Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu naputka o pravovaljanim ispravama nadležnih tijela kojima osoba s invaliditetom dokazuje svoj status
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH | NAPUTAK O PRAVOVALJANIM ISPRAVAMA NADLEŽNIH TIJELA KOJIMA OSOBA S INVALIDITETOM DOKAZUJE SVOJ STATUS, Članak 3. | Prema čl.1. UN Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom te čl. 23. st. 1. Uredbe o metodologijama vještačenja: Osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Prema čl. 23. st. 2. i 5. Uredbe o metodologijama vještačenja objavljenoj u NN 67/17, status osobe s invaliditetom ima osoba (starija od 15 godina) kojoj je u postupku vještačenja utvrđeno barem jedno oštećenje iz Liste I i najmanje stupanj 1. iz Liste težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao i osoba kojoj je taj status utvrđen rješenjem nadležnog tijela prema propisima o pravima hrvatskih branitelja i propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Navedenim Naputkom o pravovaljanim ispravama nadležnih tijela kojima osoba s invaliditetom dokazuje svoj status u nepovoljan položaj stavljaju se sve osobe s invaliditetom jer: sve osobe s invaliditetom nisu korisnici prava na osobnu invalidninu ili korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu te se u nepovoljan položaj stavljanu one osobe s invaliditetom koje nisu korisnici navedenog prava. Također nisu niti sve osobe koje koriste pravo na osobnu invalidninu ili pravo na doplatak za njegu i pomoć osobe s invaliditetom. Kako mnoge osobe s invaliditetom još nisu imale priliku biti vještačene prema novoj Uredbi te imaju Rješenje u kojem je njihov status izražen u postocima, a sve temeljem važećih propisa u vrijeme vještačenja smatramo diskriminatornim da su u Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije Zagrebačke županije osobe s invaliditetom one osobe koje svoj status dokazuju kao korisnici prava na osobnu invalidninu ili prava na doplatak za pomoć i njegu na dan 22. ožujka 2020. godine. Slijedom navedenog predlažemo da sve osobe s invaliditetom, a koje žele ostvariti prava prema Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije Zagrebačke županije svoj status dokazuju Potvrdom o upisu osobe u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom, a koju izdaje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. | Prihvaćen | Nakon sveobuhvatnih konzultacija primjedba se prihvaća. Slijedom navedenog, kao pravovaljana isprava kojom osoba s invaliditetom dokazuje svoj status određena je potvrda Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da osobe ima status osobe s invaliditetom I da je evidentirana u Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom |
2 | HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH | NAPUTAK O PRAVOVALJANIM ISPRAVAMA NADLEŽNIH TIJELA KOJIMA OSOBA S INVALIDITETOM DOKAZUJE SVOJ STATUS, Članak 2. | Prema čl.1. UN Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom te čl. 23. st. 1. Uredbe o metodologijama vještačenja: Osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Prema čl. 23. st. 2. i 5. Uredbe o metodologijama vještačenja objavljenoj u NN 67/17, status osobe s invaliditetom ima osoba (starija od 15 godina) kojoj je u postupku vještačenja utvrđeno barem jedno oštećenje iz Liste I i najmanje stupanj 1. iz Liste težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao i osoba kojoj je taj status utvrđen rješenjem nadležnog tijela prema propisima o pravima hrvatskih branitelja i propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Navedenim Naputkom o pravovaljanim ispravama nadležnih tijela kojima osoba s invaliditetom dokazuje svoj status u nepovoljan položaj stavljaju se sve osobe s invaliditetom jer: sve osobe s invaliditetom nisu korisnici prava na osobnu invalidninu ili korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu te se u nepovoljan položaj stavljanu one osobe s invaliditetom koje nisu korisnici navedenog prava. Također nisu niti sve osobe koje koriste pravo na osobnu invalidninu ili pravo na doplatak za njegu i pomoć osobe s invaliditetom. Kako mnoge osobe s invaliditetom još nisu imale priliku biti vještačene prema novoj Uredbi te imaju Rješenje u kojem je njihov status izražen u postocima, a sve temeljem važećih propisa u vrijeme vještačenja smatramo