Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Potrebno je izmijeniti ičlanak 73. važećeg zakona i to na način: - točka 2, stavak 1 izmijeniti da glasi ''da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu'' - točka 2, stavak 3 izmijeniti da glasi ''da zna hrvatski jezik i druge jezike na kojima će pružati usluge turističkoga vodiča reazine B2prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira u razumijevanju i govoru.'' Nije prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
2 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Potrebno je izmijeniti ičlanak 73. važećeg zakona i to na način: - točka 2, stavak 1 izmijeniti da glasi ''da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu'' - točka 2, stavak 3 izmijeniti da glasi ''da zna hrvatski jezik i druge jezike na kojima će pružati usluge turističkoga vodiča reazine B2prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira u razumijevanju i govoru.'' Nije prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
3 MELITA ŠAMANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Zašto ukidate članak 38 kad turističke agencije i dalje uglavnom ne mogu do novaca koje su proslijedili hotelijerima, aviokompanijama i drugim pružateljima usluga? Pandemija još nije ni blizu završetka, a većina turističkih agencija ne ostvaruje prihode još od 03.mj. 2020. g. Na koji način planirate zaštiti turističke agencije po tom pitanju? Djelomično prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agencijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. U pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
4 Društvo turističkih vodiča Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Prvenstveno se očitujemo na analizu utvrđenih izravnih učinaka objavljenu u e- savjetovanju (Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu) u kojem ste naveli: ''Međutim, treba naglasiti da velik broj turističkih vodiča ne pruža usluge aktivno te je pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda. Prema podacima Porezne uprave broj obveznika u Registru poreznih obveznika na dan 14. prosinca 2020. godine koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“ koji, između ostalog, uključuje djelatnosti turističkog vodiča, ukupno iznosi 1.344, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba te se procjenjuje da od ukupnog broja aktivno pruža usluge oko četvrtina turističkih vodiča.'' - Navedenim izračunom proizlazi da u Republici Hrvatskoj je djeluje 5 500 vodiča ( koji uredno uplaćuju u proračun značajna sredstva na ime poreza , prireza i doprinosa) već 340 vodiča što nije točno - Veliki broj obrtnika turističkih vodiča ima prijavljenu djelatnost 79.90, ali ne kao primarnu djelatnost što ne znači da ne žive od iste - Pojam ''aktivno'' samo za one koji su obrtnici kojima je predmetna djelatnost navedena kao glavna je ništa drugo no maliciozan pokušaj umanjenja broja turističkih vodiča kojima se ovim zakonom i onim što slijedi ugrožava gola egzistencija i tjera iz zemlje. - Također je protivna i odredbama čl. 73.stavak 5 Zakona o pružanju usluga u turizmu kojim su jasno navedeni oblici poslovanja turističkih vodiča. (po ovom bi mogli zaključiti kako su primjerice brojni umirovljenici s malim mirovinama, kojima je ova djelatnost jedna od glavnih prihoda kako bi mogli preživjeti, zapravo ''pasivni'' vodiči. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Pitanja koja u samom postupku smatramo iznimno bitnima su sljedeća: Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona predlažemo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – prijedlog: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorija javnog interesa, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela. Pojedinačno očitovanje na prijedlog u e- savjetovanju: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. (2) Rješenje o ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležno upravno tijelo i dostavlja ga Ministarstvu, nadležnom područnom uredu turističke inspekcije tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove i nadležnoj ispostavi područnog ureda tijela državne uprave nadležnog za porezni sustav. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.“ - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Članak 10. U članku 76. stavak 5. briše se. - Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar S poštovanjem , Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Djelomično prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Vezano uz broj turističkih vodiča koji pružaju usluge u Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
5 Anka Vanjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Da li ste se konzultirali s turističkim vodičima kad ste donosili ovaj prijedlog o izmjenama odredbi da se stručni dio ispita više ne polaže po županijama kao do sad? Ako su turistički vodiči protiv izmjene tih odredbi, zašto se to silom nameće? Turističkih vodiča u Hrvatskoj ima oko 5 500, a koliko je njihovo značenje u turizmu to je nemjerljivo. Nadam se da ćete i Vi uvidjeti koliko smo važni i poštovati naš rad i zanimanje. Savjetovati se s nama u donošenju odluka. Dosadašnjim polaganjem posebnog dijela ispita po županijama zadržala se kvaliteta obrazovanja turističkih vodiča, koji su polagali teorijski i praktični dio na terenu za svaku županiju posebno. Mnogi vodiči položili su posebni dio ispita za više županija; uložili su svoj trud, vrijeme i novac. Tko će im to sad nadoknaditi!? Uz to, kako mislite održati kvalitetu obrazovanja, kako će se s jednim ispitom teorijski i terenski obići lokaliteti u cijeloj Hrvatskoj? To je nemoguće. Nove izmjene trebale bi donijeti promjenu na bolje, a ne na gore. Ovakvim izmjenama omogućili biste pojednostavljeno polaganje ispita za turističke vodiče hrv. građanima i građanima EU čime bi došlo do masovne produkcije vodiča čime bi mnogi dosadašnji vodiči koji su naporno radili, učili i polagali za više županija bili ugroženi i bez obzira na svoje znanje gubili posao. Nažalost došlo bi do zatvaranja obrta i iseljavanja. Primljeno na znanje Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
6 Lydia Ćuk OBRAZLOŽENJE, Uz članak 21. Potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Obrazloženje uz nadopunjeni članak 21 po načelu ravnopravnosti, treba dopuniti PA GLASI: Uz članak 21. Ovim člankom uređuju se prava turističkih vodiča koji su položili stručni ispit za turističkog vodiča, a nisu ishodili rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča kao i turističkih vodiča koji su već ishodili rješenja o odobrenju ili rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča za pružanje usluga za područje Republike Hrvatske te za pružanje usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) u pojedinim županijama, PREMA NOVOM USTROJSTVU NA 5 TURISTIČKIH REGIJA. ili Obrazloženje uz nadopunjeni članak 21 po načelu ravnopravnosti, treba dopuniti PA GLASI: Uz članak 21. Ovim člankom uređuju se prava turističkih vodiča koji su položili stručni ispit za turističkog vodiča, a nisu ishodili rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča kao i turističkih vodiča koji su već ishodili rješenja o odobrenju ili rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča za pružanje usluga za područje Republike Hrvatske te za pružanje usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) U NAJMANJE 5 ŽUPANIJA. TURISTIČKI VODIČI KOJI SU POLOŽILI POSEBNI DIO STRUČNOG ISPITA ZA MANJE OD 5 ŽUPANIJA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstva turizma 2499 /2008.) DUŽNI SU POLAGATI RAZLIKU PREMA NOVOM PRAVILNIKU O ŠKOLOVANJU KOJE ĆE DONJETI MINISTARSTVO TURIZMA. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
7 Lydia Ćuk OBRAZLOŽENJE, Uz članak 9. Uz članak 9. Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
8 Marin Krstulović OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Ukidanje potrebe polaganja posebnog dijela stručnog ispita po županijama je pogrešno pogotovo uz obalu gdje je velik broj zaštićenih lokaliteta te se ovim prijedlogom smanjuje kvaliteta jer se ne može očekivati kvalitetno vođenje pojedinog vodiča na velikom broju zaštićenih lokaliteta npr. Dalmacije. Smatram potrebnim ostaviti postojeći oblik polaganja zaštićenih cjelina po pojedinim Županijama. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
9 Lydia Ćuk OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Uz članak 6., 7. i 8. Potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Na način polaganja po regijama, kao što je navedeno u obrazloženju kod čl.6. ipak će se donekle uspostaviti načelo ravnopravnosti. Ovim člancima predviđa se mogućnost organizacije posebnog dijela stručnog ispita za turističke vodiče na način da se ukine fragmentarnost posebnog dijela ispita odnosno ukidanje potrebe polaganja posebnog dijela stručnog ispita po županijama a uvodi se polagane posebnog dijela stručnog ispita po turističkim regijama. Prihvaćanjem navedenih izmjena, smanjili bi broj ispita (posebni dio ispita) sa sadašnjih 20 županija + grad Zagreb na prihvatljivijih pet. S time da se ovim prijedlogom ne predlaže promjena ustroja RH po županijama, već se termin regija koristi prvenstveno u sklopu polaganja ispita, gdje bi se polagao jedan ispit za veći broj županija, prema povijesnoj i geografskoj povezanosti. 1. Dalmatinska turistička regija (4): * Dubrovačko – neretvanska županija, *Splitsko – dalmatinska županija, *Šibensko – kninska županija, *Zadarska županija; 2. Istarsko – primorsko – licka turistička regija (3): *Istarska županija, *Primorsko-goranska županija, *Ličko-senjska županija; 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5): *Krapinsk0 – zagorska županija, *Karlovačka županija, *Međimurska županija, *Varaždinska županija, *Zagrebačka županija, *Grad Zagreb; 4. Panonska turistička regija (4): *Sisačko – moslovačka županija, *Bjelovarsko – bilogorska županija, *Koprivničko – križevačka županija, *Virovitičko – podravska županija; 5. Slavonska turistička regija(4): * Vukovarsko – srijemska, *Osječko – baranjska županija, *Požeško – slavonska županija, *Brodsko – posavska županija. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči pružat će usluge sukladno ishođenom rješenju. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
10 Viktorija Modrić Flies OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Fragmentiranost posebnog dijela ispita mora postojati jer svaka regija ima svoje posebnosti i kulturološke razlike. Navedeni prijedlog degradira kvalitetu struke, ostavlja mogućnost proizvoljne interpretacije kulturne baštine te ugrožava interes potrošača. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči pružat će usluge sukladno ishođenom rješenju. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
11 Excellent Travel OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Ovim prijedlogom se ruši posebnost naše povijesti i kulture jer bi trebao dopustiti svakome tko koristi Wikipedia-u izlaganje o povijesti, kulturi, modernoj politici, zemljopisu, tradiciji i gastronomiji Hrvatske. Banalaziranjem ispita, dovodi se na velika vrata kaos među turiste i njihovo banalno prepričavanje o Hrvatskoj svojim poznanicima kada se vrate sa putovanja. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
12 Ana Bašić Alerić OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Predloženo ukidanje polaganja posebnog dijela stručnog ispita po županijama smatram pogrešnim jer bi na taj način korisnici usluga turističkih vodiča bili zakinuti za vrlo važan dio svoga iskustva na pojedinim lokalitetima, a to je mogućnost da dožive odabrano mjesto posjeta iz perspektive stručne osobe koja tu živi te stoga i najbolje poznaje sve njegove posebitosti. Većina posjetitelja na početku razgleda vodiča pita je li rođen ovdje? O odgovoru na to pitanje ovisi i pažnja koju će gost biti spreman posvetiti daljnjem tumačenju. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
13 Barbara Škoravić OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Ne podržavam brisanje "po županijama". Upravo je ta naša raznolikost po županijama naše bogatstvo. Fragmetiranost koju navodite kao razlog brisanja riječi "po županijama" je upravo naše "županijsko" bogatstvo. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
14 Ajlin Andreis Sarun OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Nedopustivo je i nikako ne može biti u najboljem interesu RH ukidanje posebnog dijela po županijama, jer smo i ovako svjedoci lošeg poznavanja temeljnih znanja. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
15 Vesna Milanović OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Poštovani, predlažem da u slučaju ukidanja fragmentiranosti posebnog dijela stručnog ispita, trajanje edukacije za posebni dio stručnog ispita, obzirom da će obuhvaćati zaštićene lokalitete na području cijele Republike Hrvatske, traje minimalno 1 godinu te da se provodi isključivo na državnim fakultetima koji provode visoko obrazovanje iz područja turizma. Hvala. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma.
16 Sandra Šamanović OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Prijedlog je da se ne ukida fragmentarnost posebnog dijela. Ako već inzistirate na olakšanju sticanja licence, onda neka se polaže po regijma a ne po županijama. Molim pojašnjenje, kako će se tretirat vodiče koji već godinama imaju položene određene županije - da li će se drugaćije vrednovat od novopečenih vodiča, koji polažu po novom zakonu? Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
17 Ivica Profaca OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Kako će se regulirati već postojeće županijske licence? Znači li ovo da će svi oni koji već jesu vodiči postati licencirani za nacionalnu razinu? Ako se ova odredba bude odnosila samo na one koji će po novom zakonu polagati poseban dio stručnog ispita, oni će biti privilegirani u odnosu na već postojeće vodiče koji bi i dalje ostali "ograničeni" na područja županija za koje su polagali ispite Primljeno na znanje Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
18 Marin Krstulović OBRAZLOŽENJE, Uz članak 1. Kako bi se priznale stručne kvalifikacije uvjeti polaganja morajubiti najmanje slični uvjetima u Hrvatskoj. Ovim prijedlogom Zakona dovode se vodiči koji položili u neravnopravni položaj s vodičima iz drugih zemalja kao i novim vodičima jer su uvjeti polaganja potpuno različiti. Nije prihvaćen Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju.
19 Ivica Škriljevečki OBRAZLOŽENJE, Uz članak 1. Kod spominjanja direktiva bilo bi dobro da se navedu paragrafi, članci, točke na koje se odnosi konkretno usklađivanje Zakona. Posao turističkog vodiča, ali i pratitelja je specifično jer ovisi o području na kojem se posao obavlja. Za razliku od npr. električara kojem poznavanje električnih sklopova, alata i materijala jednako vrijedi u Njemačkoj i Hrvatskoj, turistički vodič koji ima iskustvo rada u Njemačkoj ne može imati temelj za rad u Republici Hrvatskoj jer materija koju može tumačiti (poput umijetničkih stilova) može imati potpuno drugačiji kontekst i značenje, da ne govoriomo o jezičnoj barijeri i poznavanju lokalnih običaja, navika i praksi. Nije prihvaćen Skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU).
20 Excellent Travel OBRAZLOŽENJE, Uz članak 1. Direktiva koja se ovdje spominje se može dopustiti za zanimanja koja su neovisna o jezicima i posebnostima. A naša povijest, kultura i tradicija su se i još se stvaraju i uvijek će se stvarati samo kod nas i ne mogu ja sa svojim stručnim znanjem o našoj kulturi, povijesti i tradiciji ići u Bruxelles i pričat o njihovim kraljevima njemačke loze, to je nedopustivo. Nije prihvaćen Skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
21 Ivica Profaca OBRAZLOŽENJE, Uz članak 1. Poštujući europske direktive o priznavanju kvalifikacija, kod turističkih vodiča se pojavljuje i problem što to zanimanje u dijelu zemalja članica EU nije regulirano, odnosno ne postoji kao zanimanje, a turističkim vođenjem se može baviti i bez školovanja za to zanimanje. Stoga smatram da se takvi slučajevi trebaju razmotriti, jer bi bilo tko tko se u nekoj od takvih zemalja (recimo Njemačka) bavi turističkim vođenjem može prijaviti za isti posao kod nas. Primljeno na znanje Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju.
22 Travel Atico doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, OBRAZLOŽENJE Poštovani, Javljam se kao turistički vodič za Istarsku i Primorsko-goransku županiju i kao vlasnica turističke agencije Travelatico. Kao vodič, ali i kao putnik i organizator putovanja u druge zemlje, mogu sa sigurnošću potvrditi da se turistički vodič u destinaciji s razlogom i s pravom naziva LOKALNI vodič (local guide). U zadnje vrijeme upravo europski fondovi podupiru nastojanja i trendove u interpretaciji baštine, a obzirom da sam završila i taj tečaj, mogu vam potvrditi da nas tamo uče da u vođenje unesemo upravo taj lokalni, osobni, iskustveni doživljaj, štih. Danas, kada putnik može "izguglati" povijest nekog grada i provjeriti sve na netu, on ne želi suhoparni sat povijesti, nego doživljaj, experience, on želi doživjeti destinaciju! Zanima ga što ljudi rade, što rade vaši roditelji, gdje ste išli u školu, simpatično je kad vas pozdravljaju ljudi na cesti. On kroz vodiča doživljava destinaciju! A to mu ne može priuštiti netko tko ne živi ovdje, Evo iz samo vrlo praktičnih, evidentnih razloga, razloga koja nam dolaze s tržišta i zdravog razuma - mi vodiči smo odlučno i protivno ovog prijedloga zakona! Razumijemo da neki kolege češće borave u nekoj našoj destinaciji i zaista se već mogu osjećati ovdje "doma". Neka plate i završe tečaj, kao i svi mi, kao i uostalom i Hrvati koji su položili tečaj u Italiji npr., pa nek tako vode. ZAista je diskriminirajuće da smo mi uložili desetke tisuća kuna na naše obrazovanje, konstantno se usavršavamo kroz formalna i neformalna obrazovanja i da se sad naš posao i struka srozaju tako nisko. Zadnjih godina, naša domaća konkurencija je napravila dobar filter na tržištu i vjerujte, ne prolaze dobro niti loši domaći vodiči! Također smo se gotovo sami borili protiv "vodiča na crno", stranih vodiča bez licence,a sad im vi otvarate vrata kao najbolji domaćin?! Ministarstvo turizma treba biti naš partner, zaštita i podrška,, a mi se iznova trebamo dokazivati i boriti i pisati ovakve komenatre! Mnogi vodiči žive samo od svog posla. Cijela korona kriza nas je gotovo uništila, jer smo sad puno godinu bez prihoda, a ukoliko odobrite ovaj zakon - to će nam biti zadnji udarac! Nadam se da ćete stati iza nas i podržati nas u našim zahtjevima, te zaštiti našu struku i zvanje. Mi smo pravi ambasadori naše zemlje. To nije samo flokula. Mi smo u direktnom i posrednom kontaktu s gostima, ne hoteli, ne iznajmljivači , nego upravo mi! Mi čujemo sve njihove pohvale i kritike, dvojbe, sve što su možda krivo načuli.. mi predstavljamo naše destinacije i mi činimo dojam naše zemlje. Darija Čelić Trajčeski, turistički vodič i vlasnica agencije Travelatico Nije prihvaćen Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju.
23 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 23. Pa vi niste u stanju imati jedno Ministarstvo, a da ga ne mijenjate, a sad biste uspostavljali Središnji registar!? Čega!? Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
24 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. st.1- izmijeniti dio koji se odnosi na ishođenje rješenja za zaštićene cjeline-lokalitete u RH na način da se rješenje ishodi kao u prijedlogu u članku 6. – zaštićene cjeline (lokalitete po turističkim regijama. stavak 2- izmijeniti na način da se kod postojećih turističkih vodiča koji imaju položenu najmanje jednu županiju unutar predložene turističke regije, rješenje priznaje za čitavu turističku regiju kao što je predloženo u članku 6. OBRAZLOŽENJE: potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH, a time ujedno i oduzeti dio poslova lokalnim vodičima. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Na način polaganja po regijama, kao što je navedeno u obrazloženju kod čl.6. ipak će se donekle uspostaviti načelo ravnopravnosti i među domaćim vodičima. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
25 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Članak 21. - dopuna, PA GLASI: (1) Osobe koje do stupanja na snagu propisa iz članka 71. stavka 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) polože opći dio stručnog ispita odnosno posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče za pojedine županije, zadržavaju sva prava stečena polaganjem ispita i nakon stupanja na snagu pravilnika iz članka 71. stavka 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20). Osobe koje polože opći dio stručnog ispita mogu ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča sukladno članku 73. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) za područje Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) TURISTIČKIH REGIJA, A OSOBE KOJE SU POLOŽILE NAJMANJE 1 POSEBNI DIO STRUČNOG ISPITA ZA ZAŠTIĆENE CJELINE (LOKALITETE) PO ŽUPANIJAMA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstvo turizma 2499 /2008. ) U ODREĐENOJ TURISTIČKOJ REGIJI, MOGU PRUŽATI USLUGE I NA ILI U ZAŠTIĆENOJ CJELINI (LOKALITETIMA), PRIPADAJUĆE TURISTIČKE REGIJE. (2) Osobe koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona ishodile rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča sukladno odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) za opći dio ispita mogu nastaviti obavljati usluge turističkog vodiča sukladno tom rješenju za područje Republike Hrvatske osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) TURISTIČKIH REGIJA, A OSOBE KOJE IMAJU I POLOŽENI NAJMANJE 1 POSEBNI DIO STRUČNOG ISPITA ZA ZAŠTIĆENE CJELINE (LOKALITETE) PO ŽUPANIJAMA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstvo turizma 2499 /2008. ) MOGU PRUŽATI USLUGE I NA ILI U ZAŠTIĆENOJ CJELINI (LOKALITETIMA) U PRIPADAJUĆOJ REGIJI. ili DOPUNA PA GLASI: Članak 21. (1) Osobe koje do stupanja na snagu propisa iz članka 71. stavka 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) polože opći dio stručnog ispita odnosno posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče za pojedine županije, zadržavaju sva prava stečena polaganjem ispita i nakon stupanja na snagu pravilnika iz članka 71. stavka 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20). Osobe koje polože opći dio stručnog ispita mogu ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča sukladno članku 73. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) za područje Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), A OSOBE KOJE SU POLOŽILE UKUPNO NAJMANJE 5 POSEBNIH DJELA STRUČNOG ISPITA ZA ZAŠTIŽENE CJELINE (LOKALITETE) PO ŽUPANIJAMA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstvo turizma 2499 /2008.) MOGU PRUŽATI USLUGE I NA ILI U ZAŠTIĆENIM CJELINAMA (LOKALITETIMA) U REPUBLICI HRVATSKOJ. (2) Osobe koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona ishodile rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča sukladno odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) za opći dio ispita mogu nastaviti obavljati usluge turističkog vodiča sukladno tom rješenju za područje Republike Hrvatske osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), a oni koji imaju položen i posebni dio stručnog ispita ZA NAJMANJE 5 ZAŠTIĆENIH CJELINA (LOKALITETA) PO ŽUPANIJAMA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstva turizma 2499 /2008.) MOGU PRUŽATI USLUGE I NA ILI ZAŠTIĆENIM CJELINAMA (LOKALITETIMA) U REPUBLICI HRVATSKOJ. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
26 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. U tekstu se brkaju pojmovi operativno-tehničkih poslova koji spadaju pod dva različita zanimanja definirana Europskom klasifikacijom zanimanja EN 13809:2003. Riječ je o 2.3.5 tourist guide = turistički vodič, te o 2.3.2 tour manager = upravitelj/voditelj putovanja tj. turistički pratitelj Nije prihvaćen Nije predmet ovih izmjena Zakona. Turistički pratitelji nisu regulirana profesija i za njih zakonom nije propisana obveza polaganja ispita. Osoba koja položi opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča je - turistički vodič. Takav turistički vodič može pružati usluge na cijelom području Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima).
27 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Osobe koje polože opći dio stručnog ispita mogu ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga TURISTIČKOG PRATITELJA (tour manager u skladu s Europskom Normom 13809:2003) za područje Republike Hrvatske kao i prostor Europske ekonomske zajednice i Švicarske Konfederacije (op.a. valjda liberalizacija tržišta i priznavanje kvalifikacija idu u oba smjera), osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), a osobe koje polože i posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete), mogu ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) u Republici Hrvatskoj sukladno položenom posebnom dijelu stručnog ispita po županijama. Nije prihvaćen Turistički pratitelji nisu regulirana profesija i za njih zakonom nije propisana obveza polaganja ispita. Osoba koja položi opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča je - turistički vodič. Takav turistički vodič može pružati usluge na cijelom području Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima).
28 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. st.1- izmijeniti dio koji se odnosi na ishođenje rješenja za zaštićene cjeline-lokalitete u RH na način da se rješenje ishodi kao u prijedlogu u članku 6. – zaštićene cjeline (lokalitete po turističkim regijama. stavak 2- izmijeniti na način da se kod postojećih turističkih vodiča koji imaju položenu najmanje jednu županiju unutar predložene turističke regije, rješenje priznaje za čitavu turističku regiju kao što je predloženo u članku 6.OBRAZLOŽENJE: potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH, a time ujedno i oduzeti dio poslova lokalnim vodičima. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Na način polaganja po regijama, kao što je navedeno u obrazloženju kod čl.6. ipak će se donekle uspostaviti načelo ravnopravnosti i među domaćim vodičima. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
29 Excellent Travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Za nacionalnu licencu treba organizirati nacionalno obrazovanje, provesti na putu 14 dana od mjesta do mjesta i na svakom lokalitetu ekspert objasni o čemu se radi. Po povratku 14 dana za pripremu ispita i nakon toga ispit pred komisijom. Automatizmom bi profitiralo neznanje i umjesto vodiča, dobili bi poluvodiče i izolatore. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
30 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. st.1- izmijeniti dio koji se odnosi na ishođenje rješenja za zaštićene cjeline-lokalitete u RH na način da se rješenje ishodi kao u prijedlogu u članku 6. – zaštićene cjeline (lokalitete po turističkim regijama. stavak 2- izmijeniti na način da se kod postojećih turističkih vodiča koji imaju položenu najmanje jednu županiju unutar predložene turističke regije, rješenje priznaje za čitavu turističku regiju kao što je predloženo u članku 6. OBRAZLOŽENJE: potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH, a time ujedno i oduzeti dio poslova lokalnim vodičima. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Na način polaganja po regijama, kao što je navedeno u obrazloženju kod čl.6. ipak će se donekle uspostaviti načelo ravnopravnosti i među domaćim vodičima. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
31 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. st.1- izmijeniti dio koji se odnosi na ishođenje rješenja za zaštićene cjeline-lokalitete u RH na način da se rješenje ishodi kao u prijedlogu u članku 6. – zaštićene cjeline (lokalitete po turističkim regijama. stavak 2- izmijeniti na način da se kod postojećih turističkih vodiča koji imaju položenu najmanje jednu županiju unutar predložene turističke regije, rješenje priznaje za čitavu turističku regiju kao što je predloženo u članku 6. OBRAZLOŽENJE: potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH, a time ujedno i oduzeti dio poslova lokalnim vodičima. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Na način polaganja po regijama, kao što je navedeno u obrazloženju kod čl.6. ipak će se donekle uspostaviti načelo ravnopravnosti i među domaćim vodičima. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
32 Tanja Atlija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. st.1- izmijeniti dio koji se odnosi na ishođenje rješenja za zaštićene cjeline-lokalitete u RH na način da se rješenje ishodi kao u prijedlogu u članku 6. – zaštićene cjeline (lokalitete po turističkim regijama. stavak 2- izmijeniti na način da se kod postojećih turističkih vodiča koji imaju položenu najmanje jednu županiju unutar predložene turističke regije, rješenje priznaje za čitavu turističku regiju kao što je predloženo u članku 6. OBRAZLOŽENJE: potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH, a time ujedno i oduzeti dio poslova lokalnim vodičima. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Na način polaganja po regijama, kao što je navedeno u obrazloženju kod čl.6. ipak će se donekle uspostaviti načelo ravnopravnosti i među domaćim vodičima. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
33 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja razlike, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
34 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja razlike, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
35 Mirjam Grabovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Ako stavak 2. ovog članka znači da vodiči koji su položili posebni dio za određene zaštićene cjeline bez dodatnih ispita sada dobivaju pravo pružanja usluga vođenja na drugim zaštićenim lokacijama, mislim da to nije u redu i da treba poštivati znanje, trud i novac koji su kolege na tim lokacijama uložili u kvalitetu svojih usluga, a da ne govorim o tome da bi to bilo nekolegijalno prema lokalnim vodičima. Mislim da nije pošteno da mi sad moja recimo zagrebačka licenca odjednom donese "na pladnju" npr. Dubrovnik, Zadar ili Vukovar. Ako želim voditi na tim lokacijama smatram da trebam položiti ispit ili za grupu angažirati kolegu lokalca. Tu sad više nije u pitanju konkurencija stranaca nego nelojalna konkurencija nas domaćih vodiča. Predlažem dodati na kraju članka, stavak 2. formulaciju "sukladno položenom posebnom dijelu stručnog ispita". Prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
36 Sascha Lars Wiese PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Ovo razumijem tako da, nakon stupanja na snagu ovog zakona, sve osobe koje su položile posebni dio stručnog ispita u bilo kojoj županiji, automatski postaju legalni "nacionalni" vodiči za područje cijele Hrvatske, za sve lokalitete? Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
37 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Molim da se formulacija ovog članka uskladi s izmjenama predloženima u čl.6. gdje se traži upis regija Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
38 Maja Vidović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Molim potvrdu zaključka da u ovom slučaju raniji lokalni vodič za npr. Zagreb priznavanjem zatečenog stanja postaje vodič i na lokalitetima na području cijele Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
39 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 20. Predlažemo zadržati važeće odredbe vezano uz vaučere za neiskorištena a plaćena putovanja koja nisu realizirana zbog COVID epidemije. Brisanjem članka 38a te stavljanjem izvan snage Pravilnika o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu („Narodne novine“, br. 60/20) bitno bi se ugrozile putničke agencije. Zbog otkazivanja putovanja, uslijed pandemije putničke su agencije putnicima uručile vaučere, ali su i same od inozemnih partnera (prijevoznika, hotela, partnerskih agencija) dobile vaučere a ne povrat plaćenih akontacija za nerealizirane aranžmane. Nametanje vraćanja putnicima cijelog iznosa uplaćenog depozita, u sadašnjoj situaciji značio bi gašenje brojnih agencija, a brojni putnici ne bi dobili svoja sredstva ni ostvarili putovanja. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agencijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog neusklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. U pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
40 NERA MAĆAŠEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
41 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. iza ''Švicarske Konfederacije'' dodati ''kao i državljani trećih zemalja sa prebivalištem i/ili dozvolom rada na prosru RH, EU te Švicarske Konfederacije?? Prihvaćen Tekst prijedloga zakona će se izmijeniti na odgovarajući način.
42 Marina Pavlović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Zaštićeni lokaliteti su neadekvatno zaštićeni i u pravilu ih nitko ne kontrolira. Strane vodiče je potrebno dodatno identificirati , a zaštićene lokalitete jasno označiti. Nije prihvaćen Sukladno važećem zakonu nadzor nad pružanje usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
43 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
44 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Izdati iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Potrebno je ostvariti suradnju i s komunalnim redarima. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
45 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
46 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
47 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
48 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Izdati iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Potrebno je ostvariti suradnju i s komunalnim redarima. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
49 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Svi turistički vodiči (iz EU ,Švicarske Konfederacije i trećih zemalja) koji pružaju uslugu vođenja u RH trebali bi poznavati hrvatski jezik na razini B2, kako bi bili upoznati sa pravilima i radi jednostavnije kontrole od strane inspekcijskih službi.. Potrebno je ostvariti suradnju i s komunalnim redarima. Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
50 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
51 Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Slažemo se s komentarom Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Također, već godinama upozoravamo na premali broj inspektora na terenu. Upravni odbor UTV "Mihovil" Šibenik Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
52 Ivica Profaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
53 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. U dosadašnjoj praksi strani turistički vodiči uopće nisu bili upoznati s činjenicom kako djelatnost ne mogu obavljati na zaštićenim lokalitetima, a inspekcije su bile u velikom broju gradova rijetke. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
54 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 10. Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
55 Marin Krstulović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje. Primljeno na znanje Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
56 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Primljeno na znanje Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
57 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča TREBA DODATI NA ČIJI ZAHTJEV – PA GLASI: Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se NA ZAHTJEV TURISTIČKOG VODIČA, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
58 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Naslov treba glasiti: ''Povremeno, privremeno ili trajno ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča'' Treba dodati točku ''1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča se može ukinuti povremeno, privremeno ili trajno na zahtjev turističkoga vodiča.'' Predložene točke 1-3 bi tako postale točke 2-4. Nije prihvaćen Turistički vodič koji odjavi pružanje usluga, a nakon nekog vremena ih želi ponovno pružati, uvijek može ponovno ishoditi novo rješenje. Izmjenama i dopunama Zakona (NN 42/20) je propisano da turistički vodič mora pružati usluge sukladno izdanom rješenju te su dužne pružati uslugu kroz neki od oblika poslovanja sukladno posebnim propisima ili kao zaposlenik putem ugovora o radu ili putem ugovora o djelu ili ugovora o obavljanju studentskih poslova i slično. Stoga smatramo da nema potrebe za privremeno odnosno povremeno ukidanje rješenja, već je način poslovanja uređen posebnim propisima.
59 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Predlaže se sljedeće: • u novopredloženom članku 75.a u prvom stavku iza riječi „danom podnošenja zahtjeva“ dodaju se riječi „turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
60 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
61 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Predlaže se sljedeće: • u novopredloženom članku 75.a u prvom stavku iza riječi „danom podnošenja zahtjeva“ dodaju se riječi „turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
62 Josip Matassi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1 treba unijeti tko podnosi zahtjev za odjavu Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
63 Marina Pavlović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Zašto bi se uopće ukidalo rješenje o ispunjavanju uvjeta? Rješenje nije dokument koji dokazuje da se netko uopće bavi tim zanimanjem .Tko podnosi zahtjev za ukidanje Rješenja i zašto bi netko podnio takav zahtjev? Budući da turistički vodič nije slobodno zanimanje automatski dobivanjem Rješenja zašto bi ikada imao potrebu da ukine Rješenje o ispunjavanja uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča? Nije prihvaćen Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
64 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
65 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
66 Viktoria Vučetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
67 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
68 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U novopredloženom članku 75.a iza riječi „danom podnošenja zahtjeva“ dodaju se riječi „turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
69 Tanja Atlija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
70 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje, a obzirom da se dobro sjećamo kakve smo probleme imali zato što nas je neki uredski miš ubacio u slobodna zanimanja, zahtijevamo pojašnjenje! Osim toga, ne razumijem kako mislite ukinuti ispunjavanje uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča? To je isto kao da nekome ukinete diplomu pravnog fakulteta jer je odlučio ne biti pravnik ni odvjetnik nego npr. turistički vodič! Nije prihvaćen Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
71 Udruga turističkih vodiča Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
72 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Molim nadopunu članka Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
73 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Molim nadopunu članka Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
74 Anita Grgić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Poštovani, slažem se s većinom komentara da strani turistički vodiči nisu dovoljno educirani ni upoznati kako i gdje mogu pružati svoje usluge, posebno na zaštićenim lokalitetima. U novonastalim uvjetima pandemije potrebno je pronaći mogućnosti kojima bi se olakšalo situaciju domaćim vodičima, kojima je taj posao jedini izvor prihoda. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
75 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Poštovani, molim nadopuniti članak i navesti tko podnosi zahtjev za ukidanje predmetnog rješenja. Hvala. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
76 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Molim vas navedite tko podnosi zahtjev za ukidanje Rješenja i zašto bi netko podnio takav zahtjev. Budući da turistički vodič nije slobodno zanimanje automatski dobivanjem Rješenja zašto bi ikada imao potrebu da ukine Rješenje o ispunjavanja uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča? Nije prihvaćen Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
77 Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Molimo nadopuniti članak i navesti tko podnosi zahtjev za ukidanje predmetnog rješenja. Upravni odbor UTV "Mihovil" Šibenik Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
78 Ivica Profaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1 svakako treba unijeti tko podnosi zahtjev za odjavu Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
79 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje, a obzirom da se dobro sjećamo kakve smo probleme imali zato što nas je neki uredski miš ubacio u slobodna zanimanja, zahtijevamo pojašnjenje! Osim toga, ne razumijem kako mislite ukinuti ispunjavanje uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča? To je isto kao da nekome ukinete diplomu pravnog fakulteta jer je odlučio ne biti pravnik ni odvjetnik nego npr. turistički vodič! Ivana Karanikić, licencirani TV za PGŽ, LSŽ, IŽ i Grad Zagreb Nije prihvaćen Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
80 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje što nas, poučeni dosadašnjim iskustvom, zabrinjava. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
81 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
82 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po turističkim regijama. Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
83 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. ''2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita za turističke voditelje (tour manager) odnosno o kompletno (opći i posebni dio) položenom stručnom ispitu za turističkog vodiča (tour guide) na zaštičenim lokalitetima po županijama. Nije prihvaćen Voditelj putovanja je osoba koja obavlja operativno-tehničke poslove u vođenju i praćenju turista tijekom putovanja te nije regulirana profesija. Osoba koja položi samo opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča je turistički vodič koji može voditi na cijelom području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima).
84 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Predlaže se sljedeće: • u članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
85 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Članak 74.st.2. riječi „po županijama“ zamjenjuju se riječima „po turističkim regijama“. Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
86 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Ne slažem se sa prijedlogom. Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira. Republika Hrvatska već sad ima nacionalnu licencu nakon polaganja općeg dijela ispita, a polaganjem posebnog dijela omogućuje se pristup zaštićenim lokalitetima određenim po županijama. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
87 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Predlaže se sljedeće: • u članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
88 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
89 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
90 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
91 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
92 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
93 Tanja Atlija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Članak 74.st.2. riječi „po županijama“ zamjenjuju se riječima „po turističkim regijama“. Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
94 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
95 Grad Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Protivimo se prijedlogu. Predlažemo ostaviti postojeću definiciju „po županijama“ ili „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po područjima iz članka 70. stavak stavak 6. Obrazloženje: Postojeći Zakon predviđa polaganje općeg i posebnog dijela stručnog ispita i nikoga ne diskriminira. Ukoliko je intencija ukidanje odredbi koji predviđa polaganje posebnog dijela stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po županijama neophodno je definirati polaganje istog prema drugim kriterijima podjele npr. područja (povijesno i geografski bliska). S obzirom na činjenicu da različita područja u Republici Hrvatskoj imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, kulturu življenja, geografski položaj isto zahtijeva zasebnu edukaciju te posljedično i zasebno polaganje ispita. Grad Dubrovnik Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
96 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
97 Udruga turističkih vodiča Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
98 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
99 Mihaela Medić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
100 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
101 DTV Rovinj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
102 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nije pottrebno brisati niti mijenjati "za županije" u članku 74. točka 2 Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Također smo svjedoci kako se istovremeno razgranala mreža EU interpretatora baštine, a u stvari turističkih vodiča. To upravo organizira jedna njemačka nevladina organizacija sa EU sredstvima, svugdje po EU, pa tako i u R.Hrvatskoj. Zanimljivo je kako upravo u R. Njemačkoj zanimanje turističkog vodiča nema tradiciju niti podliježe polaganju ispita, da bi sada upravo iz te zemlje stizale razne radionice i diplome na nivou EU koje čak na teritoriju R.Hrvatske dovode u nepovoljan položaj upravo sve one turističke vodiče koji nisu položili takav, a u stvari strani ispit. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Tzv. interpretatori baštine ne smatraju se turističkim vodičima i tečajevi za interpretatore baštine ne omogućuju osobama koje ih pohađaju pružanje usluga turističkog vodiča.
103 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Poštovani, slažem se da se u ovom članku briše izraz "po županijama" dok god u pravilniku o lokalitetima ostaju dosadašnje zaštićene cjeline te dok god je za vođenje na zaštićenim lokalitetima potrebno položiti posebni dio stručnog ispita koji u ovom slučaju mora biti proširen i uključivati edukaciju o svim lokalitetima iz pravilinika te sukladno tome trajati duže od postojeće i zbog stručnosti provoditi se isključivo na državnim fakultetima koji pružaju obrazovanje iz područja turizma. U protivnom predlažem regionalizaciju koju su naveli kolege iz brojnih udruženja turističkih vodiča koji su ostavili svoje komentare u ovom savjetovanju. Hvala. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
104 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
105 Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Upravni odbor UTV "Mihovil" Šibenik Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
106 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku traži se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
107 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
108 UTV "Bastion" PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Poštovani, ne podržavamo prijedlog o brisanju teksta "po županijama" i predlažemo uvođenje termina "po turističkim regijama" koji bi se odnosio na slijedeće regije: 1. Dalmatinska regija Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4. Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
109 Marin Krstulović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Protiv brisanja "po županijama". Primljeno na znanje Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
110 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao sada, tj. da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4.Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija'' Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
111 Ivana Smoljo Mandarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Ne slažem s prijedlogom novog teksta. Hrvatska je mala zemlja, ali puna raznolikosti, svaka regija ima svoje specifičnosti i kulturološke razlike. Samo fragmentiranim pristupom i kvalitetnom izobrazbom turistički vodič može prenijeti i sačuvati tolika i tako različita neopipljiva dobra Republike Hrvatske. Zaštićene lokalitete moraju voditi kvalificirane osobe koje su obrazovane i sposobne interpretirati na kvalitetan način tu različitost u kulturnoj baštini, običajima i povijesnim događajima. I sam moto Europske Unije glasi: "Zajedno u raznolikosti"! Takva kvalificiranost se može postići samo polaganjem posebnog dijela ispita za svaku od 5 regija (ako se baš želi smanjiti fragmentiranost ispita za 12 županija) koje je predložila ZDTVH. Dakle, u slučaju da je nužno smanjenje fragmentiranosti ispita, isto treba provesti na način da se polaganje ispita po županijama zamijeni polaganjem ispita po turističkim regijama (5 regija predloženih od strane ZDTVH). Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
112 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Članak 7. U članku 71.stavku 4. riječi: “po županijama” zamjenjuju se riječima: “po turističkim regijama” Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
113 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Nema razloga za brisati riječi ''po županijama'' jer je jedino logično ako će turistički vodič predtavljati i prezentirati županiju da se na stručnom ispitu provjerava znanje i poznavanje upravo tog prostora, te pripadajućih kulturno-povijesnih spomenika te društvenih odnosa i običaja. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
114 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Predlažemo sljedeće: • u članku 71.stavak.1. riječi „visokom učilištu“ zamjenjuju se riječju „fakultetu“ • u članku 73. stavak 2. točka 1. ispred riječi „srednju“ dodaje se riječ „četverogodišnju“ • u članku 73. stavku 2. točka 3. riječi ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', zamjenjuju se riječima ''da posjeduje odgovarajuće uvjerenje nadležnog državnog tijela o poznavanju hrvatskog jezika'' Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
115 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Sukladno navedenom u čl.71.st.(4) riječi „po županijama zamjenjuju se riječima „po turističkim regijama. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
116 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Ne slažem se sa prijedlogom i treba ostati kao i do sada po županijama jer nikoga ne diskriminira. Republika Hrvatska već sad ima nacionalnu licencu nakon polaganja općeg dijela ispita, a polaganjem posebnog dijela omogućuje se pristup zaštićenim lokalitetima određenim po županijama. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
117 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Predlažemo sljedeće: • u članku 71.stavak.1. riječi „visokom učilištu“ zamjenjuju se riječju „fakultetu“ • u članku 73. stavak 2. točka 1. ispred riječi „srednju“ dodaje se riječ „četverogodišnju“ • u članku 73. stavku 2. točka 3. riječi ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', zamjenjuju se riječima ''da posjeduje odgovarajuće uvjerenje nadležnog državnog tijela o poznavanju hrvatskog jezika'' Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
118 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. zričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4.Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija'' !! Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
119 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4.Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija'' !! Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
120 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Prijedlog: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
121 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. U članku 73. stavak 2. točka 1. ispred riječi „srednju“ dodaje se riječ „četverogodišnju“. U članku 73. stavku 2. točka 3. riječi ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', zamjenjuju se riječima ''da posjeduje odgovarajuće uvjerenje nadležnog državnog tijela o poznavanju hrvatskog jezika''. Nije prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
122 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. U članku 71.stavak.1. riječi „visokom učilištu“ zamjenjuju se riječju „fakultetu“. Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma.
