Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom Izvješćivanje, Članak 129. zašto ne 7? Smatramo nepotrebnim navođenje svih oblika informiranja, opterećuje Zakon, a ako se sve navodi, zbog čega nema, seminara, konferencija.., predlažemo ostaviti samo obvezu informiranja javnosti, a nabrajanje načina je nepotrebno. Prihvaćen Prihvaćen
2 HGK Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 90. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu da se odredbe iz stavka 7. predmetnog članka propisuju Pravilnikom, a ne Uredbom. Obrazloženje: Uredbe za primjenu ili izvršenje zakona služe da Vlada RH na temelju Ustava propisuje samo tehničke pojedinosti i uvjete primjene određenoga zakona, a iz ovog stavka je vidljivo da se ovom Uredbom treba prepisati puno više od same tehničke primjene zakona, a iz ovog stavka je vidljivo da se ovom Uredbom treba prepisati puno više od same tehničke primjene zakona. Prihvaćen Prihvaćen
3 HGK Registar proizvođača s proširenom odgovornosti, Članak 89. Hrvatska gospodarska komora predlaže u predmetni članak u stavak 3. na kraju doda i sljedeći tekst: 'a RPPO vodi Hrvatska gospodarska komora'. Obrazloženje: U cilju racionalizacije troškova za tvrtke te ubrzavanje postupaka kreiranja registra, a uz uvažavanje činjenice kako HGK ima razvijenu platformu koja može poslužiti za kreiranje predmetnog Registra, predlažemo da isti vodi HGK. HGK je spremna detaljno predstaviti način realizacije prijedloga stručnim službama Ministarstva. Prihvaćen Odredbe dorađene. Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom
4 HGK X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK, vezano uz stavak 8., predlažu da se predmetne odredbe propisuju Pravilnikom, a ne Uredbom. Obrazloženje: Uredbe za primjenu ili izvršenje zakona služe da Vlada RH na temelju Ustava propisuje samo tehničke pojedinosti i uvjete primjene određenoga zakona, a iz ovog stavka je vidljivo da se ovom Uredbom treba prepisati puno više od same tehničke primjene zakona, a iz ovog stavka je vidljivo da se ovom Uredbom treba prepisati puno više od same tehničke primjene zakona. Stoga članice Zajednice predlažu da se predmetne odredbe propisuju pravilnikom. Prihvaćen Prihvaćen
5 HGK IX. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA, Članak 85. Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK mišljenja su kako je potrebno jasno naznačiti u stavku 3. rok u kojem je predmetni pravilnik potrebno usvojiti. Prihvaćen Pitanje uređeno prijelaznim i završnim odredbama
6 Martina Matoničkin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM U potpunosti podržavam zabranu upotrebe plastičnih vrećica, kao i smanjenje potrošnje jednokratne plastike i poticanje višekratne upotrebe. Ne postoji valjani razlog da svaki put kupac u trgovini uzima novu vrećicu ili više njih, kad jednu (čvršću) vrećicu može koristiti 50-ak puta ili barem dok se ne potrga, a još bolje može koristiti i višekratne platnene vrećice koje su perive. Treća mogućnost je upotreba papirnatih vrećica koje su stvarno čvrste i također se mogu koristiti mnogo puta. Razlog za sve navedeno je što odbačena plastika često završi u moru ili kopnenim vodama, životinje ju progutaju i uginu, a sve zato jer je neki čovjek bio lijen i bacio ju je u okoliš umjesto u odgovarajući spremnik. Mikroplastika je već odavno u hranidbenom lancu što se protivi svim prirodnim pravilima i zdravom razumu, a na koncu i čovjek ju na taj način unosi u svoj organizam. Razlog je i što se vrlo mali postotak plastike reciklira iako mi savjesni građani redovito odvajamo otpad u odgovarajuće spremnike, a onda ga vrlo često komunalno poduzeće pomiješa sve u jedan spremnik i sve završi na regularnom otpadu. Razlog je i što je jednokratna plastika poput pribora za jelo, plastičnih čaša, tanjura skroz nepotrebna i u potpunosti štetna. Neki trgovački centri već su poduzeli mjere pa smatram da je nužno da se i Zakoni mijenjaju sukladno stanju u okolišu koje je svakom godinom sve gore na što nas priroda već sama godinama upozorava. Prihvaćen Prihvaćeno.
7 HGK Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK predlažu pojednostavljivanje postupka ishođenja dozvole u dijelu koji se odnosi na dokazivanje usklađenosti s dokumentima prostornog uređenja opisanog u stavku 4. točci 1. Naime, ukoliko građevina posjeduje uporabnu dozvolu, tada je građevina sukladna prostorno-planskoj dokumentaciji. Naglasak prilikom izdavanja dozvole trebao bi biti na tehničko-tehnološkim standardima obavljanja djelatnosti. Prihvaćen Prihvaćeno.
8 EKO-FLOR PLUS d.o.o. XVIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 162. Članak 162. točka 34. Brisati kratku uputu Prihvaćen Prihvaćen
9 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 91. Molimo definirati uvjete koje mora zadovoljiti Organizacija Prihvaćen Uvjet je da se uspostavom Orgaizacije unaprijedi sustav gospdoarenja PKO
10 HGK Pojmovi, Članak 4. Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK mišljenja su kako je definiciju "Organizacije" iz točke 37. potrebno preciznije opisati kako njezina definicija ne bi zvučala kao još jedan Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prihvaćen Prihvaćeno.
11 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. Predlažemo brisati „kratku uputu“ Prihvaćen Prihvaćeno.
12 EKO-FLOR PLUS d.o.o. VII. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM, Ciljevi za komunalni otpad Molimo isključiti mogućnost odstupanja od obveze oporabe otpada kako bi se omogućilo postizanje ciljeva iz ovog članka Prihvaćen Odbijeno.
13 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Obveza ishođenja dozvole i upisa u Očevidnik i Evidenciju, Članak 26. Molimo propisati uvjete koji moraju biti zadovoljeni kako bi se osoba upisala u očevidnik sakupljača i oporabitelja bez dozvole. Smatramo kako za sakupljače i dalje jedan od uvjeta mora biti dozvola za gospodarenje otpadom Prihvaćen Pitanje je uređeno člankom 46.
14 ZORAN LALIĆ X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. Dopuniti članke koji uređuju sustav POP, pravilima iz članka 8. Direktive o jednokratnoj plastici, kako bi se osiguralo da se POP odnosi na odgovornost za puni životni ciklus – ne samo za troškove skupljanja, nego pokrivanje troškova: – mjera podizanja svijesti o štetnosti plastičnih proizvoda, – skupljanja otpada, prijevoza i obrade, – čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade, – prikupljanja podataka i izvješćivanja. Osigurati da se prihodi ostvareni kroz POP koriste za promociju i poticanje višekratnih alternativa te daju prednost sprječavanju i ponovnoj uporabi. Osigurati jasan rok za uvođenje programa POP-a – do kraja 2021. godine. Prihvaćen Odredbe izmijenjene. Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom
15 EKO-FLOR PLUS d.o.o. II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. Predlažemo izmjenu stavka 5. na način da isti sada glasi: (5) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave, koja je vlasnik trgovačkog društva koje upravlja centrom za gospodarenje otpadom ili druga osoba koja ima dozvolu za obradu miješanog komunalnog otpada, dužno je osigurati provedbu obveze iz stavka 3. ovoga članka. Prihvaćen Prihvaćeno.
16 ZORAN LALIĆ Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. Potrebno je dosljedno provesti zabranu korištenja laganih plastičnih vrećica za nošenje. Treba brisati alineju 6. i 7. stavka 1. članka 58. s obzirom na zabranu laganih plastičnih vrećica za nošenje. Prihvaćen Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona.
17 Istarska županija - Regione Istriana Odlaganje otpada, Članak 38. članak 38., stavak 3. izmijeniti zadnji dio odredbe na način da glasi "... Ministar pravilnikom iz članka 37. stavka 8. ovoga Zakona." Prihvaćen Prihvaćeno.
18 Istarska županija - Regione Istriana II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. Članak 12., stavak 2. iza "i/ili jedinice lokalne samouprave" nadodati "ili više njih" na način da glasi: "Centrom za gospodarenje otpadom upravlja trgovačko društvo u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave i/ili jedinice lokalne samouprave ili više njih." Prihvaćen Prihvaćeno.
19 Istarska županija - Regione Istriana Temeljni zahtjevi gospodarenja otpadom, Članak 5. Članak 5., stavak 2., potrebno je iza teksta "zaštitu prirode, vode,..." nadodati "zraka" na način da glasi: "Izbjegavanje rizika onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti, kao posljedice gospodarenja otpadom, ostvaruje se provedbom posebnih propisa koji uređuju zaštitu okoliša, zaštitu prirode, vode, zraka i zaštitu mora od onečišćenja s pomorskih objekata." Prihvaćen Usvojeno.
20 Istarska županija - Regione Istriana Temeljni zahtjevi gospodarenja otpadom, Članak 5. Članak 5., stavak 1., točka 3. pojam "mjesta od posebnog interesa" potrebno je jasno/detaljno odrediti na što se točno odnosi ili izbaciti. Prihvaćen Usvojeno.
21 Istarska županija - Regione Istriana Pojmovi, Članak 4. Članak 4., stavak 1, točka 59. - dio "iz točke 57. ovog članka" izmijeniti da glasi "iz točke 58. ovog članka" tako da pojam glasi: »reciklažno dvorište za građevni otpad« je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada. Reciklažno dvorište za građevni otpad ne smatra se reciklažnim dvorištem iz točke 58. ovoga stavka Prihvaćen Usvojeno.
22 Istarska županija - Regione Istriana Pojmovi, Članak 4. U članku 4., stavak 1., točka 15. brisati "i određen" tako da glasi - 15. »glomazni otpad« je otpadni predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 07 Prihvaćen Usvojeno.
23 Šime Validžić Pojmovi, Članak 4. U stavku 62. umjesto "bioloških resursa" staviti "živa bića": »ribolovni alat« je svaki predmet ili komad opreme koji se upotrebljava u ribolovu ili akvakulturi za traženje, hvatanje ili uzgoj morskih živih bića ili koji pluta na površini mora i upotrebljava se za privlačenje i hvatanje ili uzgoj takvih morskih živih bića. Obrazloženje: živa bića imaju vrijednost same po sebi i ne postoje samo da ih ljudi iskorištavaju. Prihvaćen Usvojeno.
24 Tea Juričić X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. (1) Radi poticanja ponovne uporabe i sprječavanja nastanka otpada, recikliranja i općenito oporabe otpada, te doprinosa postizanju nacionalnog cilja gospodarenja otpadom, u sklopu proširene odgovornosti proizvođača proizvođač proizvoda dužan je: 1. preuzeti rabljeni proizvod 2. osigurati preuzimanje otpada koji nastaje od uporabe proizvoda 3. osigurati provedbu usluga gospodarenja otpadom 4. platiti naknadu gospodarenja otpadom 5. osigurati javno dostupne informacije o mjeri u kojoj se proizvod može ponovno uporabiti i reciklirati 6. označiti proizvod odnosno ambalažu i priložiti uputu i 7. registrirati se i dostavljati podatke u Registar proizvođača s proširenom odgovornosti. Potrebno je dopuniti članke koji uređuju sustav POP, pravilima iz članka 8. Direktive o jednokratnoj plastici, kako bi se osiguralo da se POP odnosi na odgovornost za puni životni ciklus - ne samo za troškove skupljanja, već i pokrivanje troškova: mjera podizanja svijesti o štetnosti plastičnih proizvoda, skupljanja otpada, prijevoza i obrade, čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade, prikupljanja podataka i izvješćivanja. Osigurati da se prihodi ostvareni kroz POP koriste za promociju i poticanje višekratne alternative te daju prednost sprječavanju i ponovnoj uporabi. Također, potrebno je osigurati jasan rok za uvođenje programa POP-a -do kraja 2021. godine. Potrebno je uvesti i naknadu za eko-modulacije (kao npr. Francuska). To znači da proizvođači plaćaju diferenciranu naknadu prema načinu na koji njihovi proizvodi zadovoljavaju okolišne kriterije, kao što su količina upotrijebljenog materijala, ugradnja recikliranih materijala, upotreba obnovljivih resursa kojima se održivo upravlja, trajnost, mogućnost popravka, ponovne uporabe i recikliranja te prisutnost opasnih tvari. Prihvaćen Odredbe izmijenjene. Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom
25 Tea Juričić Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. (1) Ciljevi oporabe ambalažnog otpada su: - mora se odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske - mora se reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi - mora se obraditi postupkom recikliranja najmanje mase materijala u ambalažnom otpadu 60% mase za staklo, 60% mase za papir i karton, 50% mase za metale, 22,5% mase za plastiku, računajući isključivo materijal koji je recikliran natrag u plastiku i 15% mase za drvo Potrebno je navesti da su ovi ciljevi do 2020. - razina potrošnje ne smije biti veća od 90 laganih plastičnih vrećica za nošenje po osobi godišnje Treba obrisati s obzirom da je prijedlogom Zakona propisana zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje. - od 31. prosinca 2025. godine razina potrošnje ne smije biti veća od 40 laganih plastičnih vrećica za nošenje po osobi godišnje. Treba obrisati s obzirom da je prijedlogom Zakona propisana zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje. Prihvaćen Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona
26 Tea Juričić Pojmovi, Članak 4. Članak 4. (1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje: 46. »plastika« je materijal koji se sastoji od polimera kako je određen člankom 3. točkom 5. Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L396, 30.12.2006.), kojemu se mogu dodati aditivi ili druge tvari i koji može funkcionirati kao glavna strukturna komponenta konačnog proizvoda, osim prirodnih polimera koji nisu kemijski modificirani Potrebno je definiciju prilagoditi prema SUP Direktivi čija uvodna izjava 11. izričito kaže: „plastika proizvedena od modificiranih prirodnih polimera ili plastika proizvedena od bioloških, fosilnih ili sintetičkih početnih tvari ne pojavljuje se prirodno te bi stoga trebala biti predmetom ove Direktive” Nadalje, prilagođenom definicijom plastike trebalo bi stoga obuhvatiti predmete od gume na osnovi polimera te plastiku na biološkoj osnovi i biorazgradivu plastiku neovisno o tome je li dobivena iz biomase ili će se biološki razgraditi tijekom vremena. Prihvaćen Pojedinosti u svezi polimera će se urediti podzakonskim aktom.
27 Josip Katalinić X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. (1) Radi poticanja ponovne uporabe i sprječavanja nastanka otpada, recikliranja i općenito oporabe otpada, te doprinosa postizanju nacionalnog cilja gospodarenja otpadom, u sklopu proširene odgovornosti proizvođača proizvođač proizvoda dužan je: 1. preuzeti rabljeni proizvod 2. osigurati preuzimanje otpada koji nastaje od uporabe proizvoda 3. osigurati provedbu usluga gospodarenja otpadom 4. platiti naknadu gospodarenja otpadom 5. osigurati javno dostupne informacije o mjeri u kojoj se proizvod može ponovno uporabiti i reciklirati 6. označiti proizvod odnosno ambalažu i priložiti uputu i 7. registrirati se i dostavljati podatke u Registar proizvođača s proširenom odgovornosti. Potrebno je dopuniti članke koji uređuju sustav POP, pravilima iz članka 8. Direktive o jednokratnoj plastici, kako bi se osiguralo da se POP odnosi na odgovornost za puni životni ciklus - ne samo za troškove skupljanja, već i pokrivanje troškova: mjera podizanja svijesti o štetnosti plastičnih proizvoda, skupljanja otpada, prijevoza i obrade, čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade, prikupljanja podataka i izvješćivanja. Osigurati da se prihodi ostvareni kroz POP koriste za promociju i poticanje višekratne alternative te daju prednost sprječavanju i ponovnoj uporabi. Također, potrebno je osigurati jasan rok za uvođenje programa POP-a -do kraja 2021. godine. Potrebno je uvesti i naknadu za eko-modulacije (kao npr. Francuska). To znači da proizvođači plaćaju diferenciranu naknadu prema načinu na koji njihovi proizvodi zadovoljavaju okolišne kriterije, kao što su količina upotrijebljenog materijala, ugradnja recikliranih materijala, upotreba obnovljivih resursa kojima se održivo upravlja, trajnost, mogućnost popravka, ponovne uporabe i recikliranja te prisutnost opasnih tvari. Prihvaćen Odredbe izmijenjene. Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom
28 WWF Adria Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. Predlaže se brisati zadnje dvije crtice u stavku 1. s obzirom da je prijedlogom Zakona propisana zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje. Prihvaćen Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona
29 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) Pojmovi, Članak 4. Članak 4., Stavak 17. i stavak 73. »Lagane plastične vrećice za nošenje« su definirane debljinom stjenke većom od 15 mikrometara i manjom od 50 mikrometara. »Vrlo lagane plastične vrećice za nošenje« su definirane debljinom stjenke manjom od 15 mikrometara. U Nacrtu prijedloga ne postoji definicija plastičnih vrečica čije su debljine stijenki veće od 50 mikrometara. Prihvaćen Definicije vrećica su dorađene.
30 WWF Adria Pojmovi, Članak 4. Primjedba na pojam 46: Potrebno je definiciju prilagoditi prema SUP Direktivi čija uvodna izjava 11. izričito kaže: „plastika proizvedena od modificiranih prirodnih polimera ili plastika proizvedena od bioloških, fosilnih ili sintetičkih početnih tvari ne pojavljuje se prirodno te bi stoga trebala biti predmetom ove Direktive” Nadalje, prilagođenom definicijom plastike trebalo bi stoga obuhvatiti predmete od gume na osnovi polimera te plastiku na biološkoj osnovi i biorazgradivu plastiku neovisno o tome je li dobivena iz biomase ili će se biološki razgraditi tijekom vremena. Prihvaćen Usvojeno.
31 Josip Katalinić Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. (1) Ciljevi oporabe ambalažnog otpada su: - mora se odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske - mora se reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi - mora se obraditi postupkom recikliranja najmanje mase materijala u ambalažnom otpadu 60% mase za staklo, 60% mase za papir i karton, 50% mase za metale, 22,5% mase za plastiku, računajući isključivo materijal koji je recikliran natrag u plastiku i 15% mase za drvo Potrebno je navesti da su ovi ciljevi do 2020. - razina potrošnje ne smije biti veća od 90 laganih plastičnih vrećica za nošenje po osobi godišnje Treba obrisati s obzirom da je prijedlogom Zakona propisana zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje. - od 31. prosinca 2025. godine razina potrošnje ne smije biti veća od 40 laganih plastičnih vrećica za nošenje po osobi godišnje. Treba obrisati s obzirom da je prijedlogom Zakona propisana zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje. Prihvaćen Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona
32 DAMIR ŠOKČEVIĆ X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. Dopuniti članke koji uređuju sustav POP, pravilima iz članka 8. Direktive o jednokratnoj plastici, kako bi se osiguralo da se POP odnosi na odgovornost za puni životni ciklus – ne samo za troškove skupljanja, nego pokrivanje troškova: – mjera podizanja svijesti o štetnosti plastičnih proizvoda, – skupljanja otpada, prijevoza i obrade, – čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade, – prikupljanja podataka i izvješćivanja. Osigurati da se prihodi ostvareni kroz POP koriste za promociju i poticanje višekratnih alternativa te daju prednost sprječavanju i ponovnoj uporabi. Osigurati jasan rok za uvođenje programa POP-a – do kraja 2021. godine. Prihvaćen Odredbe izmijenjene. Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom
33 Ivan Babić Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. PROTIVIM SE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA!!!!!!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
34 Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. U stavku 2 pitanje je da li su korisnici fizičke osobe „iznajmljivači“ korisnici kućanstva ili korisnik koji nije kućanstvo? Smatramo da je vrlo bitno definiranje statusa korisnika „iznajmljivača“ s obzirom da je na otocima turizam glavna djelatnost. Prihvaćen Odredba izmijenjena.
35 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Poticaji i potpore u gospodarenju otpadom, Članak 94. Potrebno je proširiti stavak 4. članka te u njega nadodati centar za ponovnu uporabu, postrojenje za sortiranje, kompostiranje te postrojenje za ekološki prihvatljivu obradu miješanog otpada (u industrijske sirovine) u JLS. Prihvaćen Prihvaćen
36 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. Vezano uz stavak 1. potrebno je dopuniti članke koji uređuju sustav POP, pravilima iz članka 8. Direktive o jednokratnoj plastici, kako bi se osiguralo da se POP odnosi na odgovornost za puni životni ciklus - ne samo za troškove skupljanja, već i pokrivanje troškova: mjera podizanja svijesti o štetnosti plastičnih proizvoda, skupljanja otpada, prijevoza i obrade, čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade, prikupljanja podataka i izvješćivanja. Osigurati da se prihodi ostvareni kroz POP koriste za promociju i poticanje višekratne alternative te daju prednost sprječavanju i ponovnoj uporabi. Također, potrebno je osigurati jasan rok za uvođenje programa POP-a -do kraja 2021. godine. Potrebno je uvesti i naknadu za eko-modulacije (kao npr. Francuska). To znači da proizvođači plaćaju diferenciranu naknadu prema načinu na koji njihovi proizvodi zadovoljavaju okolišne kriterije, kao što su količina upotrijebljenog materijala, ugradnja recikliranih materijala, upotreba obnovljivih resursa kojima se održivo upravlja, trajnost, mogućnost popravka, ponovne uporabe i recikliranja te prisutnost opasnih tvari. Prihvaćen Odredbe izmijenjene. Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom
37 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, Članak 74. Vezano uz stavak 5. članka potrebno je definirati da se cjenik odnosi na masu ili volumen preuzetog miješanog komunalnog otpada, a ne preuzetog spremnika, zato što se otpad ne mora nužno prikupljati samo spremnicima. Prihvaćen Usvojeno.
38 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. Predlaže se brisati zadnje dvije crtice u stavku 1. s obzirom da je prijedlogom Zakona propisana zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje. Prihvaćen Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona
39 HGK Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Članak 105. S obzirom na sve prijašnje odredbe ovog prijedloga zakona vezane na obuhvat pojedinog centra za gospodarenje otpadom, potrebno je jednoznačno i nedvojbeno dodati, kao obavezan sadržaj Plana, definiranje točnih lokacija svih CGO-a s uz navođenje svih jedinica lokalnih samouprava po pojedinom CGO-u. Na taj način će se izbjeći sve nedoumice i nepotrebno potpisivanje sporazuma. Prihvaćen Prihvaćen
40 HGK II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 11. Vezano na točku stavak 1. točku 1. , članice Grupacije centara za gospodarenje otpadom HGK predlažu preformulirati ovaj stavak na način da se centri za gospodarenje otpadom izdvoje od obrade i odlaganja opasnog otpada, na sljedeći način: „(1) Centar za gospodarenje otpadom i obrada opasnog otpada postupkom spaljivanja i odlaganja od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku.“ Prihvaćen Prihvaćeno.
41 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Dodatak I., POPIS POSTUPAKA ZBRINJAVANJA OTPADA Odnosi li se obveza postizanja faktora R1 i na suspaljivanje otpada ili suspaljivanje otpada nije obrada otpada već korištenje više vrsta goriva za npr. proizvodnju energije i energetsku učinkovitost je potrebno postići prema BREF-u za velike uređaje za loženje? Prihvaćen R1 se odnosi na spaljivanje i suspaljivanje otpada
42 Komunalac d.o.o. XVIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 162. Potrebno je navesti da i KORISNIK plaća kaznu ako ne koristi uslugu iz neopravdanih razloga Prihvaćen Prihvaćen
43 Irena Burba X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. Udruga Zelena Istra: Potrebnoje dopuniti članke koji uređuju sustav POP, pravilima iz članka 8. Direktive o jednokratnoj plastici, kako bi se osiguralo da se POP odnosi na odgovornost za puni životni ciklus -ne samo za troškove skupljanja, već i pokrivanje troškova: mjera podizanja svijesti o štetnosti plastičnih proizvoda, skupljanja otpada, prijevoza i obrade, čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade, prikupljanja podataka i izvješćivanja. Osigurati da se prihodi ostvareni kroz POP koriste za promociju i poticanje višekratne alternative te daju prednost sprječavanju i ponovnoj uporabi. Također, potrebno je osigurati jasan rok za uvođenje programa POP-a -do kraja 2021. godine.Potrebno je uvesti i naknadu za eko-modulacije (kao npr. Francuska). To znači da proizvođači plaćaju diferenciranu naknadu prema načinu na koji njihovi proizvodi zadovoljavaju okolišne kriterije, kao što su količina upotrijebljenog materijala, ugradnja recikliranih materijala, upotreba obnovljivih resursa kojima se održivo upravlja, trajnost, mogućnost popravka, ponovne uporabe i recikliranja te prisutnost opasnih tvari. Prihvaćen Odredbe izmijenjene. Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom
44 Zagrebački holding d.o.o. Naknada zbog blizine odlagališta, Članak 97. U članku 97. stavcima 6.i 7. navodi se pojam „neusklađeno odlagalište“ koji se ne nalazi u popisu pojmova u članku 4. Zakona. Prihvaćen Prihvaćen
45 Zagrebački holding d.o.o. Odlaganje otpada, Članak 38. U članku 38. stavku 3 navodi se: propisuje Ministar pravilnikom iz članka 36. stavka 9. ovoga Zakona Primjedba: članak 36. ima samo 2 stavka Prihvaćen Prihvaćeno.
46 Zagrebački holding d.o.o. Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. Članak 67.stavak 1. točka 10. Predlaže se brisati riječi: „kratku uputu“ Navedeno je nepotrebno za sve vrste spremnika, npr za miješani komunalni otpad, a iziskivalo bi nove bitne troškove. Istovremeno, bolje je da se navedena uputa nalazi na web stranicama davatelja usluge ili u obavijesti koja se dostavlja prema korisnicima usluga. Prihvaćen Usvojeno.
47 Zagrebački holding d.o.o. Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada , Članak 62. Članak 62. stavak 5. Mijenja se i glasi: „Područje pružanja javne usluge je područje jedinice lokalne samouprave.“ Ukoliko bi se dozvolilo da unutar jedne JLS uslugu može davati više davatelja usluge došli bi u situaciju da bi korisnici unutar iste JLS imali neminovno različite cijene usluga. Budući da se cijena usluge određuje temeljem troškova poslovanja, a na koju utječe niz parametara među kojima su bitni: - broj korisnika javne usluge po km2 područja pružanja usluge - udaljenost područja prikupljanja od mjesta obrade otpada, isto bi rezultirao bitnim razlikama u cijeni javne usluge u ovisnosti o prostornom položaju nekretnine. Istodobno, povećanje broja davatelja usluga na području određene JLS rezultirao bi otežanim ostvarenjem ciljeva gospodarenja otpadom budući da bi davatelji usluga svoje poslovanje primarno temeljili na ekonomskim (financijskim) principima, a ne kriterijima zaštite okoliša. Prihvaćen Prihvaćeno.
48 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Pojmovi, Članak 4. U točki 59. na kraju teksta treba umjesto "iz točke 57. ovoga stavka " pisati "iz točke 58. ovoga stavka" Prihvaćen Usvojeno.
49 Irena Burba Pojmovi, Članak 4. Udruga Zelena Istra: Potrebno je definiciju prilagoditi prema SUP Direktivi čija uvodna izjava 11. izričito kaže: „plastika proizvedena od modificiranih prirodnih polimera ili plastika proizvedena od bioloških, fosilnih ili sintetičkih početnih tvari ne pojavljuje se prirodno te bi stoga trebala biti predmetom ove Direktive”Nadalje, prilagođenomdefinicijom plastike trebalo bi stoga obuhvatiti predmete od gume na osnovi polimera te plastiku na biološkoj osnovi i biorazgradivu plastiku neovisno o tome je li dobivena iz biomase ili će se biološki razgraditi tijekom vremena Prihvaćen Usvojeno.
50 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Očevidnik o nastanku i tijeku otpada, Članak 22. Predlaže se brisati članak 22., stavak 2 ili vratiti u Zakon nazive e-ONTO i ONTO kako bi se razlikovali obveznici vođenja elektroničke baze ONTO i oni koji to nisu. Predlaže se brisati točku 1., stavak 3, članak 22. jer nema previše smisla, budući da je podatak o količini otpada potreban za ispunjavanje Pratećeg lista, a i za obveznike Registra onečišćavanja okoliša. Prihvaćen Vraćen naziv i brisano.
51 Udruga gradova u RH NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM U Nacrtu smo zapazili određeni broj upućivanja na pogrešne članke, stavke i točke pa je zamolba Ministarstvu da prije upućivanja Nacrta u proceduru „pročešlja“ tekst budućeg zakona i izvrši potrebne korekcije. Prihvaćen Prihvaćeno.
52 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce I. OPĆE ODREDBE, Količina otpada koja se smatra neznatnom prometu otpadom Predlaže se umetanje slova “u” na način da naslov članka 8. glasi: Količina otpada koja se smatra neznatnom u prometu otpadom Prihvaćen Usvojeno.
53 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Pojmovi, Članak 4. Potrebno je definiciju iz stavka 1. točke 46. prilagoditi prema SUP Direktivi čija uvodna izjava 11. izričito navodi: „plastika proizvedena od modificiranih prirodnih polimera ili plastika proizvedena od bioloških, fosilnih ili sintetičkih početnih tvari ne pojavljuje se prirodno te bi stoga trebala biti predmetom ove Direktive” Nadalje, prilagođenom definicijom plastike trebalo bi stoga obuhvatiti predmete od gume na osnovi polimera te plastiku na biološkoj osnovi i biorazgradivu plastiku, neovisno o tome je li dobivena iz biomase ili će se biološki razgraditi tijekom vremena. Prihvaćen Usvojeno.
54 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Pojmovi, Članak 4. U stavku 1. točki 15. predlaže se brisanje riječi “i određen” na način da točka 15. glasi: “glomazni otpad” je otpadni predmet ili tvar koju je zbog zapremnine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 07. Prihvaćen Usvojeno.
55 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Pojmovi, Članak 4. U stavku 1. točki 13. predlaže se dodavanje riječi “je” na način da točka 13. glasi: “građevni otpad” je otpad koji je nastao aktivnostima građenja i rušenja. Prihvaćen Usvojeno.