diskriminatornim da su u Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije Zagrebačke županije osobe s invaliditetom one osobe koje svoj status dokazuju kao korisnici prava na osobnu invalidninu ili prava na doplatak za pomoć i njegu na dan 22. ožujka 2020. godine. Slijedom navedenog predlažemo da sve osobe s invaliditetom, a koje žele ostvariti prava prema Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije Zagrebačke županije svoj status dokazuju Potvrdom o upisu osobe u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom, a koju izdaje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. | Prihvaćen | Nakon sveobuhvatnih konzultacija primjedba se prihvaća. Slijedom navedenog, kao pravovaljana isprava kojom osoba s invaliditetom dokazuje svoj status određena je potvrda Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da osobe ima status osobe s invaliditetom I da je evidentirana u Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom |
3 | HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH | NAPUTAK O PRAVOVALJANIM ISPRAVAMA NADLEŽNIH TIJELA KOJIMA OSOBA S INVALIDITETOM DOKAZUJE SVOJ STATUS | Prema čl.1. UN Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom te čl. 23. st. 1. Uredbe o metodologijama vještačenja: Osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Prema čl. 23. st. 2. i 5. Uredbe o metodologijama vještačenja objavljenoj u NN 67/17, status osobe s invaliditetom ima osoba (starija od 15 godina) kojoj je u postupku vještačenja utvrđeno barem jedno oštećenje iz Liste I i najmanje stupanj 1. iz Liste težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti kao i osoba kojoj je taj status utvrđen rješenjem nadležnog tijela prema propisima o pravima hrvatskih branitelja i propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Navedenim Naputkom o pravovaljanim ispravama nadležnih tijela kojima osoba s invaliditetom dokazuje svoj status u nepovoljan položaj stavljaju se sve osobe s invaliditetom jer: sve osobe s invaliditetom nisu korisnici prava na osobnu invalidninu ili korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu te se u nepovoljan položaj stavljanu one osobe s invaliditetom koje nisu korisnici navedenog prava. Također nisu niti sve osobe koje koriste pravo na osobnu invalidninu ili pravo na doplatak za njegu i pomoć osobe s invaliditetom. Kako mnoge osobe s invaliditetom još nisu imale priliku biti vještačene prema novoj Uredbi te imaju Rješenje u kojem je njihov status izražen u postocima, a sve temeljem važećih propisa u vrijeme vještačenja smatramo diskriminatornim da su u Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije Zagrebačke županije osobe s invaliditetom one osobe koje svoj status dokazuju kao korisnici prava na osobnu invalidninu ili prava na doplatak za pomoć i njegu na dan 22. ožujka 2020. godine. Slijedom navedenog predlažemo da sve osobe s invaliditetom, a koje žele ostvariti prava prema Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije Zagrebačke županije svoj status dokazuju Potvrdom o upisu osobe u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom, a koju izdaje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. | Prihvaćen | Nakon sveobuhvatnih konzultacija primjedba se prihvaća. Slijedom navedenog, kao pravovaljana isprava kojom osoba s invaliditetom dokazuje svoj status određena je potvrda Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da osobe ima status osobe s invaliditetom i da je evidentirana u Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom. |
4 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NAPUTAK O PRAVOVALJANIM ISPRAVAMA NADLEŽNIH TIJELA KOJIMA OSOBA S INVALIDITETOM DOKAZUJE SVOJ STATUS, Članak 2. | Smatramo da je članak 2. ovog Naputka u koliziji sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: Zakon o obnovi) koji u članku 6. st. 1. al. 2. i 3. oslobađa sudjelovanja u troškovima konstrukcijske obnove obiteljskih kuća i zgrada osobu s invaliditetom koja svoj status dokazuje pravovaljanim ispravama nadležnih tijela, sukladno naputku ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi. Naime, zakonska formulacija „osobe s invaliditetom“ podrazumijeva sve osobe s invaliditetom, a svrha Naputka bila bi pobliže označiti isprave kojima se taj status dokazuje. Međutim, naputkom se de facto sužava krug osoba