123 Tanja Atlija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Sukladno navedenom u čl.71.st.(4) riječi „po županijama zamjenjuju se riječima „po turističkim regijama“. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
124 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4.Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija'' !! Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
125 Grad Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Protivimo se prijedlogu. Predlažemo ostaviti postojeću definiciju „po županijama“ ili „po županijama“ zamijeniti „po područjima“. Obrazloženje: Postojeći Zakon predviđa polaganje općeg i posebnog dijela stručnog ispita i nikoga ne diskriminira. Ukoliko je intencija ukidanje odredbi koji predviđa polaganje posebnog dijela stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po županijama neophodno je definirati polaganje istog prema drugim kriterijima podjele npr. područja (povijesno i geografski bliska). S obzirom na činjenicu da različita područja u Republici Hrvatskoj imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, kulturu življenja, geografski položaj isto zahtijeva zasebnu edukaciju te posljedično i zasebno polaganje ispita. Grad Dubrovnik Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
126 Ana Bašić Alerić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Protivim se prijedlogu jer se njime obezvrjeđuje uloženo vrijeme, trud i novac svima koji su ispite polagali po županijama. Ukoliko predlagatelj inzistira na ovoj promjeni predlažem da svakom pojedinom vodiču vrati uložena sredstva za polaganje dodatnih županija i odgovarajuću naknadu za prouzročenu znatnu poslovnu štetu nstalu ukidanjem licenci po županijama. Budući da je došlo do nesuglasica oko broja vodiča u Republici Hrvatskoj konačan broj osoba koje bi imale pravo na nadoknadu štete možete utvrditi zbrajanjem broja uvjerenja izdanih od strane ustanova koje su vodile programe obrazovanja za turističke vodiče. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
127 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4.Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Također; Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
128 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Predlažemo da se riječi "po županijama" zamijene riječima "po regijama". Samim brisanjem riječi "po županijama" omogućilo bi se u potpunosti brisati dio ispita koji se odnosi na lokalitete, odnosno županije. Radi lakšeg polaganja ispita, predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
129 Mihaela Medić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Umjesto brisanja riječi "po županijama", predlažem zamjenu s riječima "po regijama" Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
130 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Nije potrebno brisati riječi "po županijama" u članku 71. stavak 4. Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča.
131 Ajlin Andreis Sarun PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. nema potrebe brisati stavku 'po županijama' Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
132 DTV Rovinj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Iz istog razloga kao u članku 70. stavak 2 i stavak 4. predlažemo istu izmjenu, odnosno umjesto brisanja riječi "po županijama", zamjenu riječima "po regijama". Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
133 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Nije pottrebno brisati riječi "po županijama" u članku 71. stavak 4. Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Također smo svjedoci kako se istovremeno razgranala mreža EU interpretatora baštine, a u stvari turističkih vodiča. To upravo organizira jedna njemačka nevladina organizacija sa EU sredstvima, svugdje po EU, pa tako i u R.Hrvatskoj. Zanimljivo je kako upravo u R. Njemačkoj zanimanje turističkog vodiča nema tradiciju niti podliježe polaganju ispita, da bi sada upravo iz te zemlje stizale razne radionice i diplome na nivou EU koje čak na teritoriju R.Hrvatske dovode u nepovoljan položaj upravo sve one turističke vodiče koji nisu položili takav, a u stvari strani ispit. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča. Tzv. interpretatori baštine ne smatraju se turističkim vodičima i tečajevi za interpretatore baštine ne omogućuju osobama koje ih pohađaju pružanje usluga turističkog vodiča.
134 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Poštovani, slažem se da se u ovom članku briše izraz "po županijama" dok god u pravilniku o lokalitetima ostaju dosadašnje zaštićene cjeline te dok god je za vođenje na zaštićenim lokalitetima potrebno položiti posebni dio stručnog ispita koji u ovom slučaju mora biti proširen i uključivati edukaciju o svim lokalitetima iz pravilinika te sukladno tome trajati duže od postojeće i zbog stručnosti provoditi se isključivo na državnim fakultetima koji pružaju obrazovanje iz područja turizma. U protivnom predlažem regionalizaciju koju su naveli kolege iz brojnih udruženja turističkih vodiča koji su ostavili svoje komentare u ovom savjetovanju. Hvala. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
135 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Protivim se predloženom člankom i umjesto toga podržavam u cjelosti prijedlog ZDTVH. Regije moraju biti upisane u Zakon, a ne u neki pravilnik koji je podložan izmjenama preko noći i prema nečijem nahođenju. Smatram da je ovo jedini kompromis koji može uz kvalitenu edukaciju i dobru osmislen popis zaštićenih lokaliteta očuvati jednu struku, kulturni turizam i vrijednosti naše baštine u koje se navodne kunete Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
136 Marin Krstulović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Ne slažem s prijedlogom novog teksta i brisanju županija. Primljeno na znanje Stručni nositelj ostaje pri stavu i obrazloženju danom u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
137 Ivana Smoljo Mandarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Ne slažem s prijedlogom novog teksta. Hrvatska je mala zemlja, ali puna raznolikosti, svaka regija ima svoje specifičnosti i kulturološke razlike. Samo fragmentiranim pristupom i kvalitetnom izobrazbom turistički vodič može prenijeti i sačuvati tolika i tako različita neopipljiva dobra Republike Hrvatske. Zaštićene lokalitete moraju voditi kvalificirane osobe koje su obrazovane i sposobne interpretirati na kvalitetan način tu različitost u kulturnoj baštini, običajima i povijesnim događajima. I sam moto Europske Unije glasi: "Zajedno u raznolikosti"! Takva kvalificiranost se može postići samo polaganjem posebnog dijela ispita za svaku od 5 regija (ako se baš želi smanjiti fragmentiranost ispita za 12 županija) koje je predložila ZDTVH. Dakle, u slučaju da je nužno smanjenje fragmentiranosti ispita, isto treba provesti na način da se polaganje ispita po županijama zamijeni polaganjem ispita po turističkim regijama (5 regija predloženih od strane ZDTVH). Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
138 NERA MAĆAŠEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
139 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. U članku 70.stavku 2. riječi: “po županijama” zamjenjuju se riječima: “po turističkim regijama” U stavku 4. riječi: “po županijama” zamjenjuju se riječima: “po turističkim regijama” Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
140 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Republika Hrvatska je administrativno podijeljena po županijama kako bi se oboljšalo upravljanje i razvoj na pripadajućem teritoriju, te je logično da se po takvoj administrativnoj organizaciji, u skladu s planiranim razvojem županije i potrebama zaštite pojedinh lokaliteta, i popisuju zaštičene cjeline i organiziraju ispiti. Tek ukidanjem županija se stvaraju pravne pretpostavke za drugačiju podjelu zaštićenih lokaliteta i organizaciju stručnih ispita. Primljeno na znanje Primjedba se prima na znanje.
141 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. Hrvatske regije imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, geografske elemente i kulturu življenja, te to treba uvažiti i vrednovati. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
142 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
143 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Ne slažem se sa prijedlogom. Treba ostati kao i do sada jer nikoga ne diskriminira. Republika Hrvatska već sad ima nacionalnu licencu nakon polaganja općeg dijela ispita, a polaganjem posebnog dijela omogućuje se pristup zaštićenim lokalitetima određenim po županijama. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča.
144 Željka Bonifačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Ako se želi ukinuti polaganje ispita po županijama neka ide po regijama kako je predložila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske. Hrvatske regije imaju različitu povijest, kuturno-povijesnu baštinu i kulturu življenja te svaka od njih zaslužuje da se posebno polaže. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
145 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Predlažemo sljedeće: • u članku 69. stavak 3. iza riječi „Zakonom“ stavlja se zarez te se dodaju riječi „uz uvjet postojanja reciprociteta“. • u članku 70.stavak 2. riječ „županijama“ zamjenjuje se riječju “regijama“. • članak 70.dopunjuje se novim stavkom 6. koji glasi : '' Regije se u smislu odredbe članka 70. stavka 2. ovog Zakona određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: • Dubrovačko-neretvanska županija • Splitsko – dalmatinska županija • Šibensko – kninska županija • Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: • Istarska županija • Primorsko-goranska županija • Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: • Krapinsko-zagorska županija • Karlovačka županija • Međimurska županija • Varaždinska županija • Zagrebačka županija • Grad Zagreb 4. Panonska regija: • Sisačko-moslovačka županija • Bjelovarsko-bilogorska županija • Koprivničko-križevačka županija • Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
146 Josip Matassi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Predlažem izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' po prijedlogu ZDTVH Zahtijeva se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Ističem da je isto nužno urediti Zakonom, koji ima veću pravnu snagu od Pravilnika, a za turističke vodiče predstavlja i veću pravnu zaštitu od Pravilnika Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
147 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Ivan Vrnoga Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
148 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
149 Viktoria Vučetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
150 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
151 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. U članku 69. stavak 3. iza riječi „Zakonom“ stavlja se zarez te se dodaju riječi „uz uvjet postojanja reciprociteta“. U članku 70.stavak 2. riječ „županijama“ zamjenjuje se riječju “regijama“. • članak 70.dopunjuje se novim stavkom 6. koji glasi : '' Regije se u smislu odredbe članka 70. stavka 2. ovog Zakona određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
152 Tanja Atlija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
153 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te zahtijevamo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Zahtijeva se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Ističemo kako nećemo pristati na nagovještaje kako će se isto urediti Pravilnikom već je nužno da se isto uredi Zakonom, koji ima veću pravnu snagu od Pravilnika, a za nas predstavlja i veću pravnu zaštitu od Pravilnika za koje smo uvjereni kako bi se čak i uslučaju donošenja takvog prijedloga promijenio za nekoliko dana. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
154 Grad Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Protivimo se prijedlogu. Predlažemo ostaviti postojeću definiciju „po županijama“ ili „po županijama“ zamijeniti „po područjima“. Dodati stavak 6. koji glasi: „Područja se određuju na sljedeći način: 1. Područje: Dalmacija - uključuje 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija, Splitsko – dalmatinska županija, Šibensko – kninska županija i Zadarska županija 2. Područje: Istra-Primorje-Lika - uključuje 3 županije: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija 3. Područje: Središnja Hrvatska i grad Zagreb - uključuje 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija, Karlovačka županija, Međimurska županija, Varaždinska županija, Zagrebačka županija, Grad Zagreb 4. Područje: Panonija- uključuje 4 županije: Sisačko-moslovačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Koprivničko-križevačka županija, Virovitičko- podravska županija 5. Područje: Slavonija - uključuje 4 županije: Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska županija'' Obrazloženje: Postojeći Zakon predviđa polaganje općeg i posebnog dijela stručnog ispita i nikoga ne diskriminira. Ukoliko je intencija ukidanje odredbi koji predviđa polaganje posebnog dijela stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po županijama neophodno je definirati polaganje istog prema drugim kriterijima podjele npr. područja (povijesno i geografski bliska). S obzirom na činjenicu da različita područja u Republici Hrvatskoj imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, kulturu življenja, geografski položaj isto zahtijeva zasebnu edukaciju te posljedično i zasebno polaganje ispita. Grad Dubrovnik Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
155 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije)  Istarska županija  Primorsko – goranska županija  Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije)  Zadarska županija  Šibensko – kninska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb)  Grad Zagreb  Zagrebačka županija  Karlovačka županija  Varaždinska županija  Međimurska županija  Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije)  Sisačko – moslovačka županija  Bjelovarsko – bilogorska županija  Koprivničko – križevaka županija  Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije)  Vukovarsko – srijemska županija  Osječko – baranjska županija  Požeško – slavonska županija  Brodsko – posavska županija Ivana Karanikić, licencirani TV za PGŽ, LSŽ, IŽ i Grad Zagreb Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
156 Udruga turističkih vodiča Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Protivimo se ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70. st. 2 te članka 70. st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
157 Mihaela Medić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Apsolutno se protivim izmjenama Zakona u članku 70. stavku 2. i stavku 4. na predloženi način, već predlažem zamjene riječi "po županijama", riječima "po regijama". Prihvaćanjem navedenih izmjena, smanjili bi broj ispita (posebni dio ispita) sa sadašnjih 20 županija + grad Zagreb na prihvativijih pet. S time da se ovim prijedlogom ne predlaže promjena ustroja RH po županijama, već se termin regija koristi prvenstveno u sklopu polaganja ispita, gdje bi se polagao jedan ispit za veći broj županija, prema povijesnoj i geografskoj povezanosti. Turističke Regije se određuju na slijedeći način: Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija   Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija   Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
158 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4.Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Također; Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
159 DTV Rovinj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Apsolutno se protivimo izmjenama Zakona u članku 70. stavku 2. i stavku 4. na predloženi način, već predlažemo zamjene riječi "po županijama", riječima "po regijama". Prihvaćanjem navedenih izmjena, smanjili bi broj ispita (posebni dio ispita) sa sadašnjih 20 županija + grad Zagreb na prihvativijih pet. Želimo napomenuti da ovim prijedlogom ne predlažemo nikakvu promjenu ustroja RH po županijama, već je termin regija korišten prvenstveno u sklopu polaganja ispita, gdje bi se polagao jedan ispit za veći broj županija, prema povijesnoj i geografskoj povezanosti. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
160 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Nije pottrebno brisati "po županijama" u članku 70.stavak 2 Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Također smo svjedoci kako se istovremeno razgranala mreža EU interpretatora baštine, a u stvari turističkih vodiča. To upravo organizira jedna njemačka nevladina organizacija sa EU sredstvima, svugdje po EU, pa tako i u R.Hrvatskoj. Zanimljivo je kako upravo u R. Njemačkoj zanimanje turističkog vodiča nema tradiciju niti podliježe polaganju ispita, da bi sada upravo iz te zemlje stizale razne radionice i diplome na nivou EU koje čak na teritoriju R.Hrvatske dovode u nepovoljan položaj upravo sve one turističke vodiče koji nisu položili takav, a u stvari strani ispit. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča
161 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Poštovani, slažem se da se u ovom članku briše izraz "po županijama" dok god u pravilniku o lokalitetima ostaju dosadašnje zaštićene cjeline te dok god je za vođenje na zaštićenim lokalitetima potrebno položiti posebni dio stručnog ispita koji u ovom slučaju mora biti proširen i uključivati edukaciju o svim lokalitetima iz pravilinika te sukladno tome trajati duže od postojeće i zbog stručnosti provoditi se isključivo na državnim fakultetima koji pružaju obrazovanje iz područja turizma. U protivnom predlažem regionalizaciju koju su naveli kolege iz brojnih udruženja turističkih vodiča koji su ostavili svoje komentare u ovom savjetovanju. Hvala. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
162 Sascha Lars Wiese PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Da bismo postali ravnopravni sa kolegama iz EU, potrebno je da imamo NACIONALNU licencu turističkog vodiča a ne regionalnu. Tako da se izričito protivim prijedlozima kolega koji „navijaju“ za regionalizaciju našeg zanimanja. Podržavam izmjenu zakona u ovom članku kako je predloženo. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
163 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Protivim se ovom prijedlogu i smatram da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". A ako ipak mora, pristajem na ustupak, da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po regijama" umjesto "po županijama" Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
164 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Poštovani, poučena iskustvom iz prethodih eSavjetovanja moram vas pohvaliti jer igrate još pokvarenije nego što ste dosad igrali. Ne znam sviđa li mi se više onaj kojem ste dali da nas prebrojava i umjesto 5500 izbroji 340 ili ovaj koji vas je uvjerio da se čitava hrvatska povijest, kultura i znamenitosti mogu strpati u smiješan tečaj od 3 mjeseca. Završila sam jedan takav za više županija i možete biti sigurni da 3 mjeseca nije dosta za 1 županiju, a kamoli za cijelu državu. Stoga vam je ova ideja o uvođenju nacionalne licence, nakon koje ste naumili donijeti Pravilnik kojim ćete smanjiti broj lokaliteta na 95%, edukaciju ostaviti u trajanju od 3 mjeseca kod vaših pajdaša za one koji žele na jednostavan način doći do licence za Hrvatsku - izvrsna. Samo što, neće moći! Turistički vodiči nisu ovce! Iznimno se protivim ovakvom prijedlogu i zahtijevam da čl. 70.st. 2 te članak 70.st.4. zamijenite riječima ''po regijama'' te novi stavak 6 dopunite kako slijedi: Regije se određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključuje 4 županije: - Dubrovačko-neretvansku županiju - Splitsko – dalmatinsku županiju - Šibensko – kninsku županiju - Zadarsku županiju 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključuje 3 županije: - Istarsku županiju - Primorsko-goransku županiju - Ličko-senjsku županiju 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključuje 5 županija i grad Zagreb: - Krapinsko-zagorsku županiju - Karlovačku županiju - Međimursku županiju - Varaždinsku županiju - Zagrebačku županiju - Grad Zagreb 4. Panonska regija - uključuje 4 županije: - Sisačko-moslovačku županiju - Bjelovarsko-bilogorsku županiju - Koprivničko-križevačku županiju - Virovitičko- podravsku županiju 5. Slavonska regija - uključuje 4 županije: - Vukovarsko-srijemsku županiju - Osječko-baranjsku županiju - Požeško-slavonsku županiju - Brodsko-posavsku županiju Jalova obećanja da će gore navedeno biti uređeno Pravilnikom ne znače ništa i zahtijevam da se navedeno uredi Zakonom koji ima veću pravnu snagu od Pravilnika i kojeg mora odobriti Sabor, dok izmjene Pravilnika donosi sam Ministar odnosno, Ministrica, koja je dosad dovoljno pokazala svoju nekompetentnost i poltronstvo. Nije prihvaćen U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
165 Alberto Košara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Predlažem da se riječ "po županijama" zamijeni riječima "po regijama", kako je predložila ZDTVH, odnosno: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
166 Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Upravni odbor UTV "Mihovil" Šibenik Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
167 Sandra Šamanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Prijedlog je da ako će se brisati licence po županijam, da se kao šta je predložila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, ide na polaganje znanja po hrvatskim regijama: Dalmatinska, Istarsko-primorsko-lička,Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (uključivala bi 5 županija i grad Zagreb), Panonska regija i Slavonska regija. Hrvatske regije imaju različitu povijest, kuturno-povijesnu baštinu, geografske elemente i kulturu življenja te svaka od njih, s obzirom na svoje različitosti, zaslužuje da se posebno polaže. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
168 Edith Vilović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Nije prihvaćen Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom.
169 Neda Farac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Vaša izjava da se ovim zakonom ništa ne mijenja je sramotna kao i sam zakon. Nas je 5500 u RH, uplaćujemo značajne novce u proračun a ostalo trošimo ovdje u Hrvatskoj. Ostale države se bore za svoje građane, zar je Hrvatska toliko mala i beznačajna? I ne vadite se na direktive EU, one su samo smjernice a ne zakon. Zakon donosite vi. Nije prihvaćen Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.).
170 Stanka Amadeo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Ako se želi ukinuti polaganje ispita po županijama neka ide po regijama kako je predložila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske. Hrvatske regije imaju različitu povijest, kuturno-povijesnu baštinu, geografske elemente i kulturu življenja te svaka od njih, s obzirom na svoje različitosti, zaslužuje da se posebno polaže. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
171 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te zahtijevamo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Zahtijeva se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Ističemo kako nećemo pristati na nagovještaje kako će se isto urediti Pravilnikom već je nužno da se isto uredi Zakonom, koji ima veću pravnu snagu od Pravilnika, a za nas predstavlja i veću pravnu zaštitu od Pravilnika za koje smo uvjereni kako bi se čak i uslučaju donošenja takvog prijedloga promijenio za nekoliko dana. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
172 PRO PUTUJ d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, želio bih skrenuti pažnju na problem jamčevnog osiguranja. Zakon obvezuje u čl. 50. st.4. da agencija koja radi paket-aranžman mora imati sklopljenu policu jamčevnog osiguranja ili bankarsku garanciju. Problemi su slijedeći: 1. osiguravajuća društva izdaju policu jamčevnog osiguranja uz Izjava o regresu: Osiguranik se obvezuje da će u slučaju isplate osigurnine po ovoj polici izvršiti osiguratelju povrat iznosa koji je osiguratelj isplatio putnicima, i to u cjelokupnom iznosu. Ovim načinom nisu zaštićeni niti putnici niti agencija. 2. Bankovna garancija - banke ne izdaju bankovne garancije u svrhu jamčevine za paket-aranžmane. 3. Zakonodovac nije u zakonu predvidio na koga bi trebala glasiti bankovna garancija. Primljeno na znanje Sklapanje police o osiguranju od nesolventnosti i ugovor o bankarskoj garanciji je pitanje ugovornih odnosa turističke agencije i osiguravajućih društava odnosno banaka.
173 PRO PUTUJ d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, ukoliko će se ukidanjem čl. 38a uvesti obveza isplate sredstava za sve vouchere, potrebno je zakonski regulirati uvjete povrata kako se putničke agencije ne bi dovele u poziciju da moraju vratiti novac koji im njihovi dobavljači (prijevoznici, hotelijeri...) nisu još vratili. Treba uzeti u obzir da svaka zemlja ima drugačije datumske rokove za povrat prema izdanim voucherima, neke aviokompanije su u međuvremenu propale, pa do povrata novca vjerojatno neće niti doći. Većina hrvatskih putničkih agencija neće moći izvršiti takvu obavezu prije nego dobavljači izvrše povrat uplaćenih sredstava. Napominjem da osiguravatelji ne pokrivaju jamčevnim osiguranjem izdane vouchere, tako da se stranke tim putem neće moći naplatiti. Nije prihvaćen Sukladno važećem Zakonu, koji je usklađen s Direktivom 2015/2302, povrat uplaćenog novca za paket aranžman putniku dužan je izvršiti organizator putovanja. Pitanje povrata proslijeđenog novca je stvar ugovornih odnosa organizatora i pružatelja pojedinačnih usluga, a povrat novca za neizvršenu ugovornu obvezu organizator može tražiti putem suda. Ujedno skrećemo pažnju na odredbe važećeg Zakona prema kojima organizator i inače mora imati jamčevinu za slučaj nesolventnosti za svaki paket aranžman koji organizira (članak 50. i 51.), a navedene izmjene Zakona se odnose i na navedenu jamčevinu i na vaučer, s obzirom da se isti izdaje umjesto izvršenja već ugovorenog paket aranžmana. Ukoliko putnik po proteku propisnih rokova ne želi iskoristiti vaučer, povrat novca mu je dužna izvršiti agencija u roku od 14 dana od isteka 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Jamčevina je samo osiguranje putniku za slučaj nesolventnosti agencije, to jest ukoliko ona bude nesposobna za pravodobno plaćanje dospjelih obveza u iznosu i u roku dospijeća ili je u stečaju, te bi putnik tek u takvim slučajevima mogao tražiti povrat novca od osiguravajućeg društva. Prilikom donošenja Zakona koji je usvojen u travnju 2020. godine, na samim počecima pandemije uzrokovane COVID-19, vodili smo se interesima potrošača, naime tada je u čl. 38. a. propisano da je vaučer izdan za neizvršeni ugovor o putovanju u paket-aranžmanu pokriven već ugovorenom jamčevinom za slučaj nesolventnosti i na njemu moraju biti navedeni podaci o jamčevini. No smatramo da je i novim prijedlogom Zakona isto potrebno naglasiti, jer prema informacijama koje su dostupne Ministarstvu osiguravajuća društva su i tijekom 2020. godine sklapala ugovore o osiguranju za slučaj insolventnosti turističkih agencija. Naglašavamo kako predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, 42/20), a niti samim Pravilnikom o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu (Narodne novine, broj 60/20) niti u jednom trenutku nije bila isključena mogućnost da turistička agencija umjesto izdavanja vaučera putniku vrati uplaćena sredstva. To je poslovna odluka turističke agencije te smatramo kako nije bilo zapreke da turističke agencije, promišljajući svoje daljnje poslovanje s korisnicima svojih usluga, u slučajevima kada je moguće izvrše povrat sredstava putnicima. Nastavno na pitanje problema jamčevine, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Naime, zaštita u slučaju nesolventnosti pruža zaštitu kupcu u slučaju nesolventnosti trgovca preko kojeg je rezervirao putovanje. Ovisno o predmetnoj zemlji EU-a ta zaštita može biti fond, osiguranje ili bilo koji drugi mehanizam iz kojega će se izvršiti povrat svih obavljenih plaćanja kupca i, prema potrebi, trošak repatrijacije ako je paket ili povezani putni aranžman uključivao prijevoz. Povrat uplaćenog novca od osiguravajućih društava putnici će tražiti samo u slučaju stečaja turističkih agencija no svjesna problema turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
174 SUN TRAVEL jdoo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Vlasnik sam SUN TRAVEL turističke agencije, koja se bavi i outgoingom i incomingom, Željela bih napomenuti da će navedeni prijedlog izmjene Zakona, a kojim se donose izmjene članka 38a, za većinu putničkih agencija značiti prestanak poslovanja. Stoga, molim da uvažite slijedeće prijedloge: 1. U nacrtu Zakona stoji termin "organizator", a smatramo kako bi trebalo pisati "odgovorni organizator putovanja." 2. Putničke agencije se dovodi u nepovoljnu situaciju ako Vlada Republike Hrvatske donese Zakon prema kojemu moraju vratiti uplate za vouchere koje su izdali do 1.3.2021. godine. Shodno tome tražimo produženje roka trajanja vouchera do 31.12.2021. godine. 3. Jamčevno osiguranje u slučaju proglašenja više sile, kao što je COVID-19, ne pokriva izdane vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police jamčevnog osiguranja. U slučaju stečaja pojedinih putničkih agencija putnici će izgubiti novac. Apeliramo na produženje roka trajanja vouchera, jer u protivnom će putnička agencija s malo novca kojim raspolaže teško odrediti kome će vratiti novac, a kome ne. Također, upitno je ima li putnička agencija financijskih sredstava koji bi omogućili povrat novca putnicima. 4. Svakako i neupitno odobriti bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU 5. Produžiti potpore za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g S poštovanjem, Karmen Matotek, Sun Travel Čakovec Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca. Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Ujedno skrećemo pažnju na odredbe važećeg Zakona prema kojima organizator i inače mora imati jamčevinu za slučaj nesolventnosti za svaki paket aranžman koji organizira (članak 50. i 51.), a navedene izmjene Zakona se odnose i na navedenu jamčevinu i na vaučer, s obzirom da se isti izdaje umjesto izvršenja već ugovorenog paket aranžmana. Ukoliko putnik po proteku propisnih rokova ne želi iskoristiti vaučer, povrat novca mu je dužna izvršiti agencija u roku od 14 dana od isteka 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Jamčevina je samo osiguranje putniku za slučaj nesolventnosti agencije, to jest ukoliko ona bude nesposobna za pravodobno plaćanje dospjelih obveza u iznosu i u roku dospijeća ili je u stečaju, te bi putnik tek u takvim slučajevima mogao tražiti povrat novca od osiguravajućeg društva. Prilikom donošenja Zakona koji je usvojen u travnju 2020. godine, na samim počecima pandemije uzrokovane COVID-19, vodili smo se interesima potrošača, naime tada je u čl. 38. a. propisano da je vaučer izdan za neizvršeni ugovor o putovanju u paket-aranžmanu pokriven već ugovorenom jamčevinom za slučaj nesolventnosti i na njemu moraju biti navedeni podaci o jamčevini. No smatramo da je i novim prijedlogom Zakona isto potrebno naglasiti, jer prema informacijama koje su dostupne Ministarstvu osiguravajuća društva su i tijekom 2020. godine sklapala ugovore o osiguranju za slučaj insolventnosti turističkih agencija. Naglašavamo kako predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, 42/20), a niti samim Pravilnikom o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu (Narodne novine, broj 60/20) niti u jednom trenutku nije bila isključena mogućnost da turistička agencija umjesto izdavanja vaučera putniku vrati uplaćena sredstva. To je poslovna odluka turističke agencije te smatramo kako nije bilo zapreke da turističke agencije, promišljajući svoje daljnje poslovanje s korisnicima svojih usluga, u slučajevima kada je moguće izvrše povrat sredstava putnicima. Nastavno na pitanje problema jamčevine, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Naime, zaštita u slučaju nesolventnosti pruža zaštitu kupcu u slučaju nesolventnosti trgovca preko kojeg je rezervirao putovanje. Ovisno o predmetnoj zemlji EU-a ta zaštita može biti fond, osiguranje ili bilo koji drugi mehanizam iz kojega će se izvršiti povrat svih obavljenih plaćanja kupca i, prema potrebi, trošak repatrijacije ako je paket ili povezani putni aranžman uključivao prijevoz. Povrat uplaćenog novca od osiguravajućih društava putnici će tražiti samo u slučaju stečaja turističkih agencija no svjesna problema turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
175 Integral Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Turistička agencija INTEGRAL ZAGREB d.o.o posluje od 1993 godine. Mi smo agencija koje se prvenstveno bavi outgoingom, mada ostvarujemo dio prihoda i incomingom. Imamo 10 zaposlenih djelatnika po Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme , i od početka izbijanja epidemije zadržali smo sve zaposlenike. Kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u teškoj financijskom situaciji, zbog prestanka putovanja izazvanih pandemijom. Od 3 mjeseca 2020 godine ne ostvarujemo prihode, a moramo podmirivati fiksne troškove, te plaću direktora tj. osnivača tvrtke. Opstanak turističke agencije vezana je za ispunjenje ovih točaka: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu tražimo osiguranje bespovratnih sredstava kao i druge članice EU, za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa i to po razredima : pad prometa od 60-70%, od 70-80% i više od 90%. 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g S poštovanjem, Dalibor Drakulić, Integral Zagreb Nije prihvaćen Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Predmet ovoga Zakona nije mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
176 Tihomir Janjić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani. Predlažemo sljedeće izmjene Zakona: 1. Zakonom (ili drugim mehanizmima/zakonima) obvezati krajnje pružatelje usluga (hotele i druge pružatelje usluga smještaja, avio-prijevoznike i druge prijevoznike itd.) na povrat uplaćenih depozita prije 1. ožujka 2020. godine, a za neizvršene usluge nakon proglašenja pandemije. 2. Produžiti valjanost vaučera izdanih od strane hrvatskih putničkih agencija do 31.12.2022. 3. Zakonski onemogućiti osiguravajuće kuće da SARS-CoV-2 pandemiju uvrste u tzv. „acts of God“, tj. da ih se onemogući u proglašenju ugovorenih polica jamčenog osiguranja nevažećim. 4. Osigurati bespovratnu financijsku pomoć razmjernu padu prihoda putničkim agencijama, povremenim prijevoznicima i turističkim vodičima. 5. Produženje mjera HZZ-a za zaposlenike (4.000,00 kn) do 31.12.2021. 6. U zakonu definirati „odgovornog organizatora putovanja“, umjesto „organizatora putovanja“ Hvala & pozdrav. www.eholidays.hr Nije prihvaćen Sukladno važećem Zakonu, koji je usklađen s Direktivom 2015/2302, povrat uplaćenog novca za paket aranžman putniku dužan je izvršiti organizator putovanja. Pitanje povrata proslijeđenog novca je stvar ugovornih odnosa organizatora i pružatelja pojedinačnih usluga, a povrat novca za neizvršenu ugovornu obvezu organizator može tražiti putem suda. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Poslovanje osiguravajućih društava regulirano je na razini Europske unije, pri ugovaranju polica dužni su vršiti procjenu rizika, a osiguravati samo rizike koji su budući i neizvjesni. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn nije predmet ovoga Zakona, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
177 Contineo d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, u potpunosti se slažem sa svom problematikom koju su iskazale kolege agencije ovdje u e-savjetovanju. Neshvatljivo je da djelujete suprotno našim interesima i interesima građana RH, ne štitite našu djelatnost, radnike ni naše putnike. Od početka pandemije marginalizirani smo do te mjere da je očiti cilj da putničke agencije potpuno nestanu. Nema podrške institucija koje bi trebale stati uz nas, ovim prijedlogom se postavljate kao naša zla maćeha! Pozivate se na EU direktive ali ne uzimate u obzir pozitivne primjere drugih članica EU u vidu zaštite i pomoći turističkog sektora (bespovratna sredstva, plaćeni fiksni troškovi, suradnja banaka…) Izmjenom članka 38a, većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, zatvoriti svoje poslovanje. Financijski gubitak će imati i putnici i država a radnici će nažalost morati na HZZ što je dodatno opterećenje za državni proračun.Provjerite si samo koji je stav osiguravateljskih kuća u pogledu isplata jamčevine putovanja. Naš prijedlog je slijedeći: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, ne prije 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. hitno omogućiti BESPOVRATNA SREDSTVA putničkim agencijama kao što su to učinile i ostale države članice EU. Svima sa većim padom od 40% 4. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza 5. omogućiti lakše i brže dobivanje kredita kod banaka preko HAMAG i HBOR uz jamstva države ali prvenstveno dajte nam bespovratna sredstva!! Agencije su najviše stradale u ovoj situaciji, nije nam zabranjen rad ali nam je onemogućen! Molimo hitnu pomoć, budite nam partner! MINT i sve djelatnosti u turizmu moraju surađivati zajedno kao tim, sa zajedničkim interesima. Sve za bolje sutra, za nas i naše putnike. S poštovanjem, Ingrid Škrgat, Contineo Pazin Primljeno na znanje Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
178 ASTRALIS TRAVEL d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Javljamo se u godini 20. rođendana naše tvrtke, u nadi da će svi ovi prijedlozi, točnije vapaji turističke struke uroditi plodom te da će nam biti omogućeno da doživimo studeni i proslavu jubileja. U suprotnom, ova i sve ostale objave kolegica i kolega moći će poslužiti samo kao podloga za requiem za većinu nas. Putnička smo agencija koja se bavi gotovo isključivo outgoingom, konkretnije, u najvećem postotku školskim putovanjima. Od ožujka 2020. do danas prosjek pada prihoda nam je 96% i osim onih 4.000 kn za radnike, nismo primili (kao niti ostale agencije) niti jednu kunu pomoći države. U isto vrijeme, od kolega iz drugih zemalja članica EU doznajemo kako od države primaju i po 75-80% prihoda iz istog razdoblja prethodnih godina na ime bespovratne pomoći!? Kako je dakle moguće da naše Ministarstvo i Vlada bespogovorno slušaju EU naredbe, svjesno pri tome žrtvujući svoje gospodarstvenike (u konačnici i građane/naše klijente), a u isto vrijeme im ne pružaju baš nikakvu pomoć!? Iskoristio bih prostor i vrijeme da jače istaknem nekoliko ključnih problema naše struke, u nadi da sve ovo što svi mi pišemo (ipak) neće biti uzaludno. Prvi je svakako pitanje silnih depozita koje smo svi mi uplatili (uglavnom stranim) pružateljima usluga!! Naši prihodi u dužem periodu prije ožujka 2020. iznosili su 14-15 miljuna kuna godišnje. Iznosi uplaćenih depozita (hotelima, avio i brodarskim kompanijama i ostalima) je višemilijunski! Ako naše prihode i iznose depozita uzmemo kao prosjek i pretpostavimo da je agencija u sličnoj situaciji barem 1000, lako dolazimo do brojke u MILIJARDAMA KUNA KOJE SU IZAŠLE IZ HRVATSKE!! Dame i gospodo iz svih resornih Ministarstava i Vlade RH, jesmo li kao država zaista toliko BOGATI da toliki novac jednostavno zaboravimo?? Jeste li zaista spremni „naložiti“ agencijama da te iste novce, koji sad leže na računima tvrtki u inozemstvu, vrate klijentima?? Kako, od kud i na koji način?? Stoga, ako već morate slijepo slušati EU direktive, INZISTIRAMO da pronađete pravni osnov da se unutar EU regulira i taj problem!! Nevjerojatno je da ga (osim struke) nitko ne spominje, SPASITE NOVAC HRVATSKIH GRAĐANA! Nadam se da nismo članica koja samo poslušno kima glavom, izvolite zastupati interese svojih gospodarstvenika i građana! Problem sredstava u tzv „trećim zemljama“ (i u našem slučaju radi se o vrlo velikim iznosima) možete riješiti pružajući vjerovnicima (agencijama) BESPLATNU PRAVNU POMOĆ jer je vrlo očito da na drugi način do svojih/novaca naših klijenata nećemo moći doći (većina vouchera važeća je do 31.12.2021., s objektivno minimalnim šansama za realizaciju). Molim pojašnjenje čemu točno „služi“ čuvena HGK, ako ne za ovakve i slične situacije? Što je s MVEP? Pomozite nam da pravnim putem vratimo sredstva svojim putnicima!! Drugi problem koji bih istaknuo je pitanje JAMČEVINE. Dakle, kako je moguće da u jednoj pravnoj državi čitav jedan sektor (osiguravajuće kuće) jednostavno odluči SAMOPROGLASITI sve ugovorene (i uredno plaćene) police jamčevnog osiguranja ništavnima!?Zaista ne razumijem kako je to moguće i zašto se to pitanje također prešućuje. Kao član UNPAH-a znamo da je udruga postavila to pitanje MINT-u i ministrici osobno, ako se ne varam već mjesecima nema niti odgovora!? Zašto? Jeste li svjesni da će većina nas uskoro ostati bez te police (sklapala se na 1g) budući ih osiguravatelji jednostavno ne žele nuditi? Mi ćemo tako uskoro kršiti ZPUT, biti osuđeni na velike kazne, a Vi ste toga svjesni i ništa ne poduzimate!? INZISTIRAMO da Zakonom regulirate to pitanje u vidu državnih jamstava, a dugoročno jasno propišete prava i obveze osiguravatelja s jedno odnosno agencija s druge strane Naravno, tu je i pitanje mogućeg ukidanja Članka 38.a ZPUT-a. Ako prva dva problema koje smo iznijeli shvatimo kao činjenice (jer to jesu), kako dame i gospodo zamišljate da agencije uskoro vrate uplate klijenata u cijelosti, dok u isto vrijeme niste osigurali da pružatelji usluga vrate taj isti novac nama!? Zar zaista mislite da je to moguće i od kojih novaca?? Kako možete sav teret svaliti na leđa agencija, pri tome im apsolutno ne pomažući?? Jeste li svjesni da će to značiti kraj (stečaj, nelikvidnost) za stotine, možda i tisuće agencija!? Ima li onda smisla mjera od 4.000 kn za radnika, kad će Vam uskoro tisuće i tisuće njih/nas pokucati na vrata HZZ-a? Znate li da zbog gore navedenog problema jamčevine u slučaju nelikvidnosti ili stečaja agencije građani/naši klijenti ostaju u potpunosti bez svog novca? Vjerujem da sve to znate, ali nevjerojatno je da to odobravate, zaista nevjerojatno. Planirate li dame i gospodo iz MINT-a i Vlade RH sve ovo objasniti prosječnom građaninu RH? Ili ćete dopustiti kaos, učestale napade na agencije i njihove djelatnike te vrlo moguće socijalne nemire ako sve ovo zaista ne riješite? Apeliram i na savjest i na razum da dobro o svemu promislite i prihvatite sljedeće prijedloge; 1. OSIGURATI PRAVNI OSNOV (u ZPUT-u, kroz EU mehanizme i posredovanjem HGK i/ili diplomacije u trećim zemljama) ZA PROMPTAN POVRAT UPLAĆENIH DEPOZITA OD STRANE PRUŽATELJA USLUGA. U SLUČAJEVIMA GDJE JE DOKAZIVO DA PRUŽATELJ USLUGA NIJE SOLVENTAN, PRODUŽITI VALJANOST NJIHOVIH VOUCHERA DO MINIMALNO 31.12.2022.! 2. RIJEŠITI PROBLEM JAMČEVINE, ZA POČETAK DRŽAVNIM JAMSTVIMA 3. PROLONGIRATI ROK ZA POVRAT NOVCA KLIJENTIMA, MINIMALNO DO 31.12.2021. (od kad bi počeo teći rok od 180 dana za povrat) 4. PROLONGIRATI ROK VALJANOSTI NAŠIH VOUCHERA DO 31.12.2022. (zbog klijenata koji će ipak željeti putovati) 5. OSIGURATI BESPOVRATNU FINANCIJSKU POMOĆ RAZMJERNU PADU PRIHODA PUTNIČKIM AGENCIJAMA, POVREMENIM PRIJEVOZNICIMA I TURISTIČKIM VODIČIMA. 6. PRODUŽENJE MJERA HZZ-a ZA RADNIKE (4.000 kn) DO MINIMALNO 31.12.2021. 7. U ZAKONU DEFINIRATI „ODGOVORNOG ORGANIZATORA PUTOVANJA“, A NE „ORGANIZATORA“. Za kraj, koristim priliku da zahvalim našim udrugama (UNPAH, UGP) za sve što čine za nas. Ipak, bojim se da se naš glas (za razliku od ugostitelja; čestitam im na upornosti i „glasnoći“) ne čuje dovoljno i apeliram na sve da se probamo medijski eksponirati i na taj način svim građanima, a posebice našim klijentima reći pravu istinu. S poštovanjem, ASTRALIS TRAVEL Siniša Panthy Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Također, predmet ovoga Zakona nije mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