56 Udruga gradova u RH V. OBAVLJANJE DJELATNOSTI GOSPODARENJA OTPADOM, Evidencija prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta Ponovo pogrešno upućivanje u članku 44. stavku 8. pa je umjesto stavka 3. potrebno navesti“ stavak 2. ovog članka“. Prihvaćen Usvojeno.
57 Lidija Runko Luttenberger X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. (1) Radi poticanja ponovne uporabe i sprječavanja nastanka otpada, recikliranja i općenito oporabe otpada, te doprinosa postizanju nacionalnog cilja gospodarenja otpadom, u sklopu proširene odgovornosti proizvođača proizvođač proizvoda dužan je: 1. preuzeti rabljeni proizvod 2. osigurati preuzimanje otpada koji nastaje od uporabe proizvoda 3. osigurati provedbu usluga gospodarenja otpadom 4. platiti naknadu gospodarenja otpadom 5. osigurati javno dostupne informacije o mjeri u kojoj se proizvod može ponovno uporabiti i reciklirati 6. označiti proizvod odnosno ambalažu i priložiti uputu i 7. registrirati se i dostavljati podatke u Registar proizvođača s proširenom odgovornosti. Potrebno je dopuniti članke koji uređuju sustav POP, pravilima iz članka 8. Direktive o jednokratnoj plastici, kako bi se osiguralo da se POP odnosi na odgovornost za puni životni ciklus - ne samo za troškove skupljanja, već i pokrivanje troškova: mjera podizanja svijesti o štetnosti plastičnih proizvoda, skupljanja otpada, prijevoza i obrade, čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade, prikupljanja podataka i izvješćivanja. Osigurati da se prihodi ostvareni kroz POP koriste za promociju i poticanje višekratne alternative te daju prednost sprječavanju i ponovnoj uporabi. Također, potrebno je osigurati jasan rok za uvođenje programa POP-a -do kraja 2021. godine. Potrebno je uvesti i naknadu za eko-modulacije (kao npr. Francuska). To znači da proizvođači plaćaju diferenciranu naknadu prema načinu na koji njihovi proizvodi zadovoljavaju okolišne kriterije, kao što su količina upotrijebljenog materijala, ugradnja recikliranih materijala, upotreba obnovljivih resursa kojima se održivo upravlja, trajnost, mogućnost popravka, ponovne uporabe i recikliranja te prisutnost opasnih tvari. Prihvaćen Odredbe izmijenjene. Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom
58 Lidija Runko Luttenberger Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, Članak 74. (5) Cjenik se donosi za područje pružanja javne usluge i sadrži cijenu u kunama ovisno o kriteriju obračuna količine otpada iz članka 65. ovoga Zakona za masu ili volumen preuzetog spremnika miješanog komunalnog otpada. Potrebno je definirati da se cjenik odnosi na masu ili volumen miješanog komunalnog otpada, a ne preuzetog spremnika, zato što se otpad ne mora nužno prikupljati samo spremnicima. Prihvaćen Usvojeno.
59 Lidija Runko Luttenberger Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. (1) Ciljevi oporabe ambalažnog otpada su: - mora se odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske - mora se reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi - mora se obraditi postupkom recikliranja najmanje mase materijala u ambalažnom otpadu 60% mase za staklo, 60% mase za papir i karton, 50% mase za metale, 22,5% mase za plastiku, računajući isključivo materijal koji je recikliran natrag u plastiku i 15% mase za drvo Potrebno je navesti da su ovi ciljevi do 2020. - razina potrošnje ne smije biti veća od 90 laganih plastičnih vrećica za nošenje po osobi godišnje Treba obrisati s obzirom da je prijedlogom Zakona propisana zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje. - od 31. prosinca 2025. godine razina potrošnje ne smije biti veća od 40 laganih plastičnih vrećica za nošenje po osobi godišnje. Treba obrisati s obzirom da je prijedlogom Zakona propisana zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje. Prihvaćen Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona
60 Lidija Runko Luttenberger Pojmovi, Članak 4. (1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje: 46. »plastika« je materijal koji se sastoji od polimera kako je određen člankom 3. točkom 5. Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L396, 30.12.2006.), kojemu se mogu dodati aditivi ili druge tvari i koji može funkcionirati kao glavna strukturna komponenta konačnog proizvoda, osim prirodnih polimera koji nisu kemijski modificirani Potrebno je definiciju prilagoditi prema SUP Direktivi čija uvodna izjava 11. izričito kaže: „plastika proizvedena od modificiranih prirodnih polimera ili plastika proizvedena od bioloških, fosilnih ili sintetičkih početnih tvari ne pojavljuje se prirodno te bi stoga trebala biti predmetom ove Direktive” Nadalje, prilagođenom definicijom plastike trebalo bi stoga obuhvatiti predmete od gume na osnovi polimera te plastiku na biološkoj osnovi i biorazgradivu plastiku neovisno o tome je li dobivena iz biomase ili će se biološki razgraditi tijekom vremena. Prihvaćen Usvojeno.
61 Danijel Drčić Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje, što jer nespojivo sa Člankom 16. koji zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Slijedom navedenih nelogičnosti, nužno je prvotno u Republici Hrvatskoj uspostaviti sustav cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu. Prihvaćen Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona
62 KD Čistoća d.o.o. Rijeka Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 66. Članak 66. stavak 6. Predlaže se u članku 66. stavku 6. iza teksta „odlukama o načinu pružanja“ dodati riječ „usluge“. Prihvaćen Usvojeno.
63 Primorsko-goranska županija XV. UPRAVNI NADZOR, Članak 130. Vezano uz članak 130. stavak 2. nije jasno iz kojeg je razloga ukinuta odredba iz trenutno važećeg Zakona da jedinica lokalne, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave otkloni nepravilnosti koje se utvrde u provedbi upravnog nadzora, posebno uvažavajući činjenicu da česte izmjene Zakona i podzakonskih akata, pa i različite prakse mogu dovesti do pogrešnog tumačenja, a time i primjene Zakona, već se novim Prijedlogom zakona propisuje da Ministarstvo može podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu ako se u upravnom nadzoru utvrdi da je povrijeđen Zakon i/ili propis donesen na temelju njega. Prihvaćen Primljeno na znanje
64 Zagrebačka županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM U točki 1. - Ocjena stanja ispraviti broj NN - umjesto 194/13, staviti 94/13 Prihvaćen Prihvaćeno.
65 Zagrebačka županija Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. Članak 29. stavak 10. – u drugom redu iza riječi „dostaviti dokaz“ dodati: da je lokacija na kojoj se obavlja obrada otpada mobilnim uređajem mjesto nastanka otpada odnosno mjesto ugradnje otpada u materijale. Prihvaćen Prihvaćeno.
66 ZELENA AKCIJA Plan gospodarenja otpadom jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, Članak 106. (3) Plan iz stavka 2. ovoga članka donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba i o tome obavještava Ministarstvo. (5) Plan gospodarenja otpadom jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba objavljuje se u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba. Potrebno je propisati i obvezu javnog savjetovanja i uključivanja javnosti u kreiranje Plana. Prihvaćen Pitanje je već uređeno posebnim propisom koji uređuje zaštitu okoliša
67 ZELENA AKCIJA X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. Potrebno je dopuniti članke koji uređuju sustav POP, pravilima iz članka 8. Direktive o jednokratnoj plastici, kako bi se osiguralo da se POP odnosi na odgovornost za puni životni ciklus - ne samo za troškove skupljanja, već i pokrivanje troškova: mjera podizanja svijesti o štetnosti plastičnih proizvoda, skupljanja otpada, prijevoza i obrade, čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade, prikupljanja podataka i izvješćivanja. Osigurati da se prihodi ostvareni kroz POP koriste za promociju i poticanje višekratne alternative te daju prednost sprječavanju i ponovnoj uporabi. Također, potrebno je osigurati jasan rok za uvođenje programa POP-a -do kraja 2021. godine. Potrebno je uvesti i naknadu za eko-modulacije (kao npr. Francuska). To znači da proizvođači plaćaju diferenciranu naknadu prema načinu na koji njihovi proizvodi zadovoljavaju okolišne kriterije, kao što su količina upotrijebljenog materijala, ugradnja recikliranih materijala, upotreba obnovljivih resursa kojima se održivo upravlja, trajnost, mogućnost popravka, ponovne uporabe i recikliranja te prisutnost opasnih tvari. Prihvaćen Odredbe izmijenjene. Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom
68 ZELENA AKCIJA Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. (1) Ciljevi oporabe ambalažnog otpada su: - mora se odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske - mora se reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi - mora se obraditi postupkom recikliranja najmanje mase materijala u ambalažnom otpadu 60% mase za staklo, 60% mase za papir i karton, 50% mase za metale, 22,5% mase za plastiku, računajući isključivo materijal koji je recikliran natrag u plastiku i 15% mase za drvo Potrebno je navesti da su ovi ciljevi do 2020. - razina potrošnje ne smije biti veća od 90 laganih plastičnih vrećica za nošenje po osobi godišnje Treba obrisati s obzirom da je prijedlogom Zakona propisana zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje. - od 31. prosinca 2025. godine razina potrošnje ne smije biti veća od 40 laganih plastičnih vrećica za nošenje po osobi godišnje. Treba obrisati s obzirom da je prijedlogom Zakona propisana zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje. Prihvaćen Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona
69 ZELENA AKCIJA Pojmovi, Članak 4. Članak 4. (1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje: 46. »plastika« je materijal koji se sastoji od polimera kako je određen člankom 3. točkom 5. Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L396, 30.12.2006.), kojemu se mogu dodati aditivi ili druge tvari i koji može funkcionirati kao glavna strukturna komponenta konačnog proizvoda, osim prirodnih polimera koji nisu kemijski modificirani Potrebno je definiciju prilagoditi prema SUP Direktivi čija uvodna izjava 11. izričito kaže: „plastika proizvedena od modificiranih prirodnih polimera ili plastika proizvedena od bioloških, fosilnih ili sintetičkih početnih tvari ne pojavljuje se prirodno te bi stoga trebala biti predmetom ove Direktive” Nadalje, prilagođenom definicijom plastike trebalo bi stoga obuhvatiti predmete od gume na osnovi polimera te plastiku na biološkoj osnovi i biorazgradivu plastiku neovisno o tome je li dobivena iz biomase ili će se biološki razgraditi tijekom vremena. Prihvaćen Prihvaćeno.
70 GRAD ZAGREB DODATAK V, IZRAZI ZA OBRAČUN NAKNADA Predlaže se u Dodatku V, točka 3.. izmijeniti naslov da glasi: „Naknada zbog blizine neusklađenog odlagališta“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže radi usklađivanja naslova s odredbama članka 97. stavka 6. i 7. ovog Zakona. Prihvaćen Prihvaćen
71 GRAD ZAGREB DODATAK III, POPIS DJELATNOSTI I POSTUPAKA GOSPODARENJA OTPADOM ZA KOJE SE IZDAJE DOZVOLA ZA GOSPODARENJE OTPADOM U Dodatku III, postupke djelatnosti oporabe otpada (R3, R4 i R5) potrebno je uskladiti s Direktivom EU 2018/851. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se djelatnosti oporabe otpada (R3, R4 i R5) uskladile s Direktivom EU 2018/851. Prihvaćen Prihvaćeno
72 GRAD ZAGREB Nadzor zakonitosti Odluke o načinu pružanja javne usluge, Članak 131. U stavku 1. predlaže se umjesto roka od 15 dana propisati rok od 30 dana. Obrazloženje: Mišljenja smo kako je potrebno propisati duži rok za otklanjanje nedostataka u Odluci prvenstveno zbog same procedure donošenja Odluke od strane predstavničkog tijela, a koja procedura podrazumijeva izradu materijala o ispravcima Odluke sukladno uputi Ministarstva, upućivanje istoga predstavničkom tijelu, raspravu o napravljenim ispravcima Odluke sukladno uputi, te glasanje o istima na sjednici predstavničkog tijela, te bi za sve navedeno rok od 15 dana bio prekratak. Prihvaćen Djelomićno prihvaćen
73 GRAD ZAGREB Sanacija lokacije onečišćene otpadom, Članak 107. Predlaže se u članku 107., stavku 7. zamijeniti pojam „zemljišnoknjižni sud“ odgovarajućim tijelom sudbene vlasti. Obrazloženje: Navedeno se predlaže obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoji zemljišnoknjižni sud. Prihvaćen Prihvaćen
74 GRAD ZAGREB Sanacija lokacije onečišćene otpadom, Članak 107. Predlaže se u članku 107., stavku 6. zamijeniti pojam „zemljišnoknjižni sud“ odgovarajućim tijelom sudbene vlasti. Obrazloženje: Navedeno se predlaže obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoji zemljišnoknjižni sud. Prihvaćen Prihvaćen
75 GRAD ZAGREB Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Članak 105. Predlaže se u stavku 1. točki 16. podtočki g) zamijeniti riječ „domaćinstvima“ riječju „kućanstvima“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se izbjeglo korištenje pojma „domaćinstvo“ obzirom da se kroz cijeli Zakon koristi ispravni pojam „kućanstvo“. Prihvaćen Prihvaćen
76 GRAD ZAGREB Naknada zbog blizine odlagališta, Članak 97. Predlaže se u članku 97. stavku 5. predlaže se izmijeniti tekst „dokaz da vlasnik nekretninu koristi za stalno stanovanje“, navesti „dokaz da vlasnik nekretnine ima prijavljeno prebivalište u toj nekretnini te da u njoj stalno boravi“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se odredbe članka 97. stavka 5. Zakona uskladile s odredbama Zakona o prebivalištu (NN 144/12, 158/13). Prihvaćen Prihvaćen
77 GRAD ZAGREB Poticaji i potpore u gospodarenju otpadom, Članak 94. Predlaže se u članku 94. stavku 1. točki 5. izmijeniti tekst da glasi: „kućno kompostiranje i recikliranje biootpada“. Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se izbjeglo korištenje pojma „domaćinstvo“ obzirom da se kroz cijeli Zakon koristi ispravni pojam „kućanstvo“. Prihvaćen Prihvaćen
78 GRAD ZAGREB Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 91. Predlaže se u članku 91. stavku 5. izmijeniti tekst „stavka 88.“ u „članka 90.“. Obrazloženje: Očitom omaškom umjesto „članka 90.“ naveden je „stavka 88.“. Prihvaćen Prihvaćen
79 GRAD ZAGREB Integrirana mreža postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada , Članak 84. Predlaže se u članku 84. stavku 3. izmijeniti tekst „stavka 3.“ u „stavka 1.“. Obrazloženje: Očitom omaškom umjesto broja „1“ naveden je broj „3“. Prihvaćen Prihvaćen
80 GRAD ZAGREB Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, Članak 74. U stavku 6. točki 6. potrebno je brisati ponavljanje teksta: “te razloge”. Obrazloženje: Očitom omaškom je ponovljen isti tekst. Prihvaćen Usvojeno.
81 GRAD ZAGREB Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. Predlaže se u članku 67. stavku 1. točki 12. navesti na koji se Plan navedena odredba odnosi. Obrazloženje: U članku 67. stavku 1. točki 12. nije razvidno na koji se Plan navedena odredba odnosi. Prihvaćen Usvojeno.
82 GRAD ZAGREB Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 66. Predlaže se u članku 66. stavku 6. iza teksta „odlukama o načinu pružanja“ dodati riječ „usluge“. Obrazloženje: Očitom omaškom izostavljena je riječ „usluge“ . Prihvaćen Usvojeno.
83 GRAD ZAGREB Zahtjev za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, Članak 49. U stavku 11. potrebno je pozvati se na članak 48. stavak 2. ovoga Zakona. Obrazloženje: Očitom omaškom je naveden članak 46. stavak 2., umjesto 48. stavak 2.. Prihvaćen Usvojeno.
84 GRAD ZAGREB Zahtjev za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, Članak 49. U stavku 1. točkama 10. i 12. i stavku 4. potrebno je pozvati se na članak 46. stavak 11. ovoga Zakona. Obrazloženje: Očitom omaškom je naveden članak 46. stavak 10., umjesto 46. stavak 11.. Prihvaćen Usvojeno.
85 GRAD ZAGREB Dozvola za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, Članak 48. U članku 48. stavku 10. potrebno se pozvati na članak 46. stavak 11.. Obrazloženje: Očitom omaškom je naveden stavak 10. članka 46., umjesto stavak 11.. Prihvaćen Usvojeno.
86 GRAD ZAGREB Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, Članak 47. U stavku 8. članka 47. potrebno se pozvati na stavak 11. iz članka 46. ovoga Zakona. Obrazloženje: Očitom omaškom je naveden stavak 10. članka 46., umjesto na stavak 11. ovoga članka. Prihvaćen Usvojeno.
87 GRAD ZAGREB Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, Članak 47. U stavku 1. članka 47. potrebno se pozvati na stavak 3. ovoga Zakona. Obrazloženje: Očitom omaškom je naveden stavak 3. umjesto stavak 5. ovoga članka. Prihvaćen Usvojeno.
88 GRAD ZAGREB Plan gospodarenja otpadom iz rudarske industrije, Članak 46. U stavku 7. članka 46. potrebno se pozvati na stavak 11. ovoga članka. Obrazloženje: Očitom omaškom je naveden stavak 10. umjesto stavak 11. ovoga članka. Prihvaćen Usvojeno.
89 GRAD ZAGREB Odlaganje otpada, Članak 38. U stavku 3. potrebno se pozvati na članak 37. stavak 8. ovoga Zakona. Obrazloženje: U stavku 3. članka 38. prijedloga poziva se na članak 36. stavak 9. ovoga Zakona, koji se odnosi na pravne lijekove. Stoga, je potrebno se pozvati na članak 37. stavak 8. ovoga Zakona. Prihvaćen Prihvaćeno.
90 GRAD ZAGREB Financijsko jamstvoza gospodarenje otpadom, Članak 34. U stavku 2, predlaže se umjesto riječi: „produžiti važeće financijsko jamstvo ili pribaviti novo financijsko jamstvo“ zamijeniti riječima: „prije isteka roka na koje je izdano financijsko jamstvo isto produžiti ili pribaviti novo financijsko jamstvo i dostaviti ga tijelu koje je izdalo dozvolu.“ Obrazloženje: Navedeno se predlaže radi uspostave boljeg mehanizma kontrole, odnosno s obzirom na svrhu samog financijskog jamstva koji služi za pokriće eventualnih šteta proizašlih iz obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, da se zbog eventualnog nemara pojedinih osoba kojima je izdana dozvola ne dogodi da ista ne raspolaže valjanim financijskim jamstvom niti jedan dan. Prihvaćen Prihvaćeno.
91 GRAD ZAGREB Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. Predlaže se brisanje stavka 8. Obrazloženje: Navedeno se predlaže obzirom da se izdavanjem dozvole za gospodarenje mobilnim uređajem utvrđuje između ostalog da je Elaborat gospodarenja otpadom izrađen u skladu sa Zakonom i pravilnikom te raspolaganje financijskim jamstvom, a koji se odnose upravo na lokaciju određenom dozvolom, a ne i novom lokacijom predviđenom za izdavanje suglasnosti. Za pretpostaviti je da se sa izdavanje suglasnosti određuje osim lokacije i vrsta i količina otpada, koja nije obuhvaćena ranije izdanom dozvolom za gospodarenje mobilnim uređajem. Prihvaćen Prihvaćeno.
92 GRAD ZAGREB Pojmovi, Članak 4. U stavku 1. točka 59. predlaže se izmijeniti tekst da glasi: „Reciklažno dvorište za građevni otpad ne smatra se reciklažnim dvorištem iz točke 58. ovoga stavka.“ Obrazloženje: Očitom omaškom umjesto broja „58“ upisan je broj „57“. Prihvaćen Usvojeno.
93 GRAD ZAGREB Pojmovi, Članak 4. Uz članak 4. Zakona U stavku 1. točki 15. predlaže se izmijeniti tekst da glasi: „glomazni otpad“ je otpadni predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u okviru usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 07. Obrazloženje Očitom omaškom napravljena je tipografska greška u dijelu teksta „…i određen te je u Katalogu…“ Prihvaćen Prihvaćeno.
94 GRAD ZAGREB Pojmovi, Članak 4. U stavku 1. točka 10. iza teksta „uključuje obavljanje postupka zbrinjavanja otpada“ predlaže se dodati tekst „propisane Dodatkom I. ovog Zakona“. Obrazloženje: Nejasno je na koje se postupke postupka zbrinjavanja djelatnost zbrinjavanja otpada odnosi. Prihvaćen Prihvaćeno.
95 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Predlaže se dodatno razmotriti ovlasti komunalnog redara, obzirom na posebne propise koji reguliraju obvezu predočenja osobnog identifikacijskog dokumenta. Prihvaćen Prihvaćen
96 Financijska agencija XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 180. Predlažemo da se doda i Pravilnik čije donošenje smo predložili u članku 89. Zakona te da se propiše rok za njegovo donošenje, a imajući u vidu da su tehničke pojedinosti koje bi bile propisane Pravilnikom nužne za tehničko ustrojavanje i funkcioniranje Registra. Također, skrećemo pozornost da je u članku 180. stavku 1. Nacrta Zakona naveden rok od godine dana od dana stupanja na snagu Zakona za donošenje Uredbe iz članka. 88. stavka 8. Nacrta Zakona, a kojom bi se uredio opseg obveze proizvođača proizvoda i način izvršenja te obveze. Što se tiče RPPO-a, to bi značilo bi se tom Uredbom propisala obveza i opseg obveze proizvođača proizvoda vezano za registraciju i dostavu podataka u RPPO, a što pokazuje da bi i taj rok trebalo uskladiti s prije navedenim rokovima (s rokom za uspostavu RPPO-a iz članka 170. Nacrta Zakona i rokom za donošenje Pravilnika iz članka 89. Nacrta Zakona). . Prihvaćen Djelomično prihvaćen
97 Udruga gradova u RH DODATAK VI, OBRAČUN CIJENE ZA KOLIČINU PREDANOG MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA   1.U izrazu koji se koristi za izračun cijene javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada, kad je Odlukom kao kriterij količine otpada određen volumen spremnika i broj pražnjenja spremnika, nedostaje J kod CV. 2.U izrazu koji se koristi za izračun cijene javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada, kad je Odlukom kao kriterij količine otpada određena masa predanog otpada, nedostaje J kod CM. Prihvaćen Prihvaćen
98 MURAPLAST d.o.o. Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. Za stavke: 3. pribor za jelo (vilice, noževi, žlice, štapići za jelo) 4. tanjuri bilo bi dobro da se ostavi mogućnost dozvoljene uporabe za medicinske svrhe. Dobro promislite prije nego zabranite. Prihvaćen Primljeno na znanje. Prihvaćen.
99 MAJA RUJNIĆ HAVSTAD Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da razina potrošnje laganih plastičnih vrećica ne smije biti veća od 90 vrećica po osobi godišnje, odnosno od 31. prosinca 2025. godine ne veća od 40 vrećica po osobi godišnje. To nije kompatibilno s Člankom 16. i zabranom stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica. Ciljevi oporabe ambalažnog otpada kažu da se mora odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60% ukupne mase otpadne ambalaže nastale na području Republike Hrvatske. Prema Članku 4., materijalna oporaba je svaki postupak oporabe, uključujući između ostalog i pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i nasipavanje, osim energetske oporabe i prerade u materijale koji će se uporabljivati kao gorivo ili druga sredstva za proizvodnju energije. Znači da su predviđeni vidovi oporabe 2., 3. i 4., prema Članku 6. o hijerarhiji gospodarenja otpadom, koja redom navodi sljedeće prioritete gospodarenja otpadom: 1. sprječavanje nastanka otpada, 2. priprema za ponovnu uporabu, 3. recikliranje, 4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i 5. zbrinjavanje. Ujedno se postavlja zahtjev da se mora reciklirati najmanje 55% i do najviše 80% ukupne mase otpadne ambalaže namijenjene materijalnoj oporabi. Od toga se plastični ambalažni otpad mora reciklirati 22,5 % maseno, što se povećava na 50 % do kraja 2025., odnosno na 55 % do kraja 2030. Zbog čega je postavljen limit na gornju granicu recikliranja? S obzirom na to da su opcije materijalne i energetske oporabe ravnopravne, što se čini na uspostavljanju sustava energetske oporabe u Republici Hrvatskoj? Pregled postupanja s plastičnim otpadom u zemljama članicama EU pokazuje da je najčešća razina recikliranja plastičnog potrošačkog otpada od 30 do 40 %. Ostatak se energetski oporabljuje. Što se u Republici Hrvatskoj čini na pitanju uspostave sustava cjelovitog gospodarenja otpadom koji uključuje sve navedene načine oporabe koji su navedeni u hijerarhiji postupanja s otpadom, pa i energetsku oporabu? Prihvaćen Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona
100 Greenpeace X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. Dopuniti članke koji uređuju sustav POP, pravilima iz članka 8. Direktive o jednokratnoj plastici, kako bi se osiguralo da se POP odnosi na odgovornost za puni životni ciklus - ne samo za troškove skupljanja, nego pokrivanje troškova: - mjera podizanja svijesti o štetnosti plastičnih proizvoda, - skupljanja otpada, prijevoza i obrade, - čišćenja smeća od tih proizvoda i naknadnog prijevoza i obrade, - prikupljanja podataka i izvješćivanja. Prihvaćen Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom.
101 Greenpeace X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. Osigurati da se prihodi ostvareni kroz POP koriste za promociju i poticanje višekratnih alternativa te daju prednost sprječavanju i ponovnoj uporabi. Prihvaćen Odredba o obvezi FZOEU da provodi informativne kampanje je dopunjena.
102 Greenpeace Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. Potrebno je dosljedno provesti zabranu korištenja laganih plastičnih vrećica za nošenje. Treba brisati alineju 6. i 7. stavka 1. članka 58. s obzirom na zabranu laganih plastičnih vrećica za nošenje. Prihvaćen Ciljevi za otpadnu ambalažu navedeni u članku 58. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama tijekom daljnje izrade ovog Zakona.
103 GORAN GREGUREK Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. U st.1.t.4 te vezano t.10, zatim st.3 trebalo bi izmijeniti odnosno dopuniti tekst. Radi se o tome da su u nizu jedinica lokalne samouprave spremnike one same osigurale, odnosno oni su u njihovom vlasništvu. Također su i natpisi na spremnicima već tome prilagođeni. Smatram također da nije dobro rješenje u st.1. t.10 i st.3 propisivati "održavanje natpisa" i "uputa" na samom spremniku, jer se to i do sada često mijenjalo iz razno-raznih razloga. Lijepiti nove naljepnice na tisućama spremnika nema nikakvog smisla. Informiranje korisnika letcima, putem web stranica i/ili facebooka je zadovoljavajuća forma. Prihvaćen Odredba brisana.
104 Ivana Požega Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
105 Ivana Požega NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
106 Mario Pongrac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
107 Mario Pongrac Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
108 MARIJKA ŠOKČEVIĆ Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. 1.Istina je da se u direktivama EU iz 2015 i 2019. g plastične vrećice tretiraju kao ambalaža i ne zabranjuje se njihovo stavljanje na tržište, ali to ne sprečava da se takva zabrana unese u naš zakon jer je sukladna osnovnim intencijama direktive. Takva zabrana postoji u Francuskoj, u 240 gradova u SAD, u Indiji, Bangladešu, Ruandi...Istina je da se 30 posto plastike koja se uštedi zabranom tankih plastičnih vrećica, vrati natrag kroz veću upotrebu debljih vrećica, ali ostaje ušteda od 70 posto! 2. Potrošnja tankih plastičnih vrećica je neumjerena zato što su jeftine, a to uz nedostatak ekološke svijesti dovodi do masovnog odbacivanja u prirodu. Na razvoju ekološke svijesti treba još dugo raditi, a ne znam koliko bi trebalo podignuti cijenu vrećica da ih se počne štedljivo koristiti. Kada se plastika zabrani, skuplje zamjene će se pažljivije koristiti. 3. Ugljikov trag plastičnih vrećica je manji od nego li kod pamuka, papira ili jute, ali što je s mikroplastikom koju udišemo i jedemo, što je s toksičnim plinovima pri spaljivanu vrećica? Korištenje plastike nije dobar način smanjenja emisije CO2. 4. Promjene navika nitko ne voli, ali ako se ponude dobra rješenja, onda to lakše ide. Poduzetnici koji brinu za gubitak radnih mjesta već su se trebali pripremiti za promjene koje dolaze, ne mogu očekivati da se zaštićuje proizvodnja koju cijeli svijet napušta. 5. Uz tanke vrećice za nošenje treba zabraniti i vrlo tanke (manje od 15 mikrona) vrećice za nošenje jer i sada već ljudi koriste 2-3 vrlo tanke kao jednu tanku. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
109 Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom Naknada gospodarenja otpadom, Članak 100. Stavak 3 - potrebno je dodati i troškove rada sustava koji ovdje nisu navedeni. Dodatno, potrebno je definirati način formiranja Naknade koju naplaćuje Organizacija. Naime, Fond u ovom slučaju financira iz sustava i rad Registra (Fine) i druge troškove koji su potrebni za izvješćivanje. Da li će u slučaju rada Organizacije i ona sudjelovati u ovim troškovima? Stavak (6) - nema razloga za ovo izuzeće, ovo su kategorije koje se sakupljaju i u reciklažnim dvorištima Nije prihvaćen Odredbe predstavljaju prijenos direktiva
110 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" Obvezna minimalna javna usluga, Članak 73. Predlažemo brisanje članka 73. Obrazloženje: Cijena minimalno javna usluga ako ne sadrži jasno o kojoj se USLUZI radi, po nazivu, jedinici mjere količini, cijeni i iznosu usluge suprotna je odredbi članka 63. Općeg poreznog zakona. Nije prihvaćen Pitanje je uređeno odredbom u članku 73. stavku 2.
