Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenoga rada i Akcijskog plana provedbe Nacionalnog programa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Sanja Jambrovic Posedi NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PROGRAMA Poštovani, apsolutno sam za suzbijanje neprijavljenoga rada na svim razinama društva i mislim da je ovaj Nacrt dobar teorijski okvir za to. Međutim, sigurna sam da će samo provođenje ovog akcijskog plana naići na mnogostruke prepreke u praksi, budući da je "rad na crno" svakodnevna pojava, duboko ukorijenjena u svim područjima društva, pred kojom svi mi ponekad zatvaramo oči kad nam se, na primjer, ponudi da platimo manje bez računa ili više uz račun pri redovitom servisu bojlera, pri izradi dentalnih pomagala kod stomatologa, itd... Ovo je, sasvim sigurno, veliki zalogaj, jer iziskuje duboko zadiranje u svijest i savjest, kao i ukorijenjene navike svakog od mnogobrojnih čimbenika ovoga društva. Lp Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na Vašem komentaru i pozitivnom osvrtu. Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenoga rada 2021.- 2024. i Akcijski plan za njegovu provedbu usmjereni su području neprijavljenog rada u vezi radnih odnosa, zaštiti prava radnika i osiguravanju jednakog položaja gospodarskih subjekata na ekonomskom tržištu.
2 Marina Ninković NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PROGRAMA Poštovani, u potpunosti se slažem s Nacrtom prijedloga nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj 2021. - 2024. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog programa. Poseban naglasak treba staviti na edukaciju: Prioritet 4. Edukacija i provođenje savjetovanja građana i poslovne zajednice. Kao obrazovni djelatnik posebno ističem važnost Mjere 4.2. Educirati učenike i studente o prednostima i važnosti prijavljenoga rada. Općenito je važno edukacijom podići svijest građana vezano uz važnost prijavljenoga rada i radnih prava te suradnjom različitih institucija učinkovito provesti Akcijski plan. Lp, Marina Ninković Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na Vašem komentaru i pozitivnom osvrtu.
3 HGK NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PROGRAMA Predlaže se Prioritet 2. Odvraćanje od neprijavljenog rada normativnim rješenjima, dopuniti novom mjerom 2.6 koja će se isključivo baviti lažnom samozaposlenošću u ICT sektoru. Detaljno obrazloženje unijeli smo teksta Prioriteta 2. Nije prihvaćen Lažna samozaposlenost spominje se izrijekom u Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenoga rada 2021.- 2024. u Mjeri 2.1. Poboljšati zakonodavni okvir uvođenjem definicije neprijavljenoga rada i uskladiti sustav upravnih i prekršajnih mjera. Na navedenom mjestu navodi se kako će se razmotriti pitanje zaposlenosti i razlikovanja u odnosu na lažnu samozaposlenost u okviru novih zakonodavnih prijedloga i/ili izmjena postojećih propisa. Također, pitanje lažne samozaposlenosti razmatrat će se u širem kontekstu umjesto vezivanjem za pojedini sektor.
4 HGK NACRT PRIJEDLOGA NACIONALNOG PROGRAMA, Prioritet 2. - Odvraćanje od neprijavljenog rada normativnim rješenjima Predlaže se Prioritet 2. Odvraćanje od neprijavljenog rada normativnim rješenjima, dopuniti novom mjerom 2.6 koja će se isključivo baviti lažnom samozaposlenošću u ICT sektoru. Naime, Udruženje za IT HGK ističe da se ICT sektor u RH, u kontekstu suzbijanja lažne samozaposlenosti, suočava s problemom nepoštene konkurencije dijela domaćih i stranih poduzeća koja svoje osoblje, uglavnom programere, zapošljavaju putem paušalnih obrta, a zapravo se radi o prikrivenom radnom odnosu. U tom smislu, nejednako se zakonski, a posljedično i financijski, tretiraju poslodavci sa sjedištem u RH i strani poslodavci koji su registrirani izvan Hrvatske i EU, a koriste usluge hrvatskih profesionalaca - “paušalaca“ putem rada na daljinu. Inozemni „poslodavci“ odnosno nalogodavci koji nemaju formalno – pravno registrirano sjedište u RH, najčešće koriste usluge paušalnih obrta u ICT industriji te se na taj način narušava konkurentnost domaćih ICT društava u odnosu na njih. Osim toga, takvi inozemni poslodavci nisu u dosegu poreznih vlasti te ne mogu biti sankcionirani za korištenje prikrivenih radnih odnosa. Naglašavamo da se Udruženje za IT HGK, zajedno s partnerom HUP ICT, nikako ne protivi poslovanju subjekata „stvarnih“ paušalnih obrta niti se ovim apelom zalažemo za jednostrano sankcioniranje paušalnih obrta. Paušalni obrt je dobrodošao oblik poslovanja, format prikladan osobito za poticanje poduzetništva i zadržavanje mladih u Hrvatskoj te još jednom želimo naglasiti da ovim nikako ne potičemo na ukidanje takvog modela poslovanja. No, smatramo da je potrebno zaustaviti zlouporabu tog instituta i prikrivenog nesamostalnog rada. Iako je jedino pravo rješenje za sprječavanje lažne samozaposlenosti smanjenje troškova plaća zaposlenika (porez na dohodak, prirezi, doprinosi iz i na plaću) na razinu koja bi konkurirala pogodnostima paušalnih obrta, svjesni smo da to nije moguće napraviti u onom kratkom roku u kojem je potrebno djelovati da bi se održala konkurentnost hrvatskih poduzeća koji posluju sukladno važećim propisima. Zato ističemo da je potrebno žurno djelovati, inače će u suprotnom doći do toga da će i ona poduzeća koja sada zakonito posluju morati ozbiljno razmotriti prelazak na takav model rada kako bi zadržala svoju konkurentnost. Posljedično bi to dovelo do značajnog smanjenja prihoda u Državni proračun s aspekta poreza na dohodak, prireza i doprinosa. Ovaj problem pokušalo se riješiti poreznim izmjenama od 1. siječnja 2020. godine, uvođenjem instituta Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona i Obilježja nesamostalnog rada, ali takvo rješenje pokazalo je ograničeni učinak. Nije prihvaćen Lažna samozaposlenost spominje se izrijekom u Nacrtu prijedloga Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenoga rada 2021.- 2024. u Mjeri 2.1. Poboljšati zakonodavni okvir uvođenjem definicije neprijavljenoga rada i uskladiti sustav upravnih i prekršajnih mjera. Na navedenom mjestu navodi se kako će se razmotriti pitanje zaposlenosti i razlikovanja u odnosu na lažnu samozaposlenost u okviru novih zakonodavnih prijedloga i/ili izmjena postojećih propisa. Također, pitanje lažne samozaposlenosti razmatrat će se u širem kontekstu umjesto vezivanjem za pojedini sektor.