zakona“ iz Članka 66. Predlažemo izmjenu Članka 66. na način da se mjera iz Članka 66. može provesti ukoliko se ne provede uklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti kako je naloženo u stavku 1. Članka 65. X. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE I KAZNENE ODREDBE 1. Prvenstveno se treba vratiti „obvezatnost osnivanja turističkih zajednica“ kako je predviđeno postojećim zakonom, jer prema članku 67. turistička zajednica iznimno lako može prestati postojati, bez da su na raspolaganju mjere korekcije ili kaznene odredbe. Tako za primjer nema kaznene odredbe, niti korektivnih mjera ako troškovi za bruto plaće zaposlenih prelaze 25%, već ministarstvo donosi rješenje o zabrani djelovanja. Nije li to rigorozno te je li to zaista valjani razlog prekida postojanja turističke zajednice? 2. Potrebno je inkorporirati korektivne mjere, a potom tek kaznene odredbe koje bi odredile uklanjanje istih, a sve prije samog rješenja o zabrani. 3. Cijeli dio koji se odnosi na nadzor, prestanak postojanja i kaznene odredbe je u nesuglasju jedan s drugim, te je potrebno pažljivo definirati jasne i nedvojbene članke, sa ciljem prevencije i korekcije a ne ukidanja. XI. TURISTIČKE ZAJEDNICE MJESTA Člankom 73. prijedloga novog zakona o turističkim zajednicama, turističke zajednice mjesta prestaju postojati po sili zakona danom stupanja na snagu tog zakon. Nejasno je zašto i ničime opravdano niti obrazloženo, posebno ako iste ispunjavaju financijske uvjete za postojanje. Stoga je potrebno vratiti tu razinu koja je po svojem djelovanju opravdala svoju važnost na razini za koju je osnovana. XII. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI – PRIJEDLOG 1. Izmjenom ovog zakona uvodi se obveza plaćanja boravišne pristojbe za putnike na brodovima za kružna putovanja u međunarodnoj plovidbi, no ovakva obveza izostavljena za putnike na brodskim kružnim putovanjima hrvatskim teritorijalnim vodama što je nelogično a na kraju štetno i pristrano. 2. U članku 6. propisano je da će Hrvatska turistička zajednica 50% sredstava uplaćenih u prometu nautičara uplatiti turističkoj zajednici općine ili grada na čijem području se ostvaruje turistički promet. Turističke zajednice županija više time ne sudjeluju u raspodjeli ovih sredstava iako je daleko učinkovitije razvijati i promovirati tako snažan turistički proizvod na regionalnoj razini. Nejasan je razlog takvom mijenjanju raspodjele. 3. U članku 8. stavku 4. propisuje se da prijavu i odjavu turista obavlja turistička zajednica županije u slučaju kada nije osnovana turistička zajednica općine ili grada. Ova odredba je izrazito nespretno sastavljena zbog očitog pomanjkanja praktičnog iskustva Predlagatelja. Naime, u realnom životu ova odredba u smislu udaljenosti pojedinog turističkog mjesta sa područja na kojem nije osnovana turistička zajednica općine ili grada i središta županije u kojem djeluje turistički ured turistička zajednica županije rezultirat će, što pokazuje praksa, negativno te posljedičnom smanjenom prijavom. Puno razumnije i praktičnije rješenje za obveznike bi bilo odrediti obvezu prijave i odjave u najbližoj turističkoj zajednici općine ili grada. XIII. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ČLANARINI – PRIJEDLOG 1. Obrazloženja ovog Prijedloga zakona posebno su apsurdna, stoga u nastavku komentiramo ključne izmjene u odnosu na važeći zakon: • Smanjenje iznosa članarine od 15%. Želi se ostvariti cilj Nacionalnog programa reformi sukladno Odluci o smanjenju parafiskalnih nameta u 2015. godini i ciljevima smanjenja u 2016. godini što nikako ne opravdava donošenje cijelog paketa Zakona već je dovoljna izmjena u ovom zakonu. Štoviše razlozi tome izneseni su u narednim točkama 2., 3. i 4. • Raspodjela u korist HTZ-a u slučaju kad obveznik plaćanja članarine ima poslovnice u kojima se obavlja djelatnost, odnosno pružaju usluge, u više od četiri županije izvan svog sjedišta, dostavljaju se korisnicima, prema slijedećem rasporedu: - 25% sredstava turističkoj zajednici općine ili grada, - 10% sredstava turističkoj zajednici županije - 65% sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici, od čega se najmanje 30% sredstava koristi za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim područjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. Ciljano se ovom odredbom jača Hrvatska turistička zajednica nauštrb određenih turističkih zajednica općina i gradova, no to nije logično opravdano prenošenjem dijela obveza na istu, već upravo suprotno, dodatne zadaće i obveze se delegiraju prema niže. • Kvartalno naplaćivanje Obrazloženo je kao pojednostavljivanje, no izmjena ove uvriježene dugogodišnje prakse imat će značajnog utjecaja na samu likvidnost turističkih zajednica te time pridonose negativnim uvjetima koji sile turističke zajednice na ukidanje. • Porezna uprava turističkim zajednicama općina i gradova jednom godišnje, a ne kako je do sada bilo propisano, jednom mjesečno, dostavlja podatke vezane uz evidenciju, obračun i naplatu članarine. Ovo smanjivanje s 12 na 1 izviješće godišnje je neobjašnjivo, te ne može nikako doprinijeti efikasnosti sustav Nema odgovora
119 TURISTIČKA ZAJEDNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV. OBRAZLOŽENJE ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Donošenje zakona po hitnom postupku je potpuno suprotno Poslovniku Hrvatskog sabora (čl. 204.). U obrazloženju se navodi da je razlog hitnog postupka ostvariti cilj iz Nacionalnog programa reformi za 2015, točnije mjeru smanjenja parafiskalnih nameta, dovoljno je po hitnom postupku donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. Nema odgovora
120 Turistička zajednica Zadarske županije II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 30. - Turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada S obzirom kako je u uvodu i obrazloženju naveden cilj smanjiti ispolitiziranost, pitanje je kako je to izvedivo ako se prisustvo lokalne samouprave u djelovanju TZ-a još više intenzivira uvođenjem obveznih 2 člana iz redova lokalne/regionalne samouprave od 8 članova Turističkog vijeća, te ulaskom u Nadzorni odbor. IZMJENA: Ostaviti postojeće odredbe važećeg zakona o članstvu u Turističkom vijeću kako bi se održala što jača i značajnija zastupljenost djelatnosti u turizmu. Prisustvo jedinice lokalne samouprave osigurano je funkcijom predsjednika. Nema odgovora
121 Turistička zajednica Zadarske županije I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 16. - Nadzorni odbor S obzirom kako je u uvodu i obrazloženju naveden cilj smanjiti ispolitiziranost, pitanje je kako je to izvedivo ako se prisustvo lokalne samouprave u djelovanju TZ-a još više intenzivira uvođenjem obveznih 2 člana iz redova lokalne/regionalne samouprave od 8 članova Turističkog vijeća, te ulaskom u Nadzorni odbor. IZMJENA: Ostaviti postojeće odredbe važećeg zakona o članstvu u Nadzornom odboru. Nema odgovora
122 Turistička zajednica Ličko-senjske županije PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ministarstvo turizma već tri godine najavljuje izmjene zakona kojima se regulira rad i financiranje sustava turističkih zajednica koje temelji na Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske koju je usvojio Hrvatski sabor na 8. sjednici održanoj 26. travnja 2013. godine, operativnom priručniku za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije (DMO) koju je po narudžbi Hrvatske turističke zajednice u prosincu 2013. godine izradila konzultantska tvrtka Horwath HTL Zagreb te smjernicama za izradu Zakona o turističkim zajendicama (po modelu DMO) – Ministarstvo turizma, 3. travnja 2014. godine. Navedeno pokazuje da su izmjene zakona temeljito pripremane (za svaki od navedenih dokumenata je provedena i stručna rasprava) i da je taj proces zaključen u travnju 2014. godine, dakle prije više od dvije godine. Danas Ministarstvo turizma traži donošenje predloženih zakona po hitnoj proceduri u Hrvatskom saboru! Donošenje zakona po hitnom postupku je potpuno nepotrebno, štoviše suprotno demokratskoj praksi. Objavljeni više od godinu dana nakon smjernica, Prijedlozi su u potpunom nesuglasju sa smjernicama za izradu Zakona o turističkim zajednicama od 3. travnja 2014. godine čija je osnova Operativni priručnik za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije (DMO). Umjesto daljnje razrade tih smjernica koje su imale određene prednosti i nedostatke uz uvažavanje informacija prikupljanih na terenu i struke, iznosi se više od godine dana nakon i iznenada potpuno novi prijedlog paketa zakona o kojima se u ovakvim, zbog žurnosti odnosno hitnosti procedure uvjetima, ne može kvalitetno razmotriti i time se može nanijeti velika šteta cijelom sustavu TZ-a. U stručnoj raspravi vođenoj tijekom izrade Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske i Operativnog priručnika za primjenu modela destinacijskih menadžment organizacija (DMO), Ministarstvo turizma je najavljivalo slijedeće bitne promjene: • Na razini turističkih zajednica općina i gradova osnovne zadaće bi se vezale za informiranje i servis dobrodošlice turistima koji borave u destinaciji, razvoj različitih događanja, suradnja sa privatnim sektorom na razvoju novih turističkih proizvoda. • Turističke zajednice županija kao regionalne destinacijske menadžment organizacije (RMO) su trebale dobiti veći obujam zadaća u odnosu na sadašnje zakonsko rješenje, ali i značajno povećanje prihoda od boravišne pristojbe i članarine kako bi mogli efikasno izvršavati povećani broj zadaća (strateško planiranje, upravljanje kvalitetom, upravljanje sustavom DMO i nadzor, edukacija, promocija, itd.). • Glavni ured Hrvatske turističke zajednice bi se transformirao u marketinšku agenciju sa ključnim zadatkom promocije turizma Republike Hrvatske, upravljanje brendom i izgradnja imidža hrvatskog turizma, dok bi niz poslova koje danas obavlja Glavni ured preuzele županijske turističke zajednice (RMO) Predlagatelj (Ministarstvo turizma) predloženim zakonskim rješenjima praktično jačaju turističke zajednice općina i gradova koje su turistički razvijene, a one općinske i gradske turističke zajednice sa malim prihodima kroz odredbe o financiranju i zastupanju (tj. izbor direktora) osuđuju na ukidanje po sili zakona. Prijedlog Zakona ne predviđa alternativu ukidanju, niti se odredbe koje omogućuju ukidanje nalaze pod kaznenim odredbama što bi omogućilo korekcije. Prijedlozima se propisuju suprotnosti koje logikom ne mogu nikako rezultirati efikasnošću, a to su smanjenje prihoda i povećanje obujma zadaća, s ograničenjem u zapošljavanju (izdatci za plaće ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda što već u trenutnom stanju krši oko 50% sustava). Prijedlogom su predviđene dodatne iznimno zahtjevne aktivnosti poput organiziranje kriznog menadžmenta, upravljanje kvalitetom u destinaciji, praćenje i sudjelovanje na natječajima za EU fondove (da li je ikome u našoj ili u nekoj drugoj državi osim sada TZ-ima zakonski propisana ova obveza?), koordinacija izrade i provedbe strateških dokumenata razvoja turizma što je u stvari u nadležnosti lokalne i regionalne uprave i samouprave i dr. U prijedlogu ovih zakona Ministarstvo u pogledu rasporeda zadaća po pojedinim razinama sustava (uz manja odstupanja) slijedi upute iz dokumenata, ali odstupa od alociranja financijskih sredstava kako je to ranije bilo najavljeno. Štoviše predložene izmjene i dopune Zakona o članarini u turističkoj zajednici značajno povećavaju prihode Glavnog ureda i to na štetu turističkih zajednica općina i gradova kroz odredbu da tvrtke koje posluju u 4 i više županija članarinu plaćaju po drugačijem rasporedu. Smanjuju se sredstva kojima će raspolagati turističke zajednice županija i to smanjenjem članarine i drugačijom raspodjelom sredstava boravišne pristojbe nautičara. Novi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ide prema okrupnjavanju turističkih zajednica u sustavu koje bi gradile identitet i brend šire regionalne destinacije, pa se sukladno tome treba propisati i drugačija raspodjela sredstava članarine. No nije jasno kako sve ove izmjene koje smanjuju prihode turističkim zajednicama nižeg ustroja te jačaju nacionalnu, točno pridonose gradnji regionalnog identiteta i brenda. Izmjenom Zakona o boravišnoj pristojbi propisano je da će Hrvatska turistička zajednica 50% sredstava uplaćenih u prometu nautičara uplatiti turističkoj zajednici općine ili grada na čijem području se ostvaruje turistički promet. Iz kojeg razloga u raspodjeli ovih sredstava ne sudjeluju turističke zajednice županija? Sve navedeno navodi na zaključak da se predložene izmjene zakona u potpunosti odbace te se pristupi izradi novog Prijedloga Zakona uz uvažavanje informacija prikupljanih na terenu i struke. Nema odgovora
