Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Šibensko-kninska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTOCIMA Mišljenja smo da u zakonu treba preciznije stajati o kojoj vrsti javnog prijevoza putnika je riječ. Naime, kako se izmjenama predlažu obveze jedinice lokalne ( regionalne ) samouprave u smislu troškova prijevoza, potrebno je zakon uskladiti sa Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu ( NN 41/18 i 98/19). Vrste prijevoza putnika u unutarnjem cestovnim prometu definirane su glavom IV navedenog Zakona. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru, međutim, podsjećamo da se ovaj Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otocima donosi, između ostalog, upravo radi usklađenja istog s drugim zakonima/propisima koji reguliraju resorne teme od kojih je jedna i javni otočni cestovni prijevoz odnosno linijski prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu, stoga je ovoj, od prije postojećoj mjeri (javni otočni cestovni prijevoz), ovim Zakonom dodijeljena ovlast i provedba resornom tijelu za promet u skladu s propisima koji samim tim reguliraju mjeru - javni otočni cestovni prijevoz iz Zakona o otocima.
2 Primorsko-goranska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTOCIMA Predlaže se u članku 38., koji nije obuhvaćen ovim Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima, navesti i mjere koje Ministarstvo planira poduzeti temeljem problema, prijedloga i drugih zaključaka navedenih u izvješćima jedinica područne (regionalne) samouprave. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Odredbama članka 38. Zakona o otocima („Narodne novine“, broj 116/18 i 73/20 - Uredba) uređuje se problem invazivnih stranih životinjskih vrsta i divljači na otocima uz nužno povezivanje na posebne propise kojima se navedena područja uređuju. Isto tako, sva ostala pitanja, prijedlozi i zaključci jedinica područne (regionalne) samouprave, kao i mjere koje se provode, predmet su istih propisa pa time izlaze iz nadležnosti Zakona o otocima
3 Primorsko-goranska županija I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA, Članak 6. Predlažemo dopuniti članak 14. na sljedeći način. U određivanju otočnih prioritetnih područja koja obuhvaćaju pučinske otoke, otoke sa specifičnim položajem i nerazvijene otoke, trebalo bi uključiti i područja po preporuci obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave i otočne JLS koja nisu obuhvaćena s ova tri kriterija, a potrebna im je posebna podrška. Primjer jednog takvog područja je Tramuntana na Cresu gdje na 88 km2 živi manje od 200 stanovnika. Poprilično je izolirana, sa lošom cestovnom infrastrukturom u nadležnosti HC i ŽUC-a, bez vodovoda i kanalizacije, a zimi povremeno odsječena zbog snijega i često bez struje. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Zakon o otocima („Narodne novine“, broj 116/18 i 73/20 - Uredba) pristupa svakom otoku kao cjelini, a jedino se u slučaju otoka sa specifičnim položajem posebno izdvajaju dijelovi otoka, no i tada je to u administrativnim granicama jedinice lokalne samouprave. Primjer područja s otoka Cresa administrativno pripada Gradu Cresu te ne postoji problem fizičke odcijepljenosti od matične jedinice lokalne samouprave kao u slučaju dijelova otoka sa specifičnim položajem. Iz navedenih razloga ne bi bilo u duhu trenutačne politike otočnog razvoja posebno izdvajati dijelove otoka kako ste predložili. Međutim, to ne ograničava Grad Cres niti Primorsko-goransku županiju, pa ni ostale jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sa sličnim primjerima područja u svom sastavu, da se razvojne potrebe tih područja ugrade u županijske planove razvoja kako bi se osigurali izvori financiranja za projekte kojima bi se potaknuo njihov razvoj.
