Izvješće o provedenom savjetovanju - PRAVILNIK O ZAŠTITI I OČUVANJU PARKA PRIRODE „MEDVEDNICA“

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ana Štokalo PRAVILNIK, Članak 51. Članak 51. je potrebno preciznije razraditi umjesto generalne zabrane vođenja pasa na Medvednicu bez povodca. Vođenje na povodcu bi bilo prikladno uvesti za područja oko planinarskih domova. Također, možda uvesti subotom vođenje na povodcu za najprometnije staze, kao što su Bikčevićeva i Leustekova, ali zbilja nije potrebno da psima bude na svim stazama svaki dan u tjednu zabranjeno slobodno kretanje. Netko je već naveo u komentarima, ljudi koji dovode pse na Medvednicu su najčešće odgovorni vlasnici pasa koji redovno istrčavaju svoje ljubimce, sami izbjegavaju ići u gužvu s psima i paze na njihovo ponašanje. Bilo bi zanimljivo vidjeti na temelju kojeg istraživanja i kojih podataka se procijenilo da je potrebna ovako stroga zabrana i koliko je slučajeva da ljudi nastradaju od pasa na Medvednici godišnje? Prihvaćen Brisan je članak 51.
2 Ante Fabris PRAVILNIK, Članak 41. Također bih napomenuo da je downhill ili enduro samo jedna od disciplina brdskog biciklizma kojom se bavi jako mali broj biciklista. Radi se o posebnim biciklima kojima se skoro pa i ne može kretati uz brdo. Taj sport ima više zajednickog s motocross-om nego sa drugim granama biciklizma. Downhill ili enduro biciklizam koristi staze kao što je enduro staza na medvednici te bi mogao postati popularan izgradnjom žičare. S druge strane, najveći broj brdskih biciklista se bavi XC biciklizmom gdje su bicikli lagani zbog lakšeg uspona i nisu dizajnirani za jurnjavu niz brdo. Također XC vozači ne koriste štitnike, fullface kacige i sličnu opremu kao enduro vozači pa su time automatski oprezni pri spustu. Svakako ne treba brkati spust biciklom po pl. stazi s downhill ili enduro spustom. Ovo pišem jer ne želim da se zbog nepoznavanja sporta isti automatski zabrani. Potpuna zabrana brdskog biciklizma na pl. stazama dovela bi do potrebe da se veliki broj pl. staza pretvori u biciklističke a ja sam mišljenja da time gube i jedni i drugi. Ante Fabris Primljeno na znanje Ovaj Pravilnik definira pravila ponašanja u datim okolnostima, njegova namjena nije plan razvoja infrastrukture već sigurnost svih posjetitelja i korisnika u prostoru. Dio označenih biciklističkih ruta ide dijelom planinarskim stazama stoga niti nije riječ o apsolutnoj zabrani.
3 Ante Fabris PRAVILNIK, Članak 41. Poštovani, kako je rečeno u ranijim komentarima, brdski biciklizam je sve popularniji sport, pogotovo među mladima. Medvednica je zbog širokih utabanih staza savršena za ovaj sport. Prve biciklističke staze na Medvednici su trasirane tako da "se izbjegne kontakt biciklista i pješaka" na način da se bicikliste udaljilo od popularnog dijela Medvednice. Staze godinama nisu održavane a po njima su se uglavnom vozili motori i quadovi te uništili staze. Sada su trasirane nove staze koje također zaobilaze popularni dio medvednice. Proizlazi da su biciklisti korisnici drugog reda. Kroz taj popularni dio je kasnije dozvoljena izgradnja enduro staze koja je kreirana za divljanje biciklima nizbrdo a bez da je primjereno odvojena od planinarskih staza. Time je došlo do dodatnog konflikta između biciklista, pješaka i lokalnog stanovništva (čavli na stazi), a nije ispravno udovoljeno pravim ljubiteljima brdskog biciklizma, onima koji uživaju u usponu i nemaju potrebu juriti nizbrdo. Moj prijedlog je:Dozvoliti sve pl. staze za uspon biciklom. Dozvoliti spust manje prometnim planinarskim stazama uz obvezno usporavanje na brzinu hoda pri prolasku pokraj planinara. Zabraniti spust popularnim pl. stazama kao što su Bikčevićeva i Leustek vikendom i praznikom. Ante Tonči Fabris Outdoors Croatia Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o sigurnosti svih dionika i korisnika u prostoru. Smisao Pravilnika je definiranje pravila ponašanja na Medvednici a ne podloga za razvoj buduće infrastrukture i sadržaja.
4 Antonia Maričević PRAVILNIK, Članak 33. Osvrnula bih se na ovaj dio: "Psi se moraju voditi na povodcu". Smatram da je nepotrebno stavljati pse na povodac s obzirom na veličinu površine Parka. To je jedno od rijetkih mjesta na kojima pas u okolici Zagreba može slobodno šetati, istrčati se i zadovoljiti svoju potrebu za njuškanjem i istraživanjem, a da nikoga ne ugrožava. Odgovorni vlasnici paze na ponašanje svojeg psa i kada pas nije na povodcu. Ako se na ovaj način pokušavate ograditi od mogućeg incidenta mislim da bi trebali razmisliti o kažnjavanju neodgovornih vlasnika koji ne odgajaju svoje pse, ali mislim da to nije u nadležnosti Parka. Ako ne postoji drugi način odvojite planinarske staze na kojima psi smiju šetati bez povodca od onih na kojima se psi moraju voditi na njemu. Vjerujem da će se vlasnici pasa i u tom slučaju prilagoditi. Djelomično prihvaćen Modificiran je članak 33. i brisam je članak 51. Psi će se morati voditi na povodcu u zonama intenzivnog posjećivanja
5 Antonio Boršić PRAVILNIK, Članak 33. "psi se moraju voditi na povodcu." Smatram da ova stavka nema nikakvog smisla prvenstveno zato što Grad Zagreb ima premalo parkova za pse gdje ih se može slobodno pustiti da trče i uživaju u igri, te je Medvednica idealno mjesto gdje mogu uživati i istrčati se, a pritom uveseliti i vratiti osmijeh ljudima u ova "glupa" vremena. Jednostavno psima odnosno životinjama je potrebno kretanje isto kao i ljudima, te ih čini zdravima tako da, zdravi psi = zdravi ljudi. Djelomično prihvaćen Modificiran je članak 33. i brisam je članak 51. Psi će se morati voditi na povodcu u zonama intenzivnog posjećivanja
6 bbsantic PRAVILNIK, Članak 41. Poštovani g. Jedvaj, Ako nitko od biciklista ne zna kojih devet staza su biciklističke staze, to prvenstveno znači da Park prirode Medvednica nije na adekvatan način s biciklistima podijelila informaciju o postojanju tih staza. Vidim da PP Medvednica ili barem Vi niste previše kooperativni, pa imam samo jedno pitanje: mislite li da biciklist koji se vozi uzbrdo po stazi ugrožava pješake, i ako da - na koji točno način? Vjerujem da vožnja biciklom (pokretanim na ljudski pogon) uzbrdo nema nikakve opravdane razloge za zabranu. P.S. Mislim da je neprofesionalno da službena osoba poput vas komunicira na službenom mjestu tonom kakav koristite, koji je podrugljiv prema cijeloj jednoj zajednici koju bi PP Medvednica trebala podržavati. Mislim, jasno mi je (po FB fotografijama) da ste vozač quada koji ne cijeni biciklizam, ali mislim da to ne smijete javno pokazivati u trenucima kad nastupate službeno. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
7 bbsantic PRAVILNIK Mogu razumjeti da biciklisti koji se brzo spuštaju stazama ugrožavaju sigurnost dijelu planinara, ali mislim da je zabrana zdrave sportske aktivnosti na stazama ograničavanje sloboda i kažnjavanje onih biciklista koji su obzirni. Ne znam kako točno zakonski urediti biciklističko ograničenje nizbrdo, ali na planinarskim stazama koje vode uzbrdo ni jedan bicikl na ljudski pogon ne može predstavljati opasnost za nikoga, pa mislim da prijedlog mora ostaviti slobodu vožnje uzbrdo, a prilagoditi zabranu vožnje nizbrdo na prihvatljiv način. Također smatram da je nepotrebno vođenje pasa na povodcu u prirodi, mislim da bi se onda i lisice i divlje svinje na Sljemenu moglo vezivati i dati im osobu koja će ih voditi. (Ovo je dakako ironija). Djelomično prihvaćen S obzirom da Medvednica broji veliki broj dionika pokušava se odrediti održivi balans interesnih skupina radi sigurnosti i očuvanja prirode. Vođenje pasa na povodcu propisano je u određenim uvjetima.
8 Berislav Herceg PRAVILNIK Podjela posjetitelja Medvednice na planinare, bicikliste, motoriste itd, nije primjerena, jer su mnogi biciklisti/motoristi isto tako i planinari, alpinisti, pripadnici GSS, i generalno veliki ljubitelji prirode. Predlažem da se ne uvode zabrane bilo kakvih vožnji na području cijelog parka prirode, već samo na određenim dijelovima parka za kojeg se zna da ga koriste u velikom broju šetači-planinari. Primjerice smatram da se nitko ne bi bunio da se zabrani bilo kakva vožnja po stazi "Miroslavac", ili po stazi od Kr. zdenca do Grafičara. Prisutnost biciklista/motorista u dijelovima Parka u kojima nema puno šetača-planinara, djeluje preventivno na razne načine devastacije šume, od navažanja smeća, krivolova, ilegalne sječe itd. Molim one koji će odlučivati o novom pravilniku da imaju na umu da su ljubitelji outdoor sportova među najglasnijim ambasadorima zaštite prirode, primarno zato jer su proveli značajno vrijeme u toj istoj prirodi. Totalna zabrana će najviše pogoditi navedenu skupinu, dok bi uvođenje "pješačkih zona" omogućilo da svi imaju svoj mir. U nadi da će se pronaći kompromis, pozdrav svima. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
9 Borna Šimić PRAVILNIK, Članak 2. Zaposlenici PP Medvednica tijekom proteklih godina nisu napravili doslovce ništa na zaštiti Medvednice pa je posve suludo da im se nadalje dopusti da upravljaju takvim državnim dobrom. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
10 Borna Šimić PRAVILNIK, Članak 41. Ovaj članak treba nadopuniti. Treba jasno napomenuti da CESTOVNI biciklisti koriste isključivo asfaltirane ceste, županijske prometnice. Godinama su cestovni biciklisti svakodnevno terorizirani od strane Parka i stalno ih se traži neki novac. Park ne smije naplaćivati korištenje županijske ceste. Nije prihvaćen Održavanje utrka bilo kakvog karaktera na prostoru Parka temeljem Zakona o zaštiti prirode zahtjeva ishođenje jednokratnog koncesijskog odobrenja koje se naplaćuje dok se individualno posjećivanje ne naplaćuje.
11 Borna Šimić PRAVILNIK, Članak 51. Ograničavanje kretanja pasa, na način da moraju biti na povodcu je u najmanju ruku maloumno. Ovo glupo ograničenje nije ničim obrazloženo. Lovački psi smiju natjeravati divljač, lovci smiju tamaniti divljač, ali zato bi nekog trebao smetati pas koji nije na povodcu! Medvednica je ogromna planina i puna je divljih životinja. Zar bi trebalo potamaniti i sve divlje svinje i srne kako se neki zadrti prestrašeni "planinar" ne uplaši? Tko se boji slobodnog psa njemu zasigurno nije mjesto u šumi! Taj nek sjedi doma u fotelji! Članak 51 treba u cijelosti brisati! Prihvaćen Brisan je članak 51.
12 BOŠKO MILEŠEVIĆ PRAVILNIK, Članak 29. U članku 29. stavku 2. predlažem ispred oznake brzine „40 km/h“ dodati riječ „maksimalno“. Ovime bi se omogućilo u specifičnim slučajevima ograničiti brzinu kretanja na javnim cestama na manju brzinu od 40 km/h. Trenutno niže ograničenje brzine kretanje (30 km/h) vrijedi na dionici od Tomislavova doma do Lagvića Rješenjem Gradskog ureda za promet klasa UP/I-340-08/18-002/61 od 23. siječnja 2018. godine, a uz pribavljeno Rješenja o suglasnosti Policijske uprave Zagrebačke broj 511-19-06/6-7-1175/2-17. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
13 Bruno Vorberger PRAVILNIK, Članak 41. Planinarske staze su kao nogostup u urbanim sredinama/gradu, To je prostor predviđen i trasiran/dizajniran za pješake i u principu treba biti zabranjeno voziti bicikl na takvim mjestima. Ukoliko biciklist prolazi takvim putem, u pravilu kao i u naseljenim područjima, treba sići sa bicikla i gurati ga do prve podesne staze za bicikle. Treba uvesti mogućnost da se na širim planinarskim putevima omogući biciklistima da se kreću uz brdo krajnjim desnim rubom puta, Takve staze bi trebale biti označene da ih dijele zajedno biciklisti i pješaci. Down hill ili vožnja biciklom niz brdo bi trebala biti zabranjena na svim planinarskim stazama i putevima. Sve pješačke i biciklističke staze i putevi, kao i one na kojima je omogućeno da se kreću pješaci i bicikli zajedno, bi trebale biti kategorizirane kao takve i jasno označene u svim kartama parka prirode Medvednice koje su otisnute, kao i onima javno izloženima unutar parka. Biciklističke staze i rute bi trebale biti jasno označene, uređene i u nadležnosti parka prirode i biciklističkih klubova koji bi imali odgovornost brinuti o njima. Ukoliko zbog rastuće populacije biciklista nedostaje biciklistićkih puteva i staza, treba označiti nove! Neoznačenih puteva i staza na Medvednici koje se iznimno rijetko koriste ima zaista mnogo. Također trebaju biti postavljeni jasni znakovi o kategorizaciji staza i puteva na njihovom početku i kraju. Samo jasnom signalizacijom i pravilima možemo spriječiti sukobe i antagonizam kojemu nije mjesto u parku prirode. Kretanje motornim vozilima bilo kakvog tipa (motori, quadovi) po stazama i putevima unutar parka prirode treba vrlo jasno NAJSTROŽE ZABRANITI! Primljeno na znanje Smisao Pravilnika je definiranje pravila ponašanja na Medvednici a ne podloga za razvoj buduće infrastrukture i sadržaja. Biciklisti se mogu kretati svim makadamima, nije riječ niti o apsolutnoj zabrani korištenja planinarskih staza budući ima onih koje su markirane i za bicikliste i za planinare. Vožnja motornih vozila na prostoru Parka ovim Pravilnikom dozvoljena je samo javnim prometnicama.
14 Bruno Vorberger PRAVILNIK, Članak 29. Što podrazumijeva zabranu kretanja motornim vozilima izvan kategorije zemljanih cesta i što su to zemljane ceste? Redovni sam posjetilac PP Medvednica i na ogorčenje svih pješaka, motori se sve češće kreću pješačkim putevima i stazama. PP Medvednica je ispresijecana pješačkim putevima i najveći broj posjetilaca upravo zbog toga i posjećuje park i kreću se tim putevima, Iz ovog članka se da iščitati da se motorna vozila smiju kretati zemljanim cestana u okviru brzine do 30km/h. Pješački putevi se zbog svoje širine i uređenosti mahom mogu tumačiti kao zemljane ceste, pa se ovo može tumačiti da se motorna vozila smiju kretati pješačkim putevima. To je nedopustivo u bilo kakvim civilizacijskim okvirima i stvoriti će velik problem. Primljeno na znanje Definiciju kategorija cesta propisuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Također pojedine planinarske staze na Medvednici markirane su na trasi zemljanih cesta tako da one nisu isključivo planinarske staze već mogu biti i dio šumske infrastrukture za potrebe gospodarenja šumama.
15 DAMIR GOBEC PRAVILNIK, Članak 53. Planinarske udruge su članovi HPS-a, ali i Planinarskog saveza Zagreba koji skrbi poglavito o Medvednici. Staze se održavaju volonterski i nažalost nakon radova HR šuma staze u red više ne mogu dovesti planinarske udruge već bi to trebala biti obveza HR šuma. Također bi u planu financiranja PP Medvednice trebala stajati stavka za održavanje i markiranje puteva. Prihvaćen Održavanje je zamijenjeno sa riječi obilježba.
16 DAMIR GOBEC PRAVILNIK, Članak 42. Koncesijska odobrenja za sportske nekomercijalne udruge trebaju biti besplatne kako bi se oplemenili sadržaji na Medvednici i privukli korisnici, a da se omogući rad i spriječi propadanje svih dionika na Medvednici (domovi, žičare, smještajni kapaciteti...) Primljeno na znanje Davanje koncesijskih odobrenja propisano je Zakonom o zaštiti prirode
17 DAMIR GOBEC PRAVILNIK, Članak 41. Napraviti jasnu signalizaciju kojom se uređuje pravo korištenja pojedinih staza na Medvednici (isključivo za planinare, isključivo za bicikliste, mješana namjena, isključivo za kretanje bicikala uzbrdo....) Na staze koje su namijenjene isključivo za planianre postaviti drvene zik-zak barijere koje su uobičajene u alpskim zemljama radi spriječavanja korištenja stih od strana vozila (bicikala, motora i sl.) Primljeno na znanje Ovim Pravilnikom definiraju se između ostalog dozvoljene i nedozvoljene radnje i nije predmet gradnje bilo kakve infrastrukture
18 DAMIR GOBEC PRAVILNIK, Članak 38. Svakako u označavanju i signalizaciji predvidjeti planinarsku signalizaciju sa daljinarima koja je unificirana na cijelom području Hrvatske i kao takva je prepoznatljiva svim planinarima u Hrvatskoj i svijetu Primljeno na znanje Pravilnik o jedinstvenom vizualnom identitetu zaštite prirode u RH predviđa daljinare.
19 DAMIR GOBEC PRAVILNIK, Članak 31. izuzeće od članka 2 svakako bi trebala imati planinarska društva i sportski klubovi koji na redovitoj osnovi organizirano posjećuju Medvednicu jer nema smisla da društva svaki svoj izlet ili klubovi svaki svoj trening moraju prijavljivati, a k tome još i plaćati. Prihvaćen Dodana je riječ „turistička“ ispred posjećivanja jer se organiziranim posjećivanjem smatra posjećivanje putem organizrane turističkih agencija.
20 DAMIR GOBEC PRAVILNIK, Članak 20. Uvesti kao obvezu vraćanje šumskog reda nakon sjeće i radova u šumi i to uz neovisni nadzor PP Medvednice i neovisnih nevladinih organizacija dionika na Medvednici. Vraćanje planinarskih staza sa svim obilježjima u prvotno stanje. Zabrana dovršnog sijeka na području cijelog PP Medvednica Nije prihvaćen Ovaj Pravilnik ne propisuje načine gospodarenja šumama. Šumski red definiran je propisima iz područja šumarstva.
21 Damir Oslić PRAVILNIK, Članak 53. Od HPS-a očekujete da održavaju planinarske staze. To je u redu, da planinarska društva uređuju svoje staze.Sada tu ima dosta problema. Planinarske staze na Medvednici najviše devastiraju HRVATSKE ŠUME i privatni posjednici naravno s mehanizacijom, a to su većinom traktori raznih veličina kao i ostali strojevi za izvlačenje drva iz šume. Takvi putevi kada se jednom devastiraju PD (planinarska društva) ih ne mogu popraviti jer naravno nemaju mehanizaciju. Ti putevi su poslije skoro pa 10 mjeseci neprohodni za pješake jer su tolike brazde da nakon kiše ne možete njima hodati. Dakle vaši renđeri bi tu imali dosta posla(a koliko znam, ima ih samo četvero). Dalje, u dogovoru s HPS-om trebali bi ujednačiti oznake puteva. Planinarske oznake su crvene (mislim na table) Dok su vaše od parka prirode zelene. Ima tu dosta problematike samo ne znam da li ima i volje. Primljeno na znanje Pod održavanje smatra se markiranje staza te je tako i izmijenjeno. Izvođači radova dužni su vratiti prostor u prvobitno stanje stanje. Sve nepravilnosti mogu se prijaviti javnoj ustanovi, Državnom inspektoratu ili policiji.
22 Damir Oslić PRAVILNIK, Članak 29. 29/7Jednako bi tako zabranio vožnju quadovima i enduro motorima, kao i traktorima i ostalim strojevima za izvlaćenje drva kako privatnim, tako i hrvatskim šumama po planinarskim i biciklističkim stazama. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
23 Damir Oslić PRAVILNIK, Članak 29. Što se tiče parkiranja na Medvednici, apsolutno se slažem sa 29/9/10. Čak bi uveo cjelodnevnu parkirnu kartu, dok bi nepropisno parkiranje uredno sankcionirao. Ovdje je veliki problem što nemate osoblja koji mogu naplatiti kaznu za nepropisno parkiranje. Apsolutno sam protiv motornih vozila na Medvednici cesta Bliznec-Sljeme- Zagorje bi trebala biti samo prolazna cesta, pogotovo kad su uvede žičara, a već i postoji autobusna linija. Previše je automobila na Medvednici. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
24 Damir Redžić PRAVILNIK, Članak 41. Komentar na Članak 41. stavka 2.: - biciklisti nikoga ne ugrožavaju penjanjem (uphill) po planinarskoj stazi i definitivno sam protiv toga da se zabrani penjanje. Pretpostavljam da HGSS na području PP Medvednica ima statistiku te ih ovim putem molim za informaciju koliko je bilo intervencija/ozljeda zbog navedenog u npr. posljednjih 5 godina (biciklist na usponu naletio na planinara). - potrebno je zabraniti spuštanje biciklom bilo kojim danom po popularnim planinarskim stazama Bikčevićeva i Leustek, te iste obilježiti jasnim i nedvosmislenim oznakama na početku i kraju staze. Navedenog nepisanog pravila pridržava se 95% biciklista iz Zagreba ali zbog uskoro otvaranja žičare i dolaska biciklista iz drugih krajeva HR-a, kretanje biciklom na ove dvije staze potrebno je regulirati. Također bi bilo zgodno dobiti statistiku koliko je HGSS u zadnjih 5 godina imao intervencija zbog naleta biciklista na planinara i ozljeđivanja na bilo kojoj planinarskoj stazi. Bikčevićeva i Leustek: UPHILL-DA / DOWNHILL-NE Komentar na Članak 41. stavka 3.: - Kada pričamo o postojećim stazama na području PP MEDVEDNICA (toliko puta spomenutih 9 staza) moramo shvatiti da se brdski biciklizam u zadnjih 5 godina jako promijenio i on ne predstavlja samo vožnju po makadamima što su upravo u najvećoj mjeri ovih 9 staza. Uskoro se otvara žičara i MTB biciklisti je sigurno neće koristiti kako bi se spuštali po makadamima jer makadame imaju i u svom mjestu. - za početak, potrebno je markirati novonastale staze koje u najvećoj mjeri koriste MTB biciklisti kao npr. Rodeo, nova 9. itd. ... - detektirati i obilježiti kritične točke gdje se križaju staze, na kojima može doći do naleta biciklista. - kroz razne radionice od strane PP Medvednica i biciklističkih klubova, educirati mlade bicikliste o kulturnom ponašanju prilikom korištenja planinarske staze. - izgraditi više novih staza razne tehničke zahtjevnosti koje bi bile popratni sadržaj sa puštanjem žičare u pogon. Vjerujem da bi se sa navedenim automatski rasteretili korištenje planinarskih staza. Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o svim dionicima i korisnicima u prostoru. I broj quadova i motora je u porastu pa to nije aktivnost koju podržavamo u zaštićenom području. Svakako neke od postojećih ruta mogu se vremenom ukinuti i zamjeniti ih nekom atraktivnijom rutom no to nije predmet ovog Pravilnika. Ovaj Pravilnik ne definira budućnost razvoja sportsko- rekreacijskih sadržaja već pravila ponašanja u trenutnim okolnistima.
25 Darija Velan PRAVILNIK, Članak 33. Smatram da odredba "psi se moraju voditi na povodcu" nije potrebna i ne vidim koja bi argumenti išli tome u prilog. Medvednica je jedno od rijetkih mjesta u okolici grada Zagreba gdje psi smiju biti pušteni, istrošiti energiju i biti u prirodi. Ljudi koji odlaze tamo s psima generalno imaju pse pod kontrolom i nikome ne smetaju. Predlažem da se navedena stavka isključi iz prijedloga. Djelomično prihvaćen Modificiran je članak 33. i brisam je članak 51. Psi će se morati voditi na povodcu u zonama intenzivnog posjećivanja
26 Dario Dragičević PRAVILNIK, Članak 41. "(2) Zabranjena je vožnja biciklom po planinarskim stazama." - apsolutno neprihvatljivo da se zabrani korištenje planinarskih staza za biciklistički uspon, brzina penjanja je adekvatna brzini hodanja, stoga biciklisti nikog ne ugrožavaju kad se penju. Za spuštanje , predlažem popis planinarskih staza sa ograničenjem spuštanja (spuštanje brzina hoda ili trka), te popis ostalih staza koje se skoro niti ne koriste od planinara za slobodno spuštanje. Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o svim dionicima i korisnicima u prostoru. Svakako neke od postojećih biciklističkih ruta mogu se vremenom ukinuti i zamjeniti ih nekom atraktivnijom rutom no to nije predmet ovog Pravilnika. Ovaj Pravilnik ne definira budućnost razvoja sportsko- rekreacijskih sadržaja već pravila ponašanja u trenutnim okolnistima.
27 Dario Dragičević PRAVILNIK, Članak 33. "(1) - psi se moraju voditi na povodcu" apsolutno nepotrebno s obzirom na veličinu navedenog prostora i broj posjetitelja, sasvim drugi zakoni definiraju odgovornost vlasnika pasa, to nikako ne spada u područje odgovornosti parka prirode Medvjednica Djelomično prihvaćen Modificiran je članak 33. i brisam je članak 51. Psi će se morati voditi na povodcu u zonama intenzivnog posjećivanja.
28 Davorin Dubenik PRAVILNIK Pravilnik nije dobar. Zabrane su krivo usmjerene prema psima u dijelu da moraju biti na povocu a lovcima je, u isto vrijeme, dopušteno da ubijaju lokalne stanovnike. Psi u šetnji to ne rade. Znači, u tom dijelu, pravilnik je u krivu i nema posložene prioritete, niti sustav vrijednosti. Radi se o svođenju životinja, kao i uvijek, na robu - tržišnu vrijednost ali čak i s te strane pogled je kriv, jer industrija kućnog ljubimstva proizvodi veću dobit od "industrije lovstva". Pravilnik ne valja jer radi protiv prirode a u interesu kapitala. Djelomično prihvaćen Brisan je članak 51.
29 Dina Grgurić PRAVILNIK Uz pretpostavku da je svrha ovog pravilnika zaštita prirode i životinjskog svijeta, potrebno je ograničiti/ukinuti sve aktivnosti koje negativno utječu na isto. Vožnja motornim vozilima (quad, enduro) koja ima sve više i više poklonika, neprihvatljiva je u nečemu što se naziva Park prirode. Devastacija/sječa šuma, nakon koje ostaje pustoš, razbacano granje, uništeni blatnjavi putevi, smeće, također je neprihvatljiva u Parku prirode. Tko nagleda te radnje, tko je odgovoran i kome se obraćamo ukoliko uočimo nepravilnosti? Koje su ovlasti PP i kako se napisano misli provoditi u djelo? Za zabranjene radnje/prekršaje nisu navedene kazne/sankcije, niti tko nadgleda i izvršava. Primljeno na znanje Pravilnik je koncipiran u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode koji je i osnova za njegovo donošenje. Pojedine radnje su već sada zabranjene a prekršaji su propisani navedenim i drugim sektorskim zakonima.