123 Turistička zajednica Zadarske županije V. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA I  OBRAZLOŽENJEM, (Članci 1. - 21.) Potpuno je nejasno kakav se to preustroj uspostavlja ovim Zakonom kada osim ukidanja TZ mjesta, sve ostali oblici su isti. Štoviše, kako smo obrazložili na više mjesta, model DMO nije definiran, udruživati se može i po postojećem zakonu, iz zakonskih zadaća većine sustava, za razliku od važećeg zakona, nema zadaća koje se odnose na okupljanje dionika javnog, privatnog i civilnog sektora s ciljem strateškog razvijanja destinacije, i još mnogo toga. Najavljeno ovdje kao novina kojom će se smanjiti ispolitiziranost, pitanje Predsjednika TZ-a u principu je isto. Sami čelnici samouprave odlučuju hoće li predsjednik biti on/ona ili neka druga osoba. Štoviše, prisustvo lokalne samouprave u djelovanju TZ-a još je više intenzivirano uvođenjem obveznih 2 člana iz redova lokalne/regionalne samouprave od 8 članova Turističkog vijeća, te ulaskom u Nadzorni odbor. Nema odgovora
124 Turistička zajednica Zadarske županije I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 3. Iako je u Članku 1. stavak 3. dana definicija Destinacijske menadžment organizacije (DMO), sam model nije ni u čemu definiran. Štoviše, iz zadaća Turističkih zajednica su upravo izbrisane one točke koje se odnose na suštinu destinacijskog menadžmenta, točnije okupljanje dionika javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju strateškog i operativnog upravljanja destinacijom i ostvarivanja zajedničke, prethodno usuglašene, strategije. Zadaća „koordinacije dionika javnog i privatnog sektora u planiranju i provedbi ključnih turističkih razvojnih projekata“ ostavljena je samo na županijskoj razini, ne na općinskoj, gradskoj, niti nacionalnoj. Stoga se logično nakon iščitavanja cijelog Prijedloga Zakona postavlja pitanje "Po čemu je točno predloženi sustav organiziran po modelu DMO?" kada model nije zadan. Postojeći zakon propisuje jasne zadaće i daje jasne temelje za njihovo provođenje, a posebno u vidu destinacijskog menadžmenta, tj. okupljanja dionika, za razliku od prijedloga. Prema ovom Članku udružene turističke zajednice općina i gradova nisu dio sustava organiziranog po modelu DMO. Što su u stvari udružene turističke zajednice općina i gradova? MOLIMO ELABORIRATI: po čemu je to ovaj predloženi sustav za razliku od postojećeg organiziran po modelu DMO? Nema odgovora
125 Turistička zajednica Zadarske županije PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV. OBRAZLOŽENJE ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU 1. Donošenje zakona po hitnom postupku je potpuno nepotrebno i suprotno Poslovniku Hrvatskog sabora čiji članak 204. govori kako: „Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi.“ Kako se u obrazloženju navodi da je razlog hitnog postupka ostvariti cilj iz Nacionalnog programa reformi za 2015, točnije mjeru smanjenja parafiskalnih nameta, dovoljno je po hitnom postupku donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. Nema odgovora
126 TZ Splitsko - dalmatinske županije PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turistička zajednica Splitsko - dalmatinske županije Vezano na objavu prijedloga paketa Zakona o turističkim zajednicama, Zakona o boravišnoj pristojbi i Zakona o turističkoj članarini, u privitku Vam dostavljamo mišljenja i primjedbe, koje su jednim dijelom stajalište TZ Splitsko – dalmatinske županije, a drugim dijelom proizlaze iz održane koordinacije direktora turističkih zajednica gradova, općina i mjesta na području Splitsko – dalmatinske županije, koja je organizirana dana 7. srpnja 2015. godine. Pri tome posebno naglašavamo ogorčenost turističkih djelatnika u činjenici da se cijeli paket najvažnijih turističkih zakona po hitnom postupku stavlja na raspravu u samom „srcu turističke sezona“ kada su svi oni koji se bave turizmom u prvom redu usmjereni na svoje temeljne zadatke i pružanje kvalitetne usluge svojim gostima. Mišljenja i stajališta na prijedloge zakona su sljedeća; 1. Smatramo da nema osnove za donošenje Zakona o turističkim zajednicama i Zakona o izmjenama i dopunama zakona o boravišnoj pristojbi po Zakonu o hitnome postupku, izuzev Zakona o izmjenama i dopunama zakona o članarinama u turističkim zajednicama zbog mjere smanjenja parafiskalnih nameta koja je dio strukturnih reformi za ostvarivanje ciljeva iz Nacionalnog programa reformi za 2015. godinu. Pri tome moramo naglasiti da provedba navedene mjere u velikom dijelu otežava normalan rad, djelovanje i funkcioniranje sustava turističkih zajednica, a posebice velikih TZ gradova, koji se najvećim dijelom financiraju iz članarine i time gube značajne prihode. 2. Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ne proizlazi iz usvojene i donesene Strategije razvoja hrvatskog turizma te nije u skladu sa Smjernicama za izradu Zakona o TZ po modelu DMO, predstavljenima dana 3. travnja 2014. godine. 3. Jedinstveno je stajalište da se predloženim zakonskim rješenjima želi uvesti paralelni sustav upravljanja u odnosu na postojeći sustav turističkih zajednica, centralizacija financijskih sredstava neophodnih za obavljanje zadaća, a čime se narušava postojeći sustav turističkih zajednica koji je proteklih dvadesetak godina dao najveći doprinos razvoju i promociji hrvatskog turizma te je još uvijek najučinkovitiji sustav unutar hrvatskog gospodarstva. 4. Zakonodavac Prijedlogom zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma ukida obvezno osnivanje turističke zajednice što smatramo u potpunosti neprihvatljivim te se traži vraćanje navedene odredbe po postojećem Zakonu o turističkim zajednicama. 5. Zakonodavac predloženim zakonskim rješenjima i nadalje ne pridonesi u dovoljnoj mjeri profesionalizaciji, stručnosti i depolitizaciji sustava, što je bila jedna od najvećih zamjerki u dosadašanjem radu sustava turističkih zajednica. 6. Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama ne predviđa osnivanje RMO na razini 10 turističkih regija, unutar kojih bi se uspostavile DMO na način da se poštuje minimalni iznos izvornih prihoda koje područje DMO mora ostvarivati. Također, razdioba izvornih prihoda, sukladno povećanim zadaćama županijskih TZ ne uključuje povećanje buđeta, već u konačnici dolazi do smanjenja ukupnih prihoda županijskih TZ, te se postavlja pitanje načina i mogućnosti izvršavanja zadaća, o čemu zakonodavac očigledno nije vodio računa. 7. Predložena zakonska rješenja za turističke zajednice županija u potpunosti odstupaju od ranije najavljenog jačanja uloge županijskih turističkih zajednica, već štoviše njihova uloga dodatno se smanjuje izravnim smanjivanjem prihoda iz osnove turističke članarine i boravišne pristojbe, uz povećanje broja zadaća koje bi trebale obavljati. 8. Jedinstveno je stajalište da se turističkim zajednicama županija i turističkim zajednicama općina i gradova znatno povećava broj zadaća, a istovremeno se smanjuju ukupna financijska sredstva potrebna za izvršavanje istih. Istovremeno, povećanje broja zadaća zasigurno traži i nove djelatnike, o čemu zakonodavac također nije vodio računa. U tom kontekstu posebno se spornom smatra odredba iz članka 60., stavak 4. Zakona o turističkim zajednicama, a koja predviđa da troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih u turističkom uredu ne smiju prelaziti 25% ukupnih prihoda zajednice. Navedena odredba dovodi u pitanje funkcioniranje i opstojnost velikog broja turističkih zajednica, ukoliko je poslodavac mislio da se pod zaposlenima podrazumjevaju sezonski djelatnici i zaposlenici TIC-eva. Također nije jasno što je zakonodavac mislio pod ukupnim prihodima, posebice u slučaju TZ gradova i općina koje su dužne od uplaćenih 65% sredstava boravišne pristojbe, 30% doznačiti općini ili gradu. 9. Prilikom definiranja zadaća turističke zajednice općine ili grada (čl.27.), zadaća turistike zajednice županije (čl. 40.) i zadaća Hrvatske turističke zajednice (čl. 48.) Zakona o turističkim zajednicama, spornima se smatraju odredbe koje govore da TZ grada ili općine promovira destinaciju na razini općine ili grada, TZ županije promovira destinaciju na razini županije, a HTZ promovira destinaciju na nacionalnoj razini. Obzirom su postojeće odredbe zakona u zadaćama turističke zajednice županije govorile o promociji turističke ponude županije u zemlji i inozemstvu u koordinaciji HTZ-om, nije jasna navedena odrednica zakonodavca te se traži pojašnjenje. Da li to znači da županijske TZ više nisu zadužene za promociju u inozemstvu? Ako da, to je u potpunosti neprihvatljivo i traži se da županijske turističke zajednice i nadalje vrše promociju u inozemstvu. 10. Odredba VII. prijedloga Zakona o turističkim zajednicama koja definira „Udruživanje turističkih zajednica“, smatra se dvosmislenom, diskriminatornom i spornom, jer dovodi do nelogičnosti između ponuđenih prijedloga zakona, stvaranja paralelnog sustava te neravnopravnog položaja svih postojećih TZ unutar sustava. Naime potiće se udruživanje lokalnih TZ i to onih u okviru projekta PPS, koje zatim imaju mogućnost povećanja iznosa boravišne pristojbe, čime se u neravnopravan položaj dovode sve druge turističke zajednice unutar sustava, a koje su van spomenutog projekta, kao i županijske turističke zajednice, koje imaju mogućnost udruživanja, ali ne i udjela u prihodu dodatne boravišne pristojbe. 11. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o boravišnoj pristojbi u članku 19. stavak 2., predviđa da se raspodjela sredstava boravišne pristojbe od nautike vrši na način da 50% ide HTZ-u, a 50% TZ gradova i općina gdje se ostvaruje promet u nautici, što je u potpunosti neprihvatljivo jer se ponovno eliminiraju TZ županija, koje ne samo da ne sudjeluju u raspodjeli ovoga prihoda, već su time dovedene u situaciju da ne mogu vršiti promociju nautičkog turizma, a jedna od zadaća je upravo pokretanje, objedinjavanje i koordinacija inicijativa vezano za stvaranje turističkih proizvoda. Stoga se traži da se raspodjela prihoda boravišne pristojbe od nautike vrši na jednaki način kao i osnovna boravišna pristojba, a to je 10% TZŽ, 25% HTZ i 65% TZ grada/općine, ali bez transfera jedinici lokalne uprave i samouprave. 