4 Primorsko-goranska županija I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA, Članak 12. Predlaže se dopuniti članak 31. na način da pravo na povlašteni javni otočni cestovni prijevoz imaju i zaposlenici u deficitarnim zanimanjima koji su zaposleni kod poslodavca koji obavlja djelatnost na otoku. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Odredba kojom se određuje pravo na povlašteni javni otočni cestovni prijevoz, koja je usvojena već donošenjem osnovnog zakona o otocima i sada se ne mijenja, isključivo je usmjeren najranjivijim/najpotrebitijim skupinama otočnog stanovništva. Prijedlog se ne usvaja, ali će se uzeti u razmatranje prilikom izrade programa i mjera iz područja poticanja gospodarstva i konkurentnosti odnosno ljudskih potencijala, kako u djelokrugu ovog Ministarstva tako i drugih tijela državne uprave, u izradi čijih programa i mjera sudjelujemo.
5 Obnovljivi izvori energije Hrvatske I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA,  Članak 15. Predlažemo dopunu članka 33.a stavak (1): "Otočni gospodarski subjekt ostvaruje državnu potporu do najviše 50% troškova prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom i/ili troškova proizvodnje vode desalinizacijom, koja se isplaćuje izravno otočnom gospodarskom subjektu." Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na prijedlogu. U otočnoj razvojnoj politici osim održivog razvoja u svrhu osiguranja optimalnog upravljanja otočnim resursima, posebna važnost i pažnja usmjerena je prilagodbi klimatskim promjenama te poticanju uvođenja i korištenja naprednih „čistih“ tehnologija i uporabu OIE. Kao i druge politike, tako se i otočna razvojna politika određuje kroz strateške dokumente, programe, akcijske planove, projekte. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otocima usklađivanjem s EU i nacionalnim propisima, određuje i regulira obveze sudionika provedbe otočne razvojne politike, određuje uvjete i način provedbe prava i mjera za izjednačavanje životnih uvjeta na otocima s kopnom, među kojima je i pravo na vodu. Ovom mjerom država subvencionira u potpunosti ili djelom troškove prijevoza vode vodonoscem i/ili autocisternom, dok „proizvodnja“ vode (desalinizacija boćate ili morske vode) nije predmet ove mjere, niti nadležnost i djelokrug ovog Zakona. U svakom slučaju, primljeno na znanje te ćemo o toj temi povesti računa prilikom izrade dokumenata koji mogu i trebaju obuhvatiti ovu problematiku i tražiti zajedno s drugim resorima najbolja rješenja u poticanju društva na korištenje OIE.
6 Obnovljivi izvori energije Hrvatske I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA, Članak 12. Komentar na članak 33. stavak (2): Predlažemo poticanje gospodarskih aktivnosti na otocima u cilju samoodrživosti otoka, posebice što cijeli članak 22. ovoga Zakona objašnjava pojam pametnog otoka pod kojim se podrazumijeva sljedeće: održivi razvoj, prilagodbu klimatskih promjenama, uvođenje i korištenje naprednih tehnologija radi osiguranja optimalnog upravljanja resursima, povećanje uporabe OIE te smanjenje i konačno uklanjanje nedostataka i oskudice vode primjenom nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima itd. Ovdje stoga predlažemo, ne samo zbog manjeg izdavanja države kroz subvencije za prijevoz pitke vode, nego i zbog poticanja samoodrživih gospodarskih aktivnosti na otocima kako bi se održivo upravljalo vodnim resursima. Predloženim promjenama bi se potaknulo stvaranje industrijskih rješenja za desalinizaciju na otocima koje bi spustilo cijenu vode na otocima, koja se trenutno subvencionira. Predlažemo izmjenu članka 33. stavak (2) u: "Isporučitelj vodne usluge je dužan naseljima iz stavka 1. ovoga članka isporučivati vodu s jednom ili više od navedenih opcija: • plovilima vodonoscima, • autocisternama, • desalinizacijom morske vode, što bliže mjestu potrošnje, korištenjem OIE." Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na prijedlogu. U otočnoj razvojnoj politici osim održivog razvoja u svrhu osiguranja optimalnog upravljanja otočnim resursima, posebna važnost i pažnja usmjerena je prilagodbi klimatskim promjenama te poticanju uvođenja i korištenja naprednih „čistih“ tehnologija i uporabu OIE. Kao i druge politike, tako se i otočna razvojna politika određuje kroz strateške dokumente, programe, akcijske planove, projekte. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otocima usklađivanjem s EU i nacionalnim propisima, određuje i regulira obveze sudionika provedbe otočne razvojne politike, određuje uvjete i način provedbe prava i mjera za izjednačavanje životnih uvjeta na otocima s kopnom, među kojima je i pravo na vodu. Ovom mjerom država subvencionira u potpunosti ili djelom troškove prijevoza vode vodonoscem i/ili autocisternom, dok „proizvodnja“ vode (desalinizacija boćate ili morske vode) nije predmet ove mjere, niti nadležnost i djelokrug ovog Zakona. U svakom slučaju, primljeno na znanje te ćemo o toj temi povesti računa prilikom izrade dokumenata koji mogu i trebaju obuhvatiti ovu problematiku i tražiti zajedno s drugim resorima najbolja rješenja u poticanju društva na korištenje OIE.
