Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska udruga turizma NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA POTICANJU ULAGANJA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM S obzirom da se predmetne izmjene propisa pokreću s ciljem unaprjeđenja okvira poticajnih mjera/ potpora za ulaganje u Republici Hrvatskoj te se pritom očekuje da će izmjene i dopune zakona dovesti do planirane realizacije investicijskih projekata i planiranog broja otvaranja novih radnih mjesta povezanih s projektima ulaganja, koji su započeli u razdoblju pandemije COVID-19; smatramo potrebnim i važnim u ime turističkog sektora predložiti da se u predviđene izmjene i dopune uključe i dodatni prijedlozi izmjena kojima će se motivirati investitori u hrvatski turizam da nastave s ulaganjima i za vrijeme trajanja Covid-krize te sačuvaju radna mjesta u turizmu i to:  Izmjena i prilagodba Zakona o poticanju ulaganja uslijed „Covid krize“ s ciljem da se projektima koji su prijavljeni prije „Covid krize“, a nisu započeti ili su započeti pa su zaustavljeni, omogući ponovna prijava u okviru novog investicijskog perioda i novih uvjeta prijave;  Unapređenje modela potpore za velike poduzetnike na način da se poveća stimulacija za dio prihvatljivih troškova do iznosa od 50 mn EUR ulaganja na 40% (sada je 25%) te za dio prihvatljivih troškova između 50 i 100mn EUR-a ulaganja na 20% (sada je 12,5%).  Prolongiranje odredba kojima se definira prestanaka prava korištenja potpora za ulaganja (prvenstveno mjere za očuvanje radnih mjesta) do 2023. godine kada se očekuje stabilizacija poslovanja u turizmu.  Prijedlog produljenja trajanja perioda korištenja potpora za iduće 3 godine za postojeće korisnike potpora  Kreirati mjeru potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja u hotelijerstvo i ugostiteljstvo kojom se odobrava do 20% bespovratnih sredstva za projekte započete do 2023. godine s ciljem stimulacije ulaganja u turizam za vrijeme krize. Prijedlog I. Na prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja predlagatelja Ministarstvo gospodarstva i održivog razdoblja, Zagreb, prosinac, 2020. , predlažemo članak 1. dopuniti novim stavkom 2. i 3. tako da cjeloviti glasi: „Članak 1. (1) Za one korisnike i prijavitelje potpore za ulaganje po zakonu o poticanju ulaganja (NN 102/15, 25/18, 114/18, 32/20) čiji su projekti ulaganja započeli u razdoblju od 12. ožujka 2017. godine do 30. lipnja 2020. godine, odnosno za one projekte ulaganja čije se trogodišnje razdoblje realizacije preklapa sa razdobljem početka epidemije COVID-19., trogodišnje razdoblje realizacije projekta ulaganja produljuje se za jednu godinu u cilju realizacije ukupnih ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja. (2) Svi prijavljeni projekti ulaganja koji uslijed epidemije COVID-19 nisu započeti i/ili su započeti i privremeno obustavljeni mogu se, po njihovom pokretanju, ponovno prijaviti i obuhvatiti novom prijavom za potpore ulaganja. U slučaju ponovne prijave za potpore ulaganja projekta ulaganja koji je uslijed epidemije COVID-19 obustavljen, početak ulaganja odnosno početak rada na projektu u smislu odredbe članka 6. točka 6. ovog Zakona, smatrati će se radovi započeti po ponovnom pokretanju projekta nakon obustave. U tom slučaju u ulaganje uračunati će se i ulaganja izvršena prije privremene obustave. (3) U razdoblje obveze očuvanja broja novootvorenih radnih mjesta u smislu odredbe članka 9. stavka 5. ovoga Zakona ne uračunava se razdoblje od početka epidemije COVID-19 (od 1. ožujka 2020. godine) do 31. prosinca 2023. godine (period mirovanja obveze) bez primjene odredbi kojima se definira prestanak prava korištenja potpora za ulaganje. (4) Za ostvarivanje prava iz prethodnih stavaka ovoga članka korisnici i prijavitelji potpora za ulaganje podnose pisani zahtjev nadležnom ministarstvu u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.