s invaliditetom kojima je priznato zakonsko pravo samo na osobe s težim i teškim invaliditetom, jer jedino ove kategorije osoba s invaliditetom mogu ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu (dakle, samo osobe s III i IV stupnjem oštećenja funkcionalnih sposobnosti). Dakle, od oslobođenja sudjelovanja u troškovima obnove izuzete su osobe s invaliditetom sa utvrđenim I. i II. stupnjem oštećenja funkcionalnih nesposobnosti. Naime, Uredba o metodologijama vještačenja (NN, br. 67/17) prema kojoj se od 2015. g. uređuje jedinstveni postupak vještačenja radi ostvarivanja prava u različitim sustavima i dokazivanja statusa osobe s invaliditetom, u članku 23. definira da status osobe s invaliditetom ima osoba (starija od 15 godina) kojoj je u postupku vještačenja utvrđeno barem jedno oštećenje iz Liste I i najmanje stupanj 1. iz Liste težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Nadalje, na predloženi način prema Naputku, ne bi se u kategoriju osoba s invaliditetom koje su oslobođene sudjelovanja u troškovima obnove mogle uključiti i osobe koje zbog drugih zakonskih ograničenja možda ne ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu, iako su osobe s težim ili teškim invaliditetom, niti osobe kojima je invaliditet priznat radi ostvarivanja prava u drugim sustavima, a ne samo socijalnoj skrbi. S druge strane, osobe čiji je invaliditet nastao kao posljedica rata ili u svezi s ratom (hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata, civilni invalid iz Domovinskog rata, civilni invalid iz Drugog svjetskog rata, ratni vojni invalid iz Drugog svjetskog rata, mirnodopski vojni invalid), pravo iz zakona ostvarile bi neovisno o težini invaliditeta. Stoga možemo reći da je prijedlog Naputka višestruko dvojben: pravi neosnovanu razliku između osoba s invaliditetom ovisno o načinu nastanka invaliditeta, odnosno nema dosljednosti po osnovi težine invaliditeta a i potencijalno isključuje od prava na obnovu osobe koje ne ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi zbog drugih zakonskih uvjeta, ali jesu osobe s invaliditetom. Ovako definirani Naputak podržava iskrivljeno shvaćanje da je osoba s invaliditetom ona koja je ostvarila određeno pravo, a ne osoba koja ima određenu vrstu i stupanj oštećenja organizma i funkcionalne sposobnosti organizma. Pojmovno određenje Zakona o obnovi (osoba s invaliditetom) implicira da se pravo na izuzeće od participacije u obnovi nakon potresa prizna svim osobama s invaliditetom neovisno o stupnju i težini invaliditeta, a ne samo osobama s težim i teškim invaliditetom, stoga ukoliko je takvo ograničenje bilo namjeravano, trebalo je u odredbi Zakona o obnovi navesti teži i teški invaliditet. Prethodno pitanje otvara i problem javnih isprava koje se mogu uzeti u obzir kao dokaz invaliditeta za potrebe ovog Zakona. Predložena rješenja o ostvarivanju prava na doplatak za pomoć i njegu i osobnoj invalidnini dokazuju da osoba ima najmanje III. stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, ali ta prava ostvaruje samo ukoliko ispunjava i neke druge zakonske uvjete za ostvarivanje tih prava. Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN, br. 64/01) obvezuje na prikupljanje podataka koje se odnose na oštećenje zdravlja, invaliditet i težinu invaliditeta iz svih sustava, te obuhvaća i podatke o istome i prije novog sustava jedinstvenog vještačenja. Stoga predlažemo da u svrhu ostvarivanja prava na izuzeće od sudjelovanja u troškovima obnove dokaz o postojanju invaliditeta izdaje Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koji je ovlašten voditi Registar osoba s invaliditetom. Pri tome je nužno propisati jedinstveni kriterij težine invaliditeta koji će se primjenjivati na sve kategorije osoba s invaliditetom, neovisno o uzroku nastanka invaliditeta, ili od troškova sudjelovanja u obnovi osloboditi sve osobe s invaliditetom, kako je to i određeno Zakonom. | Djelomično prihvaćen | Nakon sveobuhvatnih konzultacija primjedba se prihvaća. Slijedom navedenog, kao pravovaljana isprava kojom osoba s invaliditetom dokazuje svoj status određena je potvrda Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da osobe ima status osobe s invaliditetom i da je evidentirana u Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom. Jedinstveni kriterij težine invaliditeta nije potebno propisivati jer je Zakonom određeno da se naputkom propisuju pravovaljane isprave nadležnh tijela kojima osoba s invaliditetom dokazuje svoj status. |