12. U prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o članarinama u turističkim zajednicama u čl. 14. predviđena je različita raspodjela prihoda ovisno o tome da li obveznik ima poslovnice u najviše 4 županije ili više njih, što se smatra u potpunosti neprihvatljivima i direktno ide na štetu proračuna većih TZ gradova i općina te se ovim putem traži da se raspodjela vrši po odredbama postojećeg Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. 13. Kroz Prijedlog zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, zakonodavac ukida sve turističke zajednice mjesta bez ikakvog obrazloženja i objašnjenja. Pri tome se ne uvažava činjenica da postoje TZ mjesta koje raspolažu sa mnogo većim prihodima u usporedbi s TZ općine, ostvaruju značajan broj noćenja i na taj način žele sredstva vratiti u svoje mjesto, zbog čega smatramo da zakonodavac treba rješenjima ponuditi odgovarajuće kriterije za ukidanje ili opstojnost TZ mjesta. 14. U prijedlogu zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, zakonodavac je pod čl. 56 predvidio rokove za donošenje programa rada i financijskog plana turističkih zajednica za sljedeću godinu, za koje smatramo da su neodgovarajući i to posebice za TZ općine i grada, koje su po zakonskim prijedlozima dužne prijedloge programa sa planom podnijeti do 15. rujna tekuće godine, što je prerano, a kada se uzme u obzir da je skupština dužna do kraja tekuće godine donijeti program s financijskim planom i činjenicu da je još uvijek riječ o turističkoj sezoni, kada djelatnici u uredima imaju puno posla. 15. Za turističke zajednice gradova i općina zakonodavac je propisao obvezu donošenja zasebnih programa u sklopu programa rada i za svaki se propisuje osnivanje stručnih koordinacija koje bi se sastojale od 7 članova. Navedenu odredbu smatramo upitnom, obzirom se nepotrebno propisuju dodatni poslovi koji i dodatno opterećuju proračune turističkih zajednica, uz povećanje administrativnih poslova u uredima, traženje plaćanja naknada za rad u spomenutim koordinacijama i pronalaženje odgovarajućih i adekvatnih ljudi za rad u koordinacijama, posebice u manjim sredinama gdje je problem i sakupiti članova turističkog vijeća. 16. Zakonodavac predlaže u članku 21.,stavak 4. Izmjena i dopuna zakona o boravišnoj pristojbi, da u slučaju kada nije osnovana TZ općine/grada, prijava i odjava turista se obavljaju u TZ županije, što je u potpunosti nelogično kada se uzme u obzir udaljenost pojedinog turističkog mjesta (otoci, unutrašnjost) od sjedišta županijske turističke zajednice te bi jedino praktično i razumno rješenje bilo da se ti poslovi obavljaju u neposredno najbližoj turističkoj zajednici općine i grada, koja bi i raspolagala sa uplaćenim sredstvima boravišne pristojbe na tome području, a ne kako je zakonodavac predvidio da bi ta sredstva tj. 65% sredstava (čl 20., stavak 5.) ostala općini ili gradu. 17. Zakonodavac je predvidio da nadzor nad financijskim poslovanjem provodi Ministarstvo financija, što se smatra nepotrebnim. Naime, sustav TZ je jedan je od najučinkovitijih sustava u zemlji u obavljanju svojih zadaća koji već ima nadzore od strane više tijela (HTZ, MINT, Državna revizija) te se postavlja pitanje čemu još dodatni nadzori, kada je zakonodavac i propisao obvezu transparentnog poslovanja. U tom kontekstu sporne su i neprihvatljive odredbe prijedloga zakona u kojima se daje ovlast bilo kojem članu turističke zajednice da može tražiti nadzor neograničeno puta na trošak turističke zajednice. 18. Jedinstveno je stajalište sviju da je potrebno u Zakon o izmjenama i dopunama zakona o boravišnoj pristojbi obavezno ugraditi stavku o kaznenoj odgovornosti pravne osobe i fizičke osobe odgovorne za upravljanje poslovnim subjektom, u slučajevima zadržavanja naplaćene boravišne pristojbe za svoje svrhe, kao i povećanje visine boravišne pristojbe na razini države sa 7 na 10 kuna, jer je to jedini način osiguravanja optimalnih financijskih sredstava za djelovanje i funkcioniranje sustava turističkih zajednica, posebice u kontekstu kontinuiranog smanjivanja turističke članarine. 19. Obzirom sustav turističkih zajednica ne dobiva od Porezne uprave jednom mjesečno obračune, naplate i zaduženja, te ne raspolaže doslovno nikakvim podacima o članarini, izuzev stanja na računu, traži se ukidanje odredbe iz čl.14., stavak 6. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama vezano za 3% provizije koje uzima Porezna uprava. 20. Napominjemo da je za adekvatno funkcioniranje i djelovanje turističkih zajednica gradova i općina potrebno ukinuti iznos od 30% transfera pripadajućeg iznosa/dijela BP koje dobiva lokalna zajednica nakon raspodjele navedenih sredstava. U konačnici smatramo da je sustav turističkih zajednica proteklih dvadesetak godina dao najveći doprinos razvoju hrvatskog turizma te je još uvijek najučinkovitiji sustav unutar hrvatskog gospodarstva. Činjenica je da ga treba modernizirati i prilagoditi današnjim trendovima na tržištu, ali jedino uz uvjet rasta njegove učinkovitosti i uz određeno vrijeme prilagodbe. Da bi zakon kvalitetno unaprijedio sustav turističkih zajednica mora proći temeljiti i opsežni javni uvid svih uključenih subjekata, a nikako ići u hitnu proceduru. Stoga tražimo da se navedeni predloženi paket turističkih zakona, uz ovakav način donošenja, povuće iz zakonske procedure i krene ispočetka u njegov proces donošenja. Nema odgovora
127 Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Prijedlogom novog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma u potpunosti se pravno otvara prostor prestanku rada svih TZ koje nemaju potpunu financijsku samostalnost. To u konačnici znači da bi na kontinentu RH ostalo svega nekoliko većih TZG. Gotovo niti jedna TZ svih razina neće moći niti teoretski opstati bez potpore JLS. Prema sadašnjoj situaciji, samostalno eventualno na području VSŽ mogu funkcionirati TZ gradova Vukovara i Vinkovaca. Prema novom prijedlogu Zakona zaključuje se da će svaka lokalna TZ postojati ako to i kako bude željela JLS, po principu: želite li turizam u svojoj sredini, sami si ga financirajte, ali ne iz prihoda namijenjenih TZ nego iz prihoda JLS. S obzirom na velika očekivanja od novog Zakona, postavlja se jedno temeljno pitanje: tko će ga provoditi? I je li zamisao da se "promicanje hrvatskog turizma" provodi na cijelom području RH? Zakoni koji uređuju izvorne prihode sustava TZ trebaju osigurati uvjete za provedbu zadaća definiranih Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma na cijelom području RH, a ne ih bez kvalitativnih i razvojnih kriterija osiguravati manjem broju turističkih zajednica i dodatno centralizirati. Nema odgovora
128 Turistička zajednica Ličko-senjske županije XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 73. Znači li to da onda radnici iz ukinutih TZ mjesta automatski ostaju na radnim mjestima u novoustrojenim turističkim društvima u tim mjestima? Nema odgovora
129 Turistička zajednica Ličko-senjske županije IX. NADZOR, Članak 61. - Tijela nadležna za provođenje nadzora i obavljanje revizije Odredbe ovih stavaka treba odbaciti; pritužbi članova TZ može biti bezbroj, a s obzirom na naš mentalitet i ponašanje, osobito u manjim općinama i gradovima, dio njih bit će potaknut čistim politikanstvom, etiketiranjem i kritizerstvom; Nema odgovora
130 Turistička zajednica Ličko-senjske županije VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 60. - Prihodi Radi sve više specifičnih područja i zadaća koje se stavljaju u nadležnost TZ i koje ona mora rješavati, pojavit će se potreba za zapošljavanjem dodatnih radnika osposobljenih za obavljanje takvih zadaća što će iziskivati i povećanje troškova rada zaposlenih Nema odgovora
131 Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije VII. UDRUŽIVANJE TURISTIČKIH ZAJEDNICA, Članak 55. - Udruživanje turističkih zajednica bez upisa u Upisnik turističkih zajednica Udruživanje turističkih zajednica sporazumno ili s upisom u upisnik (čl. 54. i čl. 55.) predstavlja značajnu konfuziju za funkcioniranje sustava prema postojećoj organizacijskoj strukturi i to u financiranju, nadležnosti i provedbi aktivnosti. Ovakvim rješenjem pojedine TZ biti će višeslojno obvezne prema Sporazumima, prema TZ županije. Pod čijom će ingerencijom i s čijim programima rada usklađivati svoje aktivnosti područje TZ koje pokrivaju područje više županija? Što ako se neke TZ ili JLS odluče "pregrupirati", hoćemo li svake godine imati nove destinacije? Za planirani dugoročni razvoj određenog područja treba imati jasno definirano područje kao i nadležnost za isto. Nema odgovora
132 Turistička zajednica Ličko-senjske županije VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 57. Stalne stručne koordinacije za 3 potprograma radit će na sjednicama koje će se, shodno terminima izrade programa rada, morati održavati tijekom ljeta; tko će za to imati vremena usred sezone?! Pored toga, rad članova ovih koordinacija trebat će honorirati što su samo dodatni troškovi TZ pa bi broj članova koordinacija trebalo smanjiti. Nema odgovora
133 Turistička zajednica Ličko-senjske županije II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 33. budući da nemaju pravnu osobnost, da se uglavnom nalaze u malim mjestima (selima), te da rade samo par mjeseci tijekom sezone i da u njima često rade srednjoškolci i studenti, turistička društva treba ukinuti i svesti ih na razinu ispostave TZ, a ne propisivati njihov cjelogodišnji rad jer to nema smisla ni financijskog opravdanja; dok se turističkim društvima propisuje obvezan cjelogodišnji rad, istovremeno se ukidaju TZ mjesta koje imaju pravnu osobnost te veći značaj nego turistička društva; Nema odgovora
134 Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije X. PRESTANAK POSTOJANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE, Članak 67. - Razlozi za prestanak postojanja turističke zajednice S obzirom da novim prijedlogom Zakona nije propisana obvezatnost osnivanja turističkih zajednica bilo koje razine (čl. 4. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma NN 152/08), pojedine odredbe članka 67. u vrlo kratkom roku dovesti će do prestanka postojanja velikog broja turističkih zajednica na cijelom kontinentu. Tako se Skupština TZ može sastati i jednostavno donijeti odluku da TZ više ne postoji jer obvezatnost postojanja više za niti jednu TZ ne postoji. Ne vidimo opravdanost da kršenje odredbe o 25% brutto prihoda za plaće zaposlenika ili kašnjenje s rokom dostave izvješća i planova rezultira gašenjem turističke zajednice i predlažemo da se čl. 67. u potpunosti promjeni te da se navedene odredbe uvrste pod poglavlje XI. Kaznene odredbe. Nadalje, tko i temeljem kojih kriterija će utvrditi osnovu za gašenje koja glasi "ako turistička zajednica ne izvršava zadaće zbog kojih je osnovana"? Turistička zajednica mora izvršavati zadaće radi koji je osnovana, no ako to ne čini, treba možda mijenjati način upravljanja, a ne gasiti TZ na štetu lokalne zajednice i ukupnog razvoja turizma nekog područja. Nema odgovora