30 Dina Grgurić PRAVILNIK, Članak 50. Tko kontrolira i sankcionira ove nedozvoljene radnje? Kakve su sankcije? Kome se obraćamo ukoliko želimo prijaviti npr odlaganje otpada u šumi? Što je sa Hrvatskim šumama, te ostalim koji na mjestu sječe uredno, (uz uništeno tlo i staze, nabacano granje itd) ostavljaju ambalažu od hrane, pića i goriva/ulja za strojeve. Kakve su sankcije za njih, tko ih propisuje, i tko ih kontrolira? Tko sanira/čisti ukoliko je počinitelj nepoznat? Primljeno na znanje Prekršajne odredbe definirane su Zakonom o zaštiti prirode i drugim sektorskim zakonima. Neposredni nadzor u Parku provode čuvari prirode dok ostale nedozvoljene radnje koje nisu predmet Zakona o zaštiti prirode proslijeđuju nadležnim inspekcijama. Svaki pojedinac također može prijaviti zabranjenu radnju javnoj ustanovi, Državnom inspektoratu ili policiji.
31 Dina Grgurić PRAVILNIK, Članak 46. Tko i kako mjeri razinu buke? Tko i kako sankcionira eventualno prekoračenje dopuštene razine? Primljeno na znanje Policija na zahtjev Javne ustanovr pokreće prekršajni postupak optužnim prijedlogom prema nadležnom sudu. Definirani su i prekršaji Zakonom o zaštiti prirode.
32 Dina Grgurić PRAVILNIK, Članak 20. Napisati jasno krajnji rok vraćanja okoliša devastiranog zbog sječe u prethodno stanje, te sankcioniranje svih koji pri obavljanju sječe oštećuju drveće koje nije predviđeno za sječu, ostavljaju iza sebe smeće, kao i izrovanu zemlju zatrpanu granjem. Postaviti obavijesti kad se na nekom području vrši legalna sječa, kako bi građani mogli reagirati ukoliko posumnjaju u nelegalnu radnju. Nije prihvaćen Rok uspostave tzv. šumskog reda propisuju drugi propisi iz područja šumastva, a sankcije nad navedenim radnjama provodi šumarska inspekcija Državnog inspektorata.
33 Dina Grgurić PRAVILNIK, Članak 41. Osvrt na komentar gosp Jedvaja, citat: "Želio bih se i osvrnuti na prozivanje off-road vozača koji se voze motoriziranim vozilima i čuju se na veliku udaljenost i puno manje ugrožavaju sigurnost posjetitelja nego downhill vozači prilikom spuštanja, vidim veliki problem je i buka koju ta vozila proizvode i spominje se ugrožavanje životinja. svaki pravi ljubitelj životinja, lovac i poznavatelj zna da se životinja vraća na svoj teritorij, neposredno ili nakon 1-2 dana." Prije svega, na pitanje kako buka utječe na divljač, upućeno HLS, odgovor je bio da je divljači prije svega potreban MIR. Gdin Jedvaj navodi da se životinje sklanjaju sa staništa pa se vrate za par dana, kao da motoristi i quadovi prolaze jednom mjesečno, pa to nije neki veliki problem. Međutim, u praksi se to odvija na dnevnoj bazi. Radnim danom i vikendom. Na istočnoj strani, na zapadnoj, na centrali, sa zagorske strane. I bit će toga sve više jer taj način rekreacije postaje sve popularniji. Medvednica je ispresijecana cestama, putevima i stazama, motorna vozila se brzo kreću i prevaljuju udaljenosti, u grupama ili individualno, i gdje bi se točno ta divljač trebala neprestano sklanjati??? Sama ideja o dopuštenju rekreativne vožnje motornim vozilima u PARKU PRIRODE je neobična (blago rečeno). Po čemu je to onda park prirode? Primljeno na znanje Pravilnik niti u jednom članku svog sadržaja ne poziva quadove i motore na vožnju Parkom; sva motorna vozila mogu se kretati kroz Park isključivo javnim prometnicama.
34 Dina Grgurić PRAVILNIK, Članak 41. u članku 41 se regulira kretanje biciklista, međutim, ne postoji članak koji izričito, poput ovog za bicikliste, regulira kretanje motorista. Primljeno na znanje Ovim Pravilnikom vožnja motornim vozilima (dakle i motorima i quadovima) dozvoljena je samo javnim prometnicama. Vožnja motociklima regulirana je drugim propisima.
35 Dina Grgurić PRAVILNIK, Članak 29. Zaineresirana sam za ovaj članak zakona zbog sve većeg broja enduro motora koji rekreativno voze po cijeloj Medvednici. Iz ovog ne razumijem da li oni mogu i dalje neometano voziti, jer nije jasno koje su to zemljane i nerazvrstane ceste, i kako ih prepoznati. Vidim iz točke 6 da Zakonodavac opet nije predvidio motore, niti ograničio brzinu za njih. Kakve su sankcije za vožnju neregistriranih vozila? Po zakonu, enduro motori ni ne trebaju biti registrirani jer nisu namijenjeni za cestovni promet. Kako će se provoditi ovaj zakon, odnosno tko će hvatati i sankcionirati prekršitelje? Primljeno na znanje Pravilnik je predvidio da sva motorna vozila na prostoru Parka moraju biti registrirana. Neregistrirana vozila su u prekršaju koji propisuju drugi propisi. U suzbijanju tog problema nadzor će provoditi čuvari prirode u suradnji s policijom.
36 Dinko Naprta PRAVILNIK, Članak 13. Pod stavkom 6 stoji održavanje cesta i pokosa uz cestu. Moram priznati da nisam vidio da netko održava pokose, što se uostalom potvrđuje munjevito širenje ambrozije zadnjih par godina. Primljeno na znanje Košnju i održavaanje pojasa uz cestu vrše županijske ceste.
37 DINO HUZANIĆ MIŠEK PRAVILNIK, Članak 41. Dozvoliti uspone biciklistima po svim planinarskim stazama (e-bicikli bi eventualno mogli raditi probleme). Onemogućiti silazak biciklistima vikendom i praznicima po najpopularnijim stazama (Leustek, Bikčevićeva...); ostalo vrijeme dozvoliti spuštanje po svim pl.stazama uz oprez! Možete se sramiti onih vaših 9 staza za brdski biciklizam zato jer su smiješne i loše. Niste se pomaknuli milimetra od karte Turbo Sporta prije 10-15 godina. Tehnologija izrade bicikla pomaknula se u istom periodu nekoliko metara naprijed; brdski bicikli sve više ''trpe'' i apetiti vozača rastu. Makadam je u današnje vrijeme prosječnom brdskom biciklistu dosadan za uspon, a kamoli za spust. Odavno ste trebali napraviti ''bike park'' po uzoru na razvijene zemlje. U sklopu bike parka napraviti staze lakih težina (plave), do ekstremno teških (crnih); nešto slično kao staze na skijalištima. Svi očekujemo da će otvaranjem žičare otvoriti i bike park; trosjedežnica na Sljemeu postoji xy godina i mogao se davnih dana napraviti mali bike park ispod iste. Vjerujem da date zeleno svijetlo (legalizacija) za izradu biciklističkih staza za spuštanje (poput Enduro staze) da bi biciklisti volonteri sami izgradili staze, bez ikakvih financiranja sa strane parka ili grada. Na kraju se sve svede na kulturu svih nas. Lijepo pozdraviti planinare, smanjiti brzinu, povećati oprez, zahvaliti im se na micanju sa staze, smješak na lice... Planinarim i bicikliram dugi niz godina i nikad nisam imao problema niti sa planinarima niti sa biciklistima. Nažalost, uvijek postoje pojedinci koji ''zablate'' cijelu skupinu. Ispričavam se svim planinarima koje sam preplašio prolazeći kraj njih na biciklu :( Primljeno na znanje Postojeće biciklističke rute kreirali su sami biciklisti kroz projekt Javne ustanove 2009. godine. Svaka fizička/prvna osoba (u ovom slučaju biciklistički klub) u skladu s prostornim planom može predložiti i relizirati projekt uz odgovarajuća dopuštenja.
38 Dino Išasegi PRAVILNIK, Članak 33. Mislim da je jako loša ideja zabraniti slobodu psima u parku prirode. To je jedino mjesto gdje ih se može pustiti na slobodu! Imati psa na uzici u šumi je suludo. Puno životinja prolazi Sljemenom bez povodca i kao planinar i biciklista nisam nikad imao problem sa psima. Ne razumijem zašto mijenjati nešto što ne pravi probleme? Djelomično prihvaćen Modificiran je članak 33. i brisam je članak 51. Psi će se morati voditi na povodcu u zonama intenzivnog posjećivanja. .
39 Hrvatski planinarski savez PRAVILNIK, Članak 40. Temeljem čl. 40 stavak 1. nije dopušteno skijanje izvan postojećih staza. Navedenim člankom misli se očito na alpsko skijanje, odnosno na zaprječavanje bavljenja alpskim skijanjem izvan uređenih sljemenskih skijališta. Pritom se nespretnom formulacijom sastavim onemogućuje planinsko skijanje, koje se upravo odvija na zasniježenim terenima koji nisu uređeni kao skijaške staze. Planinsko skijanje (ski mountaineering) je međunarodno priznat sport a u Hrvatskoj je organizirano u Hrvatskom planinarskom savezu. Planinsko (turno) skijanje se obavlja isključivo na dubokom snijegu, kada je pokrivač dovoljno debeo da podnosi težinu skijaša. Budući da skijaš i njegova oprema nemaju izravan doticaj s podlogom odnosno florom na tlu kretanje tehnikom planinskog (turnog) skijanja ne može imati negativan utjecaj na okoliš, u bilo kojem obliku. Planinsko skijanje dopušteno je svugdje u Europi i svijetu i u nacionalnim parkovima gdje je režim zaštite i očuvanja flore i faune znatno rigorozniji nego u parkovima prirode. Predlažemo zato da se članak 40. stavak 1 briše ili da se preformulira tako da se omogući planinsko (turno) skijanje odnosno uobičajeno hodanje na skijama, koje ni na koji način nema negativan utjecaj na okoliš niti ugrožava nekoga od posjetitelja Medvednice (prijedlog mogućeg rješenja: “Nije dopušteno alpsko skijanje izvan postojećih uređenih i označenih skijaških staza.”). Ne postoji opravdan razlog da se cijeli jedan sport, a koji nema štetne učinke na okoliš niti ugrožava sigurnost drugih posjetitelja, eliminira s Medvednice. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
40 Hrvatski planinarski savez PRAVILNIK, Članak 53. Podupiremo stavak 1. ovoga članka. Budući da u komentarima više korisnika ukazuje na pitanje definicije planinarskog puta odnosno planinarske staze, skrećemo pozornost da se planinarski put najčešće definira kao „uzak pojas zemljišta namijenjen za kretanje planinara“. Pri tome naglašavamo da pojmovi „planinarski put“ i „planinarska staza“ nisu istoznačnice. Naime, planinarski put je širi pojam koji obuhvaća i ceste (slučajevi kada je neka dionica markirana „po cesti“), i planinarske staze (uži ugaženi put koji nije građen niti predviđen za kretanje vozila), ponekad i markirano bespuće (takvih situacija nema na Medvednici, ali ima npr. u planinama Dinarida). Slijedom toga predlažemo precizniju formulaciju: „Planinarske PUTOVE na prostoru Parka održavaju planinarske udruge članice Hrvatskog planinarskog saveza.“ Prihvaćen Održavanje je zamijenjeno sa riječi obilježba, a uz staze su dodani i putovi.
41 Hrvatski planinarski savez PRAVILNIK, Članak 47. Predlažemo da se speleološka djelatnost regulira na način da se u Pravilnik upiše odredba „Speleološka istraživanja špilja i jama i edukaciju u njima na temelju godišnjeg dopuštenja nadležnog Ministarstva mogu provoditi udruge i organizacije registrirane za speleološku djelatnost.“ Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza se od 1979. do 1999. godine brinula je o špilji Veternici, kako o istraživanju tako i o uređenju turističkog dijela špilje te vođenju posjetitelja. Od 1999. godine brigu je preuzela JU Park prirode Medvednica te je Komisija za speleologiju HPS-a dalje uspješno surađivala s Parkom do 2017. godine kada je ta suradnja prekinuta. Speleološke udruge od tada za svaku aktivnost moraju od Parka ishoditi koncesijsko odobrenje unatoč tome što svake godine od nadležnog Ministarstva pribavljaju i godišnje dopuštenje koje im dopušta speleološke aktivnosti u Veternici. Dodatno, istraživanja su u pravilu omogućena samo u radno vrijeme turističkog dijela špilje Veternice, a to vrijeme nije dostatno niti za dolazak i povratak do dubljih dijelova špilje, a kamoli za istraživanje. Otežani uvjeti rada uzrokovani administrativnim zahtjevima i nemogućnost zaduživanja ključa ulaznih vrta špilje tijekom razdoblja za koje je dopuštenje Ministarstva izdano gotovo su u potpunosti zaustavili i onemogućili speleološku djelatnost i edukaciju u špilji. Želja speleoloških udruga je da se zajedničkim projektima kao što je izrada novog speleološkog nacrta, koji je nužan za upravljanje i zaštitu špilje, ponovno uspostavi suradnja. Komisija za speleologiju HPS-a smatra da je bez mogućnosti zaduživanja ključa Veternice dio pravilnika vezan uz Veternicu je neprovediv. Skrećemo pozornost još jednom da Park nema niti cjelovit nacrt špilje, a na postojećem nacrtu nedostaje 1000 m kanala. Špilje i jame zaslužuju zaštitu, ali ih prvenstveno treba zaštititi od nesavjesnih posjetitelja i osoba koje u njih nekontrolirano bacaju otpad, a ne od registriranih speleologa – istraživača. Primljeno na znanje Ukoliko pravna osoba naplaćuje svoju djelatnost ili tečaj korisnicima time ujedno obavlja gospodarsku djelatnost za što je temeljem Zakona potrebno ishoditi koncesijsko odobrenje za korištenje speleološkog objekta. Za istraživanja i vježbe s dopuštenjem Ministarstva nije potrebo ishoditi koncesijsko odobrenje. Budući špilja Veternica nije otvorena za samostalne ulaske vrijeme korištenja potrebno je usaglasiti s javnom ustanovom.
42 Hrvatski planinarski savez PRAVILNIK, Članak 46. Članak 46. određuje razinu buke “na otvorenim prostorima” bez definicije što se smatra “otvorenim prostorom” pa pojedinci vjerojatno to mogu tumačiti kao “livade i proplanci” ali ne i šuma. Zapažamo da u članku 46. ne postoji način novčanog penaliziranja ako nastane ili se dokumentirano prijavi prekršaj (video snimak). Također predlažemo ako se za određene lokacije u zaštićenom području dojavi višestruko kršenje propisanih razina buke, a čiji uzrok nisu izuzeća prema stavcima 3, 4 i 5, članka 46, na istim lokacijama postave uređaji za mjerenje buke i registraciju prekršitelja. Predlažemo da se na ulazima u PP, te na više lokacija posjetiteljima postave informativne ploče s ograničenjima razine buke i razinama buke koje proizvode tipična prometna sredstva (quadovi, motori itd.) Nije prihvaćen Ovaj pravilnik ne može sadržavati prekršajne odredbe s obzirom na to da oni moraju biti propisani Zakonom o zaštiti prirode.
43 Hrvatski planinarski savez PRAVILNIK, Članak 38. Skrećemo pozornost da pri postavljanju reklamnih oglasa tekst voditi računa o poštivanju Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 14/19) članak 11. stavak 5. podstavak 10. (Zabranjeno je: / u zaštićenim područjima, radi očuvanja ekosustava i bioraznolikosti, postavljati svjetiljke korelirane temperature boje svjetlosti iznad 2200 K te osvijetljene oglasne ploče). Članak 26. St. 1 Zakona propisuje uodgovarajuću novčanu kaznu za pravne subjekte i operatore rasvjete: / – u zaštićenim područjima postavlja svjetiljke korelirane temperature boje svjetlosti iznad 2200 K te osvijetljene oglasne ploče (članak 11. stavak 5. podstavak 10.) /. Međutim postoji problem s člancima 4, 16, 19, 40 Pravilnika povezan s člankom 3., stavkom 2 Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Taj članak Zakona navodi: / (2) Odredbe ovoga Zakona, osim odredbi članka 11. stavka 5. o zabranjenom rasvjetljavanju, ne primjenjuju se na rasvjetna tijela (svjetiljke) koje povremeno svijetle na otvorenom: / (...) / – na javnim priredbama u vremenu održavanja priredbi ili velikih događaja (zabave, koncerti i sl.) najranije 1 sat prije i najkasnije 1 sat nakon završetka priredbe / – na sportskim igralištima, najranije 1 sat prije i najkasnije 1 sat nakon završetka sportske ili druge manifestacije / – kao dekorativna ili prigodna vanjska rasvjeta zgrada i drugih građevina te javnih površina tijekom trajanja blagdana u razdoblju od 25. studenoga do 12. siječnja i raznih manifestacija koje jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb utvrđuju planom rada dekorativne ili prigodne vanjske rasvjete, pritom poštujući zabranu korištenja svjetlosnih snopova bilo koje vrste usmjerenih u nebo u skladu s ovim Zakonom (...). Budući da je Park prirode Medvednica zaštićeno područje, noćno osvjetljavanje skijaških staza je, osim za potrebe sportskih događanja (održavanje natjecanja Snow Queen Trophy) nakon završetka natjecanja u suprotnosti sa Zakonom ili bi to osvjetljenje trebalo prilagoditi Zakonom utvrđenim zahtjevima za osvjetljavanje javnih površina u zaštićenim područjima. U pogledu pitanja svjetlosnog onečišćenja, podsjećamo na nedavni problem svjetlosnog onečišćenja na Petrovoj gori, te apeliramo da se pitanje zaštite od svjetlosnog onečišćenja na odgovarajući način ugradi u Pravilnik. Nije prihvaćen Ovaj Pravilnik ne može biti u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji regulira ta pitanja, a javna ustanova može kroz odobrenja procijeniti svjetlosno onečišćenje
44 Hrvatski planinarski savez PRAVILNIK, Članak 29. Hrvatski planinarski savez podupire bolju regulaciju korištenja prostora izvan uređenih prometnica te suzbijanje vožnje raznim vrstama vozila po planinarskim stazama. Osim što bi trebalo biti samo po sebi razumljivo da je divlja i brza vožnja motornim vozilima, kojoj je nerijetko cilj samo razonoda vozača, suprotna načelima zaštite okoliša i nespojiva s funkcijom parka prirode, ona sve češće nažalost predstavlja i sigurnosni problem za pješake i planinare - posjetitelje Parka prirode. Planinarske staze namijenjene su i uređene za kretanje planinara (pješačenje i planinarenje) te ih tako treba i koristiti. Zapažamo da je u članku 29. određeno samo novčano kažnjavanje pogrešno parkiranih vozila, a za sve druge prekršaje ne postoji način novčanog penaliziranja ako nastane ili se dokumentirano prijavi prekršaj (fotografija, video). Primljeno na znanje Za nepropisno parkiranje može se naplatiti kazna na mjestu počinjenja prekršaja i iz tog razloga se posebno navodi.
45 Hrvatski planinarski savez PRAVILNIK Budući da u Pravilniku postoji više članaka u kojima se zabranjuju određene radnje unutar zaštićenog područja predlažemo dva moguća rješenja: 1. u svakom članku gdje se nabrajaju ograničenja ili zabrane, navesti točan način penaliziranja ili novčane kazne za počinitelja prekršaja ili 2. na kraju pravilnika napraviti posebno poglavlje „Prekršajne odredbe“ u kojem bi se u zasebnim člancima odredili iznosi novčanih kazni. Bez definiranja posljedica za počinitelje prekršaja gubi se smisao bilo kakvih ograničenja u Pravilniku. Primljeno na znanje Ovaj pravilnik ne može sadržavati prekršajne odredbe s obzirom na to da oni moraju biti propisani Zakonom o zaštiti prirode.
46 Hrvatsko biospeleološko društvo PRAVILNIK, Članak 10. Trasiranjem je već utvrđeno da se vode koje poniru na Ponikvama kao i vode okolnog krškog terena procjeđuju u špilju Veternicu pa sve do izvora Dolje (izvor: Božičević 1979.; Lacković i sur. 2011.). Stoga ne možemo govoriti o potrebi dokazivanja da li ovo područje zavrjeđuju poseban režim zaštite, no slažemo se da su potrebna daljnja istraživanja ovog područja. Budući da špilja Veternica predstavlja ekosustav ovisan o vodama, jedini način zaštite Veternice je putem zaštite njenog šireg drenažnog prostora. To je osobito bitno budući da je Veternica izdvojena kao ciljni stanišni tip ekološke mreže POVS HR2000583 Medvednica. Također sustav krških fenomena prisutnih na izoliranom kršu Medvednice (npr. krško polje, ponor, povremene tekućice) predstavljaju rijedak fenomen na Medvednici. Stoga predlažemo da se područje Ponikava te poznata šira slivna zona špilje Veternice uključi u Podzonu stroge zaštite (Ib) (a ne u Podzonu usmjerene zaštite i istraživanja (IIc). Primljeno na znanje Upravo je u tijeku priprema i izrada novog Plana upravljanja PP Medvednica te će se Vaš prijedlog razmotriti. Zonaciju na temelju istraživanja i stanja na terenu uz stručne podloge JU ne određuje sama već u suradnji sa Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja.
47 Hrvatsko biospeleološko društvo PRAVILNIK, Članak 47. komentar na stavak 1. Posjećivanje speleoloških objekata ne može se niti bi se trebalo provoditi pod nadzorom Javne ustanove. Nejasno je kakav bi to bio nadzor niti tko je obučen da ga provodi. U dopuštenju Ministarstva definirani su svi potrebni uvijeti za posjećivanje speleoloških objekata. Stavak se može izbaciti jer je posjećivanje speleoloških objekata definirano Zakonom o zaštiti prirode i Rješenjima nadležnog Ministarstva. komentar na stavak 7. Stavak je u suprotnosti sa izdanim Rješenjima ministarstva za istraživanje speleoloških objekata u kojem se navodi da je nositelj dopuštenja dužan obavijestiti JU, a ne dogovarati se s njom. Stavak treba preformulirati u "Ulazak u špilju Veternicu omogućen je registriranim udrugama uz dopuštenje Ministarstva u svrhu istraživanja uz prethodnu najavu Ustanovi." Djelomično prihvaćen Špilja Veternica geomorfološki je spomenik prirode kojim upravlja javna ustanova te je odgovorna za špilju. Potrebno je provoditi nadzor tko ulazi, kada i u koju svrhu u ovaj speleološki objekt. Iz stavka 7. brisane su riječi „i dogovor“.
48 Hrvoje Horvatin PRAVILNIK, Članak 41. Često se preko tjedna biciklom vozim na sljeme popularnim planinarskim stazama i dogodi se da se jedva mimoiđem sa nekoliko ljudi tako da ne vidim nikakav razlog da se usponska vožnja prema sljemenu radnim danima zabrani na bilo kojoj planinarskoj stazi. Nazad se spuštam asfaltiranom cestom tako da nikoga ne ugrožavam. Bilo bi zbilja šteta zabraniti vožnju biciklom planinarskim stazama jer vožnja cenerom ili makadam cestama ne predstavlja isti ugođaj kao vožnja kroz šumu. Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o svim dionicima i korisnicima u prostoru. Svakako neke od postojećih biciklističkih ruta mogu se vremenom ukinuti i zamjeniti ih nekom atraktivnijom rutom no to nije predmet ovog Pravilnika. Ovaj Pravilnik ne definira budućnost razvoja sportsko- rekreacijskih sadržaja već pravila ponašanja u trenutnim okolnistima.
49 Igor Stanojević PRAVILNIK, Članak 41. Bavim se brdskim biciklizom svaki vikend,već 7 godina od toga većinu na Medvednici, Samoborskom i Žumberačkom gorju.U svih tih godina niti sam sudjelovao,svjedočio ili čuo o jednom jedinom incidentu koji je uključivao nalet biciklista na pješaka. Ono u čemu jesam sudjelovao ove godine zbog povećanog broja "COVID pješaka" ne planinara,jest nalet na kućnog ljubimca bez povodca,iako i taj se slučaj završio benigno i nije bilo stvarne opasnosti(za životinju ali i za mene osobno). Smatram da zbog povećanog broja vikend izletnika sa ljubimcima koji nisu planinari niti se drže planinarskog kodeksa treba jasno UPOZORENJIMA na početku svih staza u kratkim crtma objasniti pravila ponašanja na planini. Kao planinar i obiteljski čovjek mogu razumjeti da određeni pješaci imaju bojazan da bi se mogao dogoditi incident,međutim i većina kolega brdskih bicikala je i više nego obazriva na pješake i sve više (pogotovu na medvednici) koriste planinarske staze kao tranzit do biciklističkih ruta. Postoji također i određeni broj planinarskih staza koje se ne koriste ili koriste slabim intenzitetom na kojima se biciklisti već ionako tradicionalno koriste za biciklističke aktivnosti. Ovom potpuno apsurdnom zabranom,ne samo da nepravedno izolirate jednu skupinu korisnika,oduzimate mogućnost avanturističkog,zdravog načina života,nego uskraćujete i same ugostiteljske objekte sve veće dobiti od izletnika biciklista. Osobno kada planinarim po navedenim lokacijama sa obitelji uvjek hodamo u koloni jednom stranom staze i biciklisti prolate nesmetano bez ijednog incidenta.Edukacijom,prije svega ,omogućiti će se bezbrižan suživot svih korisnika parka prirode. Brdski biciklizam je najbrže rastući "outdoor" sport te za njegove polaznike izuzeti planinarske staze a bez da se prije toga riješi sva infrastruktura kako bi se uspješno odvojile ove dvije aktivnosti,bila bi još jedna tragikomedija našeg zakonodavstva. Ne mogu zamisliti kojom bi sa ja to stazom morao popeti da uopće pristupim tzv. uređenim biciklističkim stazama koje su sve samo ne to. Ove godine i na planinarskim stazama svjedočim o tonama naplavina,odsječenim granama od strane šumarije koje nitko ne uklanja,a to je pravi problem koji čini ugrozu kako pješaka tako i biciklista. O ruiniranju planinarskih ruta na Medvednici od strane strojeva Hrvatskih šuma ne želim niti počinjati,to je vjerojatno ima svoj članak,kako nisam pročitao sve u detalje. lp Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o svim dionicima i korisnicima u prostoru. Svakako neke od postojećih biciklističkih ruta mogu se vremenom ukinuti i zamjeniti ih nekom atraktivnijom rutom no to nije predmet ovog Pravilnika. Ovaj Pravilnik ne definira budućnost razvoja sportsko- rekreacijskih sadržaja već pravila ponašanja u trenutnim okolnistima.
50 Iris Marušić PRAVILNIK, Članak 51. Ne postoji racionalno opravdanje za zabranu slobodnog kretanja pasa u Parku prirode Medvednica. Naprotiv, za razliku od gradskih površina, gdje su ograničenja nužna, na području Medvednice takvo slobodno kretanje pasa nikoga ne ugrožava, čak niti na razmjerno prometnim stazama u dane vikenda. Mnogim psima to je jedina prilika za slobodno kretanje prirodom, a tijekom svojih čestih boravaka na Medvednici nikad nisam svjedočila niti jednoj neugodnoj situaciji koju bi izazvalo slobodno kretanje pasa. Za razliku od ovakvog potpuno besmislenog ograničenja, trebalo bi jasno ograničiti kretanje motornih vozila po šumskim stazama, poput motora i quadova koji stvaraju neprimjerenu buku i, za razliku od pasa, ugrožavaju siguran boravak pješaka u parku prirode. Prihvaćen Brisan je članak 51.