111 Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" Cijena Javne usluge, Članak 72. Predlažemo brisanje točke 2. iz stavka 2. Korisnici ne pitaju za cijenu usluge prema količini predanog otpada, i spremni su plaćati svaku cijenu koja omogućava da se što više otpada pretvori upotencijalnu sirovinu. Zadržavanje paušala štetno je i nestimalativno za odvajanje otpada na pragu korisnika. Bojazan davatelja uslugu da će korisnici izbjegavati isporuku te da će otpad bacati u okoliš predstavlja grubo nepovjerenje prema korisnicima usluga. Ne smatramo da i će i toga biti ali zaboravili ste da važan dio sustavu je edukacija korisnika, a ko treba i na mjestu odlaganja otpada, te sustavkontrole uz angažiranje kom.redara i plaćenih kontrolora opremljeni sa odgovarajućom tehnikom do snimanja mjesta odlaganja. Nije prihvaćen Javna usluga je usluga od općeg interesa i jedan je davatelj takve usluge u JLS
112 Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom Savjeti za posebnu kategoriju otpada, Članak 93. stavak 2. radi veće učinkovitosti rada pojedinog savjeta predlaže se da se osnuje Savjet za svaku kategoriju zasebno, ovako spojeni Savjeti obzirom na različitu problematiku pojedine kategorije neće biti dovoljno učinkoviti. Nije prihvaćen Pitanje će se, prema potrebi urediti poslovnikom.
113 Josip Kireta Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
114 Josip Kireta NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
115 Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom Financiranje Javne usluge, Članak 63. stavak 2 - Preformulirati: Fond financira srazmjerne troškove usluga. Nadalje, navodi se da se troškovi financiraju iz sredstava prikupljenih naplatom naknade gospodarenja otpada. U reciklažnom dvorištu npr. prikuplja se i otpadna EE za koju se Fond naplaćuje ulaznu naknadu, stoga predlažemo da se omoguće izvori financiranja od svih posebnih kategorija. Nije prihvaćen Pitanje će se urediti podzakonskim propisima.
116 Jelena Vragolović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Slažem se i sa zabranom prodaje i korištenja bilo kakve jednokratne plastike (jednokratan pribor za jelo, slamke, razni plastični štapići, plastični tanjuri i čaše...). Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
117 Marko Pandža NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Protiv zabrane plastičnih vrećica . Plastične vrećice se ne trebaju zabraniti, ali se treba davati potporu recikliranju plastike opcenito. Reciklirana plastika je nekakav proizvod koji se vec prije koristio i onda je reciklirano i od njega napravljen potpuno novi proizvod, odnosno plastika nije zavrsila nigdje u prirodi, nego je ona opet proizvod. Treba potpora koristenja reciklirane plastike, s cime ce se indirektno poboljsati i prikupljanje plastike, zbog potrebe istih. Nuzno je koristiti model, koji se koristi kod npr. cigareta u razvijenim zemljama. Porez je jako velik jer su one opasne za zdravlje, ali zbog toga se puni drzavna blagajna od toga poreza i kasnije lijece ti isti ljudi. Plastika od original materijala se treba oporezovati vise, dok reciklirana se treba podupirati i staviti porezne olaksice. S time se dobije, da kupac moze izabrati vrecicu od recikliranom materijala od npr 5kn ili od original materijala od 15kn. S time kupac sam moze odlucivati. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Pitanje potpore recikliranju plastike te udjela i utjecaja reciklata u plastičnim vrećicama razmotrit će se u narednom periodu.
118 Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada , Članak 62. stavak 3 - točka 1. propisuje da javna usluga uključuje da se glomazni otpad prikupi na lokaciji jednom godišnje, dok je u članku 82, stavak 1, navedeno... barem jednom u kalendarskoj godini. Predlaže se da se dinamika preuzimanja glomaznog otpada od korisnika ostavi svakom davatelju da sam odluči koja će to dinamika biti. Definiranje dinamike odvoza je prenormiranje Zakona. Nije prihvaćen Zakonom se propisuje minimum, a o potrebi korištenja usluge odlučuje korisnik usluge.
119 Dominik Radoš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
120 Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom Ukidanje statusa otpada, Članak 43. stavak (3) - točka 1. vrste otpada koji ulaze u postupak oporabe - ova formulacija navodi se kao posebni kriterij za ukidanje statusa otpada za određenu tvar ili predmet koji nastaje kao rezultat oporabe. Dosadašnja praksa je pokazala da upravo ovakva formulacija stvara znatne prepreke u postupku ukidanja statusa otpada. Status otpada se uvijek ukida otpadu koji je izašao iz procesa oporabe, a ne otpadu koji ulazi u proces, te je puno puta upravo ovakav pristup onemogućio ukidanje statusa otpada proizvodu koji je izašao iz procesa. Pri oporabi otpadne gipsane ploče koja ima ključni broj 17 08 02 kada uđe u proces oporabe, nastaje gips i papir koji po pozitivnim zakonskim propisima imaju ključni broj iz grupe 19. Ne ukidamo status otpada otpadnoj gipsanoj ploči već gipsu koji je nastao jer se on može koristiti kao sirovina, dok otpadni papir ostaje otpad (njemu se ne ukida status). Stoga molim da se ovaj posebni kriterij preformulira na način da se ovaj posebni kriterij ukloni. Potrebno je propisati posebne kriterije za ono čemu se ukida status otpada, a ne otpadu koji ulazi u proces. Nije prihvaćen Radi se o prijenosu odredbe direktive.
121 Nikolina Konjević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i proširiti zabranu na vrlo lagane. Zbog loše kvalitete plastične vrećice se kratko koriste, zbog niske cijene dijele se nekontrolirano, okolišu nanose štetu, a jednostavno je zamijeniti ih alternativama koje trebaju biti za višekratnu upotrebu. Simbolična naplata nije riješila ovaj problem i jedino će zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje bitno popraviti situaciju. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
122 Viktoria Krčelić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Također, zakonskim odredbama treba konkrentim mjerama poticati smanjenje korištenja jednokratne plastike. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu ili kupnja hrane ili pića s ambalažom od jednokratne plastike izravno utječe na okoliš jer će ti predmeti vrlo vjerojatno završiti na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Činjenice pokazuju da se reciklaža plastike odvija u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Nadalje, argument očuvanja radnih mjesta jednostavno nije dovoljan naspram dugoročnog štetnog učinka po okoliš. Problem jednokratne plastike nije nastao jučer i već podulje vrijeme smo svi upoznati s njime tako da su tvrtke koje se time bave imale vremena i trebale to uzeti u obzir te razmisliti o načinima prilagodbe poslovanja, umjesto da inzistiraju da zakoni kroje njima u korist, umjesto u korist većeg dobra. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
123 Tamara Grdić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
124 Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. Stavak 7 - navodi se registar udruga - mislimo da je isto potrebno izbaciti jer udruge ne obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom Nije prihvaćen Udruga može obavljati djelatnost gospdaorenja otpadom u sklad sa ovim zakonom.
125 Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom Opća obveza odvojenog sakupljanje otpada, Članak 19. Stavak (2) točka 2 - potrebno je obuhvatiti i mogućnost obavlja djelatnosti obrade biootpada biološkom obradom pri čemu nastaje otpadna voda. Naime, postoje uređaji koji upravo rade biološku obradu biootpada (otpad od hrane) koji se koriste u ugostiteljskim objektima (hoteli, restorani, studentski domovi) koji doprinose sprječavanju nastanka hrane. Stoga je u ovom članku potrebno omogućiti hotelima i drugim ugostiteljskim objektima koji pripremaju i služe hranu da mogu raditi bez ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom. Nije prihvaćen Zakon ne propisuje tehnologije koje je potrebno koristiti.
126 Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. stavak 1 - definira slijedeće ...a lokacija na kojoj se može obavljati djelatnost oporabe odnosno zbrinjavanja otpada ne mora biti planirana dokumentom prostornog uređenja ako se nalazi u području komunalno-servisne, industrijske, poslovne ili gospodarske namjene. Isto je potrebno navesti i za uvjete za dozvole za gospodarenje otpadom u članku 28 ili 29, jer ako CGO može biti u navedenim zonama onda i ostale djelatnosti to mogu. Nije prihvaćen Odredbe o prostornim planovima su brisane.
127 Snježana Hodalj Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
128 Snježana Hodalj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
129 Mihaela Hrvojić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
130 Mihaela Hrvojić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
131 Matija Golub Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
132 Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom Pojmovi, Članak 4. stavak 1 točka 2. biorazgradiva plastika - definicija je netočna - razgradnjom biorazgradive plastike nastaje i mikroplastika - korigirati Nije prihvaćen Definicija je prenesena iz direktive 2019/904
133 Matija Golub NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
134 Ivan Babić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
135 Ivan Babić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
136 Valentina Flanjak Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
137 Valentina Flanjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
138 Ivana Brnardić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI !!! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britanijiodbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
139 Ivana Brnardić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britanijiodbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
140 Antonio Crnić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
141 Antonio Crnić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
142 Magdalena Bišćan Anić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
143 Gordana Gecan Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA !!! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britanijiodbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu
144 Gordana Gecan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA!!! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britanijiodbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
145 Ana Kardum NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA - ako želimo sačuvati okoliš! Predlažem brisanje stavka 3. članka 16. ovog Zakona. Sve činjenice o plastičnim vrećicama i njihovim alternativama, 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine…………………………………….- plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt………………………………………- plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa…………………..- plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova).......- plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica)………………….- manje od 1 litre za plastične vrećice ……………………………………………………………..- 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više ……………………………………………………………..- 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Sa ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za porizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a)………….1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a……..300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih)…………………………….....45 000 - Papirnih vrećica s ručkama……………………………………………65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi………………………………………72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe………………………………………….25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag).……………………..42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe)………………………..55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 33. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 34. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 35. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 36. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 37. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 38. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 39. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 40. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvijetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 41. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 42. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog odbija se prijedlog brisanja članka 16. stavka 3. ovog prijedloga Zakona.
146 Dražen Radelja Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI !!! Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Alternative, koje se iz nekog razloga promoviraju, nisu prihvatljive. Da bi se proizvela 1 tona polietilena(oko 200 000 plastičnih vrećica) potrebno je manje od 200 litara vode. Za 10 000 papirnatih vrećica, potrebno je potrošiti 15 do 20 000 litara vode, odnosno 3,5 tona drva, a za samo 1 pamučnu vrećicu/torbu 2700 litara te se u uzgoju pamuka koristi 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno.
147 Dražen Radelja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Alternative, koje se iz nekog razloga promoviraju, nisu prihvatljive. Da bi se proizvela 1 tona polietilena(oko 200 000 plastičnih vrećica) potrebno je manje od 200 litara vode. Za 10 000 papirnatih vrećica, potrebno je potrošiti 15 do 20 000 litara vode, odnosno 3,5 tona drva, a za samo 1 pamučnu vrećicu/torbu 2700 litara te se u uzgoju pamuka koristi 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
148 Saša Košić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI !!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
149 Saša Košić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
150 Hrvoje Pavlak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA - ako želimo sačuvati okoliš! Predlažem brisanje stavka 3. članka 16. ovog Zakona. Sve činjenice o plastičnim vrećicama i njihovim alternativama, 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine…………………………………….- plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt………………………………………- plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa…………………..- plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova).......- plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica)………………….- manje od 1 litre za plastične vrećice ……………………………………………………………..- 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više ……………………………………………………………..- 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Sa ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za porizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a)………….1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a……..300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih)…………………………….....45 000 - Papirnih vrećica s ručkama……………………………………………65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi………………………………………72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe………………………………………….25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag).……………………..42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe)………………………..55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 33. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 34. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 35. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 36. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 37. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 38. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 39. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 40. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvijetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 41. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 42. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog odbija se prijedlog brisanja članka 16. stavka 3. ovog prijedloga Zakona.
151 Ana pilat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM ZA ZABRANU PLASTICNIH VRECICA! ZA ZIVOT ! Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
152 Marijana Maloča NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA - ako želimo sačuvati okoliš! Predlažem brisanje stavka 3. članka 16. ovog Zakona. Sve činjenice o plastičnim vrećicama i njihovim alternativama, 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine…………………………………….- plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt………………………………………- plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa…………………..- plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova).......- plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica)………………….- manje od 1 litre za plastične vrećice ……………………………………………………………..- 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više ……………………………………………………………..- 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Sa ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za porizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a)………….1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a……..300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih)…………………………….....45 000 - Papirnih vrećica s ručkama……………………………………………65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi………………………………………72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe………………………………………….25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag).……………………..42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe)………………………..55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 33. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 34. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 35. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 36. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 37. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 38. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 39. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 40. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvijetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 41. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 42. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog odbija se prijedlog brisanja članka 16. stavka 3. ovog prijedloga Zakona.
153 Michael Šantić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI !!! Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu
154 Željko Šintić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA - ako želimo sačuvati okoliš! Predlažem brisanje stavka 3. članka 16. ovog Zakona. Sve činjenice o plastičnim vrećicama i njihovim alternativama, 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine…………………………………….- plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt………………………………………- plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa…………………..- plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova).......- plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica)………………….- manje od 1 litre za plastične vrećice ……………………………………………………………..- 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više ……………………………………………………………..- 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Sa ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za porizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a)………….1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a……..300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih)…………………………….....45 000 - Papirnih vrećica s ručkama……………………………………………65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi………………………………………72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe………………………………………….25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag).……………………..42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe)………………………..55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 33. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 34. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 35. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 36. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 37. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 38. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 39. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 40. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvijetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 41. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 42. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog odbija se prijedlog brisanja članka 16. stavka 3. ovog prijedloga Zakona.
155 Michael Šantić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
156 Tomislav Lamza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI!!! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britanijiodbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
157 Tomislav Lamza Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
158 Tomislav Lamza NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Vezano uz smanjenje onečišćenja okoliša filtrima duhanskih proizvoda (opušcima), napominjemo da će se ovo pitanje urediti kroz odgovarajući propis u okviru prijenosa Direktive (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš u nacionalno zakonodavstvo.
159 Nicole Pecirep NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
160 HGK Pravni lijek, Članak 157. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu da se u stavku 2. iza riječi 'članka', izbriše riječ 'ne'. Naime, potrebno je tvrtkama omogućiti pravni lijek bez uzrokovanja nepotrebnih troškova i opterećivanja sudova nepotrebnim postupcima. Nije prihvaćen Nije prihvaćen
161 HGK Izvršenje inspekcijskog rješenja, Članak 155. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je navod iz stavka 5. protuzakonit. Članice predlažu preformulirati ili brisati stavak. Obrazloženje: Postupanje zemljišnoknjižnog suda određuje isključivo Zakon o zemljišnim knjigama i ne može se drugim propisom odrediti dužnost suda da uvaži nečiji prijedlog. Nije prihvaćen Odredba propisuje način određivanja troškova izvršenja
162 HGK Izvršenje inspekcijskog rješenja, Članak 155. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je navod iz stavka 3. ovog članka protuzakonit. Članice ističu kako iz ovako formuliranog stavka proizlazi kako je naplata moguća samo na temelju rješenja kojim se donosi mjera. Članice predlažu preoblikovanje predmetnog stavka. Nije prihvaćen Radi se o zakonu stoga nije razvidno kako odredba može biti protuzakonita, no, po donošenju, moguće je provjeriti ustavnost odredbi.
163 HGK Nadzor pošiljaka otpada, Članak 147. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu da se u stavku 1. ovog članka iza riječi 'otpada' doda sljedeći tekst 'na mjestu utvrđivanja sumnje'. Naime temeljem iskustva u praksi, ne treba se dozvoliti, ukoliko se sumnja utvrdi na granici, ulazak predmetne pošiljke otpada u RH. Nije prihvaćen Nije prihvaćen
164 HGK Zabrana obavljanja djelatnosti gospodarenja otpadom, Članak 146. Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK smatraju odredbe iz stavka 5. predmetnog članka izrazito restriktivnom. Mnogi operateri, a zbog dugotrajnosti postupka ishođenja dozvola, možda neće biti u mogućnosti pravovremeno izvršiti usklađivanje. Članice predlažu da se umjesto privremene obustave koristi instrument rješenja kojim se propisuje rok za usklađivanje elaborata s novim Zakonom. Tek nakon iskorištavanja ovakvih mjera treba se pribjeći obustavi obavljanja djelatnosti. Nije prihvaćen Obavljanje djelatnosti bez odgovarajjućeg propisanog akta predstavlja nelojalnu konkurenciju svih osobama koje su ishodiel taj akt.
165 HGK Inspekcijske mjere, Članak 138. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu da se tekst iz stavka 1. predmetnog članka '(u daljnjem tekstu: nadzirana osoba)', premjesti u članak 137. Zakona u kojem se navedeno prvi put spominje. Nije prihvaćen U člancima se koristi različiti izričaj
166 HGK Sanacija lokacije onečišćene otpadom, Članak 107. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je navod iz stavka 5. predmetnog članka protuzakonit. Članice predlažu preformulirati ili brisati stavak. Obrazloženje: Postupanje zemljišnoknjižnog suda određuje isključivo Zakon o zemljišnim knjigama i ne može se drugim propisom odrediti dužnost suda da uvaži nečiji prijedlog. Nije prihvaćen Nije prihvaćen
167 HGK Naknada gospodarenja otpadom, Članak 100. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK zalažu se za izmjenu stavka 2. predmetnog članka na način da se na kraju doda sljedeći tekst: 'Proizvođači koji imaju Ugovor sa Organizacijom, dužni su naknadu gospodarenja otpadom plaćati Organizaciji po računu Organizacije'. Obrazloženje: Organizacije koje već sada djeluju u Republici Hrvatskoj pribavile su mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koja je izdala mišljenje kako je svaki oblik propisivanja naplate naknade drugačiji od njihovog rješenja kršenje tržišnog natjecanja (Klasa: 034-08/2014-01/391Urbroj: 580-12/26-15-011Zagreb, 17. srpnja 2015.) Nije prihvaćen Pitanje će se urediti podzakonskim aktom
168 HGK Savjeti za posebnu kategoriju otpada, Članak 93. Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK mišljenja su kako je u stavku 2. potrebno za svaku od ključnih posebnih kategorija otpada osnovati i zaseban Savjet. Stoga predlažu da tekst u navedenom stavku glasi: 'Savjeti iz stavka 1. ovoga članka su: Savjet za otpadna vozila, i Savjet za otpadne gume, Savjet za otpadne baterije, i Savjet za EE otpad i Savjet za otpadnu ambalažu.' Sustavi za svaki od navedenih posebnih kategorija otpada imaju svoje specifičnosti, drugačije postupke oporabe i tehnologije koje primjenjuju. Stoga članice Udruženja predlažu osnivanje zasebnih Savjeta za svaku od kategorija otpada. Nije prihvaćen Pitanje će se, prema potrebi urediti poslovnikom.
169 HGK Usluge gospodarenja otpadom koje osigurava Fond, Članak 92. Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK pitaju se zbog čega je odredba iz stavka 12. uvedena u Zakon i predlažu njezino brisanje. Budući da se unaprijed određuje količina i vrste otpada, a ukoliko će biti više ovlaštenika za istu uslugu obrade otpada, na ovaj se način omogućava Fondu da pogoduje jednom gospodarskom subjektu. Ovakva odredba suprotna je i ravnopravnoj tržišnoj utakmici. Članice Udruženja stoga predlažu omogućavanje svim ovlaštenicima za istu uslugu obrade otpada obavljanje djelatnosti sukladno vlastitim mogućnostima i kapacitetima, bez ograničavanja. Nije prihvaćen Radi se primjeni reda prvenstva koja je obvezna kod ovakvih odluka.
170 HGK Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 91. Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je potrebno u stavku 6. iza riječi 'Temeljem' dodati riječ 'pravomoćnog'. Nije prihvaćen Izvršnost i pravomoćnost rješenja su uređeni Zakonom o općem upravnom postupku
171 Igor Drašković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
172 HGK Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 90. Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK predlažu da se u stavku 2., alineji 1. na kraju teksta doda i sljedeće tekst: 'i otpadna ulja'. Nije prihvaćen Radi se o prijenosu odredbi direktive
173 Udruga Tatavaka Opće odredbe, Članak 112. (3) Ministar naredbom može zabraniti isporuku u Republiku Hrvatsku otpada namijenjenog oporabi spaljivanjem radi zaštite integrirane mreže za obradu miješanog komunalnog otpada, ako je izvjesno da bi se zbog takvih isporuka otpad koji nastaje u Republici Hrvatskoj morao zbrinuti na način koji nije usklađen s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Potrebno je definirati da je zabranjeno u RH uvoziti bilo kakvu vrstu komunalnog otpada namijenjenu oporabi spaljivanjem, s obzirom da RH nema adekvatne uvjete, a i bilo kakva vrsta spaljivanja ugrozila bi ciljeve koje RH mora ispuniti, a tiču se recikliranja i ponovne uporabe komunalnog otpada. Nije prihvaćen Odredbe o zabrani su dorađene
174 Branimir Radeljić Pojmovi, Članak 4. Predlažem u odredbama Članka 4., stavak 1, točka 74. definirati postupke koji koji kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. Nije prihvaćen Postupci gospdoarenja otpadom će se dodatno urediti podzakonskim aktima.
175 Udruga Tatavaka Sanacija lokacije onečišćene otpadom, Članak 107. (1) Sanaciju lokacije onečišćene otpadom utvrđenu Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske osigurava Republika Hrvatska. Potrebno je definirati da RH osigurava sanaciju i drugih lokacija koje su značajno onečišćene otpadom i za koje ne postoje drugačiji uvjeti sanacije, a ne samo za lokacije koje su definirane Planom gospodarenja otpadom RH. Nije prihvaćen Na navedeno se primjenjuje „onečišćivač plaća“, te prekršajne odredbe ili odredbe Kaznenog zakona, a PGORH se dopunjuje po potrebi
176 Udruga Tatavaka Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
177 Branimir Radeljić Pojmovi, Članak 4. Predlažemo da se, u odredbama Članka 4., stavak 1, točka 19, kao "materijalna oporaba", navede i postupak oporabe iz kojega nastaje gorivi otpad s primjesama drugih vrsta neopasni otpad koji se uporabljuje za nasipavanje iskopa ili u tehničke svrhe pri krajobraznom uređenju; Predlažemo da se u odredbama Članka 4., stavak 1, točka 23, doda i pojam "nasipavanje odlagališta otpada" kao postupak oporabe "nasipavanje otpada"; Nije prihvaćen Pojam „materijalna oporaba“ je preuzet iz direktive 2008/98 Pojedinosti postupaka će se uređivati podzakonskim aktima.
178 HGK Registar proizvođača s proširenom odgovornosti, Članak 89. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu jasnije opisati obvezu: 'ispunjavanju obveze doprinosa postizanja cilja gospodarenja otpadom'. Članicama nije jasno na što se ova odredba odnosi. Ukoliko je riječ o plaćanju, članice Zajednice mišljenja su kako je riječ o nezakonitoj objavi podataka. Članice stoga predlažu brisanje navedenog teksta. Nije prihvaćen Za obvezu vođenja RPPO zadužila bi se FINA
179 Branimir Radeljić Pojmovi, Članak 4. Vezano uz odredba Članka 4., stavak 1., točka 16., predlažemo definirati pojam "raspodjela odgovornosti za gospodarenje otpadom između javnih i privatnih subjekata ". Nije prihvaćen Definicija je preuzeta iz direktive 2008/98
180 Branimir Radeljić XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 179. Predlažemo da se u odredbama Članka 179., stavak 2 taksativno navedu odredbe Zakona s kojima se ovlaštenik treba uskladiti. Nije prihvaćen Nije prihvaćen
181 HGK I. OPĆE ODREDBE, Pojmovi Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK, vezano uz stavak 5., pitaju se zbog čega se proizvođača proizvoda tjera da zadovolji sve uvjete iz stavka 1.? Proizvođaču se nameću veliki troškovi, a pri tome se ne radi na uspostavi sustava i infrastrukture za obraditi i recikliranje. Članice Zajednice zalažu se za ekonomično upravljanje sredstvima koja su uplatile u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Potrebno je sustav gospodarenja posebnim tokovima otpada uspostaviti u suradnji sa svim dionicima sustava kako bi se osigurala njegova učinkovitost. Nije prihvaćen U nacrtu ne postoji stavak 5. ovoga članka. Pitanje upravljanja FZOEU-om uređeno je Zakonom o FZEOU.
182 HGK X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. Članice Zajednice za zaštitu okoliša HGK predlažu da se vezano uz stavak 1. točku 1. nadopuni članak 4. ovog Zakona s definicijom pojam 'rabljeni proizvod'. Obrazloženje: Članice Zajednice naglašavaju kako proizvođač proizvoda ne može snositi odgovornost za proizvode koji su djelomično iskorišteni ili neiskorišteni, kojima je istekao rok valjanosti, dozvola i slično u čitavom lancu prodaje i distribucije. Odgovornost i trošak sakupljanja i zbrinjavanja za takve proizvode snosi posjednik otpada, onaj kod koga su se zatekla takva sredstva. Nije prihvaćen Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom
183 Dijana Peras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Slažem se i sa zabranom prodaje i korištenja bilo kakve jednokratne plastike (jednokratan pribor za jelo, slamke, razni plastični štapići, plastični tanjuri i čaše...). Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
184 Sanja Pecirep NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
185 HGK Ciljevi za otpadno ulje, Članak 60. Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK zalažu se za propisivanje obveze izrade analize od strane posjednika s ciljem lakšeg određivanja kategorije otpadnog ulja i lakšeg određivanja njegove odgovarajuće obrade. Nije prihvaćen Specifične obveze o posebnim kategorijama otpada uređuju se podzakonskim aktom.
186 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Ukidanje i poništenje dozvole, Članak 35. Predlažemo dodati članak 2. i 3. Ukoliko se utvrdi da pravna osoba ne ispunjava uvjete i obveze propisane ovim Zakonom istoj se ne može izdati nova dozvola za gospodarenje otpadom na drugoj lokaciji niti se dozvola za gospodarenje može izdati pravnoj osobi u kojoj je odgovorna osoba ili vlasnik osoba koja je bila vlasnik ili odgovorna osoba u pravnoj osobi kojoj je ukinuta dozvola za gospodarenje otpadom zbog nepoštivanja zakonskih propisa. Zabrana izdavanja dozvole traje najmanje 2 godine od ukidanja ili poništenja dozvole. Nije prihvaćen Zabranu obavljanja djelatnosti može kao mjeru izreći sud, te ne vidimo potrebu navedeno provoditi putem tijela koja izdaju dozvolu
187 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. Predlažemo izmijeniti stavak 7. na način da isti sada glasi: (7) Tijelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka po službenoj dužnosti će izvršiti uvid u sudski registar, obrtni registar i registar udruga te će pribaviti uvjerenje da podnositelju zahtjeva, krajnjem vlasniku (fizičkoj osobi) te odgovornoj osobi u pravnoj osobi nije pravomoćno izrečena kazna zabrane obavljanja djelatnosti. Ukoliko je nekoj od navedenih osoba izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti ili ukinuta dozvola za gospodarenje otpadom podnositelj zahtjeva ne može ishoditi dozvolu za gospodarenje otpadom najmanje 2 godine od pravomoćno izrečene kazne ili ukidanja dozvole. Smatramo da je navedena odredba izuzetno bitna kako bi se shvatila važnost poštivanja propisa iz područja gospodarenja otpadom te spriječila mogućnost manipulacija Nije prihvaćen Odredba sličnog sadržaja prijedlogu je propisana u Zakonu o održivom gospdoarenju otpadom, međutim istu ej relativno lagano moguće zaobići, te smatramo da ista predstavlja neopravdano administrativno opterećenje. Za kršenje odredbi propisa predviđene su prekršajne i kaznene odredbe.
188 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. Molimo izmijeniti točku 4. stavka 4. na način da ista sada glasi: 2. dokaz o raspolaganju građevinom u kojoj će se obavljati postupak gospodarenja otpadom pri čemu u slučaju najma (zakupa) dozvola za gospodarenje otpadom ne može biti izdana na duži rok od roka na koji je zaključen ugovor o najmu (zakupu). Nije prihvaćen Propisano je obveza dostave informacija o promjeni uvjeta.
189 Nikola Pecirep NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
190 Dragan Šurlan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Tražim zabranu korištenja svih plastičnih vrećica. To je minimum koji se može učiniti kako bi umanjili unos štetne "mikroplastike" u naša mora. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
191 HGK Miješanje opasnog otpada, Članak 40. Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK mišljenja su kako je odredbe stavka 5. predmetnog članka potrebno drugačije formulirati. Članice Udruženja mišljenja su kako se u primarnoj selekciji moraju izdvojiti sve opasne tvari, budući da onog trenutka kada je otpad u procesu obrade više nije potrebno iz njega izdvajati ništa. Članice Udruženja također se pitaju odnosi li se ovaj stavak na otpad iz uvoza? Kako bi se nedvosmisleno razumjelo na što se stavak odnosi, članice predlažu drugačije formulirati tekst. Nije prihvaćen Radi se o prijenosu odredbe Okvirne direktive.
192 HGK Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu nadopunu točaka navedenih u stavku 5., a kako bi se omogućilo ishođenje dozvole i onim gospodarskim subjektima kojima gospodarenje otpadom nije primarna djelatnost. Nije prihvaćen Stavak 5. uređuje rad odlagališta. Dodatno ne vidimo zapreku da osoba, ako ispunjava uvjete, obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i bez da im je to primarna djelatnost.
193 HGK Obveza ishođenja dozvole i upisa u Očevidnik i Evidenciju, Članak 26. Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK mišljenja su kako je stavak 1. predmetnog članka potrebno jasnije propisati. Naime, sve dok Ministarstvo ne raspiše javni poziv i ne odabere pravnu osobu kao oporabitelja, pravna osoba ne može potpisati ugovor s Fondom. Nije prihvaćen Odredba uređuje obavljanje djelatnosti, a ne izvršavanje ugovornih obveza FZEOU-a.
194 ALDINA BURIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Podržavam potpunu zabranu korištenja plastičnih vrećica, a posebno onih za jednokratnu uporabu. Uvjerena sam da danas postoje mnoge kvalitetne alternative, a također vjerujem da bi se i proizvođači takvih ambalažnih materijala uz pomoć nadležnih mogli preorijentirati na drugu, ekološki prihvatljivu proizvodnju. Iako boravim na otoku na kojem je inače more zaista vrlo čisto, ljeti ipak često u moru naiđem na plastičnu ambalažu, a ponekad se ona toliko raspada (stvaranje mikroplastike pred našim očima) da je nemoguće rukama ugrabiti ostatke koje bi se moglo odložiti u kante za otpatke. Vjerujem da ćete donijeti ispravnu odluku koja će povoljno utjecati na budućnost naše prirode i naše djece. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih jednokratnih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
195 HGK Prateći list, Članak 21. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK smatraju kako je potrebno u stavku 4. jasnije odrediti tko sve ovjerava Prateći list. Nije prihvaćen Pitanje će se urediti podzakonskim aktom.