5 | URIHO-ZAGREB | NAPUTAK O PRAVOVALJANIM ISPRAVAMA NADLEŽNIH TIJELA KOJIMA OSOBA S INVALIDITETOM DOKAZUJE SVOJ STATUS, Članak 2. | URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom iz Zagreba dostavlja primjedbe na čl. 2. st. 1. alineja 1. kao i na čl. 3. Naputka o pravovaljanim ispravama nadležnih tijela kojima osoba s invaliditetom dokazuje svoj status. Naime, URIHO-ZAGREB smatra da je odredba u čl. 2. st. 1. alineje 1. diskriminatorna u odnosu na odredbu u čl. 2. st. 1. alineji 2. Napominjemo, da su osobe iz gore navedenih alineja osobe s invaliditetom kao što je to navedeno u Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije („NN“ br. 102/20.), međutim, URIHO-ZAGREB ukazuje na diskriminaciju koja proizlazi iz razlike u težini invaliditeta između alineje 1. i 2. gore navedenog članka. Također, napominjemo da sve osobe koje primaju doplatak za tuđu njegu i pomoć nisu nužno i osobe s invaliditetom. URIHO-ZAGREB nema ništa protiv da sve navedene osobe s invaliditetom iz alineje 2. gore navedenog članka ostvaruju pravo na obnovu bez participiranja u istoj, ali smatra da je pravo osobama s invaliditetom koje bi se trebale nalaziti u alineji 1. uskraćeno, obzirom da su tu navedena samo dva stupnja invaliditeta, a poznato je da osobe s invaliditetom nisu sve vještačene po novim kriterijima, a i one koje jesu, vještačene su u 4. stupnja, stoga URIHO-ZAGREB predlaže da odredba u čl. 2. st. 1. alineji 1. glasi: „Osoba s invaliditetom iz čl. 6. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije („NN“ br. 102/20.) je osoba koja svoj status osobe s invaliditetom dokazuje pravovaljanom potvrdom HZJZ-a.“ Navedenu odredbu predlažemo iz razloga što HZJZ vodi Registar osoba s invaliditetom te je u mogućnosti, sukladno raspoloživoj ili dostavljenoj dokumentaciji, izdati potvrdu o statusu osobe s invaliditetom u svrhu ostvarivanja prava, temeljem predmetnog Zakona. Također napominjemo, da je HZJZ jedina institucija koja u RH upisuje osobe s invaliditetom u Registar temeljem novih nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali i temeljem dokumentacije koju osobe s invaliditetom posjeduju, sukladno prijašnjim načinima vještačenja. Kako bi se izbjegla nepotrebna nova vještačenja i pritisak na Zavode za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, smatramo da HZJZ može izdati potvrdu kojom bi osobe s invaliditetom dokazale svoj status, bzirom da HZJZ već izdaje slične potvrde za ostvarivanje prava u drugim sustavima. Također smatramo, da bi ovakvu potvrdu mogao izdavati i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali zbog kratkoće vremena i brzine u postupanju prijedlog je da to čini HZJZ, obzirom da Zavod za vještačenje, prof. rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom jednako tako mora pribaviti mišljenje HZJZ-a da li je netko osoba s invaliditetom ili nije. U ovim trenucima kad još nemamo službeno utvrđivanje statusa osobe s invaliditetom prijedlog u obliku potvrde HZJZ-a čini se najprimjerenijom i najbržom mogućnosti dokazivanja, a kako bi postupak obnove mogao teći sukladno relevantnim propisima. Također napominjemo, da čl. 3. kao takav bi bilo potrebno izmijeniti te navesti da osoba s invaliditetom potvrdom HZJZ-a dokazuje svoj status iz koje mora biti razvidno da je invaliditet nastupio do dana 22. ožujka 2020. Sve navedeno URIHO-ZAGREB predlaže u svrhu jednake mogućnosti ostvarivanja prava za sve osobe s invaliditetom, obzirom da se to pravo ne odnosi na cijelu RH već na područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Danas kada govorimo o izjednačavanju mogućnosti nije moguće u pravnoj regulativi predlagati diskriminatorne odredbe. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog da se kao pravovaljana isprava kojom osoba s invaliditetom dokazuje svoj status odredi potvrda Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da osobe ima status osobe s invaliditetom i da je evidentirana u Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom. Ne prihvaća se prijedlog da se u čl. 3. navede da osoba s invaliditetom potvrdom HZJZ-a dokazuje svoj status iz koje mora biti razvidno da je invaliditet nastupio do dana 22. ožujka 2020. Naime, Zakonom je pobliže određeno na koji se vremenski period odnose odredbe istoga. |