51 Iris Žunić Išasegi PRAVILNIK, Članak 33. Ne vidim razloga da se psi vode na povodcu na području Medvednice iz razloga što dosad nije zabilježen nijedan incident vezan za navedeno. Nadalje, na području Medvednice slobodno vrijeme provode ljudi koji vole prirodu i životinje i znaju se ponašati u skladu s time. Također, većina posjetitelja Medvednice jesu vlasnici pasa. Ukoliko imate neki dobar argument za držanje psa na povodcu tijekom 4,5 sati boravka u prirodi koja nudi pregršt različitih staza i opcija za šetanje i planinarenje, onda uvedite obvezu. Ukoliko nemate dobre razloge, a realno ih nema, zaobiđite nas i pustite da normalno uživamo u prirodi i društvu životinja. Djelomično prihvaćen Modificiran je članak 33. i brisam je članak 51. Psi će se morati voditi na povodcu u zonama intenzivnog posjećivanja
52 Ivan Pavlić PRAVILNIK, Članak 6. (6) Mislim da zabrana ekstrakcijskog korištenja za rekreaciju ili za osobne potrebe stvarno nema smisla. Em u praksi to ne možete provesti (zabranite vi žednom dijetetu da popije vodu s izvora?), a rekao bih da time ograničavate ljudima i pravo na život, što stvarno nema smisla. Razmislite malo gdje završi ta voda koju čovijek popije na izvoru, a gdje završi ako je ne popije. Primljeno na znanje Zabranjuje se korištenje u smislu gospodarskog korištenja i crpljenja dobara u komercijalne svrhe.
53 IVANA RAKAMARIĆ PRAVILNIK, Članak 33. (1) - psi se moraju voditi na povodcu - kao i ostali komentari ovdje slazem se da je ovo nepotrebno. do sada nije bilo incidenata i zbog nedostatka povrsina gdje se psi mogu slobodno kretati Medvednica je gotovo jedino mjesto gdje se mogu posteno istrcati. ukoliko ovako nesto prodje, onda barem odredite neke staze ili podrucja gdje se psi smiju slobodno kretati, odnosno mjesta gdje ne smiju osim na povodcu. Prihvaćen Modificiran je članak 33. i brisam je članak 51. Psi će se morati voditi na povodcu u zonama intenzivnog posjećivanja
54 Ivana Srb PRAVILNIK, Članak 33. - psi se moraju voditi na povodcu. -> psi koji slobodno šetaju po označenim stazama ne smetaju ostalim posjetiteljima, ne uništavaju biljni svijet i ne ometaju životinjski svijet na području parka prirode. Nema potrebe ograničavati kretanje psima u šumi i na stazama jer ima sasvim dovoljno prostora za sve posjetitelje, zajedno s njihovim psima. U svim dosadašnjim posjetima parku prirode Medvednica, nikad nisam imala problema ni s posjetiteljima, ni njihovim isto tako puštenim psima. Djelomično prihvaćen Modificiran je članak 33. i brisam je članak 51. Psi će se morati voditi na povodcu u zonama intenzivnog posjećivanja. .
55 Jadranko Pušić PRAVILNIK 100 km staza koje ste navodno pripremili biciklistima, ja koji nisam neki super biciklist prođem za jedan dan. To je kao da vam netko umjesto doručka, ručka i večere pripremi jedan slanac. To je neodrživo. Medvednica ima preduvjete da postane svjetski poznat bike park, posebno sad kad žičara se pusti u pogon, atraktivnih staza za to već sad ima dovoljno. Treba legalizirat biciklističke staze izgrađene od volontera, potaknuti gradnju novih ili prenamjenu postojećih planinarskih koje su zapuštene (npr. 15). Uz neke planinarske staze postoje paralelne ilegalne biciklističke staze, samo ih treba legalizirati, jasno ih označiti i dodati elemente infrastrukture. Ponegdje se sijeku sa drugim stazama, na tim mjestima trebaju bit upozorenja. PP Medvednica po mojim informacijama već sve navedeno zna ali su inertni i neinventivni. Privlačenje biciklista iz cijelog svijeta sigurno donosi novac koji trenutno ne postoji a od kojeg koristi mogu imati svi građani Zagreba. Budimo konstruktivni i pozitivni. Treba i jasno definirati što je planinarska staza. Npr. 25 je u u stvarnosti široki nasuti šumski put. Ima mjesta za sve. Tvrdim to kao rekreativni outdoorac: planinar, biciklist, povremeni trail runner. Primljeno na znanje S obzirom da Medvednica broji veliki broj dionika pokušava se odrediti održivi balans interesnih skupina. primjerice zbog sigurnosti ne mogu svi (planinari, biciklisti, motoristi i sl.) koristiti istu stazu a isto tako u pojedinim slučajevima iz aspekta zaštite prirode nije opravdano uklanjanje stabala za potrebe novih biciklističkih i sl. staza.
56 Jagoda Munic PRAVILNIK, Članak 56. Kartografski prikazi su nečitljivi i stoga neadekvatni za javnu raspravu. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
57 Jagoda Munic PRAVILNIK, Članak 45. Smatram da se koncesijsko odobrenje treba davati sa slučaj gospodarskog iskorištavanja dobara u profitabilne svrhe. Za neprofitabline svrhe ili one korisne za prirodu treba omogućiti davanje odobrenja. Primjer pčelara iz članka 26. - ako netko želi postaviti košnice, provodi se princip automatskog odobravanja, osim ako zbog opravdanog razloga to nije moguće. Dugi primjer je planinarska škola ili izviđači koji žele provesti edukativne radionice. Da ne nabrajam dalje, svrha parka nije komercijalizacija prirode nego njena zaštita. Nije prihvaćen Koncesijsko odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti propisano je Zakonom o zaštiti prirode i podzakonskim aktom, a ne može se dati na šumskom zemljištu. Dakle ne može se dati za gospodarenje šumama unutar parka prirode. Za pčelare je naknada simbolična i odobrenje se koristi isključivo ra regulaciju obavljanja te korisne djelatnosti.
58 Jagoda Munic PRAVILNIK, Članak 42. Primjećujem da za skoro sve trebaju koncesijska odobrenja u parku, osim u postavljanju reklama za koje treba samo odobrenje. Nije prihvaćen Postavljanje reklama naplaćuje se prema važećem cjeniku koji je objavljen i dostupan javnosti na službenim web stranicama javne ustanove. Koncesijskim odobrenjem reguliraju se djelatnosti što se ne može smatrati postavljanje reklama.
59 Jagoda Munic PRAVILNIK, Članak 39. Članak 39 stavak 3 - teba izbaciti sve upravljačke zone. Iz ovih aktivnosti treba izuzeti zone stroge zaštite jer je aktivnost u suportnosti s definicijom namjene tih zona. Nije prihvaćen Već je definirano što se u kojoj zoni smije događati i pod kojim uvjetima te nije potrebno nešto dodatno definirati ili izdvajati u ovom članku. U toj zoni je npr. i špilja Veternica (geomorfološki spomenik prirode) u kojoj je posjećivanje dozvoljeno ali pod nadzorom i određenim uvjetima
60 Jagoda Munic PRAVILNIK, Članak 37. Plaća li ZET koncesiju? Ako ne zašto se to traži od drugih prijevoznika? Ovako je npr Zagrebačka strana privilegirana jer ima jeftini gradski prijevoz, a npr. ako bi se dolazilo organizirano iz Stubice onda bi se moralo imati koncesiju. Primljeno na znanje ZET prometuje kao redovna linija Grada Zagreba i ne plaća koncesiju. Koncesijsko odobrenje bi se odnosili na privatne turističke prijevoznike a ne na redovne linije općina i gradova.
61 Jagoda Munic PRAVILNIK, Članak 31. Što znači organizirano posjećivanje iz stavka 2? Koliko ljudi mora biti u tome? Odnosi li se npr. na grupni planinarski izlet? Zašto bi se to naplaćivalo. Ovaj stavak treba ili izbrisati ili puno bolje definirati. Prihvaćen Dodana je riječ „turistička“ ispred posjećivanja jer se organiziranim posjećivanjem smatra posjećivanje putem organizrane turističkih agencija.
62 Jagoda Munic PRAVILNIK, Članak 26. Zašto se traži koncesija na držanje pčela u Parku prirode? Ne traži se koncesija za držanje stoke niti se ugraničava upotreba pesticida i umjetnih gnojiva. Koja je logika za ovu birokraciju? Pčele doprinose bioraznolikosti i očuvanju prirode i ovo se čini kao nepotrebna procedura. Nadalje, nejasno je teba li iskoditi koncesiju čak i ako ste vlasnik zemljišta. Primljeno na znanje Nije riječ o koncesiji već o koncesijskom odobrenju koje definira uvjete kao npr. gdje se može postaviti košnica na prostoru Parka, da se dobije suglasnost vlasnika ili posjednika lokacije, da se vodi evidencija broja i lokacija na kojima su pčele raspoređene.
63 Jagoda Munic PRAVILNIK, Članak 22. (1) Područje Parka koje se nalazi u granicama Krapinsko–zagorske županije i Zagrebačke županije lovno je područje (lovište). Područje Parka koje je teritorijalno dio Grada Zagreba uređeno je Programom zaštite divljači koje donosi nadležno tijelo (reviri zaštite divljači). Iz ovog proizlazi da se čak i zone stroge zaštite (kategorija I), ukoliko su smještene na području Krapinsko–zagorske županije i Zagrebačke županije. To je u suprotnosti s defincijom svrhe ove kategorije. Stoga se iz lovišta moraju izuzeti sva područka stroge zaštite. Nije prihvaćen Lovišta su definirana temeljem stručnih podloga, a način lova pravlnicima iz sektora lovstva, Lovno - gospodarskim osnovama i Programom zaštite divljači; ovaj Pravilnik ne definira granice lovišta niti granice revira zaštite divljači, već odredba propisuje na kojem dijelu Parka je lov i pod kojim uvjetima dozvoljen.
64 Jagoda Munic PRAVILNIK, Članak 16. Ovaj dio nije dovoljno detaljan. UPU se može lako mijenjanti i bitno je da i ovjde budu osnove smjernice upravljanja. Postavlja se pitanje je li u ovoj zoni planirana izgradnja dodatnih objekata, prvenstveno veće vodene retencije (akumulacije) kako bi se povećao kapacitet za umjetno zasnježivanje? Nadalje u ovom dijelu treba definirati upotrebu umjetnog snijega te ograničiti kemikalije kod umjetnog zasnježivanja. Primljeno na znanje Rekonstrukcija i gradnja objekata definira se Prostornim planom a ne ovim pravilnikom.
65 Jagoda Munic PRAVILNIK, Članak 13. Primjećujem da je Brestovac stavljen u zonu posjetiteljske infrastrukture gdje je dozvoljena rekonstrucija u postojećim gabaritima. Kako je taj kompleks napušten i nemam nikakve infrasutrukture već pola stoljeća, eventualna re-izgradnja kompleksa bi sigurno nadmašila gabarite rekonstrukcije jer ne samo da bi se ponovno morali izgraditi svi objekti nego na kompleksu ne postoji niti prateća infrastruktura (kanalizacija, vodovod). Primljeno na znanje Rekonstrukcija i gradnja objekata definira se Prostornim planom a ne ovim pravilnikom.
66 Jagoda Munic PRAVILNIK, Članak 11. Vršni dio spada u umjerenu zonu zaštite, a zapravo se intenzivno koristi i prilično je devastiran. Čak je i vidikovac na vrhu privatiziran i nedostupan za pristup osim gostima restorana i kafića koji je ogradio vidikovac u privatnu terasu. Taj vršni dio ili treba izbaciti iz ove zone ili hitno sanirati štetu nastalu izgradnjom žičare. Pristup vidikovcu s pogledom na Zagorje treba omogućiti besplatno svim posjetiteljima vrha, odnosno maknuti ogradu terase kafića. Nije prihvaćen Vršna zona nije samo vrh Sljeme već šire područje (vršni dio cijelog masiva Medvednice). Zona objekata vršne zone su dio zone korištenja.
67 Jelena Mance PRAVILNIK, Članak 41. Obzirom da treba pratiti „trendove“ u smislu da se prati razvoj tj. povećanje broja osoba na planini Medvednici koji voze bicikle - treba planiranje usmjeriti u razvoj i promicanje tog sporta jer je potreba za biciklizmom sve veća i biciklista je sve više u odnosu na prijašnje razdoblje. Samim time treba ići u smjeru razvoju staza a ne u smjeru zabrana. Treba naći način kako da se „živi“ i boravi na planini u suživotu (u ovom slučaju biciklista i planinara) a ne u smjeru represije i zabrane. Obrazloženje da postoji već nekolicina markiranih biciklističkih staza (makadama i staza enduro, za spuštanje) nije dostatno jer su potrebe za proširenjem sve veće , iz razloga koji već ranije navela, zbog iznimno velikog povećanja broja biciklista. Svakako treba voditi računa o tome da se neke planinarske staze mogu koristiti isključivo za biciklističke uspone a nikako za spuštanje i na način da se vodi računa o drugim ljudima koji tu stazu koriste. Planiranje treba raditi u odnosu na trendove i voditi računa o razvoju a ne vraćati se u vremena kada je tih potreba bilo manje. Prije svega to ovisi o svakom pojedincu i načinu na koji se on odnosi prema drugim ljudima koji borave u prirodi bio on planinar, biciklist i svojim ponašanjem ne ugrožava ljude oko sebe. Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje i treba voditi računa o svim dionicima i korisnicima u prostoru. I broj quadova i motora je u porastu pa to nije aktivnost koju podržavamo u zaštićenom području. Svakako neke od postojećih staza mogu se vremenom ukinuti i zamjeniti ih nekom atraktivnijom rutom no to nije predmet ovog Pravilnika.
68 jelena trkanjac PRAVILNIK, Članak 41. Niste definirali da li je biciklistima zabranjeno kretanje uzbrdo ili nizbrdo ili oboje po planinarskim stazama. Biciklisti idu uzbrdo nekih cca 10km/h. Ne predstavljaju nikakvu prijetnju nikome. Čuju ih šetači izdaleka kada idu uzbrdo. Ako ih ne čuju, biciklist ih neće pregaziti jer će ih unaprijed vidjeti i planirati rutu da ih ili zaobiđe ili da odgura bicikl tako da ih ne ozlijedi i da ih ne ometa. Ili će ih zamoliti da ga propuste. S druge strane, svaki savjesni biciklist koji ima dovoljno pameti se NEĆE spuštati po atraktivnim planinarskim pješačkim stazama kao divljaci, zapravo će izabrati manje popularne planinarske staze i spuštat će se njima sa oprezom i razumom. Dakle bolje vam je da postavite kontrolu i lupite enormne kazne nesavjesnim biciklistima nego da zabranite pristup Medvednici i rekreaciju normalnim ljudima koji na biciklu uživaju u ljepotama prirode i rade nešto korisno za svoje zdravlje. Dakle ići uz brijeg nije isto kao i ići niz brijeg na biciklu. Radi čega bi osoba platila kaznu, jer se penje po primjerice Leusteku brzinom cca 10 km/h, identičnu kazni koju bi osoba dobila ako se sjuri niz Leustek na biciklu brzinom od 30-45 km/h? Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o svim dionicima i korisnicima u prostoru. Svakako neke od postojećih biciklističkih ruta mogu se vremenom ukinuti i zamjeniti ih nekom atraktivnijom rutom no to nije predmet ovog Pravilnika. Ovaj Pravilnik ne definira budućnost razvoja sportsko- rekreacijskih sadržaja već pravila ponašanja u trenutnim okolnistima.
69 jelena trkanjac PRAVILNIK, Članak 33. Kako to mislite da je kretanje dozvoljeno samo na označenim planinarskim stazama? Ako osoba traži neku stazu na kojoj su markacije obrasle i slično, logično je da će se kretati neobilježenom stazom. S druge strane, ako je razlog zabrane kretanja pasa bez povodca radi svih tih silnih napada pasa na nepoznate osobe koje se kreću parkom ( ja iskreno nisam čula niti za jedan slučaj da je pas ozlijedio osobu na markiranoj stazi na Medvednici, ali možda sam nešto propustila u vijestima), zašto ne dopustiti ljudima da svoje divlje pse šeću van markiranih staza kako bi se psi prošetali i ne bi ozlijedili druge osobe koje se kreću parkom? Djelomično prihvaćen Modificiran je članak 33. i brisam je članak 51. Psi će se morati voditi na povodcu u zonama intenzivnog posjećivanja
70 Jelena Žučko PRAVILNIK, Članak 33. "- psi se moraju voditi na povodcu." Kada bi svi psi na području Parka prirode bili na povodniku, bilo bi otežano kretanje po planinarskim stazama, pogotovo najposjećenijima tokom vikenda. Na nekim mjestima to bi bilo i opasno, poput Horvatovih stuba. A s obzirom na to kako na području grada Zagreba ima jako malo predviđenih lokacija gdje psi mogu biti pušteni sa povodnika, smatram da bi mogućnost šetanja bez povodnika na području Parka prirode bila jako korisna za pse i njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Najbolje bi bilo odrediti mjesta na kojima psi moraju biti na povodniku, a to su Planinarski domovi i njihova uža okolica. Prihvaćen Zbog drugih posjetitelja, divljih životinja u zaštićenom području psi se moraju voditi na povodcu u zonama intenzivnijeg posjećivanja.
71 Karlo Jedvaj PRAVILNIK, Članak 51. Članak 51. nije u potpunosti dobro promišljen. Kako se Park prirode Medvednica proteže na 18 000 hektara te pod dio parka spadaju i naseljena područja, privatne parcele i šume. Iz tog razloga je suludo zabraniti slobodno kretanje kućnih ljubimaca cijelim područjem parka. Predlažem da se zabrana slobodnog kretanje ljubimaca ograniči na najposjećenije lokacije kao što je sljeme, livade, planinarski domovi, restorani, planinarske staze. U to se podrazumijevaju psi na povodcu. Dok većina vlasnika pasa dolazi u park isključivo iz razloga da se pas istrči, prošeće i umori, i ne stvaraju nikakve probleme u manje posječenim dijelovima parka. Nadam se da će ovaj zakon biti promijenjen i nadopunjen. jer i psi imaju pravo na bar malo slobode! Prihvaćen Brisan je članak 51.
72 Karlo Jedvaj PRAVILNIK Poštovani gosp. Tomislav Šore. Zaprepašten sam vašim komentarem, molim vas da se očitujete koje su to planinarske staze uglavnom prazne i objasnite planinaru nakon što se sudarite sa njim i ozljedite sebe i njega, a ne daj bože pošaljete ga u bolnicu. moje obrazloženje možete pročitati u čanku 41., POZIVAM vas da ga pročitate prije nego komentirate. Također da su veća smetnja motori, quadovi, molim vas recite mi gdje to. oni se ne uglavnom ne voze planinarskim stazama, eventualno ako moraju preći sa jednog puta na drugi i uvjeravam vas da su manja opasnost od bicikla koji se spušta. jer motor se čuje i daje planinaru određeno vrijeme da se pomakne u stranu i svaki savjesni vozač motora, quada će usporiti maksimalno prilikom prolaska kraj planinara a da ne govorimo o snazi kočenja koja je veća od bicikla. Također ne mogu ne zamjetiti da biciklisti imaju 9, DEVET svojih staza na Medvednici koje su povezane, dok off-road vozači nemaju ni jednu, te se uglavnom voze po zemljanim putevima koji su napravili strojevi, kamioni itd. od Hrvatskih šuma i zaobilaze planinarske staze. u potpisu Školovani tehničar zaštite prirode Stanovnik Parka prirode Medvednica Karlo Jedvaj Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
73 Karlo Jedvaj PRAVILNIK, Članak 41. Poštovani svi VELIKI biciklisti. S razlogom navodim ovo veliki, jer po vašim komentarima se da zaključiti da blago rečeno nemate blage veze sa biciklima na Medvednici. Brojni komentari se tiču stavke 2. gdje se zabranjuje vožnja planinarskim stazama i baca se krivnja na vozače motoriziranih vozila. Da ste bar jednom otišli na sljeme i raspitali se za biciklističke staze, pa makar i u google upisali znali bi da ih ima 9!, da devet. i razvrstane su po kategorijama. također u članku 41. se dozvoljava vožnja javnim prometnicama, zemljanim cestama (kojih ima jako puno, i povezuju sve strane Medvednice) te naravno označene biciklističke staze. Zbog ne znam kojeg valjanog razloga nekolicina vas traži da se dozvoli vožnja planinarskim stazama (pa ne zovu se bez veze planinarske staze.) Također prisutnost planinara i biciklista na istoj stazi dovodi do nesreća koje nerijetko završe sa ozljedama zbog razloga što se downhill bicikli i tim načinom vožnje se spušta niz stazom brzinama 20-30 km/h a nerijetko i većim, sada vas znalce i velike bicikliste pozivam da se spustite niz stazu a ja ću stati iza jednog zavoja ili iza bukve pa se vi zaustavite u roku 5-10 metara na kojih ćete me primjetiti, a ja vas naravno neću opazit jer pod br. 1- ne čuje se nikakav zvuk da dolazite br. 2- dolazite brzinom 20-30 km/h i većom. želio bih se osvrnuti i na vaš prijedlog uspona na planinarskim stazama što ne predstavlja veliki problem i ne vidim razlog zašto se ne bi dozvolio. ali za koji period vam dolazi žičara koja vas vodi do vrha tako da ste sa te strane osigurani, a i uvijek vam ostaju javne prometnice i zemljani putevi. Želio bih se i osvrnuti na prozivanje off-road vozača koji se voze motoriziranim vozilima i čuju se na veliku udaljenost i puno manje ugrožavaju sigurnost posjetitelja nego downhill vozači prilikom spuštanja, vidim veliki problem je i buka koju ta vozila proizvode i spominje se ugrožavanje životinja. svaki pravi ljubitelj životinja, lovac i poznavatelj zna da se životinja vraća na svoj teritorij, neposredno ili nakon 1-2 dana. Zaključak: planinarske staze su za planinare, biciklističke staze za bicikliste, zemljani putevi, javne prometnice su za SVE!! u potpisu školovani tehničar zaštite prirode (renđer) stanovnik Parka prirode Medvednica Karlo Jedvaj Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o sigurnosti svih dionika i korisnika u prostoru. Smisao Pravilnika je definiranje pravila ponašanja na Medvednici.
74 Krešimir Bošnjak PRAVILNIK, Članak 29. Zabraniti pravilnikom je najlakše i podržavam inicijativu da se najstrože zabrani i kažnjava upotreba motornih vozila po svim planinarskim i biciklističkim stazama i putevima kao i svim ostalim putevima po Medvenici u smjeru zaštite prirode i životinjskog i biljnog svijeta... s druge strane potrebno je predvidjeti gdje se takvi korisnici na Medvenici mogu ili će se moći voziti i u kojem obujmu mogu koristiti pp Medvednica za takvu svrhu. Vozači motornih vozila ne bi smjeli boraviti u šumi van puteva hrvatskih šuma koji se koriste za održavanje šumske mase i sl. jer u suprtonom samo uništavaju planinarske i brdsko biciklističke puteve i staze kao što i direktno ugrožavaju prave korisnike istih sa svojim divljanjem po takvim stazama i putevima Primljeno na znanje Definirano je Pravilnikom.
75 Krešimir Bošnjak PRAVILNIK, Članak 41. Zabrana korištenja planinarskih staza svim biciklistima bez da se izradi jasan plan i markiraju nove bicikističke staze neam nikakvog smisla. Naime jedino što je jasno iz ovog pravilinika je da predlagatelj ne planira voditi brigu o razvoju biciklizma / brdskog biciklizma na području park prirode Medvednica što nema veze s mozgom i kao takvo je u suprotnosti sa planom MTS za razvoj biciklističke infrastrukture u RH - da ne napominjem da gotovo sve zemlje EU iz okruženja to rješavaju na pametnije i efikasnije načine pravovremenim planiranjem i poboljšanjem biciklističke infrastrukture po svojim planinama i brdima pa tek onda slijede zabrane i kažnjavanja ako se isto ne poštuje. Umjesto da se tako radi i kod nas, predlagatelj očito nije dovoljno razradio ovaj pravilinik u smjeru razvoja i regulacije brdsko biciklističe infrastrukture te samo smatra da je jednostavno dosta zabraniti korištenje planinarskih staza biciklistima bez da ponudi alternativna rješenja kojima će regulirati brdski biciklizam na pp Medvednica. Kao takav trenutni prijedlog treba odbiti i vratiti na kompletnu doradu uz prethodnu analizu trenutnog stanja koje je sve ali nije zadovoljavajuće za trenutne korisnike planinarskih staza. Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Ovaj Pravilnik ne definira razvoj bilo kakve infratsrukture ili sadržaja, njegova namjena je postaviti pravila ponašanja u prostoru.
76 Krešimir Bošnjak PRAVILNIK, Članak 5. Iz kojeg razloga se izbjegava osnovati Podzona biciklizma/biciklističkih staza kao jedna od najbitnijh podzona na Medvednici? Naime svugdje u svijetu biciklizam / brdski biciklizam je jedan od top 3 vanjske aktivnosti na planinama poput Medvednice, osim što je izrazito ekološki, održiv također je i unosan aspekt za svaki park prirode te prinosi značajna sredstva za održavanje i izgradnju biciklistickih staza i centara...osim toga porast ukupnog broja bickilista samo godine je svugdje premašio sva očekivanja te će se ubuduće ti veliki brojevi preljevati u park priorde Medvednica...slijedom toga smatram da je obaveza parka prirode regulirati i voditi taj i takav razvoj te ga planirati i usmjeravati u pravom smjeru - što očito se ne donošenjem ovakve podzone brdskog biciklizma ne plainra raditi i razvijati. Uprava parka prirode Medvednica mora shvatiti da je tu neophodno što prije se pokrenuti i napraviti prav korake - svako odgadjanje toga će samo ukazati da Uprava PP Medvednica nije adekvatna da ga vodi na što će javnost jasno ukazati nakon donošenja pravilinka koji ostaje tako nedorečen. Nije prihvaćen S obzirom da Medvednica broji veliki broj dionika pokušava se odrediti održivi balans interesnih skupina radi sigurnosti i očuvanja prirode. Također, zone su određene planom upravljanja i prostornim planom koji su rađeni u suradnji sa svim dionicima prostora.
77 LUCIJA FABIJANIĆ PRAVILNIK, Članak 33. "psi se moraju voditi na povodcu" - Smatram da ova odredba nema apolutno nikakvog smisla s obzirom da je to jedno od rijetkih mjesta u gradu Zagrebu gdje psi mogu biti slobodno pušteni, što je neophodno za životinju i njeno zdravlje. Vjerujem da tamo ne ugrožavaju nikoga. Uostalom, odgovorni vlasnici poznaju svoju životinju i znaju procjeniti kada ju je potrebno staviti na povodac. Djelomično prihvaćen Modificiran je članak 33. i brisam je članak 51. Psi će se morati voditi na povodcu u zonama intenzivnog posjećivanja.