135 Turistička zajednica Ličko-senjske županije II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 30. - Turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada Mišljenja smo da je dovoljan jedan član kojeg u turističko vijeće delegira predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave osobito zato što je i nadalje ostavljena mogućnost da predsjednik lokalne TZ bude načelnik/gradonačelnik – treba ostaviti što više mjesta u turističkom vijeću pružateljima ugostiteljskih, turističkih i s njima povezanih usluga; Nema odgovora
136 Turistička zajednica Ličko-senjske županije II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 28. - Skupština turističke zajednice općine ili grada Mišljenja smo da se kod sastava skupštine lokalne TZ mora uzeti u obzir postojanje udruga iznajmljivača, ugostitelja i sličnih na području TZ: ako su takve udruge osnovane, onda one moraju dati svoje predstavnike u skupštinu ovisno o udjelu te skupine (iznajmljivači, ugostiteljstvo i sl.), u prihodima TZ; time se jača smisao postojanja takvih udruga jer im se omogućuje neposredno sudjelovanje u kreiranju turističke politike i razvoja destinacije kroz sudjelovanje u skupštini TZ; ima, naime, mnogo primjera iz prakse da u prihodima u skupini iznajmljivača najveće pojedinačne prihode ostvaruju fizičke osobe koje prebivalište imaju izvan područja TZ te u turističkoj destinaciji borave samo tijekom sezone pa na sjednice skupštine uglavnom ne dolaze budući da se one održavaju u izvansezonskom razdoblju; konačno, o turističkom razvitku destinacije i turističkoj problematici moraju odlučivati osobe koje u destinaciji žive svih 12 mjeseci u godini; Nema odgovora
137 Turistička zajednica Ličko-senjske županije II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 27. - Zadaće turističke zajednice općine ili grada Stavak 1, točka 10.: Kako – kojim načinima i instrumentima te uz kakve ovlasti će lokalna TZ upravljati kvalitetom destinacije; Nema odgovora
138 Turistička zajednica Ličko-senjske županije II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 27. - Zadaće turističke zajednice općine ili grada Stavak 1., točka 7.: Odredbu o upućivanju marketinških materijala lokalne TZ na konačno oblikovanje u županijsku TZ treba odbaciti; može se propisati usuglašavanje u određenoj mjeri za složenije materijale, ali ne i za obične prospekte i manje materijale; odluku o oblikovanju marketinških materijala mora donositi lokalna TZ, odnosno njezina tijela; Nema odgovora
139 Turistička zajednica Ličko-senjske županije I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 19. Odredbu o trajanju mandata direktora Turističkog ureda od 4 godine treba odbaciti i ne vraćati je natrag jer je upravo radi ravnopravnosti svih zaposlenih u Turističkom uredu u smislu radnog zakonodavstva takva odredba izbačena iz važećeg Zakona o TZ iz 2008 godine u odnosu na Zakon iz 1994. godine; Nema odgovora
140 Turistička zajednica Ličko-senjske županije I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 7. - Djelovanje turističkih zajednica Traži se pojašnjenje stavka 3., točke 5.: Što je javna turistička informacijska infrastruktura za elektroničko poslovanje i elektroničko trgovanje u turizmu? Nema odgovora
141 Turistička zajednica Ličko-senjske županije I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2. da li je dijeljenje tiskanih promidžbenih materijala u inozemstvu promotivna aktivnost u čijem provođenju treba istaknuti znak hrvatskog turizma, tj. treba li taj znak biti otisnut na promidžbenim materijalima koji se npr. dijele na turističkim sajmovima? Nema odgovora
142 Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije V. TURISTIČKA ZAJEDNICA ŽUPANIJE, Članak 40. - Zadaće turističke zajednice županije TZŽ se izravno dovodi u sukob interesa prilikom dodjeljivanja sredstava za turistički nerazvijena područja. Predloženi postupak dodjele sredstava potpuno je apsurdan jer TZŽ provode sve radnje i utvrđuju neobvezujući prijedlog dok TV HTZ-a donosi odluku. Uzimajući u obzir sve okvire unutar kojih bi ovim prijedlogom Zakona funkcionirale i postojale TZŽ, postoji velika vjerojatnost gašenja TZŽ (posebice u odnosu na čl. 67.) te je potrebno najmanje predložiti alternativu. Ukoliko bi TZŽ i postojala, sve navedene zadaće (1-20) i poslove trebala bi provoditi jedna osoba. Nema odgovora
143 Turistička zajednica Ličko-senjske županije II. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ILI GRADA, Članak 31. - Turistička društva budući da nemaju pravnu osobnost, da se uglavnom nalaze u malim mjestima (selima), te da rade samo par mjeseci tijekom sezone i da u njima često rade srednjoškolci i studenti, turistička društva treba ukinuti i svesti ih na razinu ispostave TZ, a ne propisivati njihov cjelogodišnji rad jer to nema smisla ni financijskog opravdanja; dok se turističkim društvima propisuje obvezan cjelogodišnji rad, istovremeno se ukidaju TZ mjesta koje imaju pravnu osobnost te veći značaj nego turistička društva; Nema odgovora
144 Turistička zajednica Ličko-senjske županije VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 56. - Godišnji program rada i financijski plan Mišljenja smo da su ovi rokovi neprihvatljivi i treba ih pomaknuti kasnije, barem kao što je u važećem Zakonu; ne mogu lokalne TZ izrađivati programe rada i financijske planove dok još traje turistička sezona jer, osim što tada ne mogu znati većinu pojedinačnih aktivnosti koje će izvršiti u idućoj godini, osobito u suradnji s drugim subjektima, početkom rujna još ne mogu imati točniji uvid u ukupne prihode koji su temelj za planiranje pojedinačnih aktivnosti kako propisuje članak 57., stavak 1.; ako je vijeće obvezno dostaviti skupštini program rada s financijskim planom najkasnije 8 dana prije njegova razmatranja na sjednici skupštine, zašto se propisuje odredba dostave tog dokumenta skupštini čak 3 i pol mjeseca prije posljednjeg roka za njegovo donošenje? Nema odgovora
145 Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA UVOD Ministarstvo turizma već tri godine najavljuje izmjene zakona kojima se regulira rad i financiranje sustava turističkih zajednica. Izradu novih zakonskih rješenja temelje na slijedećim dokumentima: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske koju je usvojio Sabor Republike Hrvatske na 8. sjednici održanoj 26. travnja 2013. godine Operativni priručnik za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije (DMO) koju je po narudžbi Hrvatske turističke zajednice u prosincu 2013. godine izradila konzultantska tvrtka Horwath HTL Zagreb Smjernice za izradu Zakona o turističkim zajendicama (po modelu DMO) – Ministarstvo turizma, 3. travnja 2014. godine. Iz ovoga je razvidno da su izmjene zakona temeljito pripremane (za svaki od navedenih dokumenata je provedena i stručna rasprava) i da je taj proces zaključen u travnju 2014. godine, dakle prije više od dvije godine. Danas Ministarstvo turizma traži donošenje predloženih zakona po hitnoj proceduri u Saboru Republike Hrvatske!!?? Donošenje zakona po hitnom postupku je potpuno nepotrebno, štoviše suprotno demokratskoj praksi. Izuzetno bi se po hitnom postupku mogao donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama i to samo u dijelu o smanjenju stopa za 15% sukladno odluci Vlade RH. Ključno pitanje je u kojoj mjeri su postavke iz navedenih dokumenata jasno ugrađene u zakonska rješenja? Operativni priručnik navodi u poglavlju 3.2. Osnovne smjernice rješenja: Ustanoviti regionalne menadžment organizacije na razini 10 turističkih regija koje su definirane Strateškim marketinškim planom hrvatskog turizma 2008. – 2012. Grad Zagreb Središnja Hrvatska Slavonija Kvarner Istra Lika – Karlovac Dalmacija – Zadar Dalmacija – Šibenik Dalmacija – Split Dalmacija – Dubrovnik Unutar regija ustanoviti destinacijske menadžment organizacije na način da se poštuje minimalni iznos izvornih prihoda koje područje DMO mora ostvarivati (uz moguće dodatne kriterije) te na taj način potaknuti okrupnjavanje organizacija i istovremeno smanjenje njihovog broja. Prijedlog je da buduće DMO obuhvaćaju: Rivijere Šira područja gradova na obali Veće otoke Područja županija u turističkim regijama Središnja Hrvatska i Slavonija Redefinirati zakonom dane misije i zadaće Hrvatske turističke zajednice (NTO), TZ-ova županija (RMO) i destinacija (DMO) prema najboljoj svjetskoj praksi. Definirati razinu turističkog informacijskog centra kao podružnice DMO. Jasno razdijeliti odgovornosti kod zajedničkih zadataka i definirati jasne odgovornosti i mehanizme nadzora i kontrole. Redefinirati razdiobu izvornih prihoda sukladno novoj razdiobi zadaća, a što bi moralo uključivati povećanje budžeta regionalnih organizacija u odnosu na današnje županijske TZ-ove, a na način da se sredstva alociraju s razine Glavnog ureda HTZ (čiji bi se opseg zadataka smanjio u odnosu na današnji), ali i dijela sredstava koji je danas alociran za lokalne TZ-ove. Uvesti profesionalne kriterije zapošljavanja u svim razinama turističkih organizacija. Ukinuti odredbu postojećeg zakona po kojoj su župani, načelnici i gradonačelnici automatizmom predsjednici skupština turističkih zajednica i vratiti mehanizam iz prethodnog zakona koji i dalje omogućava da predstavnici politike i dalje obnašaju tu funkciju ako ih skupština izabere. Ministarstvo turizma u Smjernicama za izradu zakona o turističkim zajednicama po modelu DMO slijedi upute iz Operativnog priručnika i dodatno ih razrađuje sa nešto više detalja i uputa. Što je od navedenih smjernica dosljedno ugrađeno u prijedloge zakona? Nisu predviđene regionalne menadžment organizacije (RMO) ostaju turističke zajednice županija kao i sada. Nije predviđena uspostava destinacijskih menadžment organizacija (DMO) unutar regionalnih menadžment destinacija (RMO). Nisu adekvatno redefinirane zakonom dane zadaće za Hrvatsku turističku zajednicu, Reginalne menadžment organizacije i Destinacijske menadžment organizacije prema najboljoj svjetskoj praksi. Nije definirana uloga turističkog informativnog centra (TIC) kao podružnice DMO (u prijedlogu zakona su i TIC i turističko društvo). Nije jasno utvrđena odgovornost kod zajedničkih zadaća za više nivoa sustava (Hrvatska turistička zajednica, Regionalna menadžment organizacija, Destinacijska menadžment organizacija ili Hrvatska turistička zajednica, Turističke zajednice županija, Turističke zajednice gradova i općina) Predložena razdioba sredstava boravišne pristojbe i članarine nije redefinirana i nije usklađena razdiobi zadaća po pojedinoj razini sustava. Štoviše predložena rješenja u Zakonu o boravišnoj pristojbi i Zakonu o članarini u turističkoj zajednici su u suprotnosti sa navedenom smjernicom koju je Ministarstvo turizma tijekom stručnih rasprava posebno naglašavalo i to najavom: povećanja iznosa boravišne pristojbe, raspodjelom uplaćenih sredstava u omjeru Hrvatska turistička zajednica 20%, Turističke zajednice županija 15%, Turističke zajednice gradova i općina 65% Ništa od navedenog nije u prijedlogu zakona. Profesionalni kriteriji u zapošljavanju su i do sada bili dominantni kriterij u sustavu turističkih zajednica. Predloženo je donekle ugrađeno u prijedlog zakona. Što se konkretno predlaže u zakonima i područjima rada turističkih zajednica? TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINA I GRADOVA Predlagatelj (Ministarstvo turizma) predloženim zakonskim rješenjima praktično jačaju turističke zajednice općina i gradova koje su turistički razvijene, a one općinske i gradske turističke zajednice sa malim prihodima kroz odredbe o financiranju i zastupanju (tj. izbor direktora) osuđuju na ukidanje po sili zakona. A što nakon ukidanja takve turističke zajednice grada ili općine? Nadalje za ovu razinu sustava predlažu se modeli udruživanja i to kroz tri različita modela: Turističke zajednice Područja (pravne osobe), Udruživanje s upisom u Upisnik (nije pravna osoba, to ostaju turističke zajednice općine ili gradova, ali je obvezno donijeti Statut), Udruživanje bez upisa u Upisnik. Potpuno je nejasna pozicija udruživanja pod b) i c) u odnosu na same turističke zajednice općina i gradova i na odnos sa turističkim zajednicama županija kojima pripadaju (a moguće je udruživanje izvan obuhvata jedne županije). Svakako je nerealno očekivati udruživanje onih turističkih zajednica općina ili gradova koje će biti ukinute – kako se može udruživati pravni subjekt koji je zakonom (rješenjem ministarstva) ukinut i time prestao postojati? Posebno zbunjuje i odredba (članak 3. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma – prijedlog) u kojem se propisuje: ''Sustav turističkih zajednica, organizira se po modelu DMO (destinacijska menadžment organizacija) a čine ga: turistička zajednica općine ili grada osnovana za područje općine ili grada, turistička zajednica područja osnovana za područja na kojem nisu osnovane turističke zajednice općina i gradova iz točke 1. ovoga članka Zakona, turistička zajednica županije za područje županije, Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba, Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.'' Dakle, udružene turističke zajednice općina i gradova nisu dio sustava organiziranog po modelu DMO. Što su u stvari udružene turističke zajednice općina i gradova? Predlagatelj zakona izrazito stimulira udruživanje turističkih zajednica općina i gradova i to odredbom u zakonu o boravišnoj pristojbi da mogu donositi odluke o povećanju iznosa boravišne pristojbe za područje udruženih turističkih zajednica. Tako prikupljena sredstva raspoređuju samo turističke zajednice općine ili grada i to namjenski za program kojeg donosi turistička zajednica općine ili grada i općinska ili gradska uprava. A gdje se tu izgubio onaj zajednički program udruženih turističkih zajednica općina i gradova. Ne bi li ova dodatna sredstva koja je moguće prikupiti samo na temelju udruživanja trebalo usmjeriti na zajedničke aktivnosti udruženih turističkih zajednica. Apsurda ima još u ovim prijedlozima tako da turistička zajednica područja ne može povećati iznos boravišne pristojbe iako obuhvaća više jedinica lokalne samouprave. Predlagatelj je očito s namjerom, izostavio bilo kakvu mogućnost da se turističkoj zajednici grada i općine koja nije udružena sa drugim turističkim zajednicama donosi odluku o povećanju boravišne pristojbe za svoje područje. Što kaže Ustav Republike Hrvatske o ovoj tako očitoj diskriminaciji koju predlaže Ministarstvo turizma? Za turističke zajednice gradova i općina predlagatelj je propisao obvezu donošenja zasebnih godišnjih programa i to: razvoj turističkih proizvoda, promociju destinacija, uređenje javne turističke infrastrukture. Za svaki od navedenih programa propisuje se osnivanje stručnih koordinacija od po 7 članova. Ovdje je upitna ova odredba s obzirom da se nepotrebno propisuju poslovi koji dodatno opterećuju proračune turističkih zajednica gradova i općina jer za sve koordinacije sasvim sigurno treba dodatni administrativni rad u turističkim uredima. Kako će to osigurati veliki broj turističkih zajednica koje nemaju dovoljno sredstava? Druga upitna stavka je promocija destinacije kojom se turističke zajednice gradova i općina praktično izdvajaju iz sustava i obveze kreiranja promidžbenih programa na razini regija (županija), a što je predviđeno zadaćama turističkih zajednica županija. Praktično i ova rješenja jačaju razvijene turističke zajednice općina i gradova, a dodatno problematiziraju one s nedovoljnim financijskim kapacitetima, te u području promocije otvaraju potencijalne procjepe između programa turističke zajednice grada i općine, programa turističke zajednice županije i programa Hrvatske turističke zajednice. Ministarstvo odredbom o načinu plaćanja članarine obveznika koji posluju u četiri i više županija izravno financijski slabi turističke zajednice općina i gradova i Turističku zajednicu grada Zagreba, a jača prihode Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Zanimljivo je da se od tako prikupljenih sredstava od članarine 30% raspoređuje po kriterijima koje utvrđuje ministar (ne HTZ). Zaključno možemo reći da predlagatelj želi osnažiti sada razvijene i financijski jake turističke zajednice općina i gradova, a ove koje su na rubu financijske izdržljivosti ukinuti kroz niz odredbi u prijedlogu zakona, a da ostave dojam da se ništa ne ukida jer u nijednom članku nije propisana obveza udruživanja, ali jesu ograničenja koja niz turističkih zajednica općina i gradova ''sile'' na ukidanje ili na udruživanje. Ministarstvo ne predlaže niti jedno konkretno rješenje za područja koja će praktično ostati bez turističkih zajednica. Najlakše je nešto ukinuti, a što nakon toga??? TURISTIČKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA Predložena zakonska rješenja u potpunosti odstupaju od ranije najavljenog jačanja uloge regionalnih (županijskih) turističkih zajednica, štoviše njihova pozicija u sustavu se dodatno umanjuje izravnim smanjenjem prihoda iz članarine i iz boravišne pristojbe, uz povećanje poslova odnosno zadaća koje trebaju obaviti turističke zajednice županija. U sadašnjem modelu raspodjele sredstava boravišne pristojbe i članarine na turističke zajednice općina i gradova otpada 49,1 %, turističke zajednice županija sudjeluju sa 8.9%, Glavni ured Hrvatske turističke zajednice 24.5%, jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) 10.7%, ostali 2.4% i nerazvijeni kroz dva fonda pri Hrvatskoj turističkoj zajednici 4.3%. U Operativnom priručniku za primjenu modela destinacijske menadžment organizacije jasno stoji konstatacija o sadašnjem i budućem ustroju i to u samo jednoj rečenici: ''Ukoliko se županijskim organizacijama želi namjeniti uloga regionalnih menadžment organizacija onda se ova raspodjela mora drastično promjeniti u korist županijskih organizacija.'' Nasuprot ovoj uputi Ministarstvo turizma predlaže smanjenje sredstava za turističke zajednice županija i to na tri načina: turističke zajednice županija neće dobivati sredstva iz boravišne pristojbe nautičara, a niti će sudjelovati u novo uvedenoj boravišnoj pristobi za putnike na brodovima za kružna putovanja, članarina se smanjuje za 15%, članarina od tvrtki koje posluju u četiri i više županija se raspoređuje po posebnim kriterijima i doduše za turističke zajednice županija ostaje udio od 10%, osim za Turističku zajednicu grada Zagreba, znatna sredstva usmjeravaju se na Hrvatsku turističku zajednicu. Uz smanjenje prihoda turističkim zajednicama županija, osobito financijski slabije će pogoditi i odredba o ograničenju sredstava za zaposlenike i to do 25% ukupnih prihoda. Ova odredba turistički slabije razvijene županije 'tjera' na udruživanje ili na dodatno financiranje iz županijskih proračuna (koji su nedavnom poreznom reformom oslabljeni). Uz smanjenje prihoda Ministarstvo turizma u prijedlozima zakona za turističke zajednice županija propisuje nove i obujmom značajnije zadaće i poslove u odnosu na sadašnje stanje. Također predlagatelj ne daje jasne uloge i zadaće za pojedinu razinu sustava niti je jasno na koji će se način postupati u područjima koja su zajedničko djelovanje turističkih zajednica općina i gradova, turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice. Predloženo je niz zadaća za koje su odgovorne turističke zajednice županija i za čije izvršenje treba osigurati izvore financiranja i ojačati kadrovski potencijal u turističkim uredima. Primjera je nekoliko: Praćenje i kandidiranje EU programa te koordiniranje projektnih ideja i asistiranje turističkim zajednicama općina i gradova. Bez stručnih osoba koje dodatno treba zaposliti u turističkim uredima ili bez plaćanja konzultanata ova zadaća će ostati samo na papiru. Oblikovanje promotivnih materijala na temelju inputa turističkih zajednica općina i gradova. Znači li ovo da turističke zajednice općina i gradova neće pripremati vlastite promidžbene materijale, nego će to raditi turističke zajednice županije za njih. Kako se osiguravaju sredstva za ovu zadaću? Kako uskladiti različite ''inpute''? Upravljanje kvalitetom. Ova je zadaća data i turističkim zajednicama općina i gradova pa se postavlja pitanje kako međusobno usklađivati procedure u ovom području. Ponovno, na koji način ovu zadaću financirati? Provođenje javnih natječaja za dodjelu potpora turističkim zajednicama na nerazvijenim područjima te potpora pojektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima u županiji. Upravo ova zadaća i način provođenja zorno pokazuje stav Ministarstva turizma o turističkim zajednicama županija. Prema prijedlogu zakona Glavni ured Hrvatske turističke zajednice vodi dva zasebna računa i to: poseban račun za potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima koja se prikupljaju iz članarine u turističkim zajednicama, poseban račun za potpore projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima. Sredstva iz navedena dva fonda se raspoređuju na temelju posebnih pravilnika koje donosi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice uz prethodnu suglasnost ministra turizma.Nadalje za dodjelu sredstava raspisuje se natječaj za svaki od dva fonda. Do sada je natječaj raspisivao Glavni ured Hrvatske turističke zajednice, te je po završetku natječaja Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice donosilo odluku o odobrenim bespovratnim sredstvima podnositeljima zahtjeva u natječaju. Ministarstvo turizma u prijedlogu zakona uvodi novu proceduru i to na način da za Hrvatsku turističku zajednicu zadržava slijedeće: prikupljanje sredstava i vođenje dva zasebna računa, propisivanje pravilnika na temelju kojih će biti provedeni natječaji i donesene odluke o dodjeli sredstava odluku o dodjeli sredstava na prijedlog turističkog vijeća turističke zajednice županije donosi Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice i to po kriterijima iz pravilnika. Turističkim zajednicama županija velikodušno se prepuštaju slijedeći poslovi (zadaće): Raspisivanje javnog natječaja na temelju posebnih pravilnika koje donosi Glavni ured Hrvatske turističke zajednice Prijedlog odluke o odabiru projekta i programa i iznosa sredstava koju dostavlja Hrvatska turistička zajednica, a Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice donosi odluku o dodjeli bespovratnih sredstava na temelju kriterija iz pravinika (dakle ne na temelju prijedloga odluke koju upućuje turističke zajednice županija). Ovdje se ne možemo ne zapitati nedostaje li Glavnom uredu administrativnog osoblja za provedbu natječaja (cca 70 zaposlenih od čega u zadnje tri godine 23-25) pa taj dio administrativnog posla prepuštaju turističkim zajednicama županija? Ovakva procedura je zapravo ruganje sa turističkim zajednicama županija, njihovim predsjednicima (županima) i turističkim vijećima. Propisana zadaća poput provođenja edukacije i razvoja ljudskih potencijala, provođenja istraživanja o zadovoljstvu posjetitelja i druga tržišna istraživanja zasigurno traže značajnija financijska sredstva za realizaciju. HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA Za Hrvatsku turističku zajednicu određene su zadaće marketinga na nacionalnoj razini, upravljanje brendom hrvatskog turizma i niz drugih zadaća na nacionalnoj razini. Dio zadaća koje su do sada propisane Hrvatskoj turističkoj zajednici su namjenjene županijskim turističkim zajednicama. Prihodi za Glavni ured Hrvatske turističke zajednice ostaju na 25% udjela u raspodjeli članarine i boravišne pristojbe. Dodatni prihodi su dva zasebna fonda za turistički nerazvijena područja, povećanje udjela u raspodjeli članarineu slučaju kada obveznik plaćanja članarine posluje u četiri i više županija te u dodatnom fondu za unapređenje sigurnosti turista. Kod odredbe u članku 4. stakva 5. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o članarinama u turističkim zajednicama predlagatelj navodi ( točka 3.) da hrvatska turistička zajednica koristi najmanje 30% sredstava za jačanje kapaciteta te za programe i projekte na turistički nerazvijenim prodručjima na temelju kriterija koje pravilnikom utvrđuje ministar. Treba podsjetiti da već postoje dva zasebna fonda sa posebnim računima za bespovratne potpore na turistički nerazvijenim područjima, a sredstva tih fondolva se raspoređuju prema pravilniku kojeg donosi Glavni ured hrvatske turističke zajednice uz suglasnost ministra, te kroz provedbu javnog Natječaja. Znači li ovo predloženo rješenje o izdvajanju najmanje 30% sredstava uspostavu novog zasebnog fonda i računa za kojeg se sredstva dodjeluju prema pravilniku kojeg donosi ministar (ne Glavni ured ili Turističko vijeće ili Sabor Hrvatske turističke zajednice) i bez natječaja ??? Uz navedene komentare prijedloga svakako se treba osvrnuti i na niz prijedloga koji uglavnom dodatno kompliciraju poslove i procedure u sustavu turističkih zajednica ili nepreciznostima ostavljaju mogućnost nesporazuma u provedbi zakona, a ima i jezičnih nespretnosti. PREDSJEDNIK TURISTIČKE ZAJEDNICE U članku 15., stavku 2. određeno je da dužnost predsjednika turističkih zajednica općina ili gradova i županije obnaša općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan. U istom članku, stavku 3. se određuje da dužnost predsjednika turističke zajednice iz prethodnog stavka može obnašati i osoba koju odredi općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan. Ovu odredbu treba jasnije formulirati jer se postavlja pitanje veznika ''i'' u stavku 3. (...može obnašati i osoba koju...), znači li ovo da praktično istovremeno mogu na dužnosti predsjednika biti i dužnosnici jedinica lokalne/regionalne samouprave i osoba koju oni odrede? Moguće je dodati primjerice da uz određivanje druge osobe za predsjednika turističke zajednice čelnik jedinica lokalne/regionalne samouprave prenosi na tu osobu odlukom i sve ovlasti iz zakona. Pravni stručnjaci mogu pronaći adekvatnu formulaciju. SUKOB INTERESA U članku 21. stavku 2. direktoru turističkog ureda se priječi obavljanje turističke djelatnosti na području za koje je osnovana turistička zajednica. Je li ova odredba održiva u propitivanju njene ustavnosti ili bi rješenje koje postoji u zakonima vezanim za obavljanje javnih dužnosti moglo na primjereniji način urediti sukob interesa direktora, dakle kroz mogućnost prenošenja upravljanja na zastupnika. GODIŠNJI PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN U članku 56., stavku 4. utvrđuju se rokovi podnošenja prijedloga programa rada i financijskog plana za slijedeću godinu i to: turističko vijeće turističke zajednice općine ili grada skupštini do 15. rujna, turističko vijeće turističke zajednice županije skupštini do 15. listopada, turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice Saboru Hrvatske turističke zajednice do 15. studenog U stavku 5. određeni su rokovi dostave prijedloga programa rada i finanacijskog plana za slijedeću godinu i to: turistička zajednica općine ili grada turističkoj zajednici županije najkasnije do 30. rujna, turistička zajednica županije Hrvatskoj turističkoj zajednici najkasnije do 30. listopada, Hrvatska turistička zajednica ministarstvu najkasnije do 30. studenog. S obzirom da je u istom članku u stavku 2. propisano da je skupština turističke zajednice dužna do kraja tekuće godine donijeti program rada i financijski plan za slijedeću godinu, postavlja se pitanje koja je svrha ovako dugog roka od propisanog roka za podnošenje prijedloga programa rada i financijskog plana (15. rujna, 15. listopada i 15. studenog) i donošenja na skupštini (krajnji rok 31. prosinca). Također je nejasna svrha različitih rokova za turističke zajednice gradova ili općina, turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice. Navedena rješenja iz prijedloga zakona su suvišna i dovoljno je propisati slijedeće rokove i to za sve turističke zajednice u sustavu: turističko vijeće podosi skupštini prijedlog programa rada za slijedeću godinu do 8 dana prije sjednice skupštine, skupština je dužna do kraja tekuće godine donijeti program rada i financijski plan za slijedeću godinu. program rada i financijski plan (dakle doneseni dokumenti na skupštini) turistička zajednica općine ili grada dostavlja turističkoj zajednici županije, a turistička zajednica županije dostavlja Hrvatskoj turističkoj zajednici,a Hrvatska turistička zajednica ministarstvu najkasnije 8 dana od donošenja. ako turistička zajednica županije i Hrvatska turistička zajednica po dostavljenim programima rada i financijskog plana utvrde da nisu ispunjene sve zakonom propisane zadaće, dužne su o tome obavijestiti odgovarajuće turističke zajednice i ministarstvo Ovakvim rješenjem bi se proces donošenja programa rada i financijskog plana bitno pojednostavnio, a ne bi se izgubila kontrolna funkcija nadležne turističke zajednice županije, odnosno Hrvatske turističke zajednice. Posebno treba upozoriti na odredbu (članak 67.) da se ukida turistička zajednica ukoliko u rokovima ne donese godišnji program rada i financijski plan. GODIŠNJE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE U članku 58. propisani su rokovi vezani za donošenje financijskih izvješća. Nejasno je s kojom svrhom se propisuje obveza dostavljanja financijskog izvješća u rokovima: turistička zajednica grada ili općine turističkoj zajednici županije najkasnije do 15. travnja turistička zajednica županije Hrvatskoj turističkoj zajednici najkasnije do 30. travnja, Hrvatska turistička zajednica ministarstvu najkasnije 15. svibnja. Strahovitost ovako određenih rokova upitnima čine slijedeće odredbe u istom članku: skupština turističke zajednice dužna je do kraja ožujka tekuće godine donijeti financijsko izvješće za prethodnu godinu, turistička zajednica dužna je financijsko izvješće objaviti na svojim web stranicama u roku od 8 dana od dana donošenja. Zar ne bi bilo dovoljno odrediti da su turističke zajednice dužne financijsko izvješće objaviti na svojim web stranicama i dostaviti turistička zajednica grada ili općine turističkoj zajednici županije, turistička zajednica županije u hrvatsku turističku zajednicu, a Hrvatska turistička zajednica ministarstvu u roku od 8 dana od donošenja (ili 15 dana ako je primjereniji rok). Zaista nema nikakvog svrhovitog razloga propisivati različite rokove dostave dokumenata, a rokovi donošenja su isti za sve razine sustava turističkih zajednica. Prema prijedlogu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma turističke zajednice koje ne donesu godišnje financijsko izvješće u propisanom roku biti će ukinute rješenjem ministarstva turizma. Zaista previše sankcija ukidanja turističkih zajednica, te se postavlja pitanje nije li to skriveni cilj promjena zakona o turističkim zajednicama? ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI – PRIJEDLOG Izmjenom ovog zakona uvodi se obveza plaćanja boravišne pristojbe za putnike na brodovima za kružna putovanja u međunarodnoj plovidbi. Iz kojih je razloga ovakva obveza izostavljena za putnike na brodskim kružnim putovanjima hrvatskim teritorijalnim vodama. Teško je naći opravdanje ove obveze za putnike koji plove na brodovima za kružna putovanja unutar hrvatskih teritorijalnih voda isto kao što bi bilo teško opravdati recimo da državljani Republike Hrvatske nemaju obvezu plaćanja boravišne pristojbe. U članku 6. propisano je da će Hrvatska turistička zajednica 50% sredstava uplaćenih u prometu nautičara uplatiti turističkoj zajednici općine ili grada na čijem području se ostvaruje turistički promet. Iz kojeg razloga u raspodjeli ovih sredstava ne sudjeluju turističke zajednice županija? U članku 8. stavku 4. propisuje se da prijavu i odjavu turista obavlja turistička zajednica županije u slučaju kada nije osnovana turistička zajednica općine ili grada. Je li se predlagatelj zapitao što u realnom životu znači ova odredba u smislu udaljenosti pojedinog turističkog mjesta sa područjana kojem nije osnovana turistička zajednica općine ili grada i središta županije u kojem djeluje turistički ured turistička zajednica županije. Puno razumnije i praktičnije rješenje za obveznike bi bilo odrediti obvezu prijave i odjave u najbližoj turističkoj zajednici općine ili grada. Nema odgovora
146 Turistička zajednica grada Visa PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA PREDMET: Primjedbe na prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma Predlažemo da: 1. Umjesto članka 56. stavak 5. prijedloga Zakona, predlažemo da se zadrži odredba iz članka 61. stavka 3. postojećeg Zakona o roku u kojemu turističko vijeće turističke zajednice podnosi skupštini turističke zajednice prijedlog programa rada i prijedlog financijskog plana odnosno da ostane važeći dosadašnji rok 31. listopada tekuće godine. OBRAZLOŽENJE: Pomicanje ovog roka na 15. rujna bi dovelo do toga da se program rada i financijski plan izrađuje usred ljeta što je za turističke zajednice, naročito na moru, nemoguća misija uz sve obaveze koje imaju u sezoni. Poštujući predložene rokove financijski planovi za slijedeću godinu bi se radili bez uvida u cjelokupne financijske rezultate tekuće godine što bi svako financijsko planiranje za narednu godinu činilo nepotpunim i nedorečenim. 2. U članku 57. stavak 3. i 4. uspostavljaju stručne koordinacije te se razrađuje njihov sastav za planiranje i nadzor provedbe potprograma programa rada. Predlažemo da se ove odredbe brišu iz Zakona. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je i sada u sustavu TZ-a previše tijela te da je sustav previše birokratiziran što oduzima mnogo vremena i energije koju bi bilo bolje upotrijebiti za bavljenje puno bitnijim stvarima u destinaciji. Sastavljanje kvoruma za turistička vijeća i skupštinu je često aktivnost koja oduzme nekoliko tjedana. Uvođenje nova 21 člana ?! u sustav, odnosno u stručne koordinacije bi dovelo do toga da se turističke zajednice bave same sobom i sjednicama svojih tijela. 3. Predlažemo da se iz prijedloga Zakona u članku 60 . stavak 4. briše. OBRAZLOŽENJE: Iako nam je logična intencija predlagatelja da se ograniče administrativni troškovi, odredba o ograničavanju troškova za bruto plaće na 25 % ukupnih prihoda nije dobra. Slična odredba je bila u „starom“ zakonu koji je promijenjen 2008. godine, što je u praksi dovelo do velikih problema u radu turističkih zajednica. Često imamo i slučaj da neka od velikih hotelskih kuća ne uplaćuje BP što dovodi do znatno smanjenih prihoda TZ-a koje bi se onda radi tuđeg ignoriranja Zakona morale ukidati?! U Visu, 09. srpnja 2015. god Direktor TZ grada Visa Ivo Fiamengo Nema odgovora