6 | URIHO-ZAGREB | NAPUTAK O PRAVOVALJANIM ISPRAVAMA NADLEŽNIH TIJELA KOJIMA OSOBA S INVALIDITETOM DOKAZUJE SVOJ STATUS, Članak 3. | URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom iz Zagreba dostavlja primjedbe na čl. 2. st. 1. alineja 1. kao i na čl. 3. Naputka o pravovaljanim ispravama nadležnih tijela kojima osoba s invaliditetom dokazuje svoj status. Naime, URIHO-ZAGREB smatra da je odredba u čl. 2. st. 1. alineje 1. diskriminatorna u odnosu na odredbu u čl. 2. st. 1. alineji 2. Napominjemo, da su osobe iz gore navedenih alineja osobe s invaliditetom kao što je to navedeno u Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije („NN“ br. 102/20.), međutim, URIHO-ZAGREB ukazuje na diskriminaciju koja proizlazi iz razlike u težini invaliditeta između alineje 1. i 2. gore navedenog članka. Također, napominjemo da sve osobe koje primaju doplatak za tuđu njegu i pomoć nisu nužno i osobe s invaliditetom. URIHO-ZAGREB nema ništa protiv da sve navedene osobe s invaliditetom iz alineje 2. gore navedenog članka ostvaruju pravo na obnovu bez participiranja u istoj, ali smatra da je pravo osobama s invaliditetom koje bi se trebale nalaziti u alineji 1. uskraćeno, obzirom da su tu navedena samo dva stupnja invaliditeta, a poznato je da osobe s invaliditetom nisu sve vještačene po novim kriterijima, a i one koje jesu, vještačene su u 4. stupnja, stoga URIHO-ZAGREB predlaže da odredba u čl. 2. st. 1. alineji 1. glasi: „Osoba s invaliditetom iz čl. 6. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije („NN“ br. 102/20.) je osoba koja svoj status osobe s invaliditetom dokazuje pravovaljanom potvrdom HZJZ-a.“ Navedenu odredbu predlažemo iz razloga što HZJZ vodi Registar osoba s invaliditetom te je u mogućnosti, sukladno raspoloživoj ili dostavljenoj dokumentaciji, izdati potvrdu o statusu osobe s invaliditetom u svrhu ostvarivanja prava, temeljem predmetnog Zakona. Također napominjemo, da je HZJZ jedina institucija koja u RH upisuje osobe s invaliditetom u Registar temeljem novih nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali i temeljem dokumentacije koju osobe s invaliditetom posjeduju, sukladno prijašnjim načinima vještačenja. Kako bi se izbjegla nepotrebna nova vještačenja i pritisak na Zavode za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, smatramo da HZJZ može izdati potvrdu kojom bi osobe s invaliditetom dokazale svoj status, bzirom da HZJZ već izdaje slične potvrde za ostvarivanje prava u drugim sustavima. Također smatramo, da bi ovakvu potvrdu mogao izdavati i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali zbog kratkoće vremena i brzine u postupanju prijedlog je da to čini HZJZ, obzirom da Zavod za vještačenje, prof. rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom jednako tako mora pribaviti mišljenje HZJZ-a da li je netko osoba s invaliditetom ili nije. U ovim trenucima kad još nemamo službeno utvrđivanje statusa osobe s invaliditetom prijedlog u obliku potvrde HZJZ-a čini se najprimjerenijom i najbržom mogućnosti dokazivanja, a kako bi postupak obnove mogao teći sukladno relevantnim propisima. Također napominjemo, da čl. 3. kao takav bi bilo potrebno izmijeniti te navesti da osoba s invaliditetom potvrdom HZJZ-a dokazuje svoj status iz koje mora biti razvidno da je invaliditet nastupio do dana 22. ožujka 2020. Sve navedeno URIHO-ZAGREB predlaže u svrhu jednake mogućnosti ostvarivanja prava za sve osobe s invaliditetom, obzirom da se to pravo ne odnosi na cijelu RH već na područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Danas kada govorimo o izjednačavanju mogućnosti nije moguće u pravnoj regulativi predlagati diskriminatorne odredbe. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog da se kao pravovaljana isprava kojom osoba s invaliditetom dokazuje svoj status odredi potvrda Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da osobe ima status osobe s invaliditetom i da je evidentirana u Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom. Ne prihvaća se prijedlog da se u čl. 3. navede da osoba s invaliditetom potvrdom HZJZ-a dokazuje svoj status iz koje mora biti razvidno da je invaliditet nastupio do dana 22. ožujka 2020. Naime, Zakonom je pobliže određeno na koji se vremenski period odnose odredbe istoga. |