196 HGK Opća obveza odvojenog sakupljanje otpada, Članak 19. Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK predlažu dodati novi stavak u ovaj članak sljedećeg sadržaja: 'Osoba koja je ishodila dozvolu za postupak sakupljanja ili ima sklopljeni ugovor sa ovlaštenim sakupljačem može na lokacijama prodavatelja koji prodaje proizvod i/ili uređaj i/ili opremu sakupljati male količine određenih posebnih kategorija otpada na posebno označenim mjestima, kako bi se osiguralo lakše postizanje ciljeva Plana gospodarenja otpadom.' Obrazloženje: Članice Udruženja mišljenja su kako nije jasno na koji će se način regulirati sakupljanje malih količina otpada od krajnjih korisnika/građana na lokaciji prodavatelja. Stoga predlažu predmetnu nadopunu. Nije prihvaćen Obveza postupanja posjednika otpada u svezi PKO-a će se dodatno urediti pravilnikom.
197 DAVOR SKROZA Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, Članak 74. ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 5.: (5) Cjenik se donosi za područje pružanja javne usluge i sadrži cijenu u kunama ovisno o kriteriju obračuna količine otpada iz članka 65. ovoga Zakona za masu ili volumen preuzetog spremnika miješanog komunalnog otpada... i CIJENU U KUNAMA ZA OMJU OVISNO O BROJU PRIMOPREDAJA KOMUNALNOG OTPADA PROPISANIH ODLUKOM O NAČINU PRUŽANJA JAVNIH USLUGA. Nije prihvaćen Pitanje ser uređuje Odlukom JLS
198 Prijatelji životinja Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. Podržavamo zabranu stavljanja na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu i laganih plastičnih vrećica te smatramo da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice. Naime, pokazalo se da naplata laganih plastičnih vrećica za nošenje, s debljinom stjenke između 15 i 50 mikrometara, od početka 2019. godine do danas nije utjecala na smanjenje njihove potrošnje, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Ujedno smatramo da se ovim zakonskim izmjenama treba učiniti i korak više, i zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice s debljinom stjenke manjom od 15 mikrometara. Samo na taj način Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom može pokazati stvarnu namjeru da se zaustavi daljnje onečišćenje okoliša plastikom, za što se već godinama intenzivno zalaže udruga Prijatelji životinja, kao i velik broj ekoloških organizacija i inicijativa u Hrvatskoj. Svi tražimo da se donese zakonski okvir koji će u što većoj mjeri osigurati odmak od plastičnih vrećica i drugih jednokratnih plastičnih proizvoda koji preplavljuju planet te da materijali i sustavi za višekratnu uporabu postanu standard u potrošačkim navikama građana i njihovu odnosu prema okolišu. Udruga Prijatelji životinja već više od desetljeća poziva na zabranu prodaje jednokratnih plastičnih vrećica. Educiramo građane da smanje kupovinu proizvoda pakiranih u plastiku te da radije kupuju proizvode u rinfuzi i u većim količinama, čime se izravno smanjuje količina materijala utrošenog na pakiranje. Također, ističemo da se kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Podsjećamo da su naše bake i djedovi u cijelome svojem životu koristili tek nekoliko trajnih torbi uspijevajući obavljati kupovinu u gradovima bez problema, dok se danas svakodnevno nemilice troše i bacaju plastične vrećice u golemim količinama. Jedna platnena torba može se godinama višekratno koristiti, a razgradnja plastičnih vrećica traje jako dugo i šteti okolišu. Procjenjuje se da samo jedna platnena torba zamijeni i do 1000 plastičnih vrećica pa pojedinac može uštedjeti i više od 22 000 plastičnih vrećica samo ako se odluči za ekološku alternativu. Zabranom plastičnih vrećica spasile bi se stotine tisuća životinja, sačuvali prirodni resursi i očuvali ekosustavi. Zbog proizvodnje plastičnih vrećica troše se prirodni resursi i energija, a kasnije pridonose gomilanju smeća, guše životinje u morima i nagrđuju plaže. Osim što se iznimno sporo razgrađuju i predstavljaju ozbiljan ekološki problem, goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu te tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi pa potom i u organizmima životinja i ljudi. Pravi utjecaj plastičnih vrećica osjeti se u životinjskome svijetu, kako u podmorju tako i u ruralnim područjima, gdje ubijaju stotine tisuća kitova, dupina, ptica, tuljana i kornjača koji ih zamijene za hranu. Znamo i za primjere gdje su plastične vrećice progutale koze i druge životinje, što je završilo smrtnim ishodom. Kad jednom proguta plastičnu vrećicu, životinja ju ne može probaviti tako da vrećica ostaje u crijevima. Tamo sprječava probavu hrane i uzrokuje vrlo sporu i bolnu smrt. Procjenjuje se da oceanima pluta četiri milijuna tona plastike. Kako se plastične vrećice dugo raspadaju, kada životinja umre nakon gutanja plastike, a njezino tijelo se raspadne, plastika ponovno dospije u more i nastavlja ubijati ostale životinje. Plastične vrećice uzrokuju velike ekološke probleme jer se desetljećima raspadaju na manje dijelove te se na kraju raspadnu u plastičnu prašinu, vrlo nepoželjnu u okolišu jer kontaminira ekosustave i završava u našoj hrani i vodi. Alarmantna je činjenica da samo toksični dim koji nastaje pri paljenju plastike ubija stotine ljudi svake godine, a plastika na poljima zaustavlja prolaz kisika i uzrokuje neplodnost tla. Manje plastičnih vrećica također bi značilo i manju ovisnost o nafti jer se rade od polietilena, termoplastike dobivene preradom nafte. Iako predstavnici industrija koje se bave preradom plastike i gume navode da se za proizvodnju plastičnih vrećica koristi manje resursa nego za papirnate vrećice, činjenica je da je razgradnja papirnatih vrećica neusporedivo brža i manje štetna za okoliš. No nije cilj koristiti jednokratne vrećice, ni plastične, ni papirnate, već one koje se mogu višekratno koristiti. Praksa je pokazala da obaveza naplate laganih plastičnih vrećica za nošenje, koja je na snazi od početka 2019., nije dovela do smanjenje njihove potrošnje. Besplatne vrlo lagane plastične vrećice, tanje od 15 mikrometara, potrošači i dalje nemilice koriste, i to čak potpuno nepotrebno, npr. kada kupuju samo jedan komad voća ili povrća, iako cijenu u trgovini mogu nalijepiti na pojedinačni proizvod. Dakle, sada već postoje jasni pokazatelji da se simboličnom naplatom plastičnih vrećica i besplatnim dijeljenjem onih najtanjih neće postići značajno smanjenje korištenja plastičnih vrećica. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi, što nije ekonomično i teško je provedivo. Osim toga, recikliranje ne rješava problem njihove daljnje neumjerene proizvodnje zbog koje se troše golemi resursi i toksične kemikalije. Prerada jedne tone plastičnih vrećica stoji 20 000 kuna, dok dobivena sirovina vrijedi svega 160 kuna, što znači da je vrećicu skuplje reciklirati nego proizvesti novu. Stoga je jasno da je jedino rješenje potpuna zabrana njihove upotrebe. Smatramo da zabrana plastičnih vrećica ima i veliku edukativnu vrijednost jer skreće pozornost na utjecaj koji svaki pojedinac ima na zagađenje okoliša. Da su plastične vrećice problem prepoznalo je mnogo država u svijetu koje su ih potpuno zabranile kako bi zaštitile svoj okoliš te životinjski svijet na kopnu i u moru. I Hrvatska, kao turistička zemlja, ima posebne interese zaštititi od plastičnih vrećica vlastite prirodne ljepote i čistu prirodu – svoje more, nacionalne parkove, rijeke, jezera i šume. Također, pridružujemo se i prijedlozima i komentarima Zelene akcije i Greenpeacea, kao i brojnih građana koji podržavaju zabranu prodaje i uporabe i ostalih jednokratnih proizvoda od plastike (pribor za jelo, slamke, razni plastični štapići, plastični tanjuri i čaše...). Zabrana stavljanja na tržište laganih i vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i ostalih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, jedini je učinkovit način smanjenja daljnjeg zagađenja okoliša i pogubnih posljedica gomilanja plastike za planet. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
199 HGK II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK predlažu da se u stavku 1. ovog članka Zakona ne koristi pojam 'spalionica' budući da ovaj pojam nije definiran u članku 4. ovog Zakona. Članice predlažu koristiti pojam ' Postrojenje za spaljivanje otpada'. Članice također predlažu i dodatno usklađivanje sve terminologije koja u Zakonu nije definirana. Nije prihvaćen Odredbe o prostornim planovima su brisane.
200 EKO-FLOR PLUS d.o.o. XVIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 162. Predlažemo brisati točku 43. Nije prihvaćen Obveza je propisana i njeno neizvršenje povlači prekršajnu sankciju
201 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Reciklažno dvorište, Članak 83. Molimo izmjenu ove odredbe, naime obveza raspolaganja građevinom ne može biti na upravitelju RD već na vlasniku reciklažnog dvorišta, odnosno jedinice lokalne samouprave. Nije prihvaćen U opisanom slučaju pretpostavlja se ograničeno raspolaganje temeljem ugovora s vlasnikom.
202 HGK Pojmovi, Članak 4. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu odabir primjerenije hrvatske riječi u točci 60. Stoga predlažu da se umjesto riječi 'recikliranje' koristi izričaj 'oporaba', umjesto 'oporabe' riječ 'obrada'. Nije prihvaćen Pojmovi „recikliranje“ i „oporabe“ su različitog opsega , te je svako recikliranje oporaba , no nije savaka oporaba ujedno i recikliranje, a „obrada“ je viši pojam koji obuhvaća i recikliranje, oporabu i zbrinjavanje.
203 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Standardna veličina i bitna svojstva spremnika, Članak 78. Predlažemo izmijeniti odredbu članka 78. stavka 2. na način da isti glasi: (2) Standardna veličina i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje miješanog komunalnog otpada mora se odrediti na način da je spremnik primjeren potrebi pojedinog korisnika i odgovara ekonomskim mogućnostima davatelja javne usluge Nije prihvaćen Pitanje se uređuje Odlukom JLS
204 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, Članak 74. Molimo brisati odredbu članka 74. stavka 3. obzirom da je ista posebice u slučajevima dodjele koncesije gotovo neizvediva. Cijena javne usluge je predmet natječajnog postupka u kojem slučaju smatramo da je bespredmetno naknadno savjetovanje o cijeni obzirom da se ista ne bi smjela mijenjati u odnosu na onu dostavljenu u natječajnom postupku. Nije prihvaćen Natječaj treba biti u skladu sa zakonom.
205 HGK Pojmovi, Članak 4. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu odabir primjerenije hrvatske riječi u točci 57. Stoga predlažu da se umjesto riječi 'reciklabilni' koristi izričaj 'oporaba obrade'. Nije prihvaćen Pojmovi „recikliranje“ i „oporabe“ su različitog opsega , te je svako recikliranje oporaba , no nije savaka oporaba ujedno i recikliranje.
206 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Ugovorna kazna , Članak 70. Predlažemo brisati a najviše do iznosa godišnje cijene obvezne minimalne javne usluge obračunate korisniku usluge iz stavka 1. ovog članka. Trošak uklanjanja posljedica može daleko premašiti iznos minimalne javne usluge zbog čega smatramo kako visinu iste ne treba ograničiti Nije prihvaćen Radi se ugovornoj kazni, a ostalo je uređeno propisom koji uređuje obvezne odnose.
207 DAVOR SKROZA Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, Članak 74. ČISTOĆA - VARAŽDIN - naslov je pogrešan CJENIK JAVNE USLUGE sadrži : - cijenu OMJU odnosno jediničnu cijenu za jednu primopredaju komunalnog otpada koji se sakuplja u sklopu javne usluge i usluge povezane sa javnom uslugom - jediničnu cijenu za količinu predanog MKO NAPOMENA: - zašto cijena OMJU sadržava i troškove prikupljanja i obrade biootpada jer u tom slučaju što je sa korisnicima koji sami kompostiraju biootpad ...oni MORAJU solidarno sudjelovati u troškovima onih korisnika koji ne žele kompostirati unatoč uvjetima koje imaju (okućnice). Stoga je potrebno podijeliti korisnike iz kategorije kućanstvo na one koji kompostiraju i na one koji ne kompostiraju...predloženi način je diskriminirajući za one koji kompostiraju svoj biootpad. Nije prihvaćen Pitanje se može urediti Odlukom JLS
208 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Nekretnina koja se trajno ne koristi, Članak 69. Predlažemo izmijeniti članak 69. stavak 2. na način da isti sada glasi: (2) Ukoliko je potrebno, trajno nekorištenje nekretnine može se dokazivati i temeljem podataka očitanja mjernih uređaja za potrošnju električne energije, plina, ili pitke vode, ili na drugi način. Ukoliko korisnici ne prilože propisanu dokumentaciju u obvezi su plaćati cijenu minimalne javne usluge za predmetno obračunsko mjesto. Nije prihvaćen Pitanje se uređuje izjavom, a ako je potrebno na drugi način, a izjavom se pristupa i ugovoru.
209 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. Predlažemo izmjenu stavka 4. točke 9. na način da ista glasi: 9. dostaviti davatelju usluge Izjavu o načinu korištenja javne usluge te osobne podatke nužne za uredno vođenje Evidencije i izdavanja računa Nije prihvaćen Podzakonskim aktom će se urediti pitanje Izjave.
210 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. Predlažemo izmjenu članka 68. stavka 1. na način da isti sada glasi: (1) Korisnik javne usluge na području pružanja usluge (u daljnjem tekstu: korisnik usluge) je vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika te korisnici nekretnine koji nisu zemljišno – knjižni vlasnici nekretnine, ali imaju prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine za koju se obračunava javna usluga , a upisani zemljišno – knjižni vlasnik nije poznat. Nije prihvaćen Odbijeno.
211 Institut Plavi svijet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Protivimo se predloženom čl.16 koji omogućava dalju upotrebu laganih plastičnih vrećica u RH. Naime, rezultati praćenja nasukanog otpada na plažama koje smo provodili od 2016.-2020. godine na otoku Lošinju pokazali su da su upravo takve vrećice i njihovi fragmenti među 5 najčešćih vrsta otpada. Takav rezultat nije iznenađenje i podudara se s trendovima na čitavom Mediteranu neovisno o propisanim načinima zbrinjavanja ove vrste otpada. Budući da su iznimno lagane, nošene vjetrom koji je gotovo svakodnevna pojava u priobalnim područjima i na otocima, redovito dospijevaju u more. Plutajući u moru ove vrećice predstavljaju zamke za brojne lebdeće morske organizme te uzrokuju gušenje i probavne smetnje kao jedan od sve češćih uzroka smrtnosti kod velikih morskih životinja - riba, morskih kornjača i morskih sisavaca. Pod utjecajem sunca i soli tanke plastične vrećice se lako raspadaju na manje fragmente koje je iz mora izrazito teško ukloniti te relativno brzo dobivamo čestice mikroplastike koja ugrađivanjem u hranidbene lance ima nepovratan utjecaj na živi svijet mora. Također, tragovi mikroplastike mogu se pronaći u uzorcima morske soli te ih posredno i svi mi unosimo u naše organizme. Sve naveden tvrdnje lako se mogu potkrijepiti referencama iz znanstvene literature. Budući da za lagane plastične vrećice postoje lako dostupne održive alternative, smatramo da je donošenje ovog Zakona prilika da Republika Hrvatska učini potrebne korake i ostavi sve vrste plastičnih vrećica u povijesti te time osigura bolju budućnost našem okolišu. Za Institut Plavi svijet, Jelena Basta, predsjednica Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
212 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. Predlažemo izmjenu stavka 1., točke 12. na način da ista sada glasi: 12. predati miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom ili drugu pravnu osobu ovlaštenu za obradu miješanog komunalnog otpada Nije prihvaćen Odbijeno.
213 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. Predlažemo izmjenu članka 1. točke 6. na način da ista sada glasi: 6. osigurati provjeru da otpad sadržan u spremniku prilikom primopredaje odgovara vrsti otpada čija se primopredaja obavlja te u slučaju da otpad ne odgovara vrsti otpada čija se primopredaja obavlja, davatelj javne usluge nije u obvezi preuzeti spremnik Nije prihvaćen Pitanje je uređeno odredbama o ugovornoj kazni.
214 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. Predlažemo izmjenu stavka 1. točke 5. na način da isti glasi: 5. preuzeti sadržaj spremnika od korisnika usluge i to odvojeno miješani komunalni otpad, biootpad, reciklabilni komunalni otpad i glomazni otpad, osim u slučaju da vrsta otpada ne odgovara spremniku u koji je odložen Nije prihvaćen Pitanje je uređeno odredbama o ugovornoj kazni.
215 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. Predlažemo izmjenu stavka 1. točke 4. na način da ista sada glasi: 4. osigurati korisniku usluge spremnike za primopredaju komunalnog otpada pri čemu je korisnik prilikom primopredaje spremnika davatelju javne usluge dužan dati na uvid osobni identifikacijski dokument korisnika koji je potpisnik Izjave iz članka 65. ovog Zakona Nije prihvaćen Odbijeno.
216 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 66. Predlažemo izmjenu stavka 1., točke 2. na način da ista sada glasi: 2. pružati javnu uslugu u skladu s ovim Zakonom i Odlukom iz članka 64. ovoga Zakona, osim za obračunsko mjesto za koje se ne vrši redovno plaćanje cijene javne usluge Nije prihvaćen Pitanje „ne plaćanja“ i dugovanja se ne rješava „uskratom“ javne usluge.
217 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 66. Predlažemo izmijeniti točku 1. stavka 1. na način da ista sada glasi: Predlažemo brisati točku 1. stavka 1. Navedenom odredbom kako je ista definirana u nacrtu zakona se u potpunosti diskriminiraju privatni koncesionari. Naime, smatramo da bi navedena mogućnost mogla eventualno biti dopuštena na način da isključivo JLS koja ima trgovačko društvo u svom većinskom vlasništvu može Odlukom dodijeliti obavljanje javne usluge tom društvu dok druge JLS koje nemaju većinski udio ili uopće nisu suvlasnici javnu uslugu moraju regulirati putem koncesije. Predlažemo izmjenu na način da točka glasi: 1. trgovačko društvo, koje osniva jedinica lokalne samouprave i u kojem jedinica lokalne samouprave drži većinski dio dionica ili udjela temeljem odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o dodjeli obavljanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada ili Nije prihvaćen Iznesene su kontradikcije, te nije razvidno što je prijedlog
218 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Očevidnik sakupljača i oporabitelja, Članak 44. Molimo izmijeniti točku 2. članka 4. na način da isti sada glasi: 2. oporabitelj ako podnese zahtjev i ako raspolaže dozvolom za gospodarenje otpadom, uređajima i opremom za oporabu otpada, građevinom u kojoj se obavlja oporaba za koju je izdan akt za uporabu sukladno propisu kojim se uređuje gradnja te financijskim jamstvom sukladno članku 34. ovoga Zakona. Nije prihvaćen Radi se o oporabi za koju se ne izdaje dozvola stoga tražiti kao preduvjet dozvolu nema smisla.
219 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Očevidnik sakupljača i oporabitelja, Članak 44. Molimo izmijeniti točku 1. stavka 4. na način da isti sada glasi: 1. sakupljač otpada koji podnese zahtjev i ako raspolaže dozvolom za gospodarenje otpadom, skladištem otpada za koje je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba i financijskim jamstvom u skladu s člankom 34. ovoga Zakona i Nije prihvaćen Radi se o sakupljanju za koje se ne izdaje dozvola stoga tražiti kao preduvjet dozvolu nema smisla.
220 HGK Pojmovi, Članak 4. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je u točci 35. "operater" - opisana definicija nejasna. Stoga predlažu brisanje riječi 'ovog' i dodavanje iza riječi 'Zakona' sljedećeg teksta: 'koji uređuje područje pitanja rudarske djelatnosti' Obrazloženje: Zakon o istraživanju i eksploataciji definira i uređuje pitanja iz područja istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda, trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida … naftno rudarske djelatnosti Zakon o rudarstvu uređuje pitanja iz područja istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina te područje rudarske djelatnosti. Stoga je potrebno u pojmovima jasno naznačiti na koji se zakon referira predmetna definicija. Nije prihvaćen Definicija je preuzeta iz direktive 2006/21
221 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Odlaganje otpada, Članak 37. Predlažemo izmijeniti stavak 4. na način da isti sada glasi: (4) Na odlagalištu otpada dozvoljeno je odlaganje isključivo otpada koji je prošao prethodnu obradu otpada prije odlaganja. Nije prihvaćen Dodavanjem riječi „isključivo“ ne mijenja se smisao.
222 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Postupak izdavanja dozvole, Članak 30. Predlažemo izmjenu točke 2. stavka 1. na način da ista sada glasi 2. da podnositelj zahtjeva za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom raspolaže građevinom za koju je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja ili je za istu građevinu već ranije izdana dozvola za gospodarenje otpadom Nije prihvaćen Dozvola za gospodarenje otpadom je dozvola za obavljanje djelatnosti i ne zamjenjuje akt o uporabi građevine
223 Irena Medak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Podržavam zabranu korištenja plastičnih vrećica i smatram da treba zabraniti i vrlo lagane plastične vrećice tanje od 15 mikrona. Goleme količine plastičnih vrećica i ostalih predmeta od plastike završavaju u svjetskim morima, oceanima i kopnenom okolišu, a tamo predstavljaju životnu opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati. Ni biorazgradive alternative nisu puno bolje jer njihovom razgradnjom nastaje mikroplastika koja završava u okolišu i vodi, a onda i u organizmima životinja i ljudi. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš jer te vrećice završit će vrlo vjerojatno na odlagalištu otpada gdje će se godinama razgrađivati ili u spalionici otpada gdje će se spaliti s ostalom plastikom i povećati količinu stakleničkih plinova u atmosferi. Reciklaža plastike odvija se u najmanjem udjelu, a i za nju su potrebni dodatna energija i resursi. Kao alternativa laganim plastičnim vrećicama mogu se koristiti platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće. Pokazalo se i da naplata laganih plastičnih vrećica nije utjecala na smanjenje njihove uporabe, zbog čega je jedino rješenje njihova potpuna zabrana. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
224 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Prateći list, Članak 21. Predlažemo izmjenu točke 1. alineje 1. na način da ista sada glasi: - fizička osoba (građanin) i predaje pošiljku otpada davatelju javne usluge ili u reciklažno i mobilno reciklažno dvorište Nije prihvaćen Usluga preuzimanja otpada u reciklažnom dvorištu je dio javne usluge koju obavlja davatelj javne usluge
225 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Osiguravanje obrade otpada, Članak 18. Predlažemo izmjenu stavka 6. na način da isti sada glasi: (6) Kad je otpad potrebno oporabiti ili olakšati pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje ili drugi postupak oporabe, otpad se mora sakupljati odvojeno ili se zajedničkim sakupljanjem mora onemogućiti miješanje otpada te se ne smije miješati s drugim otpadom i tvarima koja imaju drugačija svojstva. Nije prihvaćen Zajedničkim sakupljanjem bi se mogla zaobilaziti zabrana miješanja.
226 HGK Pojmovi, Članak 4. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK dodavanje nove definicije: „građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost gospodarenja otpadom“ je građevina koja posjeduje akt za uporabu građevine za proizvodnu namjenu sukladno propisu kojim se uređuje gradnja, a u kojoj se obavlja djelatnost gospodarenja otpadom kao dodatni postupak uz osnovnu djelatnost“ Ovom dopunom integriralo bi se i postojeća postrojenja snažnije u sustav gospodarenja otpadom. Nije prihvaćen Snaženje integracije će se provesti korištenjem ekonomskih instrumenata.
227 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Osiguravanje obrade otpada, Članak 18. Predlažemo izmjenu članka 18. stavka 1. na način da isti sada glasi: (1) Proizvođač ili posjednik otpada dužan je osigurati obradu otpada postupkom pripreme za ponovnu uporabu, prethodnom obradom, recikliranjem ili oporabom sukladno člancima 5. i 6. ovoga Zakona, a u slučaju kad navedeno nije moguće, posjednik otpada je dužan osigurati zbrinjavanje otpada na siguran način sukladno članku 5. ovoga Zakona. Nije prihvaćen Nije razviodno što je prethodna obrada te smatramo da isto u općem slučaju nije postupak gospodarenja otpadom.
228 HGK Pojmovi, Članak 4. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu da se u pojam 'biootpad' iza riječi 'maloprodajnih objekata' doda sljedeći tekst 'uključujući otpadno jestivo ulje'. Obrazloženje: Bez obzira na činjenicu kako je razvidno da otpadno jestivo ulje spada u biootpad, smatramo kako bi krovni dokument koji propisuje gospodarenje otpadom trebao jednoznačno definirati navedeno. U nacrtu ZGO-a na više mjesta spominju se ciljevi gospodarenja otpadnim uljem, a pri tom nigdje nije navedeno kako se postojećim i važećim Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima otpadno ulje definira kao otpadno mazivo ulje i otpadno jestivo ulje Nije prihvaćen Pojam je prenesen iz Direktive 2008/98. Biorazgradivost otpadno ulja, te time i podpadanje pod obuhvat definicije biootpada je opće poznata činjenica koju nije potrebno posebno propisivati zakonom. Dodatno, zakon propisuje donošenje novih podzakonskih akta, a postojeći pravilnik je donesen temeljem Zakona o otpadu.
229 EKO-FLOR PLUS d.o.o. II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. Predlažemo izmjenu stavka 2. na način da isti sada glasi: (2) Centrom za gospodarenje otpadom upravlja trgovačko društvo u privatnom vlasništvu, u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave i/ili jedinice lokalne samouprave. Sve u cilju ravnopravnosti tržišnog natjecanja koje načelo je propisano Ustavom RH Nije prihvaćen Dio prijedloga u svezi obrade MKO koji obavlja druga osoba nije prihvaćen jer je protivan konceptu sustva obrade u CGO-ima.
230 EKO-FLOR PLUS d.o.o. II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. Predlažemo izmjenu stavka 1. na način da isti sada glasi: (1) Lokacija centra za gospodarenje otpadom, odlagališta, spalionice ili drugog energetskog postrojenja moraju biti planirana dokumentom prostornog uređenja ili imati ovlaštenje nadležnog ministarstva, a lokacija na kojoj se može obavljati djelatnost obrade, oporabe odnosno zbrinjavanja otpada ne mora biti planirana dokumentom prostornog uređenja ako se nalazi u području komunalno-servisne, industrijske, poslovne ili gospodarske namjene. Nije prihvaćen Odredbe o prostornim planovima su brisane.
231 HGK I. OPĆE ODREDBE, Pojmovi Članice Udruženja za sekundarne sirovine, sakupljanje i preradu HGK mišljenja su kako je listu pojmova potrebno dodati i sljedeće pojmove koji trenutno nisu opisani: - otpadne emulzije - zauljena voda - građevina druge namjene - rabljeni proizvod Nije prihvaćen Pitanja će se urediti, po potrebi, podzakonskim propisima.
232 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Hijerarhija gospodarenja otpadom, Članak 6. Predlažemo izmjenu točke 1. stavka 2. na način da ista sada glasi: 1. i odlučuje se između dvije ili više mjere prioritet se mora dati mjeri koja daje najbolji ukupni ishod za okoliš, koja može uključivati i odstupanje od hijerarhije gospodarenja otpadom za određeni tok otpada ako je to opravdano rezultatima analize životnog ciklusa ukupnih učinaka stvaranja i gospodarenja tom vrstom otpada i pri čemu je za odstupanje potrebna prethodna suglasnost nadležnog ministarstva Nije prihvaćen Odredba je prijenos direktive 2008/98.
233 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Hijerarhija gospodarenja otpadom, Članak 6. Predlažemo izmjenu točke 4. stavka 1. na način da ista sada glasi: 4. postupci prethodne obrade i oporabe npr. energetska oporaba Nije prihvaćen Odredba je prijenos direktive 2008/98.
234 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM, I. OPĆE ODREDBE Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je ukidanje obveze imenovanja povjerenika za otpad i njegovog zamjenika korak u nazad u sustavu gospodarenja otpadom. Brisanjem navedenih odredbi gubi se važnost osobe koja obavlja poslove zaštite okoliša u kompaniji, pa poslodavci obično zaposlenima pridodaju još neke poslove čak još smatraju da za to nije potrebna niti VSS, dok istovremeno se propisuju obveze koje traže od osoba potpunu angažiranost na visoko sofisticiranim poslovima, multidisciplinarnost u radu, informatičku pismenost i spremnost usvajanja novih programa čim to propiše Ministarstvo. Područje gospodarenja otpadom zahtjeva izvještavanje o svim kategorijama otpada npr. o ambalažnom otpadu tromjesečno , godišnje, ROO godišnje, izvještaji o emisijama, vodama, kao i organizacija navedenih aktivnosti unutar tvrtke traži punu pažnju. Budući da su se u drugim zakonodavnim okvirima, npr. zaštita od požara ili zaštita na radu, zadržale obveze imenovanja povjerenika, članice se zalažu da ista odredba ostane i u Zakonu o otpadu. Nije prihvaćen Odgovornost osoba u pravnoj osobi je već propisana drugim propisima, te ne smatramo nužnim dodatno uređivanje način dodjele zadataka i raspodjele polova unutar pravne osobe.