179 DANIELA GOLUBIĆ VRABEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Molnar travel d.o.o. iz Bjelovara posluje od 1996.g.. Mi smo incoming i outgoing putnička agencija i prijevoznička tvrtka sa 32 vlastita autobusa visoke klase.. Radimo individualna putovanja i putovanja za grupe. Nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, a pogotovo ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. koji će većini agencija jako naštetiti. Naime, prvi problem je JAMČEVINA, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina NE pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Nije jasno definiran isti rok za POVRAT NOVACA. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te su sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Predlažemo slijedeće: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g. Daniela Golubić Vrabec Voditelj putničke agencije Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
180 Mondo travel d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Mondo travel Poštovani, vlasnici smo putničke agencije Mondo travel d.o.o. iz Zagreba, Teslina 14, koja posluje od 2003 godine te trenutno zapošljava 12 djelatnika. Do početka korona krize imali smo 20 zaposlenika, te mnoštvo vanjskih suradnika. Prvenstveno smo se fokusirali na outgoing grupna i individualna putovanja. U ožujku 2020, kada smo vidjeli u kojem smjeru je krenula korona kriza, otpustili smo 8 zadnje zaposlenih djelatnika kako bi dali šansu firmi da opstane sa što manjim troškovima, da preživimo ovu krizu i vratimo djelatnike koje smo morali otpustiti. Mi kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, najtežoj u zadnjih 18 godina. Pomoć od države dobivamo u vidu plaće od 4.000 kn po djelatniku, no plaću za sebe i supruga koji smo vlasnici i direktori ne dobivamo, a već gotovo godinu dana nema posla. Dodatno fixni troškovi održavanja firme nisu mali i na to je otišlo već jako puno novaca u zadnjih godinu dana. Na ljeto smo uzeli kredit od HBOR-a kako bi mogli preživjeti ovu krizu no to je namjenski kredit i novac možemo koristiti isključivo za troškove „ hladnog pogona“ i uskoro ćemo morati početi vraćati novac banci, a još se ne nazire kada ćemo moći početi raditi. U velikom smo strahu ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. Vjerujem da će ta odluka našteti većini agencija i upitno je hoće li agencije moći preživjeti taj „ udarac „ ili će većina agencija ipak „ priznati poraz „ i objaviti stečaj. Novac koji smo dobili sa kreditom prema ugovoru sa HBOR-om ne možemo koristiti za povrate novaca putnicima umjesto vouchera. Naime, prvi problem jamčevina. Prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da osiguravajuće kuće NE osiguravaju vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja! Osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19) nije predmet osiguranja te da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Mi smo svoju policu osiguranja solventnosti produžili u 9 mjesecu, samo trošak police je bio gotovo 30.000 kn kako bi osigurali da je u slučaju najcrnijeg scenarija, novac naših putnika osiguran. Sada ispada da nas zakon prisiljava na taj trošak, koji na kraju ničemu ne služi! Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Što znači da ako agencije propadnu, putnici ostaju bez uplaćenih sredstava! Apeliramo na Ministarstvo turizma i sporta da produži rok za povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih cca 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, ono što je isto jako važno u ovoj situaciji je da putničke agencije već godinu dana samo akumuliraju troškove, nismo dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te smo sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do veljače 2021. godine. Sada više nemamo sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje za financiranje daljnjeg poslovanja. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Iz svega navedenog apeliramo na vas da sačuvate turistički sektor te predlažemo slijedeće: 1. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 2. Produžiti rok do kada vrijede izdani voucheri putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. 3. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima: pad prometa između 60% i 70%, pad prometa između 70% i 80%, pad prometa između 80% i 90% te pad prometa veći od 90% 4. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. godine 5. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora, a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agencija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja S poštovanjem, Tanja Pilat, Mondo travel Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
181 Elisa Tours PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Vlasnici smo turističke agencije Elisa Tours d.o.o. iz Zagreba koja posluje od 2008 godine. Mi smo incoming i outgoing putnička agencija. Radimo individualna putovanja i putovanja za grupe. Mi kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, a pogotovo ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. koji će većini agencija jako naštetiti. Naime, prvi problem je JAMČEVINA, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina NE pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Nije jasno definiran isti rok za POVRAT NOVACA. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te su sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Predlažemo slijedeće: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g S poštovanjem, Lidija Tikvić, Elisa Tours Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
182 MIJA ING. TURISTIČKA AGENCIJA D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Vlasnik sam turističke agencije Go travel ( Mija ing. Turistička agencija d.o.o.) iz Zagreba koja posluje 9 godina. Orijentirani smo na "outgoing", te smo se specijalizirali za daleke destinacije. Trenutno poslujemo na 6 kontinenata, a 2019 god proveli smo preko 70 grupa van EU točnije preko 1700 putnika. Na nas konkretno na uvelike utječe promjena/ukidanje Zakona o pružanju usluga u Turizmu, članak 38.a kojim smatramo da izuzetno šteti putničkim agencijama i zasigurno im onemogučava daljnje poslovanje te nažalost garantira stečaj većine agencija. Naime ako se donese da se ukida članak 38.a, te donese odluka da se moraju povratiti svi novci za koje su izdani Voucheri za putovanja to neće biti moguće iz više razloga. Dati ću Vam naš primjer situacije s COVID-19 voucherima. U ovom trenutku imamo preko 1,5 milijuna kuna izdanih vouchera, koji su izdani za putovanja koja su se trebala provesti od 3-12 mjeseca 2020 godine, za destinacije izvan EU. Naime ovdje se radi o destinacijama kao što su Kuba, Tanzanija, Australija, Novi Zeland, Fiji, SAD, Brazil, Argentina, Indonezija, Meksiko, Sejšeli, Tajland, Vijetnam, Kambodža i ostale koje nisu pod utjecajem EU direktive, te za navedene destinacije su uključeni najmanje 3 dobavljača ( međunarodne avio kompanije i lokalne avio kompanije za unutarnje letove, hotelski smještaji, lokalni prijevoznici, lokalne agencije za izlete) . Od lokalnih dobavljača i avio kompanija smo dobili samo Vouchere za uplaćene iznose koje možemo koristiti do kraja 2021 godine, te prema potrebi lokalni dobavljači produžuju Vouchere do 2022 godine. Ako se ukine članak 38.a , te naše stranke budu zahtijevale povrat uplaćenih sredstava, mi nećemo moći napraviti povrat jer se novci nalaze kod naših dobavljača, te isto tako od njih imamo Vouchere za korištenje budućih usluga, a isti dobavljači ne podliježu EU direktivi te navedeni zakon i pravilnik se ne odnosi na njih. Nama je potrebno vrijeme, da se počnu provoditi prva putovanja, da pošaljemo prve putnike na navedene lokacije kako bi iskoristili naša sredstava koja stoje kod lokalnih dobavljača kako bi putnici mogli iskoristi svoje vouchere, ili ostvarili mogućnost povrata. Isto tako javlja se pitanje što je s uplaćenim sredstvima koji su išli preko kreditnih kartica, gdje su agencije izgubile na provizijama kartičara 3-8% po transakciji, a putnicima bi se trebali vraćati cijeli iznosi. Nakon situacije koju je uzrokovao koronavirus, u našoj firmi je ostalo troje stalno zaposlenih, ali u prosjeku imamo preko 20 vanjskih suradnika koju rade kao vodiči na putovanjima, koji bi ovakvim odlukama zasigurno ostali bez posla. Iako je Hrvatska orijentirana na turizam unutar svoje zemlje, voljeli bismo napomenuti kako povećani broj Hrvata turista u drugim zemljama izrazito pogoduje u stvaranju odnosa sa drugim državama. Naš prijedlog: 1. Covid -19 Voucheri - odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je minimum 31.12.2021. 2. izdane Vouchere produžiti putnicima do 31.12.2022 godine ( u slučaju nastavka pandemije moguće dodatno produženje) 3. u nacrtu Zakona termin "Organizator" promijeniti u " Odgovorni organizator putovanja" jer agencije međusobno prodaju aranžmane drugih agencija te je važno u Pravilniku naglasiti tko snosi odgovornosti za organizaciju putovanja. 4. osigurati bespovratna sredstava kao druge članice EU za firme u turizmu kako bi se mogli ravnopravno natjecati s EU konkurencijom i kako bi mogli provoditi EU direktive, sredstva koja će biti iskorištena za pokrivanje fiksnih troškova za period kada je bio pad prometa 60% i više. 5. lakše dobivanje Covid -19 kredita za obrtna sredstva od HBOR-a i HAMAG-a kojim će država biti jamac za firme koje su imali uvijete/bonitet za iste do 31.12.2019. 6. produženje potpora za isplata plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021 godine. Lijepi pozdrav, Martin Go travel Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
183 Svijet putovanja d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Glavni problem s kojim će se sresti putničke agencije jest ukidanje „vouchera“, odnosno brisanje članka 38. ZPUT-a, koji će omogućit će putnicima povrat novca u cjelosti za nerealizirana putovanja. Agencije neće biti u mogućnosti vratiti novce, jer je taj isti novac zadržan od strane pružatelja usluga/dobavljača i agencije ne mogu ostvariti povrat istih. Na žalost, neki novci su već trajno izgubljeni jer su dobavljači već proglasili stečaj. Tu također skrećem pozornost na članak 37. Zakona o pružanju usluga u turizmu (koji je također potrebno mijenjati) koji kaže da su jedino agencije dužne napraviti povrat novca, dok nitko drugi u lancu nema tu obavezu: hoteljeri, avio prijevoznici, brodari... Ukidanjem vaučara, odnosno brisanje članka 38 ZPUT-a, uzrokovat će masovne stečajeve agencija, gdje ćemo ostati i bez agencija, i bez radnih mjesta, a u konačnici će putnici koji su dobili vouchere sigurno ostati bez novaca. U slučaju stečaja agencije, putnici se neće moći naplatiti iz police jamčevine (koja je ujedno bila garancija krajnjem korisniku prilikom donošenja zakona o voucherima, Dopune/izmjene ZoPUT-a: NN 42/2020) jer se osiguravajuće kuće isključuju od svake vrste naknade štete, obzirom da je na globalnoj razini proglašena „viša sila“. Zakon obvezuje neke djelatnosti na osiguranje, ali ga ne definira na dovoljno dobar način da nemamo spornih situacija ili okolnosti. U ovim izvarendnim okolnostima zakonski uvedene neke olakotne okolnosti za Turističke agencije, nisu popraćene izmjenama u svim segmentima, čime je nanešena direktna šteta turističkim agencijama. Kako su putovanja usko vezana uz situaciju na tržištu uzrokovanu virusom Covid 19, uz sve mjere i ograničenja koja su donešena na svjetskoj razini (zatvorene granice, PCR testovi, obavezne samoizolacije, zatvoreni restorani, muzeji, ukinute avio linije...), putničke agencije koje se bave organizacijom putovanja nisu u mogućnosti raditi već skoro godinu dana i cijelo to vrijeme bilježe pad prometa preko 90%. Kako se pandemiji još uvjek ne nazire kraj, a s djelomičnim popuštanjem mjera, agencije će i u nadolazećem peridou raditi s vrlo malim prometom jer se sukladno situaciji s pandemijom i ekonomskom situacijom smanjio broj putnika koji uopće želi putovati. Putničke agencije koje se bave outgoingom: grupnim putovanjima, školskim putovanjima.. i sl, također se susreću sa sljedećom situacijom: putnici koji koriste vouchere za zamjenska putovanja, ne putuju na iste, prvobitno ugovorene destinacije, kako bi agencije iskoristile uplaćene depozite, već agencije moraju osigurati nova financijska sredstva da bi putnik otputovao na novu destinaciju, što u konačnici ugrožava likvidnost agencija. Sve do trenutka dok putovanja ne počnu u punom obimu (do trenutka obnove avio linija, poslovnih putovanja, odmorišnih i svih drugih oblika putovanja), agencije neće moći iskoristiti uplaćene depozite koje su zadržane od strane pružatelja usluga. Putničke agencije koje se bave organiziranjem Školskih putovanja, ugovarala su maturalna putovanja od listopada do prosinca 2019. (prema javnim natječajima) koja su trebala trebala biti u realizaciji tijekom 2020 godine. Tim agencijama je posao „oduzet“ retroaktivno 3 do 5 mjeseci prije prvog lockdowna u ožujku 2020. što zanči da su te agencije već više od godinu dana bez ikaovog posla. Slijedom dopisa MZO-a od ožujka i travnja 2020. upućenim svim osnovnim i srednjim školama i visokim učilištima je da se do daljnjega odgode organizirana putovanja u inozemstvo i da se sva planirana i ugovorena učenička ne otkazuju, već da se ista realiziraju po prestanku trenutnih posebnih okolnosti i mjera. Tu inicijativu je podržao i MINT na način da se sva putovanja koja su moguća da se s inozemstva preorjentiraju na realizaciju unutar RH I na taj način pomogne našem gospodarstvu. U kolovozu 2020. neposredno prije realizacije novo ugovorenih putovanja na području Hrvatske, ista su “zabranjena” preporukama MZO-a I HZJZ-a. Agencije u budućnosti neće moći odraditi ugovorene grupe, jer neki od učenika od 2020 više nemaju status učenika te Škole, a u 2021 će se ispratiti I sljedeća generacija učenika koji završavaju školu, prije nego će grupna putovanja biti moguća. Ukidanjem članka 38. ZPUT-a, agencije će morati vratiti novac putnicima, a slijedom nevedenih situacija za neke od školskih grupa novci su uplaćeni I zadržani od strane dobavljača na dvije strane, u Hrvatskoj i u inozemstvu, a grupe nisu realizirane. Turizam u Hrvatskoj ne smijemo shvaćati kao “najam kreveta” tijekom ljetne sezone. Bez konkretne pomoći države, agencije će zatvoriti svoja vrata što će se odraziti na turizam u Hrvatskoj u pred sezoni i post sezoni. Pad poslovanja ili totalno zatvaranje poslovanja će osjetiti i brojni drugi poslovni subjekti koji su vezani uz turizam i suradnju s agencijama: povremeni autobusni prijevoz, turistički vodiči, brojni muzeji, nacionalni parkovi, ugostiteljski objekti … Povjerenje putnika I slika turizma će se u konačnici trajno narušiti. Naš prijedlog je sljedeći: 1. Odgoda donošenja Zakona o ukidanju vouchera ili odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je prema procjeni agencija 31.12.2021. Ili ako dođe do prihvaćanja istog istovremeno donošenje zakonskog rješenja oko isplate putnika, a da to ne uzrokuje propast agencija (bespovratna sredstva). 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. Hitna rasprava i preispitivanje Članka 37. Stavki 6. i 7. ZPUT-a 4. Rješavanje problema Jamčevine na način da država bude jamac osiguravajućim kućama ili osnivanje neke vrste državnog fonda kroz koji bi bile pokrivene jamčevine, a u koji bi agencije uplaćivale premije na godišnjoj razini 5. Produženje mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn do kraja 2021g. (ukoliko ova potpora za očuvanje radnih mjesta bude ukinuta u travnju 2021g., istog trenutka slijedi val otkaza) 6. Državno pokriće fiksnih troškova poslovanja agencija u obliku bespovratnih sredstava (telefoni, najam, komunalne naknade poput struje, plina, vode, te ostalih parafiskalnih nameta poput spomeničke rente,…) sve do trenutka dok putovanja ne počnu u punom obimu (do trenutka obnove avio linija, poslovnih putovanja, odmorišnih i svih drugih oblika putovanja) 7. Promjenu načina izračuna naknade za Turističku članarinu (sadašnji dugogodišnji način obračuna prema prihodu na godišnjoj razini gospodarskog subjekta je neodrživ) 8. Izmjena uvjeta korištenja kreditnih sredstava po programu Državnih potpora sektorima turizma i sporta, na način da otplata kredita bude u periodu od 7 godina sa uključenim počekom od godine dana Isto tako, agencijama trebaju nove kreditne, povoljne linije. Poslovne banke su apsolutno zatvorile vrata putničkim agencijama u vidu bilo kakvog kredita, pa čak i u slučaju da je agencija zatražila kreditnu liniju preko HBOR-a. Poslovne banke su odbile sve inicijative/zahtjeve pod uz jednostavno objašnjenje da putničke agencije spadaju u visokorizične skupine gospodarskih subjekata. S poštovanjem, Svijet putovanja Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca. Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Predložena izmjena odredbi članka 37. stavka 6. i 7. Zakona nije moguća, s obzirom da su njima prenesene odredbe Direktive 2015/2302 koje uređuju raskid ugovora o putovanju u paket aranžmanu u slučaju izvanrednih okolnosti na odredištu. Ujedno skrećemo pažnju na odredbe važećeg Zakona prema kojima organizator i inače mora imati jamčevinu za slučaj nesolventnosti za svaki paket aranžman koji organizira (članak 50. i 51.), a navedene izmjene Zakona se odnose i na navedenu jamčevinu i na vaučer, s obzirom da se isti izdaje umjesto izvršenja već ugovorenog paket aranžmana. Ukoliko putnik po proteku propisnih rokova ne želi iskoristiti vaučer, povrat novca mu je dužna izvršiti agencija u roku od 14 dana od isteka 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Jamčevina je samo osiguranje putniku za slučaj nesolventnosti agencije, to jest ukoliko ona bude nesposobna za pravodobno plaćanje dospjelih obveza u iznosu i u roku dospijeća ili je u stečaju, te bi putnik tek u takvim slučajevima mogao tražiti povrat novca od osiguravajućeg društva. Prilikom donošenja Zakona koji je usvojen u travnju 2020. godine, na samim počecima pandemije uzrokovane COVID-19, vodili smo se interesima potrošača, naime tada je u čl. 38. a. propisano da je vaučer izdan za neizvršeni ugovor o putovanju u paket-aranžmanu pokriven već ugovorenom jamčevinom za slučaj nesolventnosti i na njemu moraju biti navedeni podaci o jamčevini. No smatramo da je i novim prijedlogom Zakona isto potrebno naglasiti, jer prema informacijama koje su dostupne Ministarstvu osiguravajuća društva su i tijekom 2020. godine sklapala ugovore o osiguranju za slučaj insolventnosti turističkih agencija. Naglašavamo kako predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, 42/20), a niti samim Pravilnikom o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu (Narodne novine, broj 60/20) niti u jednom trenutku nije bila isključena mogućnost da turistička agencija umjesto izdavanja vaučera putniku vrati uplaćena sredstva. To je poslovna odluka turističke agencije te smatramo kako nije bilo zapreke da turističke agencije, promišljajući svoje daljnje poslovanje s korisnicima svojih usluga, u slučajevima kada je moguće izvrše povrat sredstava putnicima. Nastavno na pitanje problema jamčevine, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Naime, zaštita u slučaju nesolventnosti pruža zaštitu kupcu u slučaju nesolventnosti trgovca preko kojeg je rezervirao putovanje. Ovisno o predmetnoj zemlji EU-a ta zaštita može biti fond, osiguranje ili bilo koji drugi mehanizam iz kojega će se izvršiti povrat svih obavljenih plaćanja kupca i, prema potrebi, trošak repatrijacije ako je paket ili povezani putni aranžman uključivao prijevoz. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Obračun članarine u turističkim zajednicama nije predmet ovoga Zakona, ali skrećemo pozornost da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (NN 144/20), koji je na snazi od 1.1.2021., propisana mogućnost podnošenja zahtjeva Poreznoj upravi kojim se traži izmjena visine predujma članarine, a radi pada poduzetničke aktivnosti te je istim izmjenama stopa za obračun članarine smanjena za 12%. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
184 Udruga Glas poduzetnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Udruga Glas poduzetnika ističe da je djelatnost putničkih agencija usko vezana uz situaciju s virusom COVID-19 u drugim europskim zemljama. Naime, kada ostale europske države otvore svoje granice, prve grupe gostiju možemo slati na putovanja tek za dva mjeseca (outgoing putničke agencije). Agencije koje rade na dolasku stranih turista u Hrvatsku čekat će grupe gostiju još i duže zbog toga što ovise o avio kompanijama koje su reducirale letove ili ne voze prema Hrvatskoj uopće, a do pandemije virusa COVID-19 su veliki promet ostvarivale upravom dolaskom putnika s azijskog tržišta. Vlasnici putničkih agencija svjesni su da prije lipnja ne mogu očekivati goste, što situaciju dodatno otežava. Ističemo da mnogi poduzetnici nemaju drugih prihoda i da se nalaze u vrlo teškoj situaciji. Također, slijedi promjena Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. za koji smatramo da izuzetno šteti putničkim agencijama. Navodimo nekoliko stavki za koje smatramo da predstavljaju nelogičnost i oštećuju putničke agencije. Kao prvi problem vidimo problem jamčevine. Naime, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina ne pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Osim navedenog, moramo napomenuti da su mnogim agencijama police jamčevnog osiguranja istekle tijekom 2020. godine te ih nisu mogli produžiti zbog toga što osiguravajuće kuće nisu željele izdati nove police ili su osiguravajuća društva tražila osobna jamstva vlasnika putničkih agencija. Drugi problem u prijedlogu Zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Osim toga, na razini Europske unije nije jasno definiran isti rok za povrat novaca. Budući da većina putničkih agencija najviše putovanja prodaje u Sloveniji primjerice, nije logično da rok za povrat novca ne bude isti. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Većina potrošača uplatila je novac putem kreditnih kartica. Banke su zaustavile povrat novca preko POS aparate te se za svaki predmet šalje poseban e-mail u banku koja prilično odugovlači s odgovorom. Naime, banke prvo traže da im se doznači novac direktno od agencije na njihov račun jer agencije nemaju više novaca po svojim računima u dospijeću na karticama. Sve to je fizički nemoguće napraviti u 15 dana. Predlažemo da rok bude 60 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. Sljedeći problem je i u samom koordiniranju povrata. Ako dođe do velikog broja zahtjeva za povratima, a koji nadilaze trenutačnu platežnu mogućnost agencije, kako odrediti prioritete povrata, a da neki od kupaca ne budu zakinuti? U slučaju prijave ili tužbe kako će se zakonski agencija moći zaštititi od kazne, iako joj je bila namjera vratiti novac? Najveći problem je što prema EU direktivi agencija prodaje "paket aranžman", a avio kompanije, hoteli, razni dobavljači unutar Europske unije pojedinačne usluge. Naime, to znači da oni ne podliježu članku 38.a, a putničke agencije nisu uspjele vratiti veliki dio novca upravo od navedenih dobavljača. Ističemo da se veliki dio novca nalazi i van Europske unije, prema odgovoru naših članova najviše u Africi i na Novom Zelandu. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Također, smatramo da se u članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti vouchere u idućim mjesecima, pa i u idućoj godini. Naime, prema sadašnjem prijedlogu: Ako putnik ne iskoristi vaučer za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će da je isti raskinut i putnik ima pravo na povrat svih izvršenih plaćanja sukladno stavku 1. ovoga članka. Ističemo da bi se putnik trebao javiti putničkoj agenciji s pismenim zahtjevom oko povrata. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Putničke agencije do sada nisu dobile pomoć države ni u kojem obliku, osim što su dobili radnici 4.000 kuna što je svaka agencija proslijedila svojem zaposleniku. Vlasnici su svjesni kako će morati tražiti kredit, ali isti nije moguće dignuti jer svaka institucija traži 1,3 vrijednosti nekretnine u zalog. Međutim, većina naših agencija nije pristala na takav uvjet jer neki nemaju ili ne mogu dati u zalog obiteljsku kuću. Osim toga, većina agencija svojim radnicima nije smanjivala plaće pa su sukladno tome putničke agencije isplaćivale plaće i iz svojih akumuliranih sredstava ili privatnih pozajmica vlasnika agencija. Vidimo kako ste napisali već svoj zaključak: Iz navedene ankete može se izvesti zaključak da će do stupanja na snagu planiranih izmjena Zakona dio izdanih vaučera biti iskorišten za zamjenska putovanja, te će navedene izmjene Zakona biti od utjecaja na manji broj turističkih agencija, to jest samo one koje su izdale vaučere (polovica od ukupnog broja agencija) i čiji vaučeri do tada ne budu iskorišteni za zamjenska putovanja. Međutim, navod nije točan. Kao što smo objasnili, putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Ovaj zaključak može se obrazložiti samo na jedan način, a to je da su u anketiranju odgovor dale samo agencije koje rade najam apartmana i koje su mogle zamijeniti vouchere za neku novu uslugu (zamjena termina rezerviranog smještaja). Tu pretpostavku možemo dokazati činjenicom da se od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju grupna putovanja, barem ne u onom obujmu kako je to bilo prije pandemije pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Isto tako, navodimo da su u obzir uzeti samo prometi putničkih agencija za vrijeme normalnog rada putničkih agencija i vremena provedenog pod pandemijom pa je nemoguće točno utvrditi pad prometa. U obzir je trebalo uzeti usporedbu prihoda putničkih agencija u periodu od 20.03.2019. - 31.12.2019. i 20.03.2020. - 31.12.2020. te bi se na temelju tih podataka mogao dobiti točan pad prometa. Neke agencije su imale povećanje prihoda u prvom tromjesečju 2020. godine što je generalno smanjilo pad prihoda u analiziranom terminu od strane UHPA-e. Putničke agencije koje se bave grupnim putovanjima, školskim putovanjima, a kojih je većina u našem području poslovanja, u navedenom terminu nisu imale niti jedne kune prihoda pa je teško prihvatiti činjenicu o padu prometa od samo 70%. Također, nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer raspolažete s krivim podacima. Koliko je vidljivo iz vaše procjene učinka, uzeli ste u obzir samo anketu koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. No, kako bi kao Udruga imali konkretne podatke od naših članica, imamo i dodatnu anketu koju su ispunile putničke agencije članice UGP-a te smo došli do sljedećih poraznih podataka. Anketu je ispunilo 60 putničkih agencija među kojima su incoming i outgoing putničke agencije (ni tu opet nisu sve putničke agencije i svi podaci na temelju kojih bi se mogao donijeti pravi sud). Njihov promet u 2019. godini prema partnerima SAMO U HRVATSKOJ: • prema prijevoznicima (kopneni prijevoz) bio je 39.058.783,00 kn. • prema prijevoznicima (avio prijevoz) bio je 30.572.217,00 kn. • prema hotelijerima: 133.109.824,00 kn. Što ukupno čini preko 200.000.000,00 kn prometa unutar Hrvatske, a u što nisu uključeni prometi prema inozemnim partnerima kojih ima daleko više jer veći broj agencija radi outgoing aranžmane (grupna europska putovanja, maturalna putovanja za srednje škole od kojih su 90% aranžmani u inozemstvu). Promet anketiranih agencija u 2019. godini iznosio je 486.653.290,00kn (gotovo pola milijarde kuna) od čega je Hrvatska ubirala najveći PDV u turizmu, u iznosu 25%. Pad prometa u 2020. u odnosu na 2019.godinu je za 90% agencija u rasponu 80% - 100%, dok su ostali imali nešto manji pad 40% - 80%. Također, 30 putničkih agencija uspjelo je izračunati i konkretno napisati iznos izdanih vouchera koji iznosi 14.909.182,00kn (SAMO 30 PUTNIČKIH AGENCIJA JE ODMAH PO BRISANJU NAVEDENOG ČLANKA DUŽNA navedeni iznos + kreću naplate kredita obzirom da trenutno banke ne razmišljaju o produljenju moratorija niti imaju programe za reprogram obveza koje dolaze na naplatu). Uz sve navedeno morate biti svjesni da u slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici koji će u jednom trenutku ostati samo na ugovorenim međugradskim i gradskim linijama. Kako znamo da su to koncesijski prijevozi, usluge povremenog prijevoza putnika možemo zaboraviti, a što će povući velik broj privatnih prijevoznika koji su se opredijelili na povremeni prijevoz u stečaj ili propast. Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu bespovratnih sredstva te su sve svoje REZERVE iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Zaključujemo kako država nije dala bespovratna sredstva niti omogućila dostupne kredite, a ukidanjem vouchera će samo napraviti zadnji udarac i pokopati agencije koje su zadnjih godina plaćale najveću stopu PDV-a od 25%. Također, država je ubirala od tih istih agencija članarine za turističke zajednice, HGK i ostale namete. Ishod takvih postupaka bit će sljedeći: • veći broj radnika na burzi, odnosno, nezaposlenost • pad prihoda države • nemogućnost odrađivanja grupe koje očekujemo u budućnosti te dolazak stranih turoperatora • nezadovoljni potrošači koji su izgubili novac, i potrošači koji su nepovjerljivi prema uslugama na kojima država zarađuje dodatnih 25% PDV-a. S poštovanjem, UGP - Udruga Glas poduzetnika Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. Ujedno skrećemo pažnju na odredbe važećeg Zakona prema kojima organizator i inače mora imati jamčevinu za slučaj nesolventnosti za svaki paket aranžman koji organizira (članak 50. i 51.), a navedene izmjene Zakona se odnose i na navedenu jamčevinu i na vaučer, s obzirom da se isti izdaje umjesto izvršenja već ugovorenog paket aranžmana. Ukoliko putnik po proteku propisnih rokova ne želi iskoristiti vaučer, povrat novca mu je dužna izvršiti agencija u roku od 14 dana od isteka 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Jamčevina je samo osiguranje putniku za slučaj nesolventnosti agencije, to jest ukoliko ona bude nesposobna za pravodobno plaćanje dospjelih obveza u iznosu i u roku dospijeća ili je u stečaju, te bi putnik tek u takvim slučajevima mogao tražiti povrat novca od osiguravajućeg društva. Prilikom donošenja Zakona koji je usvojen u travnju 2020. godine, na samim počecima pandemije uzrokovane COVID-19, vodili smo se interesima potrošača, naime tada je u čl. 38. a. propisano da je vaučer izdan za neizvršeni ugovor o putovanju u paket-aranžmanu pokriven već ugovorenom jamčevinom za slučaj nesolventnosti i na njemu moraju biti navedeni podaci o jamčevini. No smatramo da je i novim prijedlogom Zakona isto potrebno naglasiti, jer prema informacijama koje su dostupne Ministarstvu osiguravajuća društva su i tijekom 2020. godine sklapala ugovore o osiguranju za slučaj insolventnosti turističkih agencija. Naglašavamo kako predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, 42/20), a niti samim Pravilnikom o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu (Narodne novine, broj 60/20) niti u jednom trenutku nije bila isključena mogućnost da turistička agencija umjesto izdavanja vaučera putniku vrati uplaćena sredstva. To je poslovna odluka turističke agencije te smatramo kako nije bilo zapreke da turističke agencije, promišljajući svoje daljnje poslovanje s korisnicima svojih usluga, u slučajevima kada je moguće izvrše povrat sredstava putnicima. Nastavno na pitanje problema jamčevine, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Naime, zaštita u slučaju nesolventnosti pruža zaštitu kupcu u slučaju nesolventnosti trgovca preko kojeg je rezervirao putovanje. Ovisno o predmetnoj zemlji EU-a ta zaštita može biti fond, osiguranje ili bilo koji drugi mehanizam iz kojega će se izvršiti povrat svih obavljenih plaćanja kupca i, prema potrebi, trošak repatrijacije ako je paket ili povezani putni aranžman uključivao prijevoz. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
185 FLORIS MILOHANOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Vlasnik sam putničke agencije iz Pule punih 27 godina. Prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a bitno ugrožava opstanak nas kao agencije. Ukidanjem ovog članka većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, a samim time novac gube i putnici i država, te se ugrožavaju radna mjesta. I mi smo kao i većina putničkih agencija uplatili iznimno visoke iznose prema partnerima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske u doba prije izbijanja pandemije. Uplaćeni su iznosi prema avio prijevoznicima, hotelima, partnerskim agencijama, te smo za većinu akontacija dobili vouchere, a ne povrat novca. S obzirom da već gotovo godinu dana imamo prosječno smanjenje prihoda od 90%, da i nema tih povrata opstanak je upitan, a mi još uz sve imamo i pritisak povrata novca koji nije kod nas. Naš prijedlog je: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je po nama 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. omogućiti bespovratna sredstva putničkim agencijama kao što su to učinile i ostale države članice EU koji će onda biti iskorišteni za pokrivanje fiksnih troškova Lokalna smo agencija i svaki naš putnik nam je važan kao i to da u ovom teškom periodu za naše poslovanje imamo razumijevanje i potporu države. Floris Milohanović, Zeatours Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
186 Ivona Vagaja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Navedenim prijedlogom izmjene Zakona kojim se donose izmjene članka 38a za većinu putničkih agencija značiti će zatvaranje njihovih poslovanja. Molim da uvažite slijedeće prijedloge: 1. U nacrtu Zakona stoji termin "organizator", a smatramo kako bi trebalo pisati "odgovorni organizator putovanja." 2. Putničke agencije se dovodi u nepovoljnu situaciju ako Vlada Republike Hrvatske donese Zakon prema kojemu moraju vratiti uplate za vouchere koje su izdali do 1.3.2021. godine. Shodno tome tražimo produženje roka trajanja vouchera do 31.12.2021. godine. 3. Jamčevno osiguranje u slučaju proglašenja više sile, kao što je COVID-19, ne pokriva izdane vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police jamčevnog osiguranja. U slučaju stečaja pojedinih putničkih agencija putnici će izgubiti novac. Apeliramo na produženje roka trajanja vouchera, jer u protivnom će putnička agencija s malo novca kojim raspolaže teško odrediti kome će vratiti novac, a kome ne. Također, upitno je ima li putnička agencija financijskih sredstava koji bi omogućili povrat novca putnicima. 4. Omogućiti bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU S poštovanjem, Ivona Vagaja, Matulji Tours d.o.o. Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
187 HORIZONT PUTNIČKA AGENCIJA D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Vlasnica sam putničke agencije iz Varaždina (poslovanje od 2010. g.). Agencija se uglavnom bavi receptivnim turizmom (grupni dolasci). Turizam je vrlo izazovna djelatnost, očekuje brzo djelovanje, kontinuirano ulaganje u napredak i svakodnevnu prilagodbu tržištu. I upravo je taj svakodnevni izazov, smatrala sam, razlog što od te djelatnosti ne želim nikada odustati. Međutim, u proteklih gotovo godinu dana suočavanja sa ogromnim problemima u poslovanju, nastalim doslovno preko noći, a uzrokovanim Covidom 19, ozbiljno razmatram upravo tu opciju. Svi implementirani u turizam jako dobro znamo da putničkim agencijama rad Odlukom Stožera nije ni bio zabranjen, no kako tržišta za nas nema, teško je na pad prometa od 93,8% u 2020. u odnosu na 2019. ostati imun. Gotovo godinu dana plaćamo troškove hladnog pogona, snalazimo se na sve strane, zadužujemo se, tonemo...., a kao točka na i dolazi nam moguće ukidanje članka 38a koji je putničkim agencijama dozvolio izdavanje vouchera i isplatu klijenata 14 + 180 dana po prestanku pandemije, čime će veliki broj putničkih agencija na žalost morati proglasiti stečaj, a svoje zaposlene poslati na burzu. Opravdano, dajem jedno veliko NE ukidanju čl. 38a. Bez bespovratnih financijskih sredstava od države, neće biti moguće vratiti novac klijentima, klijentima koje smo godinama stjecali, dok će nam isti zbog toga okrenuti leđa, pa kada ponovno posao krene, tada nećemo više imati ni svoje klijente (a mnogi od nas više ni svoje tvrtke). Horizont d.o.o. Ivana Jergan Primljeno na znanje Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godine. Zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
188 Idea putovanja d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Brisanjem članka 38.a, većina putničkih agencija neće opstati iz razloga šo nemamo novac koji nam duguju dobavljači a najviše zrakoplovne kompanije, da vratimo putnicima. Produženje vouchera do 31.12.2021. bi bio uvelike spas za sve nas, jer bi time dobili na vremenu i sa našim dobavljačima koji također nemaju novca da nam vrate, bi mogli ipak odraditi neke grupe s obzirom da je cjepljenje ipak započelo, te vjerujemo u oporavak tržišta. 1. kada se uvede konkretni datum povrata a mi apeliramo da to bude 31.12.2021., dajte nam vremena u konačnici i za te isplate jer u roku 15 dana fizički to neće biti izvedivo pogotovo ako samo imate činjenicu za putnike koji su uplatili kreditnim karticama, banke su zabranile povrat putem pos aprata već se za sve trebaju slati mailovi bankama a i to traje duže od 14 dana dok se predmet riješi 2. u nacrtu Zakon termin "organizator" definirati kao "odgovorni organizator putovanja". To je jako bitno jer smo i mi agencije izdavali putnicima i tuđe vouchere, naših partnerskih agencija koje su se također našle u problemima i izdale su našim putnicima vouchere i time mi ne odgovaramo za stečaj drugih odgovornih organizatora jer smo mi njima taj novac već uplatili pošto se mahom radi o putovanjima u ožujku. U konkretno našem slučaju najviše je tih partnerskih agencija koje nama tj.putnicima duguju novac za neodrađena putovanja, nalazi se u Sloveniji a kod slovenskih putničkih agencija vrijede druga pravila povrata novca i drugi datum. Kako riješiti tu zavrzlamu istih subjekata u EU a drugih država teško je reći s obzirom da putnika nije briga tko je odgovorni organzator i direktno će nas prozivati po novinama i sudovima. 3. jamčevno osiguranje koje je država nametnula kao osiguranje bez kojeg ne možeš poslovati većina agencija nije uspjela riješiti jer osiguravajuća društva kažu kako je COVID 19 viša sila i nastupila je nakon izdavanja polica te oni neće izdane vouchere pokriti jamčevnim osiguranjem. 4. svaka agencija koja je izdala putniku voucher je za plaćanja prema dobavljaču imala trošak, zar nije pametnije omogućiti produženje vouchera da stanemo na noge nego u potpunosti tražiti od nas da vratimo putnicima sav novac u cjelosti a imali smo troškova po tom aranžmanu kao i neke od agencije su izgubile i sam novac od hotela jer su hoteli zatvorili trajno ili otišli u stečaj. To je sve viša sila na svjetskom nivou i teško je svima nama koji smo radili i van EU doći do novaca koji nam se nalaze u Africi i slično. 5. bez bespovratnih sredstva i kredita od države, nitko od nas neće biti u mogućnosti vratiti novac klijentima niti je netko to financijski sposoban, prvo ćemo morati otpustiti ljude, nećemo moći niti raditi da baš i krene prodaja jer i za prodaju trebate imati sredstva za oglašavanje, a putnici će nas napasti nakon medijskih članaka u istoj sekundi i biti će teško odrediti kome vratiti novac a kome ne. 6. apel u javnosti za produženje vouchera bi također bio jako važan kao ali i to da je država osigurala sredstva kojima ona jamči ukoliko dođe do stečaja društva kako bi se putnici osjećali sigurno i kako u konačnici ne bi izgubili povjerenje koje smo godinama gradili. 7. putničke agencije su uvođenjem Direktive EU zapele u samom početku i znali smo kako će se ovo dogoditi jer mi prodajemo paket-aranžmane a time smo dužni putniku vratiti novac bez da on kaže razlog odustanka, a to je doslovno nemoguće jer neke smještaje plaćamo i po 6 mjeseci unaprijed kao i avio kompanije koje nas tjeraju platiti depozite godinu dana unaprijed. Ako mi za putnika platimo određene usluge zašto smo dužni putniku to vratiti ako imamo po tom putniku trošak? Tko je uopće dozvolio da se to tako riješi ako smo svjesni da se ukidanjem članka 38.a neće "narediti" zrakoplovnoj kompaniji ili hotelu da nam vrati novac s obzirom da oni prodaju "pojedinačnu uslugu" te ne podliježu EU direktivi. Kako vratiti te silne eure natrag na naše račune i kojim putem pitanje je za milijardu dolara. S poštovanjem, Gabrijela Koščica, Idea putovanja Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