“ Prijedlog II. Temeljem potrebe za produljenjem trajanja perioda korištenja potpora za iduće 3 godine za postojeće korisnike potpora, predlažemo da se u članku 9. predmetnog Zakona (NN 25/18,32/20) „2. Porezne potpore za male, srednje i velike poduzetnike“ izmijeni vremenski rok „do 10 godina od godine početka ulaganja“ za postojeće korisnike za dodatne 3 godine Obrazloženje: Postojeći korisnici poreznih poticaja ostvarenih po Zakonu o poticanju ulaganja u 2020 godini će imati iskazane značajne gubitke u svojim financijskim izvještajima, a koji slučaj će vjerojatno, u manjoj mjeri, biti i u idućim godinama 2021 i 2022 godini. Stoga, već postojeći korisnici neće biti u mogućnosti konzumirati porezne povlastice u vidu poreza na dobit zbog ostvarenih poreznih gubitaka, koji će se prenositi u iduće godine, odnosno neutralizirat će se sa ostvarenim dobitcima u godinama nakon. Sukladno navedenom već postojeći korisnici poreznih poticaja realno u veoma značajnoj mjeri gube mogućnost ostvarenja već dodijeljenih potpora u definiranom vremenskom roku, po izdanim Potvrdama o statusu korisnika potpore za ulaganja. Primjerice za početak ulaganja 2016., trajanje ulaganja po zakonu do 2019., ukupan rok trajanja potpore do 2026. godine. Gubitci u 2020, te vjerojatno 2021. i manjim dijelom 2022. će onemogućiti korištenje poreznih poticaja do negdje 2025. godine. Preostalo vrijeme za korištenje poticaja – cca 2 god umjesto dodijeljenih 7.Stoga je nužno produljiti vrijeme trajanja poticaja za godine izgubljene u ovoj krizi, a realno je to za 3 godine. Prijedlog III. Osim navedenih prijedloga izmjena i dopuna sukladno točki I i II ovoga očitovanja, predlažemo unapređenje modela potpore za velike poduzetnike na način da se poveća stimulacija za dio prihvatljivih troškova do iznosa od 50 mn EUR ulaganja na 40% (sada je 25%) te za dio prihvatljivih troškova između 50 i 100mn EUR-a ulaganja na 20% (sada je 12,5%). Prema smjernicama za regionalne potpore u razdoblju 2014. – 2020., područja čiji je BDP niži od 75 % prosjeka EU-a imaju prioritet pri dodjeli regionalnih potpora za ulaganja jer je njihova osnovna svrha poticati razvoj slabije razvijenih regija Europe. U okviru hrvatske karte regionalnih potpora cijelo će državno područje Republike Hrvatske, kao regija s BDP-om koji je niži od 75% prosjeka EU-a, biti prihvatljivo za odobravanje regionalnih potpora u razdoblju od 1. srpnja 2014. do 31. prosinca 2020. Kartom su određene i najveće razine potpore (tzv. intenziteti potpore) za početna ulaganja velikih poduzetnika u visini od 25% ukupnog troška ulaganja u kontinentalnu Hrvatsku (gdje živi 67,05 % ukupnog stanovništva Hrvatske) i 35% ukupnog troška ulaganja u jadransku Hrvatsku (gdje živi 32,95 % ukupnog stanovništva Hrvatske).“ Kartom regionalnih potpora i Zaključkom Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/14-07/145 od 24. travnja 2014. godine određen je intenzitet potpore, odnosno najveća razina potpore za početna ulaganja velikih poduzeća u visini od 25% ukupnih prihvatljivih troškova ulaganja. U slučaju ulaganja malih i srednjih poduzetnika taj se postotak uvećava za 10 postotnih bodova. Stoga predlažemo da Vlada RH odredi intenzitet potpore, odnosno najveću razinu potpore za početna ulaganja velikih poduzeća u visini od 40% ukupnih prihvatljivih troškova ulaganja sa trajanjem zaključno sa 2025. godinom. To podrazumijeva da primjenjiva stopa poticaja na dio prihvatljivih troškova iznosa protuvrijednosti 50 mn EUR-a u navedenom razdoblju umjesto 25% iznosi 40%, te na drugi dio prihvatljivih troškova do iznosa protuvrijednosti 100 mn EUR umjesto 12,5% iznosi 20%. Obrazloženje: U proteklih pet do sedam godina gotovo da nije bilo velikog projekta ulaganja u hotelijerstvo koji nije koristio mjere poticanja ulaganja. To je bila jedna od ključnih mjera koja je utjecala na činjenicu da su se u proteklom periodu ostvarila rekordna ulaganja u turizam, koja su 2019. godine iznosila godišnje više od 1 milijardu EUR. „Covid kriza“ snažno je utjecala na turizam gdje će hotelijerski sektor u 2020. godini ostvariti promet na razini do 30% prihoda normalne godine te gubitak poslovanja. Takva situacija, zaustavila je investicijske projekte u toku u ukupnom iznosu od oko 500 milijuna EUR (koji su gotovo svi prijavljeni na poticaje ulaganja), te stavila „na čekanje“ sve ostale projekte pripremljene za ulaganja u narednom periodu. Kako bi se investitorima olakšalo da nastave započete projekte čim prije, predlaže se mogućnost ponovne prijave tih projekta u okviru novog investicijskog perioda. Također, predlaže se unapređenje modela poticaja na razinu prije 2015. godine, na način da se za prvu polovicu ulaganja odobrava 40% poticaja (sada 25%), a za drugu polovicu 20% poticaja (sada 12,5%). „Covid kriza“ značajno je „poremetila“ normalno poslovanje u 2020. godini, te će vjerojatno poslovanje 2021. i 2022. biti još uvijek pod utjecajem krize. S obzirom na to, predlaže se da propisani uvjet zadržavanja prosjeka zaposlenih iznad prosjeka prije početka ulaganja za narednih 5 godina nakon ulaganja prolongira i ponovno počne teći od početka 2024. godine kada se očekuje stabilizacija poslovanja odnosno da se ne primjenjuju odredbe kojima se definira prestanak prava korištenja potpora za ulaganje u tom razdoblju prolongacije do kraja 2023. godine. Prema analizama i procjenama naših članica razina investicija u hrvatsko hotelijerstvo i turizam mogla bi se značajno smanjiti u iduće 3 godine (od mogućih 3 milijarde na 450 milijuna eura). Kako bi se navedeni trend spriječio potrebno je što prije reagirati s navedenim mjerama i potaknuti ulaganja u turizmu uslijed Covid krize. Ulaganje u hotelijerstvo i ugostiteljstvo ima snažan multiplikativni efekt za hrvatsko gospodarstvo te posebno ima snažan utjecaj na poljoprivredu, prerađivačku industriju, građevinarstvo, proizvodnju namještaja i opreme te malo i srednje poduzetništvo. Također ulaganjem u turizam povećava se zaposlenost i ostvaruje izvoz. Vjerujemo da poticanje ulaganja u hotelijerstvo i ugostiteljstvo u periodu „Covid krize“ može biti snažna poluga za brži gospodarski oporavak Hrvatske, a uvjereni smo da predložene mjere mogu motivirati investitore da čim prije pokrenu zaustavljena ulaganja. Nije prihvaćen Što se tiče prijedlog da se "projektima koji su prijavljeni prije "Covid krize", a nisu započeti ili su započeti pa su zaustavljeni, omogući ponovna prijava u okviru novog investicijskog perioda ili novih uvjeta prijave" - Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ističe da je slobodno pravo podnositelja Prijave da odustane od prijavljenog projekta, međutim prilikom naknadnog podnošenja Prijave novog projekta ulaganja, isključivo se u razmatranje prihvatljivih troškova projekta ulaganja uzimaju u obzir troškovi povezani s projektom ulaganja nastali nakon podnošenja nove Prijave projekta i pod uvjetima propisanim Zakonom u trenutku podnošenja nove Prijave. Što se tiče "unapređenja modela potpore za velike poduzetnika na način da se poveća stimulacija za dio prihvatljivih troškova do iznosa od 50 mn EUR ulaganja na 40% (sada je 25%) te za dio prihvatljivih troškova između 50 i 100 mn EUR-a ulaganja na 20% (sada je 12,5%)" - Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ističe da se pitanje gornjih granica dopuštenog maksimalnog intenziteta regionalne potpore za ulaganje uređuje Kartom regionalnih potpora, a ne Zakonom o poticanju ulaganja. Što se tiče prijedloga o "prolongiranju odredbi kojima se definira prestanak prava korištenja potpora za ulaganja (prvenstveno mjere za očuvanje radnih mjesta) do 2023. godine kada se očekuje stabilizacija poslovanja u turizmu", Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ističe da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja (NN 32/20) člankom 11. već uvedena mjera kojom se omogućuje prolongacija obveza za očuvanje propisanog broja novootovorenih radnih mjesta i prolongacija prava korištenja potpora za ulaganje za tri godine. Ova mjera se odnosi na sve sektore i sve gospodarske aktivnosti koje se potiču Zakonom o poticanju ulaganja, a ne samo na sektor turizma. Što se tiče prijedloga o "produljenja trajanja perioda korištenja potpora za iduće 3 godine za postojeće korisnike potpora", Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ističe da je navedeno propisano člankom 11. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o poticanju ulaganja (NN 32/20) i to za one korisnike kod kojih je za vrijeme propisanog razdoblja očuvanja novootvorenih radnih mjesta došlo do smanjenja propisanog broja radnih mjesta tijekom tri kalendarske godine. Što se tiče prijedloga koji glasi: "Kreirati mjeru potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja u hotelijerstvo i ugostiteljstvo kojom se odobrava do 20% bespovratnih sredstva za projekte započete do 2023. godine s ciljem stimulacije ulaganja u turizam za vrijeme krize.", Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ističe da se Zakonom o poticanju ulaganja mjera bespovratne novčane potpore za kapitalne troškove ulaganja odnosi isključivo na proizvodno-prerađivačke aktivnosti i to na način da je ona uvjetovana visinom ulaganja iznad 50 mil. kuna uz otvaranje 50 novih radnih mjesta, od čega više od 40% materijalnih troškova ulaganja mora biti u proizvodnoj opremi-postrojenjima sa udjelom visoke tehnologije preko 50%. Što se tiče Prijedloga I., Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ističe da je prijedlog u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o poticanju ulaganja i temeljnim pravilima o državnim potporama, odnosno nije sukladan sa obvezujućim pravilima relevantne pravne stečevine EU u području državnih regionalnih potpora za ulaganje, odnosno u suprotnosti je s Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o izmjeni Uredbe EU br. 651/2014., o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26. 6. 2014., str. 1.). Što se tiče prijedloga II. da se propisano razdoblje korištenja porezne potpore od 10 godina produži za dodatne 3 godine za postojeće korisnike i to iz "razloga pretpostavljenih gubitaka turističkog sektora u budućnosti", Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ističe da ovaj prijedlog izlazi iz okvira temeljnih načela poticanja ulaganja. Naime, treba istaknuti da već sada Zakon o poticanju ulaganja Republike Hrvatske ima najdulje 10-godišnje dopušteno razdoblje korištenja poticajnih mjera - porezne povlastice. Prosječno razdoblje korištenja potpora za projekte ulaganja unutar zemalja EU iznosi do 5 godina, a primjerice u Republici Italiji trajanje porezne povlastice za projekte ulaganja (umanjenje/oslobođenje porezne obveze) iznosi do 3 godine. Što se tiče Prijedloga III. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ističe da se pitanje gornjih granica dopuštenog maksimalnog intenziteta regionalne potpore za ulaganje uređuje Kartom regionalnih potpora, a ne Zakonom o poticanju ulaganja.
2 Hrvatska udruga turizma KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POTICANJU ULAGANJA, Članak 5. Prioritetnim predlažemo omogućiti produljenje propisanog trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja zbog pandemije COVID-19 ne za jednu godinu, već za 3 godine (do 31.12.2023.). Također, predlažemo dopuniti prijedlog prolongacije odredbi koji se tiču dostizanja i zadržavanja broja zaposlenih iznad prosjeka prije početka ulaganja za one projekte ulaganja čije se trogodišnje razdoblje realizacije projekta preklapa sa razdobljem početka pandemije Covid 19 „i završava tijekom trajanja pandemije“. Obrazloženje: Za navedene projekte ovim Nacrtom predloženo je produljenje trogodišnje realizacije projekta za samo jednu godinu za što smatramo da je previše kratko razdoblje prvenstveno zbog uvjeta dostizanja i zadržavanja broja zaposlenih iznad prosjeka prije početka ulaganja. Nadalje, iz postojeće zakonske regulative proizlazi da će se početni broj zaposlenih + 15 radnika utvrđivati već slijedeće godine za one koji završavaju projekt kada će se taj broj morati dostići, a samo za one koji su završili period ulaganja u Zakonu je definirana mogućnost produljenje roka od 3 godine za ''vraćanje'' na prvotni broj zaposlenih. Stoga je nužno uvesti prolongaciju propisanog uvjeta o zaposlenosti do 31.12.2023. Naime, produljenje od 1 godine nije dovoljno i neće biti od pomoći onim turističkim kućama čiji je primjerice projekt ulaganja počeo u 2018. godini, a kojima bi po izvornom Zakonu trogodišnje razdoblje isteklo u 2021.godini - odnosno, sa predloženom izmjenom, u 2024. godini. Konkretno, ciklus ulaganja može teći po planu, međutim kriterij povećanja broja zaposlenika za 5,10 ili 15 više u odnosu na stanje na početku ulaganja je neostvarivo jer bi to značilo da hotel mora poslovati u 2021. godini , odnosno u 2022. godini na razini boljoj od 2018. godine, što je u uvjetima COVID-19 pandemije nemoguće ostvariti. U najboljem slučaju, 2023. godina je godina oporavka i tada se može očekivati ponovno povećanje broja zaposlenika na razini možda 2018. godine. Nije prihvaćen Što se tiče prijedloga za produljenje propisanog trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja zbog pandemije COVID-19 ne za jednu već za 3 godine (do 31.12.2023.), Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ističe da prijedlog izlazi iz okvira temeljnih načela poticanja ulaganja, obzirom da je smisao poticajnih mjera za ulaganje potaknuti realizaciju pripremljenih investicijskih projekata u primjerenom vremenskom razdoblju (što kraće). Prosječno vrijeme realizacije projekata uz korištenje potpora iz strukturnih fondova EU traje do dvije godine i u tom razdoblju se priznaju opravdani troškovi projekta. Zakonom o poticanju ulaganja propisano razdoblje realizacije projekata ulaganja je 3 godine i duže je od prosjeka standardnih razdoblja obračuna prihvatljivih troškova za istovjetnu vrstu projekata u programima korištenja potpora iz sredstava strukturnih fondova EU. Ovim prijedlogom zakona, a isključivo iz razloga ublažavanja posljedica pandemije COVID-19 za one projekte ulaganja čije je trogodišnje razdoblje realizacije unutar razdoblja početka epidemije COVID-19, trogodišnje razdoblje realizacije projekta ulaganja produljuje se za jednu godinu u cilju realizacije ukupnih planiranih ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja. Isto tako treba istaknuti da se ova mjera odnosi na sve sektore i sve gospodarske aktivnosti koje se potiču Zakonom o poticanju ulaganja, a ne samo na sektor turizma. Upravo stoga treba istaknuti da navedeni primjer "turističke kuće čije je primjerice projekt ulaganja počeo u 2018. " nije referentan u smislu učinaka predložene mjere na sve sektore i sve gospodarske aktivnosti koje se potiču Zakonom, niti je u primjeru točna tvrdnja da će projekt započet u 2018. godini završiti 2021. godine, obzirom da se ovim predloženim izmjenama i dopunama Zakona razdoblje realizacije projekta produljuje za jednu godinu, što znači da će korisnik zakona imati pravo na realizaciju projekta do 2022. godine. Isto tako nije točna tvrdnja gdje se navodi: "iz postojeće zakonske regulative proizlazi da će se početni broj zaposlenih + 15 radnika utvrđivati već sljedeće godine za one koji završavaju projekt kada će se taj broj morati dostići....", obzirom da je sukladno odredbama Zakona minimalno potrebni broj novootvorenih radnih mjesta - 5 - otvorenih tijekom razdoblja realizacije projekta ulaganja, čime se stječe pravo na korištenje porezne povlastice. To znači da tek po isteku trogodišnjeg + 1 godina produljenja razdoblja realizacije projekta ulaganja - što u ovom konkretnom primjeru znači u 2022. godini korisnik Zakona treba ispuniti uvjet minimalnog broja novootvorenih radnih mjesta. Naime, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ističe da je i inače pitanje dinamike i kapaciteta otvaranja novih radnih mjesta u sektoru turizma, bez obzira na kriterije Zakona o poticanju ulaganja, izrazito vezano uz prirodu naglašene sezonalnosti turističkog sektora u odnosu na sve druge sektore i gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj, te stoga predlaže da nadležno Ministarstvo turizma i sporta razmotriti mogućnosti kreiranja zasebnog programa poticanja investicija u turističkom sektoru Republike Hrvatske, uključujući i druge vrste investicija - poput investicija u turističku infrastrukturu, investicija u sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu, i druge oblike ciljanih pod-tipova turističkih investicija koje izravno utječu na: - smanjenje sezonskih oscilacija u turističkom sektoru Republike Hrvatske i - transformaciji turističkog sektora iz sezonske u cijelogodišnju ekonomsku aktivnost.