235 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Pojmovi, Članak 4. Predlažemo izmjenu točke 53. na način da ista sada glasi: 53. »prethodna obrada otpada prije odlaganja« je postupak kojim se u fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje rezanje, usitnjavanje, baliranje, mijenjaju svojstva otpada s ciljem smanjivanja količine ili opasnih svojstava te poboljšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost otpada Nije prihvaćen Pitanje će se ureditit podzakonskim aktom
236 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM, I. OPĆE ODREDBE Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK primjećuju kako u Zakonu nije naveden Popis opasnih svojstava. Članice stoga predlažu da se u predmetni popis navede u jednom od dodataka. Nije prihvaćen Pitanje će se urediti podzakonskim propisaom
237 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Pojmovi, Članak 4. Predlažemo izmjenu točke 52. na način da ista sada glasi: 52. »postupci gospodarenja otpadom« su: sakupljanje otpada i sakupljanje otpada u reciklažnom dvorištu, postupci prethodne obrade (razvrstavanje, sortiranje, rezanje, baliranje, usitnjavanje), oporabe i zbrinjavanja otpada, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom i prijevoz otpada Nije prihvaćen Smatramo kako prethodna obrada ne bi trebala biti zasebni postupak gopdoarenja otpadom
238 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Pojmovi, Članak 4. Predlažemo izmjenu točke 48. na način da ista sada glasi: 48. »ponovna uporaba« je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nije otpad, u istu svrhu u koju je izvorno načinjen u istu ili u neku korisnu svrhu Nije prihvaćen Definicija je prenesena iz direktive 2008/98
239 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Pojmovi, Članak 4. Predlažemo izmjenu točke 30. na način da ista sada glasi: »obrada otpada« su postupci prethodne obrade, oporabe ili zbrinjavanje, uključujući i pripremu prije oporabe ili zbrinjavanja Nije prihvaćen Smatramo kako prethodna obrada ne bi trebala biti zasebni postupak gopdoarenja otpadom
240 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Pojmovi, Članak 4. Molimo da se nasipavanje otpada uz prethodnu obradu uvrsti u dodatak II Nije prihvaćen Pojedinosti postupaka će se urediti podzakonskim aktima, no smatramo kako prethodna obrada ne bi trebala biti zasebni postupak gopdoarenja otpadom
241 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Pojmovi, Članak 4. Predlažemo izmijeniti točku 21. na način da ista sada glasi: 21. »mobilni uređaj za obradu otpada« je pokretna tehnička jedinica u kojoj se otpad obrađuje na mjestu nastanka ili na mjestu ugradnje u materijale postupcima obrade, D1, D2, D3, D4, D5, D6, D7, D10, D11 i D12 Smatramo kako se koristeći mobilni uređajem (šreder) može dobiti SRF pogodan za upotrebu u npr. cementarama Nije prihvaćen Smatramo da se mobilnim uređajem „šrederom“ ne može obavljati odlaganje otpada (D1)
242 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Pojmovi, Članak 4. Molimo dodati točku 5.a koja glasi: „djelatnost obrade otpada uključuje obavljanje poslova obrade“ Nije prihvaćen Propisana je djelatnost, oporabe, zbrinjavanj itd.. mo ne i obrade jer ista obuhvaća oporabu i zbrinjavanje
243 EKO-FLOR PLUS d.o.o. Pojmovi, Članak 4. Predlažemo izmjenu točke 4. na način da ista sada glasi: 4. »centar za gospodarenje otpadom« je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada na jednoj ili više lokacija Nije prihvaćen Pitanje lokacije CGO-a se ne bi trebalo rješavati definicijom CGO-a.
244 ZORAN LALIĆ Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
245 Zrinka Jurišanec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Mislim da bismo trebali ići prema ukidanju korištenja plastike i plastičnih vrećica. Dodatno zagađuje okoliš i ugrožavamo sami sebe i druga živa bića. Platnene torbe možemo koristiti puno duže, te ih se neće, vjerujem, tako olako odmah odbaciti, kao što je to često slučaj sa plastičnim vrećicama (istina, dosta toga ovisi i o svijesti svakoga od nas). Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
246 DAVOR SKROZA Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 5: ...a korištenje ostalih usluga iz članka 62. stavka 3. ovoga Zakona propisuje JLS odlukom o načinu pružanja javnih usluga. Nije prihvaćen Propisano je što se uređuj odlukom JLS.
247 ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Apsolutno podržavamo zabranu korištenja plastičnih vrećica. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
248 Ilda Majić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na neodgovorno ponašanje. Pa i brojna istraživanja pokazuju da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Zauzimajmo proaktivan stav o kružnoj ekonomiji i održivom gospodarenju otpadom, jer otpad ne nastaje sam od sebe. Za svako neselektivno odbacivanje plastičnog otpada zaslužan je ponajprije čovjek. Ali ako imamo kvalitetnu alternativu za svoja postupanja i snažnu infrastrukturu u vidu sustava za selekciju i prikupljanje razvrstanog otpada, a ujedno kad čovjek dobije informaciju o problemu odbačenih plastičnih vrećica onda to prestaje biti problem i ulazi u polje gospodarenja resursima koji se mogu reciklirati. Zabrana ne pridonosi podizanju svijesti o otpadu, ne uklanja naslijeđena ponašanja po pitanju otpada i ne rješava smanjenje odbačenih plastičnih vrećica. Jer, nije vrećica kriva zbog neispravnog postupanja (s njom i čitav lanac proizvodnje i opskrbe), ali pospješuje novi proces gubitka radnih mjesta, što pogotovo u ovoj krizi nikom nije u interesu. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona.
249 Mario Pongrac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA!!! Predlaže se odgoda usvajanja Zakona u naredne dvije godine. Prvenstveno, zbog pandemijekoronavirusa, jer se sada ne mogu sa sigurnošću utvrditi buduće potrebe i mogućnosti, a i u postupanju s otpadom može doći do značajnih promjena. Tokom epidemije, neke od država su ukinule dotadašnju zabranu korištenja jednokratnih proizvoda i trenutačno nije jasno mogu li se takve ugroze zaustaviti bez jednokratnih proizvoda. Umjesto zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih za nošenje, predlaže se njihovo oporezivanje i stvaranje preduvjeta za ponovno korištenje. Također, vezano uz Plan gospodarenja s otpadom, do 1. siječnja 2020. smo trebali reciklirati 50 % komunalnog otpada, a trenutno smo na trenutno smo ispod 30 %. Strategijom razvoja se planira stupanj reciklaže od 55 % do 2030. I dalje se planiraju regionalni centri gospodarenja s otpadom po starim smjernicama, s velikim odlagalištima, iako se spomenutom Strategijom planira smanjenje odlaganja na samo 10 % u narednih desetka godina. Nadalje, nedavno je potpisan ugovor sa Svjetskom bankom, kako bi se do 2022. u postojeći Plan ugradile smjernice kružnog gospodarstva, što će zahtijevati i promjene u Zakonu. Vlada je uz to donijela odluku o izradi Studije – kamo s proizvedenim gorivom iz regionalnih centara, a ispunjenje te obaveze će također zahtijevati promjene u ovom Zakonu. U interesu je svih dionika da zakonski okvir u ovom području bude stabilan, precizan i utemeljen na znanstvenim činjenicama te iskustvima drugih (uspješnijih) država. Česte izmjene pogoduju pravnoj nesigurnosti i nemogućnosti planiranja ulaganja, posebno u slučaju domaćih proizvođača plastičnih proizvoda, prije svega ambalaže/vrećica. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Prijedlog odgode donošenja zakona nije prihvaćen jer se zakonom prenose direktive za što je propisan rok koji bi usvajanjem prijedloga bio prekoračen.
250 Dragan Dajaković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Alternative, koje se iz nekog razloga promoviraju, nisu prihvatljive. Da bi se proizvela 1 tona polietilena(oko 200 000 plastičnih vrećica) potrebno je manje od 200 litara vode. Za 10 000 papirnatih vrećica, potrebno je potrošiti 15 do 20 000 litara vode, odnosno 3,5 tona drva, a za samo 1 pamučnu vrećicu/torbu 2700 litara te se u uzgoju pamuka koristi 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. ZATO NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA !!!!! Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona.
251 Mia Budić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva.
252 Maja Ban NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIVIM SE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA!!!!!!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona.
253 Ivona Kalapač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIVIM SE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA!!!!!!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona.
254 DAVOR SKROZA Financiranje Javne usluge, Članak 63. ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 1....definirati koji su to drugi izvori da ne proizađe da se javna usluga može financirati iz obavljanja drugih djelatnosti koje obavlja davatelj javnih usluga (zbrinjavanje otpada, čišćenje javnih površina, održavanje groblja , pogrebna djelatnost, taxi služba, donacije...i sl.) stavak 2....Fond bi trebao financirati troškove ne samo za otpadnu ambalažu nego i za ostale vrste reciklabilnog otpada koji je u sustavu naplate prilikom stavljanja na tržište, a ako nije potrebno je isto ustrojiti (npr. tekstil) Nije prihvaćen Pitanje Fondovog financiranja će se urediti podzakonskim propisima.
255 Magdalena Bišćan Anić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Kada čitam ove neistine oko zagađivanja okoliša plastičnim vrećicama zapitam se da li je itko od ovih ljudi pročitalo barem jednu studiju o utjecaju plastike i drugih materijala na okoliš? Plastične vrećice ne ispuštaju nikakve toksine, ne zagađuju podzemne vode i okoliš. Samo onečišćuju (čitaj: ružno je vidjeti plastičnu vrećicu bačenu u šumi). Sada dolazimo do alternativnog rješenja koje je mnogo pogubnije za okoliš od plastičnih vrećica. To su platnene i papirnate vrećice. Krenut ćemo od proizvodnje. Za proizvodnju 1.000 plastičnih vrećica potrebno je 200 litara vode, za papirnate 3.800 (tri tisuće osamsto!) litara vode ili 17 puta više. Na efekt staklenika papirnate vrećice utječu 10 puta više. Zauzimaju 70% do 80% više volumena (na odlagalištu, pri transportu). Za njihov transport potrebno je 7 puta više kamiona koji, naravno, ispuštaju plinove (zamislite koje je to opterećenje za okoliš) i najvažnije - za njihovu proizvodnju koristi se jako vrijedna sirovina – drvo. Platnene vrećice su druga alternativa. Proizvode se od pamuka za čiju se proizvodnju koristi samo 3% obradivih površina u svijetu, ali više od 10% svih kemijskih pesticida i čak 25% svih insekticida. Dovoljno je samo reći - Aralsko jezero. Površina jezera smanjila se za 60%, a volumno za 80%, najviše zahvaljujući proizvodnji pamuka. Uzgoj pamuka koristi više od 2,6% svjetske potrošnje vode. Proizvodnja jedne platnene vrećice košta kao proizvodnja 400 plastičnih. AKO ŽELIMO UISTINU SAČUVATI OKOLIŠ NEMOJMO ZABRANJIVATI PLASTIČNE VREĆICE! Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona.
256 Magdalena Bišćan Anić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne dopustimo da glasniji bez potkrijepljenih tvrdnji zavaraju oči javnosti. George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema". Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice". Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje". Argumenti zašto reći plastici DA! 1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje) 2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda. 3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. https://www.wko.at/Content.Node/branchen/oe/Umweltrecht/Plastiksackerl-Folder-Englisch070711.pdf 4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. 5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. 6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš. 7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica. 8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. 9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće. 10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada. 11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica. 12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential). 13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala: 14. Potrošnja sirovine - plastika 1, papir 22 > 22 puta više 15. Staklenički efekt - plastika 3, papir 30 > 30 puta više 16. Faktor trošenja prirodnih resursa - plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više 17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova) - plastika 0, papir 0,025 18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica) - manje od 1 litre za plastične vrećice - 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više - 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više 19. Ili izračun na drugačiji način: - da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode - da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode - da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode. - za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema) 20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama. 21. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica) 22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid. 23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali. 24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000. 25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti. 26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije. 27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo. 28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za proizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm3. 29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona. 30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj. Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija: Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica). Evo, slične računice prikazane na drugi način: U jedan 20 stopni kontejner stane: - Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) 1 800 000 - Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a 300 000 - Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) 45 000 - Papirnih vrećica s ručkama 65 000 - Pamučnih vrećica odnosno torbi 72 000 - Jutene vrećice odnosno torbe 25 000 - Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag) 42 000 - Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) 55 000 31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture. 32. Podaci o ugibanju ogromnog broja životinja (spominju se stotine tisuća godišnje) potpuno su netočni i predstavljaju manupulaciju, što je London Times razotkrio još 2008. godine: http://savetheplasticbag.com/ReadContent609.aspx http://www.scribd.com/doc/65325243/Tracking-Trash-25-Years-of-Action-For-The-Ocean 33. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada. 34. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima. 35. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača. 36. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata. 37. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova. 38. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. 39. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju. 40. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte. 41. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvjetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema. 42. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni. 43. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja. AKO ŽELIMO UISTINU SAČUVATI OKOLIŠ NEMOJMO ZABRANJIVATI PLASTIČNE VREĆICE! Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona,a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
257 DAVOR SKROZA Evidencija prijevoznika otpada, posrednika otpadom, trgovaca otpadom i reciklažnih dvorišta, Članak 45. ČISTOĆA - VARAŽDIN u stavku 6. dodati podstavak 3: 3. u slučaju kada više JLS-a zajednički koristi stacionarno RD, davatelj javne usluge koji upravlja tim RD dužan je zasebno voditi evidenciju o količinama prikupljenog otpada za svaku JLS zasebno. Nije prihvaćen Odbijeno.
258 DAVOR SKROZA Prateći list, Članak 21. ČISTOĆA - VARAŽDIN stavak 3. (3) Osoba koja prevozi otpad dužna je uz pošiljku otpada imati ispunjeni i ovjereni Prateći list. (primijeniti članak 39. st. 4. Pravilnika o gospodarenju otpadom) Nije prihvaćen Pitanje će se urediti podzakonskim aktom.
259 DAVOR SKROZA II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. ČISTOĆA - VARAŽDIN dodati stavke: (6) građevine od lokalnog značaja: – sortirnice – reciklažna dvorišta – ostale građevine za sakupljanje i obradu otpada koje nisu od državnog i regionalnog značaja (7) građevina za sortiranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada (sortirnica reciklabilnog otpada) je građevina za gospodarenje otpadom namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i skladištenju reciklabilnog otpada. (8) jedinica lokalne samouprave povjerava upravljanje sortirnicom davatelju jave usluge (TD u vlasništvu JLS-a) ...isto je definirano PGO RH. Nije prihvaćen Odredbe o prostornim planovima su brisane.
260 DAVOR SKROZA Područje primjene Zakona, Članak 1. TD ČISTOĆA d.o.o. Varaždin 7. Dodatak VII. Obračun cijene obvezne minimalne javne usluge Nije prihvaćen Nejasna primjedba.
261 Marija Sabljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Molim zakonodavce da urade sve u njihovoj moći da se pomogne spašavanju milijuna životinje koja stradavaju, između ostaloga, i zbog plastičnih vrećica i drugih predmeta od plastike, tako da se jednokratne plastične vrećice u potpunosti zabrane. Već godinama živim u inozemstvu, u Belgiji. Jednokratne vrećice su nestale iz upotrebe u trgovinama i brzo su se svi navikli da ih nema. Umjesto njih su na raspolaganju papirnati "škanicli" i mrežaste vrećice za višekratnu upotrebu. Također podržavam i zabranu proizvodnje i upotrebe svih drugih plastičnih predmeta i ambalaže za jednokratnu upotrebu - boca, slamki, čaša i slično. Umjesto njih trebalo bi uvesti biorazgradive materijale. I Hrvatska može bolje! Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih jednokratnih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
262 Ana Jelenić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Podržavam zabranu korištenja bilo kakvih plastičnih vrećica- od najtanjih do najdebljih od najmanjih do najvećih. Probudimo se, ‘minuta do ponoći je’ za poduzeti nužne korake u zaštiti okoliša prvenstveno zakonom o gospodarenju otpadom Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih jednokratnih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
263 Mirjana Ostojić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM " NE zabrani plastičnih vrećica" Lagane plastične vrećice se ne bi trebale zabraniti, jer se mogu reciklirati u novi proizvod i ponovno uporabiti. Proizvode se u RH, za razliku od papirnatih i pamučnih. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
264 Miroslav Francuzević III. SPREČAVANJE NASTANKA OTPADA, Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište Vezano uz Članak 16., niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo
265 Miroslav Francuzević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Kao vlasnik obrta Stari Grad ovaj zakon bi mi nanio ogromne štete u poslovanju jer mi proizvodimo vrećice od regenerata, nažalost morao bih, ako ovaj nacrt zakona prođe, otpuštati djelatnike što bi u našem gradu Vukovaru već pogoršalo situaciju. Radi toga se protivim zabrani prijedloga zakona o zabrani jednokratnih plastičnih vrećica. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
266 Istarska županija - Regione Istriana Savjeti za posebnu kategoriju otpada, Članak 93. Član savjeta trebao bi biti i predstavnik JRS, moguće i putem Hrvatske zajednice županija s obzirom da JRS izdaju dozvole i vode upisnike, a u pravilu nisu upoznate pravovremeno sa izradom propisa. Općenito treba pojačati suradnju između Ministarstva i JRS. Nije prihvaćen Svrha sdavjeta nije jačanje suradnje između županija i Ministarstva, već se navedeno treba postići na drugi način.
267 Barbara Zrnić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI !!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
268 Barbara Zrnić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
269 Istarska županija - Regione Istriana Postupak izdavanja dozvole, Članak 30. Članak 30., stavak 7. - Bilo kojom izmjenom dozvole zadire se, ako ništa drugo onda u interes trećih osoba (svakog tko ima izdanu dozvolu za gospodarenje otpadom ima interes što mu konkurent mijenja stoga je zbog ujednačene primjene potrebno taksativno navesti konkretne slučajeve kada se očevid ne provodi. Nije prihvaćen Pitanje nije potrebno dodatno uređivati kroz ovaj Zakon.
270 Matija Zajec Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIV ZABRANE LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA !!! Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: NielsenDatasets at theKiltsCenter for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenjedokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
271 Edvin Osmanagić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI U Članku 16., predlaže se brisanje stavka kojim se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Nacrt zanemaruje inozemna istraživanja, kao što je dansko Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags (2019.), gdje se, između ostalog, dokazalo da je alternative plastičnim vrećicama potrebno iskoristiti vrlo velik broj puta da bi opravdale potrošnju resursa. Primjerice, vrećica od običnog pamuka treba se nositi do 7.100 puta kako bi se „nadoknadio“ utjecaj njene proizvodnje na okoliš, a vrećica od organskog pamuka mora se upotrijebiti čak do 20.000 puta (dakle, svakodnevno, gotovo 55 godina). Vrećicu za nošenje u istom je kontekstu dovoljno ponovno iskoristiti kao vrećicu za smeće nakon što prestane služiti prvotnoj svrsi. Plastični otpad je osim toga potreban u kružnom gospodarstvu, koje bi Republika Hrvatska trebala uspostaviti, prema uzoru država po veličini i naseljenosti sličnih nama, poput Finske. Dakle, treba težiti smanjivanju plastičnog otpada, ali ne posezati za zabranama. Osim toga, zabrana plastičnih vrećica za nošenje bi negativno utjecala i na postojeće stanje hrvatskog gospodarstva, koje je sada dodatno opterećeno posljedicama epidemije koronavirusa. Bez stvarne potrebe bi se ugrozilo 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama Republike Hrvatske. Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini. EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija.
272 Alojzije Tolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIVIM SE ZABRANI!!!!! U Članku 16., predlaže se brisanje stavka kojim se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Nacrt zanemaruje inozemna istraživanja, kao što je dansko Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags (2019.), gdje se, između ostalog, dokazalo da je alternative plastičnim vrećicama potrebno iskoristiti vrlo velik broj puta da bi opravdale potrošnju resursa. Primjerice, vrećica od običnog pamuka treba se nositi do 7.100 puta kako bi se „nadoknadio“ utjecaj njene proizvodnje na okoliš, a vrećica od organskog pamuka mora se upotrijebiti čak do 20.000 puta (dakle, svakodnevno, gotovo 55 godina). Vrećicu za nošenje u istom je kontekstu dovoljno ponovno iskoristiti kao vrećicu za smeće nakon što prestane služiti prvotnoj svrsi. Plastični otpad je osim toga potreban u kružnom gospodarstvu, koje bi Republika Hrvatska trebala uspostaviti, prema uzoru država po veličini i naseljenosti sličnih nama, poput Finske. Dakle, treba težiti smanjivanju plastičnog otpada, ali ne posezati za zabranama. Osim toga, zabrana plastičnih vrećica za nošenje bi negativno utjecala i na postojeće stanje hrvatskog gospodarstva, koje je sada dodatno opterećeno posljedicama epidemije koronavirusa. Bez stvarne potrebe bi se ugrozilo 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama Republike Hrvatske. Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini. EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Stoga se odbija prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona.
273 Edvin Osmanagić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIVIM SE ZABRANI stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
274 Istarska županija - Regione Istriana Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. Članak 29., stavak 7. - potrebno je odrediti na koju se djelatnost kazne zabrana odnosi odnosi jer ostaje nejasno (nije obrazloženo u obrazloženju članka) s obzirom da podnositelj zahtjeva više ne treba biti registriran za djelatnosti gospodarenja otpadom da bi ishodio dozvolu za gospodarenje otpadom. Nije prihvaćen Odredba je brisana.
275 Matija Zajec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA !!! Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Alternative, koje se iz nekog razloga promoviraju, nisu prihvatljive. Da bi se proizvela 1 tona polietilena(oko 200 000 plastičnih vrećica) potrebno je manje od 200 litara vode. Za 10 000 papirnatih vrećica, potrebno je potrošiti 15 do 20 000 litara vode, odnosno 3,5 tona drva, a za samo 1 pamučnu vrećicu/torbu 2700 litara te se u uzgoju pamuka koristi 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno.
276 Damjan Gerin Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI!!! Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva.
277 Istarska županija - Regione Istriana Zahtjev za izdavanje dozvole, Članak 29. Članak 29., stavak 5., točka 9. - Potrebno je odrediti tko izdaje potvrdu o usklađenosti odlagališta s PGO RH i uvjetima za obavljanje postupaka odlaganja otpada. Nije prihvaćen Odredba je brisana.
278 Božica Vranešić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI !!! Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
279 Božica Vranešić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
280 Luka Stojčević Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIVIM SE ZABRANI !!! Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: NielsenDatasets at theKiltsCenter for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenjedokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
281 Luka Stojčević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIVIM SE ZABRANI!!! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britanijiodbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
282 Damjan Gerin Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI! Vezano uz Članak 16., niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
283 Damjan Gerin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI!! Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: Nielsen Datasets at the Kilts Center for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje dokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
284 Jurica Vučetić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI !!! Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatratiDirektiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo
285 Jurica Vučetić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
286 Patrik Lučan Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva.
287 Patrik Lučan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britaniji odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
288 Morena Balen NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI ! ! Predlaže se odgoda usvajanja Zakona u naredne dvije godine. Prvenstveno, zbog pandemije koronavirusa, jer se sada ne mogu sa sigurnošću utvrditi buduće potrebe i mogućnosti, a i u postupanju s otpadom može doći do značajnih promjena. Tokom epidemije, neke od država su ukinule dotadašnju zabranu korištenja jednokratnih proizvoda i trenutačno nije jasno mogu li se takve ugroze zaustaviti bez jednokratnih proizvoda. Umjesto zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih za nošenje, predlaže se njihovo oporezivanje i stvaranje preduvjeta za ponovno korištenje. Također, vezano uz Plan gospodarenja s otpadom, do 1. siječnja 2020. smo trebali reciklirati 50 % komunalnog otpada, a trenutno smo na trenutno smo ispod 30 %. Strategijom razvoja se planira stupanj reciklaže od 55 % do 2030. I dalje se planiraju regionalni centri gospodarenja s otpadom po starim smjernicama, s velikim odlagalištima, iako se spomenutom Strategijom planira smanjenje odlaganja na samo 10 % u narednih desetka godina. Nadalje, nedavno je potpisan ugovor sa Svjetskom bankom, kako bi se do 2022. u postojeći Plan ugradile smjernice kružnog gospodarstva, što će zahtijevati i promjene u Zakonu. Vlada je uz to donijela odluku o izradi Studije – kamo s proizvedenim gorivom iz regionalnih centara, a ispunjenje te obaveze će također zahtijevati promjene u ovom Zakonu. U interesu je svih dionika da zakonski okvir u ovom području bude stabilan, precizan i utemeljen na znanstvenim činjenicama te iskustvima drugih (uspješnijih) država. Česte izmjene pogoduju pravnoj nesigurnosti i nemogućnosti planiranja ulaganja, posebno u slučaju domaćih proizvođača plastičnih proizvoda, prije svega ambalaže/vrećica. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog o odgodi usvajanja zakona s obzirom da bi se provedbom navedenog prijedloga prekoračili rokovi propisani direktivama. Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
289 Matej Abramović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIVIM SE ZABRANI! Predlaže se brisanje stavka 3., Članka 16. koji glasi „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. U Mišljenju se dodaje da plastične vrećice čine manje od 1 posto smeća, dok su u akciji čišćenja u 116 zemalja (2019.), International Coastal Cleanup, na 7. mjestu najčešćih otpadaka nađenih na obalama (najviše je bilo omota za hranu i cigaretnih opušaka). U zaključku navedene ekspertize stoji da je potrebno raditi na poboljšanju kulture postupanja s otpadom, educirati stanovništvo, te ići u pravcu razvoja sustava odlaganja, sakupljanja i oporabe plastičnog otpada. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Stoga se odbija prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona.
290 Ivan Šnihur Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
291 Ivan Šnihur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIVIM SE ZABRANI ! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
292 Morena Balen Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIV ZABRANE! Vezano uz Članak 16., niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo
293 Rikardo Andreić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI!!!!! Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva.
294 Sonja Zlatović XVIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 164. Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
295 Rikardo Andreić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA! Potrebno je dodatnim odredbama urediti pitanje plastičnih vrećica. Prvenstveno, potrebno je strogo razdvajanje plastičnih vrećica i jednokratne plastike, jer se pitanje vrećice uređuje po EU-direktivi iz 2015., dok jednokratna plastika slijedi EU direktivu iz lipnja 2019.. Kod vrećica je nužno naglasiti da su one ambalaža. Trgovci su dužni dati vrećice za zamatanje proizvoda - plastičnu vrećicu ili po izboru od nekog drugog materijala. I vrećice od 15 do 50 mikrometara, ako se prodaju, morale bi biti bez natpisa. Plastične vrećice za jednokratnu upotrebu pružaju sanitarni i praktični način nošenja namirnica kući te štite zaposlenike i kupce u trgovimama od potencijalno štetnih mikroba na torbama za višekratnu upotrebu. Dansko istraživanje (Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags) pokazalo je da vrećicu od poliestera treba iskoristiti samo 2 puta da bi se opravdao utjecaj njene proizvodnje na okoliš u kontekstu klimatskih promjena i do 35 puta uzimajući u obzir sve ostale činjenice oko njene proizvodnje i distribucije. Ako se takva vrećica iskoristi jednom za nošenje kupljenih proizvoda, a drugi puta kao vrećica za smeće, već se može reći da je njeno plasiranje na tržište bilo opravdano. Također, treba strogo regulirati odvajanje biorazgradljivih vrećica od onih koje to nisu. Biorazgradljive vrećice ulaze u posebni sustav gospodarenjem otpada. Nacrt ne rješava pitanje velikih vrećica u koje se pakiraju odjevni predmeti, obuća i ostali pribor. To je dio ambalaže koje prodavač mora osigurati besplatno, a ni u kojem slučaju ne bi trebalo biti dopušteno naplaćivati vrećice koje imaju natpis s imenom proizvođača. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
296 Lucija Radaković Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIV ZABRANE!! U Članku 16., predlaže se brisanje stavka kojim se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Nacrt zanemaruje inozemna istraživanja, kao što je dansko Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags (2019.), gdje se, između ostalog, dokazalo da je alternative plastičnim vrećicama potrebno iskoristiti vrlo velik broj puta da bi opravdale potrošnju resursa. Primjerice, vrećica od običnog pamuka treba se nositi do 7.100 puta kako bi se „nadoknadio“ utjecaj njene proizvodnje na okoliš, a vrećica od organskog pamuka mora se upotrijebiti čak do 20.000 puta (dakle, svakodnevno, gotovo 55 godina). Vrećicu za nošenje u istom je kontekstu dovoljno ponovno iskoristiti kao vrećicu za smeće nakon što prestane služiti prvotnoj svrsi. Plastični otpad je osim toga potreban u kružnom gospodarstvu, koje bi Republika Hrvatska trebala uspostaviti, prema uzoru država po veličini i naseljenosti sličnih nama, poput Finske. Dakle, treba težiti smanjivanju plastičnog otpada, ali ne posezati za zabranama. Osim toga, zabrana plastičnih vrećica za nošenje bi negativno utjecala i na postojeće stanje hrvatskog gospodarstva, koje je sada dodatno opterećeno posljedicama epidemije koronavirusa. Bez stvarne potrebe bi se ugrozilo 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama Republike Hrvatske. Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini. EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija
297 Lucija Radaković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: Nielsen Datasets at the Kilts Center for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje dokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
298 Milosava Noršić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI!!! Vezano uz Članak 16., niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
299 Istarska županija - Regione Istriana Pojmovi, Članak 4. Članak 4., stavak 1, točka 48. - iza riječi "koji nije otpad" dodati "iako je tako prethodno određen" na način da glasi "»ponovna uporaba« je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda, koji nije otpad iako je tako prethodno određen, u istu svrhu u koju je izvorno načinjen." Nije prihvaćen Definicija je preuzeta iz direktive 2008/98
300 Istarska županija - Regione Istriana Pojmovi, Članak 4. Članak 4., stavak 1, točka 41. - Definicijom „otpadnih ulja“ izostavljena su polusintetička ulja te jestiva ulja pa je isto potrebno dopuniti. Nije prihvaćen Definicija je preuzeta iz direktive 2008/98, a pojedinosti će se urediti podzakonskim aktom
301 Eko Reciklažni Park d.o.o. Usluge gospodarenja otpadom koje osigurava Fond, Članak 92. Predlažemo izmjenu stavka 6., 11. i 13. članka 92. na način da glasi: (6) Ovlaštenje se izdaje osobi koja ispunjava uvjete da raspolaže s postrojenjem i opremom za obradu otpada u Republici Hrvatskoj, kada se obradom, a poštujući sljedeći red prvenstva, dobiva: 1. novi proizvod 2. sirovinu 3. energiju. (11) Fond je dužan sklopiti ugovor o uslugama obrade otpada s osobom koja je ishodila ovlaštenje iz stavka 1. ovoga lanka, uz primjenu reda prvenstva iz stavka 6. ovog članka. (13) Fond osigurava sakupljačku mrežu za sustav povratne naknade sklapanjem ugovora po provedenom Javnom pozivu za iskaz interesa i uslugu sakupljanja otpada u skladu s člankom 62. ovog Zakona. OBRAZLOŽENJE: Predložene izmjene članka 92. u skladu su s ranije predloženim izmjenama i dopunama (čl. 62. i čl. 67). S obzirom da je Fond provedbeno tijelo Vlade Republike Hrvatske u dijelu učinkovitog gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, smatramo kako bi predloženim izmjenama Fond imao kontrolu nad cijelim sustavom gospodarenja Republike Hrvatske te da bi se primjenom ovih odredbi učinkovitije realizirali nacionalni ciljevi gospodarenja otpadom. Nije prihvaćen Prijedlog je protivan nakani koja se želi postići odredbama, što uključuje usmjeravanje napora kroz ugovore na postizanje ciljeva reciklaže, a logistička pitanja transporta otpada većinom nije potrebno provoditi kroz FZEOU .