189 TIHOMIR HUSNJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a bitno ugrožava opstanak turističkih agencija, ukidanjem ovog članka većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, a samim time novac gube i putnici i država, te se ugrožava nekoliko stotina radnih mjesta (što je onda apsurdno da se godinu dana financirao opstanak radnih mjesta koji će sada neminovno biti izgubljeni). Kako je većina agencija uplatila iznimno visoke iznose prema partnerima izvan Hrvatske u doba prije izbijanja pandemije (a neki ne vraćaju ni koji su unutar Hrvatske, što zbog nemogućnosti što zbog svoje politike povrata iako je bilo zabranjeno putovanje), uplaćeni su visoki iznosi prema avio prijevoznicima i te za to sve su agencije ili dobile vouchere za iskoristiti u nekom budućem razdoblju (od istih partnera), a puno novca je na žalost skroz izgubljeno (stečaj partnera ili ne mogućnost opće više stupiti u kontakt s istima). Kada sagledate kompletnu situaciju, možete uvidjeti da agencije nemaju od kuda u ovom trenutku napraviti povrate, s obzirom da već gotovo godinu dana imamo prosječno smanjenje prihoda od 80%, da i nema tih povrata opstanak je upitan (kod poslovanja svaki pad viši od 40% izravno ugrožava opstanak firme), a mi još uz sve imamo i pritisak povrata novca koji nije kod nas. Prijedlog: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. kolizija ZOPUT, članak 37., točka 6. i 7. sa ZOZP (Zakon o zaštiti potrošača), članak 97., točka 12. 4. omogućiti bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU koji će onda biti iskorišteni za pokrivanje fiksnih troškova poslovanja unazad godine dana (režijski troškovi i hladni pogon), a dio može biti iskorišten za povrate 5. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza 6. omogućiti lakše dobivanje kredita kod banaka preko HAMAG ili HBOR uz jamstva države U slučaju nemogućnosti povrata putnici će neizvršavanje povrata prvo prijaviti gospodarskoj inspekciji i udrugama za zaštitu potrošača. Po izlasku turističke inspekcije, a u slučaju nemogućnosti izvršenja povrata, Člankom 107. ZOPUT izreći će se kazna od 5.000,00kn do 30.000,00kn za pravnu osobu. Kako je gore objašnjeno većina nema od kuda ovo vratiti te će morati proglasiti stečaj. Zadnji veliki problem su JAMČEVINE koje je po Zakonu svaka agencija dužna ugovoriti sa osiguravajućim kućama temeljem kojih u slučaju nesolventnosti turističke agencije putnik ima pravo tražiti povrat uplaćenog novca postaje veliki problem iz više razloga. • osiguravajuće kuće ne žele pokrivati radnje i događaje koje su se dogodile prije samog sklapanja ugovora, već samo buduće i neizvjesne događaje, što u ovom slučaju pojave COVID-19 na globalnoj i svjetskoj razini predstavlja „višu silu“, a ona je kao takva isključena kao uzrok štete u svim osiguravajućim kućama kod svih vrsta osiguranja • osiguravajuće kuće nerado ili gotovo uopće ne žele više ugovarati sa agencijama ugovore o jamčevini iz razloga visoke rizičnosti poslovne djelatnosti što za mnoge agencije postaje veliki problem jer ih dovodi u situaciju nelegalnog rada ako nemaju ugovorenu policu jamčevine. Tihomir Husnjak, Alpe-Adriatours Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca. Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Vezano uz navod da je članak 37. stavak 6. i 7. protivan odredbama Zakona o zaštiti potrošača napominjemo da je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji posebno uređuje prava putnika iz ugovora o putovanju u paket aranžmanu. Osim toga, člankom 40. Zakona o zaštiti potrošača isključena je primjena Glave I. i Glave III. Odjeljak I. toga dijela Zakona na paket aranžmane, a u kojem se nalazi i navedeni članak 79. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
190 Svikoncerti.eu - Tomica Drvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Ovim prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a biti će posljednji dani opstanka putničkih agencija. Rezime prijedloga: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je 31.12.2021. 2. važenje Vouchera ukoliko je zakonski moguće ne ograničiti datumom već da je on važeći do odabira zamjenskog putovanja ili pune iskoristivosti njegovog iznosa 3. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 4. kolizija ZOPUT, članak 37., točka 6. i 7. sa ZOZP (Zakon o zaštiti potrošača), članak 97., točka 12. 5. bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU 6. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza Razlozi prijedloga: 1. nakon ukidanja članka 38.a putničke agencije neće imati od kuda vratiti novac 2. povećanje troškova nakon prijava kupaca inspektoratu radi nemogućnosti izvršenja povrata 3. stečaj mnogih putničkih agencija 4. stavljanje putničkih agencija u ravnopravan položaj sa ostalim trgovačkim društvima Obrazloženje prijedloga: Nažalost, ovim člankom (38a) putničkim agencijama dala se mogućnost povrata uplaćenih iznosa kupcima u trenutku kada putničke agencije budu mogle ponovno normalno raditi. Pod normalno se misli kada neće biti restrikcija o većim okupljanjima. Putničke agencije nisu samo agencije za rezervaciju smještaja i ljetovanja na Jadranu, a većina njih je prvenstveno orijentirana na organizaciju grupnih putovanja. Obzirom da su trenutno grupna putovanja daleka budućnost, ukidanjem članka 38a, većina putničkih agencija će završiti su stečaju. Prvenstveno radi povrata koji će morati izvršiti kupcu u roku od 14 dana, a s druge strane i radi završetka moratorija na neke plasmane koje imaju prema bankama, a za koje je bio utvrđen moratorij do 31.03.2021. Putničke agencije koje se godinama bave outgoing turizmom imaju u inozemstu uplaćene depozite za smještaj, ulaznice, vodiče, prijevoz, transfere i sl., a do kojih ne mogu doći jer navedene sudionike ništa ne obvezuje na povrat kao putničke agencije. Prema nekim informacijama, neki su već i propali pa putničke agencije neće ni moći iskoristiti uplaćene depozite i dobivene Vouchere. Konkretno u našem slučaju, bavimo se isključivo putovanjima na koncerte i sportske događaje. Sve ulaznice mi moramo uplatiti unaprijed kako bismo ih mogli ponuditi našim kupcima i putnicima. Obzirom da veći koncerti i sportski događaj neće sigurno biti mogući uz prisutnost većeg broja publike još dugo vremena, a isto tako i grupna putovanja autobusima, velik broj putničkih agencija će završiti u stečaju. U prilog tome idu najave i o 'COVID putovnicama' što znači da će se uveliko smanjiti broj putnika koji su inače slobodno putovali. U slučaju nemogućnosti povrata putnici će neizvršavanje povrata prvo prijaviti gospodarskoj inspekciji i udrugama za zaštitu potrošača. Po izlasku turističke inspekcije, a u slučaju nemogućnosti izvršenja povrata, Člankom 107. ZOPUT izreći će se kazna od 5.000,00kn do 30.000,00kn za pravnu osobu. Obzirom da će biti velik broj prijava, večina putničkih agencija, a koje se bave školskim putovanjima, u našem slučaju putovanjima na koncerte ili sportske događaje, koja se bave grupnim putovanjima u Eurozoni, nažalost morati će zatvoriti svoja vrata i proglasiti stečaj. Neke putničke agencije su možda imale specifična putovanja za neke grupe koje sada potražuju povrat, a putničke agencije ne mogu do povrata jer su npr. uplatile smještaj na nekoj specifičnoj destinaciji. Taj novac putnička agencija možda nikada neće moći iskoristiti jer možda neće imati grupu koja bi prihvatila taj aranžman. Razlozi za probleme u kojima će se putničke agencije naći: nemogućnost povrata novaca od dobavljača kojem su unaprijed morale biti plaćene usluge jer dobavljači putničkih agencija nisu ni jednim člankom Zakona obavezni izvršiti povrat, a u zamjenu za uplate izdaju Vouchere za koje se niti ne zna kada će se moći iskoristiti ili su čak i već propali pa se povrat neće imati od kuda izvršiti. Osim već gore navedenog, Zakonom je definirano da se ukupan uplaćeni novac mora vratiti kupcu. Što je sa osiguranjima koje su putničke agencije uplatile prema osiguravajućim društvima za kupca? Što je sa troškovima koje je su imale prema bankama u vidu troškova transakcija (npr prema inozemstvu i sli.), što je sa provizijama koje su kartičarske kuće povukle prilikom kupnje putničkog aranžmana putem kartica, pa u tim slučajevim putnička agencija mora vratiti i veći iznos nego što ga je zaprimila. U našem slučaju putovanja na koncerte, naši kupci traže povrate za putovanja na određeni koncert. Obzirom da je taj koncert otkazan ili odgođe te se ne zna se novi datum održavanja koncerta te hoće li ga uopće biti u skoroj budućnosti, naš kupac traži povrat. Obzirom da naš dobavljač umjesto povrata za ulaznice izdaje Vouchere ne znamo od kuda ćemo našem kupcu vratiti uplaćeni iznos koji traži, a u slučaju prijave kupca inspektoratu slijedi nam velika kazna, dodatni troškovi odvjetničkih društava i ročišta po sudovima. U slučaju stečaja, kupac se vjerojatno neće moći naplatiti jer su mnogim putničim agencijama istekle police osiguranja jamčevine u 2020. i nisu ih mogle produljiti jer osiguravajuča društva nisu htjele izdati policu osiguranja ili su tražila izrazito visoka osobna jamstva vlasnika agencija. Osim toga, ako i koja agencija ima osiguranje jamčevine, osiguravajuče društvo ne pokriva izdane Vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police ili jednostavno ova pandemija nije obuhvaćena policom. Stoga predlažemo da se u Izmjenu Zakona o pružanju usluga u turizmu stavi rok od kojeg kreće 180 dana za povrat, a to je 31.12.2021. Znači putnička agencija mora vratiti kupcu uplaćeni iznos po isteku 180 dana od 31.12.2021., ali uz zadržavanje dijela troškova. Time bi agencije dobile na vremenu da u konačnici kada se pokrene gospodarstvo može kupcu koji traži povrat ponuditi eventualno neko zamjensko putovanje ili sam povrat. Uz gore navedeno potrebno je također i koodinirati s bankama vezano za produljenje moratorija. Nažalost moratoriji završavaju 31.03.2021. te kreće naplata potraživanja, a obzirom da su putničke agencije bez prihoda već godinu dana, nažalost neće imati od kuda vraćati dospjele obveze pa će ih i te obveze baciti još dublje u ponor. Sve prije tog datuma, akumuliralo bi stečaj velik broj putničkih agencija, zatrpavanje suda sa novim predmetima u gospodarskom poslovanju, a u konačnici i velik broj dosadašnjih korisnika putničkih agencija koje bi prije slijedećeg putovanja preko putničke agencnije više puta razmislili da li da putuju preko putničke agencije, da li da uplaćuju aranžmane unaprijed ili čekaju zadnji tren iz raznih bojazni, a u tom slučaju možemo zaboraviti na budućnost poslovanja putničkih agencija. Osim navedenog potrebno je u samom Zakonu konkretizirati neke izraze. U nacrtu Zakon stoji termin 'organizator', a smatramo kako bi trebalo pisati 'odgovorni organizator putovanja' obzirom da putničke agencije rade i subagenturu pa bi se konkretno moralo definirati tko je za što odgovoran. U ZOPUT, članku 37., točka 6. i 7. navedeno je da putnik ima pravo na raskid Ugovora i povrat u punom iznosu, što je u potpunoj suprostnosi sa Zakonom o zaštiti potrošača, članak 79., točka 12. gdje se jasno navodi da nije moguć jednostrani raskid Ugovora za sve usluge koje su pružene određenog datuma ili u određenom razdoblju, a u što spadaju organizirana putovanja putničkih agencija. Svikoncerti d.o.o. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona. Navedeni termin i definicija su usklađeni s odredbama Direktive o paket aranžmanima te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj, odnosno posrednik. Vezano uz navod da je članak 37. stavak 6. i 7. protivan odredbama Zakona o zaštiti potrošača napominjemo da je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji posebno uređuje prava putnika iz ugovora o putovanju u paket aranžmanu. Osim toga, člankom 40. Zakona o zaštiti potrošača isključena je primjena Glave I. i Glave III. Odjeljak I. toga dijela Zakona na paket aranžmane, a u kojem se nalazi i navedeni članak 79. Dodatno napominjemo da kod raskida ugovora u slučaju izvanrednih okolnosti na odredištu putnik ima pravo na povrat svih plaćanja, a organizator mu ne može uračunati naknadu za raskid ugovora. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
191 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Protivim se ukidanju članka 38 i članka 38a, ukoliko paralelno sa ukidanjem tog članka se ne donesu potrebne i dostatne mjere (zakonom regulirane), kako bi agencije mogle isplatiti putnike koji su dobili vouchere. Stavke 6 i 7 članka 37. su potpuno neprimjenjive u praksi, i kojima se obvezuje SAMO agencije da vrate novac putnicima za paket aranžmane (ali istovremeno se na to ne obvezuju niti hotelijeri, niti avio kompanije, niti bilo ko drugi u lancu). Veliki broj hotela i aviokompanija nisu vratili novce, jer ih ništa ne obvezuje na povrat novaca, a i nemaju od kuda vratiti novce. U jednom dijelu slučajeva do novaca agencije mogu doći samo ako dovedu nove goste, kada se ponovo pokrene posao. Putničke agencije ne mogu dobiti novce od krajnjih pružatelja usluga za nerealizirane aranžmane zbog covid krize, a ukidanjem članka 38a morat će u roku 14 dana od odustajanju putnika od putovanja isplatiti cijeli iznos uplaćenog depozita. U ovom trenutku, ukoliko ovaj Zakon prođe, velika većina agencija je najavila gašenje poslovanja. Samim time, osim što ćete ubiti par tisuća radnih mjesta, putnici neće moći do svojih novaca, jer će agencija prestati s poslovanjem, a stečajna masa neće biti dovoljna za naplatu potraživanja vjerovnika. Samo da napomenem, da voucheri NISU pokriveni policama Jamčevine, jer je u Svijetu proglašena pandemija, te osiguravajuće kuća u slučaju proglašenja izvanrednih okolnosti (pandemija) ne isplaćuju odštetne zahtjeve (a to nažalost i nije jedini razlog zašto voucheri nisu pokriveni policama Jamčevine). Shodno gore navedenom, tražim od Ministarstva turizma i sporta odgodu donošenja ovog Zakona, HITAN sastanak u svezi reguliranja predmetne problematike sa krovnim udrugama poput UNPAH i UHPA, te pronalaženje načina (zakonskih) kako bi agencije preživjele i nastavile s poslovanjem, a istovremeno bile u mogućnosti vratiti novac putnicima. Ujedno tražim preispitivanje ZPUT-a, odnosno članka 37., Stavki 6 i 7 iz već prije navedenih razloga!! Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Naime, zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
192 UNPAH - Udruga Nezavisnih Putničkih Agenata Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. UNPAH se protivi ukidanju članka 38 i članka 38a, ukoliko paralelno sa ukidanjem tog članka se ne donesu potrebne i dostatne mjere (zakonom regulirane), kako bi agencije mogle isplatiti putnike koji su dobili vouchere. UNPAH je od početka primjene ZPUT-a upozoravao na nedopustivi članak 37. stavke 6 i 7, a koje su potpuno neprimjenjive u praksi, i kojima se obvezuje SAMO agencije da vrate novac putnicima za paket aranžmane (ali istovremeno se na to ne obvezuju niti hotelijeri, niti avio kompanije, niti bilo ko drugi u lancu). Veliki broj hotela i aviokompanija nisu vratili novce, jer ih ništa ne obvezuje na povrat novaca, a i nemaju od kuda vratiti novce. U jednom dijelu slučajeva do novaca agencije mogu doći samo ako dovedu nove goste, kada se ponovo pokrene posao. Putničke agencije ne mogu dobiti novce od krajnjih pružatelja usluga za nerealizirane aranžmane zbog covid krize, a ukidanjem članka 38a morat će u roku 14 dana od odustajanju putnika od putovanja isplatiti cijeli iznos uplaćenog depozita. U ovom trenutku, ukoliko ovaj Zakon prođe, velika većina agencija je najavila gašenje poslovanja. Samim time, osim što ćemo ubiti par tisuća radnih mjesta, putnici neće moći do svojih novaca, jer će agencija prestati s poslovanjem, a stečajna masa neće biti dovoljna za naplatu potraživanja vjerovnika. Samo da napomenemo, da voucheri NISU pokriveni policama Jamčevine, jer je u Svijetu proglašena pandemija, te osiguravajuće kuća u slučaju proglašenja izvanrednih okolnosti (pandemija) ne isplaćuju odštetne zahtjeve (a to nažalost i nije jedini razlog zašto voucheri nisu pokriveni policama Jamčevine). Shodno gore navedenom, tražimo od Ministarstva turizma i sporta odgodu donošenja ovog Zakona, HITAN sastanak u svezi reguliranja predmetne problematike, te pronalaženje načina (zakonskih) kako bi agencije preživjele i nastavile s poslovanjem, a istovremeno bile u mogućnosti vratiti novac putnicima. Ujedno tražimo preispitivanje ZPUT-a, odnosno članka 37., Stavki 6 i 7 iz već prije navedenih razloga!! Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Naime, zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
193 Marin Krstulović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 4. Protiv COVID-19 za ostavljanje "U uvijetima poebnih okolnosti". Nije prihvaćen Precizira se da se vršitelj poslova voditelja poslova (osoba bez stručnog ispita) može odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti).
194 PRO PUTUJ d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 4. Poštovani, ovaj zakon ne bi trebao prestati postojati kada završi epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, pa se samim time ne bi trebali ograničiti uvjete posebnih okolnosti. Moguće su i druge posebne okolnosti poput potresa, poplava, drugih epidemija... Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
195 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 4. zar će uvijek posebna okolnost biti COVID-19/SARS-CoV-2 ili postoji mogućnost izbijanja zaraze nekom drugom bolesti ili drugih nepredviđenih situacija poput potresa, poplava, oluja i sl. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
196 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 4. Poštovani, smatram da se riječi "U uvjetima posebnih okolnosti" ne smije zamijeniti riječima koje ste naveli te da u Zakonu treba ostaviti pojam "posebne okolnosti" jer uvijek postoji mogućnost pojave i drugih posebnih okolnosti poput potresa, poplava i slično, a ne samo epidemije virusom Covid 19 - SARS COV 2. Molim vas da uvažite ovaj prijedlog jer "posebne okolnosti" ne čini samo "epidemija" i neće trajati do vijeka te njome isključujete sve epidemije drugim bolestima i ostale "posebne okolnosti" poput primjera koje sam navela jer sumnjam da ćete, kada "epidemija" prođe, ići u ponovnu izmjenu Zakonu kako bi vratili izraz "posebne okolnosti". Hvala. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
197 Stevo Žufić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 3. Poštovani, Predlažemo promjenu čl. 16. Zakona koji predlažemo da se izmijeni i da glasi: Turistička agencija mora imati najmanje jednoga voditelja poslovnice odgovornog za poslovanje poslovnice. Obrazloženje: Mi smo mala putnička agencija koja se bavi posredovanjem privatnog smještaja u Poreču.Imamo problem sa poslovanjem jer je isto skraćeno na 2 - 3 mjeseca a posljedično tome imamo problem i sa zaposlenicima jer je malo njih dugoročno zainteresirano raditi 2 - 3 mjeseca godišnje. Voditelj poslovanja je direktor i prokurista koji nije stalno zaposlen (niti ne može biti) i ima ispit za voditelja poslovnice i diplomirani je ekonomista sa 30 i više godina iskustva u radu u turizmu od šefa recepcije, direktora hotela do direktora velike putničke agencije sa više stotina zaposlenih. .Direktor i prokurista je odgovoran za cjelokupno poslovanje i vodi cjelokupno poslovanje turističke agencije. Predlažemo da se izmijeni odredba o voditeljima poslovnice u smislu da se izbaci uvijet da mora biti stalno zaposlen. Mi financijski ne možemo izdržati plaćanje stalnoga djelatnika 12 mjeseci samo da bi zadovoljili uvjet da voditelj poslovnice ima ispit za voditelja poslovnice. Mislimo da je to besmisleno jer ako društvo ima direktora i ako direktor kao odgovorna osoba ima ispit vodtelja poslovnice to bi trebalo zadovoljavati uvjete i odgovornost za poslovanje poslovnice jer je vođenje poslovanja poduzeća širi pojam, uključuje poslovnicu ali i sve ostale funkcije poduzeća koje su mnogo šire i kompleksnije od same poslovnice. Stevo Žufić Cen Tours d.o.o. Poreč Nije prihvaćen Voditelj poslova ne mora biti stalno zaposlen (na neodređeno vrijeme), ali mora biti zaposlen u punom radnom vremenu (40 sati tjedno). Nema zapreke da turistička agencija radi sezonski.
198 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 2. Poštovani, Lijepo da ste optimistični, ali nema potrebe brisati članak. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
199 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 2. Ne bi li trebalo uvažiti/ zadržati definiciju posebnih i nepredvidivih okolnosti poput poplava, požara, potresa i sl. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
200 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 2. Poštovani, moram priznati da ne razumijem zašto točno se ovaj članak briše. Imali smo pandemiju Covid-19 i to je to? Ne postoji više mogućnost za nešto slično? Poplava, potres...? Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
201 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 2. Poštovani, smatram da se pojam "posebne okolnosti" ne smije brisati iz Zakona obzirom da uvijek postoji mogućnost pojave "posebnih okolnosti" poput potresa, poplava i slično, a ne samo epidemije virusom Covid 19 - SARS COV 2 s kojom u kasnijem članku 4. ovih Izmjena u postojećem članku 17. Zakona u stavcima 3. i 4. zamjenjujete pojam "posebne okolnosti". Molim vas da uvažite ovaj prijedlog jer "posebne okolnosti" ne čini samo "epidemija" i neće trajati do vijeka te njome isključujete sve epidemije drugim bolestima i ostale "posebne okolnosti" poput primjera koje sam navela jer sumnjam da ćete, kada "epidemija" prođe, ići u ponovnu izmjenu Zakonu kako bi vratili izraz "posebne okolnosti". Hvala. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
202 Marin Krstulović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Smatram kako ovakvim "pametnim"prijedlogom osiguravamo deficit proračuna. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeiti komentar.
203 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Možda za provedbu Zakona nisu direktno potrebna sredstva, ali su utrošena sredstva u Radne skupine i konzultacije u udrugama vodiča, da bi Ministarstvo sve sugestije odbacilo. Također, ukoliko dođe do promjene Zakonskoga okvira postojeći turistički vodiči će vjerojatno morati mijenjati trenutno važeće iskaznice, a možda osigurati i dodatnu dokumentaciju što će biti dodatni udar na profesiju i osobe ionako oslabljene pandemijom COVID-19. Prihvaćen Prijelaznim odredbama pripisuje se da vodiči koji su ishodili rješenja do stupanja na snagu ovga Zakona nastavljaju pružati usluge sukladno izdanom rješenju. Ukoliko ne mijenjaju rješenje, neće trebati ishoditi niti novu iskaznicu.
204 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Nije potrebno osigurati sredstva, ali je vrlo važno za napomenuti da će država izgubiti veliki broj visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika, uništiti veliki broj malih poduzetnika, a od stranih turističkih vodiča na povremenoj i privremenoj osnovi neće dobiti ni jedne kune s naslova poreza, prireza i doprinosa. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
205 Udruga turističkih vodiča Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Ovakvim izmjenama Zakona država pogoduje stranim turističkim vodičima koji će biti prijavljeni u inozemstvu i tamo ostvarivati prihode, odnosno plaćati porez, dok će istovremeno domaći turistički vodiči koji su uložili znatno vrijeme i financijska sredstv u svoju izobrazbu i obavljanje djelatnosti biti primorani promijeniti profesiju ili otići raditi u inozemstvo te također plaćati porez negdje drugdje. U svakom slučaju, za ovu degradaciju jednog cijelog zvanja, ne treba osigurati financijska sredstva, ali bi država sigurno mogla izgubiti financijska sredstva koja su turistički vodiči uplaćivali kroz različite registrirane djelatnosti. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
206 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Koliko ste nestručni i nesposobni dokazujete izjavom da u Republici Hrvatskoj postoji 340 vodiča, a prava istina je da nas je otprilike 5500. Kao primjer slobodno možete uzeti mene - licencirani sam TV za PGŽ, LSŽ, IŽ i Grad Zagreb i nećete me nigdje naći prijavljenu kao turističkog vodiča jer sam samozaposlena u svojoj turističkoj agenciji Prolingua Travel DMC preko koje izdajem račune i naplaćujem usluge turističkog vodiča i turističkog pratitelja odnosno po novom, voditelja putovanja. Primljeno na znanje U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba)
207 Stanka Amadeo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Ne znam da li je Ministarstvo turizma i sporta upoznato s činjenicom da je turističkih vodiča u RH 5500 a ne oko340 po njihovom izračunu? Ne postoje samo turistički vodiči obrtnici već i oni koji imaju tvrtku (doo i jdoo), oni koji naplaćuju račune putem svojih udruga ili putem ugovora o djelu. SVI uplaćuju novce u državni proračun. Na ovaj način ne ostaju samo hrvatski turistički vodiči bez posla već i Republika Hrvatska bez značajnih financijskih sredstava kojih se na ovaj način sama dobrovoljno odriče. Primljeno na znanje U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba)
208 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Nije potrebno osigurati sredstva, ali je vrlo važno za napomenuti da će država izgubiti veliki broj visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika, uništiti veliki broj malih poduzetnika, a od stranih turističkih vodiča na povremenoj i privremenoj osnovi neće dobiti ni jedne kune s naslova poreza, prireza i doprinosa. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
209 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se s kolegama... U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.“
210 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Budući se na, relativno malom, teritoriju Republike Hrvatske prepliću velike zemljopisne različitosti, pa imamo: * 7 Nacionalnih parkova, *12 Parkova prirode, * 2 stroga rezervata, *77 posebnih rezervata, *2 Regionalna parka, * 79 Spomenika prirode, * 83 Značajnih krajobraza, * 27 Park šuma, *120 Spomenika parkovne arhitekture; te povijesnih događaja i činjenice uz bezbroj spomenika kulture i povijesne baštine: od drevnih spomenika iz paleolitika (Krapina) i kulture bakrenog doba (Vučedolska kultura) te brončanog doba ( Nezakcij) ; preko starogrčkih kolonija (Visa (Issa), Hvara (Pharos), i Korčule (Corcyra Nigra) i starorimskih spomenika i gradova (Poreč, Pula, Zadar, Solin, Split, Narona…..) do srednjevjekovne izgradnje (Sv. Donat , Sv. Jakov, Sv. Duje, Katedrala u Zagrebu, Trogiru, Crkva sv. Vlahe….), gradova utvrda (Karlovac, Zadar, Sl. Brod, Šibenik) i modernog doba te hrvatskih umjetnika; deset kulturno – povijesnih i prirodnih ljepota upisanih je u UNESCO-ov popis svjetske spomeničke baštine; Neopravdano je da se sa jednim posebnim ispitom koji obuhvaća jednu županiju (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstvo turizma 2499 /2008. ) priznaju stečeni uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča na cijelom području Republike Hrvatske. Smatram da teritorij Republike Hrvatske treba podijeliti u 5 cjelina – turističkih regija i sukladno tome Ministarstvo turizma, u suradnji sa u strukom na terenu) prilagoditi Pravilnik zaštićenih cjelina (lokaliteta) iz 2008. te napisati Pravilnik o školovanju turističkih vodiča u trajanju od najmanje 1 godine. Sukladno gore navedenom, turistički vodič iz druge države članice koji želi privremeno i povremeno pružati usluge, može iste pružati na zaštićenim cjelinama (lokalitetima) samo ako položi posebni dio stručnog ispita, a isti je prema Zakonu i provedbenom propisu organiziran po turističkim regijama, uz znanje hrvatskog jezika. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) propisa uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine.
211 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Koji paragrafi, članci ili stavke spomenutih direktiva (2006/123/EZ, 2005/36/EZ, 2013/55/EU) propisuju da nije moguće stručni dio ispita za turističke imati organizirano po županijama? Na koji način to sprječava pristup tržištu? To je kao da kažete da je trgovački lanac ograničen u pristupu tržištu jer u svakoj županiji mora otvoriti bar jednu trgovinu?!? - Nitko ga ne prisiljava, njegovo je poslovna odluka hoće li otvoriti jednu (nacionalnu) trgovinu u RH ili mu je ipak isplativije da u više ili čak svim županijama otvori trgovinu. Primljeno na znanje Navedeno proizlazi iz članka 14. stavka 7. Direktive 2005/36/EZ kako je zadnje izmijenjena 2013/55/EU.
212 Maremonti Istra d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, U cijelosti se slažemo sa stavom kolega iz putničkih agencija te podržavamo kolege turističke vodiče. Smatramo prijedlog Zakona neprihvatljivim prema članku 38a. Nastavno na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu protivimo se svakoj izmjeni koja bi išla na štetu putničkih agencija ukidanjem vouchera i naglim odlukama o povratu uplaćenih akontacija za putovanja koja su trebala biti realizirana u 2020. godini. Putničke agencije su, ne svojom voljom, već uvjetima koji su nastali pod utjecajem više sile tj. Objavom pandemije koronavirusa Covid-19 bili prvo prisiljene zatvoriti svoja vrata u razdoblju od 19.3.-27.4.2020., a nakon toga suočiti se s posljedicama odgođenih putovanja i svojim klijentima objasniti okolnosti koje su nastupile prestankom rada. Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. omogućeno je izdavanje vouchera za neostvarena putovanja i odlučeno o povratu uplaćenih aranžmana u roku od 6 mjeseci plus 14 dana nakon prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom. Nažalost, situacija se nije bitno promijenila od tog vremena, a uvjeti rada i poslovanja agencija postali su nepodnošljivi. Usprkos državnim potporama za očuvanje radnih mjesta, svi ostali fiksni troškovi poslovanja (najam prostora, porezi, članarine TZ i HGK, knjigovodstvene usluge, struja, voda, odvoz smjeća, bankovne naknade za održavanje računa…) ostali su nepromijenjeni. U međuvremenu, uplaćene akontacije ostale su na računima partnerskih tvrtki uz objašnjenje da nije moguć povrat već odgoda termina što je dodatno onemogućilo planiranje povrata barem dijela uplaćenih putovanja. S obzirom na trenutnu situaciju s pandemijom i neizvjesnost u pogledu skorog otvaranja granica i mogućnosti putovanja, te psihološke efekte koje je pandemija ostavila na potencijalne putnike ne vidimo nikakvu vjerojatnost u ponovno pokretanje poslovanja u skorom vremenu. Shodno tome smatramo da se u slučaju donošenja zakona o ukidanju vouchera i obavezi vraćanja uplaćenih iznosa onima koji se za to opredijele potrebno odrediti “grace period“ od najmanje godinu dana koji će agencijama omogućiti povrat iz nove akumulacije do koje bi trebalo doći, nadamo se, s eventualnim ukidanjem mjera vezanim na pandemiju. Svako drugačije rješenje dovest će do stečaja većine subjekata u ovoj djelatnosti što u konačnici neće doprinijeti rješavanju trenutne situacije i otvorenih dugovanja prema klijentima. Samim time će i godine ulaganja tvrtke ali i sredstava iz raznih projekata biti izgubljena i sav trud bačen u vjetar. Država ovakvim zakonom sustavno uništava sve turističke agencije. S poštovanjem, Maremonti Istra d.o.o. Zadarska 2, 52100 Pula Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača.
213 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Skrećemo pozornost na slijedeće: - Zakonom treba jasno definirati obveznu razinu obrazovanja turističkih vodiča, te predlažemo da to bude završena četverogodišnja srednja škola. - Također treba jasno regulirati razinu poznavanja jezika, te polaganje stručnih ispita i to u pet predloženih regija. Reguliranje odnosa prema državljanima neeuropskih zemalja implementiranjem načela reciprociteta zemalja u pristupu edukaciji. U potpunosti smo suglasni sa obvezom upisa u Središnji registar. Djelomično prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom umjesto srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće.
214 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su navedene odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.
215 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.
216 ŽELJKA ZRILIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, u potpunosti podržavam prijedlog potpisan od strane ZDTV te svih udruga turističkih vodiča u RH koji se ne slažu predloženim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče te Pravilnikom o popisu zaštićenih lokaliteta. Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e- savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
217 Ines Ljubić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani , U potpunosti podržavam prijedlog potpisan od strane ZDTVH te svih udruga turističkih vodiča u RH a kojim se izražava nezadovoljstvo prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu , te donošenje Pravilnika o stručnom ispitu za turističke vodiče i Pravilnika o popisu zaštićenih lokaliteta Poglavito njihov prijedlog polaganja ispita po povijesno i geografski bliskim regijama (na način da postoji pet regija umjesto 20 županija i grada Zagreba) te da se u članku 74. točka 2. umjesto izmjene: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ upiše izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Isto tako potrebno je dostatno zaštititi i odrediti zaštićene lokalitete konkretnim popisom koji će biti uključen u Zakon. Zaštićene lokalitete smo već jednom definirali , te nije potrebno smanjivati broj zaštićenih lokaliteta već i po potrebi i povećati , a sve u interesu zaštite kulturne baštine i integriteta RH . Jedna po meni i najbitnija stavka - razina poznavanja hrvatskog jezika za strance kojima bi bilo dozvoljena raditi u Hrvatskoj te da u članku 73 stavak 2. Točka 3. ne piše „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ već da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU na razinu minimalno B2. Ines Ljubić turistički vodič za Šibensko kninsku županiju i član UTV MIHOVIL Šibenik Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
218 Taubek tours d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ako netko želi smanjiti kvalitetu turističkih vodiča, onda je najbolje da se uskladi s Direktivama i dobit će puno loših vodiča. Ako su europska pravila i Direktive takve, naravno da im se treba prilagoditi ako smo dio Europske unije, ali sve što se radi treba raditi promišljeno i planski, a ne na prečac i bez plana. Svakako bi najprije trebalo na nivou Hrvatske urediti pitanje turističkih vodiča. Ako nije u skladu sa zakonima Unije polaganje ispita po županijam treba što prije za hrvatske državljanje urediti nacionalni ispit, a za one koji imaju možda 10-ak ili više položenijh županija dati im nacionalnu licencu bez ispita i dodatnih troškova, jer su već i zato uložili velika sredstva. Nemam ništa protiv da ostali članovi Europske unije polože ispit za turističkog vodiča u Hrvatskoj, ali svakako onda treba prema istim pravilima i cijenama organizirati isto i za hrvatske državljane koji žele biti turistički vodiči u drugim zemljama i to treba biti jednako za sve. Već više od 20 godina radim kao turistički vodič po Europi i Hrvatskoj, ali nije mi poznato da je moguće pod nekim sličnim uvjetima položiti ispit za vodiča po drugim članicama Unije. Volio bih da naše Ministarstvo turizma nudi sve moguće informacije za polaganje ispita u drugim zemljama Europske unije. Čini mi se iz svega navedenoga da mi navrat - nanos samo želimo što prije uskladiti zakone, jer nas je netko pritisnuo, a s druge strane ne činimo ništa da bismo se izborili za svoja prava koja nam kao članu Europske unije i pripadaju. Imamo li mi kakvu strategiju kako postići da naši vodiči u Hrvatskoj budu kvalitetni i kompetentni te da strani vodiči imaju iste uvjete polaganja ispita u Hrvatskoj i da hrvatski vodiči imaju iste uvjete u svim drugim članicama Unije? Tihomir Golub turistički vodič za VŽ, MŽ, KZŽ, ZGŽ, GZ, PSŽ, BPŽ, OBŽ, VSŽ Primljeno na znanje Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
219 Taubek tours d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Vjerojatno nikada nije bilo i neće biti više komentara na izmjene nekog zakona kao što je ovaj u ova posebno teška vremena za sve koje su bili dovoljno ludi da se bave turizmom. Nastojat ću biti što kraći, jer ne vjerujem da će oni kojih se to tiče imati strpljenja i volje da pročitaju sve ove prijedloge koje su ljudi kojima je stalo do njihovog posla s velikim trudom i voljom napisali. Kada sam prije dva mjeseca pisao MINTS-u s molbom da mi pojasne što čine kako bi pomogli turističkim agencijama i turističkim djelatnicima u Hrvatskoj, kao glavni argument i jedini odgovor bili su voucheri, a samo mjesec dana kasnije sada i to nestaje, dakle MINTS nije napravio ništa da bi pomogli onima koji žive od turizma i ako se ukine članak 38.a, a ne napravi se nešto za spas turizma i turističkih agencija, nestat će gotovo sve turističke agencije, a time i biti potpuno uništen hrvatski turizam. Nestručnim i krivovremenim odlukama Stožera turističkim agencijama je ustvari zabranjen rad i u lipnju 2020., a pogotovo krajem kolovoza 2020. kada je bila jako dobra epidemiološka situacija i kada su se mogla ostvariti gotova sva učenička putovanja, a zbog nespretnih savjeta HZJZ-a sve je uništeno i ionako teška situacija je još više pogoršana. U isto vrijeme nekim djelatnostima kojima je zabranjen rad na 2-3 mjeseca plaća se hladni pogon, a nama kojima je zabranjen rad već godinu dana iste stvari se ne plaćaju, a naši troškovi su kroz to vrijeme bili više od 200.000 kn, a prihodi gotovo na NULI! Koliko smo god mogli izlazili smo u susret svim roditeljima čija su učenička putovanja bila otkazana i vraćali smo uplaćen novac, ali to više ne možemo nastaviti, jer smo potrošili sve zalihe. Mi smo svakako za ukidanje članka 38.a, ali samo ako će Vlada: 1. osigurati bespovratna sredstava kao druge članice EU za djelatnosti u turizmu kako bi se mogli ravnopravno natjecati s EU konkurencijom i kako bi mogli provoditi EU direktive, a ta sredstva bi trebala biti iskorištena za pokrivanje fiksnih troškova za period od 01.01.2020. do kraja korona krize i za povrat svima koji su uplatili aranžmane, a nisu mogli biti ostvareni! 2. omogućiti lakše dobivanje Covid -19 kredita za obrtna sredstva od HBOR-a i HAMAG-a kojima će država biti jamac! 3. produžiti potpore za isplate plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn barem do kraja 2021 godine. Ako se ne ostvare barem ova tri zahtjeva, onda je jedino što slijedi blokada i zatvaranje vjerojatno gotovo svih ozbiljnih turističkih agencija i država će imati brdo sudskih procesa i nezadovoljnih ljudi. Ako je nekome cilj uskladiti se s europskim zakonima, a ne pratiti u isto vrijeme i ostalu europsku praksu, onda ćemo biti u ozbiljnim problemima. Tihomir Golub Taubek tours d.o.o. Primljeno na znanje Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
220 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su navedene odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.
221 Marija Volf Puž PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovaj prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu logični je nastavak ignoriranja i omalovažavanja struke od strane našeg Ministarstva i ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac. Iako bi se na prvi pogled moglo činiti da je ovakav prijedlog rezultat neznanja, istina je zapravo da je on rezultat teškog nemara i nezainteresiranosti za turističke djelatnike i zaštitu kulturne baštine RH. Sama činjenica da nam ministrica ne dolazi iz sektora turizma čiji je udio prihoda 19,8% BDP-a je dosta zabrinjavajuća sama po sebi, ali još nas više zabrinjava činjenica da je dotična, zajedno sa svojom suradnicom Monikom Udovičić, prvo pozvala turističke vodiče u radnu skupinu za izradu zakona, a zatim se potpuno oglušila na sve njihove savjete i prijedloge. Toliko o važnosti i mišljenju struke. Stoga u potpunosti podržavam očitovanje Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske koja radi na očuvanju digniteta turističkih vodiča, ali i na očuvanju što većeg broja zaštićenih kulturno - povijesnih lokaliteta. Već šest godina želite progurati nacionalne licence i smanjiti broj zaštićenih lokaliteta, a ne želite i adekvatno prilagoditi edukaciju. Pravilnike o edukaciji i lokalitetima niste donijeli u roku, pravilnik koji ste prošlog ljeta za cjeline predložili bio je nekompetentno napisan, srećom, nije usvojen. Neke EU PREPORUKE želite striktno primijeniti, a druge ignorirate. Test proporcionalnosti koji ste ispunili prije nekoliko godina treba pod hitno ispraviti; trenutno izgleda kao da ga je pisala osoba koja je jedva završila osnovnu školu - način pristupa ispunjavanja testu proporcionalnosti govori o krajnje neozbiljnom odnosu prema svim osobama koje obavljaju posao turističkog vodiča te izravno pune državni proračun. Jedna od posljedica je i činjenica da nas upravo zbog tog testa Austrija nije stavila na popis reguliranih država. Ovo ponašanje resornog ministarstva pokazuje nekompetentnost, povlađivanje EU te nemogućnost zaštite nacionalnih interesa pod pritiskom lobista velikih turoperatora. Ne želimo nacionalne licence za taj poseban dio želimo pet regija, geografski i povijesno povezane cjeline na kojima praktično i radimo. Ove važne izmjene trebaju ući u zakon, a ne u pravilnik koji se bilo kada vrlo lako može izmijeniti. Nipošto nismo protiv dolaska vodiča iz drugih zemalja, naprotiv, i među našim članovima su vodiči iz drugih država, ali naglašavamo da su i oni POLOŽILI ISPIT u Hrvatskoj te jako dobro govore hrvatski jezik. Dakle, tražimo da stranci polažu ispite koje smo i mi položili i educiraju se na našim institucijama, a edukacije se trebaju uskladiti s EU-normom (veća satnica, praktične vježbe na terenu i time kvalitetnija usluga, u nekim EU-državama je za naš posao potreban studij od dvije godine). Želimo da se definira znanje jezika na razini B2, a ne u dostatnoj mjeri, kako sada stoji. Lokaliteti Lokalitete treba definirati uzevši u obzir naše specifične povijesne okolnosti, mi ustrajemo na zaštiti kulturnih cjelina u što većem obimu za razliku od Ministarstva kulture koje ima svog člana u radnoj skupini, ali ne ustraje u istom, već slijepo slijedi preporuke. Za primjer treba uzeti države koje su postupile na način zaštite svoje baštine (Cipar, Grčka, Malta); trebamo bezuvjetno podržati Italiju, Francusku i Mađarsku koje se također bore s pritiscima iz EU); ne smijemo se voditi primjerima poput Češke koja sad ima strašne probleme i štetne posljedice. Za kraj - ono što nas zaista smeta jest činjenica da nemamo dovoljno inspekcijskog nadzora: država bi osim izrade i propisivanja zakona i raznih pravilnika trebala voditi računa o tome da se ti zakoni adekvatno i provode. Zalažemo se za sve ovo uzimajući u obzir različite pravilnike i druge zakone, npr., Zakon o radu, Zakon o zaštiti potrošača te općenito smatramo da se naša kulturna baština kao i naša struka trebaju bolje zaštiti. Djelomično prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim izmjenama Zakona se ne implemantiraju nikakve preporuke koje nisu obvezujuće, već se usklađuje s Direktivama. Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.). Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Prema Direktivi 2005/36/EZ podnošenjem prijave pružatelj usluge iz druge države članice dobiva pravo pristupa uslužnoj djelatnosti na cijelom državnom području dotične države članice. Obveza polaganja 21 posebnog ispita za svaku županiju kako bi se djelatnost turističkog vodiča mogla obavljati na cijelom području države članice predstavlja teritorijalno ograničenje za pružatelje usluga, a što je i razlog nepriznavanja kvalifikacija turističkog vodiča stečenog u Republici Hrvatskoj u drugim državama članicama. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontektu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča.