78 Luka Tambača PRAVILNIK Švicarska je zemlja na koju uvijek govorimo da se treba ugledati, pa tako smatram da i po ovom pitanju. Dakle, motoriziranim vozilima se ne smije voziti po šumskim putevima, stazama, makadamima i slično zbog buke, plašenja životinja, nepotrebnog zagađivanja i uništavanja staza. Quadovi, i kroseri se mogu voziti samo na za to predviđenim poligonima ili privatnim zemljištima. U prirodu se odlazi po mir, tišinu i svježi zrak. Buka i smrad ispušnih plinova nikako ne idu u prilog tome. Smatram da bi staze smjeli koristiti svi planinari i biciklisti, s time da planinar uvijek ima prednost. Biciklist mora znati da se na planinarskoj stazi ne smije voziti kao u bike parku. Znači sporije, opreznije i odgovornije. lp Primljeno na znanje Vožnja motornim vozilima po šumi izvan cesta je već sada zabranjena.
79 Maja Kolarić PRAVILNIK, Članak 33. Članak 33. "psi se moraju voditi na povodcu" - kao osoba koja od rođenja živi i stanuje u Gradu Zagrebu, koja je svoju mladost provela na Medvednici, prošetala gotovo sve staze od 1 do 60-neke, sama ili uz pratnju pasa, nikako ne mogu podržati prijedlog članka 33. stavak 1, koji govori da psi moraju biti na povodcu. Slažem se da nisu svi vlasnici pasa odgovorni te nemaju kontrolu nad svojim psima, no ograničiti u potpunosti slobodno kretanje pasa u Parku prirode gdje korisnici dolaze s namjerom prošetati sebe, članove svoje obitelji uključujući i pse, nikako nije razumno niti prihvatljivo. Kretanje parkom po uređenim stazama može biti zahtjevno za vlasnika pojedinačno, dok za vlasnika s psom na povodcu generira dodatne rizike glede potencijalnih ozljeda vlasnika, a time i psa. Park je zamišljen kao rekrativno područje za sve građane. Medvednica je jedino mjesto gdje stanovnici centra, od Dubrave do Vrapča mogu sigurno prošetati svoje pse. Urbanizacija koje je zahvatila i obronke Medvednice, onemogućuje isto. Kretanje pješaka asfaltiranom prometnicom u Parku prirode nije sigurno, niti poželjno, i tamo bi pas na povodcu trebao biti zbog obostrane sigurnosti. Ukoliko već želiti podići razinu sigurnosti građana koji nisu ljubitelji pasa ili se istih boje, onda raspišite stavak koji govori o vođenju pasa na povodcu isključivo u području ugostiteljskih objekata/hotela/kapelice. Vjerujem da su to područja gdje bi i za pse bilo poželjno da su na povodcu, kako bih ih zaštiti od male (nekontrolirane) djece, posjetitelja u alkoholiziranom stanju ili onih koji imaju averziju i/ili strah od pasa i naravno od drugih pasa i njihovih neodgovornih vlasnika. Psi se moraju voditi na povodcu, bez raspisivanja na što se točno misli, koja su to područja, diskriminira veliki broj građana i posjetitelja kako grada, tako i Parka prirode. Djelomično prihvaćen Modificiran je članak 33. i brisam je članak 51. Psi će se morati voditi na povodcu u zonama intenzivnog posjećivanja. Ne postoji zabrana hodanja šumom van planinarskih staza ali preporuka je zbog sigurnosti koristiti staze.
80 Marko Ćurković PRAVILNIK, Članak 41. (2) Zabranjena je vožnja biciklom po planinarskim stazama. Ovo je suludo kod nas nema gotovo nikakvih osim planinarskih staza. Sve mi se čini da neki žele maknuti bicikliste sa Medvednice valjda da ima više mijesta za motore i quadove. Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o sigurnosti svih dionika i korisnika u prostoru. Smisao Pravilnika je definiranje pravila ponašanja na Medvednici a ne podloga za razvoj buduće infrastrukture i sadržaja. Zabrana vožnje planinarskim stazama nije apsolutna budući dio označenih biciklističkih ruta ide planinarskim stazama i kao takve su označene. Quadocima je dopuštena vožnja isključivo po javnim prometnicama.
81 Marko Đurić PRAVILNIK, Članak 41. Poštovani, Obraćam se vezano na članak 41. stavak 2. Smatram da je zabrana korištenja planinarskih staza iznimno loše rješenje, koje je prozaišlo iz neaktivnosti odgovornih osoba Parka Medvednica, koje ne da nisu u stanju napraviti biciklističku stazu, već nisu u stanju izdati dozvolu za gradnju iste nekolicini zainteresiranih biciklističkih klubova koji bi biciklističke staze napravili na svoj trošak. Biciklističkih staza na Sljemenu ima - slovima i brojkom - komada 1, i ta je staza napravljena i održavana isključivo na leđima i financijama entuzijasta BK Opušteno. Tako da, prije bilo kakve zabrane, lijepo vas molim zasucite rukave, zaradite plaću i napravite sadržaj na Medvednici u kojem mogu uživati svi, pa tako i brdski biciklisti. Uskoro će biti puštena u pogon žičara, tako da vam vrijeme brzo istječe. Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o svim dionicima i korisnicima u prostoru. Svakako neke od postojećih biciklističkih ruta mogu se vremenom ukinuti i zamjeniti ih nekom atraktivnijom rutom no to nije predmet ovog Pravilnika. Ovaj Pravilnik ne definira budućnost razvoja sportsko- rekreacijskih sadržaja već pravila ponašanja u trenutnim okolnistima.
82 Marko Lerota PRAVILNIK, Članak 29. Zabraniti vožnju quadovima i enduro/cross motorima. U kojem normalnom parku prirode je to dozvoljeno?!! Ako se ne smije stvarati buka, kako je onda vožnja quadovima i cross motorima dozvoljena? Cijela šuma grmi vikendom. Članak 29 je kontradiktoran i nedorečen i može ga svatko protumačiti na svoj način i voziti quad po planinarskoj stazi ako želi. To treba biti jasno definirano. Pod 7 bi trebalo staviti nešto tipa: Na području cijelog Parka zabranjena je vožnja off road vozilima tipa quad i enduro/cross motorima. I tu bez definicija cesta ovakvih ili onakvih. Treba se odnositi na cijelo područje parka i onda neće biti prostora za manipulaciju zakona. Primljeno na znanje Kategorije cesta su definirane jer nisu samo quadovi i motori oni koji koriste ceste, puteve. Za off-road prostorno-planskom dokumentacijom predviđeno je uređenje u neaktivnim kamenolomima, a vožnja izvan javnih cesta je zabranjena Zakonom o zaštiti prirode i ovim Pravilnikom.
83 Marko Prekslavec PRAVILNIK, Članak 41. Osvrt na Članak 41.stavak 2. Obzirom da je u zadnjih godinu dana biciklizam, a pogotovo brdski biciklizam jedan od najbrže rastućih oblika rekreacije i svjedoci smo sve većem broju biciklista upravo na Medvednici. Smatram da je "nonsense" zabraniti u potpunosti vožnju biciklom po planinarskim stazama. Potrebno je sagledati sve mogućnosti kako bi se barem većina staza mogla zajednički koristit od strane planinara i biciklista, pogotovo što se tiče uspona. Spuštanje biciklom zabraniti na određenim planinarskim stazama koje se i najviše koriste od strane samih planinara. Takve staze su većini Zagrebačkih biciklista jako dobro poznate i ne koriste ih za spuštanje, a to je ujedno i pokazatelj da na Medvednici ima mjesta za suživot i zajedničku rekreaciju planinara i biciklista. Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o svim dionicima i korisnicima u prostoru. Svakako neke od postojećih biciklističkih ruta mogu se vremenom ukinuti i zamjeniti ih nekom atraktivnijom rutom no to nije predmet ovog Pravilnika. Ovaj Pravilnik ne definira budućnost razvoja sportsko- rekreacijskih sadržaja već pravila ponašanja u trenutnim okolnistima.
84 Maša Spalatin PRAVILNIK, Članak 33. "- psi se moraju voditi na povodcu." Pošto na području Grada Zagreba ima stvarno malo mjesta gdje se psi smiju pustiti s povodca, a još manje gdje se mogu istrčati, oduzimanje prostora Medvednice vlasnicima pasa bilo bi jako štetno za fizičko i psihičko zdravlje pasa. Dobro se zna da je istrčavanje pasa najbitnije za poslušnog psa, a poslušan pas ionako nikada nije izvan vlasnikovog nadzora i ne predstavlja nikakvu opasnost. Ako ne želimo grad pun frustriranih pasa, negdje ih moramo istrčati, a isto vrijedi i za vlasnike. Nitko ne želi otići u prirodu navlačiti psa na žnori. "- kretanje posjetitelja dozvoljeno je na označenim planinarskim stazama" Najpoznatije planinarske staze su označene. Prehodala sam potpuno neoznačene i neodržavane staze (pomoću zapisa na gps-u). Neke oznake su se uništile nakon odvala stabala ali i nakon sustavnog rušenja šuma. Ako se misli dozvoliti kretanje samo označenim stazama, onda prije treba sve staze urediti i označiti, te ih stalno održavati. Djelomično prihvaćen Modificiran je članak 33. i brisam je članak 51. Psi će se morati voditi na povodcu u zonama intenzivnog posjećivanja. Ne postoji zabrana hodanja šumom van planinarskih staza ali preporuka je zbog sigurnosti koristiti staze.
85 Milivoj Uroić PRAVILNIK, Članak 47. HPS: "Špilje i jame zaslužuju zaštitu, ali ih prvenstveno treba zaštititi od nesavjesnih posjetitelja i osoba koje u njih nekontrolirano bacaju otpad, a ne od registriranih speleologa – istraživača." Špilje i jame općenito, prvenstveno su ugrožene djelovanjima izvan špilje. Konkretno, živi svijet unutar špilje zagađenjem voda i upotrebom pesticida, a fizički opstanak špilje industrijskom devastacijom i bacanjem smeća na ulaz. Međutim, puno je jednostavnije (i politički korektnije) optužiti speleologe, jer su oni ti koji devastaciju uočavaju, pa ako im se zabrani i ograniči ulazak, nitko ne uočava stupanj ugroze. Na kraju ćemo SVI platiti račun, što kroz ugrozu pitke vode, što kroz nestanak vrsta i razaranje biološke ravnoteže. Postoji općenita tendencija da se priroda štiti od ljubitelja prirode, umjesto od industrije i zagađenja uzrokovanih prekomjernim konzumerizmom. Prvo, ljubitelji prirode nisu ni dominantno doprinjeli njenoj ugrozi, nego industrijska revolucija, a zatim zabranama se ljudi još više otuđuju od prirode, što umanjuje svijest o stupnju ugroze i "pomaže" nam da lakše uništimo ono čega nismo ni svjesni. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
86 Milivoj Uroić PRAVILNIK, Članak 47. Smatram da Članak 47 prijedloga Pravilnika o zaštiti očuvanju PP Medvednica nedovoljno i neadekvatno opisuje provođenje speleološke djelatnosti unutar Parka, posebno špilje Veternice. Speleološka je djelatnost speleoloških udruga unutar PP znatno narušena dolaskom sadašnje ravnateljice parka i vrlo je blizu potpunog gašenja. Špilja Veternica je donedavno bila lokalitet povijesti zagrebačkih speleologa, mjesto koje su istraživale i turistički uređivale generacije prije nas, da bi danas postala gotovo sinonim za neuspjelo pregovaranje i natezanje s ravnateljicom parka oko uvjeta speleoloških aktivnosti. Nadam se da je jedna od uloga predloženog Pravilnika i sprečavanje samovolje pojedinaca u ometanju redovne speleološke djelatnosti. Čl. 47 st 1) Molim eksplicitno navesti odnosi li se ovaj članak na Veternicu. Što točno znači "nadzor Ustanove" ako djelatnici PP nisu ni educirani niti opremljeni za speleološku djelatnost? Čl. 47 st 2) Molim da se navede da se ove aktivnosti provode "bez novčane naknade", jer nam PP želi naplatiti aktivnosti paušalno, mimo cjenika i vrste usluge za Veternicu. Ako smatrate da je adekvatno speleolozima naplatiti otključavanje vratiju koja su davno oni postavili, i predali Parku nakon njegova osnutka, zajedno s kompletno opremljenom špiljom za turistički posjet, zanemarite ovu molbu. Čl. 47 st 4) Ovo se vjerojatno odnosi na turistički obilazak, pa bi predložio izmjenu "Obilazak špilje..." u "Turistički obilazak špilje..." Čl. 47 st 6) Molit ću da se eksplicitno navede karbidna rasvjeta. Iako se danas gotovo i ne koristi, ne vidim razloga zašto bi bila zabranjena. Čl. 47 st 7) Što točno znači "dogovor s Ustanovom?" Od travnja 2018 do danas "dogovor" se sveo na našu obavezu usklađivanja aktivnosti s radnim vremenom turističke službe, što potpuno onemogućava posjetu, a pogotovo istraživanje zahtjevnijih dijelova špilje. Volio bi da se direktno navedu SVI uvjeti ulaska, a ne da se izmišljaju i odobravaju nakon svake naše najave ulaska. Milivoj Uroić, Speleološki odsjek HPD "Željezničar" Djelomično prihvaćen Nadzor znači evidencija tko ulazi, kada ulazi i zašto ulazi u špilju. Ukoliko pravna osoba (speološki klub i sl.) naplaćuje svoju djelatnost ili tečaj korisnicima time ujedno obavlja gospodarsku djelatnost za što je temeljem Zakona potrebno ishoditi koncesijsko odobrenje za korištenje speleološkog objekta. Za istraživanja i vježbe s dopuštenjem Ministarstva nije potrebo ishoditi koncesijsko odobrenje ali treba usaglasiti s JU vrijeme dolaska. U stavku 4. dodana je riječ „posjetitelja, a iz stavka 6. brisana je riječ „dogovoru“.
87 MIRKO CEROVAC PRAVILNIK, Članak 33. Psi se moraju voditi na povodcu - na podrucju parka se redovno odrzavaju razni tecajevi i/ili treninzi pasa, gdje je pas cesto slobodan i radi posao u sumi ili obavlja zadacu. Nema smisla da se zabranjuje pustanje psa sa povodnika prvenstveno zbog takvih pasa, jer ako se ovo izglasa vjerojatno ce mnogi posjetitelji saznati za to i napadati pse i njihove vodice koji rade i vjezbaju na podrucju parka. Ja recimo sa svojim psima treniram potragu izgubljenih ljudi u sumi, tu pas mora biti potpuno slobodan i krece se u sirokom radijusu, uz to se i vodic psa krece mimo oznacenih planinarskih staza, te se isto tako markiranti koji rade s psima krecu se po ne oznacenim dijelovima parka, tako da no ovo "kretanje posjetitelja dozvoljeno je na označenim planinarskim stazama" nema puno smisla. A sad da ne govorim da je velika vecina pasa koja posjecuje park prihvatljivog ponasanja i u parku i nakon parka u samome gradu jer su lijepo istrosili energiju zabavljajuci se u sumi sa svojim ljudima. Naravno da ima pasa koji nikako nebi smjeli biti pusteni na podrucju parka, ali zbog nekolicine kaznjavati vecinu i time gajiti kulturu ne pustanja, ne socijaliziranja, ne treniranja pasa i ne odgajanja odgovornih vlasnika kao posljedicu ce imati porast broja sve agresivnijih pasa. Agresivan pas je agresivan i na povodniku i bez njega, a veca je sansa da kad se istrci ne bude agresivan i da ce mozda redovnim odlaskom na planinarenje nauciti na kontak s ljudima i sa drugim slobodnim psima. Djelomično prihvaćen Modificiran je članak 33. i brisam je članak 51. Psi će se morati voditi na povodcu u zonama intenzivnog posjećivanja
88 Možemo! PRAVILNIK, Članak 47. Podržavamo prijedloge speleloških društava i udruga da im se olakša rad i ulazak u speleološke objekte, da je neprihvatljivo da se od speleoloških udruga traži koncesijsko odobrenje. Nije prihvaćen Ukoliko pravna osoba naplaćuje svoju djelatnost ili tečaj korisnicima time ujedno obavlja komercijalnu (gospodarsku) djelatnost za što je potrebno ishoditi koncesijsko odobrenje za korištenje speleološkog objekta. Za istraživanja i vježbe s dopuštenjem Ministarstva nije potrebo ishoditi koncesijsko odobrenje.
89 Možemo! PRAVILNIK, Članak 41. Biciklizam je sport koji je zanemaren, nepodržavan i nereguliran na području Parka prirode. Ovaj ga pravilnik dodatno ograničava jer kaže: (1) Biciklistima je dozvoljeno kretanje javnim prometnicama, zemljanim cestama te označenim biciklističkim stazama i rutama. (2) Zabranjena je vožnja biciklom po planinarskim stazama. (3) Izgradnja novih i proširivanje postojećih biciklističkih staza mora biti u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom. Dok je dobro da se odvoje biciklisti od pješaka na planinarskim stazama, što svakako podržavamo, bitno je da se omogući adekvatna bicikistička infrastuktura. Stvaranje novih biciklističkih staza temeljem prostoro-planske dokumentacije jako usporava i otežava adekvatnu izgradnju biciklističke infrastrukture u parku prirode. Da bi se problem riješio predlažemo sljedeće: Da se biciklistima dozvoli ići uzbrdo po planinarskim stazama (brzina je ekvivalentna brzini hoda), osim u slučaju da stazu treba zaštiti od erozije tla Da se kategoriziraju i označe postojeće planinarske i ostale staze na način da se na najprometnijima zabrani spust biciklima, na drugima se zabrani vikendom i praznikom te se na ostalima dopusti korištenje i biciklistima i pješacima. Da se uvedu pravila ponašanja, tako da na markiranim planinarskim stazama, pješak uvijek ima prednost, biciklisti moraju smanjiti brzinu pri mimoilaženju s pješacima i budu krajnje pažljivi i odgovorni, a odgovornost u slučaju kolizije i povreda ima isključivo biciklist. Uz suradnju s biciklističkim klubovima i udrugama treba povećati broj enduro/downhill staza, pogotovo u zoni žičare, jer na Medvednici trenutno postoji samo jedna enduro/downhill staza, što je premalo za sve veći broj korisnika. Podržavamo prijedlog biciklista da se te staze postojeće nelegalne biciklističke staze legaliziraju i primjereno označe, te da se da dopuštenje klubovima da ih održavaju. Devet postojećih brdsko-planinskih biciklističkih staza su zapuštene i nedovoljne za potrebe biciklista, pa predlažemo da ih se uredi i napravi dodatne staze u suradnji s biciklističkim klubovima i udrugama. Primljeno na znanje Pravilnik je koncipiran u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode koji je i osnova za njegovo donošenje. Zahvati u zaštićenom prostoru mogu se provoditi uz dopuštenje nadležnog Ministarstva te moraju biti usklađeni s prostorno-planskom dokumentacijom. Svi korisnici i dionici Parka za vrijeme svog boravka na prostoru Parka trebali bi se osjećati i biti sigurni.
90 Možemo! PRAVILNIK, Članak 33. Definira se da je kretanje posjetitelja dozvoljeno je na označenim planinarskim stazama, što znači zabranu kretanja izvan planinarskih staza na cijelom području parka prirode. Smatramo da je u redu ograničiti kretanje u zonama stroge zaštite (I) i na području ekološke mreže NATURA 2000, ali ima malo razloga da se to učini na svim dijelovima Parka prirode. Također je zabranjeno kampiranje u parku, što je doista nepotrebno ograničenje jer postoje mjesta koja se mogu dati na privremeno i povremeno kampiranje i bivakiranje planinarima. Primljeno na znanje Nije kažnjivo hodanje šumom van planinarskih staza ali preporuka je koristiti staze. Kampiranje je dozvoljeno na uređenim mjestima, trenutno ih nema ali prostorni plan predviđa i definira lokacije.
91 Možemo! PRAVILNIK, Članak 29. Korištenje motornih vozila u Parku prirode treba maksimalno ograničiti osim na pristupnim mjestima, gdje treba definirati bolje zone parkiranja. Tražimo da se na području cijelog Parka zabrani vožnja off road vozilima tipa quad i enduro/cross motorima, koji su uništili staze vršnog dijela Medvednice te mnogih pristupnih staza. Broj ovih vozila u Parku prirode danas je toliko velik da je samo sreća da još uvijek nema stradalih, niti vozača niti hodača i biciklista koji se svi kreću istim putevima. Pravilnikom je potrebno propisati izričite sankcije zbog velike količine motornih vozila, ponajviše cross motora i quadova koji redovito voze po planinarskim stazama te off-road. Podržavamo prijedlog da se Promet off road vozilima (enduro, motocross, ATV (quad) i ostalim terenskim motornim vozilima zabrani prometovati markiranim planinarskim stazama i označenim MTB biciklističkim stazama, te zemljanim i nerzavrstanim cestama koje su dio šumske infrastrukture. Za korisnike motorističkih sportova može se napraviti poligon u nekom od napuštenih kamenoloma unutar parka prirode. Pravilnikom je potrebno propisati izričite sankcije zbog za vožnju motornih vozila, ponajviše cross motora i quadova po planinarskim stazama te off-road. Također treba uvesti nadzorničku i policijsku kontrolu vikendom. Primljeno na znanje Već je definirano kretanje prema skupinama vozila. Parkirališnih mjesta ima (Bliznec, Pila, Bistra, dno Crvenog spusta uz jezero, uz pojedine ugostiteljske objekte). Ovaj pravilnik ne može sadržavati prekršajne odredbe s obzirom na to da oni moraju biti propisani Zakonom o zaštiti prirode.
92 Možemo! PRAVILNIK, Članak 28. Postavljanje ugostiteljske i trgovačke opreme (stavak 2, podstavak 3) te štandova ili postolja za prodaju i/ili oglašavanje (stavak 2, podstavak 4) dopušta se se odobrenjem Ustanove putem koncesijskog odobrenja, no po kojim kriterijima? Predlažemo da se ugostiteljska i trgovačka oprema, odnosno štandovi ili postolja za prodaju i/ili oglašavanje ograniče isključivo na periodične manifestacije (utrke i slično) koje se održavaju, i u striktno propisanom roku, a u svrhu toga da takvi objekti ne bi nicali kroz cijelu godinu diljem Parka. Nije prihvaćen Štandovi i druga oprema se postavlja uz obrenje javne ustanove putem koncesijskog odobrenja u kojem su definirani uvjeti korištenja. Kako se izdaju i na koje vrijeme definirao je Zakonom o zaštiti prirode.
93 Možemo! PRAVILNIK, Članak 20. Članak 20 pravilnika u nastajanju lijepo je definirao smanjenje intenziteta sječa tamo gdje je to moguće. To bi značilo da smanjeni intenzitet sječe treba ući u gospodarske osnove koje Hrvatske šume doo donose za Medvednicu, ali i u nekom sličnom dokumentu koji bi vrijedio i za privatne šume. Nakon donošenja takvog dokumenta koji bi točno određivao što se i kada smije sjeći, valjalo bi osigurati i nadzor koji će osigurati da se šuma siječe točno u skladu s planovima (gospodarskim osnovama). Može li se ovim Pravilnikom odrediti/zahtijevati neki redoviti inspekcijski nadzor u tom smislu. Šumarska savjetodavna služba koja ima ovlasti da dozvoli sječu u privatnim šumama i koja daje doznake i otpreme broji mali broj ljudi koji nisu nikakvi čuvari privatnog dobra niti je to njihova obveza. Njihova je obveza zaprimiti i provesti dokumentaciju, dozvoliti evidentirati postupke. Predlažemo da se uvede obaveza vraćanje šumskog reda nakon sječe i radova u šumi i to uz neovisni nadzor PP Medvednice i neovisnih nevladinih organizacija dionika na Medvednici. Vraćanje planinarskih staza sa svim obilježjima u prvotno stanje. Također tražimo zabranu dovršnog sijeka, odnosno da se gospodari na način prebornih, a ne jednodobnih šuma, na području cijelog PP Medvednica. Nije prihvaćen Šumama se gospodari u zaštićenim područjima na temelju šumskogospodarskih planova s planom upravljanja područja ekološke mreže; ovaj Pravilnik ne propisuje način gospodarenja šumama. Navedene odrebe članka 20. biti će propisane i u budućim šumskogospodarskim planovima.
94 Možemo! PRAVILNIK, Članak 13. Zeleni odred je 2018. pisao o parcelizaciji zemljišta oko Brestovca, te navode kako su USKOK-u podnijeli prijavu protiv dvije osobe koje su potencijalni novi vlasnici. USKOK potvrđuje u prosincu 2019. da istražuju ovaj slučaj, a u medijima se navodi kako je jedan od razloga smjene Dr. Nogala i Brestovac. Dječja bolnica je u dogovoru s gradom pripremila papirologiju u sklopu brownfield natječaja s ciljem revitalizacije objekta, al je navodno odjednom sve stalo zbog sukoba Bandić - Nogalo. U prostornom planu parka prirode Medvednica navodi se kako Brestovac ima: "elemente kulturno-povijesnog identiteta prostora te povijesne i ambijentalne vrijednosti i specifičnosti pa se preporučuje zaštita sukladna sustavu mjera zaštite utvrđenom za nepokretna kulturna dobra”. Što se tiče gradnje, na tom je prostoru predviđen “hotel s posebnim režimom korištenja” čija će namjena biti edukativna i zdravstvena te za rekreaciju i wellness, a sam kompleks mora biti, bez obzira na namjenu, otvorenog tipa. Postavlja se pitanje da je izgradnja hotela na području ruševina bolnice može smatrati rekonstrukcijom u postojećim gabaritima. Primljeno na znanje Rekonstrukcija i gradnja objekata definira se Prostornim planom a ne ovim pravilnikom.
95 Možemo! PRAVILNIK Pravilnik je centraliziran i neprovediv. Oslanja se na dobijanje dopuštenja i koncesijskih dozvola za razne vrste korištenja, a pri tom je malo vjerojatno da će biti dovoljno kapacateta za kontrolu i provođenje. Vikendima, kad je najviše korisnika u parku, nadzornika praktički na terenu nema, pa će zabrane koje predviđa pravilnik biti neprovedive. Npr. zabranjeno kampiranje i šetanje izvan staza, psi na povodcima, ali je dozvoljen lov u svim zonama zaštite i gospodarenja na području Krapinsko Zagorske i Zagrebačke Županije. Tražimo oštrije sankcioniranje ekoloških prijestupa, veća kontrola nad krčenjem šuma i veće ograničenje novih infrastrukturnih projekata. Djelomično prihvaćen Pravilnik je koncipiran u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode koji je i osnova za njegovo donošenje. Brisan je članak 51. i dorađen je članak 31. oko kretanja pasa.
96 NEVEN BOŠKOVIĆ PRAVILNIK, Članak 53. Slažem se s komentarom g. Zorana Pleška. Biciklistima se zabranjuje pristup planinarskim stazama, a trasiranje biciklističkih staza se potpuno izostavlja. Propišite trasiranje i označavanje biciklističkih staza. Nije prihvaćen Ova odredba propisuje održavajne planinarskih putova i staza putem krovne udruge planinara i javne ustanove.