7 Autotrans d.d. I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA, Članak 12. Kao subjekt u provedbi politike mjera povlaštenog unutar otočnog prijevoza suglasni smo da se povlašteni cestovni prijevoz putnika na otocima regulira unutar Ugovora o javnoj usluzi za čije implementiranje je zaduženo MMPI. Činjenica je da broj putnika na svim područjima, pa tako i na otocima iz godine u godinu u javno linijskom prijevozu opada. Padom broja putnika pada i prihod prijevoznika s obzirom da se sufinanciranje prijevoza vrši prema broju korisnika. Mjera koja bi trebala spriječiti pad prihoda linijskog prijevoza je Javna usluga u smislu Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Prilikom sklapanja Ugovora o javnoj usluzi treba svakako voditi računa da cijena javne usluge na otocima ne bude ista kao i cijena prijevoza na kopnu, nego veća. Ono što je bio apsurd dosadašnjeg sufinanciranja jesu koeficijenti otoka pomoću kojih su se cijene voznih karata za pojedine kategorije otočana smanjivale u odnosu na cijene voznih karata za istu dužinu relacije na kopnu, iako je Zakon o otocima taksativno naglasio kako cijene prijevoza na otocima ne mogu biti veće nego na kopnu. Preko koeficijenata cijene, ne da nisu bile veće, nego su bile višestruko niže. U tom smislu dosadašnja sredstva izdvajana za provedbu mjere besplatnog (povlaštenog) prijevoza kategorijama otočnog stanovništva iz članka 31.Zakona o otocima ne mogu biti dostatna za implementaciju ovih mjera u sustav javne usluge. Ono što predlažemo i što je garancija održivosti javno linijskog prijevoza na otocima, jest da se revidira sustav koeficijenata ali u smislu uvećavanja, a ne smanjenja cijene po prevezenom kilometru u Ugovoru o javnoj usluzi. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na komentaru iako se, isto više ne odnosi direktno na Zakon o otocima kao ni na predmetne izmjene i dopune Zakona o otocima. Predmetnu problematiku prijevoznici trebaju/moraju prvenstveno prokomentirati s državnim tijelima kojima je djelokrug i nadležnost promet posebno (javni) linijski prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu.