302 Istarska županija - Regione Istriana Pojmovi, Članak 4. Članak 4., stavak 1., točka 35. - pojam "operater" u domeni gospodarenja otpadom korišten je kao širi pojam (npr. u ROO označava subjekta koji je obveznik dostave podataka). Potrebno je uskladiti. Nije prihvaćen Različiti propisi uređuju različita područja te po potrebi koriste različite definicije za iste pojmove.
303 Milosava Noršić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIVIM SE ZABRANI STAVLJANJA NA TRŽIŠTE JEDNOKRATNIH PLASTIČNIH VREĆICA!! Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
304 Martina Noršić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA!! Predlaže se brisanje stavka 3., Članka 16. koji glasi „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. U Mišljenju se dodaje da plastične vrećice čine manje od 1 posto smeća, dok su u akciji čišćenja u 116 zemalja (2019.), International Coastal Cleanup, na 7. mjestu najčešćih otpadaka nađenih na obalama (najviše je bilo omota za hranu i cigaretnih opušaka). U zaključku navedene ekspertize stoji da je potrebno raditi na poboljšanju kulture postupanja s otpadom, educirati stanovništvo, te ići u pravcu razvoja sustava odlaganja, sakupljanja i oporabe plastičnog otpada. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija.
305 Istarska županija - Regione Istriana Pojmovi, Članak 4. Članak 4., stavak 1., točka 22. - adekvatniji pojam od "morski otpad" je "otpad u moru" pa se predlaže izmjena Nije prihvaćen Korištenje pojma „morski otpad“ već je uvriježeno te je kraći izraz.
306 Martina Noršić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Potrebno je dodatnim odredbama urediti pitanje plastičnih vrećica. Prvenstveno, potrebno je strogo razdvajanje plastičnih vrećica i jednokratne plastike, jer se pitanje vrećice uređuje po EU-direktivi iz 2015., dok jednokratna plastika slijedi EU direktivu iz lipnja 2019.. Kod vrećica je nužno naglasiti da su one ambalaža. Trgovci su dužni dati vrećice za zamatanje proizvoda - plastičnu vrećicu ili po izboru od nekog drugog materijala. I vrećice od 15 do 50 mikrometara, ako se prodaju, morale bi biti bez natpisa. Plastične vrećice za jednokratnu upotrebu pružaju sanitarni i praktični način nošenja namirnica kući te štite zaposlenike i kupce u trgovimama od potencijalno štetnih mikroba na torbama za višekratnu upotrebu. Dansko istraživanje (Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags) pokazalo je da vrećicu od poliestera treba iskoristiti samo 2 puta da bi se opravdao utjecaj njene proizvodnje na okoliš u kontekstu klimatskih promjena i do 35 puta uzimajući u obzir sve ostale činjenice oko njene proizvodnje i distribucije. Ako se takva vrećica iskoristi jednom za nošenje kupljenih proizvoda, a drugi puta kao vrećica za smeće, već se može reći da je njeno plasiranje na tržište bilo opravdano. Također, treba strogo regulirati odvajanje biorazgradljivih vrećica od onih koje to nisu. Biorazgradljive vrećice ulaze u posebni sustav gospodarenjem otpada. Nacrt ne rješava pitanje velikih vrećica u koje se pakiraju odjevni predmeti, obuća i ostali pribor. To je dio ambalaže koje prodavač mora osigurati besplatno, a ni u kojem slučaju ne bi trebalo biti dopušteno naplaćivati vrećice koje imaju natpis s imenom proizvođača. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
307 Dorotea Odak Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI! Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva.
308 Dorotea Odak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI! Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Alternative, koje se iz nekog razloga promoviraju, nisu prihvatljive. Da bi se proizvela 1 tona polietilena (oko 200 000 plastičnih vrećica) potrebno je manje od 200 litara vode. Za 10 000 papirnatih vrećica, potrebno je potrošiti 15 do 20 000 litara vode, odnosno 3,5 tona drva, a za samo 1 pamučnu vrećicu/torbu 2700 litara te se u uzgoju pamuka koristi 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
309 Tomislav Imprić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ubija morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Životinje je mogu zamijeniti za hranu, progutati te uginuti, ili se mogu zaplesti u nju i ugušiti. K tome, plastika ima sposobnost da na sebe veže druge toksične tvari i prenosi ih u organizam životinje koja je proguta. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje je važno, ali podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo – recikliranje ne može biti glavno i pouzdano rješenje. Trebamo stati na kraj jednokratnoj plastici i okrenuti se materijalima i predmetima za višekratnu upotrebu, poput višekratnih vrećica za kupovinu. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
310 Nikola Brkić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: Nielsen Datasets at the Kilts Center for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje dokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. Nije prihvaćen Plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
311 HANA GLUŠICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Lagane plastične vrećice treba hitno i strogo zabraniti, ali i proširiti zabranu na vrlo lagane. Zbog loše kvalitete plastične vrećice se kratko koriste, zbog niske cijene dijele se nekontrolirano, okolišu i posljedično svima nama nanose štetu, a jednostavno ih je zamijeniti alternativama za višekratnu upotrebu. Simbolična naplata nije riješila ovaj problem i jedino će zabrana laganih plastičnih vrećica značajnije popraviti situaciju. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
312 Janja Vukojević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIVIM SE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA!!! Vezano uz Članak 16., niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. Nije prihvaćen Popis pravne stečevine EU iz članka 2. ovog prijedloga Zakona uskladit će se s ostalim odredbama u daljnjem tijeku izrade ovog Zakona. Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
313 Tea Juričić Opće odredbe, Članak 112. (3) Ministar naredbom može zabraniti isporuku u Republiku Hrvatsku otpada namijenjenog oporabi spaljivanjem radi zaštite integrirane mreže za obradu miješanog komunalnog otpada, ako je izvjesno da bi se zbog takvih isporuka otpad koji nastaje u Republici Hrvatskoj morao zbrinuti na način koji nije usklađen s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Potrebno je definirati da je zabranjeno u RH uvoziti bilo kakvu vrstu komunalnog otpada namijenjenu oporabi spaljivanjem, s obzirom da RH nema adekvatne uvjete, a i bilo kakva vrsta spaljivanja ugrozila bi ciljeve koje RH mora ispuniti, a tiču se recikliranja i ponovne uporabe komunalnog otpada. Nije prihvaćen Odredbe o zabrani su dorađene
314 Janja Vukojević Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIVIM SE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA!!! Vezano uz Članak 16., niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo
315 Tea Juričić Sanacija lokacije onečišćene otpadom, Članak 107. (1) Sanaciju lokacije onečišćene otpadom utvrđenu Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske osigurava Republika Hrvatska. Potrebno je definirati da RH osigurava sanaciju i drugih lokacija koje su značajno onečišćene otpadom i za koje ne postoje drugačiji uvjeti sanacije, a ne samo za lokacije koje su definirane Planom gospodarenja otpadom RH. Nije prihvaćen Na navedeno se primjenjuje „onečišćivač plaća“, te prekršajne odredbe ili odredbe Kaznenog zakona, a PGORH se dopunjuje po potrebi
316 Tea Juričić XII. PLANSKI DOKUMENTI U GOSPODARENJU OTPADOM, Članak 103. Planski dokumenti gospodarenja otpadom su: Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Plan gospodarenja otpadom jedinice područne (regionalne) samouprave i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba. Neprihvatljivo je da se mijenja dosadašnji model da JLS više ne moraju donositi planove gospodarenja otpadom, s obzirom da lokalna komunalna poduzeća najbolje poznaju situaciju u JLS. Županijski planovi moraju biti usklađeni s planovima JLS. Nije prihvaćen Lokalna komunalna poduzeća mogu sudjelovati u izradi županijekog PGO
317 Tea Juričić Savjeti za posebnu kategoriju otpada, Članak 93. (1) Savjeti za posebnu kategoriju otpada su savjetodavna tijela Ministarstva i Fonda koja na sjednici prate, analiziraju i donose preporuke i prijedloge o mjerama u sustavima posebnih kategorija otpada. (3) Fond odlukom osniva savjet iz stavka 1. ovoga članka te određuje članove savjeta na rok od četiri godine i to: 1. tri stručna predstavnika za gospodarenje otpadom Fonda 2. dva stručna predstavnika za gospodarenje otpadom Ministarstva na prijedlog ministra 3. tri predstavnika osoba koje gospodare otpadom i tri predstavnika proizvođača proizvoda, na prijedlog Hrvatske gospodarske komore. Potrebno je među stručne predstavnike odrediti i stručnjake iz organizacija civilnog društva koje aktivno prate i rade na navedenoj temi zajedno s gradovima, općinama i inozemnim organizacijama. Nije prihvaćen Organizacije civilnog društva, općenito, ne obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom niti su proizvođači proizvoda, stoga i nema razloga da budu imenovane za članove savjeta, a pitanje sudjelovanja se može, prema potrebi, urediti poslovnikom
318 Tea Juričić Integrirana mreža postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada , Članak 84. (1) Integrirana mreža postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva te iz drugih izvora, ako je takvo sakupljanje određeno najboljim raspoloživim tehnikama, uspostavljena je radi doprinosa Republike Hrvatske samodostatnom zbrinjavanju i oporabi miješanog komunalnog otpada Europske unije kao cjeline. Potrebno je defnirati da sukladno poštivanju zakonskog načela blizine JLS trebaju imati mogućnost obrade miješanog otpada na svojem području u ekološki prihvatljivim postrojenjima koje isključuju pripremu otpada za spaljivanje i suspaljivanje, kao i samo spaljivanje i suspaljivanje, već iz miješanog otpad izvlače reciklante, ostatak pretvaraju u sirovinu za novu industrijsku proizvodnju, a krajnji minimalni neuporabljivi ostatak inertiziraju u masu koja se potom sigurno zbrinjava odlaganjem na za to uređenom platou ili koristi za prekrivanje postojećeg odlagališta. (2) Blizina i samodostatnosti iz stavka 1. ovoga članka ne podrazumijeva da se u Republici Hrvatskoj moraju nalaziti postrojenja za svu konačnu oporabu otpada. Potrebno je definirati da se ne smije miješani otpad izvoziti izvan EU jer brojna postrojenja u zemljama koje nisu dio EU nemaju adekvatne uvjete za zbrinjavanje tog otpada. Također, potrebno je definirati da se ne smije uvoziti miješani otpad iz drugih zemalja za obradu u RH. (4) Integrirana mreža postrojenja iz stavka 1. ovoga članka mora omogućiti učinkoviti transport otpada, kad je nužno i putem pretovarnih stanica na kojima se obavlja skladištenje, priprema i pretovar otpada za prijevoz prema postrojenju za obradu otpada, te obradu miješanog komunalnog otpada postupkom oporabe ili zbrinjavanja u najbližem odgovarajućem postrojenju, najprikladnijim postupkom i tehnologijom kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša i javnog zdravlja. Potrebno je definirati “najprikladnijim postupkom i tehnologijom kako bi se osigurala najviša moguća razina zaštite okoliša i javnog zdravlja”. Nije prihvaćen Sustav CGO-a će osigurati obradu preostalog MKO, pri čemu Zakon ne propisuje tehnologije koje će se koristiti, već je korištenje tih tehnologija uvjetovano prvenstvenim redom gospdoarenja otpadom
319 Tea Juričić Glomazni otpad, Članak 82. (1) Davatelj usluge je dužan u okviru javne usluge barem jednom u kalendarskoj godini preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge koji je kućanstvo na obračunskom mjestu korisnika usluge bez naknade. (2) Davatelj usluge je dužan na zahtjev korisnika usluge koji je kućanstvo osigurati preuzimanje glomaznog otpada od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge, pri čemu je korisnik usluge dužan platiti cijenu prijevoza i obrade tog otpada. (3) Davatelj usluge je dužan preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge koji je kućanstvo u što kraćem roku koji zajednički određuju korisnik usluge i davatelj usluge. Potrebno je dedinirati da je davatelj usluge dužan barem 2x godišnje preuzeti glomazni otpad Također, potrebno je definirati da korisnici usluge glomazni otpad besplatno mogu neograničeno puta godišnje predati u centar za ponovnu uporabu na području JLS, kao i neograničen broj puta u reciklažnom dvorištu. Nije prihvaćen Mišljenja smo da je jednom godišnje bez naplate dostatno, a više od navedenog se naplaćuje. Naplata predaje u CPU nije uređena ovim propisom, a predaja u rec.dvorište nije ograničena.
320 Tea Juričić Obvezna minimalna javna usluga, Članak 73. (3) Obvezna minimalna javna usluga je minimum sredstava koje je potrebno osigurati radi ekonomski održivog poslovanja te sigurnosti, redovitosti i kvalitete pružanja javne usluge, kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu Potrebno je definirati da cijena obvezne minimalne javne usluge ne smije prelaziti 30% ukupne cijene javne usluge, čime se osigurava motiviranost korisnika da pravilnim postupanjem utječu na varijabilni dio cijene. Nije prihvaćen Pitanje se uređuje Odlukom JLS .
321 Tea Juričić Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. (1) Davatelj usluge je dužan 7. osigurati uvjete kojima se ostvaruje pojedinačno korištenje javne usluge neovisno o broju korisnika usluge koji koriste zajednički spremnik Potrebno je nadodati uvjete kojima se ostvaruje i pojednični obračun količine otpada čime se postiže individualizirana naplata. 12. predati miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom sukladno Planu Umjesto naređivanja da predaju miješani otpad u CGO, potrebno je omogućiti JLS da miješani otpad obrađuju i u lokalnim modularnim postrojenjima koja sa ekološki prihvatljivom tehnologijom zbrinjavaju miješani otpad u industrijsku sirovinu i inertni ostatak. (4) Korisnik usluge je dužan: 1. koristiti javnu uslugu na području na kojem se nalazi nekretnina korisnika usluge na način da proizvedeni komunalni otpad predaje putem zaduženog spremnika Potrebno je preformulirati ovu točku s obzirom da je potrebno omogućiti i predaju otpada u vrećicama ne samo u spremnicima. 4. odgovarati za postupanje s otpadom i spremnikom na obračunskom mjestu korisnika usluge, te kad više korisnika koristi zajednički spremnik zajedno s ostalim korisnicima usluge na istom obračunskom mjestu odgovarati za obveze nastale zajedničkim korištenjem spremnika Potrebno je preformulirati ovu točku jer korisnici usluge ne mogu odgovarati za štete u/oko spremnika kojeg dijele s drugim korisnicima jer ne mogu non-stop pratiti kakvo je stanje. Potrebno je propisati da se omogući kontrola putem kamera ili na drugi način kada je riječ o zajedničkom korištenju spremnika od strane više korisnika usluge (npr. višestambene zgrade) kako bi se utvrdili prekršitelji i kako se korisnici koji nisu ništa skrivili ne bi dodatno opterećivali nepravednim nametima i drugim oblicima kazni. Nije prihvaćen Pitanja se uređuju Odlukom JLS. Pitanje vrećica je uređeno korištenjem definicije „spremnika“ iz članka 4.
322 Tea Juričić Kriterij obračuna količine otpada, Članak 65. Članak 65. Kriterij obračuna količine otpada iz članka 64. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona je: 1. masa predanog miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju izražena u kilogramima ili 2. volumen spremnika otpada izražen u litrama i broj pražnjenja spremnika u obračunskom razdoblju. S obzirom da se ovakve odredbe iz prošlog Zakona iz 2013. interpretiraju na različite načine među kojima su i određeni načini koji ne poštuju zakonsko načelo onečiščivač plaća, potrebno je jasnije definirati da se volumen spremnika odnosi na volumen koji odgovara potrebama građana te da broj pražnjenja ovisi o tome koliko često korisnici iznesu spremnik na pražnjenje. Ukoliko je riječ o višestambenoj zgradi jedino pravedno je vaganje mase otpada ili evidentiranje broja individualiziranih vrećica ubačenih u spremnik za miješani otpad ili broja pražnjenja individualiziranih spremnika manje litraže. Potrebno je definirati da se primjerenost spremnika za miješani otpad potrebama pojedinih korisnika ne određuje svojevoljno od strane komunalnih poduzeća, već da građani i građanke mogu sami birati spremnik određenog volumena koji odgovara količinama miješanog otpada, pri čemu se treba omogućiti i izbor manjih spremnika, a ne samo spremnika većih od 60 litara, kao što je to dosad bio slučaj u brojnim JLS. Nije prihvaćen Pitanje je uređeno i postojećim Zakonom i ovim prijedlogom, a za krešenje odredbi su propisane prekršajne odredbe
323 Tea Juričić Ciljevi za komunalni otpad, Članak 52. Članak 52. (2) U svrhu doprinosa kružnom gospodarstvu Europske unije, Republika Hrvatska treba ostvariti sljedeće ciljeve: 3. najmanje 55 % mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2025. godine 4. najmanje 60 % mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2030. godine i 5. najmanje 65 % mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2035. godine. S obzirom da je Planom gospodarenja otpadom RH 2017-2022 propisan zakonski cilj od 60% recikliranja komunalnog otpada do 2022. godine postotak od 55% do 2025. je neprihvatljivo derogiranje postojećih pozitivnih zakonskih propisa te bi stoga za 2025. definirati minimalno 65% recikliranja, za 2030. minimalno 70%, a za 2035. minimalno 75%, kao što je to definirano i zahtjevima Europskog Parlamenta u Rezoluciji o prelasku na cirkularnu ekonomiju. Nije prihvaćen Nejasna primjedba.
324 Tea Juričić Informiranje i sudjelovanje javnosti, Članak 31. Članak 31. 2. spaljivanje komunalnog otpada kapaciteta preko 3 tone na sat Potrebno je propisati javno savjetovanje za bilo koju vrstu spaljivanja komunalnog otpada, a ne samo za kapacitet preko 3 tone na sat, jer su i 2 tone i 1 tona, a i manje od toga procesi koji značajno utječu na kvalitetu zraka i zdravlje građana i građanki te postupci obrade otpada koji s razlogom izazivaju veliku pažnju i interes javnosti s obzirom da se od spaljivanja komunalnog otpada odustaje diljem svijeta zbog brojnih financijskih, okolišnih i zdravstvenih problema uzrokovanih spaljivanjem. Nije prihvaćen Pitanje je uređeno Zakonom o zaštiti okoliša.
325 Tea Juričić Opća obveza odvojenog sakupljanje otpada, Članak 19. Članak 19. (2) Radi poticanja visokokvalitetnog recikliranja propisuje se opća obveza odvojenog sakupljanja otpada. Potrebno je napomenuti da je obaveza osiguravanje odvojenog sakupljanja što bliže kućnom pragu građana i građanki te kontrolirano s pristupom samo određenih građana/ki jer je dokazano da se jedino na taj način osigurava viokokvalitetna sirovina bez puno nečistooća za recikliranje. Sa spremnicima na javnim površina svima dostupnim udio nečistoća puno je veći pa i recikliranje ne može biti visokokvalitetno već dobar dio tog otpada ni neće završiti na recikliranju iako je odvojen. (4) Proizvođač biootpada je dužan reciklirati biootpad na mjestu nastanka ili ga mora predati radi sakupljanja odvojeno od drugog otpada. Potrebno je termin reciklirati biootpad zamijeniti sa kompostirati biootpad. Također, potrebno je propisati da je JLS dužna osigurati uvjete za kućno kompostiranje (npr. podjelom kompostera) ili osigurati odvojeno prikupljanje biootpada u spreminicima na kućnom pragu. (5) Zabranjeno je miješati biootpad s drugim vrstama otpada. Potebno je osim zabrane miješanja biootpada zabraniti miješanje drugih vrsta otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti (papir, staklo, metal, tekstil, plastika itd.). ZOGO iz 2013., kao i ZOGO iz 2007. bilo su propisali je da sav otpad koji ima vrijedna svojstva da se mora odvojeno sakupljati. Nije prihvaćen Pitanja su uređena odredbama o javnoj usluzi. Nije prihvaćena primjedba o kompostiranju biooptada jer bi se time uvelo ograničenje na korištenje tehnologije, a korištenjem pojma „reciklaža“ potiče se obrada koja doprinosi ciljevima bez ograničenja na jednu tehnologiju. Zabrana miješanja je propisana člankom 18.stavkom 4. i člankom 22. stavkom 4. te se još dodatno uređuje dozolom za gospdoarenje otpadom.
326 Tea Juričić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. Članak 16. (3) Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje široko dostupne alternative. Potrebno je dosljedno provesti zabranu korištenja laganih plastičnih vrećica za nošenje te ne popustiti pod pritiscima interesnih skupina. Procjene utjecaja životnog ciklusa proizvoda na okoliš na koje se pozivaju zagovornici jednokratnih plastičnih vrećica plastike metodološki su manjkave te ostavljaju prostora manipulaciji informacijama. Za što preciznije rezultate za analizu se kao parametri najčešće se uzimaju faze životnih ciklusa: proizvodnja, korištenje i zbrinjavanje, odnosno gospodarenje otpadom. U slučaju laganih plastičnih vrećica većina analiza ne uzima u obzir ekstrakciju fosilnih goriva i emisije koje nastaju u toj fazi, kao niti zagađenja od primjerice plastičnih peleta u procesu prije same proizvodnje. Također, ne uzimaju u obzir onečišćenje (npr. oceana), onešišćenje mikroplastikom i emisije koje nastaju prilikom akcija čišćenja budući da ne postoji precizna metodologija koja bi to mogla mjeriti. Pored toga, istraživanja koja pokazuju kako bi se platnena vrećica trebala koristiti više od deset tisuća puta kako bi se njihovo korištenje isplatilo, temelje se na podacima o proizvodnji pamuka iz ranih 90-ih godina kada još nije došlo do zabrane kemikalija koje oštećuju ozonski omotač. Ako bi se utjecaj na ozon izuzeo čak iz takve manjkave analize, ispravni podaci bili bi da bi se ona trebala koristit između 50 i 3.800 puta, što znači između 3 mjeseca i 17 godina, 24 puta tjedno. S obzirom da su ostali parametri manjkavi (primjerice analizira se korištenje dvije platnene vrećice za isti sadržaj u usporedbi s jednom jednokratnom laganom plastičnom vrećicom) ti brojevi su mnogo manji. Pored toga, analiza podrazumijeva da se komunalni miješani otpad baca u takvoj vrećici prije nego ide na spaljivanje što nije slučaj s platnenim vrećicama budući da se ne koriste za odlaganje otpada. Osim toga, kada se lagane vrećice uspoređuju s drugim materijalima u tzv. analizi osjetljivosti, ne uzima se u obzir parametar udjela recikliranog u alternativi što samo prividno povećava prednost jednokratnih plastičnih materijala. Ne uspoređuju se primjerice s recikliranim papirom ili tekstilom, koji ima visoki potencijal za zamjenu te bi mogao utjecati na smanjenje spaljivanja milijuna tona tekstila od strane modne industrije. Također je važno spomenuti da vrećice od tekstila, pa čak i od deblje plastike, puno duže zadržavaju svoja korisna svojstva te samim time rijetko završavaju u okolišu. Što se tiče higijenske ispravnosti i korištenja alternative, ni ti argumenti nisu validni budući da je istraživanje “The New England Journal of Medicine” od ove godine pokazalo je da COVID-19 na plastičnim površinama u stabilnom obliku može ostati i do između 2 i 3 dana, što plastične vrećice definitivno ne čini zdravstveno sigurnijom opcijom od alternative. Uz sve navedeno, lagane plastične vrećice u kružnom gospodarstvu imaju dostupnu alternativu za ponovno korištenje koja odgovara higijenskim standardima u doba pandemije te ima manji utjecaj na klimatske promjene od laganih plastičnih vrećica. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
327 Tea Juričić II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 9. Članak 9. (4) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužno je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. (5) Više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. Potrebno je utvrditi i propisati uvjete koji se moraju zadovoljiti pri projektiranju i gradnji novih zgrada u JLS kako bi se osigurao adekvatan prostor za privremeno odlaganja otpada iz kućanstava, propisati normative za dimenzioniranje prostora i određivanje potrebnog minimalnog volumena posuda za privremeno odlaganje otpada, te propisati standard opremljenosti prostora. Naime, u Hrvatskoj je formalno na snazi „Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za izgradnju prostora i uređaja za prikupljanje i odnošenje otpadnih tvari“ (Službeni list SFRJ 28/70) koji je donesen 1970. godine. Predmetni pravilnik je naveden i dostupan na stranicama hrvatske komore arhitekata u popisu zakona i propisa kojima se uređuje područje prostornog uređenja (https://www.arhitekti-hka.hr/hr/zakoni-propisi/popis/prostorno-uredenje-i-gradnja/stanovanje/). U praksi se zbog zastarjelosti ovaj propis ne primjenjuje ili se primjenjuje tek djelomično, a nove zgrade se projektiraju i dobivaju sve potrebne dozvole bez jasno i jednoznačno određenog standarda za izgradnju i uređenje prostora za privremeno odlaganja otpada. Na taj način se od samog početka generira problem, jer je čak i za nove zgrade zbog nedostatka adekvatnog prostora nemoguće ili vrlo teško efikasno organizirati razdvajanje otpada iz kućanstava. Potrebno je na državnoj razini propisati minimalni standard, dimenzije i opremu za takve prostorije, a lokalni davatelj usluge može u skladu s lokalnim uvjetima propisati detaljniji standard. Nije prihvaćen Pitanje se uređuje propisima iz područja gradnje.
328 Greenpeace NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Danska LCA analiza (Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags) Tzv. „Danska analiza“ životnog ciklusa vrećica za nošenje bazira se na nizu upitnih pretpostavki. Analiza nije uzela u obzir onečišćenje okoliša smećem od plastičnih vrećica, što u samoj studiji jasno piše na nekoliko mjesta – „The environmental assessment does not take into account the effects of littering”. To je u potpunom raskoraku sa stanjem u stvarnosti, barem u većini zemalja. Svjedoci smo plastičnih vrećica na brojnim lokacijama u okolišu, dospijevaju do mora, usitnjavaju se u mikroplastiku, ugrožavaju životinjske organizme itd. Također, studija uspoređuje plastične vrećice s pamučnima za koje pak ne uzima u obzir da mogu biti od recikliranog materijala, a i same biti reciklirane na kraju životnog vijeka. Za ovu studiju postoje brojni javno dostupni kritički osvrti koji ističu niz problema s metodologijom, korištenim podacima i interpretacijom rezultata, među kojima su najistaknutije kritike na način računanja utjecaja na ozonski omotač - zbog vrlo upitne tehničke pretpostavke su najvećim dijelom pamučne vrećice dovedene u nepovoljni položaj u odnosu na plastične. _____ Plastika i koronavirus / zdravlje Plastika sama po sebi nije nikakav sanitarni, higijenski materijal koji će nas zaštititi od pandemije koronavirusa. Istraživanje objavljeno u časopisu New England Medical Journal govori kako novi koronavirus može biti detektiran na plastičnim površinama 2–3 dana: https://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMc2004973 Izjava zdravstvenih stručnjaka u kojoj ističu da je sigurno koristiti predmete i sustave za ponovnu upotrebu, ukoliko se primjene osnovne higijenske mjere: https://www.greenpeace.org/static/planet4-international-stateless/2020/07/0c3a6a32-health-expert-statement_updated.pdf Studija „Plastika i zdravlje: skriveni troškovi plastičnog planeta“ (Plastic & Health: The Hidden Costs of a Plastic Planet; CIEL) razmatra utjecaj svake faze životnog ciklusa plastike na zdravlje ljudi i upozorava da je potrebno postupati po načelu predostrožnosti. Jedan od zaključaka studije je da plastika predstavlja rizike po ljudsko zdravlje u svakoj fazi svog životnog ciklusa (ekstrakcija materijala, proizvodnja, upotreba, odlaganje). https://www.ciel.org/wp-content/uploads/2019/02/Plastic-and-Health-The-Hidden-Costs-of-a-Plastic-Planet-February-2019.pdf _____ Plastika i klima Većina plastike izrađuje se iz fosilnih goriva, a do emisija stakleničkih plinova dolazi u svakoj fazi životnog ciklusa plastike. Studija “Plastika i klima – skriveni troškovi plastičnog planeta” (“Plastic and Climate: the hidden costs of a plastic planet”, CIEL) iznosi procjene da je samo u 2019. godini, na globalnoj razini, proizvodnjom plastike i spaljivanjem plastičnog otpada emitiran ekvivalent emisija stakleničkih plinova 189 termoelektrana na ugljen. Studija također iznosi alarmantne procjene o tome da bi, ako se sadašnji trendovi nastave, do 2050. proizvodnja plastike mogla imati udio od 20% globalne godišnje potrošnje nafte. Sažetak studije: https://www.ciel.org/wp-content/uploads/2019/05/Plastic-and-Climate-Executive-Summary-2019.pdf Cijela studija: https://www.ciel.org/wp-content/uploads/2019/05/Plastic-and-Climate-FINAL-2019.pdf ______ Treba napraviti otklon od plastike za jednokratnu upotrebu i okrenuti se materijalima za višekratnu upotrebu, kao i sustavima za višekratnu upotrebu i ponovno punjenje. Mjera naplate (od početka 2019.) laganih plastičnih vrećica za nošenje koja je stupila na snagu kroz Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži (listopad 2017.), ne donosi značajan pomak prema smanjenju potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje po osobi. To je vidljivo i po podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o potrošnji plastičnih vrećica za nošenje u 2019. godini. Jedino zabrana može bitno popraviti situaciju. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje, kao i vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
329 Mihaela Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA! Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Alternative, koje se iz nekog razloga promoviraju, nisu prihvatljive. Da bi se proizvela 1 tona polietilena (oko 200 000 plastičnih vrećica) potrebno je manje od 200 litara vode. Za 10 000 papirnatih vrećica, potrebno je potrošiti 15 do 20 000 litara vode, odnosno 3,5 tona drva, a za samo 1 pamučnu vrećicu/torbu 2700 litara te se u uzgoju pamuka koristi 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona s obzirom da one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
330 DS SMITH UNIJAPAPIR CROATIA d.o.o. Financiranje Javne usluge, Članak 63. Prijedlog dopune iza stavka 3.: Iz sredstava prikupljenih naplatom naknade gospodarenja otpadom, Fond financira troškove odvojenog sakupljanje otpada koji se sastoji pretežito od otpadne ambalaže i drugim pravnim i fizičkim osobama koje su ovlaštene skupljati takav otpad i obavljaju uslugu skupljanja otpada od ambalaže. Obrazloženje: Veliki broj skupljača uspješno organizira odvojeno skupljanje otpada te se time znatno pridonosi ispunjenju cilja. Također otpad koji skupljaju specijalizirane pravne osobe daleko je više kvalitete i s manjim stupnjem onečišćenja. Svim pravnim subjektima bi se trebao osigurati ravnopravan položaju na tržištu te bi se za istovrsnu uslugu "skupljanja i predaje reciklabilnog otpada" financiranje troškova trebalo omogućiti svima koji sudjeluju u navedenom postupku. U cilju povećanja količina skupljenog otpada i otvorenosti tržita, razmisliti o mogućnosti da Fond utvrdi troškove (stavak 4.) te da se svim ovlaštenim osobama omogući sudjelovanje u pružanju usluge skupljanja, npr. putem javnog natječaja, te da se reciklabilni otpad što više "odvoji" od komunalnog otpada. Nije prihvaćen Pitanje se ne uređuje u sklopu javne usluge već podzakonskim aktom koji uređuje posebne kategorije otpada.