97 NEVEN BOŠKOVIĆ PRAVILNIK, Članak 41. Ovaj članak u ovakvom šturom obliku, u situaciji kakva je trenutno, na žalost skoro u potpunosti zabranjuje brdski biciklizam na Medvednici. Biciklističke staze na Medvednici sada kao da i ne postoje jer ih biciklisti uopće ne koriste. Jedina biciklistička staza u upotrebi je enduro staza koja je obilježena samo na vrhu na ulazu s ceste, a na njoj se redovito sreću planinari koji niti ne znaju da se radi o biciklističkoj stazi. Što se tiče vožnje bicikala nizbrdo, nitko se neće buniti razdvajanju staza na planinarske i biciklističke, ali ovakvim pravilnikom se to ne uređuje. Trenutno postoji nekoliko staza koje koriste samo biciklisti, koje su trasirali i održavaju entuzijasti, a koje bi se lako mogle formalizirati i obilježiti. Biciklistički klubovi imaju volje i mogućnosti trasirati i urediti i potpuno nove staze, stoga bi trebalo definirati jednostavnu proceduru za prijavu biciklističkih staza, postojećih i novih, kao i način i uvjete njihova obilježavanja. Biciklističke enduro i downhill staze se inače razlikuju od planinarskih i često su tehnički pre zahtjevne za planinarenje, pa ispravnom kategorizacijom niti jedna skupina ne bi bila oštećena. Potpuno je promašeno propisati zabranu prije postojanja ikakve alternative. Pravilnik bi trebao propisati okvir za kategorizaciju staza, a ne kategorički zabraniti pristup cijeloj jednoj velikoj skupini korisnika Medvednice. Nadalje, Medvednica uz žičaru i svoje prirodne predispozicije ima potencijal postati ozbiljno europsko središte za brdski biciklizam, što bi imalo enorman učinak na turistički razvoj Medvednice ali i grada Zagreba. Na žalost, čini mi se da to rijetko tko prepoznaje. Kao biciklist i planinar, nadam se pronalasku zajedničkog jezika između svih koji dijele ljubav prema prirodi i što boljem i kvalitetnijem razvoju Parka prirode Medvednica. Primljeno na znanje Zbog velikog broja različitih dionika i korisnika te njihove sigurnosti potrebo je postaviti pravila ponašanja. Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Svaka fizička/prvna osoba (u ovom slučaju biciklistički klub) u skladu s prostornim planom može predložiti i relizirati projekt uz odgovarajuća dopuštenja.
98 Neven Kalac PRAVILNIK, Članak 41. Komenta na točke (1) i (2) Članka 41. Vožnja MTB je izuzetno popularna i zdrava rakreacija i u cijelom svijetu priznati sport. Takvo restriktivno ograničavanje upražnjavanje aktivnosti korisnicima PP Medvednice nema smisla. Zamislite da želite MTB biciklom priječiti Medvednicu od istoka na zapad ili obrnuto. Ovime, prvo to gotovo onemogućavate, drugo, lišavate ljubitelje te aktivnosti uživanje u njihovom prirodnom okruženju, tj. vožnji po stazama i šumskim cestama. Osim toga, biciklističke staze po Medvednici su uglavnom sve "downhill" staze. Ovim odredbama potpuno nepravedno uskraćujete MTB bicikliste koji preferiraju cross-country / enduro bicilkizam (tip MTB biciklizma gdje se upražnjava uspinjanje, a spuštanje ne treba nužno biti ekstremno kao u downhill-u), a kojih ima znatno više nego downhill biciklista. Umjesto ovako restriktivnih odredbi, predlažem slijedeće. 1. Kategorizirajte planinske staze. Određene markirane staze gdje je pješački promet najgušći, djelomično ili potpuno zabranite za biciklistički promet. Npr. Lojstekovu, Bikčevićevu, Omladinsku ili u potpunosti zabranite za bicikliste ili zabranite za prometovanje biciklima vikendima i praznicima. Neke druge popularne staze također možete ograničiti vikendima i praznicima, a na svim ostalima markiranim stazama dozvolite korištenje i pješacima i MTB biciklistima. 2. Uvedite pravila ponašanja. - Na markiranim planinarskim stazama, pješak uvijek ima prednost. - Obavežite bicikliste pravilom da smanje brzinu pri mimoilaženju s pješacima i budu krajnje pažljivi i odgovorni. - Odgovornost u slučaju kolizije i povreda ima isključivo biciklist. 3. Na mnogim mjestima se neminovno MTB, odnosno downhill staze križaju ili djelomično poklapaju s markiranim planinarskim putevima. Mislim da bi ta mjesta morali označiti oznakama kojima upozoravajte pješake na povećani oprez, a biciklistima ograničavalo brzinu i upozoravalo na dodatni oprez. Primljeno na znanje Smisao Pravilnika je definiranje pravila ponašanja na Medvednici u trenutnim okolnostima a ne podloga za razvoj buduće infrastrukture i sadržaja.
99 Neven Kalac PRAVILNIK, Članak 40. Primjedba na točku (1) Po ovoj odredbi podrazumijeva se da je skijanje izvan staza zabranjeno, ali bordanje nije zabranjeno(?!). No još važnije... turno skijanje ili bordanje izvan skijaških staza su sportovi i rekreacije koje su priznati u čitavom svijetu. Ako se u Triglavskom nacionalnom parku i svim ostalim Alpskim parkovima diljem Europe može bez ograničenja terenski (ili turno) skijati i bordati, a čak je priznata i unosna grana snježnih turističkih aktivnosti, ova odredba ispada potpuno besmislena, zastarjela i izuzetno restriktivna. Ukoliko ste stavili ovu odredbu iz sigurnosnih razloga, želim vam ukazati na činjenica kako mnogi članovi HGSS-a, kao i članovi mnogih planinarskih društava bez ikakvih restrikcija upražnjavaju tu aktivnost diljem Europe na daleko riskantnijim terenima. A ukoliko je razlog ovom ograničenju ekološki (u smislu možbitnog oštećivanja mladica ispod naslaga snijega), treba se pitati koliki utjecaj ima prosječni skijaš. Mislim na utjecaj na okoliš čitav infrastrukturu koja mu omogučuje skijanje. Predlažem potpuno ukidanje ove točke. Djelomično prihvaćen Dana je iznimka za turno skijanje.
100 Neven Kalac PRAVILNIK, Članak 33. Komentar na točku (1) Članaka 33. (1) - kretanje posjetitelja dozvoljeno je na označenim planinarskim stazama. Dakle po tome pravilu, kretanje nije dozvoljeno po livadama, po neoznačenim stazama, po cestama, po šumi izvan staza...? Pravilo je potpuno besmisleno, ograničava slobodu kretanja i apsolutno neprovodivo. Smatram da ga trebate u potpunosti ukloniti. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
101 Neven Kalac PRAVILNIK, Članak 29. Dodatak članaku 29 Budući nadležna tijela RH još uvijek nisu donijeli zakone koji bi regulirali prometovanje off road vozilima (enduro, motocross, ATV (quad)), a svjedoci smo sve većeg sukobljavanja poklonika ljubitelja prirode i ljubitelja te vrste moto aktivnosti, te kao prevenciju nemilih i tragičnih događaja kojima smo nedavno svjedočili, mislim da je vama kao odgovornoj instituciji koji ste u poziciji djelovati, dužnost učiniti sve što je u vašoj moći kako bi djelovali u smislu zaštite i ljudi i prirode. U tom smislu predlažem uvođenjem još jedne stavke ovog članka. (10) Promet off road vozilima (enduro, motocross, ATV (quad)) i ostalim terenskim motornim vozilima zabranjeno je prometovati markiranim planinarskim stazama i označenim MTB biciklističkim stazama, te zemljanim i nerzavrstanim cestama koje su dio šumske infrastrukture. (Prijedlog definicije markirane planinarske staze: Uski pješački put označen planinarskim markacijama.) Od toga se izuzimaju markirani planinarski putevi koji su izvan šumske infrastrukture. (Prijedlog definicije planinarskog puta: Dio markirane planinarske staze koja se poklapa sa javnim cestama, zemljanim i nerazvrstanim cestama.) Nije prihvaćen Off road vožnje izvan javnih prometnica je već ionako zabranjena nizom propisa. Nije potrebno naglašavati da nije dozvoljena vožnja markiranim planinarskim putevima jer to nisu niti predviđena mjesta za vožnju.
102 Neven Kalac PRAVILNIK, Članak 29. Prijedlog teksta Članka 29. točke 9 (9) Parkiranje i zadržavanje motornih vozila dozvoljeno je na označenim parkirališnim mjestima te na proširenjima neposredno uz prometnicu na mjestima gdje nije striktno zabranjeno parkiranje te gdje parkiranje vozila ne ograničava promet istom. Nije prihvaćen Ugibališta uz glavnu prometnicu (dijelom ŽC) su mjesta za vozila u kvaru, mimoilaženje i dr. Ova odredba ne dopušta parkiranje na tim mjestima.
103 Neven Kalac PRAVILNIK, Članak 29. Komentari na neke točke Članka 29. (3) - Iz ove točke proizlazi da je vlasnicima nekretnina i nositeljima prava na nekretnine dozvoljeno prometovati SVIM zemljanim i nerazvrstanim cestama. To npr. znači da vlasnik neke male čestice na istočnom dijelu Medvednice može šumskim putevima svojim quad vozilom, enduro motorom ili traktorom doći na drugi kraj Medvednice. Predlažem da odredite da vlasnici i nositelji prava mogu motornim vozilima do svojih nekretnina doći služeći se isključivo zemljanim i nerazvrstanim cestama u blizini njihovih nekretnina tj. najkraćim poveznicama od javne ceste do nekretnine. Bez ove odredbe problematika off road vožnje izvan javnih cesta neće biti riješena. (7) - Problem ove točke je što nigdje nije definirano što je planinarska staza ili staza uopće. Da li široki markirani put ili staza spada u zemljanu i nerazvrstanu cesta? Ukoliko je široka poput ceste, onda iz tog pravila proizlazi da off road vozila mogu prometovati njima. (9) - Mislim da je ova odredba previše restriktivna i neprovediva i toga se nitko neće pridržavati. Primljeno na znanje Iskustva govore da problem off road vožnji nije rezultat prolazaka vlasnika zemljišta već dolazaka iz naselja i gradova izvan Parka. Pojedine planinarske staze na prostoru Medvednice markirane su i na trasi zemljanih i nerazvrstanih cesta koje su dio šumske infrastrukture, gdje se mogu kretatii i pješaci i vozila u obavljanju gospodarskih djelatnosti.
104 Nina Žubrinić PRAVILNIK, Članak 51. Vjerujem da je ovo već regulirano, i apsolutno nepotrebno dodavati ovamo. Ako išta, ovo ograničenje bi trebalo ublažiti - ako želimo ici putem razvijenih europskih zemalja gdje vlasničkih pasa ima više nego kod nas, a problema manje. Ljudima treba EDUKACIJA, ne zabrane. A vlasnici koji psa stave u auto i onda pješače s njim na Sljeme, najčesće spadaju upravo u tu manjinu koja je educirana. Često i treniraju sa svojim psima razne sportove i poslušnost, i bitno im je da su psi u vrhunskoj fizičkoj kondiciji... što je nemoguće postići nacukavanjem na lajni. Ti psi apsolutno nikome ne smetaju. Razumijem da odredite da su vezani oko domova, ali šuma je dovoljno velika za sve. Ne dajte da zbog 2% idiota ispaštaju svi vlasnici pasa. Tom logikom bi onda trebalo zabraniti i sve ljude na Medvednici (rade puno više štete, zar ne..?) Molim vas u ime istomišljenika koji ni ne znaju da ova javna rasprava postoji, da izbacite cijeli članak 51. Prihvaćen Brisan je članak 51.
105 NIVES DOBRIĆ PRAVILNIK, Članak 41. Treba definirati što su to planinarske staze. Naime većina planinarskih staza na Medvednici koristi nekategorizirane ceste, šumske puteve, vlake i sl.. Planinari su samo jedna manja skupina korisnika Medvednice koji nastoje uzurpirati većinu resursa. Od svih staza koje su označene kao planinarske treba izdvojiti najviše 1/3, zabrana kretanja biciklima treba biti samo i isključivo na onim stazama koje su zbog konfiguracije terena opasne (uske i strme) dok na ostalim stazama nema razloga za ikakvom zabranom. Također treba osigurati staze koje će koristiti isključivo biciklisti (najmanje 1/3), takve staze treba kategorizirati po težini te osigurati određeni broj staza koje će služiti isključivo za spuštanje. Također, postoji sasvim dovoljno mjesta i za motocikle i quadove i nema osnove za zabranu. Štoviše zabranjivanje jedne kategorije (motocikl) a odobravanje pristupa automobilima do gotovo svih domova je diskriminiranje jedne skupine pod krinkom zaštite okoliša. Ukoliko se planira zabraniti vožnja motociklima onda treba zabraniti pristup svim motornim vozilima od podnožja žičare. Nije prihvaćen Kategorije cesta su definirane Zakonom o sigurnosti prometa na cestama; planinarska staza je pješačka staza; neke planinarske staze markirane su i na cestama. Motori i quadovi ne mogu se voziti planinarskim stazama niti bilo koje drugo motorno vozilo kao niti kroz šumu mimo cesta.
106 Renato Horvat PRAVILNIK Poštovani gospodine Jedvaj, s obzirom da ste toliko školovani i educirani, možda biste i nas ostale mogli educirati i navesti tih famoznih 9 biciklističkih staza koje uporno spominjete. Vašu tvrdnju, molim Vas, potkrijepite i poveznicom na službenu web stranicu koja navodi istih tih 9 staza. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
107 Renato Horvat PRAVILNIK, Članak 41. Apsolutno sam PROTIV ZABRANE vožnje biciklom po planinarskim stazama, uz IZNIMKU vožnje NIZBRDO Bikčevićevom i Leustekom vikendom, praznicima i blagdanima (isključivo zbog velike posjećenosti planinara - pješaka). No, svaki iole ozbiljan biciklist će navedene staze ionako izbjegavati za spuštanje kad je posjećenost velika.. Za početak, odmah navodim da ekscesivnih pojedinaca ima svugdje. Kako u prometu, tako i na planini, bili oni planinari ili biciklisti. Kao što neodgovoran biciklist može ozlijediti planinara pri spustu, tako i neodgovoran planinar može ozlijediti biciklistu. Čak i namjerno. No, podrazumijevam u obje skupine razumne ljude. A za takve, zbilja ne vidim zašto bi nekome smetao bicikl na biciklističkoj stazi. Primjećujem po brojnim komentarima na društvenim mrežama da planinari često zaziru i boje se biciklista pri spustu i iz razloga neznanja i neiskustva. Netko tko nema iskustvo (ili vjeeštinu) bicikliranja sljemenskim "planinarskim stazama" često nije ni svjestan agilnosti i spretnost navedenih biciklista, te nisu ni svjesni velike razine kontrole koju ti biciklisti imaju na spustu. I tada nastupa strah od biciklista koji naizgled "juri" na planinara. A zapravo ga na vrijeme vidi i poduzima sve potrebne radnje kako bi tog planinara i izbjegao. To je samo jedan od argumenata nekih od planinara. Međutim, i sam sam planinar, i ne vidim apsolutno nikakvog razloga da biciklisti i planinari nbi mogli imati suzivot na istim stazama uz međusobno razumijevanje i uvažavanje. Želio bih se dotaknuti i famoznih 9 postojećih biciklističkih staza na medvednici. Te su staze dobrodošle, no te staze pokrivaju tek djelić potreba biciklista na medvednici. Činjenica je i da se navedenih 9 staza spominje već godinama, no u praksi ih rijetko tko uopće i prepoznaje kao biciklističke, niti se one na bilo koji način promoviraju kao takve, niti osvješćuju kao takve u očima ne-biciklista. Kao dokaz tome spominjem činjenicu da se navedene staze spominju na stranicama parka Medvednica, no nemoguće ih je tamo i pronaći i identificirati. Pokušajte ih i sami pronaći u bespućima interneta, teško da ćete uspjeti. Stranice parka Vas samo preusmjeravaju na preuzimanje aplikacije "čitača barkoda" kojim možete očitati barkod i preuzeti stazu "na terenu"?!? Apsolutno je neophodno osigurati suživot biciklista i planinara na našoj medvednici, u najvećem dijelu i na istim stazama. Kolegama planinarima koji isključivo zbog uskog pogleda na život žele planinu i prirodu "samo za sebe" i pozivaju se na sulude argumente, upućujem da se ugledaju na naše susjede Slovence. Slovenija u našim planinarskim krugovima s razlogom često slovi kao ogledni primjer onoga kako bi stvari trebale izgledati. Slovenci su omogućili suživot planinara i brdskih biciklista na radost svih, nema razloga da to isto ne napravimo i mi. Tim više što nam našu medvednicu svakim danom sve više otimaju bagerima, gradnjom, devastiranjem i sječom. A mi, ljubitelji prirode smo previše zauzeti glodanjem među sobom. Primljeno na znanje Zbog velikog broja različitih dionika i korisnika te njihove sigurnosti potrebno je postaviti pravila ponašanja.
108 Ria Bilic PRAVILNIK, Članak 50. Potrebno propisati sankcije za počinitelje. Nije prihvaćen Ovaj pravilnik ne može sadržavati prekršajne odredbe s obzirom na to da oni moraju biti propisani Zakonom o zaštiti prirode.
109 Ria Bilic PRAVILNIK, Članak 29. Pravilnikom je potrebno propisati izričite sankcije zbog velike količine motornih vozila, ponajviše cross motora i quadova koji redovito voze po planinarskim stazama te off-road. Primljeno na znanje Ovaj pravilnik ne može sadržavati prekršajne odredbe s obzirom na to da oni moraju biti propisani Zakonom o zaštiti prirode.
110 Ria Bilic PRAVILNIK, Članak 20. U odredbe članka 20. Potrebno je dodati obavezu pošumljavanja nakon iskorištavanja šume/sječe te povrata pristupnih puteva (koji nerijetko idu označenim planinarskim stazama) u prvobitno stanje, kako od strane Hrvatskih šuma, tako i od strane privatnih šumoposjednika. Nerijetko se događa da se zbog siječe određenih dijelova šume u potpunosti unište pristupni putevi/planinarske staze te okolna vegetacija kako bi teška mehanizacija mogla fizički doći do područja na kojem se vrši sječa te šumoposjednici te pristupne puteve samo ostave u u tom stanju. Pravilnikom je potrebno propisati obvezu vraćanja pristupnih puteva u prvobitno stanje, kao i obavezu pošumljavanja posječenog dijela kako se ne bi događale situacije kao u proteklim godinama (npr., potpuna devastacija gornjeg dijela Planinarske staze broj 9 te okolice Planinarskog doma Risnjak gdje je posječen velik broj stabala te je zemljište ostavljeno devastirano). Nije prihvaćen Ovaj Pravilnik ne propisuje načine gospodarenja šumama. Šumarstvo se provodi sukladno šumskogospodarskim planovima. Šumski red je propisan propisima iz područja šumarstva.
111 ROBERT PETRANOVIĆ PRAVILNIK, Članak 41. Nažalost moram reći da je ovaj članak jako loše i jako jako šturo napisan. Da bi se ovako važnoj raspravi dao pošteni zaključak treba se konzultirati sa svim stranama korisnika šuma, pogotovo sa ljudima koji se bave sa više navedenih aktivnosti jer jedino će takve osobe imati širu sliku problematike. Planinari vide samo jedan dio problema, točnije bicikliste koji jure nizbrdo, a biciklisti vide drugi dio problema poput zamaka, hodanja po biciklističkim stazama, zadržavanje na skokovima, itd... Ono što treba napraviti je jednostavno, kopirati zemlje koje su te probleme riješile prije 50 godina. Kanada, ili nama bliže, Austrija, Italija su sve zemlje koje imaju jako dobro uređen sustav korištenja šuma. Čemu izmišljati toplu vodu? Jedna od stvari koje možemo od njih kopirati je klasifikacija staza. Trenutno sve staze na Medvednici su planinarske, osim jedne koja je klasificirana biciklistička. Jedna staza nije dovoljna biciklistima. Potreban je sustav gdje su strogo definirane staze koje su isključivo planinarske i isključivo biciklističke (za brzi downhill), ali i klasifikaciju staza koje se dijele među planinarima i biciklistima. Staze za ATV, Enduro i ostala motorna/elektro vozila moraju biti odvojena i izoliranija jer su vozila i brzine opasniji za druge, bučniji ali i teži uz veći okretni moment što uništava staze. I onda takve staze moraju bit označene da svi korisnici znaju pravila ponašanja na toj stazi. Svaka klasifikacija staza mora imati svoja stroga pravila. Biciklističke (downhill i XC) staze moraju imat smjer i pravila prestizanja, obaveznu opremu, obavezne znakove prije potencijalno opasnih sekcija i značajka poput dropova i skokova, obavezne zaobilaske te stroge znakove zabrane planinarima na svakoj pristupnoj točci do te staze. Strogo planinarske staze moraju bit zabranjene za *sve* druge nizbrdo, dok se pojedinima (širim stazama) može dozvoliti biciklistima i uzbrdo. Biciklisti zaista ne smetaju uzbrdo te nisu na nijedan način opasnost, ukoliko je staza dovoljno široka da se biciklista koji ide uzbrdo može zaobići bez problema. Primjerice Leustekova staza je primjer staze gdje se uzbrdo bez problema treba dozvoliti biciklistima, dok prva dionica staze 18 (Bikčevićeva) - tamo nemaju kaj radit biciklisti. Na stazama koje su mješovite (planinari i biciklisti) trebaju bit ograničenja i za jedne i za druge. Planinari se moraju micati biciklistima koji idu nizbrdo ako su u mogućnosti. Biciklisti ne smiju prekoračiti određenu brzinu na tim stazama. Trebaju bit označene dionice nepreglednosti ili uska grila gdje su biciklisti dužni ili jako usporiti, ili sići s bicikla i gurati bicikl. Na kraju, zadnja stvar koju treba dodati je infrastruktura. Staze moraju bit označene, mape moraju bit dostupne, kontrola se mora raditi da bi se ljudi držali pravila. Kanada ima svoje Park Rangere, pa čak i susjedna nam Slovenija kažnjava "ilegalke" (vožnju po planinarskim stazama nizbrdo). Još jedan veliki problem je način klasifikacije staza. Trebate znati da ni jednim nije u interesu vozit po stazama nizbrdo gdje su ljudi, ni drugima nije u interesu biti poput čunja u boćanju. Tako da si biciklisti naprave stazu između planinarskih staza da mogu vozit, međutim proces klasifikacije te staze u biciklističku je nemoguć. Traje predugo, ima jako puno papirologije i čekanja i dozvola. Posljedica toga je da kada biciklisti sebi naprave stazu, nitko to ne zna, pa će neki planinari ići uzbrdo iako vide tragove guma i skokove napravljene. Također, neki biciklisti, s obzirom da imaju samo jednu službenu stazu i s obzirom da informacije o stazama na Sljemenu nisu nigdje dostupne nego se prenose od osobe do osobe, će dobit suludu ideju poput toga da idu Leustekovom stazom nizbrdo. Ima jako malo informacija i pravila su trenutno "Kultura Ponašanja", i to ne funkcionira nikako, što zbog početničkih grešaka, što zbog naivnosti, ali i zbog ljudske naravi i da to tako kažem, idiota. Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o sigurnosti svih dionika i korisnika u prostoru. Smisao Pravilnika je definiranje pravila ponašanja na Medvednici a ne podloga za razvoj buduće infrastrukture i sadržaja. Zabrana vožnje planinarskim stazama nije apsolutna budući dio označenih biciklističkih ruta ide planinarskim stazama i kao takve su označene.
112 ROBERT PETRANOVIĆ PRAVILNIK, Članak 40. Skijanje po svuda u svijetu postoji i izvan uređenih staza. Ti "freeride" skijaši i snowboarderi nisu nikome opasnost. Za skijanje po dubokom snijegu treba barem 30 cm snijega i još nisam vidio da netko ide bez skija ili boarda u duboki snijeg između staza. Planinari znaju ići naravno, ali se obično drže staza ili ruta. Prostor između staza je totalno prazan tijekom snijega i nema razloga da skijaši i boarderi koji to žele taj prostor ne iskoriste. Tu je također i turno skijanje (penjanje na skijama) gdje također nema razloga da se zabrani jer je jako slično planinarstvu, jednako brzo se hoda i nikome se ne smeta. Ima i skijaško trčanje i siguran sam da bi skijaški trkaći htjeli po makadamima ganjat kada su zatrpani snijegom jer, ponovno, vjerojatno se ne koriste uopće, a ako i da, dovoljno su široki da se nikome ne smeta. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
113 ROBERT PETRANOVIĆ PRAVILNIK, Članak 33. Mislim da je jako loša ideja zabraniti slobodu psima u parku prirode. To je jedino mjesto gdje ih se može pustiti na slobodu! Trebate uzeti da postoje i pasmine kojima je potrebno jako puno kretnje, poput ovčara. Imati takvog psa na uzici u šumi je suludo. Puno životinja prolazi Sljemenom bez povodca i kao planinar i biciklista nisam nikad imao problem sa psima. Djelomično prihvaćen Modificiran je članak 33. i brisam je članak 51. Psi će se morati voditi na povodcu u zonama intenzivnog posjećivanja.
114 ROBERT VEREM PRAVILNIK, Sport i rekreacija Sportsko penjanje i alpinizam Osim skijanja, planinarenja, speleologije i biciklizma na Medvednici, na lokalitetu Gorsko zrcalo postoji tradicija penjanja. Da li je ta sportska aktivnost namjerno izbačena? Ne spominje se niti na jednom mjestu u pravilniku! Primljeno na znanje Gorsko zrcalo se koristilo za vježbe penjanja i tečajeve, no s obzirom da se ne može garantirati sigurnost korištenja ne može ga se proglasiti mjestom za rekreativno penjanje. Ukoliko pravna osoba registrirana za alpinizam (klub, škola pri PD ili sl.) želi održati tečaj ili vježbu na Gorskom zrcalu može uz dopuštenje JU koristiti taj prostor na vlastitu odgovornost.
115 ROBERT VEREM PRAVILNIK, Članak 37. Mišljenja sam da ime prijevoznika ne smije pisati u pravilniku. Direktno pogodujete ZET-u? Zašto ne i npr. Čazmatrans ili netko treći? Nije prihvaćen ZET prometuje kao redovna linija Grada Zagreba i ne radi se o privatnoj pravnoj niti fizičkoj osobi.
116 ROBERT VEREM PRAVILNIK Prije svega u Pravilniku na početku nedostaje poglavlje "Značenje pojmova", npr. Planinarska staza je..., biciklistička staza je... Zakon o cestama jasno definira javne i nerazvrstane ceste, ali nigdje ne spominje "zemljane" ceste? Mišljenja sam da je potrebno jasno definirati takve pojmove kako kasnije ne bi dolazilo do nedoumica i pogrešnih tumačenja. Robert Verem Nije prihvaćen Zakon o zaštiti prirode sadrži pojmovnik te ga nije potrebno prenositi u ovaj Pravilnik. U Pravilniku nema pojmova koji već nisu definirani zakonski u drugim sektorskim propisima.
117 Sanja Kozulić PRAVILNIK, Članak 33. -psi se moraju voditi na povodcu - zašto bi bilo ovakve odredbe? Uvedite da se moraju držati na povodcu ispred planinarskih domova jer je tamo koncentracija ljudi i pasa (iako to već funkcionira) i da se mora kupiti izmet. Svi znamo da ljudi koji imaju pse idu u prirodu i radi i sebe i radi psa jer je njima također kao i nama prirodno da se kreću. Treba im to i ne vidim što se točno narušava time... Ovo je ukidanje slobode kretanja kućnim ljubimcima. Medvednica je dovoljno velika da se svi možemo slobodno kretati. Ako se ovo zabrani onda stvarno više nemamo gdje puštati pse osim u psećim parkovima a znamo da to nije dovoljno i NE MOŽE to biti jedino mjesto za slobodno kretanje psa. Prihvaćen Članak je izmijenjen.