222 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.
223 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nažalost ovim izmjenama i dopunama Zakona nisu riješene dvije vrlo bitne stvari, koje imaju za cilj štiti povijesno-kulturnu baštinu Republike Hrvatske i njezin doživljaj, a to su popis zaštićenih lokaliteta - kao osnovni resurs kompletnog turističkog proizvoda i najjače privredne grane RH te program stručnog ispita za turističkog vodiča, već se oni predviđaju urediti pravilnicima koje donosi ministar turizma (članak 70. točka 4. i članak 71. točka 6.). U tom je smislu potrebno istaknuti da zaštićeni lokaliteti trebaju imati zakonski tretman i u Zakonu o pružanju usluta u turizmu. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) propisa uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine.
224 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI EU ne traži izmjenu kako navodite jer je Europska Komisija dala konkretan odgovor: "Obrazovna su pitanja u nadležnosti država članica. U granicama nediskriminacije, proporcijonalnosti, svaka članica može sama zakonski uvjetovati pristup određenom zanimanju posjedovanjem određene kvalifikacije, te utvrditi razinu i vrstu potrebnog znanja". Nije prihvaćen Obrazovna pitanja jesu u nadležnosti država članica, ali je priznavanje stručnih kvalifikacija i privremeno i povremeno pružanje usluga od strane državljana drugih država članica regulirano Direktivom na razini Unije, stoga svako zahtijevanje dodatnog obrazovanja vodiča iz drugih država članica mora biti u skladu s odrebama Direktive.
225 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, ovim izmjenama trebalo je rpedvidjeti da obrazovanje vodiča provode fakulteti, da je za biti vodič potrebno imati završenu najmanje četverogodišnju srednju školu te je trebalo jasno definirati razinu poznavanja hrvatskog jezika. Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
226 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Jedine promjene koje imaju uporište u struci, ali i u predmetnim Direktivama na koje se pozivate, a kojima bi se zaštitila struka turističkog vodiča, ali i potrošačima omogućilo da za svoje novce dobiju kvalitetnu uslugu što je jedan od zahtjeva EU jesu sljedeće promjene: 1. Podjela teritorija po turističkim regijama, a ne županijama i sukladno tome polaganje posebnog dijela ispita po turističkim regijama i stjecanje regionalne, a ne nacionalne licence. 2. Zaštita lokaliteta odbacivanjem smanjenja broja lokaliteta i unosom istih u Zakon o pružanju usluga u turizmu, a ne definiranje Pravilnikom o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) 3. Uvođenje dvogodišnje edukacije vodiča uz pripadajući broj ECTS bodova sukladno EN15565:2008 i propisivanje iste Zakonom o pružanju usluga u turizmu, a ne Pravilnikom 4. Ukidanje dozvole privatnim učilištima za provođenje izobrazbe odnosno pooštravanje uvjeta izvođenja izobrazbe i određivanja kriterija pod kojim netko može biti predavač u sklopu ove izobrazbe te određivanje minimalnog i maksimalnog broja polaznika koje se na dvogodišnjoj razini može upisati 5. Polaganje ispita za stjecanje licence pred komisijom MINTS-a (kao za Voditelje poslovnica), a ne na privatnim učilištima 6. Razinu poznavanja hrvatskog jezika na B2 razini za vodiče iz EU i trećih zemalja koji usluge turističkih vodiča pružaju na stalnoj ili privremenoj osnovi 7. Jasne i nedvosmislene uvjete priznavanja reciprociteta i omogućavanja kolegama iz EU i iz trećih država da vode na području RH 8. Uspostavu Središnjeg registra turističkih vodiča Ivana Karanikić, licencirani turistički vodič za PGŽ, LS, IŽ i Grad Zagreb Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma te stručni nositelj ostaje pri postojećem zakonskom uređenju. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Vezano uz državljane trećih zemalja, oni mogu pristupiti polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča samo ako u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Rješenje o ispunjavanju uvjeta za turističkog vodiča se neće upisivati u Središnji registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu zbog tumačenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Porezne uprave da samim upisom u regstar vodiči automatski registriraju slobodno zanimanje. Izmjenama i dopunama ovoga Zakona iz travnja 2020. godine, radi rješavanja statusnih problema turističkih vodiča, brisana je odredba prema kojoj se navedeno rješenje upisuje u Središnji registar.
227 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Stav MINTS: Nadalje, Nacionalnim programom reformi 2020., kroz reformski prioritet „4.1.1. Unaprjeđenje poslovnog okruženja“ s ciljem održivog gospodarskog rasta i razvoja predviđena je liberalizacija tržišta usluga kroz olakšavanje pristupa reguliranim profesijama odnosno uklanjanje prepreka slobodi poslovnog nastana i pružanja usluga na unutarnjem tržištu…. Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnost posebnog dijela ispita. ODGOVOR: u dokumentu PROVEDBENI PROGRAM MINISTARSTVA TURIZMA I SPORTA ZA RAZDOBLJE 2021. – 2024. godine na koji se pozivate u predmetnom Prijedlogu, točnije čl. 13 Stvaranje uvjeta za jednostavniji pristup i uklanjanje prepreka za pristup slobodi poslovnog nastana i pružanja usluga na unutarnjem tržištu kroz izmjene propisa navodite sljedeće: „Nastavno na navedeni reformski prioritet, potrebno je izmijeniti Zakon om pružanju usluga u turizmu u dijelu koji se odnosi na reguliranu profesiju turističkog vodiča. Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu i Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU uređena je mogućnost pružanja usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvarivanje poslovnog nastana za regulirane profesije. Važeći Zakon propisuje da turistički vodič iz druge države članice koji želi privremeno i povremeno pružati usluge, može iste pružati na zaštićenim cjelinama (lokalitetima) samo ako položi posebni dio stručnog ispita, a isti je prema Zakonu i provedbenom propisu organiziran po županijama. Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnost posebnog dijela stručnog ispita za turističke vodiče.“ Suglasni smo s dijelom da je potrebno izmijeniti ZOPUT u dijelu koji se odnosi na reguliranu profesiju turističkog vodiča, ali ne nauštrb hrvatskih turističkih vodiča, marginaliziranjem i prostituiranjem struke. Iz navedenog je vidljivo da MINTS niti razumije važnost profesije turističkih vodiča niti ima plan i strategiju kako bi edukacija i regulativa trebale biti organizirane. Naime, jasno je da profesija turističkog vodiča, poput odvjetničke struke zahtijeva određena specifična znanja bez kojih se ne mogu prekogranično pružati usluge vodiča pa se iz tog razloga ista ne može uspoređivati s liječničkim, građevinarskim ili farmaceutskim djelatnostima koje nemaju graničnih barijera. U dokumentu pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017 pod nazivom: „KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA o preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga, u Odjeljku I Kontekst regulative u području profesionalnih usluga navodi se sljedeće: „Regulativa u području profesionalnih usluga u nadležnosti je država članica. Njome se želi osigurati zaštita ciljeva od općeg interesa. Poseban način na koji države članice reguliraju profesije proizlazi iz niza čimbenika kao što su: važnost koju društvo pridaje posebnim ciljevima od općeg interesa koje treba štititi; učinkovitost raznih upravnih i pravosudnih nadzornih sustava; gospodarski uvjeti; relativna gospodarska važnost sektora za dotičnu državu i snaga interesnih skupina….. Kombinacija tih čimbenika i procjene politika koje iz nje proizlaze dovele su do donošenja različitih regulatornih modela. Postojanje različitih modela nije problem. Cilj stoga nije izravno ili neizravno nametanje bilo kojeg regulatornog modela u cijelom EU-u.“ Iz navedenog je jasno da nam EU ništa ne nameće već da nam ostavlja otvorene ruke. Nadalje, u istom dokumentu, pod II.7. Turistički vodiči navodi se sljedeće: „Profesija turističkog vodiča zakonski je uređena u 14 država članica, Austriji, Bugarskoj, na Cipru, u Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Litvi, Mađarskoj, na Malti, u Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Španjolskoj, uz brojne značajne razlike u pogledu intenziteta regulative…. Opravdanje za regulativu u pogledu turističkih vodiča i njezinu razmjernost potrebno je pažljivo procijeniti kako bi se osiguralo da ograničenja budu usmjerena samo na ono što je potrebno kako bi se spriječila šteta po kulturno bogatstvo države članice.“ Preporuka, a ne obveza Komisije, prema istom dokumentu glasi: Hrvatska i Italija trebale bi učiniti sljedeće: i. razjasniti zakonski okvir kojim se uređuje turističko vođenje s obzirom na različitu regionalnu regulativu koja kao da ometa pristup tržištu i koja utječe na nacionalne pružatelje usluga i one koji pružaju privremene usluge; ii. revidirati popis znamenitosti rezerviranih za osobe s posebnim kvalifikacijama i razmotriti razmjernost svake rezervacije.“ Ako zanemarimo pogrešan prijevod 's obzirom na različitu regionalnu regulativu' (eng. 'given the diverging regional regulations' tal. ' date le divergenze normative a livello regionale') – ne radi se o različitoj regionalnoj regulativi nego o regulatornim razlikama odnosno pravnim razlikama koje u Hrvatskoj u ovom trenutku ne postoje jer je Zakonom jasno određeno tko može biti turistički vodič i pod kojim uvjetima, kako za nacionalne pružatelje tako i za one na privremenoj i povremenoj osnovi. Osim toga, EU jasno definira pojam 'Zaštite stručnog naziva' pa tako kaže da se isto odnosi na zakonodavstvo kojim se dodjeljuje pravo na poseban profesionalni naziv (kao što su odvjetnik, arhitekt, turistički vodič) onima koji ispunjavaju posebne uvjete, najčešće nositeljima posebnih kvalifikacija. Ivana Karanikić, licencirani turistički vodič za PGŽ, LS, IŽ i Grad Zagreb Primljeno na znanje Vezano uz prvi dio komentar u kojem navodite citirane dijelove Nacionalnog program reformi, 2020. koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici 30. travnja 2020., iz dijela pod naslovom 4. Glavni ciljevi, reformski prioriteti i mjere ekonomske politike, 4.1.1. Unaprjeđenje poslovno okruženja, Liberalizacija tržišta usluga te navodite citirane dijelove iz Provedbenog programa Ministarstva turizma i sporta za razdoblje 2021. – 2024. godine, 13. Stvaranje uvjeta za jednostavniji pristup i uklanjanje prepreka za pristup slobodi poslovnog nastana i pružanja usluga na unutarnjem tržištu kroz izmjene propisa, u nastavku ističemo kako: važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu je regulirana profesija turističkog vodiča, odnosno pružanje usluga turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, koje nisu predmet izmjena i dopuna Zakona koji se nalazi na eSavjetovanja. Naime, Nacionalni program reformi 2020. i Provedbeni program Ministarstva turizma i sporta za razdoblje 2021. – 2024. govore u uklanjanju prepreka za pristup slobodi poslovnog nastana i pružanja usluga na unutarnjem tržištu, što su temeljna načela Europske unije i slobode tržišta. Uz turističke vodiče u Nacionalni program reformi 2020. navode se i druge regulirane profesije u Republici Hrvatskoj kao što su fizioterapeuti, ljekarnici, voditelji turističkih agencija, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici, revizori i dr. Naime, u pogledu slobode pružanja usluga na području cijele Europske unije ne bi smjela postojati ograničenja. Ukoliko države članice Europske unije postavljaju određena ograničenja, tada vam skrećemo vam pažnju na članak 5.b Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „(1) Uvjeti kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje ne smiju utjecati izravno ili neizravno na diskriminaciju na temelju državljanstva ili boravišta. (2) Uvjeti kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje moraju biti opravdani zaštitom javnog interesa. (3) Zaštita javnog interesa iz stavka 2. ovoga članka može se objektivno opravdati na temelju javne politike, javne sigurnosti, javnog zdravlja ili prevladavajućim razlozima od javnog interesa, kao što su: očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti; zaštita potrošača, primatelja usluga i radnika; jamstvo odgovarajuće sudske zaštite; osiguravanje pravednosti trgovinskih transakcija; borba protiv prijevara i sprečavanje utaje ili izbjegavanja poreza te očuvanje učinkovitosti fiskalnog nadzora; prometna sigurnost; zaštita okoliša i urbanog okoliša; zdravlje životinja; intelektualno vlasništvo; zaštita i očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine; ciljevi socijalne politike i ciljevi kulturne politike. (4) Pod prevladavajućim razlozima od javnog interesa iz stavka 3. ovoga članka ne podrazumijevaju se razlozi isključivo gospodarske prirode ili administrativni razlozi.“ Nastavno na vaš komentar i dokument pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017. godine želimo naglasiti kako se u pogledu: a) dokumenta pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017. godine radi o Komunikaciji Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, Europskom Gospodarskom I Socijalnom Odboru i Odboru Regija o Preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga. (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX%3A52016DC0820). Predmetni dokument je objavila Europska komisija –Komunikaciju iz siječnja 2017. godine - koja sadrži niz preporuka koje su upućene svim državama članicama, pa tako i Hrvatskoj, o reformama koje su nužne u području svih profesionalnih usluga. Ovdje se radi o preporuci Europske komisije koja nije zakonodavni akt. Preporukama se ne dodjeljuju nikakva prava ni obveze onima kojima su upućene, ali mogu pružiti smjernice u pogledu tumačenja i sadržaja prava EU-a. Međutim naglašavamo, kako se sve država članice Europske unije moraju pridržavati obvezujućih pravnih akta Europske unije: a to su EU uredbe, EU direktive i EU odluke. Prethodno citirane odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) su preuzete iz obvezujućih Direktiva EU, Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU, stoga obveza uklanjanja prepreka za pristup slobodi poslovnog nastana i pružanja usluga na unutarnjem tržištu u Republici Hrvatskoj proizlazi iz nacionalnog propisa koji je utemeljen na pravu EU, sa kojim u skladu moraju biti sve države članice Europske unije. Vezeno uz citirani dio:“…. Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnost posebnog dijela stručnog ispita za turističke vodiče.“ Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče NE regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) propisa uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča.
228 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Stav MINTS: Predmetne izmjene i dopune Zakona provode se zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona. Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije, obrazloženo mišljenje. ODGOVOR: ZDTVH je i od MINTSa i od Europskog suda zatražila informaciju o kojim se to prekršajima radi i što se od navedenih prekršaja odnosi na turističke vodiče. I MINTS i EU Sud su to odbili. MINTS je dao šturo obrazloženje da su se pobunili Slovenci, EU Sud je zahtjev odbio s obrazloženjem da prema njima, sukladno čl.4.st.2 i 3 Uredbe 1049/2001, ne postoji prevladavajući javni interes za objavom takvih podataka. Temeljem čl.8 Općih odredbi Direktive 2006/123/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu koje prevladavajući javni interes definiraju kao „razloge koji su kao takvi priznati u sudskoj praksi Suda, a uključuju sljedeće: javni red, javnu sigurnost, javnu zaštitu, javno zdravlje, očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti, zaštitu potrošača, primatelja usluga i radnika, poštene poslovne transakcije, borbu protiv prijevara, zaštitu okoliša i urbanog okoliša, zdravlje životinja, intelektualno vlasništvo, očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, ciljeve socijalne i kulturne politike“, smatram da, obzirom da se predložene izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu očito temelje na zahtjevima EU koje MINTS krije kao zmija noge, da žele donijeti novi Zakon koji se tiče svih nas tako da udovolje zahtjevima Komisije, a da mi nismo apsolutno sigurni je li u tom 'sporu' ključni problem vodička struka ili nešto drugo. Stoga zahtijevam da se ZDTVH dostavi tražena dokumentacija jer itekako postoji prevladavajući javni interes za objavom istih. Ivana Karanikić, licencirani TV za PGŽ, LS, IŽ i Grad Zagreb Nije prihvaćen Povreda prava Europske unije u vezi s Direktivom 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima i člankom 38.a važećeg Zakona, odnosi se na pitanje izdavanja vaučera i povrata novca putnicima za neizvršene ugovore o putovanju u paket aranžmanu te nema veze s pružanjem usluga turističkog vodiča. Vezano uz povredu prava Europske unije koja se odnosi na pružanje usluga turističkog vodiča Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske podnijela je Ministarstvu turizma i sporta zahtjev za pristup informacijama, o čemu je službenik za informiranje donio rješenje, u kojem su detaljno obrazloženi razlozi odbijanja zahtjeva. Naime, Ministarstvo turizma i sporta nije u mogućnosti pružiti uvid u tražene informacije na temelju članka 5. stavka 1. u vezi s člankom 4. stavkom 2. Uredbe 1049/2001, s obzirom da je, u bitnom, riječ o dokumentu koji se odnosi na postupak ispitivanja moguće povrede prava Europske unije od strane Republike Hrvatske, koji može dovesti do pokretanja sudskog postupka (tzv. infringment) protiv Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije, zbog povrede prava Europske unije na temelju članka 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a otkrivanje takvog dokumenta ugrozilo bi zaštitu svrhe predmetnog postupka i njegovo neometano odvijanje.
229 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI EU Republiku Hrvatsku po pitanju profesije turističkih vodiča nije ničime uvjetovala, a još manje naredila bilo kakve izmjene. Od Republike Hrvatske su kroz dokument pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017 zatražene 3 stvari: 1. koje se odnose na sve države članice - razmotriti opravdanost i razmjernost regulative za profesiju turističkih vodiča 2. koje se odnose na Hrvatsku i Italiju - razjasniti zakonski okvir kojim se uređuje turističko vođenje s obzirom na različitu regionalnu regulativu koja kao da ometa pristup tržištu i koja utječe na nacionalne pružatelje usluga i one koji pružaju privremene usluge 3. koje se odnose na Hrvatsku i Italiju - revidirati popis znamenitosti rezerviranih za osobe s posebnim kvalifikacijama i razmotriti razmjernost svake rezervacije. Navedene zahtjeve je EU prema Hrvatskoj (kao i drugim državama članicama) postavila nakon što je prvobitno od svih zatražila da odgovore na određena pitanja koja su predstavljala okvir razumijevanja regulatornosti profesije turističkog vodiča, a mi smo zgroženi polupismenim i apsolutno neprofesionalnim odgovorima naše države te zahtijevamo da nam se dostavi ime i prezime i funkcija osobe koja je bila odgovorna za dostavljanje navedenih informacija jer je navedenim odgovorima nedvosmisleno Europskoj uniji poslala poruku da će našu profesiju regulirati sukladno svim zahtjevima koji se pred njih postave, neovisno o tome jesu li utemeljeni i održivi ili nisu. U nastavku vam donosim samo 2 pitanja i sramotna hrvatska odgovora, ali i koncizne i jasne odgovore Malte i Cipra. 3. What specific risks or benefits have you identified that your measure(s) is designed to, respectively, minimise or maximise? HRVATSKA: Tourists go on holidays not only for leisure but also for a personal experience, they want to learn something new, meet local people and customs during travel. In the context, if tourists go on trips organized by travel agency, the tourist guide will guide as a link between them and the places they visit. Tourists are mostly oriented towards the guide: they listen his tales about monuments or localities so they learn new things. If the guide is unprepared, for example, if he reads facts from the pap and does not know the local customs or he cannot interpret them, tourists will be unsatisfied because they will not experience the locality, will not hear any memorable powerful story. Tourist guide who does not own specific knowledge about the locality or area in which the services are provided cannot properly interpret the cultural, natural, historical, traditional heritage and identity of the country. CIPAR: The measure is necessary: a) to protect consumers and recipients of services from obtaining services of poor or substandard quality or which do fulfil the requirements of the relevant national Law and b) to minimize the risk of misinforming or misleading on area specific information provided regarding the history and art of Cyprus, the archaeological and historical sights and the natural environment and the modern life of the Republic and hence safeguard the cultural, historical, archaeological and artistic heritage of Cyprus. MALTA: History and Culture are explained up to the optimum level and standard. In this respect tourists will be offered a high level of standard since by seeking the services licensed tourist guide, the consumer is reassured that services are provided by a qualified tourist guide. Thanks to this service the Cultural, Historical, Archaeological and Artistic Heritage are being safeguarded thanks to the interest generated. 4. How specifically do your measures operate to minimise the risk(s) or maximise the benefit(s) identified in question 3? HRVATSKA: Secondary education degree and the professional exam, which is the final act of checking the knowledge and competencies of the tourist guide, is a required education minimum for providing tourist guide services, but that does not give the guide specific knowledge required for guiding the tour. Therefore, tourist guides, besides general knowledge, must have specific knowledge of the locality or area in which the services are provided because such knowledge is seen as a necessary precondition for ensuring the required level of interpretation of cultural, natural, historical, traditional heritage of Croatia and its identity at all. CIPAR: The possession of very specific area knowledge linked to the country i.e. knowledge of the history and art of Cyprus, of the archaeological and historical sites and of the natural environment and the modern life of the Republic, by a Tourist Guide safeguards the accuracy and transparency of the information provided. Tourist Guides provide services exclusively in the specified area (Cyprus) for which they are qualified according to their training at his particular qualification of area specific knowledge ensures a high level of quality of the service provided and preserves the professional standards in the tourism industry as well as safeguards the cultural, historical, archaeological and artistic heritage of Cyprus. MALTA: By having licensed tourist guides it ensures that a tourist guide providing such services in Malta is competent and has the necessary qualifications to act as a touristguide, meaning that that consumers are provided with the correct information on Maltese heritage and culture. The specific training provides the tools for communicatthat can inspire the interest of the tourist towards the heritage. The training provided identifies the Historical- artistic, Cultural, and Environmental Heritage that the Gdemonstrates to know, in order to be able to interpret, explain and disseminate the correct knowledge. The visitors will feel welcome and would potentially come backAuthority provides a continuous professional development course every 2 years for all licensed guides. Ivana Karanikić, licencirani TV za PGŽ, LS, IŽ i Grad Zagreb Nije prihvaćen Nastavno na vaš komentar i dokument pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017. godine te odgovore Republike Hrvatske na 2 pitanja na engleskom jeziku (za usporedbu dostavljate odgovore Mlate i Cipra), želimo naglasiti kako se u pogledu: a) dokumenta pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017. godine radi o Komunikaciji Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, Europskom Gospodarskom I Socijalnom Odboru i Odboru Regija o Preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga. (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX%3A52016DC0820). Predmetni dokument je objavila Europska komisija –Komunikaciju iz siječnja 2017. godine - koja sadrži niz preporuka koje su upućene svim državama članicama, pa tako i Hrvatskoj, o reformama koje su nužne u području svih profesionalnih usluga. b) vezano uz druge podatke na koje se pozivate - odgovore Hrvatske na 2 pitanja na engleskom jeziku (za usporedbu navodite odgovore Mlate i Cipra), radi se o podacima iz baze podataka koju vodi Europska komisija sukladno Direktivi 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i izmjeni nevredne direktive Direktivom 2013/55/EZ (koja je stupila na snagu 18. siječnja 2016. godine) o reguliranim profesijama u svim državama članicama, a koja služi svima onima koji se žele informirati o određenoj reguliranoj profesiji u nekoj od država članica Europske unije: https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/index.cfm. Sve države članice, pa tako i Republika Hrvatska, su bile u obvezi, prve podatke za sve regulirane profesije, dostaviti Europskoj komisiji najkasnije do 18. siječnja 2016. godine, kada je na snagu stupila Direktiva 2013/55/EU, odnosno kada je na snagu stupio Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15) kojima su naveden Direktive EU-a (2005/36/EZ i 2013/55/EZ) prenesene u nacionalno zakonodavstvo. Provedba navedenog Zakona je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koje je ujedno zaduženo za popunjavanje iste baze za sve regulirane profesije u Republici Hrvatskoj, na temelju podataka koje dostavljaju tijela državne uprave na godišnjoj bazi. Također skrećemo pažnju kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17), stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine, nakon toga su uslijedile njegova izmjene i dopune u 2019. i 2020. godini, ali ne u području regulirane profesije turističkog vodiča.
230 TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, Turistička zajednica grada Splita ovim putem ne podržava Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ne slažemo se sa novim prijedlogom Zakona kojim će se omogućiti da turistički vodiči iz drugih država članica EU kao i ne EU rezidentima bez posebne provjere znanja o kulturnoj baštini te bez provjere znanja hrvatskog jezika budu ovlašteni pružati usluge turističkih vođenja u RH. Smatramo kako bi predmetne izmjene Zakona umanjile ili ugrozile kvalitetu interpretacije hrvatske kulturne baštine, običaja i povijesnih događaja, dovele do pojave nejolajne konkurencije te degradirale struku hrvatskih vodiča. Turistički vodiči Republike Hrvatske su iznimno vrijedni ambasadori hrvatskog turizma, a ujedno i najbolji interpretatori bogate kulturno-povijesne baštine naše zemlje. Stav TZGS je da se ovim dopunama i izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu hrvatske turističke vodiče stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na kolege iz ostalih EU zemalja te ovim putem apeliramo na Ministarstvo turizma i sporta da se uvaže stavovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske prilikom usvajanja zakonskih izmjena i dopuna, a sve kako bi se zaštitili građani, kultura, povijest i baština Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
231 OBORD d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, oštro se protivimo ovakvom prijedlogu! EU koja je pokrenula postupak protiv RH vezano uz povrede prava potrošača, također je i osigurala financijska sredstva za pomoć poduzetnicima. Turističke agencije NE posluju već gotovo godinu dana, sve fiksne troškove pokrivamo iz sredstava na računu (a ta sredstva su uplate potrošača) i zaista ne možemo izvršiti povrate putnicima 14 dana od nekog xy trenutka. Da bi mogli opstati, a samim time i zaštititi financijska sredstva naših putnika, mi moramo početi imati prihode - posao mora krenuti, ili država može pomoći sa bespovratnim sredstvima! Akontacije i depoziti za hotele (i druge kooperante) plaćeni su još 2019., cijelu 2020. država traži da plaćamo sve režijske troškove i sada ćemo još dobiti datum od kad smo obavezni izvršiti povrat u roku 14 dana. Pa ljudi moji, to zaista ne ide! Potrošači se ne štite ovim prijedlogom zakona - već zasigurno agencije odlaze u stečaj i ono novaca što je na računu će država "pojesti" prije nego se pojedinci uspiju naplatiti. Primljeno na znanje Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad.
232 Sonja Lovrić-Lilić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovaj prijedlog zakona je zaista ponižavajući! Iako su naši predstavnici bili u radnoj skupini vezano za ovaj prijedlog, očigledno ih nitko nije „doživio“ kao stručnjake. Da ste ih poslušali, mi vodiči ne bismo sada pisali ovdje komentare. Strani turistički vodiči postaju hrvatski turistički vodiči. Ne trebaju niti edukaciju niti znanje hrvatskog jezika. Stranci će nam uzimati posao. O tumačenjima povijesti neću niti govoriti. Da ste samo jednom poslušali nekog stranog pratitelja kako tumači povijest, promijenili bi mišljenje. Zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko 5 500 vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Sudeći po ovom postupku, ni ja ne očekujem ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. „Naše“ ministarstvo nije iskoristilo primjer modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini.. Da, radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan prijedlog članova radne skupine nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ni ja se ne mogu oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Kao i brojni drugi kolege, i ja sam sam vjerovala da naše resorno Ministarstvo štiti naše interese. Ako ovaj prijedlog „prođe“, izdani smo kao struka. Poslušajte struku, ugledajte se na zemlje (kao Grčka i Cipar) koje štite svoju baštinu i općenito svoje nacionalne interese! Nije prihvaćen Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz razinu znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
233 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.“
234 Ajlin Andreis Sarun PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zanima kakav će biti položaj postojećih vodiča sa položenim nekim županijama u odnosu na nacionalne vodiče? Hoće li im se automatizmom priznati nacionalna iskaznica? Ili će i oni morati polagati novi ispit? Šteta što su naši zakoni toliko nepromišljeni i nedorečeni da uvijek ostavljaju prostor za različito tumačenje. Kada sam ja polagala za Dalmatinsku makroregiju 1986. godine tečaj je trajao 6 mjeseci, sada traje 3 tjedna, a po novom prijedlogu bi trajao valjda dva dana? Zašto se želi smanjiti kvaliteta zbog pogodovanja određenim naredbama iz EU? Zašto ne zaštitimo svoje interesa poput nekih turističkih zemalja? Zaista šteta. Primljeno na znanje Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
235 Kristina Maškarin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja objavljenog ovdje pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja po vama propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o medjusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, izmedju ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, a netko od kolega je u komentarima ispravno primjetio da se radi o pogodovanju stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema medjudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vodjenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilatteralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti tur.vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvaklifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zdnje dvije godine) jer ih ne vide i neznaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a bome ni punjenju proračuna. Ispada da sve nabrojeno baš i nije tako važno kad se od svega tako lako odriče. U "all inclusive" resortima u vlasništvu stranih korporacija imate ćete tako 0 učinak na gospodarstvo RH, na zapošljavanje, na održivost i autohtonost destinacije, a turizam bi se mogao od pokretača i lokomotive hr gospodarstva, metastazirati, pa će još ispasti da subvencioniramo strane multinacionalke ( što se zapravo u ovoj pandemiji već i dogodilo!! ). Tragikomično. Ne radi se ovdje o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakov zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste Eu nisu unisoni. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno izmedju ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Usporedba; povremeno krivo parkiram u nekoj stranoj državi, pa ne moram plaćati kaznu jer sam tamo gle čuda: samo privremeno! To vi ovdje uvodite u zakon?! Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zaopravo neodgovorno. Unazad nekoliko godina pokrenut projekt Turizam365 je jedan od vrhunskih promašaja u praksi (osim na papiru naravno), a sad još u ovim posebnim okolnostima i pandemije i potresa, dodatno se srozava struka i cijela gospodarska grana. Zato bi bilo dobro da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima, kako je opet netko od kolega ispravno primjetio; za sitne novce, judine škude. Domaće agencije nemaju te privilegije koje se ovakvim zakonom ovdje otvaraju i omogućuju stranim tour operaterima i to preko grbače nas hrvatskih turističkih vodiča. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu ponizujete sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Urušavate nakon ovog i onu toliko omiljenu parolu da je ČOVJEK KLJUČ USPJEHA U TURIZMU. Pa ako mislite daje to strani vodič, najbolje da svi stvarno iselimo. Zato podržavam reakciju ZDTV-a i sve što su do sada s pravom iskomentirali kolege. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje b2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Kristina Maškarin, vodič, predsjednica UTV Rab Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.“
236 Ruth Gajic PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, radim kao vodič u dubrovačko-neretvanskoj županiji, s gostima s njemačkog govornog područja. Doselila sam se prije više od 10 godina, inače sam iz Njemačke. Mogu reći da mi ne bi palo na pamet raditi kao vodič u prvim godinama, jer treba dosta znanja o Hrvatskoj i njezinim različitim regijama, o mentalitetu, kulturu, poviješću itd. Učila sam hrvatski jezik, te ovdje sam pohađala tečaj turističkog vodiča. Tečaj od nekoliko tjedana za pojedinačne regije (bilo bi županije ili regije), kako je sada praksa u Hrvatskoj, je apsolutni minimum da se stegne neko znanje. Bilo bi vrlo šteta ako Hrvatska dopusti strane vodiče bez dubljih znanja o zemlji i regiji, jer se izgubi kvalitetno vođenje grupa. Ljudi koji nemaju znanja o Hrvatskoj neka rade kao animator ili pratitelj, ali za vodiča je potrebno da se zadržava barem današnja razina obrazovanja. Nije dobro da se sve države EU-a usklađivaju na nekoj niskoj razini, neka budu dobro obrazovani stručnjaci kao grčki vodiči naši uzori! Želim spomenuti da i u mojoj rođenoj zemlji, u Njemačkoj ima puno gradova koji organiziraju dosta zahtjevne tečajeve za svoje turističke vodiče, često s puno zahtjevnijim programom nego u Hrvatskoj. Nije potrebno da hrvatski državni sustav zakonom ponižava status svojih turističkih vodiča, koji igraju važnu ulogu kao "diplomati" ove zemlje jer ostavljaju dugotrajan utisak na strane goste i njihovim mišljenjima o Hrvatskoj. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
237 Jasminka Kozić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, Kao vodič radim već preko 10 godina, većinom s gostima s njemačkog govornog područja a položila sam ispite za 6 županija. Da bi došla do te razine znanja uložila sam dosta vremena i novca pa me naravno brinu najavljene promjene od strane ministarstva turizma i sporta. Brine me koliko će naše ministarstvo strancima „pojednostaviti“ polaganje ispita i dobivanja dozvola za rad u RH. Na internetu sam pronašla oglas za seminar za turističkog vodiča u Minhenu: za 280 eura a u trajanju od tri dana, učesnici mogu dobiti diplome. Dalje piše da se s tom diplomom može vodit u zemlji i inozemstvu ! Ovakav njemački model, podjele diplome bez ikakve garancije znanja, Hrvatskoj ne bi trebao služiti kao primjer. Za nas je puno bolje da uzmemo primjer Grčke i Cipra koji kao i mi imaju dobro razvijeni turizam i štite svoje nacionalne interese. U Hrvatskoj imamo oko 5 500 kvalificiranih turističkih vodiča čime ovo zanimanje nije deficitarno. Svatko tko se je upisao u registar turističkih vodiča učinio je to s namjerom da radi kao vodič. Znači ima nas dovoljno! Iz tog razloga ne treba spuštati kvalitetu obrazovanja kako bi udovoljili nečijim željama da glume „turističkog vodiča“ nego ostaviti postojeće visoke standarde obrazovanja. Ne treba u velikoj mjeri sužavati broj zaštićenih lokaliteta a naročito ih ne svesti samo na jednu crkvu ili katedralu u staroj povijesnoj jezgri. Po mojoj logici ako bi se smanjio broj lokaliteta onda bi se trebao povećati opseg općeg dijela tečaja. Jer se ipak radi o nacionalnoj licenci koja bi trebala obuhvatiti područje cijele RH. Negdje se mora obraditi ta velika količina potrebnih informacija !!! Povijest se mora znati, terenska nastava se mora odradit. Pa smo opet na istom, sa zaključkom da se mora učiti i naučiti. Ministarstvo bi se svakako trebalo savijetovati sa strukom. Mi vodiči nikako nismo spremni na diskriminaciju, da se od drugih zahtjeva puno manje znanja nego što se je zahtijevalo od nas. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
238 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Vaš prijedlog :- izmijeniti odredbe kojima je propisano da se posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče polaže posebno za svaku županiju- nije potreban, suvišan je!!! Obrazloženje: Strani vodiči nisu diskriminirani, već kao i domaći moraju položiti dodatne kvalifikacije da bi vodili na zaštićenim lokalitetima. Svjedoci smo toga da su strani vodiči već položili te ispite, dakle ništa ih u tome ne spriječava, tako da se niti ne krši Direktiva na koju se pozivate, budući im je već osigurana sloboda poslovnog nastana i slobodno kretanje usluga između država članica. Ista direktiva predviđa: "države članica nisu obvezne liberalizirati usluge od općeg gospodarskog interesa..." Također: " Ova Direktiva ne dovodi u pitanje mjere poduzete od država članica, u skladu sa zakonima Zajednice, s obzirom na zaštitu ili promicanje kulturne i jezične raznolikosti....." Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
239 Rajko Guščić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e- savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 3 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvar Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
240 Rajko Guščić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, Moje ime je Rajko Guščić i licencirani sam dugogodišnji vodič iz Varaždina i imam položenih nekoliko županija: Međimursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Požeško-slavonsku, Vukovarsko-srijemsku, Osječko-baranjsku i Brodsko-posavska županija. Najčešće radim kao pratitelje za inozemne destinacije i primjećujem da se nalazimo u nepovoljnijoj poziciji u odnosu na ostale vodiče i pratitelje u EU. Mnogi vodiči EU nemaju licencu za vodiče nego samo dokumente koje su im izradile njihove agencije i s njima bezbrižno vode po cijeloj EU jer su njihove države uredile takve odnose i mogućnosti. A kao što vidimo iz ovog vašeg prijedloga i kod nas bi bilo isto. Smatram to izuzetno nepravednim. Kao što vidimo mi smo našu zemlju ponudili na pladnju svim vodičima i to ne samo iz EU nego i ostalima, pa Vas eto pitamo ako smo mi kao struka dali vama prijedloge, a vi ih niste uvažili, jeste li se barem potrudili da u tim istim državama dogovorite reprocitet. Tako da hrvatski vodiči mogu slobodno voditi po državama članicama EU i to naravno ne po zaštićenim lokalitetima, jer je do sada bila praksa da to nisu mogli. Mi smo morali uvijek uzimati lokalne vodiče i plaćali ih od 120 do 200 €, a da nismo, kazne su oko 2500 € za vodiče i za agencije do 5500 €. Važno je kazati da vodiči iz Slovenije, Austrije, Češke, Njemačke, Danske, Švedske, Mađarske itd. mogu voditi po Veneciji, Beču, Pragu itd., a da za to ne snose posljedice (govorimo o ne zaštićenim lokalitetima, ali u praksi vode sve). Jer su njihove vlade uredile odnose i zaštitile maksimalno svoje građane u državama EU. Na ovaj način pošto naša država nije uredila odnose sa drugim državama EU, hrvatski vodiči su tretirani u EU državama kao vodiči koji nisu iz država članica EU kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina itd. Primjer Venecija 15.2.2020. Karneval u Veneciji i Valentinovo u Veroni naplaćene su globe Hrvatskim, Srpskim, Bosanskim, Crnogorskim vodičima u vrijednosti čak oko 40 000 € (mi smo imali lokalnog vodiča pa smo bili u boljoj poziciji), a dok su vodiči koji isto tako nemaju lokalnu licencu iz Slovenije, Njemačke, Danske i drugih država EU kojima su njihove države uredile odnose slobodno prolazili pored kontrole bez da su bili provjeravani. Mislim da gosti iz tih zemalja imaju puno veći standard od nas da si priušte lokalnog vodiča. Stoga ne razumije ovakav kmetski, podanički pristup da mi dopustimo svim vodičima da vode po našoj domovini i za to ne snose posljedice, a mnogim našim ljudima je to jedino sredstvo življenja. Još bih razumjeli ovaj pristup da se Ministarstvo turizma uz pomoć EU parlamentaraca založilo u Bruxellesu i omogućilo nam jednake radne uvjete barem u državama EU. Kada bismo imali uređenu situaciju hrvatski vodiči imali bi i europsku vodičku karticu kojom možemo dobiti i besplatne ulaznice i mnoge prednosti, kao npr. ulaz u Koloseum u Rimu itd. Stoga vas molimo da uvažite sve prijedloge struke koje su vam napisali kolege i tako ćete zapravo najbolje zaštiti svoje građane. Ovo nije ništa novo, nego se trebaju iskoristiti postojeća iskustva europskih država koje su to već uredile. Vodič Rajko Guščić! Primljeno na znanje Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
241 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovim zakonom omogućit će se turističkim vodičima iz drugih država članica EU da bez posebne provjere znanja o kulturnoj baštini budu ovlašteni pružati usluge turističkih vođenja u RH, uz izuzetke zaštićenih lokaliteta a koji bi, usvajanjem dodatnih pravilnika, bili svedeni na minimum. Time se degradira struka turističkog vodiča a hrvatski turistički vodiči se dovode u neravnopravan položaj. Protivim se ukidanju stručnog ispita po županijama jer nacionalni vodič ne može prenijeti i sačuvati tolika i tako različita neopipljiva kulturna dobra RH, razne usmene predaje, obrede, znanja i umijeća. Duh grada, može prenijeti samo vodič koji posjeduje kvalifikaciju za određeno specifično područje. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
242 Ivica Profaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Koliko vidim, predviđeno je da će i stranci - bez obzira na kvalifikaciju koju donose sa sobom - morati polagati posebni dio stručnog ispita, i to na nacionalnoj razini kao i domaći vodiči. Ono što smatram nedovoljno razrađenim jest problem poznavanja hrvatskog jezika. U slučaju domaćih vodiča postojeća odredba o poznavanju hrvatskog jezika "u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča" možda je (makar ne uvijek) mogla imati smisla s obzirom da je jedan od uvjeta za polaganje bio (i još je) i onaj o završenoj srednjoj školi, pa pretpostavljam da se smatralo da onaj tko završi srednju školu u Hrvatskoj dovoljno poznaje i hrvatski jezik. No, kod stranaca to nije slučaj, i smatram da je nužno odrediti stupanj poznavanja hrvatskog jezika, ravan onome koji se stječe završetkom srednje škole. Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
243 Lumani PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani; Koristim priliku referirati se na postojeći prijedlog „liberalizacije „ usluge turističkog vodiča. Prije svega želim istaknuti ignoriranje temeljnog načela kojim se vodi svaki ili barem velika većina kolega vodiča na prostoru RH a to je promicanje kulturne baštine i tradicije i temeljnih vrijednosti RH. Zato mi nije zaista jasno kako stranac koji ne živi na području RH i boravi turistički u ovoj zemlji može na pravi način promicati gore navedeno. Koje su to reference za nekoga koji ne posjeduje osnovna znanja niti poznaje jezik, kulturu i običaje ove zemlje. Liberalizacija usluga nije de facto dopuštanje da se bilo tko, tko želi može baviti navedenom uslugom, nego je uklanjanje određenih zapreka pri ishodovanju određenih odobrenja dozvola i slično, liberalizacija je stvar ekonomskog pristupa neke zemlje. Izvršna vlast jedne zemlje ima obvezu brinuti se o svim svojim građanima i osigurati im okvir u kojem mogu ostvariti svoje prihode. Nažalost ovdje se vidi da trenutna izvršna vlast nema tu obvezu, jer očigledna smatra da se ne trebaju voditi načelima odgovornosti prema građanima koji su ih izabrali i koje predstavljaju, nego nekim drugim interesima, koji često nisu povezani s ničim konkretnim nego radi se o klasičnom obliku neznanja umotanog u dnevno političke fraze svojstvene ovom djelu Europe gdje se tajanstvenost i netransparentnost idu ruku pod ruku jer oduvijek bilo tako , „ jer eto može se taj NETKO naljutiti„ Servilnost ispred interesa građana, svojih građana koje predstavljaju, od čijih poreza žive ti isti koji lobiraju i rade na ovom i sličnim zakonima. Te iste građane se stavlja u drugi treći ili četvrti red jer im se posredno ukida pravo na rad, obezvrjeđuje se licenca koja se platila, što ćemo sada tražiti novce natrag, jer su licence plaćene, obezvrjeđuju se mjeseci i godine truda, poništava se sve ono vrijeme koje je čovjek uložio u sebe i školovanje sebe. Na jedan bezobziran način se decimira jedna profesija. Indolentnost na djelu se očituje u činjenici o nepoznavanju stvarnih podatka, pričamo o broju, koliko je turističkih vodiča aktivno i licencirano na području RH. Tih 5000 + licenciranih vodiča je i okvirna brojka malih obrta jer većina vodiča je ujedno i vlasnik obrta, ti obrtnici, plaćaju davanja RH, iz tih davanja se i između ostalog financiraju vaše plaće. Ili uvaženi ministri, tajnici i ostali uključeni u ovaj proces „liberalizacije „ primaju plaću sa drugog mjesta. Očigledno i tu vlada neznanje, kao što vlada u baratanju polu informacijama. Koristiti se poluinformacijama ima puno lošiji efekt, nego ne imati informaciju. Uvažene dame i gospodo u ministarstvu, mi ovdje možemo pisati i elaborirati, vas to uglavnom ne interesira, jer na nekom od treninga koji ste pohađali neki psiholog Vas je pokušao naučiti da ovakve stvari ne čitate ili da ne dopiru do vas, barem djela onih koji imaju izraženu emocionalnu inteligenciju, za neke ovo neće nikada niti doprijeti jer jednostavno nema interesa i volje. Oni slijede ovu tajanstvenu i netransparentnu agendu sa sredine ovog teksta i sve drugo je manje bitno. Jednog dana kada sve ovo bude gotovo i vaše besmislene inicijative i nedostatak odgovornosti prema svojim sugrađanima napravi od ove zemlje play ground za tamo neke interese, u nekoj od grupa turista, koja će prolaziti prostorom RH , jedan će znatiželjni gost pitati svog vodiča, što je to autohtono hrvatsko ,na žalost ostati će uskraćen za odgovor, jer u knjizi koju će na krilu imati vodič koji dolazi iz jedne od stranih zemalja na žalost to ne piše. Piše samo glavni grad i broj stanovnika….. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
244 Josipa Santini PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" i žao mi je da niste usvojili niti jedan prijedlog naših predstavnika. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Samo dobro poznavanje naše povijesne i kulturne baštine, načina života, običaja kroz programe edukacije i odgovarajuće ispite garant su adekvatnog predstavljanja naše prekrasne zemlje, koja je na žalost sve manje "naša". Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
245 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Pitali smo Vas nekoliko puta kako ćete definirati privremeno i povremeno obavljanje poslova. Što to znači? Koji je rok u koji ulazi ova definicija, koliko puta osoba ulazi u RH da bi se smatralo kako obavlja djelatnost povremeno i privremeno, kakav je sustav kontrole istog? Znamo i sami da ne znate odgovor i da sustav kontrole ne postoji. Što je s osobama koji žele obavljati ovu djelatnost povremeno i privremeno u RH, a dolaze iz zemalja u kojima ova djelatnost nije regulirana u smislu poštivanja načela zaštite potrošača? Je li RH poradi takvih osoba razmišljala o tužbi u cilju zaštite svojih državljana i turizma koji je u 90% tnom omjeru receptivan? Znamo da nije. Osobe bez ikakve edukacije predstavljati će Hrvatsku, našu povijest i našu kulturnu baštinu. Potpuna vulgarizacija i degradacija interpretacije naše kulturne baštine, hrvatske povijesti i naše struke. Nije prihvaćen U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga.