331 Josip Katalinić Opće odredbe, Članak 112. (3) Ministar naredbom može zabraniti isporuku u Republiku Hrvatsku otpada namijenjenog oporabi spaljivanjem radi zaštite integrirane mreže za obradu miješanog komunalnog otpada, ako je izvjesno da bi se zbog takvih isporuka otpad koji nastaje u Republici Hrvatskoj morao zbrinuti na način koji nije usklađen s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Potrebno je definirati da je zabranjeno u RH uvoziti bilo kakvu vrstu komunalnog otpada namijenjenu oporabi spaljivanjem, s obzirom da RH nema adekvatne uvjete, a i bilo kakva vrsta spaljivanja ugrozila bi ciljeve koje RH mora ispuniti, a tiču se recikliranja i ponovne uporabe komunalnog otpada. Nije prihvaćen Odredbe o zabrani su dorađene
332 Josip Katalinić XII. PLANSKI DOKUMENTI U GOSPODARENJU OTPADOM, Članak 103. Planski dokumenti gospodarenja otpadom su: Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Plan gospodarenja otpadom jedinice područne (regionalne) samouprave i Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba. Neprihvatljivo je da se mijenja dosadašnji model da JLS više ne moraju donositi planove gospodarenja otpadom, s obzirom da lokalna komunalna poduzeća najbolje poznaju situaciju u JLS. Županijski planovi moraju biti usklađeni s planovima JLS. Nije prihvaćen Lokalna komunalna poduzeća mogu sudjelovati u izradi županijekog PGO
333 Josip Katalinić Savjeti za posebnu kategoriju otpada, Članak 93. (1) Savjeti za posebnu kategoriju otpada su savjetodavna tijela Ministarstva i Fonda koja na sjednici prate, analiziraju i donose preporuke i prijedloge o mjerama u sustavima posebnih kategorija otpada. (3) Fond odlukom osniva savjet iz stavka 1. ovoga članka te određuje članove savjeta na rok od četiri godine i to: 1. tri stručna predstavnika za gospodarenje otpadom Fonda 2. dva stručna predstavnika za gospodarenje otpadom Ministarstva na prijedlog ministra 3. tri predstavnika osoba koje gospodare otpadom i tri predstavnika proizvođača proizvoda, na prijedlog Hrvatske gospodarske komore. Potrebno je među stručne predstavnike odrediti i stručnjake iz organizacija civilnog društva koje aktivno prate i rade na navedenoj temi zajedno s gradovima, općinama i inozemnim organizacijama Nije prihvaćen Organizacije civilnog društva, općenito, ne obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom niti su proizvođači proizvoda, stoga i nema razloga da budu imenovane za članove savjeta, a pitanje sudjelovanja se može, prema potrebi, urediti poslovnikom
334 Josip Katalinić Integrirana mreža postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada , Članak 84. (1) Integrirana mreža postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva te iz drugih izvora, ako je takvo sakupljanje određeno najboljim raspoloživim tehnikama, uspostavljena je radi doprinosa Republike Hrvatske samodostatnom zbrinjavanju i oporabi miješanog komunalnog otpada Europske unije kao cjeline. Potrebno je defnirati da sukladno poštivanju zakonskog načela blizine JLS trebaju imati mogućnost obrade miješanog otpada na svojem području u ekološki prihvatljivim postrojenjima koje isključuju pripremu otpada za spaljivanje i suspaljivanje, kao i samo spaljivanje i suspaljivanje, već iz miješanog otpad izvlače reciklante, ostatak pretvaraju u sirovinu za novu industrijsku proizvodnju, a krajnji minimalni neuporabljivi ostatak inertiziraju u masu koja se potom sigurno zbrinjava odlaganjem na za to uređenom platou ili koristi za prekrivanje postojećeg odlagališta. (2) Blizina i samodostatnosti iz stavka 1. ovoga članka ne podrazumijeva da se u Republici Hrvatskoj moraju nalaziti postrojenja za svu konačnu oporabu otpada. Potrebno je definirati da se ne smije miješani otpad izvoziti izvan EU jer brojna postrojenja u zemljama koje nisu dio EU nemaju adekvatne uvjete za zbrinjavanje tog otpada. Također, potrebno je defnirati da se ne smije uvoziti miješani otpad iz drugih zemalja za obradu u RH. (4) Integrirana mreža postrojenja iz stavka 1. ovoga članka mora omogućiti učinkoviti transport otpada, kad je nužno i putem pretovarnih stanica na kojima se obavlja skladištenje, priprema i pretovar otpada za prijevoz prema postrojenju za obradu otpada, te obradu miješanog komunalnog otpada postupkom oporabe ili zbrinjavanja u najbližem odgovarajućem postrojenju, najprikladnijim postupkom i tehnologijom kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša i javnog zdravlja. Potrebno je defnirati “najprikladnijim postupkom i tehnologijom kako bi se osigurala najviša moguća razina zaštite okoliša i javnog zdravlja”. Nije prihvaćen Sustav CGO-a će osigurati obradu preostalog MKO, pri čemu Zakon ne propisuje tehnologije koje će se koristiti, već je korištenje tih tehnologija uvjetovano prvenstvenim redom gospdoarenja otpadom
335 Josip Katalinić Glomazni otpad, Članak 82. (1) Davatelj usluge je dužan u okviru javne usluge barem jednom u kalendarskoj godini preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge koji je kućanstvo na obračunskom mjestu korisnika usluge bez naknade. (2) Davatelj usluge je dužan na zahtjev korisnika usluge koji je kućanstvo osigurati preuzimanje glomaznog otpada od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge, pri čemu je korisnik usluge dužan platiti cijenu prijevoza i obrade tog otpada. (3) Davatelj usluge je dužan preuzeti glomazni otpad od korisnika usluge na obračunskom mjestu korisnika usluge koji je kućanstvo u što kraćem roku koji zajednički određuju korisnik usluge i davatelj usluge. Potrebno je dedinirati da je davatelj usluge dužan barem 2x godišnje preuzeti glomazni otpad Također, potrebno je definirati da korisnici usluge glomazni otpad besplatno mogu neograničeno puta godišnje predati u centar za ponovnu uporabu na području JLS, kao i neograničen broj puta u reciklažnom dvorištu. Nije prihvaćen Mišljenja smo da je jednom godišnje bez naplate dostatno, a više od navedenog se naplaćuje. Naplata predaje u CPU nije uređena ovim propisom, a predaja u rec.dvorište nije ograničena.
336 DS SMITH UNIJAPAPIR CROATIA d.o.o. Pojmovi, Članak 4. čl. 4. točka 63. »sakupljanje otpada« je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu Prijedlog: izbaciti riječ "prethodno" kao nepotrebnu Obrazloženje: Skupljanje otpad obuhvaća njegovo preuzimanje na lokaciji, te razvrstavanje koje obuhvaća najprije izdvanjanje svih nečistoća, a nakon toga razvrstavanje otpad jedne kategorije npr. papira ili plastike prema vrstama koje su pogodne za daljnju obradu pojedinim proizvođačima. Upravo navedena definicija koja skupljanje određuje kao tri povezana segmenta : preuzimanje, razvrstavnje i skladištenje do predaje na obradu, razlikuje skupljanje od prijevoza, ali i od obrade. Nije prihvaćen Definicija je preuzeta iz direktive 2008/98.
337 WWF Adria Savjeti za posebnu kategoriju otpada, Članak 93. Potrebno je među stručne predstavnike odrediti i stručnjake iz organizacija civilnog društva koje aktivno prate i rade na navedenoj temi zajedno s gradovima, općinama i inozemnim organizacijama. Nije prihvaćen Organizacije civilnog društva, općenito, ne obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom niti su proizvođači proizvoda, stoga i nema razloga da budu imenovane za članove savjeta, a pitanje sudjelovanja se može, prema potrebi, urediti poslovnikom
338 WWF Adria Odlaganje otpada, Članak 37. Vezano uz stavak 3. točku 9. članka potrebno je zabraniti bilo kakvo odlaganje odvojeno prikupljenog otpada, a za otpad koji se ne može reciklirati potrebno je umjesto odlaganja ili spaljivanja osigurati uvjete za pretvaranje u sirovinu za daljnju industrijsku proizvodnju, što je diljem EU dokazano najbolja raspoloživa tehnologija koja je hijerarhijom gospodarenja otpadom prioritetnija od spaljivanja ili odlaganja. Vezano uz stavak 4. potrebno je naglasiti da se obradom morala izuzeti biološka komponenta iz otpada prije odlaganja. Nije prihvaćen Odvojeno sakupljanje nije garancija kvalitete sakupljenog otpada, a pojedinosti će se urediti podzakonskim aktom
339 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) Opće odredbe, Članak 112. Članak 112. Predlažemo „(2) Zabranjeno je na teritorij Republike Hrvatske isporučivati miješani komunalni otpad radi korištenja u energetske svrhe.“ Zamijeniti s: „(2) Zabranjeno je na teritorij Republike Hrvatske isporučivati miješani komunalni otpad ili tvar nastala njegovom obradom i oporabom, radi korištenja u energetske svrhe. Nije prihvaćen Odredbe o zabrani su dorađene
340 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. Članak 58. Nedopustivo je dati mogućnost da se najmanje 60% mase otpadne ambalaže može (mora) energetski oporabiti tj. spaliti. Predlažemo riječ „energetski“ izbaciti iz ovog članka. Nije prihvaćen Ciljevi za otpadnu ambalažu se propisuju radi usklađenja Zakona s EU direktivom 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu.
341 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) Termička obrada otpada, Članak 39. Članak 39. Stavak (1) samo dokazuje besmislenost izraza „suspaljivanje“ tj. upućuje na činjenice koju smo naveli uz članak 4. stavak 68. da ne postoji razlika između spaljivanja i suspaljivanja. Stoga ponovo tražimo izbacivanja izraza „suspaljivanje“ iz Nacrta prijedloga. Nije prihvaćen Radi se o podlozi za prinjenos odredbi IE direktive.
342 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) Informiranje i sudjelovanje javnosti, Članak 31. Članak 31. Predlažemo izmjenu stavka 1., podstavka 2. („spaljivanje komunalnog otpada kapaciteta preko 3 tone na sat“) na „spaljivanje komunalnog otpada“. Svako spaljivanje komunalnog otpada ima za rezultat negativan utjecajna okoliš te je neophodno informirati javnost o namjeri bilo kakvog spaljivanja komunalnog otpada. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno.
343 WWF Adria Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje široko dostupne alternative. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
344 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) Dozvola za gospodarenje otpadom, Članak 27. Članak 27., stavak10.,postavak (3) Rok važenja dozvole za gospodarenje otpadom ne smije biti 10 godina. Predlažemo rok od 5 godina, kao što je i sada na snazi. Tehnološka i znanstvena dostignuća vrlo brzo napreduju te se pronalaze bolji tehnološki postupci a jednako tako se otkrivaju štetnosti pojedinih otpadnih tvari kao i promašaji u gospodarenju njima. Nije prihvaćen Rok važenja dozvole je 10 godina, to ne priječi izmjenu iste u kraćem roku.
345 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) Pojmovi, Članak 4. Članak 4., Stavak 68. Izraz »suspaljivanje otpada« je neophodno izbaciti iz Nacrta prijedloga. Ovaj izraz postoji samo iz razloga da bi se legaliziralo spaljivanje otpada u cementarama i termoelektanama. Ne postoji razlika između spaljivanja i suspaljivanja u fizikalno kemijskim procesima. Postupak spaljivanja i suspaljivanja je isti a i produkti su isti. Tvrdnja da se u postupku suspaljivanja dodaje mala količina suspaljivane tvari u odnosu na glavno gorivo ne mjenja činjenično stanje produkata. Ni cementare ni termoelektrane nemaju adekvatne filtere kao što imaju spalionice, a i granične vrijednosti za onečiščujuće tvari su veće, stoga je nedopustivo spaljivanje otpada u objektima koji nemaju filtere kao što imaju suvremene spalionice otpada. Nije prihvaćen Pitanje suspaljivanja otpada je nužno definirati jer se radi o obradi otpada koja je određena u prevenstvenom redu gospdoarenja otpadom.
346 WWF Adria II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. Ovaj članak je neprihvatljiv. Potrebno propisati da se svaka oporaba otpada mora planirati u dokumentima prostornog uređenja, bez obzira u kojem i kakvom se području nalazi. Prostorno planiranje je prva točka zaštite prostora i zaštite okoliša, a time i ljudi, te kao takvo ima obavezu javne rasprave i uključivanja javnosti. Kako bi zaštita i prostora i okoliša bila učinkovita, lokacije za djelatnosti oporabe jasno moraju biti definirane unutar dokumenata prostornog uređenja. Također, spalionice otpada nisu poželjni način postupanja s otpadom, na što je upozorila i EU koja je i prestala sa subvencijama za njihovu izgradnju jer nisu u skladu sa EU Zelenim planom niti paketom za cirkularnu ekonomiju, a također nisu planirane niti PGO RH 2017-2022 pa zahtijevamo da se Zakonom jasno propiše da se spalionice otpada u RH ne smiju graditi te da se u potpusnoti izostave iz ovog članka. Nije prihvaćen Odredbe o prostornim planovima su brisane. Dodatno, podsjećamo da je energetska oporaba otpada ima svoje mjesto u prvenstvenom redu gospdarenja otpadom, te je ispred odlaganja.
347 Krizni Eko Kaštelanski Stožer (KEKS) Pojmovi, Članak 4. Članak 4., Stavak 2. Neophodno je izbaciti pojam »biorazgradiva plastika«. Svaka plastična masa se fizikalnim postupcima (spaljivanje ili izlaganje insolaciji) može razgraditi na ugljikov dioksid (CO 2 ) i vodu. Ako se može biološki razgraditi onda je „biorazgradiva plastika“ definirana nazivom „biootpad“ kao što je navedeno u stavku 1. Nije prihvaćen Pojam je prenesen iz direktive 2019/904.
348 Gordana Gecan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
349 Makro Babić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako bi investirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
350 Saša Košić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
351 Snježana Cavrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
352 Snježana Cavrić Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
353 Snježana Cavrić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
354 Snježana Cavrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
355 Snježana Cavrić Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
356 Josip Katalinić Obvezna minimalna javna usluga, Članak 73. (3) Obvezna minimalna javna usluga je minimum sredstava koje je potrebno osigurati radi ekonomski održivog poslovanja te sigurnosti, redovitosti i kvalitete pružanja javne usluge, kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu Potrebno je definirati da cijena obvezne minimalne javne usluge ne smije prelaziti 30% ukupne cijene javne usluge, čime se osigurava motiviranost korisnika da pravilnim postupanjem utječu na varijabilni dio cijene. Nije prihvaćen Pitanje se uređuje Odlukom JLS
357 Josip Katalinić Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 67. (1) Davatelj usluge je dužan 7. osigurati uvjete kojima se ostvaruje pojedinačno korištenje javne usluge neovisno o broju korisnika usluge koji koriste zajednički spremnik Potrebno je nadodati uvjete kojima se ostvaruje i pojednični obračun količine otpada čime se postiže individualizirana naplata. 12. predati miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom sukladno Planu Umjesto naređivanja da predaju miješani otpad u CGO, potrebno je omogućiti JLS da miješani otpad obrađuju i u lokalnim modularnim postrojenjima koja sa ekološki prihvatljivom tehnologijom zbrinjavaju miješani otpad u industrijsku sirovinu i inertni ostatak. (4) Korisnik usluge je dužan: 1. koristiti javnu uslugu na području na kojem se nalazi nekretnina korisnika usluge na način da proizvedeni komunalni otpad predaje putem zaduženog spremnika Potrebno je preformulirati ovu točku s obzirom da je potrebno omogućiti i predaju otpada u vrećicama ne samo u spremnicima. 4. odgovarati za postupanje s otpadom i spremnikom na obračunskom mjestu korisnika usluge, te kad više korisnika koristi zajednički spremnik zajedno s ostalim korisnicima usluge na istom obračunskom mjestu odgovarati za obveze nastale zajedničkim korištenjem spremnika Potrebno je preformulirati ovu točku jer korisnici usluge ne mogu odgovarati za štete u/oko spremnika kojeg dijele s drugim korisnicima jer ne mogu non-stop pratiti kakvo je stanje. Potrebno je propisati da se omogući kontrola putem kamera ili na drugi način kada je riječ o zajedničkom korištenju spremnika od strane više korisnika usluge (npr. višestambene zgrade) kako bi se utvrdili prekršitelji i kako se korisnici koji nisu ništa skrivili ne bi dodatno opterećivali nepravednim nametima i drugim oblicima kazni. Nije prihvaćen Pitanje se uređuje Odlukom JLS Pitanje vrećica je uređeno korištenjem definicije „spremnika“ iz članka 4. Zajedničko korištenje spremnika podrazumjeva i zajedničku odgovornost, ako se ne ustanovi drugačije, dok se pitanje „kamera“ i dr. može urediti sporazumom korisnika.
358 Ivica Borošić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
359 Josip Katalinić Kriterij obračuna količine otpada, Članak 65. Kriterij obračuna količine otpada iz članka 64. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona je: 1. masa predanog miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju izražena u kilogramima ili 2. volumen spremnika otpada izražen u litrama i broj pražnjenja spremnika u obračunskom razdoblju. S obzirom da se ovakve odredbe iz prošlog Zakona iz 2013. interpretiraju na različite načine među kojima su i određeni načini koji ne poštuju zakonsko načelo onečiščivač plaća, potrebno je jasnije definirati da se volumen spremnika odnosi na volumen koji odgovara potrebama građana te da broj pražnjenja ovisi o tome koliko često korisnici iznesu spremnik na pražnjenje. Ukoliko je riječ o višestambenoj zgradi jedino pravedno je vaganje mase otpada ili evidentiranje broja individualiziranih vrećica ubačenih u spremnik za miješani otpad ili broja pražnjenja individualiziranih spremnika manje litraže. Potrebno je definirati da se primjerenost spremnika za miješani otpad potrebama pojedinih korisnika ne određuje svojevoljno od strane komunalnih poduzeća, već da građani i građanke mogu sami birati spremnik određenog volumena koji odgovara količinama miješanog otpada, pri čemu se treba omogućiti i izbor manjih spremnika, a ne samo spremnika većih od 60 litara, kao što je to dosad bio slučaj u brojnim JLS. Nije prihvaćen Pitanje je uređeno i postojećim Zakonom i ovim prijedlogom, a za krešenje odredbi su propisane prekršajne odredbe .
360 Josip Katalinić Opća obveza odvojenog sakupljanje otpada, Članak 19. (2) Radi poticanja visokokvalitetnog recikliranja propisuje se opća obveza odvojenog sakupljanja otpada. Potrebno je napomenuti da je obaveza osiguravanje odvojenog sakupljanja što bliže kućnom pragu građana i građanki te kontrolirano s pristupom samo određenih građana/ki jer je dokazano da se jedino na taj način osigurava viokokvalitetna sirovina bez puno nečistooća za recikliranje. Sa spremnicima na javnim površina svima dostupnim udio nečistoća puno je veći pa i recikliranje ne može biti visokokvalitetno već dobar dio tog otpada ni neće završiti na recikliranju iako je odvojen. (4) Proizvođač biootpada je dužan reciklirati biootpad na mjestu nastanka ili ga mora predati radi sakupljanja odvojeno od drugog otpada. Potrebno je termin reciklirati biootpad zamijeniti sa kompostirati biootpad. Također, potrebno je propisati da je JLS dužna osigurati uvjete za kućno kompostiranje (npr. podjelom kompostera) ili osigurati odvojeno prikupljanje biootpada u spreminicima na kućnom pragu. (5) Zabranjeno je miješati biootpad s drugim vrstama otpada. Potebno je osim zabrane miješanja biootpada zabraniti miješanje drugih vrsta otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti (papir, staklo, metal, tekstil, plastika itd.). ZOGO iz 2013., kao i ZOGO iz 2007. bilo su propisali je da sav otpad koji ima vrijedna svojstva da se mora odvojeno sakupljati. Nije prihvaćen Pitanja su uređena odredbama o javnoj usluzi. Nije prihvaćena primjedba o kompostiranju biooptada jer bi se time uvelo ograničenje na korištenje tehnologije, a korištenjem pojma „reciklaža“ potiče se obrada koja doprinosi ciljevima bez ograničenja na jednu tehnologiju. Zabrana miješanja je propisana člankom 18.stavkom 4. i člankom 22. stavkom 4. te se još dodatno uređuje dozolom za gospdoarenje otpadom.
361 Josip Katalinić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. (3) Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Koliko god lobisti navijali da se ne zabrani proizvodnja i prodaja laganih vrećica isto treba proširiti i na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje. Puna su nam mora plastične ambalaže a ponajviše tih vrećica za jednokratnu uporabu i bez ovako značajne mjere neće se taj trend moći zaustaviti. tanje od 15 mikrona. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
362 Ana Robb NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Podrzavam zabranu laganih plasticnih vrecica i apsolutno podrzavam i prijedlog da se prosiri zabrana i na vrlo lagane vrecice. Alternative postoje, i to ne u smislu alternativnih jednokratnih materijala kao sto su bioplastike ili papir (koji doprinosi sjeci suma i time klimatskoj krizi) vec se trebamo okrenuti prema dugotrajnim alternativama kao sto su platnene torbe, kosare i cekeri. Jednokratno koristenje bilo cega doprinosi kulturi bacanja te nepotrebno crpi dragocjene resurse, ukljucujuci i energiju. Akcije ciscenja plaza, suma i sl. su kao brisanje poda usred poplave u kuhinji, umjesto da se zatvori glavni ventil - prozivodnja materijala koji izaziva toliko zagadjenje te dovodi u opasnost ne samo zivotinje vec i ljude. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
363 Josip Katalinić II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. (4) Trgovačko društvo, koje obavlja djelatnost i poslove centra za gospodarenje otpadom, dužno je primiti sav miješani komunalni otpad od davatelja javne usluge, te primjenjivati istu cijenu obrade preuzetog miješanog komunalnog otpada po toni za sve davatelje usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, koji su sukladno Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske dužni predavati miješani komunalni otpad u taj centar za gospodarenje otpadom. Potrebno je odustati od centara za gospodarenje otpadom, a do zatvaranja postojećih centara trebalo bi regulirati cijenu jer na ovaj način trgovačka društva manipuliraju i dižu cijenu samostalno te to znači udar na JLS kojima se cjelokupni sustav poskupljuje pa se to negativno održava i na građanke i građane. Nije prihvaćen Odredbe o prostornim planovima su brisane. Nije objašnjeno o kakvoj se „ekološki prihvatljivoj obradi miješanog komunalnog otpada“ radi, osim da je na „lokalnoj razini“. Dodatno, podsjećamo da su JLS i županije vlasnici te da upravljaju CGO-om, te nema razloga da Ministarstvo ili Vlada regulira cijenu obrade u CGO-u.
364 Josip Katalinić II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 11. (1) Obrada opasnog otpada postupkom spaljivanja i odlaganja i centar za gospodarenje otpadom od posebnoga su interesa za Republiku Hrvatsku. Centri za gospodarenje otpadom su se u praksi pokazali kao potpuni promašaj. Dva centra koja su izgrađena, Marišćina i Kaštijun pokazuju ekološke, ekonomske, zdravstvene ali prije svega konceptualne nedostatke takvih objekata. Iz Zakona treba izbaciti centre kao objekte od posebnog interesa za RH Nije prihvaćen CGO-i su nužnost, međutim zakon ne propisuje tehnologiju koja se koristi za obradu otpada.
365 DAMIR ŠOKČEVIĆ Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. Ostaviti zabranu za lagane i proširiti zabranu na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje – one tanje od 15 mikrona. Radi se o proizvodu za koji već postoje dostupne alternative. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
366 Ivan Babić Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
367 Ivica Borošić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
368 Ivica Borošić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
369 Ivan Babić Ciljevi za otpadnu ambalažu, Članak 58. PROTIVIM SE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA!!!!!!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
370 Hrvoje Batinjan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIVIM SE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA!!!!!!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
371 CE-ZA-R d.o.o. Usluge gospodarenja otpadom koje osigurava Fond, Članak 92. DOPUNA Članak 92. (1) Osoba koja namjerava sklopiti ugovor s Fondom za obavljanje usluge obrade otpada radi ispunjavanja nacionalnog cilja gospodarenja otpadom dužna je pribaviti ovlaštenje . (2) Ministarstvo raspisuje javni poziv za podnošenje zahtjeva za davanje ovlaštenja. (3) Javni poziv iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Ministarstva, te sadrži uvjete kojima treba udovoljavati osoba kojoj će se izdati ovlaštenje i rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje ovlaštenja. (4) Zahtjev za izdavanje ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu. (5) O zahtjevu iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje. (6) Ovlaštenje se izdaje osobi koja ispunjava uvjete da raspolaže s postrojenjem i opremom za obradu otpada na području Republike Hrvatske kada se obradom, a poštujući sljedeći red prvenstva, dobiva: 1. novi proizvod ili proizvod upisan u očevidnik ukidanja statusa otpada 2. sirovinu za novi proizvod odnosno otpad koji se dobiva postupkom oporabe otpada 3. energiju odnosno energetsku oporabu otpada ili preradu otpada u materijal koji se koristi kao gorivo (7) Ovlaštenje sadrži dopuštenje za sklapanje ugovora s Fondom za obavljanje usluge obrade otpada radi ispunjavanja nacionalnog cilja gospodarenja otpadom te način i uvjete obavljanja te usluge. (8) Ovlaštenje se daje se na rok od 10 do 20 godina. (9) Ovlaštenje se ne može prenijeti na drugu osobu. (10) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (11) Fond je dužan sklopiti ugovor o uslugama obrade otpada s osobom koja je ishodila ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka i koja može osigurati sakupljanje odgovarajućeg otpada na čitavom teritoriju Republike Hrvatske. Osoba koja je ishodila ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka ima ovlasti definirati specifikaciju prihvatljive kvalitete sakupljenog otpada preuzetog na sakupljanje i obradu te uspostaviti sustav financijskih terećenja prema proizvođačima i sakupljačima otpada ovisno o stupnju kvalitete sakupljenog otpada. (12) Ako postoji više osoba koje su ishodile ovlaštenje za istu uslugu obrade otpada, Fond je dužan odrediti količine i vrste otpada koje će obraditi pojedina osoba uz primjenu reda prvenstva iz stavka 6. ovoga članka (13) Iznimno od stavka 11. ovoga članka Fond osigurava sakupljačku mrežu za sustav povratne naknade sklapanjem ugovora po provedenom Javnom pozivu za iskaz interesa. Za otpad sakupljen na taj način Fond je dužan sklopiti ugovor o uslugama obrade otpada s osobom koja je ishodila ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka za određenu vrstu otpada. (14)Iznimno od stavka 6. ovoga članka, kada je potrebno osigurati dostatne kapacitete oporabe otpada, može se primijeniti uvjet da osoba koja je podnijela zahtjev za ishođenjem ovlaštenja može osigurati oporabu odgovarajućeg otpada izvan RH kad odgovarajuća oporaba u RH nije dostupna, te dokazati da postrojenje za oporbu izvan RH zadovoljava iste uvjete kao i postrojenja za oporabu u RH Nije prihvaćen Nije prihvaćen
372 Ivan Babić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIVIM SE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA!!!!!!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
373 CE-ZA-R d.o.o. Uvjeti za sustav proširene odgovornosti proizvođača proizvoda, Članak 90. Članak 90. potrebno je dopuniti i definirati uvjete za Organizaciju, tko mogu biti vlasnici Organizacije, obavezni članovi proizvođači, sakupljači i/ili obrađivači i sl. Nije prihvaćen Pitanja proširene odgovornosti proizvođača proizvoda urediti će se podzakonkim aktom
374 CE-ZA-R d.o.o. X. PROŠIRENA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA PROIZVODA, Članak 88. DOPUNA Članak 88. (1) 8.može imenovati pravnu ili fizičku osobu koja će u rh ispunjavati obaveze proširene odgovornosti proizvođača za toga proizvođača proizvoda POTREBNO DA BI SE IZJEDNAČILA PRAVA I OBAVEZE DOMAĆIH I STRANIH PROIZVOĐAČA Nije prihvaćen „Može“ i ako to ne propisuje zakon.