118 Sonja Grgic Barbir PRAVILNIK, Članak 20. Tvrtka koja upravlja održavanjem šuma ima obavezu nakon šumskih radova sve zemljane staze u najkraćem roku (npr. 2 dana) dovesti u prvobitno stanje. U slučaju kršenja propisati kazne! Nije prihvaćen Gospodarenje šumama regulirano je drugim propisima iz područja šumarsttva.
119 Sonja Grgic Barbir PRAVILNIK, Članak 18. Korištenje voda ne smije biti zabranjeno nigdje! Nije prihvaćen Odnosi se na komercijalno/gospodarsko korištenje u zoni stroge zaštite.
120 Sonja Grgic Barbir PRAVILNIK, Članak 5. nedostaje Prilog I i Prilog II (op.pri čitanju 11.10.2020.) Primljeno na znanje Prilozi su sadržani u ovom Pravilniku.
121 Sonja Grgic Barbir PRAVILNIK, Članak 35. "1) Boravak i noćenje posjetitelja dozvoljeno je samo u objektima koji imaju smještajne kapacitete." brisati i eventualno upisati zabranu kamprianja ako se na to mislilo Nije prihvaćen Ne može se potpuno zabraniti kampiranje jer je prostorni plan predvidio lokacije za kampove
122 Sonja Grgic Barbir PRAVILNIK, Članak 33. "(1) - kretanje posjetitelja dozvoljeno je na označenim planinarskim stazama." - preformulirati u (1) - kretanje posjetitelja preporučeno je na označenim planinarskim stazama. Formulacija je besmislena jer bi se moglo zaključiti da izvan označenih staza kretanje nije dozvoljeno što vjerujem da nije mogla biti intencija :) Prihvaćen Komentar se prihvaća.
123 Sonja Grgic Barbir PRAVILNIK, Članak 29. Na području cijelog Parka zabraniti vožnju off road vozilima tipa quad i enduro/cross motorima. Primljeno na znanje Prostor za takve aktivnosti definiran je prostornim planom (neaktivni kamenolomi), Zakonom o zaštiti prirode i dodatno ovim Pravilnikom svim motornim vozilima dozvoljena je vožnja javnim prometnicama; off-road izvan cesta nije dozvoljen.
124 Sonja Grgic Barbir PRAVILNIK Hrvatskim šumama se treba odrediti da nakon radova sve staze u najkraćem roku dovedu u prvobitno stanje. Susrećemo se s devastiranim, razrovanim stazama koje tako blatnjave i prašne ostaju mjesecima neupotrebljive bilo kome za prolaze (primjer staza Hunjka-Gorščica). Motoristima, a pogotovo off road vozačima nije mjesto u Parku prirode jer narušavaju svaki oblik prirodnog i okolišnog mira i ravnoteže. Ovo je potpuno izvan kontrole pogotovo u dijelu Hunjka-Lojzekov izvor-Gorščica-Bidrovec. Ograničenje brzine i osiguranje razine buke je propisano - tko bi to trebao kontrolirati? To je nemoguće kontrolirati. Ovaj oblik narušavanja prirode kao i bizarne utrke po Sljemenskoj cesti treba potpuno ukinuti jer im tu, u parku prirode nije mjesto. Biciklisti su više manje ok, ne rade buku, ne zagađuju eko sustav, dok voze uzbrdo nisu problem pješacima, eventulno u vožnji nizbrdo kada nekad i neki od njih ugrožavaju pješake. Primljeno na znanje Način gospodarenja šumama propisan je drugim zakonima i pravilnicima iz područja šumarstva. Vožnja motornih vozila van javnih prometnica je zabranjena ovim Pravilnikom. Buku na zahtjev mjeri policija.
125 Speleološki odsjek Hrvatskog planinarskog društva "Željezničar" PRAVILNIK, Članak 47. Članak 47. (1) Formaciju rečenice potrebno je prilagoditi na način da se odredba odnosi na sve speleološke objekte te je potrebno ukloniti riječ spuštanje, obzirom da se spuštanje odnosi samo na vertikalne speleološke objekte (jame). (6) Obzirom da je geomorfološki spomenik prirode od interesa znanstvene zajednice, odredba o zabrani iznošenja uzoraka (speleotema, faune, flore, arheoloških artefakata i sl.) svakako je degradirajuća po pitanju istraživanja i determinacije znanstvene, edukativne i drugih vrijednosti ovog vrijednog speleološkog objekta. Predlažem jasnije definiranje dionika na koje se odnosi odredba te dozvolu za uzorkovanje svim pojedincima i ustanovama koji za navedene radnje imaju ishođeno dopuštenje nadležnog Ministarstva. Zabrana ometanje špiljske faune odnosi se prvenstveno na posjetitelje turističkog dijela objekta, obzirom da se grupe u ulaznom dijelu Veternice najviše zadržavaju. S druge strane posjetitelji turističkog dijela objekta većinom su needucirani u pogledu poznavanja krškog podzemlja i njegovih karakteristika te iz tog razloga (a i iz znatiželje posjećuju objekt). Temeljem prethodno izloženog jasno je da je posjetitelje potrebno educirati o ponašanju u speleološkom objektu koji je važno stanište za populacije šišmiša čije kolonije se mahom nalaze u turističkom dijelu objekta. S druge strane, osim posjetitelja i vodiča, jedini koji ulaze u speleološki objekt su članovi speleoloških udruga. Obzirom da je interes speleoloških udruga istraživanje, oni kroz ulazni dio (turistički dio) samo prolaze te im svakako nije u interesu gubiti vrijeme u istraživački ne zanimljivom dijelu objekta. S druge strane speleološka zajednica posjeduje znanje o svim aspektima krškog podzemlja, a jedan od primarnih ciljeva djelovanja udruga je zaštita krškog podzemlja. Na kraju, Veternica nema slobodan ulaz već je zaštićena zaključanim vratima, čime je još manje jasno zašto se ovakva odredba eksplicitno navodi te kome je ona namijenjena? Čini mi se da su posjetitelji jedina skupina na koje se ovo odnosi, a obzirom da posjetitelji ulaze sa vodičima, na vodičima i poučnim pločama je da upozore na ponašanje u objektu. Potrebno je jasno definirati termin neposredne blizine objekta. Ukoliko granice nisu jasno postavljene, nema ni osnove za sankcioniranje. Ukoliko govorimo o zaštiti abiotičkih obilježja objekta, jasno je da je slijevno područje nadređeni prostorni koncept koji bi služio kao osnova za zaštitu. Što se tiče biotičkih obilježja, prostorni aspekt njihove zaštite ovisi od vrste do vrste, što je zasigurno potrebno definirati stručnom podlogom koja će istražiti samu problematiku. Djelomično prihvaćen Primjedba pod stavkom 1. prihvaća se te se riječ „spuštanje“ mijenja u „korištenje“ te sada glasi: „Korištenje speleoloških objekata provodi se pod nadzorom Ustanove uz prethodno pribavljeno dopuštenje Ministarstva.“ Ako je u pitanju istraživanje, uvjete zaštite prirode u dopuštenju definirati će nadležno Ministarstvo.
126 Speleološko društvo Velebit PRAVILNIK, Članak 47. Podržavamo sve što je navedeno u stavki (6), međutim smatramo da se isto moglo izreći puno sveobuhvatnije bez nekih detalja koji se prvenstveno odnose na djelatnost samog Parka. Članak 104. Zakona o zaštiti prirode jasno definira što nije dopušteno, pa ako se ide u detalje, mišljenja smo da treba krenuti od te odredbe Zakona. Ključno što nedostaje je pitanje zaštite područja iznad špilje i slijevnog područja i stroga zabrana ispuštanja bilo kakvih otpadnih tvari, kemikalija i odlaganja otpada u tom području. Nešto u tom smjeru se navodi u člancima 6. i 10. ovog pravilnika, no nedovoljno jasno izrečeno kako to ugrožava Veternicu niti što se točno smije a što ne smije raditi u tom području. Daljnja istraživanja u Veternici i na površini trebaju utvrditi okvire slijevnog područja. Primljeno na znanje Ovaj Pravilnik propisuje način korištenja i ponašanje posjetitelja, dionika i korisnika na prostoru Parka, nije podloga za istraživanja niti dokument koji definitra zonaciju.
127 Speleološko društvo Velebit PRAVILNIK, Članak 47. U stavci (1) se ističe spuštanje u jame. Stavka se treba odnositi na ulazak u sve speleološke objekte. Stavka (2) kolidira sa stavkom (1) budući da se ulazi u meritum dopuštenja Ministarstva. Ako se želi široj javnosti pojasniti aktivnosti kroz tu stavku, onda bi se moglo ovako presložiti: (1) Nije dopušten ulazak u sve speleološke objekte osim uz dopuštenje Ministarstva. (2) Radnje iz stavka 1. ovog članka dopuštene su uz nadzor Ustanove u svrhu speleoloških istraživanja, znanstvenih istraživanja, vježbe i školovanja članova speleoloških udruga i HGSS-a. Djelomično prihvaćen Primjedba pod stavkom 1. može se prihvatiti te preformulirati riječ „ spuštanje“ u korištenje te glasi: „Korištenje speleoloških objekata provodi se pod nadzorom Ustanove uz prethodno pribavljeno dopuštenje Ministarstva.“
128 Speleološko društvo Velebit PRAVILNIK, Članak 47. Odredbu (7) predlažemo da se pojednostavni i jasno ograniči samo za udruge koje su registrirane za speleološku djelatnost - speleološke udruge jer ovako općenita formulacija može sugerirati da bilo koja udruga može tražiti ulazak u špilju: (7) Ulaz u špilju Veternicu dopušten je speleološkim udrugama uz dopuštenje Ministarstva. Obrazloženje: Dopuštenje Ministarstva jasno navodi aktivnosti za koje se izdaje. U dopuštenju Ministarstva navedena je procedura vezana uz ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima, odnosno špiljama - potrebno se najaviti Ustanovi u propisanom roku. Treba imati na umu da se dopuštenja izdaju za speleološke, znanstvene i edukativne aktivnosti, dakle nije pitanje dopuštenja za ulazak već za koju aktivnost je Ministarstvo izdalo dopuštenje. Nije prihvaćen To se podrazumijeva, a ograničavanje samo na speleoloćke udruge sugeriralo bi zabrabe za primjerice biospeleološke udruge i sl.
129 Speleološko društvo Velebit PRAVILNIK, Članak 47. Predlažemo točku (8) (8) Speleološkim udrugama i znanstvenim ustanovama koje imaju dopuštenje Ministarstva za znanstvena i stručna istraživanja u špilji Veternici omogućit će se zaduživanje ključa za ulazak u špilju tijekom trajanja dopuštenja. Obrazloženje: Speleološke udruge više razine su od osnutka PP Medvednica do 2017. godine zaduživale ključeve od špilje Veternice temeljem ugovora o suradnji Ustanove i navedenih udruga. Od tada Ustanova jednostrano raskida suradnju čime su speleološke aktivnosti u špilji praktički onemogućene. Speleološke udruge su stavljene u kategoriju komercijalnih korisnika te su za aktivnosti tražena koncesijska odobrenja premda je Ministarstvo izdalo dopuštenje koje sve druge ustanove za upravljanje zaštićenim područjima suglasno prihvaćaju. Glavni cilj rada speleoloških udruga je zaštita prirode, odnosno speleoloških objekata. Špilja Veternica nije adekvatno zaštićena prije svega zbog slabe kontrole i nedovoljne istraženosti šireg slijevnog područja špilje. Osim monitoringa predstoji vrlo zahtjevan posao izrade novog nacrta špilje (trenutno nedostaje preko kilometar kanala na postojećem nacrtu) a koji je nužan radi izrade odgovarajućih planova upravljanja i zaštite. Vraćanjem ove odredbe u praksu Ustanove omogućit će se nastavak speleološke djelatnosti i unaprjeđenje upravljanja i zaštite špilje na obostrano zadovoljstvo. Nije prihvaćen Javna ustanova upravlja špiljom Veternicom temeljem Zakona o zaštiti prirode, a time i definira način i uvjete korištenja ulazaka.
130 STRIBOR EREGA PRAVILNIK, Članak 41. Slažem se sa prijedlogom članka. Mislim da uspon biciklom nije problem, ali da je strmi silazak po bilo kakvim stazama nemoguće regulirati. Jedna će osoba uvijek govoriti da je vozila prilagođenom brzinom a druga da nije, a već i sada ima problematičnih situacija i ljudi koji se bune da je netko naletio na njih bez ikakve odgovornosti. Posebno se ne slažem da se staze dijele na više ili manje popularne, zašto bi ijedan planinar ili izletnik morao brinuti da li će na njega naletjeti biciklista sa većom ili manjom brzinom po bilo kojoj stazi i još onda sa opravdanim izgovorom da se tamo može voziti kako hoće. No umjesto uzurpiranja planinarskih staza predlažem razvoj i označavanje novih biciklističkih staza da bi se ugodilo i tom dijelu posjetitelja, bez ugrožavanja planinara i hodača koji pretpostavljam ipak čine veliku većinu ljudi koji se kreću parkom prirode. Kao što su se svojevremeno organizirali planinari i razvili, održavali i označili mrežu planinarskih puteva tako neka za sebe naprave i biciklisti uz svesrdnu pomoć Parka prirode i svi će biti zadovoljni. Primljeno na znanje Smisao Pravilnika je definiranje pravila ponašanja na Medvednici a ne podloga za razvoj buduće infrastrukture i sadržaja.
131 STRIBOR EREGA PRAVILNIK, Ulaz i posjećivanje Kao što je nekoliko osoba spomenulo,sporna je slijedeća rečenica:"Na području cijelog Parka zabranjena je off road vožnja - vožnja izvan javnih cesta, zemljanih i nerazvrstanih cesta svim vrstama motornih vozila." Nitko ne zna koje su to zemljane i nerazvrstane ceste, da li se one mogu preklapati i sa planinarskim stazama i putevima, djelomično se preklapati itd. I ako je to park prirode što tu uopće imaju raditi motorna vozila po primjerice nerazvrstanim i zemljanim stazama koje su vrlo često ujedno i planinarske, gdje se konačno mogu kretati i životinje? Zar ne bi bilo prikladnije da grad napravi posebne staze za takva vozila, pošto za navedeno očito postoji interes, a ne da stalno dolazi do konflikta između rekreativaca/planinara i navedenih vozača ali i buke koja uznemirava i ljude i životinje. Primljeno na znanje Vrste cesta definirane su propisima koji uređuju pitanja sigurnosti prometa na cestama a ovim Pravilnikom i Zakonom o zaštiti prirode je zabranjen Off road izvan cesta. Također prostorni plan predvidio je mjesto za motore u neaktivnim kamenolomima, no za sada nema interesa za to.
132 STRIBOR EREGA PRAVILNIK, Članak 51. Ima raznih pasa, neki ne rade probleme nikome neki su recimo problem divljim životinjama a neki napadnu i ljude. Meni se nedavno jedna gospođa kod livade Ponikve hvalila kako joj je pas ganjao divljeg zeca i ugrizao ga, nedavno je više pasa sa vlasnicima stjeralo i na smrt preplašilo srndaća što je mislim poznato i javnosti. Ima i više takvih slučajeva. Divljim životinjama je prirodni prostor sve više skučen i ograničen, sve češće istrčavaju i prema gradu, zašto im radi neodgovornih vlasnika raditi još više problema i ugrožavati im egzistenciju, čemu onda park prirode. I nedavno me manji pas ugrizao za nogu, bez ikakvih posljedica, ničim izazvan, jer je išao ispred vlasnika desetak metara. Ja volim životinje, nisam se niti uzrujao niti išta poduzeo-ali netko drugi bi se uzrujao sa pravom, zašto bi se morao pitati da li je vlasnik tog psa i sam pas normalan, socijaliziran ili nije. Opet, da je u pitanju nekoliko pasa na Medvednici ne bi bio problem, ali ima ih doslovno na stotine Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
133 Šime Validžić PRAVILNIK, Članak 51. Odredba "psi se moraju voditi na povodcu" treba ostati. Treba zabraniti dovođenje u park prirode bilo kakvih neautohtonih životinja (uključujući i pasa i mačaka) osim ako su na povodcu jer psi, i mačke daleko više, masovno ubijaju ptice i druge autohtone divlje vrste ili ih uznemiravaju, ozljeđuju i/ili šire bolesti. (Nisam uspio naći neka znanstvena istraživanja koja se odnose na Hrvatsku ali su mačke u Sjevernoj Americi, i još više u Australiji, jedan od glavnih uzroka izumiranja vrsta, odmah nakon ljudskog uništavanja prirodnih staništa. U Hrvatskoj, psi i mačke mogu genetičkim miješanjem, natjecanjem za hranu i životni prostor i širenjem bolesti ugroziti vukove, divlje mačke i risove - vukova ima oko 200, dok pasa ima oko 720.000; divljih mačaka ima oko 2.000 dok neautohtonih mačaka ima oko 780.000; a risova ima oko 50). Neprihvatljivo je što neki aktivisti za oslobođenje životinja zagovaraju puštanje svih pasa i mačaka u prirodu. Nacionalni parkovi i parkovi prirode postoje da se zaštiti izvorni (autohtoni) biljni i životinjski svijet i one su jedini dom gdje autohtone životinje mogu živjeti bez da ih ljudske aktivnosti ugrožavaju. Kakvi su to 'ljubitelji životinja' kojima je istrčavanje pasa važnije od opstanak životinjskih vrsta u svom prirodnom staništu? Samo je oko 10% Hrvatske zaštićeno (a sličan je postotak i u drugim državama) i ta zaštićena područja služe za opstanak milijuna biljnih i životinjskih vrsta dok su ljudi (zajedno s psima, mačkama i poljoprivredom) zauzeli ostalih 90% zemaljske površine za sebe. Primljeno na znanje Već odgovoreno na ovaj komentar.
134 Šime Validžić PRAVILNIK, Članak 24. U parku prirode treba zabraniti ribolov jer ribe, kao i ostale životinje, imaju vrijednost same po sebi i ne postoje samo da ih ljudi ubijaju. Nacionalni parkovi i parkovi prirode postoje da se zaštiti izvorni (autohtoni) biljni i životinjski svijet i one su jedini dom gdje autohtone životinje mogu živjeti bez da ih ljudske aktivnosti ugrožavaju. Ipak treba ukloniti neautohtone vrste ukoliko ih netko unese. Nije prihvaćen Ribolov nije dozvoljen na potocima, dozvoljen je na ribnjacima u zoni naselja koji služe za tu svrhu.
135 Šime Validžić PRAVILNIK, Članak 22. U parku prirode treba zabraniti svaki lov (autohtonih) divljih životinja jer one imaju vrijednost same po sebi i ne postoje samo da ih ljudi ubijaju. Nacionalni parkovi i parkovi prirode postoje da se zaštiti izvorni (autohtoni) biljni i životinjski svijet i one su jedini dom gdje autohtone životinje mogu živjeti bez da ih ljudske aktivnosti ugrožavaju. Ipak treba ukloniti neautohtone vrste ukoliko ih netko unese. Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti prirode definirana je kategorija park prirode gdje je dopušteno gospodarsko korištenje prirodnih dobara na način da se ne ugrožavaju prirodna obilježja i uloga. Lovstvo je jedna od gospodarskih djelatnosti.
136 Šime Validžić PRAVILNIK, Članak 20. U parku prirode treba zabraniti svaku sječa stabala (osim ako se radi o bolesnim stablima ili stablima invazivne vrste) jer nacionalni parkovi i parkovi prirode postoje da se zaštiti izvorni biljni i životinjski svijet. Nije prihvaćen Pravilnik je koncipiran u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode; za razliku od nacionalnih parkova u parkovima prirode gospodarske djelatnosti su dozvoljene a šumarstvo je jedna od gospodarskih aktivnosti.
137 Šime Validžić PRAVILNIK, Članak 33. Odredba "psi se moraju voditi na povodcu" treba ostati. Treba zabraniti dovođenje u park prirode bilo kakvih neautohtonih životinja (uključujući i pasa i mačaka) osim ako su na povodcu jer psi, i mačke daleko više, masovno ubijaju ptice i druge autohtone divlje vrste ili ih uznemiravaju, ozljeđuju i/ili šire bolesti. (Nisam uspio naći neka znanstvena istraživanja koja se odnose na Hrvatsku ali su mačke u Sjevernoj Americi, i još više u Australiji, jedan od glavnih uzroka izumiranja vrsta, odmah nakon ljudskog uništavanja prirodnih staništa. U Hrvatskoj, psi i mačke mogu genetičkim miješanjem, natjecanjem za hranu i životni prostor i širenjem bolesti ugroziti vukove, divlje mačke i risove - vukova ima oko 200, dok pasa ima oko 720.000; divljih mačaka ima oko 2.000 dok neautohtonih mačaka ima oko 780.000; a risova ima oko 50). Neprihvatljivo je što neki aktivisti za oslobođenje životinja zagovaraju puštanje svih pasa i mačaka u prirodu. Nacionalni parkovi i parkovi prirode postoje da se zaštiti izvorni (autohtoni) biljni i životinjski svijet i one su jedini dom gdje autohtone životinje mogu živjeti bez da ih ljudske aktivnosti ugrožavaju. Kakvi su to 'ljubitelji životinja' kojima je istrčavanje pasa važnije od opstanak životinjskih vrsta u svom prirodnom staništu? Samo je oko 10% Hrvatske zaštićeno (a sličan je postotak i u drugim državama) i ta zaštićena područja služe za opstanak milijuna biljnih i životinjskih vrsta dok su ljudi (zajedno s psima, mačkama i poljoprivredom) zauzeli ostalih 90% zemaljske površine za sebe. U parku prirode treba zabraniti svaki lov (autohtonih) divljih životinja jer one imaju vrijednost same po sebi i ne postoje samo da ih ljudi ubijaju. Što se tiče otpada, treba postaviti kontejnere koje omogućavaju njegovo razvrstavanja za recikliranje. Kontejnere trebaju biti takve da vjetar i životinje ne mogu raznositi sadržaj iz njih. Nije prihvaćen Ograničavanje kretanja pasa na povodcu je na planinarskim stazama, livadama koje su mjesta okupljanja te uz objekte. Potpunom zabranom dovođenja kućnih ljubimaca ne doprinosi se očuvanju prirodnih vrijednosti. Nadalje, Zakonom o zaštiti prirode definirana je kategorija park prirode gdje su dopuštene gospodarske djelatnosti pa tako i lov ali pod određenim uvjetima. Također, odlaganje otpada u granicama Parka nije dozvoljeno, postoje reciklažna dvorišta u okruženju, a posjetitelji bi trebali svoj otpad odnijeti sa sobom.
138 Šime Validžić PRAVILNIK U parku prirode, treba zabraniti sljedeće: - svaki lov (autohtonih) divljih životinja jer one imaju vrijednost same po sebi i ne postoje samo da ih ljudi ubijaju; - ispašu životinja (koje ljudi uzgajaju za meso, mlijeko i slično); - svaku sječu stabala osim ako se radi o bolesnim stablima ili stablima invazivnih vrsta; - dovođenje bilo kakvih neautohtonih životinja (uključujući i pasa i mačaka) osim ako su na povodcu jer pobjegli psi, i mačke daleko više, masovno ubijaju ptice i druge autohtone divlje vrste ili ih uznemiravaju, ozljeđuju i/ili šire bolesti. (Nisam uspio naći neka znanstvena istraživanja koja se odnose na Hrvatsku ali su mačke u Sjevernoj Americi, i još više u Australiji, jedan od glavnih uzroka izumiranja vrsta, odmah nakon ljudskog uništavanja prirodnih staništa. U Hrvatskoj, psi i mačke mogu genetičkim miješanjem, natjecanjem za hranu i životni prostor i širenjem bolesti ugroziti vukove, divlje mačke i risove - vukova ima oko 200, dok pasa ima oko 720.000; divljih mačaka ima oko 2.000 dok neautohtonih mačaka ima oko 780.000; a risova ima oko 50); - svako smanjivanje granica zona stroge i umjerene zaštite u budućim prostornim planovima. (O paljenju vatre, ostavljanju otpada, vožnji motornim vozilima izvan cesta, stvaranju buke i slično ne trebam posebno pisati jer i postojeći tekst ovog pravilnika sadržava odredbe o tim radnjama ali su i drugi komentatori pisali o njima). Što se tiče otpada, treba postaviti kontejnere koje omogućavaju njegovo razvrstavanja za recikliranje. Kontejnere trebaju biti takve da vjetar i životinje ne mogu raznositi sadržaj iz njih. Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti prirode definirana je kategorija park prirode gdje je dopušteno gospodarsko korištenje prirodnih dobara na način da se ne ugrožavaju prirodna obilježja i uloga. Stoga većina navedenih djelatnosti ne može biti zabranjena dok su neke kao što je paljenje vatre izvan predviđenih mjesta i vožnja izvan prometnica već sada zabranjene radnje.
139 Tatjana Slatina PRAVILNIK, OPĆE ODREDBE Treba dodati da je zabranjena vožnja kvadovima i motociklima izvan asfaltiranih cesta u Parku. Primljeno na znanje Pravilnik je to definirao.