8 Grad Vis NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTOCIMA Novi članak 33.b (1) Radi velikih i specifičnih troškova dobave i isporuke pitke vode, održavanja i razvoja vodoopskrbnog sustava, te velike ekonomske cijene vode, isporučitelji javnih vodoopskrbnih usluga pitkom vodom na otocima koji imaju vodoopskrbni sustav iz vlastitih izvora a nisu spojeni na vodoopskrbni sustav s kopna ili s drugih susjednih otoka, ostvaruju pravo na sufinanciranja troškova poslovanja kako bi se stanovnicima otoka mogla osigurati kvalitetna i konstantna opskrba vodom. (2) Ministarstvo će sufinancirati troškove poslovanja isporučiteljima javnih vodoopskrbnih usluga u visini 3 kune/m3 isporučene i fakturirane vode za ukupnu godišnju potrošnju. (3) Isporučitelji javnih vodoopskrbnih usluga iz stavka 1. ovog članka podnositi će zahtjev za sufinanciranje Ministarstvu jednom godišnje temeljem vjerodostojnih dokaza o isporučenim količinama za prethodnu godinu otočkim korisnicima. (4) Cjelokupni iznos sredstava iz stavka 2. ovog članka koristiti će se za održavanje i razvoj otočkog vodoopskrbnog sustava. Obrazloženje: Ovo obrazloženje temeljiti ćemo na specifikumu otoka Visa koji je i naš najudaljeniji otok od kopna a ima vlastite izvore vode i nije spojen na vodoopskrbni sustav s kopnom. Na otoku se voda crpi na dubini koja je u razini mora i podiže do vodospreme na razine preko 300 metara nadmorske visine gdje slobodnim padom, kroz sustav 17 vodosprema opskrbljuje potrošače na otoku kroz 85 km cjevovodne trase do 4222 potrošačka priključka od kojih su polovina cjelogodišnji potrošači, a ostali tijekom sezone. Ovaj velik i skup vodoopskrbni sustav izgrađen je u vrijeme kada je na otoku bilo dvostruko više stanovnika i kada su radili industrijski objekti koji su uglavnom prestali s proizvodnjom. Zbog činjenice da je trenutna cijena vode na otoku Visu niža od ekonomske, gradovi Vis i Komiža iz svojih skromnih proračuna sufinanciraju razliku kao i sve investicije. Kako bi vodoopskrbni sustav mogao i u sadašnjim uvjetima zadovoljavati potrebe otočana i tako dijelom spriječiti daljnju depopulaciju otoka, potrebno je osigurati sufinanciranje troškova poslovanja isporučiteljima javnih vodoopskrbnih sustava kako je navedeno u prijedlogu. Količina fakturirane i naplaćene vode zadnjih nekoliko godina kreće se od 350 000-400 000 m3 što bi za vodoopskrbni sustav Visa na godišnjoj razini iznosilo nešto više od 1 000 000 kn. godišnje sufinanciranja od strane Ministarstva. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na prijedlogu. Održavanje i funkcioniranje vodoopskrbnih sustava na otocima nije predmet Zakona o otocima već drugih resornih zakona i podzakonskih akata kojima se primarno uređuje područje vodnog gospodarstva. Predmetna problematika upravo iz razloga svoje specifičnosti prvenstveno se sagledava kroz resorne strategije, programe i akcijske planove. S obzirom na to da se ovaj Zakon donosi u hitnoj proceduri radi pitanja koje je neophodno žurno riješiti kako bi se odredbe Zakona mogle nesmetano provoditi, dopune koje navodite nisu predmet ovoga Zakona već će se uzeti u obzir za daljnje razmatranje u suradnji s drugim resornim tijelima pri izradi propisa koji mogu akceptirati predmetnu problematiku.