375 CE-ZA-R d.o.o. Obveza ishođenja dozvole i upisa u Očevidnik i Evidenciju, Članak 26. IZMJENA Članak 26. (1) Pravna i fizička osoba – obrtnik može nakon što ishodi dozvolu za gospodarenje otpadom započeti i obavljati djelatnost sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja otpada za koju za koju je izdana ta dozvola. SAKUPLJANJE OTPADA TREBA BITI KAO I DO SADA REGULIRANO DOZVOLOM, A NE UPISOM U OČEVIDNIK. SAKUPLJANJE UKLJUČUJE I PRIVREMENO SKLADIŠTENJE I OBA PROCESA MORAJU BITI UVJETOVANA I ODOBRENA KROZ DOZVOLU. UZ IZMJENU OVOG ČLANKA POTREBNO JE PROMIJENITI I OSTALE VEZANE ČLANKE KOJI NAVODE DA JE ZA DJELATNOST SKUPLJANJE POTREBAN SAMO UPIS U OČEVIDNIK Nije prihvaćen Smatramo da u postojećim okolnostima nije nužno za sakupljanje otpada ishoditi dozvolu.
376 CE-ZA-R d.o.o. II. NADLEŽNOSTI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, Članak 12. IZMJENA Članak 12 (3)Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je osigurati da davatelj javne usluge preda miješani komunalni otpad u centar za gospodarenje otpadom ili drugu građevinu za obradu miješanog komunalnog otpada sukladno Planu gospodarenja otpadom RH, a sve sukladno sporazumu ili ugovoru koje je Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno potpisati s pripadajućim centrom za gospodarenje otpadom ili drugom građevinom za obradu miješanog komunalnog otpada iz Plana gospodarenja otpadom RH kojim uređuju odnose u vezi predaje miješanog komunalnog otpada Nije prihvaćen Dio prijedloga u svezi obrade MKO koji obavlja druga osoba nije prihvaćen jer je protivan konceptu sustva obrade u CGO-ima.
377 ANA BABIĆ JURKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA !!! Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
378 Martina Miklec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Protiv zabrane plastičnih vrećica! Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
379 Nikolina Kušan Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIVIM SE ZABRANI !!!!!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
380 Nikolina Kušan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIVIM SE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA!!!!!!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
381 Ante Tičić Ugovorna kazna , Članak 70. Predlaže se brisanje stavka 4. Obrazloženje: Odredba je nerealna budući korisnici koji koriste zajednički spremnik nemaju ovlaštenje uredovati na javnoj površini, niti mogu biti odgovorni za eventualno nastalu štetu. Nije prihvaćen Zajedničko korištenje spremnika podrazumjeva i zajedničku odgovornost, ako se ne ustanovi drugačije, dok se pitanje „kamera“ i dr. može urediti sporazumom korisnika.
382 Josip Kireta Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA !!! Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
383 Josip Kireta NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI LAGANIH PLASTIČNIH VREĆICA !!!! Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
384 Matija Golub Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIVIM SE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA !!! Predlaže se brisanje stavka 3., Članka 16. koji glasi „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. U Mišljenju se dodaje da plastične vrećice čine manje od 1 posto smeća, dok su u akciji čišćenja u 116 zemalja (2019.), International CoastalCleanup, na 7. mjestu najčešćih otpadaka nađenih na obalama (najviše je bilo omota za hranu i cigaretnih opušaka). U zaključku navedene ekspertize stoji da je potrebno raditi na poboljšanju kulture postupanja s otpadom, educirati stanovništvo, te ići u pravcu razvoja sustava odlaganja, sakupljanja i oporabe plastičnog otpada. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija.
385 Mia Crnčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
386 Ante Tičić Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. Predlaže se dopuna točke 8. stavka 4. kako slijedi: Iza riječi nastanka, dodati riječi: osim ako korisnik javne usluge biološki ili kompostirani komunalni otpad koristi za potrebe svog kućanstva. Nije prihvaćen Prijedlog je već obuhvaćen odredbom o kompostiranju na mjestu nastanka .
387 Matija Golub NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIVIM SE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
388 Ivan Babić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA !!! Zabranom stavljanja laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržište neće se utjecati na ljudsko (neodgovorno) ponašanje. Uz to, brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada, primjerice 0,2 % kućnog otpada u Austriji, a u Velikoj Britanijiodbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada. Ako uzmemo u obzir klimatske promjene, a trebali bismo ako je cilj ovog zakona smanjenje štetnog utjecaja na okoliš, važno je uzeti u obzir da je prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta. Stoga, NE zabrani! Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu
389 Ante Tičić Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. Predlaže se brisanje odredbe točke 4. stavka 4. Obrazloženje: Odredba nerealno obvezuje korisnike usluga zajedničkog spremnika da „zajedno s ostalim korisnicima usluge odgovaraju za obveze u slučaju kada ti korisnici usluge zajednički nastupaju prema davatelju usluge“ Naime, korisnici korištenja zajedničkog spremnika koji se nalazi na javnoprometnoj površini nemaju instrumente zaštite spremnika niti ovlaštenje za djelovanje na javnoprometnoj površini. Odredba bi bila „prihvatljiva“ uvođenjem „građanskih policija po kvartovima“, ako već to „nije“ nadležnost djelatnika komunalnih redara i drugih ovlaštene službe ....... Nije prihvaćen Zajedničko korištenje spremnika podrazumjeva i zajedničku odgovornost, ako se ne ustanovi drugačije, dok se pitanje „kamera“ i dr. može urediti sporazumom korisnika. Dodatno, korištenje javne površine se uređuje Odlukom JLS.
390 Ivan Babić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA !!! Ako prosječni stanovnik Hrvatske godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica, time proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica. Zašto ovaj Zakon zabranom tanjih vrećica potiče korištenje vrećica debljine stjenke veće od 50 mikrona? Irski primjer s naknadom na plastične vrećice pokazuje nam kako je potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala za 90 %, ali je onda u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
391 Ante Tičić Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, Članak 68. Predlaže se brisanje stavka 2. Obrazloženje: Sukladno odredbi članka 3. točka 5. Direktive i 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. „proizvođač otpada” znači svaka (fizička ili pravna, op.a) osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač otpada) ili svaka osoba koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada. Dakle, nepošteno je, pa i ekonomski neopradano da se naplaćuje, u pravilu veće cijene javne usluge (miješani ili biorazgradivi komunalni otpad), te predstavlja očito diskriminirajuć odnos prema pravnim osobama. S druge strane, ako je društveni interes stimulativno selektiranje i odvajanje potencijalne sirovine diskriminirajući odnos nije društveno opravdan. Nije prihvaćen Cijena se ne određuje Zakonom.
392 Saša Košić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI!!! U Članku 16., predlaže se brisanje stavka kojim se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Nacrt zanemaruje inozemna istraživanja, kao što je dansko Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags (2019.), gdje se, između ostalog, dokazalo da je alternative plastičnim vrećicama potrebno iskoristiti vrlo velik broj puta da bi opravdale potrošnju resursa. Primjerice, vrećica od običnog pamuka treba se nositi do 7.100 puta kako bi se „nadoknadio“ utjecaj njene proizvodnje na okoliš, a vrećica od organskog pamuka mora se upotrijebiti čak do 20.000 puta (dakle, svakodnevno, gotovo 55 godina). Vrećicu za nošenje u istom je kontekstu dovoljno ponovno iskoristiti kao vrećicu za smeće nakon što prestane služiti prvotnoj svrsi. Plastični otpad je osim toga potreban u kružnom gospodarstvu, koje bi Republika Hrvatska trebala uspostaviti, prema uzoru država po veličini i naseljenosti sličnih nama, poput Finske. Dakle, treba težiti smanjivanju plastičnog otpada, ali ne posezati za zabranama. Osim toga, zabrana plastičnih vrećica za nošenje bi negativno utjecala i na postojeće stanje hrvatskog gospodarstva, koje je sada dodatno opterećeno posljedicama epidemije koronavirusa. Bez stvarne potrebe bi se ugrozilo 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama Republike Hrvatske. Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini. EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu
393 Dražen Radelja Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI!!! Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje potencijalno donosi puno više štete nego koristi, što potvrđuju iskustva zemalja diljem svijeta te istraživanja koja su provedena o ovoj temi. Istraživanje Sveučilišta u Sydneyu pokazalo je da zabrane jednokratnih plastičnih vrećica povećavaju prodaju debelih plastičnih vreća za smeće za gotovo 5500 tona godišnje, a upotreba papirnatih vrećica povećala se za 652 milijuna komada (izvor podataka za istraživanje: NielsenDatasets at theKiltsCenter for Marketing). Istraživanje je pokazalo i da je prije zabrane između 12 i 22 posto potrošača ponovno upotrebljavalo „jednokratne“ plastične vrećice za bacanje smeća. Istraživanje Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenjedokazuje da su najbolji izbor jednokratna vrećica od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a potom polipropilenska (PP) višekratna torba. Papirnata vrećica bi se morala iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu, što je teško s obzirom na njenu trajnost, a proizvodnja papira ima i bitno lošiji utjecaj na ekotoksičnost (emisije toksičnih tvari). Također, upitno je može li se jednokratnim okarakterizirati proizvod koji je, po želji, relativno lako oprati, osušiti i ponovno upotrijebiti. Plastika nije savršeni materijal, ali je optimalan u mnogim slučajevima i nužno će se koristiti i dalje. Da bismo sve zamijenili alternativnim materijalima, neizbježna bi bila proizvodnja ogromnih količina CO2 i drugih plinova koji uzrokuju efekt staklenika, uz visoku cijenu. Umjesto bezrazložne zabrane laganih plastičnih vrećica za nošenje, ovim bi se Zakonom trebala olakšati uspostava kružnog gospodarstva i ponovno korištenje recikliranog materijala. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
394 Saša Košić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Ne slažem se da su lagane plastične vrećice za nošenje jednokratan proizvod. U odgovornom kućanstvu takva se vrećica koristi više puta za različite svrhe. Posebno su korisne kad je riječ o higijeni i o produžavanju trajanja roka hrane, što je relevantno i za smanjivanje bacanja hrane. Alternative, koje se iz nekog razloga promoviraju, nisu prihvatljive. Da bi se proizvela 1 tona polietilena(oko 200 000 plastičnih vrećica) potrebno je manje od 200 litara vode. Za 10 000 papirnatih vrećica, potrebno je potrošiti 15 do 20 000 litara vode, odnosno 3,5 tona drva, a za samo 1 pamučnu vrećicu/torbu 2700 litara te se u uzgoju pamuka koristi 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Korištenje vrećica s debljinom stjenke 50 i više mikrona potiče se iz razloga što one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe od laganih plastičnih vrećica završavaju odbačene u okolišu.
395 Dražen Radelja Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI !!! Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
396 Dražen Radelja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI !!! Budući da nema ekološkog interesa u zabrani ili oporezivanju plastičnih vrećica, postavlja se pitanje zašto se ovim zakonom žele zatvarati, umjesto otvarati radna mjesta? Plastični proizvodi, uključujući i vrećice, su cjenovno, kvalitativno, ekološki i praktično vrlo konkurentan proizvod s kojim se proizvođači proizvoda od ostalih materijala ne mogu mjeriti, pa se opravdano može posumnjati u globalni utjecaj potonjih na propise, radi ograničavanja tvrtki s boljim proizvodima. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi, ali to je odgovornost pojedinaca, a ne proizvođača. Jednakom logikom moglo bi se zabraniti stavljanje na tržište cigareta, jer ljudi opušcima zagađuju okoliš, vidljivo više nego plastičnim vrećicama, posebno na plažama. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
397 Ante Tičić Odluka o načinu pružanja javne usluge, Članak 64. Iza stavka 2. ovog članka predlaže se novi stavak: 2.a: Iznos OMJU ne može biti veći od 2% od ukupne cijene javne usluge Obrazloženje: Iako je cijena OMJU suprotna odredbi članka 63. Općeg poreznog zakona budući svaki račun obvezno sadrži, među ostalim, i „količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga“, a minimalna (ma koliko minimalno bila) javna usluga nije usluga. Predlaže se brisanje točke 12. stavka 1. to iz razloga što je cijena ugovorne kazne sastavni dio ugovora zaključenog između davatelja i korisnika javne usluge, sukladno odredbi članka 350. Zakona o obveznim odnosima. Nije prihvaćen Pitanje je uređeno Odlukom JLS.
398 Hana Ahmetović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Slažem se sa zabranom laganih plastičnih vrećica za nošenje i smatram da zabranu treba proširiti na vrlo lagane vrećice. Lagane plastične vrećice koristimo kratko, u većini slučajeva samo jedanput. Nakon toga ih se baca u otpad, potom im trebaju stoljeća da se razgrade na odlagalištima, a svakim danom smo svjedoci koliko ih završava u okolišu. Sve to uzrokuje velike probleme za okoliš i moramo djelovati po tom pitanju. Jednokratne plastične vrećice postale su simbolom brzog i rasipnog trošenja prirodnih resursa. Po ovom, kao i drugim pitanjima vezanim uz kulturu bacanja, treba mijenjati navike. Ali ne može sav teret biti na pojedincima, treba postaviti drugačije zakonske okvire! Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
399 Dragutin Drčić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIVIM SE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA! Predlažem brisanje stavka 3. u članku 16. ovog Zakona. Niti u jednoj od navedenih direktiva koje se prenose u pravni poredak RH ne spominje se zabrana niti ograničenja stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, a mjere za smanjenje njihove potrošnje spominju se u samo u Direktivi (EU) 2015/720 koja se prenosi. Stoga ne postoji zakonska osnova za zabranu navedenih vrećica. U Direktivi 2019/904, koja se ne prenosi u pravni sustav RH, navedeno je kako bi proizvode od plastike trebalo proizvoditi uzimajući u obzir cijeli njihov životni vijek. Dizajnom plastičnih proizvoda u obzir bi uvijek trebalo uzimati fazu proizvodnje i uporabe te mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda. Upravo u fazi proizvodnje i uporabe lagane plastične vrećice pokazuju najveću prednost naspram vrećica od drugih materijala, kao što pokazuju brojne procjene životnog ciklusa. Isto tako, polietilenske vrećice se uklapaju u dizajn za kružnost koji promovira EU jer se uspješno recikliraju, a reciklat se može ugrađivati u iste ili neke druge proizvode. Uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi u borbi protiv globalnog zagrijavanja i težnji za smanjenjem potrošnje prirodnih resursa. Zabrana plastičnih vrećica rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. Primjerice, prema istraživanju Agencije za zaštitu okoliša Engleske i Walesa, Procjena životnog ciklusa trgovačkih vrećica za nošenje, papirnata vrećica morala bi se iskoristiti barem četiri ili više puta kako bi imala manji utjecaj na globalno zagrijavanje s obzirom na PE-HD vrećicu. Prosječna masa PE-HD vrećice u istraživanju iz 2011. bila je svega 8 grama, a većina njih završi svoj životni vijek kao vrećica za smeće, a ne u okolišu. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i plastičnih proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
400 Josip Zirdum NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Važno je uzeti u obzir da proizvod unutar pakiranja obično ima puno veći utjecaj na okoliš od ambalaže, a plastika općenito ima manji ukupni utjecaj na okoliš od stakla ili metala za jednokratnu upotrebu, u većini kategorija utjecaja. Također, ovim se Nacrtom zanemaruje činjenica da proizvodi za višekratnu uporabu imaju manji utjecaj na okoliš samo kada se ponovno koriste dovoljno puta da nadoknade materijale i energiju koja se koristi za njihovo pravljenje. Također, jedna hrvatska tvrtka koja se bavi proizvodnjom i obradom plastike nedavno je na konferenciji Europske poduzetničke mreže (EEN) proglašena najboljom poduzetničkom pričom u Europi, dakle, zabranom vrećica na nošenje bezrazložno se radi na štetu tvrtki koje značajno doprinose razvoju hrvatskog poduzetništva i globalnoj reputaciji hrvatske proizvodnje. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Pitanje plastičnih vrećica kao i proizvoda za višekratnu uporabu razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
401 Hrvoje Pavlak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREČICA!!! U Članku 16., predlaže se brisanje stavka 3. kojim se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. NE zabrani! Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija.
402 Hrvoje Pavlak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREČICA!!! U Članku 16., predlaže se brisanje stavka 3. kojim se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. NE zabrani! Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija.
403 Hrvoje Pavlak Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. PROTIV ZABRANE PLASTIČNIH VREČICA!!! U Članku 16., predlaže se brisanje stavka 3. kojim se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. NE zabrani! Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
404 Luka Zirdum NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM PROTIVIM SE ZABRANI UPOTREBE VREĆICA!!! Predlaže se brisanje stavka 3., Članka 16. koji glasi „Zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.“. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za preradu polimera, Laboratorij za preradu polimera) u listopadu 2020. izradilo je ekspertizu o laganim plastičnim vrećicama. U tom dokumentu jasno se obrazlaže i zaključuje da zabrana plastičnih vrećica za rezultira većim emisijama ugljikovog dioksida jer su zamjene deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, dok se papirnate vrećice i platnene torbe obično ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak. U Mišljenju se ističe da su istraživanja više puta pokazala da se opasne bakterije i virusi zadržavaju na vrećicama (torbama) za višekratnu uporabu, osim ako ih kupci redovito ne peru, što se malo tko trudi učiniti. Očita je prednost jednokratnih plastičnih vrećica u smanjenju širenja patogena, što je izuzetno važno upravo sada, u trenutku širenja koronavirusa. Vrećice koje se zabranjuju ovim Nacrtom ustvari zauzimaju vrlo malo mjesta na odlagalištu te ne oslobađaju metan ili bilo koji drugi staklenički plin, kao što to čine papirnate i pamučne vrećice u raspadanju. Plastične vrećice mogu se i uspješno reciklirati i ugrađivati u nove proizvode. U Mišljenju se dodaje da plastične vrećice čine manje od 1 posto smeća, dok su u akciji čišćenja u 116 zemalja (2019.), International Coastal Cleanup, na 7. mjestu najčešćih otpadaka nađenih na obalama (najviše je bilo omota za hranu i cigaretnih opušaka). U zaključku navedene ekspertize stoji da je potrebno raditi na poboljšanju kulture postupanja s otpadom, educirati stanovništvo, te ići u pravcu razvoja sustava odlaganja, sakupljanja i oporabe plastičnog otpada. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Slijedom navedenog prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona se odbija.
405 Vladimir Rupčić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
406 Vladimir Rupčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Protivim se zabrani stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih vrećica za nošenje. Prvenstveno, plastične vrećice su ambalaža i trebaju slijediti EU-Direktivu iz 2015. Posebno se mora promatrati Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SL L 155, 12. 6. 2019.). Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
407 Mislav Milković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Vezano uz Članak 16., budući da se praznina nastala ukidanjem jednog proizvoda mora nadomjestiti nekim drugim proizvodom, nejasno je koja će biti alternativa laganim plastičnim vrećicama, posebno za nošenje vlažnog ili masnog sadržaja. Otvara se prostor za zamjene čije bi povećano korištenje prouzrokovalo više štete, kako u samom procesu proizvodnje, tako i zbog svoje veće mase/volumena. Primjerice, zamjena prema ovom Narctu mogu biti i polietilenske vrećice debljine veće od 50 mikrometara, jer se nigdje ne precizira drugačije. Upravo lagane vrećice od polietilena visoke ili niske gustoće predstavljaju izvanredan proizvod dobiven usavršavanjem materijala i postupaka izradbe: dovoljno su čvrste da drže namirnice, ali toliko tanke i lagane da za proizvodnju i transport trebaju vrlo malo energije, vode ili druge prirodne resurse. Predlažem da se, stoga, umjesto zabrane provodi sustavno educiranje potrošača o pravilnom postupanju s plastičnim otpadom. Lagane plastične vrećice su u Direktivi 2019/904 obuhvaćene Člankom 10. o podizanju svijesti, pri čemu bi zemlje članice trebale poduzeti mjere za informiranje i poticanje odgovornog ponašanja potrošača jednokratnih plastičnih proizvoda o dostupnosti višekratnih zamjenskih proizvoda, sustavu ponovne uporabe i opcijama gospodarenja otpadom za navedene proizvode, utjecaju odbacivanja u okoliš i neprikladnog odlaganja otpada tih proizvoda na okoliš, posebno morski okoliš, te utjecaju neprikladnog odlaganja tih proizvoda na kanalizacijsku mrežu. Pozz 🙂 Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona ne zabranjuje se stavljanje na tržište svih plastičnih vrećica za nošenje već samo onih laganih s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona, uključujući i one s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona koje ne zadovoljavaju uvjete da bi se smatrale vrlo laganim plastičnim vrećicama za nošenje. Stavljanje na tržište i korištenje vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje to jest onih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrona, a koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, biti će i nadalje dozvoljeno. Osim navedenog, također će i nadalje biti dozvoljeno stavljanje na tržište i korištenje plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke 50 i više mikrona. Pitanje plastičnih vrećica razmatrat će se i nadalje te dodatno urediti aktima donesenim na temelju ovog Zakona kao i u okviru izrade propisa kojim će se Direktiva (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš detaljno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Glede podizanja svijesti o okolišno prihvatljivom postupanju s plastičnim vrećicama sukladno Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, napominjemo da će se provedba odredbi vezanih uz ovu problematiku urediti aktima koji će se donijeti na temelju ovog Zakona a kojima će se u potpunosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti ova Direktiva.
408 Ivan Malbašić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE zabrani proizvodnje plastičnih vrećica Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
409 Ivan Malbašić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE zabrani proizvodnje plastičnih vrećica Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
410 Filip Pandža NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Zašto se zabranjuju lagane plastične vrećice kad se mogu energijski uporabiti ili reciklirati u novi proizvod? Papirnate i platnene vrećice ne proizvode se u Hrvatskoj, što je, na sve znanstveno potvrđene argumente u korist laganih plastičnih vrećica za nošenje, dodatan razlog protiv zabrane. Danas je u Hrvatskoj oko 20 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice, u kojima je zaposleno skoro 1000 radnika, i koji su se i kreditno zadužili kako biinvestirali u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. Zašto bi se uvodila zabrana koja bi većinu njih odvela u zatvaranje tvrtki i radnih mjesta? Zabrana bi značajno negativno utjecala i na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativno na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike. Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
411 Boris Prpić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE ZABRANI PROIZVODNJE PLASTIČNIH VREĆICA NE JEDNOSTRANIM ODLUKAMA NA UŠTRP INDUSTRIJE Plastični otpad je osim toga potreban u kružnom gospodarstvu, koje bi Republika Hrvatska trebala uspostaviti, prema uzoru država po veličini i naseljenosti sličnih nama, poput Finske. Dakle, treba težiti smanjivanju plastičnog otpada, ali ne posezati za zabranama. Osim toga, zabrana plastičnih vrećica za nošenje bi negativno utjecala i na postojeće stanje hrvatskog gospodarstva, koje je sada dodatno opterećeno posljedicama epidemije koronavirusa. Bez stvarne potrebe bi se ugrozilo 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama Republike Hrvatske. Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini. EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
412 Boris Prpić Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI PLASTIČNIH VREĆICA Plastični otpad je osim toga potreban u kružnom gospodarstvu, koje bi Republika Hrvatska trebala uspostaviti, prema uzoru država po veličini i naseljenosti sličnih nama, poput Finske. Dakle, treba težiti smanjivanju plastičnog otpada, ali ne posezati za zabranama. Osim toga, zabrana plastičnih vrećica za nošenje bi negativno utjecala i na postojeće stanje hrvatskog gospodarstva, koje je sada dodatno opterećeno posljedicama epidemije koronavirusa. Bez stvarne potrebe bi se ugrozilo 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama Republike Hrvatske. Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini. EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
413 Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. Odluka o načinu pružanja javne usluge, Članak 64. Sukladno Nacrtu, iznos cijene obvezne minimalne javne usluge sastavni je dio Odluke o načinu pružanja javne usluge. Time se stvara potreba izmjene Odluke pri svakoj izmjeni cijene, što smatramo nepotrebnim. Predlažemo da se isto izostavi iz Odluke, odnosno da se iznos cijene određuje Cjenikom koji donosi davatelj usluge (uz suglasnost izvršnog tijela JLS). Nije prihvaćen Pitanje se uređuje Odlukom JLS koja se mijenja prema potrebi.
414 Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada, Članak 74. U stavci (2) predviđena je mogućnost različitih cijena za kategoriju kućanstvo i kategoriju koje nije kućanstvo. Već navedene velike razlike u cijeni otvaraju mogućnost manipulacije. Uzrok velikog razlika u cijeni biti će način obračuna MJU predviđen novim zakonom. Način promjena cijena usluge obuhvaćen stavkom (3) i (4) te (6) (7)(8)(9)i (10) je složen i dugotrajan postupak, s druge strane davatelj usluge ne može utjecati na: • cijene zbrinjavanja MKO u CGO Marišćina, • cijene zbrinjavanja glomaznog otpada, • cijene zbrinjavanja svih ostalih vrsta otpada koje je dužan kroz uslugu prikupiti. • cijene prijevoza kopnom ni morem. U mjestima sa turizmom kao dominantnom granom gospodarstva nepoznate su količine otpada pogotovo u vrijeme pandemije, ne zna se dali će korisnici koji nisu kućanstva predavati biootpad i reciklabilni otpad davatelju usluge ili nekom drugom. Nemoguće je s toliko nepoznanica, odrediti cijenu javne usluge. Suglasnost na cjenik: Izvršno tijelo JLS dužno se očitovati u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva za pribavljanje suglasnosti na cjenik odnosno izmjenu cjenika. U predmetnom nacrtu Zakona nije definirano postupanje ukoliko izvršni tijelo JLS ne dostavi očitovanje dok je važećim zakonom propisano da se u tom slučaju smatra da je suglasnost dana. Smatramo da je potrebno zadržati važeće odredbe vezane za pribavljanje navedene suglasnosti. Predlažemo brisanje članka 74. stavak 3 jer smatramo da je nepotrebno slanje cjenika na javnu raspravu. Predloženi način znatno produljuje i komplicira vrijeme za donošenje cjenika. Nije prihvaćen Javna rasprava je nužna kako bi se transparentno postigla ispravna odmjera omjera cijena za količinu predanog MKO i cijene obvezne minimalne javne usluge.
415 Marina Brkanac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM NE UKIDANJU VREĆICA!!! Koliko će ljudi i obitelji ostati bez prihoda ukidanjem tih radnih mjesta??? Tko će nadoknaditi štetu? Nije prihvaćen Glede opravdanosti zabrane stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje napominjemo da plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe se ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu.
416 Elsa Demark NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Lagane plastične vrećice treba zabraniti, kao i vrlo lagane. Plastika guši mora, ugrožava morske životinje i ulazi u hranidbeni lanac. Jednom kad dospije u okoliš, plastika se raspada na sitne dijelove, tzv. mikroplastiku koja u moru ostaje i stotinama godina. Akcije čišćenja plaža i mora nisu dovoljne jer istraživanja pokazuju da većina plastike koja dospije u mora potone na dno. Recikliranje ne može biti glavno rješenje jer globalni podaci pokazuju da se samo oko 9% otpadne plastike recikliralo. Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište svih laganih plastičnih vrećica nije bila predmet razmatranja u tijeku izrade ovog prijedloga Zakona iz razloga što je nužno i nadalje dozvoliti uporabu vrlo laganih plastičnih vrećica koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada je to potrebno zbog higijenskih razloga ili kada njihova uporaba pomaže sprječavanju rasipanja hrane, a što je i u skladu s odredbama Direktive (EU) 2015/720 o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje.
417 Karolina Holub Ograničenja stavljanja proizvoda na tržište, Članak 16. NE ZABRANI PROIZVODNJE JEDNOKRATNIH PLATIČNIH VREĆICA Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu
418 Lucija Novakovic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM Nazalost ljudi su se pokazali neodgovornima i nedovoljno se plastike reciklira a puno previse zagusuje prirodu i mora, sto je prestrasno. Zabraniti plastiku!! Nije prihvaćen Ovim prijedlogom Zakona zabranjuje se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, jednokratnih plastičnih proizvoda navedenih u Direktivi (EU) 2019/904 o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš te proizvoda od oksorazgradive plastike. Zabrana stavljanja na tržište drugih plastičnih proizvoda nije razmatrana i nije predmet ovog prijedloga Zakona.
419 Weltplast d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O GOSPODARENJU OTPADOM U Članku 16., predlaže se brisanje stavka kojim se zabranjuje stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje. Nacrt zanemaruje inozemna istraživanja, kao što je dansko Life Cycle Assessment of Grocery Carrier Bags (2019.), gdje se, između ostalog, dokazalo da je alternative plastičnim vrećicama potrebno iskoristiti vrlo velik broj puta da bi opravdale potrošnju resursa. Primjerice, vrećica od običnog pamuka treba se nositi do 7.100 puta kako bi se „nadoknadio“ utjecaj njene proizvodnje na okoliš, a vrećica od organskog pamuka mora se upotrijebiti čak do 20.000 puta (dakle, svakodnevno, gotovo 55 godina). Vrećicu za nošenje u istom je kontekstu dovoljno ponovno iskoristiti kao vrećicu za smeće nakon što prestane služiti prvotnoj svrsi. Plastični otpad je osim toga potreban u kružnom gospodarstvu, koje bi Republika Hrvatska trebala uspostaviti, prema uzoru država po veličini i naseljenosti sličnih nama, poput Finske. Dakle, treba težiti smanjivanju plastičnog otpada, ali ne posezati za zabranama. Osim toga, zabrana plastičnih vrećica za nošenje bi negativno utjecala i na postojeće stanje hrvatskog gospodarstva, koje je sada dodatno opterećeno posljedicama epidemije koronavirusa. Bez stvarne potrebe bi se ugrozilo 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama Republike Hrvatske. Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini. EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice Nije prihvaćen Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje predlaže se iz razloga što se plastične vrećice za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrona („lagane plastične vrećice za nošenje”), koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno uporabljuju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad. Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško je očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu. Iz spomenutih razloga odbija se prijedlog za brisanjem stavka 3. članka 16. ovog prijedloga Zakona.
420 Unija Nova d.o.o. Usluge gospodarenja otpadom koje osigurava Fond, Članak 92. Prijedlog izmjena i dopuna članka 92: stavak 6: (6) Ovlaštenje se izdaje osobi koja ispunjava uvjete da raspolaže s postrojenjem i opremom za obradu otpada na području Republike Hrvatske kada se obradom, a poštujući sljedeći red prvenstva, dobiva: 1. novi proizvod i