7 | URIHO-ZAGREB | NAPUTAK O PRAVOVALJANIM ISPRAVAMA NADLEŽNIH TIJELA KOJIMA OSOBA S INVALIDITETOM DOKAZUJE SVOJ STATUS | URIHO – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom iz Zagreba dostavlja primjedbe na čl. 2. st. 1. alineja 1. kao i na čl. 3. Naputka o pravovaljanim ispravama nadležnih tijela kojima osoba s invaliditetom dokazuje svoj status. Naime, URIHO-ZAGREB smatra da je odredba u čl. 2. st. 1. alineje 1. diskriminatorna u odnosu na odredbu u čl. 2. st. 1. alineji 2. Napominjemo, da su osobe iz gore navedenih alineja osobe s invaliditetom kao što je to navedeno u Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije („NN“ br. 102/20.), međutim, URIHO-ZAGREB ukazuje na diskriminaciju koja proizlazi iz razlike u težini invaliditeta između alineje 1. i 2. gore navedenog članka. Također, napominjemo da sve osobe koje primaju doplatak za tuđu njegu i pomoć nisu nužno i osobe s invaliditetom. URIHO-ZAGREB nema ništa protiv da sve navedene osobe s invaliditetom iz alineje 2. gore navedenog članka ostvaruju pravo na obnovu bez participiranja u istoj, ali smatra da je pravo osobama s invaliditetom koje bi se trebale nalaziti u alineji 1. uskraćeno, obzirom da su tu navedena samo dva stupnja invaliditeta, a poznato je da osobe s invaliditetom nisu sve vještačene po novim kriterijima, a i one koje jesu, vještačene su u 4. stupnja, stoga URIHO-ZAGREB predlaže da odredba u čl. 2. st. 1. alineji 1. glasi: „Osoba s invaliditetom iz čl. 6. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije („NN“ br. 102/20.) je osoba koja svoj status osobe s invaliditetom dokazuje pravovaljanom potvrdom HZJZ-a.“ Navedenu odredbu predlažemo iz razloga što HZJZ vodi Registar osoba s invaliditetom te je u mogućnosti, sukladno raspoloživoj ili dostavljenoj dokumentaciji, izdati potvrdu o statusu osobe s invaliditetom u svrhu ostvarivanja prava, temeljem predmetnog Zakona. Također napominjemo, da je HZJZ jedina institucija koja u RH upisuje osobe s invaliditetom u Registar temeljem novih nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali i temeljem dokumentacije koju osobe s invaliditetom posjeduju, sukladno prijašnjim načinima vještačenja. Kako bi se izbjegla nepotrebna nova vještačenja i pritisak na Zavode za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, smatramo da HZJZ može izdati potvrdu kojom bi osobe s invaliditetom dokazale svoj status, bzirom da HZJZ već izdaje slične potvrde za ostvarivanje prava u drugim sustavima. Također smatramo, da bi ovakvu potvrdu mogao izdavati i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali zbog kratkoće vremena i brzine u postupanju prijedlog je da to čini HZJZ, obzirom da Zavod za vještačenje, prof. rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom jednako tako mora pribaviti mišljenje HZJZ-a da li je netko osoba s invaliditetom ili nije. U ovim trenucima kad još nemamo službeno utvrđivanje statusa osobe s invaliditetom prijedlog u obliku potvrde HZJZ-a čini se najprimjerenijom i najbržom mogućnosti dokazivanja, a kako bi postupak obnove mogao teći sukladno relevantnim propisima. Također napominjemo, da čl. 3. kao takav bi bilo potrebno izmijeniti te navesti da osoba s invaliditetom potvrdom HZJZ-a dokazuje svoj status iz koje mora biti razvidno da je invaliditet nastupio do dana 22. ožujka 2020. Sve navedeno URIHO-ZAGREB predlaže u svrhu jednake mogućnosti ostvarivanja prava za sve osobe s invaliditetom, obzirom da se to pravo ne odnosi na cijelu RH već na područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Danas kada govorimo o izjednačavanju mogućnosti nije moguće u pravnoj regulativi predlagati diskriminatorne odredbe. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog da se kao pravovaljana isprava kojom osoba s invaliditetom dokazuje svoj status odredi potvrda Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da osobe ima status osobe s invaliditetom i da je evidentirana u Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom. Ne prihvaća se prijedlog da se u čl. 3. navede da osoba s invaliditetom potvrdom HZJZ-a dokazuje svoj status iz koje mora biti razvidno da je invaliditet nastupio do dana 22. ožujka 2020. Naime, Zakonom je pobliže određeno na koji se vremenski period odnose odredbe istoga. |