9 Grad Komiža NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTOCIMA Novi članak 33.b (1) Radi velikih i specifičnih troškova dobave i isporuke pitke vode, održavanja i razvoja vodoopskrbnog sustava, te velike ekonomske cijene vode, isporučitelji javnih vodoopskrbnih usluga pitkom vodom na otocima koji imaju vodoopskrbni sustav iz vlastitih izvora a nisu spojeni na vodoopskrbni sustav s kopna ili s drugih susjednih otoka, ostvaruju pravo na sufinanciranja troškova poslovanja kako bi se stanovnicima otoka mogla osigurati kvalitetna i konstantna opskrba vodom. (2) Ministarstvo će sufinancirati troškove poslovanja isporučiteljima javnih vodoopskrbnih usluga u visini 3 kune/m3 isporučene i fakturirane vode za ukupnu godišnju potrošnju. (3) Isporučitelji javnih vodoopskrbnih usluga iz stavka 1. ovog članka podnositi će zahtjev za sufinanciranje Ministarstvu jednom godišnje temeljem vjerodostojnih dokaza o isporučenim količinama za prethodnu godinu otočkim korisnicima. (4) Cjelokupni iznos sredstava iz stavka 2. ovog članka koristiti će se za održavanje i razvoj otočkog vodoopskrbnog sustava. Obrazloženje: Ovo obrazloženje temeljiti ćemo na specifikumu otoka Visa koji je i naš najudaljeniji otok od kopna a ima vlastite izvore vode i nije spojen na vodoopskrbni sustav s kopnom. Na otoku se voda crpi na dubini koja je u razini mora i podiže do vodospreme na razine preko 300 metara nadmorske visine gdje slobodnim padom, kroz sustav 17 vodosprema opskrbljuje potrošače na otoku kroz 85 km cjevovodne trase do 4222 potrošačka priključka od kojih su polovina cjelogodišnji potrošači, a ostali tijekom sezone. Ovaj velik i skup vodoopskrbni sustav izgrađen je u vrijeme kada je na otoku bilo dvostruko više stanovnika i kada su radili industrijski objekti koji su uglavnom prestali s proizvodnjom. Zbog činjenice da je trenutna cijena vode na otoku Visu niža od ekonomske, gradovi Vis i Komiža iz svojih skromnih proračuna sufinanciraju razliku kao i sve investicije. Kako bi vodoopskrbni sustav mogao i u sadašnjim uvjetima zadovoljavati potrebe otočana i tako dijelom spriječiti daljnju depopulaciju otoka, potrebno je osigurati sufinanciranje troškova poslovanja isporučiteljima javnih vodoopskrbnih sustava kako je navedeno u prijedlogu. Količina fakturirane i naplaćene vode zadnjih nekoliko godina kreće se od 350 000-400 000 m3 što bi za vodoopskrbni sustav Visa na godišnjoj razini iznosilo nešto više od 1 000 000 kn. godišnje sufinanciranja od strane Ministarstva. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na prijedlogu. Održavanje i funkcioniranje vodoopskrbnih sustava na otocima nije predmet Zakona o otocima već drugih resornih zakona i podzakonskih akata kojima se primarno uređuje područje vodnog gospodarstva. Predmetna problematika upravo iz razloga svoje specifičnosti prvenstveno se sagledava kroz resorne strategije, programe i akcijske planove. S obzirom na to da se ovaj Zakon donosi u hitnoj proceduri radi pitanja koje je neophodno žurno riješiti kako bi se odredbe Zakona mogle nesmetano provoditi, dopune koje navodite nisu predmet ovoga Zakona već će se uzeti u obzir za daljnje razmatranje u suradnji s drugim resornim tijelima pri izradi propisa koji mogu akceptirati predmetnu problematiku.