147 Turistička zajednica otoka Krka PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Predmet: Primjedbe na prijedlog turističkih zakona – dostavlja se Dana 30. lipnja 2015. godine dostavljena je obavijest od TZ Kvarnera o objavljenim prijedlozima paketa turističkih zakona od strane Ministarstva turizma, pa koristimo priliku da po iščitanim prijedlozima dostavimo svoje primjedbe i moguće prijedloge u cilju djelovanja na učinkovitost i svrhovitost turističkih zajednica Primjedbe su slijedeće Predloženim zakonom nema znatnijih promjena u tijelima TZ Tijela turističke zajednice (i dalje ostaje TV najjače tijelo jer se najčešće sastaje, a nije se znatnije promijenio način biranja članova u TV, čiji predsjednik sada može ali i ne mora biti načelnik/gradonačelnik destinacije ) ostaju ista kao i način biranja – predlaže se kao i za Skupštinu regulirati pravilima tko može biti član Turističkog vijeća ! Delegiranje člana u NO od strane regionalne samouprave kao i u TV dovesti će se nepotrebno preglasavanje ili politiziranje koja mogu zadirati u odluke turističkog vijeća ili nadzornog odbora. U tim tijelima trebaju sjediti turistički znalci , poznavatelji proračuna te oni koji doprinose svojim radom, zalaganjem i prihodima u turizmu. Uloga NO nije da utječe na rad i djelovanje TZ, već NO treba voditi računa da direktor i tijela TZ rade po zakonu (ukoliko se utvrdi nezakonitost rada, potrebno je utvrditi i odgovornost članova NO ukoliko se nezakonite radnje ne isprave u određenom roku !) Način rada i zadaće turističkih zajednica su proširene uz manje izvorne prihode (posebice turističke članarine) Uvođenje četverogodišnjeg mandata za direktora ureda je destimulirajući iako se slažemo da njegov rad treba biti nadziran , a ocjenu njegovog rada treba prepustiti tijelima predsjednika, turističkom vijeću i nadzornom odboru Uvođenje obveze djelovanja turističkog društva kroz cijelu godinu je neracionalno i nepotrebno trošenje sredstava kod određenog broja ljetnih turističkih destinacija (uz djelovanje ureda i tic-eva koji rade cijelu godinu), pa rad TD treba prepustiti poslovnoj politici svake turističke zajednice. Rokovi za donašanje planova za općinske i gradske TZ do 15.09. su vrlo rani s obzirom na obim poslova, ljudske resurse i planova lokalnih samouprava koja se u pravilu donašaju kasnije (listopad, studeni). Angažman neovisnih revizora koji se predviđa mogući je dodatni trošak lokalnoj TZ koji će ići na uštrb nekih aktivnosti Udruživanje turističkih zajednica je vrlo nedefinirano - zakonski predviđeno udruživanje uz gašenje postojećih u TZ područja, a s druge strane moguće je udruživanje po osnovi upisa u Upisnik sa definiranim financiranjem – ali nije zakonska obveza i takve TZ nisu obvezatne Rješenja su bila moguća i drugačija – TZ OTOKA KRKA PRIMJER KOJI FUNKCIONIRA (uz određene financijske poteškoće !) PUNIH 19. GODINA I MOGAO JE BITI PILOT PROJEKT KAO TEMELJ NOVIM ZAKONSKIM PROMJENAMA I MOGUĆNOSTIMA NOVIH INTEGRACIJA - (TE OMOGUĆITI DA SE TAKVOJ TZ KOJA IMA REZULTATE I OPRAVDALA JE SVOJE POSTOJANJE OMOGUĆE IZVORNI PRIHODI !!) a zakon međutim ostavlja na volju takvo udruživanje ili mu čak daje i mogućnost sporazumnog udruživanja bez pravnih osnova S obzirom na značaj i ulogu jedino osnovane otočne turističke zajednice u Hrvatskoj koja se financira sporazumno iz proračuna lokalnih samouprava i udruženih turističkih zajednica (7 turističkih zajednica i 7 lokalnih samouprava ) i gospodarstva , te koja odrađuje poslove vezane uz zajedničke nastupe na sajmovima, prezentacije , zajedničke promotivne materijale, udruženo oglašavanje, potiče zajedničke akcije od značaja za uređenje destinacije, objedinjenu statistiku, u suradnji sa Turističkom zajednicom Kvarnera vodi i info punkt u Zračnoj luci Rijeka, radi edukativne programe za gospodarstvo i za turističke zajednice , te je glavni inicijator i naručitelj razvojne strategije turizma otoka Krka (koja je u izradi) , izuzetno nam je bitno dobiti priznati status u zakonskoj formi kao i mogućnost redovnih izvornih prihoda. Moguća rješenja financiranja predložiti ćemo u najskorijem razdoblju ( u slijedećih desetak dana) nakon usaglašavanja turističkih zajednica i lokalnih samouprava Nautički turizam nije adekvatno obuhvaćen u zakonu s obzirom na značaj i veličinu, te se predlaže prijašnji modalitet gdje se boravišna pristojba naplaćivala u luci ili marini tranzitnog noćenja zajedno s naplatom veza . OSTALE PRIMJEDBE Članak 12. Skupština TZ - nije definiran ustroj TIC-a, već samo turističkog ureda Članak 16. Nadzorni odbor Stavak 2. - Mišljenja smo da nije dobro da lokalna samouprava delegira 1 člana u NO ( nije dobro da politika kontrolira rad TZ, to treba raditi struka i poznavatelji proračunskih planiranja Stavak 1. - članove koje bira Skupština (nije definirano da li mora biti iz redova Skupštine ili ne !) Članak 19. Biranje direktora na 4 godine je vraćanje na zakonsku regulativu iz 2005. godine te je promijenjeno zbog promjena Zakona o radu Članak 23. Stavak 1. Dogovaraju sa lokalnom samoupravom korištenje sredstava BP (30%) za poboljšanje uvjeta boravka turistima – PREOPĆENITO JE NAVEDENO, potrebno je jasno definirati u koje namjene se može trošiti boravišna pristojba, u protivnom će se i dalje događati da se sredstva boravišne pristojbe troše i za gradnju osnovne škole , vrtića , kanalizacije i sl Stavak 3. TZ prate turistički promet i prijavu i odjavu turista- što je sa primjenom informacijskog sustava kojim bi se trebala ukinuti obveza prijava i odjava turista u TZ Stavak 4. TZ surađuju pri odlučivanju o radnom vremenu ug. objekata – nije ujednačeno sa Zakonom o Ugostiteljskoj djelatnosti , u kojemu ta mogućnost nije navedena Članak 30. Turističko vijeće - delegiranje 2 člana u TV iz redova predstavničkog tijela je nepotrebno i opasno zbog ulaska politike u TZ ali nije jasno da li moraju biti iz sastava Općinskih ili gradskih vijeća ili članova zajednice Članak 31 . Turistička društva TD se osnivaju po načelu racionalnosti, ali se zakonom određuje da moraju raditi tijekom cijele godine ! Predlažemo da se kod odredbe radnog vremena stavi – poštujući načelo racionalnost turističke zajednice mogu odrediti rad TD i kroz cijelu godinu Članak 57. Stavak 3. - ustrojavanje tri stalne stručne koordinacije od 7 članova – nepotrebni troškovi i neučinkovite koordinacije – predlažemo jedino da se u stručnu koordinaciju za uređenje javne infrastrukture delegira do 5 članova (uz točno definiranje javne turističke infrastrukture) Članak 60. Prihodi Stavak 3. Predlažemo dodati da se TZ može dodatno zaduživati kod dobivanja sredstava iz EU fondova (nesrazmjer uloženih i naknadno dobivenih sredstava EU fondova koji mogu dodatno opteretiti proračun TZ kod većih projekta i tako ugroziti redovne aktivnosti definirane zakonom ) Članak 67. Razlozi za prestanak postojanja turističke zajednice - 25% bruto plaće od ukupnih prihoda ukinuti će sve manje TZ, a nije jasno tko će odrađivati njihove poslove (prijave, odjave, programi, manifestacije i sl),. - Ukoliko lokalne samouprave i dalje žele iz svojih proračuna financirati turističku zajednicu treba uzeti u obzir opstanak takve TZ . - Smatramo da nije u redu da njihovu imovinu u slučaju prestanka sa radom stječe TZ županije, jer je osnivač TZ lokalna regionalna samouprava a ne županija (Članak 68.) ZAKON O BORAVIŠNOJ PRISTOJBI ČLANAK 20. - Potrebno je specificirati što ulazi u programe poboljšanja uvjeta boravka turista (30% sredstava koja se doznačuju gradu ili općini - Stavak 11 treba pojasniti – dodatna boravišna pristojba za područje udruženih TZ (kojih od 3 mogućih) i čiji je to prihod (općinske ili udružene TZ) TU TZ otoka Krka Mr.sc. Majda Šale Nema odgovora
148 Turistička zajednica grada Rijeke VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 60. - Prihodi Stavak 4. „troškovi za brutto plaće radnika ne smiju prelaziti 25%“ - u članku gdje se navode prihodi spominje se ograničenje u troškovima. Nema odgovora
149 Turistička zajednica grada Rijeke VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 57. Ne vidimo opravdanost osnivanja Stručnih koordinacija u predloženom obliku i s predloženim članovima iz razloga što se aktivnosti koje bi se trebale raditi u prvoj i drugoj koordinaciji ionako redovito provode s članovima jer bez te koordinacije ne postoji način da TZ-i uspješno provode svoje aktivnosti. Stručne koordinacije za razvoj turističkih proizvoda i za promociju destinacije imaju glavni zadatak osmišljavanja novih proizvoda i njihove promidžbe, što je ionako postavljeno kao jedan od najosnovnijih zadataka TZG i TZO. To isto se u praksi već provodi u raznim oblicima (uvjet veličina i broj članova TZ-a) što se u proteklim godinama i pokazalo vrlo uspješno jer se aktivnosti provode s vidljivim rezultatima. Smatramo da nije potrebno definirati ove dvije Stručne koordinacije koje pod svojim nazivom i s navedenim brojem članova ne mogu zadovoljiti uvjet da se uključe sve teme (npr. razne niše turizma, oblici oglašavanja), ali i brojni potencijalni dionici te članovi TZ-a kojima treba podrediti te specifičnosti. U praksi nije preporučljivo generaliziranje tema i članova u samo ove dvije stručne koordinacije jer u turizmu postoje brojne specifičnosti destinacija, smještajnih objekata, dionika u ponudi, a u konačnici i samih turističkih zajednica na koje bi se trebao odnositi predmetni Zakon bez izuzetaka. Smatramo da Zakon kao glavni dokument reguliranja sustava turističkih zajednica treba ponuditi mogućnost osnivanja stručnih koordinacija ili čak i obvezati ih na osnivanje, ali uvijek uzevši u obzir navedene uvjete kao vrsta destinacije sa specifičnim turističkim proizvodima, ponudama, dionicima, članovima i sve to prilagodljivo za primjenu i promidžbu. Stručna koordinacija za uređenje javne turističke infrastrukture s predloženim brojem članova i mjesto osnivanja predstavlja potencijalno pogrešan način utjecanja na jedinicu lokalne samouprave. Turističke zajednice nemaju ingerenciju da mogu direktno utjecati na način korištenja i uređenja turističke infrastrukture i smatramo da se koordinacija ne smije osnivati pri turističkim zajednicama iz istog razloga, već je potrebno da je osnivaju koordinacije ili savjetodavna tijela pri jedinicama lokalne samouprave koji direktno imaju zadatak i obvezu i potrebno financiranje za uređenje javne infrastrukture. Navedena koordinacija odnosno zaključci ni u jednom trenutku neće biti obvezujuća za jedinicu lokalne samouprave (brojni razlozi) i iz tog razloga predstavlja potencijalni teren za sukob članova i jedinica lokalne samouprave. Sustav turističkih zajednica ionako svojim redovnim aktivnostima više ili manje uspješno utječe na jedinice lokalne samouprave i uređenje turističke infrastrukture i to uvijek u minimalno najmanjoj mjeri gdje se zajednički definira način trošenja boravišne pristojbe. Nema odgovora