140 Tatjana Slatina PRAVILNIK, Članak 33. - kretanje posjetitelja dozvoljeno je na označenim planinarskim stazama, Prijedlog: - kretanje posjetitelja dozvoljeno je na označenim planinarskim stazama, osim vlasnicima šuma unutar Parka i osobama u njihovoj pratnji. Obrazloženje - Vlasnici šuma do svojih šuma idu najkraćim putem a to znači često neobilježenim planinarskim stazama. - psi se moraju voditi na povodcu. Prijedlog: - Psi se moraju voditi na pšovodcu u krugu ugostiteljskih objkata, planinarskih domova, sakralnih objekata, na okupljalištima većeg broja ljudi, pri susretu s drugim posjetiteljima na planinarskim stazama, a kada su pušteni uvijek moraju biti pod nadzorom vlasnika. Obrazloženje: - Ako je razlog ovog prijedloga spriječiti neodgovrne vlasnike čiji psi ubijaju mladunačad divljih svinja i lanad, smatram da ih ova zabrana neće spriječiti da to i dalje rade. Ograničavanje slobodnog kretanja psima odgovornih vlasnika da nadomak grada ne smiju uživati u prirodi, trčati za lopticom ili uz svoje vlasnike, igrati se i raditi što već psi rade ne može imati opravdani razlog osim što psi mogu biti smetnja na navedenim lokacijama u prijedlogu izmjene. Napadi pasa na ljude nisu zabilježeni na Medvednici, a osim toga, vrlo je mali broj građana koji sa svojim psima idu na Medvednicu, barem ne na svim dijelovima. Osobno, nikad nisam srela nikog sa psom na putu prema Mariji Sniježnoj, Lipi i samo dva puta prema Gorščici. Ako se dobro sjećam, na stazi prema Puntijerki je već odavno obavezno vođenje pasa na povodcu, pa bi bilo bolje da se ovo ograničenje, ako ga već mora biti, ograniči na nekoliko naprometnijih staza. Također, moguće je i vremenski ograničiti obvezu vezanja pasa u vrijeme kad divlje životinje imaju mladunčad. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
141 Tihomir Frangen PRAVILNIK, Članak 41. Žalosno je kako pri pisanju novog pravilnika očito nisu uključeni biciklisti. Iz članka 41 se može zaključiti kako se ceste (javne i zemljane) smatraju preferiranom infrastrukturom za kretanje bicikla. Biciklisti često koriste ceste, ali najveći potencijal Medvednice, barem u vidu brdskog biciklizma, su svakako tzv. singletrack staze. Radi se o uskim stazama, poput npr. planinarskih staza. Osobno smatram kako bi dijeljenje planinarskih staza s biciklistima bilo moguće uz edukaciju, toleranciju i jasno isticanje prednosti planinara tj. odgovornosti biciklista. Ovo tvrdim kao planinar, otac male djece koju redovito vodim tim istim stazama, biciklist i gorski spašavatelj. Istovremeno, prilično sam skeptičan kako ćete tako nešto usvojiti. Realnim smatram dopuštanje kretanje biciklistima planinarskim stazama uzbrdo. Tu zaista nema rizika koji bi opravdavali zabranu. Apsolutno treba istaknuti prednost planinara pri susretima i obavezu biciklista za kontroliranjem brzine u mjeri koja onemogućava eventualne sudare (pošto neke staze imaju dijelove s nizbrdicama u oba smjera). Stavak 3 ovog članka je očito pisan s mišlju kako će buduće biciklističke staze biti ceste, pa trebaju biti u prostornom planu. Ceste treba staviti u jednu kategoriju, za koje apsolutno treba prostorno-planska dokumentacija. Skroz odvojene od njih treba definirati biciklističke staze (dakle zaista staza tj. singletrack). Za njih ne bi trebali posebni prostorni planovi, nego bi se mogli izvesti samo uz suglasnost Ustanove (kao u slučaju planinarskih staza u članku 53). Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o sigurnosti svih dionika i korisnika u prostoru. Smisao Pravilnika je definiranje pravila ponašanja na Medvednici a ne podloga za razvoj buduće infrastrukture i sadržaja
142 Tihomir Frangen PRAVILNIK, Članak 32. A biciklističkim stazama? Nije prihvaćen Biciklističke staze su ujedno ili ceste ili staze.
143 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK Sigurno fali pojmovnik Nije prihvaćen Zakon o zaštiti prirode sadrži pojmovnik te ga nije potrebno prenositi u ovaj Pravilnik.
144 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK, Članak 18. Svakako je potrebno od strane parka osigurati minimalno 2-3 lokacije uz izvor na kojima bi bilo moguće noćenje u šatoru, vreći , bivku , a koju planinar, hodač, thru hiker nosi kao dio svoje opreme u ruksaku, a zatekne se planski ili neplanski noću u šumi pod vedrim nebom. A da se pritom ne izlaže kaznenoj prijavi i kažnjavanju zbog toga. S ovim bi se svakako dobila i veća kontrola korisnika PP, a samim time i moguće nesreće i angažman HGSSa bi se smanjio. Posjetitelji PP bi se ujedno osječali i sigurnije kada bi znali da su u legali a ne ilegali. Ovo ne zahtjeva neki veliki angažman i nije financijski trošak. Nije prihvaćen Čl.18 govori o korištenju voda a ne o kampiranju. Uostalom, Kampiranje je dozvoljeno tamo gdje je to definirano Prostornim planom.
145 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK, Članak 28. Svakako je potrebno od strane parka osigurati minimalno 2-3 lokacije na kojima bi bilo moguće noćenje u šatoru, vreći , bivku , a koju planinar, hodač, thru hiker nosi kao dio svoje opreme u ruksaku, a zatekne se planski ili neplanski noću u šumi pod vedrim nebom. A da se pritom ne izlaže kaznenoj prijavi i kažnjavanju zbog toga. S ovim bi se svakako dobila i veća kontrola korisnika PP, a samim time i moguće nesreće i angažman HGSSa bi se smanjio. Posjetitelji PP bi se ujedno osječali i sigurnije kada bi znali da su u legali a ne ilegali. Ovo ne zahtjeva neki veliki angažman i nije financijski trošak. Primljeno na znanje Odredba članka 28. ne propisuje oblike kampiranja.
146 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK, Članak 34. Svakako je potrebno od strane parka osigurati minimalno 2-3 lokacije na kojima bi bilo moguće noćenje u šatoru, vreći , bivku , a koju planinar, hodač, thru hiker nosi kao dio svoje opreme u ruksaku, a zatekne se planski ili neplanski noću u šumi pod vedrim nebom. A da se pritom ne izlaže kaznenoj prijavi i kažnjavanju zbog toga. S ovim bi se svakako dobila i veća kontrola korisnika PP, a samim time i moguće nesreće i angažman HGSSa bi se smanjio. Posjetitelji PP bi se ujedno osječali i sigurnije kada bi znali da su u legali a ne ilegali. Ovo ne zahtjeva neki veliki angažman i nije financijski trošak. Primljeno na znanje Već odgovoreno
147 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK, Članak 29. Prije bi zabranio vožnju traktorima, drvosječama s motornim pilama i ostalim strojevima za izvlaćenje drva kako privatnim, tako i hrvatskim šumama po planinarskim i biciklističkim stazama nego quadovima i enduro motorima, ali ni njima svakako nije mjesto na planinarskim stazama, već za to treba imati posebne staze iz sigurnosnih razloga. Svako ima svoje veselje. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
148 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK, Članak 41. Izgleda da je došlo vrijeme za preraspodjelu staza i neku novu kategorizaciju kako bi sve skupine bile zadovoljne. Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o svim dionicima i korisnicima u prostoru.
149 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK, Članak 53. Postoje i drugi korisnici koje bi trebalo uključiti i staviti u ravnopravni položaj sa članovima HPSa i PDa. Jer u ova nova vremena osim klasičnih planinara u pravom smislu riječi sve je više sportaša trkača, rekreativaca, thru hikera, biciklista. Te uključiti udruge i saveze poput Hrvatskog bisciklističkog saveza, BK Sljeme, ZBS. Ako se već zabranjuje trasiranje novih staza onda napraviti preraspodjelu, kako bi biciklisti npr dobili svoje staze na upravljanje i korištenje. Što se tiće označavanja nebi trebalo biti ništa sporno da se sama postojeća planinarska staza označi s dodatnom oznakom ukoliko se koristi kao mala dionica najveće pješačke staze koja spaja Hrvatsku npr. CROATIAN LONG DISTANCE TRAILa, a njime upravlja udruga Long distance trail Hrvatska iz Zagreba. Nije prihvaćen U ovom članku definira se markiranje planinarskih putova i staza upravo iz razloga da ne bi došlo do nekontroliranog označavanja novih planinarskih trasa.
150 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK, Članak 51. st. 1 čl 51 Izgleda je jako važno da se psi vode na povodcu pogotov ako su kućni ljubimci, kada se to već u dva članka napominje. dok recimo st 3 istog članka ipak isključuje lovačke pse i ne daje ima za pravo da budu bez povodca. Zapravo nedostaje objašnjenje što znači lovački pas u ovom kontekstu. Primljeno na znanje Pravilnik je koncipiran u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode koji je i osnova za njegovo donošenje. Gospodarske djelatnosti su u parkovima prirode dozvoljene a lovstvo je jedna od njih. Postoje posebni propisi kako se i kada lovački psi kreću prostorom.
151 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK, Članak 48. Opet onda ćemu čl. 22 Koji dozvoljava lov, ubijanje divljači i sve aktivnosti hranjenje, proganjanje, ozljeđivanje ako imamo članak 48 koji to isto zabranjuje. Da se mene pita ja bi ukinuo članak 22. Djelomično prihvaćen Članak 48. je obrisan. U parkovima prirode dozvoljene su lovne aktivnosti.
152 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK, Članak 33. čl 22 (5) Lovački psi smiju se kretati na području Parka gdje je lov dopušten, sukladno propisima iz područja lovstva, A čl 33 (st) psi se moraju voditi na povodcu. DOK ČL31 ST 1 U PARKU PRIRODE DOPUŠTENO JE POSJEĆIVANJE SVIMA POD JEDNAKIM UVJETIMA .... ( ovdje uvjeti nisu jednaki za sve) s time da isti gore navedeni članak 33 govori i o ZABRANI UZNEMIRIVANJA ŽIVOTINJA, DOK 22 govori o lovu na iste te potencijalno uznemirene životinje, zapravo kad ih se ubije onda više neće biti uznemirene. Primljeno na znanje U parkovima prirode dozvoljene su gospodarske djelatnosti pa tako i lovstvo.
153 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK, Ulaz i posjećivanje Do sada nisam imao prilike platiti ulaznicu u PP, ali sada se očigledno radi na donošenju okvira po kojemu bi se uvela naplata. Naplata za motorna vozila da, za pješake ne. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
154 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK, Članak 15. Zašto je izostavljen bivši kamenolom Bizek iznad Podsuseda? Nije prihvaćen Bizek je zatvoreno eksploatacijsko polje, a navedeni kamenolomi su neaktivni ali nisu zatvoreni.
155 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK, Članak 35. Uz stavak 2. čl 35. Potrebno je izmjeniti odnosno dodati ... u svrhu edukacije, istraživanja i potreba posebnih korisnika dugoprugaških hodača (thru hikera) ustanova može odobriti bivakiranje (noćenje) van smještajnih kapaciteta. (Hodači na duge staze - thru hikeri su specifični po tome što se mogu u razna vremena naći na raznim lokacijama unutar parka, te im nije lako doći do prvog regularnog i dostupnog smještaja - prenočišta. A sami su opremljeni i osposobljeni da mogu sigurno prenoćiti na otvorenom. Nije prihvaćen Odredba propisuje organizirano, planirano kampiranje zbog edukacije ili istraživanja uz najavu. Zbog sigurnosti se drugi oblici noćenja na otvorenom ne podržavaju.
156 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK, Članak 6. Ozirom da se radi o izvorima (75) i gornjim tokovima vodotoka oko 230 (Čitaj svi) zabranjivanje ekstrakcijskog korištenja i u osobne potrebe nikako nema smisla. Pravo na vodu bi trebalo biti temeljno ljudsko pravo, a pogotovo unutar PP Medvednica gdje se kreće puno planinara, rekreativaca, thru hikera, biciklista i ostalih. Koji su u tom slučaju osuđeni isključivo na ugostiteljske objekte, te ono malo izvora koji u posljednje sve češće zagađeni. Može li uistinu planinar sa svojih 2 dcl vode ili litre bespovratno oštetiti ili narušiti ekosustav? Primljeno na znanje Zabranjuje se korištenje u smislu gospodarskog korištenja i crpljenja dobara u komercijalne svrhe.
157 Tomislav Šore PRAVILNIK Biciklistima treba omogućiti penjanje planinarskim stazama jer tamo ionako idu brzinom hoda. Spuštanje po biciklističkim stazama i manje korištenim planinarskim stazama koje su uglavnom prazne ne bi trebao biti problem kao što nije nigdje u svijetu. Ne znam da je ikada bio ikakav incident sa biciklistom i planinarom. Veća smetnja su motocros motori, quadovi.. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
158 Tonći Laura PRAVILNIK, Članak 41. Obratio bi se na članak 41. stavak 2. Iznimno mi žao da se plošno pristupa prisutnosti biciklista na Medvednici. Žao mi je i da se uporno poziva na preko 25 godina staru priču o 9 biciklistickih puteva i netko bi pomislio da brdski biciklizam ima izvrsnu infastrukturu. Na žalost, od svega toga, brdski biciklizam na centralnom djelu Medvednice je za sada "osuđen" na Markuševečki makadam s jedne i Kustošijanski s druge strane. Jedina biciklistička staza je Enduro staza BK Opušteno. I to je sve. Do sada, nekoliko desetljeća unatrag, na Medvednici inercijom funkcionira talijanski pristup, koji je ujedno i najbolji u cijeloj Europi. To je pristup koji se temelji na suživotu pješaka i biciklista. Postoji par staza na Medvednici na kojima svako biciklima nije mjesto, ali na svima osim te nekolicine najprometnijih sasvim je moguće, a dokazano je i u praksi, da se moze dozvoliti korištenje kako pješacima, tako i biciklistima. Smatram da je zabrana najgore moguće rješenje, jer u prirodi i rekreaciji nema mjesta isključivosti, nego upravo suprotno. Uključivanje, uzajamno poštivanje, edukacija i kultura korištenja je ono što nam na Medvednici treba. Odrediti koje staze imaju zabranu jer takvih stvarno i ima, ali na većini ostalih je broj pješaka je iznimno mali i nema smisla da ih ne koristimo svi. Posebno jer upravo veliki broj biciklista nisu "netko drugi" nego su oni jednako tako i pješaci, planinari, HGSS-ovci, međunarodni natjcatelji. Dakle potreban je jednostavan cjeloviti plan, oznake na stazama, a izvrstan temelj i dugogodišnju kulturu brdskog biciklizma već imamo. Molim vas da uzmete u obzir sve i da ne posežete za zabranama jer one nisu i neće donijeti ništa dobroga. Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o svim dionicima i korisnicima u prostoru. Svakako neke od postojećih biciklističkih ruta mogu se vremenom ukinuti i zamjeniti ih nekom atraktivnijom rutom no to nije predmet ovog Pravilnika. Ovaj Pravilnik ne definira budućnost razvoja sportsko- rekreacijskih sadržaja već pravila ponašanja u trenutnim okolnistima.
159 Udruga Biom PRAVILNIK, Članak 13. Nije jasno na koji će način košnja uz ceste spriječiti širenje invazivnih vrsta. Stvara se štetna pretpostavka kako košnja tome može doprinijeti, a poznato je kako u slučaju pojednih vrsta čak potpomaže njihovo širenje. Primljeno na znanje Prema istraživanjima i preporukama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar košnja pojasa uz cestu jedna je od metoda kojima se spriječava širenje ambrozije (invazivne vrste) te spriječava cvatnja te tako ukoliko se to provodi praovremeno smanjuje se koncentracija polena ambrozije u zraku.
160 Udruga Biom PRAVILNIK, Članak 25. Budući se u čl. 6. i čl. 7. spominje kako je u tim upravljačkim zonama cilj osigurati nesmetano odvijanje prirodnih procesa, postavlja se pitanje na koji će se način to osigurati redovitom košnjom livada i što se podrazumijeva pod pojmom redovito. Kako bi se to osiguralno, košnju je potrebno prilagoditi samim prirodnim procesima, odnosno bilo bi dobro pojasniti na koji će način režim košnje biti usklađen s istima. Pojam redovite košnje podsjeća na sadašnje stanje u kojem se spomenute livade kose po sličnom principu, onima iz urbanih sredina Grada Zagreba. Pošto se takvim načinom košnje samo djelomično osigurava odvijanje prirodnih procesa, odnosno održava se stanište, a preučestalom se košnjom onemogućuju brojni prirodni procesi, pa i strogo zaštićenih vrsta (primjerice leptira), bilo bi dobro planirane aktivnosti košnje uskladiti s ekološkim potrebama istih. Takvo nešto bi s ciljem odgovarajuće zaštite živog svijeta Parka prirode trebalo na odgovarajuć način i definirati ovim Pravilnikom, a ne prepustiti odluku onome tko će košnju provoditi. Nije prihvaćen Livade iz članka 25. su namijenjene javnom korištenju i obavezno je redovito ih kositi – to su livade u vršnoj zoni koje su namjenjene posjetiteljima (Činovnička, Danjka, Mijatovac, Falat, Bistransko sedlo, Kulmerova livada te malene livadice uz prometnicu s vidikovcima). Te livade su dio šumskog neobraslog zemljišta, one nisu prirodne livade.
161 Valerija Butorac PRAVILNIK Cijeli pravilnik trebao bi biti napisan u skladu sa trenutnim saznanjima o parku ili za koju godinu nakon što Park poduzme određene upravljačke poteze u kojima će saznati tko točno i na koji način koristi određene dijelove Parka, jer je iz cijelog pravilnika razvidno da autori istog ne znaju izdvojiti glavne dionike koji koriste Park, a s druge strane pokazuju veliko ne razumijevanje prostora Parka, njegovih vrijednosti i potencijala te efikasnih mjera očuvanja prirode i okoliša Parka. Nominalne zaštite, te zaštita nečeg da se samo štiti, bez opravdanog i jasnog razloga, svakako nije efikasna. Primljeno na znanje Pravilnik je koncipiran u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode koji je i osnova za njegovo donošenje. Osnovni prijedlog Pravilnika donijelo je Upravno vijeće Javne ustanove PP Medvednica.
162 Valerija Butorac PRAVILNIK, Članak 49. (1) Zaista nije jasno koje su to radnje i na temelju čega je netko zaključio da su štetne? S druge strane nema inicijalne analize na temelju koje bi bilo koji korisnik Parka znao koje su to izvorne vrijednosti geološke podloge te krških pojava i oblika. Ukoliko je procijenjeno na temelju određenih kriterija da je neko područje ili neka pojava u parku vrijedna (znanstveno, intrinzično, edukativno, estetski itd) onda takvo područje ili pojava moraju biti označeni i interpretirani posjetiteljima parka, kako bi posjetitelji bili svjesni određene vrijednosti. Intenzivno korištenje pojedinih planinarskih staza na području Parka rezultiralo je iznimnim usijecanjem samih staza te povećano spiranje i mehaničko djelovanje na geološku podlogu koja se isključio pod tim antropogenim utjecajem uništava. Znači li to da netko zbog hodanja po stijenskoj podlozi ili tlu s izdancima mora biti sankcioniran? Primljeno na znanje Medvednica je zaštićena u kategoriji park prirode to uključuje sve sastavnice prirode i geologije i hidrologije i dr. Nigdje nije naznačeno da ne smijete hodati stijenom već su zabranjeni korištenje i uništavanje svih sastavnica prirode.
163 Valerija Butorac PRAVILNIK, Članak 7. (3) Što su to minimalni interpretacijski sadržaji? Obzirom na samu definiciju Parka prirode, interpretacija sastavnica okoliša i njihovih vrijednosti direktna je podrška korištenju Parka u edukativne/obrazovne svrhe. Primljeno na znanje Time se smatra manja edukatvna/informativna ploča i sl., nije dozvoljeno postavljati veliku infrastrukturu.
164 Valerija Butorac PRAVILNIK, Članak 6. (2) Na temelju čega je određeno nulto stanje prirodnih procesa, staništa i prirodnosti ekosustava? Ukoliko se navedene sastavnice okoliša štite, potrebno je onda i detaljno inventarizirati iste, vrednovati ih te zatim postaviti ciljeve zaštite okoliša. Ponajviše je zanimljivo što ne postoji inventarizacija Medvedničkih izvora, stoga zaista nije jasno što se to točno štiti, kada Park niti ne zna čime raspolaže od prostornih resursa. Špilja Veternica također nije inventarizirana do kraja, tj. nisu istraženi svi podzemni kanali, a kamoli da su odrađena sektorska istraživanja (biospeleologija, geospeleologija, hidrogeologija i sl). Pitanje je. zna li Park koje i kakve izvore ima na svom području? Mislim da bez definiranih lokacija koje se štite, nema ni kvalitetne zaštite. Primljeno na znanje Nulto stanje određeno je na osnovu provedenih istraživanja sastavnica prirode; postoje stručne podloge na osnovu kojih se definiraju ciljevi zaštite; monitoring određenih sastavnica se provodi kao i aktivne mjere zaštite.
165 Valerija Vidović PRAVILNIK, Članak 51. Smatram da je ovaj članak u potpunosti neutemeljen. Kao što je već navedeno u prethodnim komentarima, u redu je ograničiti slobodno kretanje pasa na frekventnijim područjima oko planinarskih domova, na planinarskim stazama i sličnim prostorima gdje bi psi mogli ometati i druge posjetioce, no na nekim "off-road" stazama u šumi ne vidim smisao za navedeno ograničenje. Većina vlasnika pasa ionako prolazi manje frekventnim lokacijama jer im je cilj psa čim više izmoriti i dopustiti mu slobodno istraživanje, a na više frekventnim mjestima često i same pse ometaju drugi prolaznici. Za adekvatnu socijalzaciju i odgoj pasa, važno je imati prostor, po mogućnosti otvoreni, šumski prostor, gdje pas može dobiti adekvatnu stimulaciju. Smatram da bi šumski prostori trebali imati dozvoljeno slobodno kretanje pasa, a slično je regulirano i na drugim lokacijama (npr. Park Maksimir gdje je zabranjeno slobodno kretanje pasa na livadama i šetnicama koje su posjećenije i gdje ima više ljudi, no nije zabranjeno dublje u šumi koja je manje frekventna). Prihvaćen Brisan je članak 51.
166 Vedrana Ivanda PRAVILNIK KOMENTARI NA PRAVILNIK O ZAŠTITI I OČUVANJU PARKA PRIRODE „MEDVEDNICA“ Članak 4. Upravljanje i korištenje prostora Parka provodi se na temelju Plana upravljanja Parkom prirode Medvednica (u daljnjem tekstu: Plan upravljanja) i Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode „Medvednica“, NN 89/14 (u daljnjem tekstu: Prostorni plan), Urbanističkog plana uređenja državnog značaja 'Skijaški kompleks', Medvednica, NN 103/2017 (u daljnjem tekstu Urbanistički plan Skijaški kompleks) i Urbanističkog plana uređenja državnog značaja 'Vršna zona, Medvednica, NN 103/2017 (u daljnjem tekstu Urbanistički plan Vršna zona). Komentar: Nakon riječi na temelju dodati „Zakona o zaštiti prirode“, a s obzirom da Zakon o zaštiti prirode, čl. 142. određuje obvezu izrade pravilnika o zaštiti i očuvanju za zaštićena područja u kategoriji parka prirode. Komentar: Nakon članka 4 dodati članak u kojemu se objašnjavaju pojmovi s ciljem jasnijeg shvaćanja pojmova i odredbi pravilnika. Članak 29. (1) Kretanje motornim vozilima u Parku dozvoljeno je u svim upravljačkim zonama javnim cestama uz poštivanje ograničenja brzine. Komentar: St. 1. dopuniti tako da glasi: Kretanje motornim vozilima u Parku dozvoljeno je u svim upravljačkim zonama javnim cestama uz poštivanje ograničenja brzine. Nakon puštanja žičare u pogon te uspostave kvalitetnijeg javnog prijevoza, posjetiteljima je zabranjeno kretanje motornim vozilima javnim cestama u zoni stroge zaštite i zoni usmjerene zaštite, a s ciljem smanjenja prometnog opterećenja u najosjetljivijim područjima od strane posjetitelja Parka. U tim je zonama dozvoljeno prometovanje vlasnicima i nositeljima prava na nekretninama u Parku, vozilima Ustanove i pravnim osobama s javnim ovlastima (policija, vatrogasci, hitna pomoć, HEP, HGSS, inspekcije i druge srodne službe) u obavljanju poslova iz njihovog djelokruga. (2) Propisano ograničenje brzine na javnim cestama u Parku je 40 km/h. Komentar: Nakon Stavka 2. dodati poseban stavak: Zabranjeno je organizirano održavanje vožnje motornih vozila revijalnog, natjecateljskog, sportskog ili gospodarskog karaktera na svim javnim, zemljanim i nerazvrstanim cestama unutar granica Parka. (8) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zemljane i nerazvrstane ceste mogu koristiti i druge pravne i fizičke osobe uz prethodnu suglasnost Ustanove. Komentar: Kako bi se izbjegle moguće manipulacije potrebno ili u potpunosti izbrisati ovaj stavak ili jasnije definirati koje su to pravne i fizičke osobe odnosno djelatnosti i aktivnosti zbog kojih bi se dozvolilo prometovanje tim cestama. Stoga predlažemo da se iz čl. 29. st. 8. ili izbaci ili da glasi: Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zemljane i nerazvrstane ceste mogu koristiti i druge pravne i fizičke osobe uz prethodnu suglasnost Ustanove, a s ciljem provođenja aktivnosti u svrhu očuvanja, zaštite i praćenja stanja prirodnih vrijednosti, znanstvenih istraživanja, inventarizacije i monitoringa sastavnica bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti te u svrhu poboljšanja stanja ekosustava, geolokaliteta i kulturne baštine pod nadzorom Ustanove. Članak 39. Sport i rekreacija Komentar: Nakon Stavka 2. dodati poseban stavak: Zabranjeno je organizirano održavanje vožnje motornih vozila revijalnog, natjecateljskog, sportskog ili gospodarskog karaktera na svim javnim, zemljanim i nerazvrstanim cestama unutar granica Parka. Članak 42. Pravne ili fizičke osobe koje organiziraju sportske ili druge manifestacije na otvorenom prostoru Parka dužne su Ustanovi prijaviti mjesto i vrijeme aktivnosti uz ishođenje koncesijskog odobrenja. Komentar: Dodati stavak 2. Unutar granica Parka zabranjeno je održavanje sportskih i drugih manifestacija koje su u suprotnosti s ciljevima očuvanja i zaštite prirodnih vrijednosti. Dozvoljeno je održavanje samo onih sportskih i drugih manifestacija koje u sebi sadrže aktivnosti u skladu s načinima korištenja određenih za upravljačke zone i podzone Parka propisanih ovim Pravilnikom. Dodati st. 3. Zabranjeno je organizirano održavanje vožnje motornih vozila revijalnog, natjecateljskog, sportskog ili gospodarskog karaktera na svim javnim, zemljanim i nerazvrstanim cestama unutar granica Parka. Dodati st. 4. U zoni stroge zaštite i zoni usmjerene zaštite zabranjeno je održavanje svih onih sportskih i drugih manifestacija koje bukom i brojem posjetitelja mogu ugroziti prirodne vrijednosti (npr. koncerata). Članak 45. Koncesijsko odobrenje za obavljanje djelatnosti (3) Djelatnosti za koje se može dati koncesijsko odobrenje: prijevoz posjetitelja, turističko vođenje, provođenje edukativnih radionica, trgovačke djelatnosti (prodaja proizvoda), ugostiteljske i turističko-ugostiteljske djelatnosti, sportske i sportsko-rekreacijske djelatnosti, manifestacije, sportsko-rekreacijska natjecanja, fotografiranje i snimanje u komercijalne svrhe te sve druge srodne djelatnost Komentar: S ciljem što većeg prometnog rasterećenja te zaštite od buke i zaštite zraka u stavak 3. potrebno je staviti ograničenja. (3) Djelatnosti za koje se može dati koncesijsko odobrenje: prijevoz posjetitelja, turističko vođenje, provođenje edukativnih radionica, trgovačke djelatnosti (prodaja proizvoda), ugostiteljske i turističko-ugostiteljske djelatnosti, manifestacije, fotografiranje i snimanje u komercijalne svrhe te sve druge srodne djelatnost. Koncesijsko odobrenje može se dati i za sportske i sportsko-rekreacijske djelatnosti i sportsko-rekreacijska natjecanja osim za organizirano održavanje vožnje motornih vozila revijalnog, natjecateljskog, sportskog ili gospodarskog karaktera na svim javnim, zemljanim i nerazvrstanim cestama unutar granica Parka. Članak 46. Ostala ograničenja, mjere zaštite i zabranjene radnje (3) Iznimno vrijeme noćnog mira može se remetiti samo za događanja koja je odobrila Ustanova koncesijskim odobrenjem i uz poštivanje propisanih uvjeta. Komentar: Stavak treći potrebno je dopuniti tako da glasi: (3) Iznimno vrijeme noćnog mira može se remetiti samo za događanja koja je odobrila Ustanova koncesijskim odobrenjem i uz poštivanje propisanih uvjeta i ograničenja propisanih ovim Pravilnikom. (4) Iznimno od ograničenja iz stavka 1. ovoga članka dopuštena je veća razina buke za manifestacije koje odobri Ustanova koncesijskim odobrenjem i uz poštivanje uvjeta. Komentar: Stavak četvrti potrebno je dopuniti tako da glasi: (4) Iznimno od ograničenja iz stavka 1. ovoga članka dopuštena je veća razina buke za manifestacije koje odobri Ustanova koncesijskim odobrenjem i uz poštivanje uvjeta i ograničenja propisanih ovim Pravilnikom. Članak 54. (1) Postupanja suprotno mjerama zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja Parka propisanih ovim Pravilnikom kažnjivo je sukladno prekršajnim odredbama Zakona o zaštiti prirode i pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Komentar: S obzirom da u Pravilniku postoji više članaka kojima se zabranjuju određene radnje unutar zaštićenog područja predlažemo na kraju pravilnika dodati posebno poglavlje „Prekršajne odredbe“ u kojem bi se u zasebnim člancima odredili iznosi novčanih kazni. Bez definiranja posljedica za počinitelje prekršaja gubi se smisao bilo kakvih ograničenja u Pravilniku. Djelomično prihvaćen Zakon o zaštiti prirode sadrži pojmovnik te ga nije potrebno prenositi u ovaj Pravilnik, a definicije kategorija cesta sadržane su u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Javna ustanova (JU) kao upravljač prostorom u smislu Zakona o zaštiti prirode nije nadležna za zabranu prometa motornim vozilima javnim cestama. Nadalje, u zonama stroge zaštite nema organiziranih natjecanja , u tu zonu svrstani su: vodotoci, izvori i špilja Veternica. Ovaj pravilnik ne može sadržavati prekršajne odredbe s obzirom na to da oni moraju biti propisani Zakonom o zaštiti prirode.