10 Radoslav Lakoš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTOCIMA 1)U članku 6., stavku 1. Zakona o otocima, u prvoj rečenici broj otočića: “524” zamjenjuje se brojem: “521”, u drugoj rečenici broj otoka, otočića, hridi i grebena ukupno: “1244” zamjenjuje se brojem: “1241”. 2)U Prilogu 1 koji je sastavni dio ovoga Zakona (članak 6., stavak 2.): 1. Otočić redni broj 221. ULJANIK briše se. 2. Otočić redni broj 424. KATARINA briše se. 3. Otočić redni broj 572. SV. ANTON briše se. 4. Redni brojevi otočića: “221 do 602” mijenjaju se u redne brojeve: “221 do 599”. Obrazloženje: Vlada Republike Hrvatske je 30. kolovoza 2007. godine donijela Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora (dalje: MPNNOo 2007.) i II Pregled, položaj i raspored malih, privremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića (dalje: II Pregled 2007.), vidi: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Strateški dokumenti i propisi (dostupno na https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/otoci/strateski-dokumenti-i-propisi/142). U prvom strateškom dokumentu (MPNNOo 2007.) na str. 7 nalazi se popis “OTOCI I OTOČIĆI KOJI SE PREDLAŽU IZOSTAVITI IZ KATEGORIJE MPNNOo”. Od broja 56 do 59 su navedena četiri otočića: 56 Sv. Anton, 11.621 m2, nasipom spojen s kopnom; 57 Školjić, 24.500 m2, nasipom spojen s Murterom; 58 Katarina, 33.881 m2, cestovno spojen s gradom Pula i 59 Uljanik, 123.233 m2, brodogradilište, cestovno spojen. U drugom strateškom dokumentu (II Pregled 2007.) na str. 3, 1.7. Grad Pula i str. 10, 2.6. Grad Novi Vinodolski ponavljaju se razlozi zbog kojih navedeni otočići “danas to više nisu - čvrsti cestovni spoj s kopnom” (Uljanik i Katarina), odnosno “više nije u kategoriji MPNNOo” (Sv. Anton). Otočić Školjić, 24.500 m2, ne navodi se u ovom dokumentu. Ali, 2018. godine, od četiri navedena otočića na Popisu otoka i otočića Zakona o otocima (Prilog 1) se nalaze tri otočića (Uljanik, Katarina i Sv. Anton), dok otočić Školjić (Općina Murter-Kornati) nije uvršten na popis. Sukladno navedenom dostavljan ovaj komentar i predlažem brisanje s popisa tri navedena otočića: 221. ULJANIK 123.233 otočić IŽ Grad Pula Brisati s popisa. Nekadašnji prirodni otoci u uvali luke Pula, Katarina (vojarna) i Uljanik (brodogradilište), danas to više nisu (čvrsti cestovni spoj s kopnom). Izvor: MPNNOo 2007. (str. 7) i II Pregled 2007. (str. 3). 424. KATARINA 31.883 otočić IŽ Grad Pula Brisati s popisa. Nekadašnji prirodni otoci u uvali luke Pula, Katarina (vojarna) i Uljanik (brodogradilište), danas to više nisu (čvrsti cestovni spoj s kopnom). Izvor: MPNNOo 2007. (str. 7) i II Pregled 2007. (str. 3). 572. SV. ANTON 11.621 otočić PGŽ Grad Novi Vinodolski Brisati s popisa. Nekada otočić u ovom akvatoriju (kod Klenovice - nap. a.), Sv. Anton, nasipom je spojen s kopnom pa više nije u kategoriji MPNNOo. Izvor: MPNNOo 2007. (str. 7) i II Pregled 2007. (str.10) Radoslav Lakoš Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Popis otoka, otočića i hridi koji se nalazi u Prilogu 1. Zakona o otocima („Narodne novine“, broj 116/18 i 73/20 - Uredba) metodološki i klasifikacijski će se uskladiti sa službenim podacima koje vode nadležna tijela. S obzirom na to da se ovaj Zakon donosi u hitnoj proceduri radi pitanja koje je neophodno žurno riješiti kako bi se odredbe Zakona mogle nesmetano provoditi, izmjene koje navodite nisu predmet ovoga Zakona već će se uzeti u obzir za daljnje razmatranje.
11 Dalibor Barbalić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTOCIMA Ovo Savjetovanje MORA biti OTVORENO za primjedbe, prijedloge i zapažanja barem 4 tjedna obzirom da se odnosi i imati će utjecaja na značajan i veliki dio Hrvatske države. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Ovaj Zakon se donosi po hitnoj proceduri s obzirom na to da se njime u zakonski okvir prenose odredbe Uredbu o izmjeni Zakona o otocima („Narodne novine“, broj 73/20) koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 118/19) te je sukladno propisanom roku za prenošenje odredbi navedene Uredbe u zakonski akt, potrebno žurno donijeti ovaj Zakon. Napominjemo da je na mrežnoj stranici e-Savjetovanja prethodno bio objavljen i Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otocima, u razdoblju od 16. rujna do 1. listopada 2020.