150 Turistička zajednica grada Rijeke VIII. GOSPODARENJE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA, Članak 56. - Godišnji program rada i financijski plan Smatramo da su predloženi rokovi za donošenje programa rada i financijskog plana za slijedeću godinu koji se odnose na turističke zajednice gradova i općina prekratki i nerealni s obzirom na praksu. Naime, teško je donositi program rada i financijski plan za slijedeću godinu bez saznanja o proračunu za slijedeću godinu jedinice lokalne samouprave na kojoj djeluju. Nadalje, nerealno je donositi programe rada za slijedeću godinu u jeku turističke sezone i bez saznanja o uspješnosti i financijskim pokazateljima trenutne turističke sezone i pokazateljima u kojem pravcu treba razvijati aktivnosti i turističku ponudu s obzirom na potražnju od strane konzumenata. Budući da turističke zajednice djeluju u suradnji sa svojim članovima te pripremaju programe rada i financijske planove temeljem analize turističke sezone, ali i temeljem inputa od strane članova turističke zajednice i svih drugih dionika u turizmu i ponudi destinacija, a to je ne nerealno nego nemoguće prikupiti tijekom srpnja i kolovoza. Smatramo također da rokove donošenja godišnjih programa rada pri turističkim zajednicama gradova i općina treba ujednačiti/uskladiti s rokovima koji se odnose na turističke zajednice županija, jer se u praksi može pojaviti situacija da, bez saznanja o aktivnostima turističke zajednice županije, TZG i/ili TZO prihvati program rada koji je u koliziji s planiranim aktivnostima nadležne turističke zajednice županije (npr. TZG ili TZO planira promidžbene aktivnosti na sajmovima na kojima TZŽ neće sudjelovati). Istina zakonom je definirano da se vrši koordinacija svih turističkih zajednica prilikom pripreme programa rada, no bez generaliziranja idealne situacije izrade plana potrebno je napomenuti da će se programi, ukoliko prođe ovaj Zakon, pripremati bez konkretnih i obvezujućih mišljenja članova TZ-a i dionika ponude, dok će TZŽ prilikom izrade svojih planova imati priliku uzeti u obzir njihova mišljenja, u tom slučaju temeljena na analizi upravo završene turističke sezone. Nema odgovora
151 Turistička zajednica grada Rijeke I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 8. - Javnost rada Traži se pojašnjenje stavka 2. - što po pitanju javnosti rada propisuje ovaj Zakon? U daljnjim člancima nigdje se ne spominje. Da li ostaje postupanje sukladno propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama? Nema odgovora
152 Turistička zajednica grada Rijeke I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 7. - Djelovanje turističkih zajednica Traži se pojašnjenje stavka 5. "Upravljati javnom turističkom informacijskom infrastrukturom za elektroničko poslovanje i elektroničko trgovanje u turizmu za područje za koje je TZ osnovana." Da li će to Ministarstvo definirati posebnim pravilnikom? Nema odgovora
153 TURISTIČKA ZAJEDNICA VINODOLSKE OPĆINE PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA TURISTIČKA ZAJEDNICA VINODOLSKE OPĆINE Bribir 1, Bribir BRIBIR, 7. srpanj 2015. Predmet: Prijedlog zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma – Očitovanje Turističke zajednice Vinodolske općine Sukladno Prijedlogu Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2016. godine, prema Članku 60. dijela VIII. Gospodarenje turističkim zajednicama prijeti ukidanje "malim" turističkim zajednicama ukoliko troškovi za bruto plaće radnika zaposlenih prelaze 25% ukupnih prihoda turističke zajednice. Isti prijedlog navodi se i u Članku 67., pod dijelom X. Prestanak postojanja turističke zajednice. U skupinu turističkih zajednica koje nisu financijski samoodržive spada i Turistička zajednica Vinodolske općine, čiji prihodi ukupno iznose oko 500.000,00 kn, dok troškovi za bruto plaće radnika iznose nepunih 250.000,00 kn. U skoro 16 godina je anonimna dolina s nekoliko iznajmljivača, koju su mnogi poistovjećivali s Novim Vinodolskim, postala prepoznatljiva turistička i kulturna destinacija. Ponajprije po ruralnom turizmu, ali i po brojnim projektima koji izlaze iz klišea „sunce i more“. Od 1998. godine, kada je osnovana Turistička zajednica, izgradili smo vlastiti identitet i „brand“, te smo postali prepoznatljivo zasebno turističko područje. Danas imamo niz prepoznatljivih projekata, godišnje ostvarenih preko 50.000 noćenja i 800 kreveta u općini koja nije imala turističke tradicije. Imamo i potporu Vinodolske općine i susjednih turističkih zajednica gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog koje su također zainteresirane za opstanak turističke zajednice. Najveće bogatstvo Vinodola je prostor i on nudi razne mogućnosti za razvoj selektivnih oblika turizma, kao što je ruralni, eko i etno turizam, pa i kulturni turizam, koji i u svijetu pokazuje sve veći trend porasta. Sam položaj Vinodola, s jedne strane u neposrednoj blizini morske obale, a s druge u blizini izuzetno atraktivnog šumskog predjela s brojnim zanimljivostima, u zelenoj dolini u kojoj se ističu stari frankopanski kašteli Drivenika, Grižana i Bribira, kao i jezero u Triblju koje nudi mogućnosti športskog ribolova, već je sam po sebi turistička atrakcija. Tu je i nezaobilazno bogatstvo kulturne baštine, koja pruža atraktivne kulturne sadržaje, zatim mogućnost korištenja biciklističkih i planinarskih staza, šetnica, mogućnost bavljenja lovnim turizmom u šumskom predjelu, te ribolovnim na jezeru u Triblju, a isto tako bavljenje ekstremnim sportovima (paragliding, slobdno penjanje-free climbing). Vinodolska općina svoj razvoj mora zahvaliti dobrom geoprometnom položaju. Sve kvalitetnije prometnice omogućavaju dolazak motoriziranim turistima na ovu destinaciju u samo nekoliko sati. Na udaljenosti do 500 km nalaze se glavna emitivna tržišta tradicionalno prisutna na ovoj rivijeri, poput južne Njemačke, Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke i Italije. Karakteristika Vinodola je raznolikost prostora, što obuhvaća raznolike prirodne pejzaže, od morskih, preko zelene doline, do kontinentalnoga šumskog predjela planinskog platoa podno Velike Kapele. Takva velika prostorna raznolikost povećava ambijentalnu vrijednost Vinodola kao turističke destinacije, i pruža posebne i najveće mogućnosti upravo za rekreaciju i opuštanje. Tijekom godina Turistička zajednica Vinodolske općine realizirala je nekoliko tradicionalnih projekata (Vinodolske ljetne večeri, Ružica Vinodola, Dan bribirskog prisnaca, itd.), te novi projekt "Drivenik-čuvar kroz povijest" (srednjovjekovno dvodnevno događanje koje je privuklo brojne posjetitelje pokazavši funkciju obnovljenog kaštela Drivenik). Tu je od značaja spomenuti i turističke projekte kao što su "Oči Vinodola", "Vrela i perila", "Biciklističke karte", "Planinarske staze i šetnice" itd. Takve aktivnosti smatramo izuzetno važnim za daljnju turističku budućnost Vinodola kao turističke destinacije. Manifestacije su manjim dijelom financirane i sredstvima Hrvatske turističke zajednice, Primorsko-goranske županije i Turističke zajednice Kvarnera kao rezultat naših javljanja na natječaje. S druge strane ono što permanentno doprinosi i potiče na daljnji razvoj je stalni statistički porast dolazaka i noćenja i kvaliteta smještaja, posebice u ruralnim objektima koji bilježe izvrsnu popunjenost. Udio u ostvarenim noćenjima u ruralnim objektima dostiže trećinu od ukupnog ostvarenog broja noćenja u registriranom komercijalnom smještaju, te smo tako postali prepoznatljiva i reprezentativna destinacija! Bit vinodolske priče nisu brojke, već poruka da specifičan turizam može oživjeti kraj, zadržati ljude, očuvati i oplemeniti spomeničku baštinu i temeljiti razvoj na autohtonoj ponudi. Na kraju, nije ni bitno kako će se ured u kojem se osmišljava budućnost turizma zvati, bitno je da Vinodolska općina nastavi svoj turistički zalet. Napominjemo da u našem slučaju razlog visokog udjela troškova bruto plaća u ukupnim prihodima leži u nemogućnosti ostvarenja većih vlastitih prihoda u smislu boravišne pristojbe i turističke članarine unatoč ekspanziji turizma, kako u broju noćenja, tako i stalnom povećanju smještajnih kapaciteta u Vinodolskoj općini. Stoga predlažemo da se iz točke VIII. Gospodarenje turističkim zajednicama, pod Prihodima iz Članka 60. izuzme točka 4. ili da troškovi bruto plaće zaposlenih u turističkim zajednicama ne prelaze 50% ukupnih prihoda turističke zajednice. Alternativno ukoliko se ne uvaži ovaj naš prijedlog predlažemo ostavljanje prijelaznog perioda od dvije godine, radi svođenja troškova bruto plaće u predložene cenzuse. Budući da su osnivači turističkih zajednica jedinice lokalne samouprave, koje i sada financiraju troškove hladnog pogona malih turističkih zajednica, smatramo da bi u Prijedlogu zakona trebalo ugraditi odredbe po kojima se daje pravo, odnosno mogućnost da se odluka o financiranju i opstanku malih turističkih zajednica donosi na nivou JLS, koje same najbolje mogu procijeniti pozitivne razvojne efekte od postojanja turističkih zajednica i razvoja turizma na njihovom području. Mišljenja smo da ovakav Prijedlog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma uništava znatan dio do sada učinjenog i ne vodi daljnjem napretku, stoga se nadamo da novim zakonskim rješenjima neće opet biti bitnija forma od sadržaja koja se u našem slučaju gradi skoro jednu punoljetnost. Svoje mišljenje dajemo i na Članak 56. istog Zakona, prema kojem je turistička zajednica obvezna Prijedlog godišnjeg plana i programa za iduću godinu dostaviti turističkoj zajednici županije do 30. rujna tekuće godine. To je tehnički teško izvedivo budući se naša turistička zajednica prvenstveno financira iz prihoda uprihođenih od strane jedinice lokalne samouprave, te se moramo uskladiti s njihovim donošenjem plana i programa rada i rebalansima za nadolazeću godinu. Sa štovanjem, Zamjena direktorice Turističkog ureda Turističke zajednice Vinodolske općine: Alenka Spoja Nema odgovora
154 Turistička zajednica Grada Skradina PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HRVATSKOG TURIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Turistička zajednica Grada Skradina: Kako kaže Gibonni u svojoj pjesmi: Mi smo prvaci! I stvarno jesmo!!! Dok je TZ Grada Skradina zadnje 4 godine uporno upozoravala da je dosadašnji (u odnosu na ovog sjajan) zakon potpuno neprimjenjiv za takve male i specifične sredine, svi ste gospodo ŠUTJELI! Problem je bio vratiti 120 tisuća kuna koje TZ Skradina zarađuje od nautičkog turizma ako pogledamo realna noćenja u ACI marini Skradin i dijelu operativne rive. A sada kad je ugroženost poprimila dvotrećinski razmjer, svi analiziraju stavak po stavak najnovijeg nam umotvorstva nadređenih. Što uopće komentirati? Rokove donošenja programa rada, godišnjeg financijskog izvješća i ostalih neophodnih aktova? Nagrađivanje onih koje je politika dovela u situaciju da mogu bezrezervno trošiti novac poreznih obveznika uz istovremeno kažnjavanje onih koji u malim sredinama novca nemaju, ali ga stvaraju? Tri nova znanstveno fantastična tima (čitaj: stručne koordinacije) koji će s tri puta sedam predstavnika javnog i privatnog sektora (ukupno 21) jedva dočekati da nam stvore raj i to- naravno potpuno besplatno!!! I naravno. smatram da bi u Glavni ured HTZ-a umjesto 50 posto sredstava trebalo ići 100 posto za unaprijeđenje i razvoj nautičkog turizma. Zaposleni u uredima TZ-ova koji nekim čudom opstanu ne bi smjeli imati neto plaću veću od 2.800,00 kuna. Živjeli!!! Prihvaćen nema odgovora