167 Viktor Ozegic PRAVILNIK, Članak 41. Komentar na Članak 41. stavka 2 Medvednica je takav potencijal i umjesto da od naših susjeda Slovenaca,Austrijanaca i Talijana kopiramo, mi uvodimo zabrane za bicikliste sa kojima se apsolutno NE slažem. Tjedno provedem barem 3 dana na Sljemenu, biciklom ili pješice, znaju se pravila kojih se pridržava veliki dio biciklista, do sada nikada nisam imao problem niti sa jednim kolegom planinarom. Dapaće znalo se desiti u mimoilaženju da bi stali i razmijenili par riječi,pozdravili se i svako svojim putem. Idelano bi bilo kada bi se označile biciklističke staze i table sa popisom staza, upozorenja na raznim križanjima sa planinarskim stazama i svi bi bili sretni i zadovoljni. Stiže nam uskoro i žićara, poželjeljno bi bilo da se napravi plan i program za bicikliste i da se izgradi adekvatan Bike park za iskusne i za početnike bicikliste (vjerujem da bi se tu našlo jako puno kolega biciklista koji bi čak i bez ikakve naknade pomoglo graditi razne staze) Uz Bike park ili samo označene biciklističke staze Medvednica bi imala još više posjetitelja,turizam bi se još više razvijao, domovi bi se mogli i trebali obnoviti, gastro ponuda bi trebala/mogla biti još bolja. Imamo apsolutno sve na dlanu i sve nam se nudi a vi bi zabranjivali jednoj velikoj količini istinskih ljubitelja prirode da provode vrijeme na zraku i da se bave sportom koji je sve popularniji i na kraju da troše! Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje i treba voditi računa o svim dionicima i korisnicima u prostoru. I broj quadova i motora je u porastu pa to nije aktivnost koju podržavamo u zaštićenom području. Svakako neke od postojećih staza mogu se vremenom ukinuti i zamjeniti ih nekom atraktivnijom rutom no to nije predmet ovog Pravilnika.
168 VJEKOSLAV OREŠIĆ PRAVILNIK, Članak 41. Moj prijedlog je da problem ne rjesavate kaznama, vec da stavite table za zabranu spustanja na najprometnijim stazama kao sto su Leustek, Bikceviceva, Omladinska, Poucna. Mi biciklisti iz Zagreba znamo za to. Problem nastaje kad dodju biciklisti izvan Zagreba, koji ne poznaju pravila i idu na blef. Biciklisti nisu nikad stvarali problema planinarima i obratno. Zabraniti voznju po stazama, cak i uspone gdje biciklist ide brzinom hoda stvarno nema smisla! Sljeme se sastoji vecinom od vikend planinara, koji najvise idu po centralnom dijelu Medvednice. Biciklisti to znaju i drze se bontona. Kako prema gore, tako i prema dolje. Za vrijeme tjedna staze su prazne i nema zive duse. Sto je sramotno za milijunski grad kao sto je Zagreb. Ozbiljni biciklisti idu na Sljeme po skoro svim vremenskim uvjetima, bilo danju, bilo nocu. Ako ukinete staze biciklistima. Onda mogu prodati bicikl i reci zbogom medvednici kao biciklista i kao planinar. Ovih devet staza koje nazivate ''biciklistickima'' to su staze za obiteljske voznje. Osim naravno jedne jedine prave mtb staze ''Enduro'' ...... Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o svim dionicima i korisnicima u prostoru. Svakako neke od postojećih biciklističkih ruta mogu se vremenom ukinuti i zamjeniti ih nekom atraktivnijom rutom no to nije predmet ovog Pravilnika. Ovaj Pravilnik ne definira budućnost razvoja sportsko- rekreacijskih sadržaja već pravila ponašanja u trenutnim okolnistima.
169 VJEKOSLAV OREŠIĆ PRAVILNIK Moj prijedlog je da problem ne rjesavate kaznama, vec da stavite table za zabranu spustanja na najprometnijim stazama kao sto su Leustek, Bikceviceva, Omladinska, Poucna. Mi biciklisti iz Zagreba znamo za to. Problem nastaje kad dodju biciklisti izvan Zagreba, koji ne poznaju pravila i idu na blef. Biciklisti nisu nikad stvarali problema planinarima i obratno. Zabraniti voznju po stazama, cak i uspone gdje biciklist ide brzinom hoda stvarno nema smisla! Sljeme se sastoji vecinom od vikend planinara, koji najvise idu po centralnom dijelu Medvednice. Biciklisti to znaju i drze se bontona. Kako prema gore, tako i prema dolje. Za vrijeme tjedna staze su prazne i nema zive duse. Sto je sramotno za milijunski grad kao sto je Zagreb. Ozbiljni biciklisti idu na Sljeme po skoro svim vremenskim uvjetima, bilo danju, bilo nocu. Ako ukinete staze biciklistima. Onda mogu prodati bicikl i reci zbogom medvednici kao biciklista i kao planinar. Ovih devet staza koje nazivate ''biciklistickima'' to su staze za obiteljske voznje. Osim naravno jedne jedine prave mtb staze ''Enduro'' ...... Primljeno na znanje Na glavnim ulaznim pristupima u Park već postoje ulazne info-ploče s pravila ponašanja (Bliznec, Šestine, Pila , Bistra) te na nekim poučnim stazama s ciljem edukacije o pravilima ponašanja. Represivne mjere nisu prioritet ali su moguće.
170 ZELENA AKCIJA PRAVILNIK, Članak 54. S obzirom da u Pravilniku postoji više članaka kojima se zabranjuju određene radnje unutar zaštićenog područja predlažemo na kraju pravilnika dodati posebno poglavlje „Prekršajne odredbe“ u kojem bi se u zasebnim člancima odredili iznosi novčanih kazni. Bez definiranja posljedica za počinitelje prekršaja gubi se smisao bilo kakvih ograničenja u Pravilniku. Nije prihvaćen Ovaj pravilnik ne može sadržavati prekršajne odredbe s obzirom na to da oni moraju biti propisani Zakonom o zaštiti prirode.
171 ZELENA AKCIJA PRAVILNIK, Članak 46. Stavak četvrti potrebno je dopuniti tako da glasi: (4) "Iznimno od ograničenja iz stavka 1. ovoga članka dopuštena je veća razina buke za manifestacije koje odobri Ustanova koncesijskim odobrenjem i uz poštivanje uvjeta i ograničenja propisanih ovim Pravilnikom". Primljeno na znanje Već definirano
172 ZELENA AKCIJA PRAVILNIK, Članak 46. Stavak treći potrebno je dopuniti tako da glasi: (3) "Iznimno vrijeme noćnog mira može se remetiti samo za događanja koja je odobrila Ustanova koncesijskim odobrenjem i uz poštivanje propisanih uvjeta i ograničenja propisanih ovim Pravilnikom". Primljeno na znanje Već definirano
173 ZELENA AKCIJA PRAVILNIK, Članak 45. S ciljem što većeg prometnog rasterećenja te zaštite od buke i zaštite zraka u stavak 3. potrebno je staviti ograničenja. (3) "Djelatnosti za koje se može dati koncesijsko odobrenje: prijevoz posjetitelja, turističko vođenje, provođenje edukativnih radionica, trgovačke djelatnosti (prodaja proizvoda), ugostiteljske i turističko-ugostiteljske djelatnosti, manifestacije, fotografiranje i snimanje u komercijalne svrhe te sve druge srodne djelatnost. Koncesijsko odobrenje može se dati i za sportske i sportsko-rekreacijske djelatnosti i sportsko-rekreacijska natjecanja osim za organizirano održavanje vožnje motornih vozila revijalnog, natjecateljskog, sportskog ili gospodarskog karaktera na svim javnim, zemljanim i nerazvrstanim cestama unutar granica Parka". Nije prihvaćen Ovim Pravilnikom ne propisuje se vrsta djelatnosti koje se mogu odvijati na prostoru Parka već pravila ponašanja na prostoru u trenutnim okolnostima. Djelatnosti su definirane Zakonom o zaštiti prirode i drugim podzakonskim aktom.
174 ZELENA AKCIJA PRAVILNIK, Članak 42. Smatramo kako je ovdje potrebno dodati stavak 2. "Unutar granica Parka zaabranjeno je održavanje sportskih i drugih manifestacija koje su u suprotnosti s ciljevima očuvanja i zaštite prirodnih vrijednosti. Dozvoljeno je održavanje samo onih sportskih i drugih manifestacija koje u sebi sadrže aktinvnosti u skladu s načinima korištenja određenih za upravljačke zone i podzone Parka propisanih ovim Pravilnikom". Potrrebno je dodati i st. 3. "Zabranjeno je organizirano održavanje vožnje motornih vozila revijalnog, natjecateljskog, sportskog ili gospodarskog karaktera na svim javnim, zemljanim i nerazvrstanim cestama unutar granica Parka". Pdotrebno je dodati i st. 4. "U zoni stroge zaštite i zoni usmjerene zaštite zabranjeno je održavanje svih onih sportskih i drugih manifestacija koje bukom i brojem posjetitelja mogu ugroziti prirodne vrijednosti (npr. koncerata)". Nije prihvaćen Postoje dodatni instrumenti propisani Zakonom o zaštiti prirode radi sprječavanja aktivnsoti koje su u suprotnosti sa očuvanjem prirodnih vrijednosti.
175 ZELENA AKCIJA PRAVILNIK, Članak 39. Nakon stavka 2. potrebno je dodati poseban stavak: Zabranjeno je organizirano održavanje vožnje motornih vozila revijalnog, natjecateljskog, sportskog ili gospodarskog karaktera na svim javnim, zemljanim i nerazvrstanim cestama unutar granica Parka. Nije prihvaćen Navedena problematika regulirana je u poglavlju „Promet“.
176 ZELENA AKCIJA PRAVILNIK, Članak 29. St. 1. je potrebno nadopuniti tako da glasi: Kretanje motornim vozilima u Parku dozvoljeno je u svim upravljačkim zonama javnim cestama uz poštivanje ograničenja brzine. Nakon puštanja žičare u pogon te uspostave kvalitetnijeg javnog prijevoza, posjetiteljima je zabranjeno kretanje motornim vozilima javnim cestama u zoni stroge zaštite i zoni usmjerene zaštite, a s ciljem smanjenja prometnog opterećenja u najosjetljivijim područjima od strane posjetitelja Parka. U tim je zonama dozvoljeno prometovanje vlasnicima i nositeljima prava na nekretninama u Parku, vozilima Ustanove i pravnim osobama s javnim ovlastima (policija, vatrogasci, hitna pomoć, HEP, HGSS, inspekcije i druge srodne službe) u obavljanju poslova iz njihovog djelokruga. Nakon Stavka 2. dodati poseban stavak: Zabranjeno je organizirano održavanje vožnje motornih vozila revijalnog, natjecateljskog, sportskog ili gospodarskog karaktera na svim javnim, zemljanim i nerazvrstanim cestama unutar granica Parka. Što se tiče stavka (8) kako bi se izbjegle moguće manipulacije potrebno ili u potpunosti izbrisati ovaj stavak ili jasnije definirati koje su to pravne i fizičke osobe odnosno djelatnosti i aktivnosti zbog kojih bi se dozvolilo prometovanje tim cestama. Stoga predlažemo da se iz čl. 29. st. 8. ili izbaci ili da glasi: Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zemljane i nerazvrstane ceste mogu koristiti i druge pravne i fizičke osobe uz prethodnu suglasnost Ustanove, a s ciljem provođenja aktivnosti u svrhu očuvanja, zaštite i praćenja stanja prirodnih vrijednosti, znanstvenih istraživanja, inventarizacije i monitoringa sastavnica bioraznolikosti, georaznolikosti i krajobrazne raznolikosti te u svrhu poboljšanja stanja ekosustava, geolokaliteta i kulturne baštine pod nadzorom Ustanove. Nije prihvaćen Javne prometnice nisu u nadležnosti Javne ustanove „Park prirode Medvednica“ i ovim se Pravilnikom ne mogu propisivati ograničenja iz domene prometa što je propisano drugim sektorskim propisima.
177 ZELENA AKCIJA PRAVILNIK, Članak 4. Smatramo kako je potrebno, primjeric nakon članka 4 dodati članak u kojemu se objašnjavaju pojmovi s ciljem jasnijeg shvaćanja pojmova i odredbi pravilnika Nije prihvaćen Svi pojmovi su definirani sektorskim zakonskim propisima.
178 ZELENA AKCIJA PRAVILNIK, Članak 4. Predlažemo nakon riječi "na temelju...."dodati „Zakona o zaštiti prirode, „, a s obzirom da Zakon o zaštiti prirode, čl. 142. određuje obvezu izrade pravilnika o zaštiti i očuvanju za zaštićena područja u kategoriji parka prirode. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.
179 ZORAN PLEŠKO PRAVILNIK, Članak 41. Želimo regulirane, biciklističke puteve, koji dobro povezuju punktove na Medvednici, i želimo biciklističke staze različitih namjena i težina, kojima se može pristupiti na centralnom dijelu Medvednice koji je i najbolje povezan sa svim dijelovima grada. Želimo pravila koja vrijede za planinare i za bicikliste. Želimo mogućnost za izgradnju i održavanje biciklističkih staza od strane biciklističkih klubova. Želimo začetak izrade bike trail centra, koji može postojati na Sljemenu, kao što postoji i skijalište, jer za razliku od skijališta ne zahtijeva izgradnju jezera, rušenje velike količine stabala i izgradnju velebne infrastrukture. Biciklisti spadaju u dobre potrošače i trail centri privlače imućne bicikliste iz svih krajeva svijeta, koji za dobru vožnju neće prezati od velikih putovanja (vidi grad Derby na Tasmaniji). Želimo da se u ovom pravilniku priznaju biciklisti kao punopravni i česti korisnici PP Medvednica, i želimo da se izrijekom spomene što PP Medvednica misi biciklistima ponuditi, osim zabrana. Želim se osvrnuti na komentar g. Jedvaja. Iako tvrdi da ima 9 biciklističkih staza. Da ih je ikad probao koristiti, znao bi da se QR kodovi ne mogu očitati, da web linkovi ne vode nikuda, da nema gpx zapisa tih staza za bicikliste, a za nas par koji smo u skrivenim zakucima interneta uspjeli pronaći neke od tih ruta ucrtane u google karte (neupotrebljivo za biciklističke navigatore), potraga za tim stazama je pravi izazov, jer šumski dio tih staza je zarastao i neupotrebljiv. De facto, te staze - ne postoje, na terenu ih nema, biciklist koji uz kompjuter, mobitel, navigator traži te karte, neće ih naći. Dakle to što je g. Jedvaj iznio - nije istina. Nazivanje svih brdskih biciklista downhill biciklistima, nema veze s vezom, i ukazuje na to da da g Jedvaj posljedično ne zna NIŠTA o brdskom biciklizmu, ali se postavio vrijeđalačkim tonom prema onima koji po medvednici zapravo pokušavaju pronaći svoj put. Downhill biciklisti ni ne prilaze palninarskim stazama, osim ako nemaju namjeru spustiti se pješačkom brzinom, jer je susret s planinarima jako opasan i za bicikliste. Oni luđaci koji divljaju po planinarskim stazama nisu biciklisti nego luđaci, i što se toga tiče, nije im mjesto među ljudima na stazi ni pješice. Također, ako nam ne trebaju staze za uzbrdice, jer će sad doći žičara (parafraziram g. Jedvaja), onda ne trebaju ni planinarima jer mogu ići helikopterom. Zanimljivo, nakon njegovog, u činjenicama neutemeljenog komentara, njegov zaključak - stoji. Planinarske staze za planinare, biciklističke staze za bicikliste, i makadami i zemljani putevi za sve. Jedino, što nema biciklističkih staza, pogotovo onh koje su projektirali i izradili biciklisti, i na kojima je postavljeno upozorenje za planinare da ne mogu ići na njih. Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o svim dionicima i korisnicima u prostoru. Svakako neke od postojećih biciklističkih ruta mogu se vremenom ukinuti i zamjeniti ih nekom atraktivnijom rutom no to nije predmet ovog Pravilnika. Ovaj Pravilnik ne definira budućnost razvoja sportsko- rekreacijskih sadržaja već pravila ponašanja u trenutnim okolnistima. Bike klub može na temelju prostornog plana osmisliti rutu, ishoditi suglasnost sve posjednike/vlasnike na ruti, dopuštenje za zahvat nadležnog Ministarstva i u konačnici i izraditi stazu. QR kodovi od 2013. nisu u uporabi. Staze su na novo markirane i na ulazma su postavljee ploče s osnovnim informacijama. Svjesni smo da postoje brojne kategorije biciklizma no na žalost pokriti sve vrste rekreacije na jednom području nije moguće. Postojeće biciklističke rute osmislili su upravo biciklisti.
180 ZORAN PLEŠKO PRAVILNIK, Članak 41. Prijedlog Brune Vorbergera je vrlo konstruktivan, osim što na Medvednici NEMA označenih planinskih staza za bicikle izuzev staze Enduro koju može koristiti samo mali postotak brdskih biciklista. Ostale staze, nisu označene ni na kakvom online GPS sustavu, niti postoje grafičke karte s tim stazama dostupne na internetu. niti su QR kodovi više upotrebljivi, niti su staze prohodne. Također Markuševački makadam ili Kustošijanski makadam, nisu biciklističke staze, brdski biciklizam se odvija većinski na zemljanim jednotračnim stazama, makadami su podesni za off road bicikle poput treking bicikla ili avanturističkih i gravel bicikla. Broj biciklista je zapravo velik. Ovdje je link ( https://www.strava.com/segments/10951599 ) na stranice gdje se može vidjeti da je svoje vrijeme uspona na dijelu Leustekove staze mjerilo do sad 1000 biciklista u 13000 pokušaja. A na svakog tko koristi aplikaciju Strava dolazi još nekoliko biciklista koji ne koriste tu aplikaciju, ili možda uopće ne mjere svoje vrijeme uspona. Molim da se uredi kretanje brdskih biciklista Medvednicom tako da brdski biciklisti imaju set staza po kojima mogu voziti, a da ne ugrožavaju planinare. Jasno je da bi uspon biciklima vjerojatno trebao biti dopušten po svim planinarskim stazama jer je teško ugroziti nekog prilikom uspona. Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o sigurnosti svih dionika i korisnika u prostoru. Smisao Pravilnika je definiranje pravila ponašanja na Medvednici a ne podloga za razvoj buduće infrastrukture i sadržaja. Zabrana vožnje planinarskim stazama nije apsolutna budući dio označenih biciklističkih ruta ide planinarskim stazama.
181 ZORAN PLEŠKO PRAVILNIK, Članak 53. Posve je nevjerojatno da ovdje nisu spomenute i biciklističke staze i njihovo trasiranje. Molim vas da uključite predstavnike brdsko biciklističkih klubova u donošenje propisa i donesite propise koji će omogućiti kvalitetnu infrastrukturu kako za bicikliste, tako i za planinare i ostale korisnike parka prirode. Probajte se rukovoditi načelima koja su omogućila procvat turizma u Pohorju, nakon što su kvalitetno uključili biciklizam u korištenje tamošnjih planinskih puteva. Nije prihvaćen Članak se odnosi isključivo na planinarske putove i staze te održavanje postojećih markacija putem krovne udruge planinara i javne ustanove..
182 ZORAN PLEŠKO PRAVILNIK, Članak 41. U potpunosti se slažem s komentarom Nevena Kalca i Ante Fabrisa. Članak 41, svojim tonom i detaljima otkriva da prilikom pisanja prijedloga nije konzultiran nijedan brdski biciklist. Osim manje skupine neodgovornih biciklista, postoji i velik broj biciklista svih dobnih skupina koji se odgovorno penju i spuštaju šumom bez ugrožavanja pješaka. Anegdotalno, zadnji put kad sam koristio Leustekovu stazu za uspon (nepisano je pravilo među brdskim biciklistima da se tom stazom ne spušta nikada) od planinara pješaka, pogotovo iz starije dobne skupine, sam dobio samo riječi ohrabrenja i pozdrave i dobre želje. Mnoge planinarske staze na medvednice su posve podesne za biciklističku vožnju neopasnog tipa. Navodno postoje biciklističke staze na Medvednici. No ne postoji NIJEDAN online zapis, ni mogućnost pronalaska tih staza. Nema GPS zapisa koje bismo mogli ubaciti u navigatore, i nema objavljenih ruta na stranicama PP medvednica. Postoje neki QR kodovi, ali nema uputa kako zapravo pronaći biciklističke staze i slijediti ih. Svejedno, uspio sam pronaći topografsku kartu s ucrtanim biciklističkim stazama i uspio sam jednom pronaći ulaz u jednu od staza, i bila je u potpunosti obrasla, neodržavana i razrovana od mehanizacije. Jasno je da ne uzimate bicikliste u obzir pri upravljanju parkom, ali mislim da radite grešku jer biciklisti i planinari itekako mogu uspješno koegzistirati u parku uz par jednostavnih pravila i edukaciju. Prijedlozi koje su iznijeli Ante Fabris i Neven Kalac već sada djeluju vrlo kvalitetno, i predlažem da oformite tijelo koje se sastoji od predstavnika planinarskih društava i predstavnika raznih rodova brdskog biciklizma (dowhill i donekle enduro discipline je teže uklopiti u planinske staze jer se radi o agresivnijem načinu vožnje) kako bi se donio pravilnik koji štiti sve skupine korisnika parka prirode. Ja sam u parku podjednako prisutan na biciklu i kao planinar, i bilo bi mi drago da me kao planinara park prirode zaštiti, a kao biciklista da mi omogući razumno prometovanje šumskim stazama koje su podesne za promet biciklista i planinara. Primljeno na znanje Medvednica je prvenstveno zaštićeno područje. Treba voditi računa o sigurnosti svih dionika i korisnika u prostoru. Smisao Pravilnika je definiranje pravila ponašanja na Medvednici a ne podloga za razvoj buduće infrastrukture i sadržaja. Zabrana vožnje planinarskim stazama nije apsolutna budući dio označenih biciklističkih ruta ide planinarskim stazama i kao takve su označene.
183 Zrinka Ristić Dedić PRAVILNIK, Članak 51. Umjesto da se potiče da se ljudi s kućnim ljubimcima rekreairaju u parku te da se omogući psima da zajedno sa svojim ljudima ulaze u planinarske domove i druge objekte, želi se uvesti opća zabrana bez ikakve osnove. Članak 51. brisati! Prihvaćen Brisan je članak 51.
184 Žarko Zorić PRAVILNIK, Članak 41. Poštovani, imao bi tri komentara na članak 41. 1. Na Sljemenu već sada postoji bonton koji regulira suživot raznih kategorija korisnika staza. On u kratkim crtama kaže da se biciklom po Leusteku i Bikći ne spušta nikada, ostale prometnije planinarske staze se izbjegavaju za spust vikendima, a u ostale dane se za spust smiju koristiti uz oprez i uvažavanje ostalih korisnika. Uspon biciklom po planinarskoj stazi apsolutno nikoga ne ugrožava jer je brzina kretanja bicikla uzbrdo u rangu prosječnog pješaka, tako da je apsolutno svejedno da li se netko penje biciklom ili pješice i tu u bontonu nema nikakvih ograničenja. U svojih 6 godina koliko se intenzivno bavim brdskim biciklizmom, uz primjenu ovakvog bontona, nisam imao apsolutno niti jedno neugodno iskustvo, niti sam od svojih kolega biciklista čuo da je bilo problema. Štoviše, susreti s planinarima su obično su vrlo ugodni. Raspišite taj bonton, educirajte one koji ne znaju, postavite oznake i sl. i riješili ste problem kojeg u stvari ni nema. 2. Projekt žičare vjerojatno ima nekakvu ekonomsku stranu da bi bio održiv ili čak isplativ. Možda toga niste svjesni, ali biciklisti bi vam mogli biti najznačajniji segment tržišta. Pogledajte tko vam se kreće Sljemenom i shvatit ćete da će većini ta žičara biti preskupa za redovito korištenje. Brdski biciklisti su segment koji je voljan i ima financijske mogućnosti redovito koristiti i plaćati žičaru po nekoliko puta dnevno kako bi se bavili sportom koji vole. Tu vam je također najveći potencijal za prodaju dnevnih ili godišnjih karata za žičaru. Pričamo o enduro/downhill kategoriji biciklista, što je u novije vrijeme najpopularnija grana biciklizma, odn. grana kojoj je žičara najinteresantnija. No da bi brdski biciklist bio voljan to plaćati, mora imati na izbor minimalno 3 uređene staze tipa Enduro. A takva legalna staza postoji samo jedna. I ako zabranite bilo kakvo korištenje planinarskih staza za bicikle, cijeli koncept pada u vodu. Nema šanse da će vam netko ići na Sljeme samo radi jedne staze po kojoj se može baviti takvom vrstom biciklizma. 3. Na Sljemenu postoji jedan veći broj nelegalnih biciklističkih staza koje su napravili biciklisti-entuzijasti. Legalizirajte i označite te staze, dajte dopuštenje klubovima da ih održavaju i riješili ste i suživot s planinarima i sadržaje za korisnike žičare, a sve uz minimalne napore i financijska ulaganja. A dok se infrastruktura ne uredi kako spada, molim vas obrišite ovaj smiješni članak 41. Nije prihvaćen Zbog velikog broja različitih dionika i korisnika te njihove sigurnosti potrebno je postaviti pravila ponašanja.
185 ŽELIM MIRAN ŽIVOT PRAVILNIK Pohvala za stavku iz članka 33. - zabranjeno stvaranje buke. Naime, "planinari" nerijetko glazbom iz samostalnih zvučnika remete mir prirode. Katastrofalno da ne shvaćaju da u šumi ne postoji disko sekcija. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje.