Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Obrazac prethodne procjene za Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GRAD ZAGREB PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA Poštovani, Molimo da u sklopu Savjetovanja s javnošću za Obrazac prethodne procjene za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona u prostornom uređenju, u postupak uvrstite izmjene i dopune odredbi članka 43. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju koje se odnose na rokove za izdvojena građevinska područja izvan naselja. Sukladno Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) (u daljnjem tekstu: Zakon), čl. 43., stavak 6., izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za koje u roku od sedam godina od dana njegova određivanja nije donesen urbanistički plan uređenja ili do kojega nije izgrađena osnovna infrastruktura, prestaje biti građevinsko područje. 1. siječnja 2021. godine je datum s kojim izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za koje nije donesen urbanistički plan uređenja ili do kojega nije izgrađena osnovna infrastruktura prestaje biti građevinsko područje. Za istaknuti je da je Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano da je prostorno uređenje samoupravna djelatnost jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave što znači da su one obvezne uređivati svoj prostor što uključuje i donošenje predmetnih prostornih planova. Zakonom o prostornom uređenju propisane su i obaveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje slijede nakon donošenja urbanističkih planova uređenja, a to su otkup zemljišta za javne površine i odgovarajuće komunalno opremanje obuhvaćenog područja. Planovi kojima se određuju građevinska područja kao i obveza izrade urbanističkih planova uređenja za ta izdvojena građevinska područja izvan naselja su: prostorni planovi županija, Prostorni plan Grada Zagreba i prostorni planovi uređenja gradova, odnosno općina, kao dugoročni planovi čija se realizacija proteže na više desetljeća. Uređivanje prostora zadire u brojne sfere upravljanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, od prostorne do financijske i komunalno tehničke. U toj složenoj situaciji one trebaju procijeniti kada će pristupiti izradi i donošenju pojedinog plana te preuzeti sve obaveze koje iz toga slijede. Stupanjem na snagu Zakona, 1. siječnja 2014. godine, određen je rok od 5 godina za donošenje urbanističkih planova uređenja za izdvojena građevinska područja izvan naselja, u protivnom se ukida to građevinsko područje. Navedeni rok od 5 godina, naknadno je izmjenom Zakona produžen na 7 godina, no produžetak roka nije pridonio rješavanju navedene problematike, a rok krajem 2020. g. ističe. Već na sam Prijedlog zakona nastupile su reakcije gradova na to s obzirom da je rok kratak i da nije napisan način na koji se navedena odredba provodi. Smatramo da takva odredba predstavlja grubo zadiranje u ovlasti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jer im se onemogućava planiranje dinamike uređenja prostora i nameću obveze koje nisu u mogućnosti ispuniti. Istovremeno se ne vidi smisao i koju dodatnu vrijednost ta odredba donosi. Naime, ako je neko planirano građevinsko područje iz bilo kojeg razloga neprovedivo (vlasnički, terenski uvjeti i sl. ) izmjenom plana će se supstituirati na nekom drugom odgovarajućem prostoru. U kontekstu rokova određenih Zakonom važno je napomenuti da je istim propisan rok i za donošenje Državnog plana prostornog razvoja (DPPR) najkasnije do 31. prosinca 2015. godine. Izmjenom Zakona iz 2017. godine rok za donošenje DPPR produžen je najkasnije do 31. prosinca 2019. godine. Međutim do danas DPPR nije niti upućen u javnu raspravu. Donošenje DPPR prema istom Zakonu označilo bi prijelaz na novi sustav prostornog planiranja te bi isti Plan bio generalna smjernica za izradu svih ostalih prostornih planova. Novi sustav prostornog planiranja određen Zakonom zadire i u navedenu problematiku zato što dio danas važećih izdvojenih građevinskih područja izvan naselja u gradovima, odnosno općinama, može postati izdvojeno građevinsko područje državnog ili županijskog značaja. U kontekstu svega navedenog, ukidanje tih građevinskih područja u Prostornom planu Grada Zagreba, koji je plan područne (regionalne) razine, te ukidanje tih građevinskih područja u planovima lokalne razine za druge gradove, odnosno općine, uz zadržavanje istih zona u županijskim planovima, a u očekivanju da se u relativno kratkom vremenu odluči o statusu tih građevinskih područja (državnih ili županijskih) unosi potpuni kaos u sustav. Pored toga, isto dodatno pridonosi pravnoj nesigurnosti koja je najvažnija za realizaciju budućih investicija i za privlačenje novih investitora što je u ovoj situaciji od vitalnog značenja za RH. Vodeći računa o navedenom, molimo da se u novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju uvrsti izmjena i dopuna na način da se odredba članka 43. stavak 6. ukine. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Prihvaćen Prihvaća se na način da će se nakon analize provedbe članka 43. stavka 6. Zakona o prostornom uređenje koji je stupio na snagu 1.1.2021. godine predmetni stavak razmatrati u ovom postupku.
2 GRAD ZAGREB PRILOG 1. Sukladno Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) (u daljnjem tekstu: Zakon), čl. 43., stavak 6., izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za koje u roku od sedam godina od dana njegova određivanja nije donesen urbanistički plan uređenja ili do kojega nije izgrađena osnovna infrastruktura, prestaje biti građevinsko područje. 1. siječnja 2021. godine je datum s kojim izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za koje nije donesen urbanistički plan uređenja ili do kojega nije izgrađena osnovna infrastruktura prestaje biti građevinsko područje. Za istaknuti je da je Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano da je prostorno uređenje samoupravna djelatnost jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave što znači da su one obvezne uređivati svoj prostor što uključuje i donošenje predmetnih prostornih planova. Zakonom o prostornom uređenju propisane su i obaveze jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje slijede nakon donošenja urbanističkih planova uređenja, a to su otkup zemljišta za javne površine i odgovarajuće komunalno opremanje obuhvaćenog područja. Planovi kojima se određuju građevinska područja kao i obveza izrade urbanističkih planova uređenja za ta izdvojena građevinska područja izvan naselja su: prostorni planovi županija, Prostorni plan Grada Zagreba i prostorni planovi uređenja gradova, odnosno općina, kao dugoročni planovi čija se realizacija proteže na više desetljeća. Uređivanje prostora zadire u brojne sfere upravljanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, od prostorne do financijske i komunalno tehničke. U toj složenoj situaciji one trebaju procijeniti kada će pristupiti izradi i donošenju pojedinog plana te preuzeti sve obaveze koje iz toga slijede. Stupanjem na snagu Zakona, 1. siječnja 2014. godine, određen je rok od 5 godina za donošenje urbanističkih planova uređenja za izdvojena građevinska područja izvan naselja, u protivnom se ukida to građevinsko područje. Navedeni rok od 5 godina, naknadno je izmjenom Zakona produžen na 7 godina, no produžetak roka nije pridonio rješavanju navedene problematike, a rok krajem 2020. g. ističe. Već na sam Prijedlog zakona nastupile su reakcije gradova na to s obzirom da je rok kratak i da nije napisan način na koji se navedena odredba provodi. Smatramo da takva odredba predstavlja grubo zadiranje u ovlasti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jer im se onemogućava planiranje dinamike uređenja prostora i nameću obveze koje nisu u mogućnosti ispuniti. Istovremeno se ne vidi smisao i koju dodatnu vrijednost ta odredba donosi. Naime, ako je neko planirano građevinsko područje iz bilo kojeg razloga neprovedivo (vlasnički, terenski uvjeti i sl. ) izmjenom plana će se supstituirati na nekom drugom odgovarajućem prostoru. U kontekstu rokova određenih Zakonom važno je napomenuti da je istim propisan rok i za donošenje Državnog plana prostornog razvoja (DPPR) najkasnije do 31. prosinca 2015. godine. Izmjenom Zakona iz 2017. godine rok za donošenje DPPR produžen je najkasnije do 31. prosinca 2019. godine. Međutim do danas DPPR nije niti upućen u javnu raspravu. Donošenje DPPR prema istom Zakonu označilo bi prijelaz na novi sustav prostornog planiranja te bi isti Plan bio generalna smjernica za izradu svih ostalih prostornih planova. Novi sustav prostornog planiranja određen Zakonom zadire i u navedenu problematiku zato što dio danas važećih izdvojenih građevinskih područja izvan naselja u gradovima, odnosno općinama, može postati izdvojeno građevinsko područje državnog ili županijskog značaja. U kontekstu svega navedenog, ukidanje tih građevinskih područja u Prostornom planu Grada Zagreba, koji je plan područne (regionalne) razine, te ukidanje tih građevinskih područja u planovima lokalne razine za druge gradove, odnosno općine, uz zadržavanje istih zona u županijskim planovima, a u očekivanju da se u relativno kratkom vremenu odluči o statusu tih građevinskih područja (državnih ili županijskih) unosi potpuni kaos u sustav. Pored toga, isto dodatno pridonosi pravnoj nesigurnosti koja je najvažnija za realizaciju budućih investicija i za privlačenje novih investitora što je u ovoj situaciji od vitalnog značenja za RH. Vodeći računa o navedenom, molimo da se u novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju uvrsti izmjena i dopuna na način da se odredba članka 43. stavak 6. ukine. Prihvaćen Prihvaća se na način da će se nakon analize provedbe članka 43. stavka 6. Zakona o prostornom uređenje koji je stupio na snagu 1.1.2021. godine predmetni stavak razmatrati u ovom postupku
3 Hrvatski Telekom d.d. PRILOG 1. Izgradnja elektroničkih komunikacijskih mreža novih generacija i nastavak digitalizacije hrvatskog društva preduvjet su gospodarskog razvoja RH. U kontekstu predmetnog savjetovanja i prikazanih načelnih budućih izmjena Zakona o prostornom uređenju (dalje u tekstu: ZoPU), smatramo da je nužno predvidjeti da se kroz buduće izmjene ZoPU osigura ubrzavanje i olakšavanje gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture kao infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku, a koja se u uvjetima postojeće pandemije pokazala kao osnovni preduvjet kontinuirane gospodarske i društvene aktivnosti. Konkretno, za kvalitetnu, brzu i efikasnu izgradnju potreban je, između ostalog, jasan i zakonom određen postupak donošenja prostornih planova, prava i obveze sudionika na svim razinama izrade i donošenja prostornih planova. Također, nužna je obvezna primjena posebnih propisa koji definiraju sadržaj prostornih planova te efikasniji postupak utvrđivanja posebnih uvjeta gradnje i uvjeta priključenja. Konkretne prijedloge dopuna pojedinih dijelova Obrasca prethodne procjene iznosimo u nastavku. I/ U 2. poglavlju – Analiza postojećeg stanja u toč. 2.1. dodati alineju: - „Propisati izravnu primjenu odredbi posebnih propisa koje definiraju sadržaj prostornih planova ukoliko prostorni planovi nisu usklađeni s takvim odredbama“ Obrazloženje: Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske, NN 106/17, temeljni je državni dokument za usmjeravanje razvoja u prostoru. U Strategiji, kao jedna od temeljnih okosnica prepoznata je i elektronička komunikacijska infrastruktura (u daljnjem tekstu: EKI), za koju se navodi da ima revolucionaran učinak kao i razvoj prometne ili elektroenergetske mreže prije stotinu godina. Dodatno se navodi da izrađivači prostornih planova županija nisu mogli pratiti na odgovarajući način brze tehnološke promjene u području elektroničkih komunikacija što je imalo za posljedicu neujednačenost prikaza po županijama, bilo po važnosti EKI i druge povezane opreme bilo po stupnju i načinu odabira lokacija za pojedine vrste EKI i druge povezane opreme. Stoga je Strategijom definirana aktivnost pod nazivom: „Stvaranje odgovarajućih prostorno-planskih preduvjeta za razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.“ Također, zbog važnosti razvoja elektroničke komunikacijske mreže i EKI, a koje su u čl.3. Zakona o elektroničkim komunikacijama (dalje u tekstu: ZEK) proglašene od interesa za Republiku Hrvatsku, donesena je Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, NN 131/12, 92/15 (dalje u tekstu: Uredba) koja, između ostaloga, u čl.13. propisuje obvezu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLS/JRS) „…da usklade odredbe dokumenata prostornog uređenja iz svog djelokruga s odredbama Uredbe prigodom njihove prve izrade, ili prve izrade njihovih izmjena i/ili dopuna nakon stupanja na snagu Uredbe“, a da se sve „do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama Uredbe neposredno primjenjuje Uredba“. I prijelazne i završne odredbe čl.118.st.3. ZEK-a iz 2011.g. propisuju da se do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama ZEK-a primjenjuje Uredba. U čl.5. Uredbe propisano je da se antenski prihvati ne planiraju u dokumentima prostornog uređenja, dok se antenski stupovi planiraju Objedinjenim planom koji je dio Uredbe i obuhvaća usklađene planove svih operatora pokretnih komunikacija u RH. Grafički dio Objedinjenog plana sadrži ucrtane lokacije postojećih samostojećih antenskih stupova i ucrtane planirane elektroničke komunikacijske zone, za svaku županiju i Grad Zagreb te se kao takav objavljuje na internetskim stranicama HAKOM-a. Stoga, Objedinjenim planom definiraju se zone postavljanja samostojećih antenskih stupova te je obvezno prostorne/urbanističke planove uskladiti s Objedinjenim planom. Međutim, unatoč Uredbi, JLS/JRS putem dokumenata prostornog uređenja (čak 428 jedinica JL(R)S suprotno Uredbi ograničavaju postavljanje antenskih prihvata, sukladno Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020., Hrvatska) i dalje nezakonito reguliraju postavljanje antenskih prihvata i stupova, i to vrlo ograničavajuće. Iako bi se, u slučaju neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja s Uredbom ista trebala izravno primjenjivati, nadležna tijela u domeni graditeljstva ne prihvaćaju primjenu Uredbe smatrajući da se posebnim propisima izvan domene prostornog planiranja i gradnje ne može uređivati prostorno planiranje i gradnja. Dakle, iako je Uredba na snazi od prosinca 2012.g., značajan broj JLS/JRS nisu uskladili dokumente prostornog uređenja, a nadležna lokalna tijela iz područja graditeljstva odbijaju izravno primijeniti Uredbu prilikom izdavanja akata potrebnih za izgradnju. Zbog navedenog, operatori su i nadalje u nemogućnosti od JLS/JRS-a (kada se iste pojavljuju kao javnopravna tijela ili upravna tijela u postupku gradnje) ishoditi posebne uvjete građenja koja predstavljaju preduvjet za izradu planerske dokumentacije i početak gradnje. Naime, predajom zahtjeva projektanta upravnom tijelu (JLS/JRS) isto tijelo odbija zatražiti od javnopravnog tijela (dalje u tekstu: JPT) utvrđivanje posebnih uvjeta pozivajući se na odredbe prostornih planova koji nisu usklađeni s Uredbom. U navedenom slučaju se ne radi o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, već JLS/JRS niti ne prosljeđuje zahtjev za posebnim uvjetima JPT. Postupak se zaustavlja u nultoj (preliminarnoj fazi). Smatramo takvo postupanje nezakonitim s obzirom da je u čl.82.st.1. Zakona o gradnji (dalje u tekstu: ZoG) propisano da je upravno tijelo dužno od JPT zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja u roku od osam dana od dana primitka urednog traženja projektanta. Dakle, bez obzira na protivnost prostornom planu, proizlazi da se posebni uvjeti moraju zatražiti, a na svakom pojedinom JPT-u je odluka hoće li iste uvjete utvrditi ili će postupak njihovog utvrđivanja obustaviti. ZoG ne propisuje posljedice ako upravno tijelo u roku od osam dana ne zatraži od JPT utvrđivanje posebnih uvjeta. Imajući u vidu činjenicu da je ZEK-om propisano da se do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama navedenog Zakona primjenjuje Uredba te da se ista neovisno o tome ne primjenjuje na propisani način, nužno je ustrajati u izmjeni propisa iz domene prostornog planiranja, a obzirom da nadležna tijela u domeni prostornog planiranja i gradnje smatraju da se jedino posebnim propisima iz domene prostornog planiranja i gradnje može uređivati prostorno planiranje i gradnja, a ne ZEK-om. Provedba Uredbe kroz prostorno-plansko planiranje preduvjet je za razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture, a koji razvoj je jedan od preduvjeta daljnjeg napretka gospodarstva i društva u cjelini. Navedeno je i precizno utvrđeno u Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine i u Prijedlogu Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Također, imajući u vidu aktualnu situaciju uzrokovanu epidemijom virusa COVID-19, jasno se pokazuje da je razvoj širokopojasnog pristupa internetu nužan za gospodarsko djelovanje i rad javnog sektora (zdravstvene i obrazovne ustanove i dr.) te je neophodno isti olakšati, a ne onemogućavati njegovu izgradnju nezakonitim prostornim planovima. Slijedom navedenog, smatramo neophodnim osigurati usklađenje dokumenata prostornog uređenja s Uredbom, a do tada direktnu primjenu Uredbe na način da se u Zakonu o prostornom uređenju (dalje u tekstu: ZoPU) unese odredba o izravnoj primjeni odredbi posebnih propisa koje definiraju sadržaj prostornih planova ukoliko prostorni planovi nisu usklađeni s takvim odredbama. II/ U 2. poglavlju – Analiza postojećeg stanja u toč. 2.1. izmijeniti tekst na sljedeći način: „Nadalje, uočena je dugotrajnost postupka provedbe akata za elektroničke komunikacijske infrastrukturne projekte od interesa za RH i linijske prometne infrastrukturne projekte od državnog značaja koji se financiraju sredstvima iz fondova EU, prvenstveno željezničke i cestovne infrastrukture, slijedom čega treba:…“ Obrazloženje: Kao što je navedeno u toč I/, ističemo da se operatori elektroničkih komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja također nerijetko susreću s dugotrajnošću navedenih postupaka i nepoštivanjem rokova propisanih u ZoPU i ZoG te navedeno nepotrebno produljuje postupke izgradnje EKI i utječe na otežano dostizanje ciljeva Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine i budućeg Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Radi nepotrebnog opterećivanja teksta, upućujemo na argumentaciju iz toč. I/ vezanu za postupke utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. III/ U 2. poglavlju – Analiza postojećeg stanja u toč. 2.2. izmijeniti tekst na sljedeći način: „2. U svrhu ubrzavanja postupka, odnosno rasterećenja javnopravnih tijela i skraćenja rokova provedbe akata za elektroničke komunikacijske infrastrukturne projekte od interesa za RH i linijske prometne infrastrukturne projekte od državnog značaja koji se financiraju sredstvima iz fondova EU, prvenstveno željezničke i cestovne infrastrukture.“ Obrazloženje: Kao što je navedeno u toč I/, ističemo da se operatori elektroničkih komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja također nerijetko susreću s dugotrajnošću navedenih postupaka i nepoštivanjem rokova propisanih u ZoPU i ZoG te navedeno nepotrebno produljuje postupke izgradnje EKI i utječe na otežano dostizanje ciljeva Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine i budućeg Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Radi nepotrebnog opterećivanja teksta, upućujemo na argumentaciju iz toč. I/ vezanu za postupke utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. IV/ U 3. poglavlju – Utvrđivanje ishoda odnosno promjena u toč. 3.1. izmijeniti tekst na sljedeći način: „Usavršavanje novog sustava izrade i donošenja prostornih planova svih razina kao i ubrzavanja postupka, odnosno rasterećenja JPT-a i skraćenja rokova provedbe akata za elektroničke komunikacijske infrastrukturne projekte od interesa za RH i linijske prometne infrastrukturne projekte od državnog značaja koji se financiraju sredstvima iz fondova EU, prvenstveno željezničke i cestovne infrastrukture.“ Obrazloženje: Radi nepotrebnog opterećivanja teksta, upućujemo na argumentaciju iz toč. I/. V/ U 3. poglavlju – Utvrđivanje ishoda odnosno promjena u toč. 3.2. dodati alineju: - „Propisati izravnu primjenu odredbi posebnih propisa koje definiraju sadržaj prostornih planova ukoliko prostorni planovi nisu usklađeni s takvim odredbama“ Obrazloženje: Radi nepotrebnog opterećivanja teksta, upućujemo na argumentaciju iz toč. I/. VI/ U 3. poglavlju – Utvrđivanje ishoda odnosno promjena u toč. 3.2. izmijeniti tekst alineje na sljedeći način: „- skratiti procedure u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja za elektroničke komunikacijske infrastrukturne projekte od interesa za RH i linijske prometne infrastrukture od državnog značaja koji se financiraju sredstvima iz fondova EU, prvenstveno željezničke i cestovne infrastrukture „ Obrazloženje: Kao što je navedeno u toč I/, ističemo da se operatori elektroničkih komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja također nerijetko susreću s dugotrajnošću navedenih postupaka i nepoštivanjem rokova propisanih u ZoPU i ZoG te navedeno nepotrebno produljuje postupke izgradnje EKI i utječe na otežano dostizanje ciljeva Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine i budućeg Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Radi nepotrebnog opterećivanja teksta, upućujemo na argumentaciju iz toč. I/ vezanu za postupke utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. Nije prihvaćen PRIJEDLOG I. U 2. poglavlju – Analiza postojećeg stanja u toč. 2.1. dodati alineju: - „Propisati izravnu primjenu odredbi posebnih propisa koje definiraju sadržaj prostornih planova ukoliko prostorni planovi nisu usklađeni s takvim odredbama“ ODGOVOR: NE PRIHVAĆA SE OBRAZLOŽENJE: Traženo nije moguće prihvatiti kao predmet izmjena I dopuna Zakona o prostornom uređenje jer je protivno osnovnovnoj definiciji prostornog planiranja danoj člankom 3. točkom 29. Zakona kao i ciljevima prostornog uređenja određenim člankom 6. gdje se uz ostalo navodi kao cilj prostornog uređenja određivanje međusobno usklađenog i dopunjujućeg razmještaja različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru, radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora, a to je upravo i osnovni cilj i zadatak izrade prostornih planova. Napominjemo da nije sporno da se u postupku izrade prostornog plana posebni propisi moraju poštovati uz uvjet da su isti usklađeni sa Zakonom o prostornom uređenju i propisima donesenim na osnovu njega. Slijedom navedenoga, a vezano za primjenu posebnih propisa u prostornom uređenju isto je određeno člankom 4. Zakona, odnosno da se odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona primjenjuju u provedbi ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. U tom smislu, a vezano za određivanje sadržaja prostornog plana posebnim propisom (navedenom Uredbom) ista se primjenjuje u dijelu u kojem je u skladu s posebnim propisima donesenim na temelju Zakona o prostornom uređenju tj. pravilnikom iz članka 56. uz primjenu članka 197. prijelaznih i završnih odredbi Zakona. Isto teko vezano uz odredbe Zakona o elektroničkim komunikacijama i Uredbe gdje je navedeno da se sve „do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama Uredbe neposredno primjenjuje Uredba“ u dijelu koji govori o neposrednoj primjeni Uredbe iz gore navedenih razloga protivno je osnovnim odredbama Zakona koje uređuju postupke izrade i donošenja planova kao i njihovu primjenu u postupcima izdavanja akata za gradnju. Naglašavamo da su se od 2012. Godine kada je donesena Uredba, prostorno planovi mijenjali i dopunjavali na traženu temu te da je u tim postupcima bilo Zakonom osigurano sudjelovanje javnopravnih tijela kroz davanje zahtjeva i mišljenja u pojedinim fazama postupka izrade i donošenja prostornih planova. PRIJEDLOG II. U 2.poglavlju, u točki 2.1. primjedba se prihvaća na način da tekst sada glasi: „Nadalje, uočena je dugotrajnost postupka provedbe akata za infrastrukturne projekte od državnog značaja koji se financiraju sredstvima iz fondova EU, slijedom čega treba:…“ OBRAZLOŽENJE: Na ovaj način stavit će se u jednak položaj svi infrastrukturni projekti od državnog značaja koji se financiraju sredstvima iz fondova EU. PRIJEDLOG III. U 2.poglavlju, u točki 2.2. primjedba se prihvaća na način da tekst sada glasi: „2. U svrhu ubrzavanja postupka, odnosno rasterećenja javnopravnih tijela i skraćenja rokova provedbe akata za sve infrastrukturne projekte od državnog značaja koji se financiraju sredstvima iz fondova EU.“ OBRAZLOŽENJE: Na ovaj način stavit će se u jednak položaj svi infrastrukturni projekti od državnog značaja koji se financiraju sredstvima iz fondova EU. PRIJEDLOG IV. U 3.poglavlju, u točki 3.1. primjedba se prihvaća na način da tekst sada glasi: „Usavršavanje novog sustava izrade i donošenja prostornih planova svih razina kao i ubrzavanja postupka, odnosno rasterećenja JPT-a i skraćenja rokova provedbe akata za sve projekte od državnog značaja koji se financiraju sredstvima iz fondova EU”. OBRAZLOŽENJE: Na ovaj način stavit će se u jednak položaj svi infrastrukturni projekti od državnog značaja koji se financiraju sredstvima iz fondova EU. PRIJEDLOG V. U 3. poglavlju – Utvrđivanje ishoda odnosno promjena u toč. 3.2. dodati alineju: - „Propisati izravnu primjenu odredbi posebnih propisa koje definiraju sadržaj prostornih planova ukoliko prostorni planovi nisu usklađeni s takvim odredbama“ ODGOVOR: NE PRIHVAĆA SE. OBRAZLOŽENJE: isto kao pod I. PRIJEDLOG VI. U 3. Poglavlju, u točki 3.2. primjedba se prihvaća na način da tekst sada glasi: „- skratiti procedure u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja sve projekte od državnog značaja koji se financiraju sredstvima iz fondova EU.” OBRAZLOŽENJE: Na ovaj način stavit će se u jednak položaj svi infrastrukturni projekti od državnog značaja koji se financiraju sredstvima iz fondova EU.
4 Hrvoje Šlezak PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA U novome Zakonu potrebno je nedvosmisleno utvrditi koji sve stručnjaci nužno moraju sudjelovati u timu koji izrađuje prostorni plan određene razine. Sadašnja situacija u kojoj predstavnici određenih ključnih struka mogu, ali ne moraju sudjelovati, ne pridonosi kvaliteti prostornih planova. Ovdje ponajprije mislim na geografe koji kao ključni interdisciplinarni stručnjaci mogu kvalitetno razumjeti pojave i procese u prostoru kao posljedicu interakcije prirodne osnove i društvene nadgradnje, odnosno djelovanja čovjeka. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet ovog Zakona već Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenje i gradnje.
5 Primorsko-goranska županija PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Glede postupka ishođenja posebnih uvjeta za istaknuti je da se isti brže provodio prije stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18), kada su projektanti samostalno prikupljali posebne uvjete vezane za zahvate u prostoru, a prije podnošenja zahtjeva za lokacijsku dozvolu nadležnom upravnom tijelu. U tom je slučaju nadležno upravno tijelo već prilikom pokretanja postupka izdavanja lokacijske dozvole raspolagalo s posebnim uvjetima što je skraćivalo vrijeme trajanja postupka. Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 39/19) takva je praksa promijenjena pa sada projektanti podnose zahtjev upravnom tijelu koje prikuplja posebne uvjete odnosno uvjete priključenja od javnopravnih tijela. Samim time se postupak izdavanja dozvole produljio. Uz to valja napomenuti da sva javnopravna tijela nisu u potpunosti uključena u sustav eDozvola pa tako posebne uvjete odnosno uvjete priključenja dostavljaju i poštom, čime se znatno produljuje rok završetka samog postupka. Zbog takvog načina dostave projektantu nisu vidljiva očitovanja slijedom čega dolazi do čestih urgencija prema nadležnom upravnom tijelu za izdavanje dozvola, što znatno opterećuje službenike u radu. Zaključno, uz puno razumijevanje u pogledu intencije rasterećenja javnopravnih tijela koja utvrđuju posebne uvjete odnosno uvjete priključenja, držimo da se svakako treba uzeti u obzir i opterećenost službenika upravnih tijela nadležnih za izdavanje dozvola koji bi se trebali izuzeti od vođenja formalnog postupka posrednika utvrđivanja tih uvjeta, sve u cilju bržeg i ekonomičnijeg postupanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Navedena primjedba će se, u cilju bržeg i ekonomičnijeg postupanja pri ishođenju posebnih uvjeta, analizirati i razmotriti u postupku pripreme Nacrta prijedloga zakona