246 Tea Govedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Turističkim vodičima nije zabranjeno pružanje usluga na teritoriju RH, stoga ne razumijem kako je Zakon neusklađen s postojećim Direktivama. Ako se mijenja ispit i ukida tzv. fragmentarnost, a program ostaje isti, negativan utjecaj na kvalitetu pružanja usluga turističkih vodiča je neopisiv. Nije prihvaćen Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča
247 MELITA ŠAMANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zanima me na koji način planirate zaštiti turističke agencije koje su većinu novaca putnika proslijedile pružateljima usluga (hotelijerima, aviokompanijama i drugim dobavljačima) koje u pravilu ne vraćaju novac već nude vaučere čija je iskoristivost čak do 3 godine. Većina tih agencija ne ostvaruje prihode od početka pandemije zbog ograničenja u kretanju putnika i zbog ograničenja prijevoznih kapaciteta... Primljeno na znanje U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
248 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nažalost taj Zakon u tom obliku uopće nije smio biti donesen je je to zabranjeno Zakonima Europske unije. kako je Vlada mislila zaštititi potrošače jer ako davatelji usluge nemaju odmah novac da ga vrate neće ga sigurno imati niti 6 mjeseci poslije prestanka izvanrednih mjera Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
249 Jasna Brnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani, kao turistički vodič sa višegodišnjim iskustvom smatram da se trebate založiti za bolju izobrazbu hrvatskih vodiča a ne svesti našu profesiju na sramotno licenciranje "hrvatskim turističkim vodičem" svake osobe iz bilo koje europske države koja Vam se pojavi sa papirom da je kod kuće turistički vodič ili nešto slično tome (tko će i kako provjeriti njihovu izobrazbu???). Čemu sve knjige koje su napisali naši povjesničari, povjesničari umjetnosti, prirodoslovci i ini i čemu sva istraživanja koja su proveli razni znanstvenici a koje štivo je svo temelj našega znanja da bi mogli što stručnije predstaviti naše kulturno-povijesne spomenike kad ih stranci sa "dostatnim" znanjem hrvatskoga jezika neće ni pogledati. Neće jer je većina njih izdana isključivo na hrvatskome jeziku a stranci kojima ćete, kako nam se čini, olako izdavati iskaznice za vođenje po Hrvatskoj neće sa svojim "dostatnim" znanjem hrvatskoga jezika znati ni naslov pročitati. Osobno sam za slobodno tržište radne snage unutar Europske Unije ali, naravno, pod istim uvjetima za sve. Ako jedan stranac kod kuće ili u Hrvatskoj položi sve ispite koje sam ja imala pri osposobljavanju za turističkog vodiča pojedinih županija, što znači da je pratio predavanja na hrvatskome i pročitao zadanu literaturu isto tako na hrvatskom jeziku, bit će mi drago da mi bude kolega. Isto tako ćemo skupa moći pratiti hrvatske medije o aktualnim događanjima u Hrvatskoj , čitati članke o novim arheološkim otkrićima, uspjesima naših vinara i maslinara i sl. i sve to prenijeti našim dragim turistima. Što se tiče stavke o zaštićenim lokalitetima na kojima samo stručno osposobljeni turistički vodiči mogu voditi, tu nam ne ulijevate previše povjerenja. Prvo nam garantirajte da se taj popis neće naknadno skratiti jer svaki lokalitet kojeg su hrvatske udruge turističkih vodiča imenovale itekako zaslužuje da ga objašnjava licencirani turistički vodič sa znanjem kojeg su provjerili hrvatski profesori. Dio Zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne smije biti olako donesen. Uz njega istovremeno trebaju biti jasno definirana pravila i uvjeti kao npr. koja razina znanja hrvatskog jezika je potrebna za strance, koji lokaliteti su zaštićeni i OSTAJU zaštićeni, kako točno će izgledati i što će obuhvaćati novi ispiti i da li će biti jednaki za sve EU građane... Za određena zanimanja kad se dođe u stranu zemlju treba polagati razlike i strukovne ispite pa molim da se isto razmotri i primjeni kod stranih turističkih vodiča koji žele voditi po Hrvatskoj. Samo da bude pošteno. Hvala na zalaganju za obranu struke turističkih vodiča Jasna Brnić Primljeno na znanje Ministarstvo turizma i sporta svjesno je potrebe očuvanja nacionalne povijesne, kulturne i umjetničke baštine, ali isto tako potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u kojoj je jedno od temeljnih načela - načelo slobode pružanja usluga, stoga kao stručni nositelj izrade propisa iz područja turizma ima zadatak kroz propise uspostaviti ravnotežu između ta dva cilja, pri čemu svako ograničenje pružanja usluga mora biti nužno, proporcionalno i opravdano prevladavajućim razlozima od javnog interesa. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
250 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima. Primljeno na znanje Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
251 Loridana Knežević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani! Povodom izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu, kao netko tko 18 godina aktivno radi kao licencirani turistički vodič za njemački i engleski jezik, osjećam obavezu upozoriti na krivu percepciju javnosti o tome što rade lokalni turistički vodiči, o tome tko su naši turisti,te na nepovoljan položaj u koji će nas se dovesti ako se stranim turističkim vodičima zakonom omogući da postanu" lokalci". Turistički vodiči su u prvom redu ljudi koji govore strane jezike. To nam omogućuje komunikaciju sa milijunima stranaca koji svake godine posjećuju našu zemlju. Pokušajmo predočiti si profil gosta koji nakon što je više od 20 sati letio s druge strane svijeta da bi u našoj zemlji proveo tjedan dana, npr, u svakoj destinaciji IMA POTREBU posjetiti 2-3 crkve, 2-3 muzeja, arheološko nalazište...Tko su ti ljudi? Radi se, u najmanju ruku o turistima koji imaju naviku putovanja. Svaki dan imaju potrebu naučiti nešto novo a ponijeti će sa sobom sve ono lijepo što vide i čuju u Hrvatskoj. Sa takvim gostima rade turistički vodiči. Dakle, mi smo važan kotačić u segmentu koji se zove KULTURNI TURIZAM. Mi smo ljudi koji promoviraju hrvatsku kulturu, povijest, umjetnost,arheologiju, važne ličnosti i dostignuća iz naše povijesti. U konačnici,mi promoviramo hrvatsku hranu, navike i običaje. Prva gradska rasvjeta na svijetu nije se dogodila u Parizu. Najbolje sačuvana rimska palača na svijetu u kojoj se i danas živi nije u Londonu. Utemeljitelj daktiloskopije nije neki pametni stranac. Festa Sv. Vlahe nije tamo neka svečanost u Njemačkoj. Hrvatske su to znamenitosti, pamet i običaji. Hrvatski ljudi su ih stvarali stoljećima. Zato ne bi smjelo biti svejedno tko o njima govori i kakva je njegova naobrazba. Taj netko bi trebao imati specifična lokalna znanja. Ne bi se smjelo olako popuštati kriterije koje treba zadovoljiti netko tko će interpretirati hrvatsku baštinu. Stranci nisu problem. Mi ionako već godinama radimo sa stranim pratiteljima i vodičima. Neki od njih žive u Hrvatskoj, a neki su tu samo preko sezone. Nije upitna njihova naobrazba u matičnim zemljama, niti njihovo oduševljenje i ljubav prema Hrvatskoj. Neka rade, ali molim, prema istim kriterijima kao i mi!!! Problem je u činjenici da je Hrvatska premalena zemlja. Nema nas dovoljno ni za jedan veći europski grad. Zato smo PREMALENO EMITIVNO TRŽIŠTE. Usporediti ću nas s Njemačkom jer sam vodič za njemački jezik. Svake godine oko 55 miliona Njemaca krene na putovanje duže od 5 dana. Samo 2019. Hrvatsku je posjetilo oko 3 miliona Njemaca. Na putovanja troše otprilike 100 puta više nego Hrvati. Ajmo sada obrnuti statistiku... Koliko bi to Hrvata trebalo uplatiti organizirano putovanje u Njemačku, u hotelima s 4*, da moje kolege i ja u tzv. euroiskaznici prepoznamo svoju "veliku" priliku i odlučimo voditi Hrvate po njemačkim gradovima, muzejima, crkvama...??? Dajte, molim Vas! Nažalost, mi Hrvati kad idemo u Njemačku uglavnom tamo ostanemo raditi kao Gastarbeiteri. Navodim ovaj primjer da Vam pojasnim kako je UVJET PROPOCIONALNOSTI za nas nepošten iz jednostavnog razloga jer je većina našeg naroda ekonomski puno slabija od Nijemaca, ali i drugih Europljana. Kakav god zakon da se donese, potrebno je promisliti: KAKAV TURIZAM ŽELIMO? ŽELIMO LI KULTURNI TURIZAM? I pitanje svih pitanja...Gdje će svi ti turistički vodiči plaćati porez, zdravstveno, mirovinsko...? U kojoj zemlji će trošiti svoje plaće? Gdje ide novac? Srdačan pozdrav! Loridana Knežević, tur.vodič ( ŠKŽ, SDŽ, DNŽ) U Hvaru, 06.02.2021. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
252 Ana Jakić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani, licencirani sam vodič za SDŽ, radim već 14 godina u struci, a u turizmu sam aktivni sudionik već 20 godina. Krenula sam od osnova rada u turističkoj agenciji, do posla i rada na terenu - turističkog vođenja. U proteklih 20 godina stalno se obrazujem (diplomirani sam profesor jezika) i usavršavam na svim poljima potrebnim za rad s ljudima, jer jedini ključ uspjeh u turizmu je čovjek. Čovjek - pratitelj, vodič, vozač, prodavač izleta, vlasnik agencije...ostavljaju dojam i doživljaj na goste, uz naravno povijesne i prirodne lokalitete po kojima smo na visokom mjestu u svijetu. Zaštitite ljude i lokalitete! Država i ministarstva su dužna čuvati i braniti prava svojih građana pred drugima, a ne ih sami uništavati. Citiram nažalost pokojnog profesora, mentora i vodiča Vinka Bakiju: "Ne želim da mi Nizozemci dođu i posade tulipane gdje mi rastu masline..." (jer ni nama ne bi palo na pamet to njima raditi, zašto dopuštamo drugima da nas gaze?) I jedan detalj iz hrvatske povijesti: tijekom našeg postojanja kao kraljevina, kneževina, država... bili smo napadnuti više od 70 puta, a napravili 0 napada, samo smo branili svoj komadić zemlje. Ovim putem ga i dalje branimo, ali sada od neznanja, nerazumijevanja i ponižavanja. Iznimno sam razočarana kao pojedinac, član udruge i novopečeni obrtnik, stoga koristim tekst svojih kolega i njihove pravne prijedloge: Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
253 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima. Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
254 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
255 MEDIA TURIST d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Temeljem Direktive EU 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima Europska komisija inzistira na promjeni iste ,te traži promjenu zakonske regulative i ukidanje članka 38.a Zakona o pružanju usluga u turizmu koji regulira odnose putnika i organizatora putovanja u pogledu izdavanja vouchera za neizvršene usluge temeljem ugovora o putovanju. Novom zakonskom regulativom koja bi trebala najvjerojatnije stupiti na snagu tijekom trećeg mjeseca 2021. putnicima će se pružiti mogućnost da temeljem vouchera ugovori neko zamjensko putovanje ili će moći raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Takvom novom zakonskom regulativom turističke agencije se stavljaju u izuzetno težak položaj budući je za očekivati da će velika većina, ako ne i svi putnici odlučiti za povrat uplaćenih sredstava. Ta i takva situacija u ovom trenutku totalne poslovne apstinenecije izazvane pandemijom Covida-19 i nelikvidnosti biti će za mnoge agencije "nemoguća misija"a za mnoge agencije generator stečaja. S tim u vezi napominjem i situaciju sa uplaćenim avansima ranim dobavljačima tipa : avio-kompanija,hotela,autobusnih prijevoznika, stranih agencija koji nam se jednostavno ne vračaju i stvaraju dodatni otežavajući faktor u postojećoj financijskoj situaciji i predstavlja veliki teret na likvidnost agencija. Apostrofiram činjenicu da mnoge agencije ne rade još od desetog mjeseca ili rade sa nekim minimalnim poslovnim aktivnostima koji definitivno ne mogu pokriti fiksne troškove poslovanja bez obzira na sredstva koja dobivaju za očuvanje radnih mjesta. Ti troškovi nisu mali budući je sada već drugi mjesec i prihoda jednostavno nema a troškovi i gubici je gomilaju na dnevnoj bazi. S obzirom na činjenicu da je situacija sa pandemijom u Europi više nego kritična i do daljnjega sigurno neće biti moguće organizirati putovanja smatramo da bi Vlada trebala pomoći u spašavanju turističkog sektora i to poglavito turističkih agencija. PREDLAŽEM: 1. Produžiti rok za realizaciju vouchera do 31.12.2021. 2. Jednokratna nepovratna financijska pomoć u iznosu od : 100.000 kn za sve agencije do 10 zaposlenih i 200.000 kn za sve agencije preko 10zaposlenih za podmirivanje fiksnih i drugih troškova pod uvjetom pada prihoda od 60%. 3. Produžetak mjera isplata minimalne plaće u bruto iznosu do 01.06.21. 4. Osigurati povoljne kreditne linije uz 100% garancije države i počeka otplate od 24 mjeseca Apeliramo i tražimo da se sa navedenoj problematici vrlo odgovorno i promišljeno donese odluka o spašavanju dijela turističkog sektora u ovom slučaju turističke agencije koja u svom poslovanju povezuje sve subjekte našeg turističkog proizvoda koji iznosi značajnih 25% nacionalnog BDP. Zagreb,02.02.2021. Ivo Fatović Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn nije predmet ovoga Zakona, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
256 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
257 Jasminka Mihoci PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
258 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
259 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." pa se stoga nadam da ste dobro shvatili i razumjeli sadržaj članka 2. koji također citiram: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta i tzv. točkasti pristup samo zato da biste pogodovali velikim turoperatorima također kršite Ustav. Ivana Karanikić, TV za Primorsko-goransku, Ličko-senjsku i Istarsku županiju i Grad Zagreb Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
260 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Nadamo se kako ćete se ponašati u skladu s člankom 2. st. 1.: '' Suverenitet Republike Hrvatske je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv'' jer ste nam već najavili kako ćemo po donošenju pravilnika u smislu ovog prijedloga zakona isti imati samo na zaštićenim lokalitetima tzv. '' točkastim pristupom''- na ostacima ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
261 Zvjezdana Ilić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Ocjena Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu u dijelu koji se odnosi na licenciranje i poslovanje turističkih vodiča kao pokušaja vulgariziranja obrazovanja, obezvrjeđivanja kompetencija domaćih turističkih vodiča i iracionalno interpretiranje znanja stranih turističkih vodiča i izvora njihova obrazovanja dostatnim za točno i cjelovito prezentiranje hrvatske baštine i društvenih mijena Odredbe Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona… koje se odnose na licenciranje i poslovanje turističkih vodiča neutemeljene su s obzirom na to da ne izviru iz poznavanja stvarnog stanja na terenu o čemu je u dobrom dijelu prethodnih 180+ komentara naniznano poprilično kontraargumenata. Planira se i očekuje rast turizma temeljem podizanja kvalitete ponude pa tako I kroz prezentacije sociokulturne i doživljajne autentičnosti. No, kojim kadrom? Svekolike posebnosti naših županija usvajaju se kroz obrazovne programe čija bi se realizacija još trebala unaprjeđivati, no unaprijeđivanje u slučaju uvođenja nacionalne licence nikako ne bi bilo moguće bez dvogodišnjeg kurikuluma s minimalno 600 sati. Ukoliko je nužno unekoliko smanjenje fragmentiranosti, onda je potrebno uvođenje polaganja posebnih dijelova po turističkim regijama koje bi zbog svojih geografskih, povijesnih, ekonomskih, socio-kulturnih specifičnosti i sličnosti unutarnjih sastavnica trebale biti definirane kako slijedi: - Dalmatinska regija: Dubrovačko-neretvanska županija, Splitsko–dalmatinska županija, Šibensko–kninska županija, Zadarska županija - Istarsko-primorsko-lička regija: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija - Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija: Krapinsko-zagorska županija, Karlovačka županija, Međimurska županija, Varaždinska županija, Zagrebačka županija, Grad Zagreb - Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Koprivničko-križevačka županija, Virovitičko-podravska županija - Slavonska regija: Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska županija. Suprotno prisutnom vulgariziranju postupka obrazovanja turističkih vodiča, potrebno je precizno definirati da se isti može provoditi samo na sveučilištima i to isključivo pri njihovim sastavnicama akreditiranim za diplomske studije u području turizma. Potrebno je i normirati kvalitetu obrazovnih programa koji u slučaju prelaska na polaganje posebnih dijelova po turističkim regijama moraju dobiti kurikulum povećanog broja sati usklađen s obujmom materije. Naši vodiči se bore za iste kriterije za sve vodiče upravo zbog poražavajućih informacija s terena koje govore što “tumače” strani “kolege” te što kažu gosti koji su putovali u grupama bez domaćih vodiča i pratitelja. Mi smo stalno na mjestu događaja gdje mjerimo bilo i osluškujemo kako dišu turisti koji pune proračun RH. Ministarstvo i Vlada planiraju i očekuju rast turizma temeljem podizanja kvalitete ponude pa tako I kroz prezentacije sociokulturne i doživljajne autentičnosti. Istina, da bi se proračun nastavio puniti, kvaliteta mora rasti, no ona to može samo pod uvjetom da i strani turistički vodiči, bez obzira na svoj poslovni nastan, podignu kvalitetu svojih usluga putem polaganja posebnih dijelova za svaku županiju/turističku regiju. Potrebno je usvojiti kulturno-povijesne i ostale posebnosti u najširem poimanju kulture i najpodrobnijem poznavanju povijesti radi sposobnosti pravilne interpretacije tradicije, događaja, tekovina, prošlih i sadašnjih društvenih zbivanja i previranja. Razlog i povod nisu samo zaštićene cjeline (lokaliteti), koje se godinama nastoji svesti na najmanju mjeru, već i osjetljive teme poput Domovinskog rata. Nužno je uzeti u obzir i nedostatak koji u obrazovanju i pripremi stranih turističkih vodiča predstavlja hrvatski kao nesvjetski jezik. Hrvatska je živo tkivo, a njezine mijene turistima ne može prenijeti osoba koja konstantno ne prati literaturu i medije. Za sveobuhvatno i podrobno proučavanje navedenog isti postoje samo na hrvatskom jeziku. Definiranjem obaveze poznavanja hrvatskog jezika ispod razine B2 ne podiže se kvaliteta ponude već upravo suprotno, uz nedefiniranje obveze polaganja posebnog dijela po županijama/turističkim regijama i za strane vodiče, iracionalno se interpretira znanje stranih turističkih vodiča i izvori njihova obrazovanja kao dostatni za točno i cjelovito prezentiranje hrvatske baštine i istovremeno obezvrjeđuje ne samo formalno, neformalno i informalno obrazovanje domaćih vodiča i njihova strast za poslom i Hrvatskom u cjelini već, na još veću žalost, svekolika baština RH. Budući da ispravne računske operacije ne garantiraju točnost postavljanja zadatka, u okviru ovog općeg komentara potrebno je osvrnuti se i na nekompetentno baratanje statističkim podacima, primjerice, kod uzimanja u račun samo jedne djelatnosti po NKD-u. A gdje su u toj računici, među fizičke osobe koje sebe i obitelji prehranjuju od vodičkog posla, uračunate one koje taj posao rade od nesamostalnog rada - po ugovoru o radu, bilo na neodređeno bilo na određeno vrijeme? (Potonji neuračunati pritom su jasan primjer najgoreg oblika prekarijata s prosječno najnižim plaćama, najkraćim stažom ostvarenim tijekom godine, kao izravnom posljedicom neuspjelih strategija razvoja kronično asezonalnog turizma te time rijetkom mogućnošću ostvarivanja naknade HZZ-a kao i bez mogućnosti ostvarivanja potpora za situaciju uzrokovanu pandemijom COVID-19!) Kraće ili cijelu godinu, i oni rade i za njih poslodavci/putničke agencije uplaćuju poreze i doprinose u proračun države RH a ne neke druge. Sva kompetentnost, privrženost, strast, osjećaj nacionalnog ponosa padaju pred naletom dijela ovog Prijedloga koji se odnosi na licenciranje i poslovanje turističkih vodiča jer njime obezvrjeđujete našu baštinu i mijene. Da bi zaključak bio pozitivan, za dodati je da se turistički vodiči članovi udruga pri ZDTVH i šire nadamo usvajanju navedenih komentara i predloženih izmjena i dopuna. *** EU ne traži izmjenu kako navodite jer je Europska Komisija dala konkretan odgovor gđe Bieńkowske u ime na pitanje E-002564/2017: “2. Obrazovna su pitanja u nadležnosti država članica. U granicama načela nediskriminacije i proporcionalnosti svaka država članica može sama zakonski uvjetovati pristup određenom zanimanju posjedovanjem određene stručne kvalifikacije te utvrditi razinu i vrstu potrebnog znanja…“ Posljedično, ako je za turističke vodiče - državljane RH te njezine stanovnike s prijavljenim prebivalištem određena obveza položenog posebnog dijela, onda je nužno odrediti isto kao uvjet i za predaju zahtjeva za privremeno i povremeno obavljanje vođenja bez poslovnog nastana od strane vodiča iz država članica i Švicarske konfederacije. Uz III: Ocjena i izvori – Za provedbu ovih izmjena Zakona nije potrebno osigurati sredstva, ali će njihovom provedbom država zasigurno izgubiti: U proračun će se slijevati manje poreza i doprinosa s obzirom na to da će svakim privremenim i povremenim vođenjem bez poslovnog nastana nekog vodiča iz zemlje članice ili Švicarske konfederacije, domaći vodiči biti uskraćeni za ta vođenja te će, posljedično, izostati njihove uplate/uplate njihovih poslodavaca u državni proračun RH. Istovremeno vodiči iz zemalja članica ili Švicarske konfederacije osobno ili preko nalogodavca/strane putničke agencije, neće uplatiti ni lipe poreza, doprinosa, drugih davanja u državni proračun RH. članak 2. i 4 . Predlaže se izmjena u članku 7. te njegova dopuna. U članku 7. nema potrebe za brisanjem točke 24. ni izmjenom rednih brojeva točaka koje slijede. Može se uskladiti s propisima EU, ali ne po cijenu brisanja pojma jer će uvijek postojati rizik od posebnih okolnosti koje ugrožavaju život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušavaju okoliš, narušavaju gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu U odredbama predloženim za dopunu a koje se odnose na pandemiju bolesti COVID-19 i njezine posljedice, dovoljno je tu posebnu okolnost precizirati u dodanim člancima a nikako brisanjem cijelog pojma posebnih okolnosti. Tek s preciznijim definiranjem “posebnih okolnosti “ iz točke 24. i “izvanrednih okolnosti” iz točke 12. javnost bi mogla komentirati treba li uskladiti oboje odnosno koje od navedenih. Dodati novu točku 28., „turistička regija“, uz točno definiranje svake regije prema prijedlogu ZDTVH poduprtom od strane gotovo sviju koji su do sada ovdje ostavili komentare. Članak 6. Predlaže se izmjena članka 70. te dopuna novog stavka 6. U članku 70. stavku 2. riječi „po županijama“ ne brišu se, nego zamjenjuju riječima „po turističkim regijama definiranim u članku 7. točka 24“. U stavku 4. riječi „po županijama“ ne brišu se, nego zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ ili „po turističkim regijama definiranim u članku 7. točka 24“. Dodati stavak 6 s definiranim uvjetima pod kojima se turističkim vodičima u RH s položenim posebnim dijelovima ispita po županijama priznaje licenca za određene novoutvrđene turističke regije. članak 7. Predlaže se izmjena članka 71. te njegova dopuna. U članku 71. stavku 1. riječi „visokog učilišta“ zamjenjuju se rječju „sveučilišta“ te se isti stavak nadopunjuje točkom 4.: „da sastavnica koja će provoditi program stručnog ispita ima akreditaciju za diplomski studij u području turizma“. U članku 71. stavku 4. riječi „po županijama“ ne brišu se, nego zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ ili „po turističkim regijama definiranim u članku 7. točka 24“. Članak 8. Predlaže se izmjena članka 74. točka 2.: “2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama definiranim u članku 7. točka 24.“ Članak 9 Predlaže se dopuna članka 75. točkom (4): “(4) Turistički vodič, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije s rješenjem o odobrenom privremenom i povremenom vođenju, dužan je prilikom pružanja usluga nositi na vidljivom mjestu iskaznicu turističkog vodiča – tip 2 kojom se utvrđuje njegovo svojstvo te imati uza sebe odobren zahtjev za prijavljena privremena i povremena vođenja u predmetnoj godini.“ Točka (4) postaje točka (5), mijenja se i glasi: „(5) Ministar pravilnikom propisuje oblike i obrasce iskaznica turističkog vodiča I turističkog vodiča, državljanina druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije s rješenjem o odobrenom privremenom i povremenom vođenju – tip 2, te način njihova izdavanja i uporabe.“ Prijedlog novog članka 75a nije razložan. Budući da rješenje predstavlja povijesni podatak o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti a ne i o samom obavljanju iste kao i da obavljanje djelatnosti nije predmet evidencije o ispunjavanju uvjeta, nitko nema potrebu ni pravo na njegovo ukidanje. S druge strane, potrebno je nadopuniti članak preciznim definiranjem razloga zbog kojih Ministarstvo/upravno tijelo ima pravo i obavezu donijeti privremenu ili trajnu zabranu obavljanja turističkih vođenja od strane pojedinog vodiča, definirati procedure postupka i žalbe te bi isto po pravomoćnosti postupka bilo potrebno zabilježbom naznačiti u Središnjem registru i evidenciji rješenja kao i zatražiti vraćanje iskaznice na privremenu pohranu ili uništenje. Članak 14. U redu je u članku 104. stavku 1. dodati novi podstavak 1. koji glasi: „– fizička osoba državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije pruža usluge turističkog vodiča suprotno odredbi članka 73. stavka 1. ovoga Zakona“ Dosadašnji podstavci 1.- 5. postaju podstavci 2. – 6. Potrebno je i članak 69. stavak(2) nadopuniti tako da glasi: “(2) Usluge turističkog vodiča može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije kao i državljanin trećih zemalja s prebivalištem i/ili dozvolom rada u zemljama Europskog gospodarskog prostora i Švicarskoj konfederaciji koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane ovim Zakonom.“ Članak 21. Potrebno je članak 21. stavak 2. nadopuniti riječima: “sukladno položenom posebnom dijelu stručnog ispita i izdanom rješenju“. U suprotnom se stječe dojam da je dozvoljeno vođenje na području cijele RH. U dodatnom stavku definirati: 1) posebne dijelove prema turističkim regijama a ne prema županijama, 2) uvjetima pod kojima se turističkim vodičima u RH s položenim posebnim dijelovima ispita po županijama priznaje licenca za određene novoutvrđene turističke regije. (Ukoliko to ne bude definirano nadopunom članka 70.) Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz broj vodiča, procjenom se pokušalo utvrditi kolikom broju od ukupno 5500 turističkih vodiča, je pružanje tih usluga osnovni izvor prihoda. Broj fizičkih osoba koje pružaju usluge koje se vode pod NKD razredom 79.90, koji uključuje i neke druge usluge, je pritom samo orijenitir pri procjeni toga broja. Konačni zaključak stručnog nostitelja je da četvrtina od 5500 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj pruža te usluge, kroz obrt, ugovor o radu, samostalnu djelatnost, kao glavno zanimanje. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Obrazovna pitanja jesu u nadležnosti država članica, ali u konkretnom slučaju ne radi se samo o pitanju obrazovanja, već i o priznavanju stručnih kvalifikacija i privremenom i povremenom pružanju usluga od strane državljana drugih država članica, što je regulirano direktivom na razini Unije, stoga svako zahtijevanje dodatnog obrazovanja vodiča iz drugih država članica mora biti u skladu s odrebama direktive. Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agencije, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije. Definicija tzv. "izvanrednih okolnosti na odredištu" odnosi se na ugovore o putovanju u paket aranžmanu i usklađena je s Direktivom 2015/2302 o paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede registracije pružanja usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je, radi rješavanja pravne praznine, potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim. Ovlaštenja turističkog inspektora u provedbi inspekcijskog nazdora nad pružanjem usluga turističkog vodiča uređena su člankom 104. Zakona. Prekršajne i prijelazne odredbe će se dodatno uskladiti na odgovorajući način.
262 Doroteja Maroević Ćaleta PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ovim kratkim komentarom želim prvenstveno kao aktivni turistički vodič dati punu potporu našoj ZDTVH i radnoj skupini koja se zadnjih nekoliko godina svim silama trudila obraniti poziciju nas vodiča u Republici Hrvatskoj. Bila bih sretna kad bi se poslušao glas razuma, tj. prijedlozi koje su iznjeli članovi naše radne skupine na sastancima s predstavnicima Ministarstva, jer to su vodiči s bogatim radnim iskustvom, a situacija na terenu je prilično drugačija od one koja se zamišlja iz nekog ureda. Suverenost neke države se mjeri opsegom želje i volje da se njezine pozicije u zaštiti svojih građana provedu u odnosu na ostale države svijeta. To što je RH postala članicom EU ne znači da se moramo podložiti u potpunosti nekim zamišljenim interesima, dapače, to se ne traži niti od jedne članice. Sve što dolazi od strane Komisije EU, dolazi u vidu preporuke, a mi to možemo ili ne moramo prihvatiti. Pa tako i sve u vezi preporuka za obavljanje poslova vođenja turista na teritoriju RH. Ne želim sada pisati i obrazlagati svaku točku prijepora, jer su to predstavnici ZDTVH potanko i precizno već iznjeli. Želim samo kratko rezimirati - tražimo ista pravila za sve!!! Ako netko od stranih državljana želi posao turističkog vodiča na teritoriju RH, onda neka završi svu potrebnu edukaciju i to na hrvatskom jeziku, jer time se dokazuje naša suverenost i čuva se baština za buduće generacije, a također, čuvaju se i radna mjesta hrvatskih vodiča koji već godinama rade na ogromnoj promociji najdraže nam Hrvatske!!! Primljeno na znanje Ovim Nacrtom prijedloga zakona ne prihvaćaju se neobvezujuće preporuke Europske komisije, već je riječ o prijenosu direktiva u nacionalno zakonodavstvo. Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.). Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupak zbog povrede prava EU.
263 Ivana Breulj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ne znam zašto uporno ignorirate prijedloge ZDTVH. Niste dorasli poslu u koji ste se upustili, pa bolje poslušajte njih. Vjerujte marljivo rade i istražuju, za razliku od vas. Ne znate ni koliko tusističkih vodiča ima u Hrvatskoj, što vam također uz sve ostale nebuloze koje predlažete također služi na sramotu. Po vama je onda omjer turističkih vodiča i nepotrebnih turističkih zajednica skoro 1:1. Dozvole stranim vodičima štampate i dijelite kao sličice. Lijepo zvuči uvjet da na zaštićenim lokalitetima mogu pružati usluge turističkog vodiča samo ukoliko imaju položen posebni dio ispita. Sviđa mi se ideja, ali gospodo, tko ih kontrolira? Nitko, samo vjerovatno ni to ne znate. Smanjivanjem lokaliteta bahato i licemjerno brišete tisuće godina naše povijesti i baštine. Razina poznavanja hrvatskog jezika, i taj dio ne znam da li je za smijanje ili plakanje. Što znači u dostatnoj mjeri? Ne uzimajte nam i one mrvice kruha kojima se nadamo kad jednom završi ova pandemija, i ne gasite i onaj tračak svjetla koje nas drži da ostanemo u našoj domovini. Poslušajte prijedloge UDTVH! Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
264 Nenad Velenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vezano za postupak e-savjetovanja koji je u tijeku, s temom Izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu, ovim putem izražavamo podršku klastera Poreštine (TZO Tar – Vabriga, TZG Poreč, TZO Funtana, TZO Kaštelir Labinci, TZO Vižinada) zahtjevima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. Podržavamo prijedloge koje su predložili: (o obaveznoj razini obrazovanja turističkih vodiča - završena četverogodišnja srednja škola, regulirane razine poznavanja jezika, polaganje stručnih ispita u 5 predloženih regija, prijedlog regulacije statusa državljana neeuropskih zemalja - implementiranje načela reciprociteta zemalja u pristupu edukaciji, prijedlog vezan za dopunu članka 75.a Zakona i reguliranje donošenja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča – prijedlog da se rješenje ukida s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, kao i suglasnost sa svim ostalim prijedlozima Zajednice), a s obzirom da je to tijelo koje je najmjerodavnije u davanju prijedloga vezanih za dotičnu problematiku. U ime klastera Poreštine Nenad Velenik Primljeno na znanje Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom (umjesto kao do sada srednjom školom), smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
265 Marin Krstulović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Povucite ovaj Nacrt prijedloga zakona jer je ispod svake razine, što je vidljivo iz komentara kolega vodiča. Novi Nacrt usuglasite sa strukovnim udrugama vodiča kao i drugim akterima. Ovaj put se nažalost to nije dogodilo nego je Ministarstvo samostalno izradilo ovakav nacrt, prijedloge udruga vodiča zanemarilo. Ovakav Nacrt oslikava Ministarstvo te ukazuje na nepoznavanje materije koje navode kolege u svojim komentarima. Molim povucite ovaj Nacrt nastavite s konzultacijama te skupa s predstavnicima cehova koji pružaju usluge u turizmu, donesite izmjene i dopune Zakona, jer je participativnost jedna od direktiva i EU politika koje ste ovim Nacrtom zaobišli. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
266 IRENA KUAČ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Kao licencirani turistički vodič živim od pružanja usluga turističkog vodiča. To mi nije dodatna djelatnost ili hobi, već osnovna i jedina. Usluge turističkog vođenja mi omogućuju poslovnu i životnu egzistenciju, ali i podmirivanje obveza prema državnom aparatu. Svi komentari na ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu počinju s Poštovani ili s Cijenjeni. Iščitavši cijeli dokument ne mogu a da se ne pitam, koliko „kreator“ ovakvog Prijedloga poštuje i cijeni hranitelje državnog aparata, u ovom slučaju, pružatelje usluga turističkog vođenja. Isto tako se pitam da li su se životi gubili za ovakvu Hrvatsku ili je „kreator“ ovakvog prijedloga zaboravio izvorišne i temeljne osnove Ustava RH. Pitam se za čiju samostalnost smo se borili, jer prema ovom pravilniku, Hrvatska nije samostalna ili nezavisna država? Zar stvarno želite da se o Hrvatskoj povijesti, tradiciji i kulturi pričaju izmišljene priče, kako kome odgovara? Zar vas stvarno nije briga što ovakvim prijedlogom doslovno ugrožavate egzistenciju turističkih vodiča? Slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsolutno neprihvatljiv. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto je Ministarstvo turizma RH nesposobno ili nezainteresirano učiniti isto? Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
267 ADRIANO MATES PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Drago Ministarstvo! Ja sam vodič u godinama, pa se gladne budućnosti bojim manje od mojih mladih kolega. Iako ima prije mene 178 savjetnika, siguran sam da će netko pročitati i ovaj tekst (pa ima vas u Kockici sasvim dovoljno). Stanje izgleda kao da: - ZDTVH ne smatrate svojim partnerom -ne znate koliko vodiča imate pod svojom jurisdikcijom - su vam vodiči zadnja rupa na svirali hrvatskog turizma -spustili ste naše gaće pred EU (ili turoperatorima), a nama ostaje samo da se prigodno sagnemo -niste se pobrinuli da vidite kako su problem rješile Grčka, Cipar, Malta -Hrvatska udruga turizma okuplja SVEKOLIKI bogomdani HR turizam (kad ono,samo hotele i kampove) -hrvatske agencije ne žele zaraditi na razlici u cijeni angažirajući HR vodiče Činjenica je da: - imamo norme evropske (EN) i hrvatske (HRN) 13809 i 15565 -o približavanju obrazovnog programa normi 15565 nitko i ne razmišlja - u našem Zakonu ne primjenjujemo niže navedene nazive profesija sukladno normi 13809 TOURIST GUIDE Person who guides visitors in the language of their choice and interprets the cultural and natural heritage OF AN AREA, which person normally possesses AN AREA-SPECIFIC QUALIFICATION usually issued and/or recognised by the appropriate authority TOUR MANAGER Person who manages and supervises the itinerary on behalf of the tour operator, ensuring the program is carried out as described in the tour operator’s literature and sold to the traveller/consumer and who gives local practical information. TOUR ESCORT Representative of a tour operator providing basic assistance to travellers. Da živim u Zagrebu mogao bih besplatno dobiti na uvid te norme u Hrvatskom zavodu za norme. Ovako, morao bih te PROPISANE NORME kupiti, pa vas molim da se prošećete do Zavoda za hrvatski prijevod. Članak 69. kaže: (1) Turistički vodič je osoba koja pruža turistima usluge pokazivanja i stručnog tumačenja prirodnih ljepota i vrijednosti, kulturno-povijesnih spomenika, umjetničkih djela, etnografskih i drugih znamenitosti, povijesnih događaja, ličnosti, legendi o tim događajima i ličnostima, gospodarskih i političkih tijekova i zbivanja. A ja kažem: Neka svatko tko se želi igrati vodiča po mojoj domovini dokaže posjedovanje znanja i stručnosti, kao što sam i ja morao dokazivati (i to platiti). Činjenica je: -hrvatski vodiči se zalažu za jaku i funkcionalnu turističku inspekciju -pojedine agencije kažu svojim inozemnim partnerima: „samo vi vodite - ionako nema inspekcije“ -starogradska jezgra moga grada Poreča (Parenzo), kao i Dubrovnika i mnogih drugih cjelina JEST kulturna baština Republike Hrvatske -sa popisa zaštićenih cjelina nije potrebno IZBACITI NITI JEDNU CJELINU -okrupnjavanje teritorija za koje se polaže poseban dio ispita povlači izmjenu programa obrazovanja i povećanje satnice (koja je i sada premala) DIREKTIVA 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu ima za cilj: -pružiti potrošačima BOLJE USLUGE - da Europska unija postane najkonkurentnije i najdinamičnije svjetsko gospodarstvo utemeljeno NA ZNANJU osiguravajući VEĆU ZAPOSLENOST i bolja radna mjesta. Ova Direktiva ne dovodi u pitanje mjere poduzete od država članica, u skladu sa zakonima Zajednice, s obzirom na ZAŠTITU ILI PROMICANJE KULTURNE I JEZIČNE RAZNOLIKOSTI Podržavam ciljeve koje je ministrica Brnjac navela u svom nastupnom intervjuu: - osigurati uvjete za povećanje učinkovitosti poslovanja društava i pojedinaca koji pružaju usluge u turizmu. - osigurati prepoznatljivost Hrvatske kao sigurne turističke destinacije koja se brine o svojim gostima - podizati kvalitetu ponude i stvarati preduvjete za održivo poslovanje cjelokupnoga turističkog sektora u Hrvatskoj - razvijati posebne oblike turizma koji su dostupni tijekom cijele godine, kao što su zdravstveni, poslovni, KULTURNI, gastro i cikloturizam OVAKAV PRIJEDLOG ZAKONA JE PROTIV OSTVARENJA NAVEDENIH CILJEVA "TURISTIČKI VODIČI SU ZAGLAVNI KAMEN KULTURNOG TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE", rekao je to dragi kolega, nedavno preminuli turistički vodič, dr.sc. Vinko Bakija, zamjenik predsjednice ZDTVH-a i predsjednik Udruge turističkih vodiča Donat iz Zadra koji se zalagao za bolje obrazovanje vodiča, za zaštitu naše baštine, našeg digniteta. Hvala mu i slava. Na vama je odluka: HOĆETE LI TAJ KAMEN OPLEMENITI NEKIM UKRASOM ILI ĆETE GA JEDNOSTAVNO IŠČUPATI? Nakon što poslušate savjete koje vam je ovaj nevažni puk uputio, osobno bih se složio da po Hrvatskoj vodi bilo koji stranac a i hrvatski voditelj putovanja (ili pratitelj, ako se tako zove) koji će mi u Poreču zapjevati „La mula de Parenzo“, u Rovinju „Li ven soun par li Casale“, u Puli „Zaspal Pave“ (i to na tanko i debelo). U Karlovcu bi morao nabrojati svih PET karlovačkih rijeka. Iako ih ja znam svih pet, ipak se ne bih usudio voditi Karlovac - to bi mi odradila draga kolegica koja tamo živi. Šaljem vam 1344:4=336 aktivnih i dobrih želja iz Poreča. Hvala svim županijama, gradovima, turističkim zajednicama i ostalima koji razumiju ulogu i važnost turističkog vodiča i koji nas podržavaju !!! Srdačno iz Poreča-Parenzo, Adriano Mates Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
268 Lara Kajmak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Netom nakon otvaranja e-savjetovanja na ovu, istu "goruću" temu O izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, na koju je struka naše krovne udruge dala niz kvalitetnih prijedloga, primjedbi i to iz prakse, te na što su utrošili i vremena i truda (ne tako davno), upitala sam se i jednostavno mi nije jasno kako smo opet na početku? Naime, stekla sam dojam da ili niste čitali ili ste čitali ali bez razumijevanja. Onda se pitam tko je ovdje Ponavljač? Ovakva diskriminacija, jednog od najljepših poziva na svijetu, vodi ka, uz dužnu ispriku kolegicama i kolegama, legalizaciji prostitucije, a to svakako nisu hrvatske vrijednosti niti mentalitet. Za početak i kraj, trebate shvatiti značenje pojma LOKALNI VODIČ i biti u stanju razlikovati ga od turističkog pratitelja. Svatko od nas može steći licencu za 20 Županija i Grad Zagreb, ali će samo u jednoj biti baš ono što lokalni vodič jest! Neoprostivo je priznati strancima njihove kvalifikacije, kojima će steći pravo vođenja na prostoru čitave Republike Hrvatske, osim na zaštićenim lokalitetima (čiji ste broj također toliko smanjili, kao da se sramite onoga što smo, tko smo i kakvo nacionalno blago i bogatstvo imamo), a bez znanja hrvatskog jezika (minimalno nivoa B2) i stručne edukacije u trajanju od 600 sati, kao i puno više terenske nastave i praktičnog dijela, baš kako su to učinili Portugal i Grčka! Reciprocitet. Zvoni li vam ili makar zvuči poznato ovaj termin?! Tko će kontrolirati te "vodiče" kad ionako nedostaje turističih inspektora?! Jeste li nas zaštitili po tom pitanju? Ne smatrate li da ćete smanjiti kvalitet usluge krajnjem potrošaču, te da ga nikad više nećete moći ni kontrolirati? Svim zemljama članicama EU je ostavljena autonomija u edukaciji vodiča i gospodo draga izvolite se izboriti za svih 5500 koliko nas ima ili jednostavno prepustite svoja mjesta onima koji će znati. Lara Kajmak Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
269 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Licencirani sam turistički vodič i slažem s kolegama i smatram da je prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan i neprihvatljiv. Podržavam i potpisujem očitovanje" Zajednice društva turističkih vodiča Hrvatske". Nemamo posla zbog trenutne situacije i Vi morate još dodati sol na ranu... Tijana Vrdoljak Han Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
270 Ivana Gavran PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Za početak smatram da je način na koji je predstavljen ovaj prijedlog zakona u najmanju ruku nepristojan prema radnoj skupini koja je u ime svih vodiča diljem lijepe naše marljivo radila te nesebično utrošila vlastito vrijeme i znanja stečena kroz dugogodišnje bogato iskustvo kako bi pomogla donijeti okvir novog zakona zbog kojeg bi nam svima trebalo biti bolje. Nevjerojatno je da se donosi zakon o nekoj grani gospodarstva, a da gotovo nijedan prijedlog koji je struka predložila nije uvažen. Da ne spominjem da je riječ o grani gospodarstva koja, ne samo da donosi ogromne prihode u državni proračun, nego je zahvaljujući višegodišnjoj lošoj zaštiti interesa naših državljana u pojedinim dijelovima naše zemlje, jedini izvor prihoda mnogih obitelji. Uz to što prijedlog novog zakona direktno ugrožava svaku osobu koja se bavi poslom turističkog vodiča, neposredno oštećuje i svakog našeg djelatnika koji živi od turizma; agencije koje će iznajmljivati i ostvarivati profit između ostalog i na uslugama turističkih vodiča i organizaciji programa za koje znaju da ih lokalni vodiči mogu kvalitetno odradititi, prijevoznike koji će biti prisiljeni odrađivati dio posla turističkih vodiča jer strani pratitelji i vodiči ne poznaju teren, a posljedično najvjerojatnije ni sami posjetitelji nezadovoljni kvalitetom usluge neće pretjerano lijepo pričati o svojim iskustvima. Neprihvatljivo mi je da predstavnici države, ako već ne pokazuju znanje, nisu u stanju pokazati čak ni volju da pomognu vlastitim građanima. Već su spominjane države poput Grčke i Cipra koje su zaštitile svoje nasljeđe, ne dopustivši da im nedovoljno upućeni izvrću povijest i neadekvatno tumače njihovu kulturu. Zar nam nije dovoljno pročitati razne neistine u stranim izdanjima turističkih vodiča, nego bismo još trebali šutke trpjeti dok se to isto nepoštivanje odvija i na tlu naše države? Legalizirati tako nešto je krajnje uvredljivo. Ako ne želimo da nam turizam bude isključivo sezonskog karaktera, smatram da je nužno raditi na kvalitetnoj ponudi istog, a ako dopustite da nam nasljeđe neodogovorno predstavljaju ljudi koji s istim nisu dovoljno upoznati, ili možda za to nemaju vremena ili želje, svaka rasprava je suvišna. Kolege su iznijele niz konstruktivnih prijedloga te ih detaljno obrazložile, počevši od organizacije obrazovanja turističkih vodiča, preko uvjeta proporcionalnosti i zaštite turističkih lokaliteta. Podržavam očitovanje Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. U nadi da ćete razmotriti prijedloge naše radne skupine, srdačno pozdravljam, Ivana Gavran Primljeno na znanje Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu.
271 IVAN RUIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vlasnik sam putničke agencije i problematika povrata uplaćenih sredstava klijenata direktno utječe na opstojnost moje i gotovo svih agencija koje se bave organiziranjem putovanja. Vlada i ministarstvo predlaže ukidanje vouchera, tj skraćivanje perioda za povrat novca, i ako se to usvoji, Vlada i Ministarstvo će nanijeti golemu štetu svima. Mnoge agencije će jednostavno proglasiti stečaj, i u tom slučaju će se ugasiti poslovni subjekti koji su zdravo poslovali prije pandemije, a klijenti neće nikad dobiti svoje novce nazad. Agencije jednostavno ne mogu vratiti novce, jer su novci klijenta proslijeđeni dobavljačima, među ostalim i mnogim hrvatskim hotelima, autobuserima, itd, koji nam ne uspijevaju vratiti te novce. Agencijama su voucheri nužno potrebni, i to sa što duljim rokom povrata (minimalno da prođe jedna cijela zdrava sezona u turizmu), čisto zato da agencije, hoteli i prijevoznici uspiju ponovo zaraditi novce, te isplatiti, dobavljači agencije, pa onda agencije klijente. Ovako bi se trebalo objasniti i u Zakonu koji donosite, da se građani upoznaju s problematikom agencija, te da se razvije razumijevanje kod građana. Naime, agencije bi bile presretne da mogu vratiti isti tren novce. Novci naših klijenata su zadržani kod dobavljača po cijeloj Europi, svijetu, i ne zaboravimo - u Hrvatskoj. Ti isti izvršitelji usluga u turizmu nam nisu vratili novce koje smo morali uplatili kao avanse (prvenstveno hoteli i prijevozničke tvrtke). Agencije jednostavno nemaju sredstava za povrat novca. Molim Ministarstvo da produži valjanost vouchera do kraja sljedeće (ne ove) godine (dakle do 31.12.2022.), da možemo normalno poslovati, da ne ugasimo agencije, da ne otpustimo uposlenike, a sve s ciljem da zaradimo novce mi kao agencija, naši hoteli, naši autobuseri, te da naši klijenti mogu dobiti povrat svojih sredstava! Hvala na razumijevanju! Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude što dulji, odnosno, da se podudara s protekom najmanje jedne cijele zdrave sezone u turizmu. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
272 Travel Atico doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Javljam se kao turistički vodič za Istarsku i Primorsko-goransku županiju i kao vlasnica turističke agencije Travelatico. Kao vodič, ali i kao putnik i organizator putovanja u druge zemlje, mogu sa sigurnošću potvrditi da se turistički vodič u destinaciji s razlogom i s pravom naziva LOKALNI vodič (local guide). U zadnje vrijeme upravo europski fondovi podupiru nastojanja i trendove u interpretaciji baštine, a obzirom da sam završila i taj tečaj, mogu vam potvrditi da nas tamo uče da u vođenje unesemo upravo taj lokalni, osobni, iskustveni doživljaj, štih. Danas, kada putnik može "izguglati" povijest nekog grada i provjeriti sve na netu, on ne želi suhoparni sat povijesti, nego doživljaj, experience, on želi doživjeti destinaciju! Zanima ga što ljudi rade, što rade vaši roditelji, gdje ste išli u školu, simpatično je kad vas pozdravljaju ljudi na cesti. On kroz vodiča doživljava destinaciju! A to mu ne može priuštiti netko tko ne živi ovdje, Evo iz samo vrlo praktičnih, evidentnih razloga, razloga koja nam dolaze s tržišta i zdravog razuma - mi vodiči smo odlučno i protivno ovog prijedloga zakona! Razumijemo da neki kolege češće borave u nekoj našoj destinaciji i zaista se već mogu osjećati ovdje "doma". Neka plate i završe tečaj, kao i svi mi, kao i uostalom i Hrvati koji su položili tečaj u Italiji npr., pa nek tako vode. ZAista je diskriminirajuće da smo mi uložili desetke tisuća kuna na naše obrazovanje, konstantno se usavršavamo kroz formalna i neformalna obrazovanja i da se sad naš posao i struka srozaju tako nisko. Zadnjih godina, naša domaća konkurencija je napravila dobar filter na tržištu i vjerujte, ne prolaze dobro niti loši domaći vodiči! Također smo se gotovo sami borili protiv "vodiča na crno", stranih vodiča bez licence,a sad im vi otvarate vrata kao najbolji domaćin?! Ministarstvo turizma treba biti naš partner, zaštita i podrška,, a mi se iznova trebamo dokazivati i boriti i pisati ovakve komenatre! Mnogi vodiči žive samo od svog posla. Cijela korona kriza nas je gotovo uništila, jer smo sad puno godinu bez prihoda, a ukoliko odobrite ovaj zakon - to će nam biti zadnji udarac! Nadam se da ćete stati iza nas i podržati nas u našim zahtjevima, te zaštiti našu struku i zvanje. Mi smo pravi ambasadori naše zemlje. To nije samo flokula. Mi smo u direktnom i posrednom kontaktu s gostima, ne hoteli, ne iznajmljivači , nego upravo mi! Mi čujemo sve njihove pohvale i kritike, dvojbe, sve što su možda krivo načuli.. mi predstavljamo naše destinacije i mi činimo dojam naše zemlje. Darija Čelić Trajčeski, turistički vodič i vlasnica agencije Travelatico Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona već općeniti komentar.
273 SANJA KLASIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, dugogodišnji sam turistički vodič,slažem se s kolegama da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu neprihvatljiv.U potpunosti podržavam prijedlog Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske te svih udruga turističkih vodiča u Hrvatskoj, kojim se izražava nezadovoljstvo prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu,te donošenje Pravilnika o stručnom ispitu za turističke vodiče i Pravilnika o popisu zaštićenih lokaliteta. Razočaravajuće je degradiranje kvalitete struke,baštine,znanja i truda hrvatskih turističkih vodiča. Sanja Klasić,turistički vodič za Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju Obrt Sanja Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
274 Jadranko Mates PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ja nisam pročitao cijeli prijedlog novog Zakona pa neću komentirati točno određene članke nego samo dati moje mišljenje na cjelokupnu sliku/situaciju. Ako mislite da je to što je netko vodič (ima licencu) u jednoj HRVATSKOJ REGIJI dovoljno da bi bio vodič i za neku drugu. Mislim da se gadno varate. Iako je Hrvatska mala zemlja, njene regije se veoma razlikuju... A kako onda mislite da bi netko iz neke druge zemlje, drugog jezika, druge kulture,...mogao biti kvalificiran za obavljanje zadatka LOKALNOG vodiča za neku hrvatsku regiju. To što je on u svojoj matičnoj zemlji turistički vodič, ili točnije, zadovoljava sve birokratkse uvjete i uspio je skupiti sve papire za obavljanje te djelatnosti kod sebe, to ne znači i NE BI trebalo značiti da to isto može obavljati kod nas ili u nekoj trećoj državi. Dopustite da vam dam jednu (namjerno preuveličanu) paralelu... To što je netko pilot aviona i skupio tisuće i tisuće sati leta na Boeingu, kako biste se osjećali da vas on "vozi" u Airbusu; u koji nije NIKADA KROČIO, već je samo nešto malo čitao o tom modelu u knjigama (iliti Internetu). Po vašoj logici, avion je avion, čovjek (pilot) ima sve kvalifikacije potrebne od nekog "njegovog" tijela, pa neka slobodno vozi i naš avion. Ovo se naravno ne radi jer ako ne, ljudi ginu...ali sad se samo cjenkamo...nadam se da ste shvatili moju poantu. Ajde da neki taljan iz Veneta vodi po Istri (koja je 500 godina "BILA" Venecija), ili obrnuto...al' da mi tu neki Danac, Poljak, Kinez glumi lokalca...ma dajte molim Vas... U nadi da će razum prevladati, sdračno Vas pozdravljam. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
275 Pero Ugarković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, gotovo da nema vodiča u Republici Hrvatskoj koji nije razočaran odnosom prema toj struci. Ovako predložen pravilnik biti će neozbiljna ostavština Vašeg ministarstva prema svim ljudima koji vole ovaj posao, a ujedno i ambasadorima države čiju prirodnu i kulturnu baštinu niti jedan gost ne bi doživio jednako kao što to doživi nakon turističkih vođenja. Vi možete vratiti dignitet struci, jednostavno dopuštajući nam da sudjelujemo u kreiranju zakona, koliko to dopuštaju Eu direktive. U ovom slučaju nije teško postići kompromis jednostavno kopirajući primjere zakona iz drugih zemalja EU, te donošenjem pravilnika koji će osigurati da zaštićeni lokaliteti budu primjereni svojim dimenzijama i povijesnim vrijednostima koje mi kao vodiči možemo najbolje odraditi. Za ovaj zakon predlažem slično što i moje kolege: - Predlažem izmjenu čl. 70. Stavak 2 te članak 70. Stavak 4 riječima „ po regijama „ kao i nadopunu novog stavka 6 „Regije se određuju na slijedeći način“ . Objašnjenje: Predlažemo polaganje ispita po povijesno kulturološki i geografski bliskim područjima i da se to uvrsti u Zakon, a ne u Pravilnik. Ovim bi se fragmentiranost smanjila na najmanju moguću mjeru i zaštićeni lokaliteti bi se polagali na 5 regija za razliku od dosadašnjih 20 županija i grad Zagreb ). Obavezna terenska nastava i polaganje na terenu, ne online. - Članak 71. Stavak 1 Zakona , predlažem regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti ( kao nekad ), obzirom da smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča - Članak. 73 stavak 2. Točka 3. Zahtijevam veću razinu poznavanja hrvatskog jezika i da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU, minimalno B2, a ne „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ - Članak 73. Zakona „ da ima najmanje završenu srednju školu“ . Tražim da je uvjet četverogodišnja srednja škola, jer u HR postoje i trogodišnje srednje škole - Članak 74. Točka 2 . predlažem ,,2. Naznaka o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline ( lokalitete ) po regijama iz članka 70.stavak 6. - Članak 75. Dodaje se članak 75.a i naslov je „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča“. Predlažem razjašnjenje članka 75. Stavak 1., jer ne navodite na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje - Članak 69. Stavak 3. Zakona - predlažem: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla, odnosno implementacijom načela reciprociteta. Regulacija prema ne-EU državljanima uzeti u obzir hrvatsko podrijetlo odnosno implementiranjem načela reciprociteta (poput Cipra i Grčke) Prijedlog Ministrstva turizma je u koliziju sa Zakonom o strancima i prijedlog je urediti zakon kao što su uredile Grčka, Cipar i Malta koji uvjetuju otvaranje prema trećim državama. Sve gore navedeno treba uvrstiti u Zakon, a ne u Pravilnik. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Rješenje o ispunjavanju uvjeta za ružanje usluga turističkog vodiča će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu, dok Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga, te ne smatramo da se time znatno otvara tržište državljanima trećih država. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
276 LUKA LINČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsolutno neprihvatljiv. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo i mi isto? Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: • Dubrovačko-neretvanska županija • Splitsko – dalmatinska županija • Šibensko – kninska županija • Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: • Istarska županija • Primorsko-goranska županija • Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: • Krapinsko-zagorska županija • Karlovačka županija • Međimurska županija • Varaždinska županija • Zagrebačka županija • Grad Zagreb 4. Panonska regija: • Sisačko-moslavačka županija • Bjelovarsko-bilogorska županija • Koprivničko-križevačka županija • Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Ovim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. Ako se predložene izmjene i dopune ugrade u Zakon o pružanju usluga u turizmu u nepromijenjenom obliku i kao takve stupe na snagu, hrvatska zakonodavna vlast bit će izravno odgovorna za propast nekoliko tisuća građana i tvrtki iz turističke struke. Predložene izmjene i dopune ne valjaju i njihovo uvođenje koštat će egzistencija, zdravlja i novca radnika i poslodavaca za koje se donose i na koje se odnose. Prije nešto manje od godinu dana izmijenili ste Zakon; dozvolili ste izdavanje vaučera za uplaćena i nerealizirana putovanja pod određenim uvjetima (prestanak pandemije + 180 dana odgode). To nije bilo idealno rješenje, daleko od toga, ali je u tome času bilo jedino moguće rješenje. I vi sada to ovim prijedlogom izmjena poništavate?! Zašto ste uopće unosili takvu izmjenu ako se ona ne može održati (niti godinu dana)? Ne dirajte u članak 38.a! Ne izbacujte ga jer ćete nam stvoriti nerješive probleme koji će itekako uzdrmati hrvatski turizam a neke sektore (npr. putničke agencije) će najvjerojatnije uništiti. Ako već to namjeravate provesti, onda barem budite svjesni da su rješenja postojala, da smo vam ih predlagali. Ovo su naši prijedlozi: 1. Ministarstvo turizma i sporta produžuje rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, i to isključivo pod uvjetom da se proglasi kraj pandemije i krenu putovanja. 2. Produžuje se rok do kada vrijede izdani vaučeri putnicima na 31.12.2022. 3. Za turističke agencije osigurati bespovratna sredstva (ne kredite!) za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima – što je veći pad, to je veći postotak iznosa nadoknade. 4. Produženje potpora po mjeri ORM za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn do kraja 2021. godine, tj. dokle god se ne proglasi kraj pandemije. 5. S osiguravajućim kućama mora se redefinirati sve što se tiče/odnosi na jamčevinu. Ako osiguravajuće kuće ne žele više osiguravati turističke agencije, onda je potrebno neko drugo rješenje. Mislite na nas - dobro obrazovane hrvatske građane koji i dalje žele biti ambasadori Lijepe naše, prezentirajući našu povijest, kulturu i običaje, radeći i plaćajući porez u zajedničkoj nam domovini. S poštovanjem, Luka Linčić, turistički djelatnik Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga, te ne smatramo da se time znatno otvara tržište državljanima trećih država. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 180 dana od 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
277 Sanjin Mrakovčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsolutno neprihvatljiv. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo i mi isto? Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: • Dubrovačko-neretvanska županija • Splitsko – dalmatinska županija • Šibensko – kninska županija • Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: • Istarska županija • Primorsko-goranska županija • Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: • Krapinsko-zagorska županija • Karlovačka županija • Međimurska županija • Varaždinska županija • Zagrebačka županija • Grad Zagreb 4. Panonska regija: • Sisačko-moslavačka županija • Bjelovarsko-bilogorska županija • Koprivničko-križevačka županija • Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Ovim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. Ako se predložene izmjene i dopune ugrade u Zakon o pružanju usluga u turizmu u nepromijenjenom obliku i kao takve stupe na snagu, hrvatska zakonodavna vlast bit će izravno odgovorna za propast nekoliko tisuća građana i tvrtki iz turističke struke. Predložene izmjene i dopune ne valjaju i njihovo uvođenje koštat će egzistencija, zdravlja i novca radnika i poslodavaca za koje se donose i na koje se odnose. Prije nešto manje od godinu dana izmijenili ste Zakon; dozvolili ste izdavanje vaučera za uplaćena i nerealizirana putovanja pod određenim uvjetima (prestanak pandemije + 180 dana odgode). To nije bilo idealno rješenje, daleko od toga, ali je u tome času bilo jedino moguće rješenje. I vi sada to ovim prijedlogom izmjena poništavate?! Zašto ste uopće unosili takvu izmjenu ako se ona ne može održati (niti godinu dana)? Ne dirajte u članak 38.a! Ne izbacujte ga jer ćete nam stvoriti nerješive probleme koji će itekako uzdrmati hrvatski turizam a neke sektore (npr. putničke agencije) će najvjerojatnije uništiti. Ako već to namjeravate provesti, onda barem budite svjesni da su rješenja postojala, da smo vam ih predlagali. Ovo su naši prijedlozi: 1. Ministarstvo turizma i sporta produžuje rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, i to isključivo pod uvjetom da se proglasi kraj pandemije i krenu putovanja. 2. Produžuje se rok do kada vrijede izdani vaučeri putnicima na 31.12.2022. 3. Za turističke agencije osigurati bespovratna sredstva (ne kredite!) za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima – što je veći pad, to je veći postotak iznosa nadoknade. 4. Produženje potpora po mjeri ORM za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn do kraja 2021. godine, tj. dokle god se ne proglasi kraj pandemije. 5. S osiguravajućim kućama mora se redefinirati sve što se tiče/odnosi na jamčevinu. Ako osiguravajuće kuće ne žele više osiguravati turističke agencije, onda je potrebno neko drugo rješenje. Mislite na nas - dobro obrazovane hrvatske građane koji i dalje žele biti ambasadori Lijepe naše, prezentirajući našu povijest, kulturu i običaje, radeći i plaćajući porez u zajedničkoj nam domovini. S poštovanjem, Sanjin Mrakovčić, turistički vodič Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga, te ne smatramo da se time znatno otvara tržište državljanima trećih država. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 180 dana od 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
278 Denis Lipovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, "Croatia Full of Life" slogan koji bi mi kao turistički vodiči trebali najbolje znati promovirati ali prijedlogom novog zakona nas se stavlja u podređeni položaj. "Croatia Full of Life" slogan koji stranom turističkom vodiču apsolutno neće ništa predstavljati ili ga neće moći (znati) tumačiti na način koji je ispravan. U strategiji razvoja turizma do 2020. godine su navedene smjernice razvoja turizma, neke od točaka: - Kulturni turizam -Prognozira se daljnji rast kulturnog turizma te se ističe velik značaj ovoga proizvoda za budući rast ukupnog turističkog sektora. Trend daljnje diverzifikacije potražnje i rast nišnih proizvoda podržavat će rast manjih, specijaliziranih ponuđača usluga. Posebice se predviđa rast ‘kreativnog turizma’ koji na neki način omogućuje aktivnije uključivanje posjetitelja u lokalnu kulturu. Rastuća osjetljivost kupaca na etička pitanja, posebice vezana uz utjecaj putovanja na okoliš i lokalne društvene zajednice, pridonijet će daljnjem jačanju ‘odgovornosti’ u ponudi proizvoda kulturnog turizma. - Autentičnost i kreativnost – uspješno diferenciranje Hrvatske od konkurentskih destinacija treba temeljiti ponajviše na njegovanju prirodne, sociokulturne, klimatske i/ili proizvodne (doživljajne) autentičnosti, odnosno na kreativnosti u razvoju proizvoda, destinacijskom pozicioniranju i komunikaciji s tržištem. Ove točke će se naći i u strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine. Ako se donese zakon po predstavljenom prijedlogu zakona, postavlja se pitanje da li će između ostalog strani turistički vodiči koji nemaju adekvatnu izobrazbu biti nositelji turizma? U potpunosti podržavam očitovanje Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
279 Barbara Škoravić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, vjerujem da ćete prihvatiti mišljenja stručnih ljudi tj. mišljenje kolega iz ZDTV Hrvatske. Trenutna situacija za nas turističke vodiče je iznimno teška jer posla uopće nema. Ako ne poslušate i prihvatite mišljenja kolega, gradova, turističkih zajednica i ostalih koji su stali na našu stranu za dobrobit svih, pa tako i same države, onda mislim da posla nećemo imati ni kada nam se dragi gosti budu počeli polako vraćati. srdačan pozdrav iz Istre.. Barbara Škoravić, tur. vodič IŽ Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
280 Josipa Perišić Pavić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje ''Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske''. Ne mogu razumjeti da Vam je struka tako nebitna i da niste prihvatili niti jedan prijedlog iste. Zaštitimo svoju baštinu, povijest i vodiče!!! Molim Vas, pročitajte i uvažite naše komentare i poslušajte struku. S poštovanjem, Josipa Perišić Pavić, Hvar, Licencirani vodič za SDZ Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
281 Marina Zoko Damjanovic PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, licencirani sam turistički vodič već 10 godina, izabrala sam to zanimanje jer volim svoju zemlju, volim putovanja i volim turistima predstavljati znamenitosti i posebnosti svoje domovine te njenih gradova i stanovnika. Smatram da je posao turističkog vodiča iznimno važan za predstavljanje Hrvatske u svijetu, budući da o nama često i ovisi dojam koji će turisti stvoriti o našoj zemlji. Hrvatska se u svijetu nastoji predstaviti kao zemlja koja ima mnogo toga za ponuditi, zemlja koja se ponosi svojom poviješću i kulturom, zemlja koja ima veliki broj materijalne i nematerijalne baštine pod zaštitom UNESCA. Upravo zbog toga sam i najviše povrijeđena odnosom Ministarstva turizma i sporta prema turističkim vodičima i zaštićenim lokalitetima te apsolutno podržavam i potpisujem očitovanje Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. Žalosno je da smo, nakon svih ovih godina pokušaja suradnje i savjetovanja, kao članovi radne skupine o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu saznali s web stranice Ministarstva turizma i sporta, umjesto uživo, i to u godini u kojoj je pandemija koronavirusa ionako ugrozila financijsku stabilnost i puko preživljavanje većine turističkih vodiča. Žalosno je i da navodite da u Hrvatskoj ima samo 300-injak turističkih vodiča, kad je stvaran broj oko 5500. Nemaju svi vodiči obrte, neki rade preko udruga vodiča, agencija, neki su bili primorani zatvoriti obrte prošle godine zbog pandemije koronavirusa i apsolutne nestašice poslova, ali zatvaranje obrta ne znači da više nismo aktivni turistički vodiči. Žalosno je da predstavnici zemlje koja ima toliko bogatu povijest i kulturu, oni koji bi trebali predstavljati Hrvatsku u Europskoj uniji i svijetu, braniti njen suverenitet i kulturna bogatstva, ”skidaju hlače” pred EU, uz izliku da nemaju drugog izbora. Kad je istina da itekako imaju. Iako opsegom mala, Hrvatska je punopravna članica Europske unije i njeni predstavnici bi trebali biti ponosni na nju, a ne se ponašati poput sluge koji pokunjene glave poslušno izvršava sve što veliki gazda naredi. EU je donijela samo smjernice, a zakon donosite vi. Direktiva na koju se pozivate NE ZAHTIJEVA da otvorite državu svima koji bi htjeli malo po njoj voditi. Ona vam daje smjernice o reciprocitetu, ali u skladu s odredbama svake pojedine države. Što znači da uvjete možete sami definirati. Ugledajte se na primjer Grčke, Cipra i Malte, s kojima ste itekako upoznati, i što znači kad jedna država zaštiti svoju povijest i kulturu. Ovom izmjenom zakona omogućujete stranim vodičima koji žele povremeno i privremeno (odnosno sezonu) raditi na teritoriju RH da neometano vode po našoj državi, što za sobom povlači niz problema. Kao prvo, mislim da je i vama jasno da vodič koji ne živi u RH i nema nikakve veze s RH ne može predstavljati našu zemlju na isti način i s istom kvalitetom usluge kao što to čine vodiči kojima je ona domovina. Netko tko je odrastao u Hrvatskoj, živi u Hrvatskoj, poznaje njene tradicije, povijest, zanimljivosti svakako je bolji kandidat da bude ambasador naše države nego neki Hans iz Njemačke ili Juliette iz Francuske koje je agencija angažirala da budu pratitelji grupe na putovanju u Hrvatsku, pa su usput sa Wikipedije pročitali i naučili napamet osnovne informacije o Hrvatskoj. Pritom ne mislim ništa degradirajuće o kolegama iz tih zemalja, nego samo smatram da ne mogu moju domovinu poznavati ni predstavljati na način na koji ću je predstavljati ja ili moji kolege. Kao što ni za sebe ne mislim da bih mogla voditi po Njemačkoj ili Francuskoj na istoj razini kvalitete kao što bi oni mogli. Osim zdravorazumske logike, na ovaj zaključak došla sam i iskustvom. Navest ću vam samo jedan primjer od ima par godina, kad sam, prilikom vođenja Trogira, dok smo prolazili kraj samostana sv. Nikole, korejskom tour leaderu spomenula da se u njemu čuva Kairos, reljef iz 3.st.pr.Kr. i jedan od simbola grada Trogira, da bi mi on odgovorio da on nikada nije čuo za njega niti smatra da je to nešto važno. Srećom, budući da sam bila uz njega, bio je primoran prevesti i taj dio o Kairosu, budući da su neki članovi grupe znali engleski, a zamislite samo sad situaciju kad dozvolite stranim vodičima da vode po našoj državi i oni isto smatraju da je zanemarivo spomenuti jedan tako značajan dio baštine nekog hrvatskog grada, a umjesto toga turistima pričaju samo o tome koji je restoran najbolji ili gdje se jede najbolji sladoled. Karikiram malo, ali da i samo 20% stranih vodiča bude usredotočeno na neke takve trivijalne stvari, umjesto na kvalitetno predstavljanje znamenitosti nekoga grada, Hrvatska će se od zemlje bogate povijesti i kulturne baštine kroz par godina srozati na destinaciju u kojoj se samo lijepo jede, pije, zabavlja i kupa, a od kulturne destinacije neće biti ništa. Polazim također i od vlastitog iskustva sebe kao turista, i koliku razliku je činilo kad bi nam neki grad predstavljao vodič lokalac u odnosu na situacije kad sam išla preko nekih manje kvalitetnih agencija koje ne bi angažirale lokalca, nego bi ulogu tumačenja uvalile pratitelju grupe, samo da uštede. Nadalje, ono što uvelike definira hrvatsku noviju povijest je i Domovinski rat. Jeste li stvarno spremni jedno tako osjetljivo pitanje staviti u ruke slobodne interpretacije stranaca? Među kojima ima i velik broj onih koji ga nazivaju samo građanskim ratom; zatim onih koji ne razumiju njegovu osjetljivost, kao i onih koji imaju sasvim suprotno mišljenje o njemu. Zamislite samo situaciju u kojoj neki strani vodič podatke o Domovinskom ratu skuplja s Interneta, s Wikipedije i raznih drugih stranica koje možda i ne sadrže relevantne ni istinite podatke. Ili situaciju u kojoj neki strani pratitelj grupe, npr.srpskog podrijetla, u Dubrovniku sasvim legalno priča svoju verziju rata. Jeste li stvarno spremni iznevjeriti sve one što su stradali za neovisnost Hrvatske i pustiti da bilo tko može interpretirati svoju verziju Domovinskog rata? Ako Domovinski rat nije kandidat da se povežete na osjetljivo pitanje, kao što su to učinile i neke druge zemlje članice EU, onda stvarno niste zaslužili da predstavljate našu domovinu u svijetu. Sljedeći problem predstavlja činjenica da ovom izmjenom zakona strani turistički vodiči ne bi morali polagati stručni ispit za voditi po teritoriju RH, nego samo Ministarstvu mailom poslati svoju nakanu i dobili bi dozvolu. Istina, ne bi smjeli voditi na zaštićenim lokalitetima, ali s obzirom na vašu nakanu da popis zaštićenih lokaliteta svedete na „ostatke ostataka”, kao i na činjenicu da inspekcija gotovo i ne postoji, to nam baš i ne znači ništa, pogotovo kad promislimo da bi strani vodiči s trga, koji se smatra otvorenim prostorom, mogli grupi objasniti sve izvanka, bez potrebe da uopće ulaze u zaštićene lokalitete. S druge strane, hrvatski turistički vodiči moraju upisati tečaj za vodiča, koji košta više tisuća kuna, naučiti hrvatsku povijest/geografiju/kulturnu baštinu/Ustav, itd., položiti brojne ispite; drugim riječima, pošteno se namučiti i uložiti svoj novac, trud i vrijeme dok strani turistički vodič treba samo poslati mail?!!!!!! Čemu onda uopće u budućnosti tečajevi za posao turističkog vodiča? I posljednje, ako vam ništa od ovog ništa ne znači, nadam se da ćete uzeti u obzir činjenicu da hrvatski turistički vodiči (njih 5500, a ne 300!!!) uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu; odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Prihvaćanjem ove izmjene zakona, strane agencije će, radi uštede, angažirati strane pratitelje grupa da provedu turiste po gradu bez angažiranja lokalca, a ako mi nemamo posla, i sami sebi ćete iz proračuna izbiti značajna novčana sredstva koja mi u vidu raznih poreza i nameta uplaćujemo. Iskreno se nadam da ćete poslušati savjete struke, da ćete odvojiti trenutak i promisliti malo o našoj domovini, o njenoj iznimno bogatoj povijesti i kulturnoj baštini, o Domovinskom ratu i njegovoj žrtvi... da ćete u sebi osjetiti ponos na svoju zemlju i njezine znamenitosti i uzdignute glave zaštititi našu povijest i baštinu, baš kao što su to učinile i druge zemlje članice EU. Iz njihovog primjera vidimo da je moguće, samo treba imati hrabrosti. I ponosa. Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.). Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Prijedlogom Zakona popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će definiram kao popis cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U popis zaštićenih cjelina bit će uvršeni lokaliteti vezani uz Domovinski rat. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba).
282 Ljerka Mikić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Hrvatska, zemlja po mjeri čovjeka, turistički biser koji obiluje kulturnim spomenicima i ima bogatu povijest. Nažalost, ovo je samo još jedna dvolična i nadasve ponižavajuća i uvredljiva tvrdnja za nas turističke vodiče, ljude koji bi baš tu bogatu povijest trebali predstavljati našim posjetiteljima. Novim zakonom bi se nas, kao turističke vodiče koji s ljubavlju rade ovaj posao i našu zemlju predstavljaju stranim posjetiteljima, koji se konstantno educiraju, koji uredno plaćaju nemale poreze i raznorazne fiskalne namete, dovelo do ponižavajućeg i degradirajućeg položaja kad govorimo o pravu na rad i zarađivanje za život. Iz osobnog iskustva sa azijskim "vodičima" mogu samo probati dočarati stupanj moje uvrijeđenosti i osjećaja poniženja kad me Kinez prozvao za to jer sam u pulskoj Areni rekla da je ta veličanstvena građevina sagrađena kamenom iz okolice Pule, tj. iz Istre. On je tvrdio da je kamen dovezen iz GRČKE i isto to nakon moje priče protumačio svojoj grupi (preveli su mi gosti koji su govorili engleski i koji su ostali zbunjeni korekcijom naše povijesti koju im je prezentirao njihov vodič). Drugi primjer iz mojeg osobnog iskustva (također izuzetno ponižavajućeg i frustrirajućeg) je Koreanka, pratiteljica koja je tada bila prvi put u Hrvatskoj, pa tako i u Puli, mojem rodnom gradu u kojem kao vodič radim više od 20 godina. Dotična mi je rekla neka joj vjerujem da ona bolje zna najkraći put od Arene do Slavoluka Sergijevaca i povela grupu skroz drugim putem, prateći GPS. Ovo je naša budućnost ukoliko doista bude došlo do prihvaćanja predloženog zakona. Ne treba niti napominjati netočne navode kako u RH postoji i radi svega 340 vodiča (ima nas preko 5000), a time i nametanje zaključka kako novi zakon neće imati nikakvog utjecaja na ekonomski položaj tih vodiča i njihovih obitelji, jer eto, samo ih je 340. Ovim otvaranjem svoje duše izražavam duboku razočaranost i osjećaj poniženja koje sam prijedlog ovog zakona budi u meni, a ne usudim se niti pomisliti što bi bilo da ovakav sramotan zakon doista i postane punovaljan. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
283 Nataša Brailo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Uz podršku kolegama iz cijele Republike Hrvatske, predlažem sljedeće: - U članak 70. Stavak 2. brišu se riječi „po županijama“ kao i u stavku 4. Iznimno se protivimo i predlažemo izmjenu čl. 70. Stavak 2 te članak 70. Stavak 4 riječima „ po regijama „ kao i nadopunu novog stavka 6 „Regije se određuju na slijedeći način“ . Objašnjenje: Predlažemo polaganje ispita po povijesno kulturološki i geografski bliskim područjima i da se to uvrsti u Zakon, a ne u Pravilnik. Ovim bi se fragmentiranost smanjila na najmanju moguću mjeru i zaštićeni lokaliteti bi se polagali na 5 regija za razliku od dosadašnjih 20 županija i grad Zagreb ). Obavezna terenska nastava i polaganje na terenu, ne online. - Članak 71. Stavak 1 Zakona , predlažemo regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti ( kao nekad ), obzirom da smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča - članak. 73 stavak 2. Točka 3. Zahtijevamo veću razinu poznavanja hrvatskog jezika i da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU, minimalno B2, a ne „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ - članak 73. Zakona „ da ima najmanje završenu srednju školu“ . Tražimo da je uvjet četverogodišnja srednja škola, jer u HR postoje i trogodišnje srednje škole - članak 74. Točka 2 . predlažemo ,,2. Naznaka o položenom općem dijlu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline ( lokalitete ) po regijama iz članka 70.stavak 6. - Članak 75. Dodaje se članak 75.a i naslov je „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča“. Predlažemo razjašnjenje članka 75. Stavak 1., jer ne navodite na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje - Članak 76. Stavak 5. – suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar - Članak 69. Stavak 3. Zakona - predlažemo: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla, odnosno inplementacijom načela reciprociteta. Regulacija prema ne-EU državljanima uzeti u obzir hrvatsko podrijetlo odnosno inplementiranjem načela reciprociteta (poput Cipra i Grčke) Prijedlog Ministrstva turizma je u koliziju sa Zakonom o strancima i naš prijedlog je urediti kao što su uredile Grčka, Cipar i Malta koji uvjetuju otvaranje prema trećim državama, inače ćemo se suočiti sa činjenicom da smo otvoreni globalno i svi vodiči svijeta mogu pristupit ispitu. Sve gore navedeno treba uvrstiti u Zakon, a ne u Pravilnik, jer Pravilnici su podzakonski akti. Molimo nadležne da zaštite struku u ovim, ionako, izazovnim vremenima. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
284 Slavenka Gašpar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici… Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne donosi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) već će se isti urediti podzakonskim aktom, a u isti će biti uvršeni i lokalteti vezani uz Domovinski rat. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba).
285 Igor Županić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, shvaćam inicijativu EU da regulira tržište kako želi, međutim ne shvaćam stav hrvatskog ministarstva da nudi više od onog što se traži, Dobri gospodarstvenik ili diplomat će maksimalno zaštiti svoj teritorij i svoja prava. Čitajući tekst prijedloga zakona ostavljate dojam da niste tako postupili, već ste učinili upravo suprotno: 1. planski smanjujete zaštićene lokalitete na gotovo zanemariv broj i time kreirate pravila igre po kojima hrvatski turistički vodič u realnosti gubi svaki smisao. Ovo smanjivanje lokaliteta, upitno je i s neke domoljubne strane (dolazite iz stranke kojoj je to navodno bitno). 2. imate priliku kreirati model reciprociteta - s drugim zemljama, vi ga nigdje ne spominjete. Druge članice EU ne dopuštaju vođenje na svojem teritoriju ukoliko dvije zemlje nisu potpisale ugovor o takvim aktivnostima - u ovom prijedlogu se to ne spominje. 3. ne definirate egzaktno razinu poznavanja hrvatskog jezika za vodiče iz EU zemalja (B2 Španjolska, Italia, itd.), već ostavljate otvoren prostor špekulacijama jer na taj način ono može biti i A1 (ne u smislu kvalitete). 4. dovodite hrvatske vodiče u neravnopravni odnos s drugim EU zemljama koje su uspjele zaštiti interese svojih vodiča Glede konkretnih promjene ukazujem na: ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. Članak 69. stavak 3 mijenja se i glasi: „Iznimno od stavka 2. ovog članka, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin države koja nije država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ispunjava uvjete za pružanje usluga turističkog vodiča propisane ovim Zakonom, koji može dokazati svoje hrvatsko porijeklo te načelo reciprociteta u pružanju usluga između njegove matične države i Republike Hrvatske.“ ČLANAK 70 1. komentar U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije) Istarska županija Primorsko – goranska županija Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije) Zadarska županija Šibensko – kninska županija Splitsko – dalmatinska županija Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb) Grad Zagreb Zagrebačka županija Karlovačka županija Varaždinska županija Međimurska županija Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije) Sisačko – moslovačka županija Bjelovarsko – bilogorska županija Koprivničko – križevaka županija Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije) Vukovarsko – srijemska županija Osječko – baranjska županija Požeško – slavonska županija Brodsko – posavska županija Obrazloženje: popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) i to ne u skraćenom obliku kako je Ministarstvo zahtijevalo, od ključne je važnosti za zaštitu hrvatske povijesti, kulture i baštine u cijelosti te nužan „alat“ kvalitetne edukacije lokalnih turističkih vodiča.uspostavom 5 turističkih regija koje čine kulturološki i geografski bliska područja, fragmentiranost se smanjuje na najmanju moguću mjeru te se omogućuje polaganje posebnog dijela ispita za zaštićene lokalitete po 5 regija, a ne dosadašnjih 20 županija i Grad Zagreb. 2. komentar U članku 70. mijenja se stavak 4. „Ministar pravilnikom propisuje popis zaštićenih cjelina…..“ i glasi: „Popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) po turističkim regijama donosi Ministarstvo turizma i sporta uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Cjelovit popis zaštićenih cjelina po turističkim regijama nalazi se u Prilogu III ovog Zakona. Ovom izmjenom ukida se Pravilnik o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) (Narodne novine 76/2008).“ Dodaje se Prilog III Zakonu o pružanju usluga u turizmu koji glasi: „Turističke cjeline (lokaliteti) određuju se po turističkim regijama iz članka 70.st.6. Zakona o pružanju usluga u turizmu odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode u posebnoj točki. DIO A Popis turističkih cjelina DIO B Dodatne odredbe Turističko vođenje na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode dopušteno je samo uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Turističko vođenje u muzejskim, galerijskim, crkvenim, samostanskim, etno i ostalim prostorima i zbirkama unutar kojih stručno vođenje obavljaju u njima zaposlene osobe može se obavljati samo uz dopuštenje osoba koje upravljaju tim prostorima odnosno zbirkama. Obrazloženje: Obzirom na neutemeljene naznake da se otvoreni prostori neće uvažavati, a „točkasti pristup'' nema uporište u struci, napominjemo da se zahtjevi Ministarstva turizma i sporta temelje na dvije preporuke (a prema definiciji, preporuke apsolutno nisu obvezujuće ni za jednu državu članicu niti se njihova (ne)primjena sankcionira) – na odredbama predmetne europske norme EN15565/08 te preporuku koja navodno propisuje da zaštićeni lokaliteti ne mogu biti otvorena područja. U obrazloženju prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu na eSavjetovanju napisano je slijedeće: „Prema presudi Europskog suda pravde C180/89, a koju podržava Europska komisija, prihvaćeno je ograničenje primjene slobode pružanja samo u muzejima i povijesnim spomenicima zatvorenog tipa u nacionalnim zakonodavstvima“. Obzirom da se inzistiranje Ministarstva na smanjenu lokaliteta u potpunosti zasniva na navedenoj presudi, ponovno napominjemo da se predmetna presuda odnosila na profesiju turističkih vodiča prema Direktivi iz 1975. godine. Navedena Direktiva je ukinuta kao i dio koji se odnosio na turističke vodiče pa se Ministarstvo u svojim zahtjevima na istu ne može pozivati. ČLANAK 71 1. komentar U članku 71. stavak 4. brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ pa sad glasi: „Program stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od općeg dijela za područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete)“. U članku 71. stavak 6. brišu se riječi „sastav ispitne komisije“ pa sad glasi: Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje Ministra nadležnog za obrazovanje, propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, uvjete koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. U članku 71. stavak 6. dodaje se: „Ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča sastavljen je prema odrednicama standarda EN HR 15565:2008, traje 1 godinu (full time) ili 2 godine (part time), a zbog specifičnosti profesije turističkog vodiča obavezna je provedba ispitnog programa in situ.“ Obrazloženje: nažalost smo posljednjih 10-tak godina svjedoci potpune vulgarizacije profesije turističkih vodiča kao ambasadora Republike Hrvatske i smatramo da tromjesečna edukacija nije dovoljna da bi bilo koji budući vodič stekao najosnovnija znanja potrebna za bavljenje ovim zanimanjem. Provedba edukacije i polaganje završnog ispita prepušteni su u potpunosti privatnim učilištima čiji je cilj profit, a ne kvaliteta. Vodimo se primjerom država članica EU koje su itekako valorizirale svoju baštinu i kroz zaštitu lokaliteta, ali primarno kroz edukaciju. Tako se npr. u Grčkoj edukacije organiziraju svake 3 godine za maksimalno 30-35 polaznika iz 5 škola. Na Malti obrazovanje traje 2 godine (full time) ili 3 godine (part-time) odnosno ukupno 250 nastavnih sati kao i u Litvi, u Mađarskoj i na Cipru traje 1 godinu. Iako je u svom odgovoru na ovdje naveden zahtjev o uvođenju europske norme i samo Ministarstvo prihvatilo isti, do danas po tom pitanju nije ništa učinjeno. Odgovor Ministarstva turizma može se pročitati ovdje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5594 2. komentar Također je potrebno Zakonom definirati da opći dio ispitnog programa obrazovanja mogu provoditi sve visokoškolske ustanove dok posebni dio mogu provoditi samo visokoškolske ustanove koje takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge. Da bi se Zakon uskladio s gore navedenim, potrebno je izmijeniti sljedeće: Članak 71. stavak 1 se mijenja i glasi: „Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva turizma“. Nastavno na izmjene članka 71. stavka 1 prestaje važiti članak 72. Ispitne komisije. Članak 71. stavak 2 se u potpunosti mijenja i glasi: „Opći dio ispitnog programa obrazovanja može provoditi svako visoko učilište na području Republike Hrvatske dok posebni dio mogu provoditi samo ona visoka učilišta koja takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge, a koja su od Ministarstva nadležnog za turizam, uz prethodno mišljenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje, ishodila Rješenje za provođenje navedenog ispitnog programa. ČLANAK 73 Iako je trenutno važećim Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje definirano da se ispiti za turističkog vodiča i pratitelja polažu na hrvatskom jeziku što, obzirom na zahtjevnost ispita znači da osoba koja pristupa ispitu mora hrvatski jezik poznavati barem na razini B2 ZEROJ-a (Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike), svjedočimo da to u praksi nije tako. Članak 9. stavak 3 Pravilnika o stručnom ispitu za Voditelja poslova u turističkoj agenciji (NN 81/2019) propisuje da Voditelj poslova mora poznavati najmanje 1 strani jezik B2 razine i 1 strani jezik A2 razine) dok se za turističke vodiče propisuje da poznaju hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča. 'U mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča' je izraz koji dopušta svakojaka tumačenja pa tražimo da se isti izmijeni na sljedeći način: Članak 73. stavak 2 točka 3. se mijenja i glasi: “da i strani jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i hrvatski jezik zna na B2 razini ZEROJ-a“ Također smatramo da, obzirom na razlike u programima trogodišnjeg i četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, kandidati koji žele pristupiti stručnom ispitu za turističkog vodiča trebaju imati četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Nastavno se mijenja i sljedeće: Članak 73. stavak 2. točka 1 se mijenja na način da se doda riječ „četverogodišnju“ pa tako isti glasi: „1. da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu“. ČLANAK 74 U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. ČLANAK 9. PRIJEDLOGA Stav MINTS: Obrazloženje uz članak 9: Uz članak 9. Ovim člankom uklanja se pravna praznina u dijelu koji se odnosi na mogućnost izdavanja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da su uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča stečeni u trenutku uspješnog prolaza stručnog ispita pa stoga tražimo brisanje navedenog članka jer isti nije pravno utemeljen. Ovdje navedeno bi bilo kao da od liječnika specijalista kirurgije tražite da se odrekne svoje specijalizacije i svih prava koja mu po tome pripadaju samo iz razloga što je odlučio baviti se npr. turizmom. Jednom stečeno znanje ne može se oduzeti. Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta svjesno je potrebe očuvanja nacionalne povijesne, kulturne i umjetničke baštine, ali isto tako potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u kojoj je jedno od temeljnih načela - načelo slobode pružanja usluga, stoga kao stručni nositelj izrade propisa iz područja turizma ima zadatak kroz propise uspostaviti ravnotežu između ta dva cilja, pri čemu svako ograničenje pružanja usluga mora biti nužno, proporcionalno i opravdano prevladavajućim razlozima od javnog interesa. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče i novi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ističemo kako se Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga te ne možemo prihvatiti navod da Hrvatska time znatno otvara tržište državljanima trećih zemalja. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Potreba smanjenja broja lokaliteta proizlazi iz činjenice da se turističkog vodiča iz druge države članica koji privremeno i povremeno pruža usluge u Hrvatskoj obvezuje na polaganje posebnog dijela stručnog ispita za lokalitete po županijama. Obveza polaganja 21 posebnog ispita za svaku županiju kako bi se djelatnost turističkog vodiča mogla obavljati na cijelom području države članice jednaka je teritorijalnom ograničenju za pružatelje usluga. S obzirom na to da popis zaštićenih cjelina obuhvaća gotovo sve relevantne turističke atrakcije u Hrvatskoj, u stvarnosti se pravo stranih turističkih vodiča sa zakonitim poslovnim nastanom u drugoj državi članici na pružanje usluga u Hrvatskoj ne može ostvariti. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Turistički vodič, nakon što položi stručni ispit i dobije o tome uvjerenje visokog učilišta, ukoliko početi s pružanjem usluga, dužan je ishoditi rješenje o ispunjvanju uvjeta i iskaznicu. Radi rješavanja pravne praznine, ovim se člankom samo rješava mogućnost odjave toga rješenja, te navedeno ne znači da će vodiču pritom prestati važiti stečeno uvjerenje o položenom ispitu.
286 Ina Divac Pereža PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. Članak 69. stavak 3 mijenja se i glasi: „Iznimno od stavka 2. ovog članka, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin države koja nije država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ispunjava uvjete za pružanje usluga turističkog vodiča propisane ovim Zakonom, koji može dokazati svoje hrvatsko porijeklo te načelo reciprociteta u pružanju usluga između njegove matične države i Republike Hrvatske.“ ČLANAK 70 1. komentar U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije) Istarska županija Primorsko – goranska županija Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije) Zadarska županija Šibensko – kninska županija Splitsko – dalmatinska županija Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb) Grad Zagreb Zagrebačka županija Karlovačka županija Varaždinska županija Međimurska županija Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije) Sisačko – moslovačka županija Bjelovarsko – bilogorska županija Koprivničko – križevaka županija Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije) Vukovarsko – srijemska županija Osječko – baranjska županija Požeško – slavonska županija Brodsko – posavska županija Obrazloženje: popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) i to ne u skraćenom obliku kako je Ministarstvo zahtijevalo, od ključne je važnosti za zaštitu hrvatske povijesti, kulture i baštine u cijelosti te nužan „alat“ kvalitetne edukacije lokalnih turističkih vodiča.uspostavom 5 turističkih regija koje čine kulturološki i geografski bliska područja, fragmentiranost se smanjuje na najmanju moguću mjeru te se omogućuje polaganje posebnog dijela ispita za zaštićene lokalitete po 5 regija, a ne dosadašnjih 20 županija i Grad Zagreb. 2. komentar U članku 70. mijenja se stavak 4. „Ministar pravilnikom propisuje popis zaštićenih cjelina…..“ i glasi: „Popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) po turističkim regijama donosi Ministarstvo turizma i sporta uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Cjelovit popis zaštićenih cjelina po turističkim regijama nalazi se u Prilogu III ovog Zakona. Ovom izmjenom ukida se Pravilnik o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) (Narodne novine 76/2008).“ Dodaje se Prilog III Zakonu o pružanju usluga u turizmu koji glasi: „Turističke cjeline (lokaliteti) određuju se po turističkim regijama iz članka 70.st.6. Zakona o pružanju usluga u turizmu odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode u posebnoj točki. DIO A Popis turističkih cjelina DIO B Dodatne odredbe Turističko vođenje na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode dopušteno je samo uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Turističko vođenje u muzejskim, galerijskim, crkvenim, samostanskim, etno i ostalim prostorima i zbirkama unutar kojih stručno vođenje obavljaju u njima zaposlene osobe može se obavljati samo uz dopuštenje osoba koje upravljaju tim prostorima odnosno zbirkama. Obrazloženje: Obzirom na neutemeljene naznake da se otvoreni prostori neće uvažavati, a „točkasti pristup'' nema uporište u struci, napominjemo da se zahtjevi Ministarstva turizma i sporta temelje na dvije preporuke (a prema definiciji, preporuke apsolutno nisu obvezujuće ni za jednu državu članicu niti se njihova (ne)primjena sankcionira) – na odredbama predmetne europske norme EN15565/08 te preporuku koja navodno propisuje da zaštićeni lokaliteti ne mogu biti otvorena područja. U obrazloženju prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu na eSavjetovanju napisano je slijedeće: „Prema presudi Europskog suda pravde C180/89, a koju podržava Europska komisija, prihvaćeno je ograničenje primjene slobode pružanja samo u muzejima i povijesnim spomenicima zatvorenog tipa u nacionalnim zakonodavstvima“. Obzirom da se inzistiranje Ministarstva na smanjenu lokaliteta u potpunosti zasniva na navedenoj presudi, ponovno napominjemo da se predmetna presuda odnosila na profesiju turističkih vodiča prema Direktivi iz 1975. godine. Navedena Direktiva je ukinuta kao i dio koji se odnosio na turističke vodiče pa se Ministarstvo u svojim zahtjevima na istu ne može pozivati. ČLANAK 71 1. komentar U članku 71. stavak 4. brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ pa sad glasi: „Program stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od općeg dijela za područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete)“. U članku 71. stavak 6. brišu se riječi „sastav ispitne komisije“ pa sad glasi: Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje Ministra nadležnog za obrazovanje, propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, uvjete koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. U članku 71. stavak 6. dodaje se: „Ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča sastavljen je prema odrednicama standarda EN HR 15565:2008, traje 1 godinu (full time) ili 2 godine (part time), a zbog specifičnosti profesije turističkog vodiča obavezna je provedba ispitnog programa in situ.“ Obrazloženje: nažalost smo posljednjih 10-tak godina svjedoci potpune vulgarizacije profesije turističkih vodiča kao ambasadora Republike Hrvatske i smatramo da tromjesečna edukacija nije dovoljna da bi bilo koji budući vodič stekao najosnovnija znanja potrebna za bavljenje ovim zanimanjem. Provedba edukacije i polaganje završnog ispita prepušteni su u potpunosti privatnim učilištima čiji je cilj profit, a ne kvaliteta. Vodimo se primjerom država članica EU koje su itekako valorizirale svoju baštinu i kroz zaštitu lokaliteta, ali primarno kroz edukaciju. Tako se npr. u Grčkoj edukacije organiziraju svake 3 godine za maksimalno 30-35 polaznika iz 5 škola. Na Malti obrazovanje traje 2 godine (full time) ili 3 godine (part-time) odnosno ukupno 250 nastavnih sati kao i u Litvi, u Mađarskoj i na Cipru traje 1 godinu. Iako je u svom odgovoru na ovdje naveden zahtjev o uvođenju europske norme i samo Ministarstvo prihvatilo isti, do danas po tom pitanju nije ništa učinjeno. Odgovor Ministarstva turizma može se pročitati ovdje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5594 2. komentar Također je potrebno Zakonom definirati da opći dio ispitnog programa obrazovanja mogu provoditi sve visokoškolske ustanove dok posebni dio mogu provoditi samo visokoškolske ustanove koje takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge. Da bi se Zakon uskladio s gore navedenim, potrebno je izmijeniti sljedeće: Članak 71. stavak 1 se mijenja i glasi: „Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva turizma“. Nastavno na izmjene članka 71. stavka 1 prestaje važiti članak 72. Ispitne komisije. Članak 71. stavak 2 se u potpunosti mijenja i glasi: „Opći dio ispitnog programa obrazovanja može provoditi svako visoko učilište na području Republike Hrvatske dok posebni dio mogu provoditi samo ona visoka učilišta koja takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge, a koja su od Ministarstva nadležnog za turizam, uz prethodno mišljenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje, ishodila Rješenje za provođenje navedenog ispitnog programa. ČLANAK 73 Iako je trenutno važećim Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje definirano da se ispiti za turističkog vodiča i pratitelja polažu na hrvatskom jeziku što, obzirom na zahtjevnost ispita znači da osoba koja pristupa ispitu mora hrvatski jezik poznavati barem na razini B2 ZEROJ-a (Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike), svjedočimo da to u praksi nije tako. Članak 9. stavak 3 Pravilnika o stručnom ispitu za Voditelja poslova u turističkoj agenciji (NN 81/2019) propisuje da Voditelj poslova mora poznavati najmanje 1 strani jezik B2 razine i 1 strani jezik A2 razine) dok se za turističke vodiče propisuje da poznaju hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča. 'U mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča' je izraz koji dopušta svakojaka tumačenja pa tražimo da se isti izmijeni na sljedeći način: Članak 73. stavak 2 točka 3. se mijenja i glasi: “da i strani jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i hrvatski jezik zna na B2 razini ZEROJ-a“ Također smatramo da, obzirom na razlike u programima trogodišnjeg i četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, kandidati koji žele pristupiti stručnom ispitu za turističkog vodiča trebaju imati četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Nastavno se mijenja i sljedeće: Članak 73. stavak 2. točka 1 se mijenja na način da se doda riječ „četverogodišnju“ pa tako isti glasi: „1. da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu“. ČLANAK 74 U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. ČLANAK 9. PRIJEDLOGA Stav MINTS: Obrazloženje uz članak 9: Uz članak 9. Ovim člankom uklanja se pravna praznina u dijelu koji se odnosi na mogućnost izdavanja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da su uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča stečeni u trenutku uspješnog prolaza stručnog ispita pa stoga tražimo brisanje navedenog članka jer isti nije pravno utemeljen. Ovdje navedeno bi bilo kao da od liječnika specijalista kirurgije tražite da se odrekne svoje specijalizacije i svih prava koja mu po tome pripadaju samo iz razloga što je odlučio baviti se npr. turizmom. Jednom stečeno znanje ne može se oduzeti. Djelomično prihvaćen Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Prijedlogom Zakona popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će definiram kao popis cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine, a o istom će se donijeti pravilnik. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Turistički vodič, nakon što položi stručni ispit i dobije o tome uvjerenje visokog učilišta, ukoliko početi s pružanjem usluga, dužan je ishoditi rješenje o ispunjvanju uvjeta i iskaznicu. Radi rješavanja pravne praznine, ovim se člankom samo rješava mogućnost odjave toga rješenja, te navedeno ne znači da će vodiču pritom prestati važiti stečeno uvjerenje o položenom ispitu.
287 TINA DUNJIĆ MESSMER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, u potpunosti se slažem s kolegama vodičima da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsolutno neprihvatljiv. Jednako tako podržavam i ujedno zahvaljujem Zajednici društava turističkih vodiča Hrvatske na reakciji i pokušaju komunikacije s vama u nadi da se struka vodiča u Republici Hrvatskoj zaštiti i profesionalizira. Dobili ste dobre primjere zaštite struke vodiča, ali i povijesti i baštine kao što su, npr. Grčka i Cipar. Vaše ignoriranje i neprihvačanje prijedloga, te objavljivanje prijedloga Zakona na e-savjetovanja bez informiranja člana radne skupine, iako se to od vas tražilo i očekivalo, dovelo je do još većeg razdora između institucija, tj. Ministarstva turizma i sporta i struke vodiča, a dobra komunikacija i suradnja jesu budućnost kvalitete turizma u Hrvatskoj, grane koja Hrvatskoj donosi veliki prihod. Prijedlozi: - članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad ili da formiranje visoke škole za turizam u cilju profesionalizacije struke. - članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu. - članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča''. Prijedlog: prvo definirajte što znači dostatna mjera poznavanja jezika. Naš je prijedlog da znanje hrvatskog jezika bude barem na razini B2, ako ne i C1. - U članku 70. stavku 2. riječi: "po županijama" brišu se. Protivimo se ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima " po regijama". Predlažemo izmjenu u članku 70. te dopunu novim stavkom 6. Predlažemo i fragmentiranost ispita po županijama: polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. "Regije se određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija - članak 74. Točka 2 . predlažemo ,,2. Naznaka o položenom općem dijlu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline ( lokalitete ) po regijama iz članka 70.stavak 6. - Članak 75. Dodaje se članak 75.a i naslov je „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča“. Predlažemo razjašnjenje članka 75. Stavak 1., jer ne navodite na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona prijedlog konkretno: - Članak 69. Stavak 3. Zakona - predlažemo: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla, odnosno inplementacijom načela reciprociteta. Regulacija prema ne-EU državljanima uzeti u obzir hrvatsko podrijetlo odnosno inplementiranjem načela reciprociteta (poput Cipra i Grčke) Prijedlog Ministrstva turizma je u koliziju sa Zakonom o strancima i naš prijedlog je urediti kao što su uredile Grčka, Cipar i Malta koji uvjetuju otvaranje prema trećim državama, inače ćemo se suočiti sa činjenicom da smo otvoreni globalno i svi vodiči svijeta mogu pristupit ispitu. Sve gore navedeno treba uvrstiti u Zakon, a ne u Pravilnik, jer Pravilnici su podzakonski akti. Tina Dunjić Messmer Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Rješenje o ispunjavanju uvjeta za ružanje usluga turističkog vodiča će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu, dok Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga, te ne smatramo da se time znatno otvara tržište državljanima trećih država. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
288 IVANA VIŠEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Smatram da općenito turistički vodiči nisu uopće zaštićeni na području RH kao što je u drugim zemljama gdje se odmah zove policija, pišu kazne i zabrane ulaska u zemlju ukoliko ne vodi lokalni vodič. Nažalost kod nas U RH to nema, a niti je profesionalno ispred gostiju napadati tour leadere i pravdati se s njima zašto vode, a nemaju licencu. Kad će taj dio biti uređen? Državi stalno nedostaje novac, a da se kontroliraju vodiči licencirani i ne licencirani bilo bi puno toga uređenije. Zakinuti smo na brojnim poljima od polaganja županija svaku zasebno od divljanja cijena na tržištu od toga da vodičem može postati gotovo svatko bez obzira ima li smisla za taj posao ili ne, a da ne govorim oko načina poslovanja, kompliciranja oko ishođenja rješenja, registracije, davanja državi, minimalne zarade, izdavanja računa i slično. Jednostavno stranim i ne licenciranim vodičima nema mjesta na teritoriju RH. Svima je sve skupo, skupo je platiti licenciranog vodiča pa to bude odradio pratitelj usput. Nije isto pročitati nešto sa interneta i prezentirati gostima, kao što je naprimjer živjeti od toga da vodite goste po lokalitetima i na taj način zarađujete za kruh te ćete sukladno tome sav doživljaj na drugačiji način prenijeti gostima jer to raditi zato što to volite, to Vas pokreće , motivacija za ići dalje. Ovakvim prijedlozima zakona ne dolazimo nigdje... Nažalost samo ubiranje novaca na tečajevima za turističke pratitelje (čemu to uopće), ako pratitelj može biti bilo tko, a da ne pričamo o seminarima za turističke vodiče koji se na zadnje svode samo na lako zarađeni novac... Sve ovisi dalje od pojedinca do pojedinca kako će se dalje snaći. Stoga zaštitite nas licencirane vodiče i dajte nam mogućnost rada i sprječavanje rada ilegalnim nelicenciranim vodičima. Nadajmo se u bolje sutra. Primljeno na znanje Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Također, turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
289 Jadranka Vlaisavljević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Koristim ovu priliku da napišem komentar vezan uz Vaš prijedlog zakona, a konkretno se odnosi na obavljanje usluga turističkih vodiča na području Republike Hrvatske. Kao prvo željela bih reći da 2 informacije koje Vi navodite nisu točne: prva se odnosi na broj turističkih vodiča u RH, a njih je oko 5.000, a ne gotovo više od 10 puta manje koliko ste Vi naveli. Dakle, kada razmišljate o promjeni ovog zakona znajte da razmišljate o 5.000 obitelji, često puta žena... obitelji s djecom. Sljedeći detalj koji navodite, a koji nije točan je taj da EU od RH nešto zahtjeva po pitanju izmjene zakona, a to nije točno. EU ne zahtijeva od nas ništa. EU je jasno naglasila da su obrazovna pitanja u nadležnosti država članica. U granicama ne diskriminacije, proporcionalnosti, svaka članica može zakonski uvjetovati pristup određenom zanimanju posjedovanjem određene kvalifikacije, te uvrstiti razinu i vrstu potrebnog znanja. Na ovaj su se način zaštitile neke zemlje EU kao što su Grčka, Cipar i Malta. S toga bi bilo u redu i u najmanju ruku pravedno prema svima nama, turističkim vodičima kao i prema građanima RH, da im kažete istinu odnosno da ne pokušavate vršiti pritisak da se zakon usvoji na osnovu netočnih informacija. Većina zemalja kojima je jedan od glavnih izvora prihoda turizam pokušavaju i bore se za to da im strani vodiči ne otimaju posao iz ruke ili da to barem rade na pošten i pravedan način. A pod pošten i pravedan način podrazumijevam da svaki vodič koji se odluči tumačiti kulturnu baštinu, povijest, navike, gastronomiju, običaje, tradiciju i lokalni život jedne regije i nacionalni život jedne države mora položiti stručni ispit za tu regiju odnosno za to mjesto koje tumači i predstavlja gostima / turistima. Na taj način dovode se u ravnopravan položaj domaći, hrvatski vodiči koji su položili ispit za određenu županiju ili više njih, naučili strane jezike i koji kroz cjeloživotno obrazovanje stječu nova znanja, vještine i iskustva. Način na koji Vi predlažete da se uredi rad stranih turističkih vodiča je izrazito diskriminirajući u odnosu na domaće, lokalne vodiče i sve to radite kroz priču da EU upravo to traži od nas, od RH, a to nije točno. I na kraju moram napomenuti da je cijela branša odnosno industrija turizma prošle godine pretrpila najveće moguće udarca uzrokovane situacijom s pandemijom Covid 19 te su gotovo svi turistički vodiči ostali bez posla i bez primanja. I sada, kada se napokon očekuje pomak s mrtve točke vezano uz turizam, Vi, naša vlada, zabijate nam nož u leđa, na način da nam direktno uzimate kruh iz ustiju - pogodujete velikim, stranim, tour operaterima čiji vodiči nemaju nikakva znanja vezana uz RH i nemaju potrebe za sticanjem tih znanja jer im Vaš zakon to omogućuje. Znajte samo da se radi o gotovo 5000 obitelji, 5000 ljudi koji uredno plaćaju porez i doprinose, dakle pune državnu blagajnu, većinom visoko obrazovanih ljudi koji govore minimalno 2 strana jezika i u najboljem svjetlu pokušavaju svijetu prikazati Lijepu našu. Nadam se da ćete uvažiti mnogobrojna mišljenja mojih kolega, turističkih vodiča, koji su protiv promjene ovog zakona, kao i mišljenja naših Udruga te gradonačelnika grada Pule, Rijeke, Istarske županije i mnogih drugih koji se trude očuvati lokalne i nacionalne interese RH. Hvala i lijep pozdrav, Jadranka Vlaisavljević turistički vodič za IŽ Nije prihvaćen U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Obrazovna pitanja jesu u nadležnosti država članica, ali u konkretnom slučaju ne radi se samo o pitanju obrazovanja, već i o priznavanju stručnih kvalifikacija i privremenom i povremenom pružanju usluga od strane državljana drugih država članica, što je regulirano direktivom na razini Unije, stoga svako zahtijevanje dodatnog obrazovanja vodiča iz drugih država članica mora biti u skladu s odrebama direktive.
290 Ivanka Čoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Umjesto da ovdje raspravljamo o dizanju razine obrazovanja ljudi koji predstavljaju nasu zemlju, mi moramo raspravljati zasto nije dobro da se ta razina srozava na najmanju mogucu razinu. Da nije zalosno bilo bi apsurdno smijesno! Nacionalna licenca??? Pricati o bastini i kuturi jedne zemlje U CJELINI je u najmanju ruku zalosno. Nasa zemlja je toliko raznolika, i u materijalnoj, a jos vise u nematerijalnoj kulturnoj bastini. Dalmatinci, Istrijani, Primorci, Prigorci, Slavonci (da ne nabrajam dalje) jesu jedan narod, ali razlikuju se u mnogocemu kad razgovaramo o npr. obicajima. Vama se ocito treba crtati, pa cu pojasniti. Jedan Dalmatinac ili Dalmatinka nikada nece moci objasniti Slavoniju kao sto to objasni i priblizi jedan Slavonac. Pa kako vi ocekujete da jedan STRANAC odnosno strani vodic odradi ono sto jedan hrvatski vodic ne moze u potpunosti...? Nisam diplomaticna. Ima dovoljno kolega koji to jesu i hvala im na tome sto vam pokusavaju ukazati na propuste u ovom nacrtu. Zbog toga pisem ovako. Smatram da su nasa povijest i bastina kompleksne, i da ih ne moze tumaciti bas svatko tko prodje nekakav opci tecaj. Hrvatska je moja zemlja, i zelim da bude dostojno tumacena, a njena povijest, kultura i obicaji ispravno interpretirani i priblizeni ljudima koji ju posjecuju. Ako je i vama stalo do ove zemlje, odbaciti cete ovaj prijedlog zakona i poceti razmisljati u sasvim drugom smijeru - u tom da zastitite nas nacionalni identitet. Hvala Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
291 Đurđica Kovačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, kroz moju dugogodišnju praksu turističkog vodiča, mnogo puta su s grupom turista dolazili pratitelji iz njihove matične zemlje. Informacije, koje su putem dali gostima, o našoj domovini su bile toliko netočne (najblaže rečeno) da sam se pitala što, ako jednog dana, takvi postanu vodiči? Ne tvrdim da su imali loše namjere (?), ali zbog njihovog neznanja, naši gosti su mogli dobiti potpuno iskrivljenu sliku o našoj povijesti i sadašnjosti. Unatoč tome što se edukacija predviđa i za njih, kao netko tko mnogo putuje, ostajem pri tome da vjerodostojniji dojam o nekoj državi pružaju ljudi koji u njoj žive i rade. Poglavito je to važno za naš "drevni narod u mladoj domovini", specifičnoj po tome da su ratne rane još uvijek prisutne i ne treba ih bagatelizirati. U nadi da ćete uvažiti glas struke koja je u neposrednom kontaktu s gostima, želim puno uspjeha u radu, Đurđica Kovačić Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
292 Tanja Mirić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. Članak 69. stavak 3 mijenja se i glasi: „Iznimno od stavka 2. ovog članka, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin države koja nije država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ispunjava uvjete za pružanje usluga turističkog vodiča propisane ovim Zakonom, koji može dokazati svoje hrvatsko porijeklo te načelo reciprociteta u pružanju usluga između njegove matične države i Republike Hrvatske.“ ČLANAK 70 1. komentar U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije)  Istarska županija  Primorsko – goranska županija  Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije)  Zadarska županija  Šibensko – kninska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb)  Grad Zagreb  Zagrebačka županija  Karlovačka županija  Varaždinska županija  Međimurska županija  Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije)  Sisačko – moslovačka županija  Bjelovarsko – bilogorska županija  Koprivničko – križevaka županija  Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije)  Vukovarsko – srijemska županija  Osječko – baranjska županija  Požeško – slavonska županija  Brodsko – posavska županija Obrazloženje: popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) i to ne u skraćenom obliku kako je Ministarstvo zahtijevalo, od ključne je važnosti za zaštitu hrvatske povijesti, kulture i baštine u cijelosti te nužan „alat“ kvalitetne edukacije lokalnih turističkih vodiča.uspostavom 5 turističkih regija koje čine kulturološki i geografski bliska područja, fragmentiranost se smanjuje na najmanju moguću mjeru te se omogućuje polaganje posebnog dijela ispita za zaštićene lokalitete po 5 regija, a ne dosadašnjih 20 županija i Grad Zagreb. 2. komentar U članku 70. mijenja se stavak 4. „Ministar pravilnikom propisuje popis zaštićenih cjelina…..“ i glasi: „Popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) po turističkim regijama donosi Ministarstvo turizma i sporta uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Cjelovit popis zaštićenih cjelina po turističkim regijama nalazi se u Prilogu III ovog Zakona. Ovom izmjenom ukida se Pravilnik o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) (Narodne novine 76/2008).“ Dodaje se Prilog III Zakonu o pružanju usluga u turizmu koji glasi: „Turističke cjeline (lokaliteti) određuju se po turističkim regijama iz članka 70.st.6. Zakona o pružanju usluga u turizmu odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode u posebnoj točki. DIO A Popis turističkih cjelina DIO B Dodatne odredbe Turističko vođenje na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode dopušteno je samo uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Turističko vođenje u muzejskim, galerijskim, crkvenim, samostanskim, etno i ostalim prostorima i zbirkama unutar kojih stručno vođenje obavljaju u njima zaposlene osobe može se obavljati samo uz dopuštenje osoba koje upravljaju tim prostorima odnosno zbirkama. Obrazloženje: Obzirom na neutemeljene naznake da se otvoreni prostori neće uvažavati, a „točkasti pristup'' nema uporište u struci, napominjemo da se zahtjevi Ministarstva turizma i sporta temelje na dvije preporuke (a prema definiciji, preporuke apsolutno nisu obvezujuće ni za jednu državu članicu niti se njihova (ne)primjena sankcionira) – na odredbama predmetne europske norme EN15565/08 te preporuku koja navodno propisuje da zaštićeni lokaliteti ne mogu biti otvorena područja. U obrazloženju prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu na eSavjetovanju napisano je slijedeće: „Prema presudi Europskog suda pravde C180/89, a koju podržava Europska komisija, prihvaćeno je ograničenje primjene slobode pružanja samo u muzejima i povijesnim spomenicima zatvorenog tipa u nacionalnim zakonodavstvima“. Obzirom da se inzistiranje Ministarstva na smanjenu lokaliteta u potpunosti zasniva na navedenoj presudi, ponovno napominjemo da se predmetna presuda odnosila na profesiju turističkih vodiča prema Direktivi iz 1975. godine. Navedena Direktiva je ukinuta kao i dio koji se odnosio na turističke vodiče pa se Ministarstvo u svojim zahtjevima na istu ne može pozivati. ČLANAK 71 1. komentar U članku 71. stavak 4. brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ pa sad glasi: „Program stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od općeg dijela za područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete)“. U članku 71. stavak 6. brišu se riječi „sastav ispitne komisije“ pa sad glasi: Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje Ministra nadležnog za obrazovanje, propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, uvjete koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. U članku 71. stavak 6. dodaje se: „Ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča sastavljen je prema odrednicama standarda EN HR 15565:2008, traje 1 godinu (full time) ili 2 godine (part time), a zbog specifičnosti profesije turističkog vodiča obavezna je provedba ispitnog programa in situ.“ Obrazloženje: nažalost smo posljednjih 10-tak godina svjedoci potpune vulgarizacije profesije turističkih vodiča kao ambasadora Republike Hrvatske i smatramo da tromjesečna edukacija nije dovoljna da bi bilo koji budući vodič stekao najosnovnija znanja potrebna za bavljenje ovim zanimanjem. Provedba edukacije i polaganje završnog ispita prepušteni su u potpunosti privatnim učilištima čiji je cilj profit, a ne kvaliteta. Vodimo se primjerom država članica EU koje su itekako valorizirale svoju baštinu i kroz zaštitu lokaliteta, ali primarno kroz edukaciju. Tako se npr. u Grčkoj edukacije organiziraju svake 3 godine za maksimalno 30-35 polaznika iz 5 škola. Na Malti obrazovanje traje 2 godine (full time) ili 3 godine (part-time) odnosno ukupno 250 nastavnih sati kao i u Litvi, u Mađarskoj i na Cipru traje 1 godinu. Iako je u svom odgovoru na ovdje naveden zahtjev o uvođenju europske norme i samo Ministarstvo prihvatilo isti, do danas po tom pitanju nije ništa učinjeno. Odgovor Ministarstva turizma može se pročitati ovdje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5594 2. komentar Također je potrebno Zakonom definirati da opći dio ispitnog programa obrazovanja mogu provoditi sve visokoškolske ustanove dok posebni dio mogu provoditi samo visokoškolske ustanove koje takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge. Da bi se Zakon uskladio s gore navedenim, potrebno je izmijeniti sljedeće: Članak 71. stavak 1 se mijenja i glasi: „Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva turizma“. Nastavno na izmjene članka 71. stavka 1 prestaje važiti članak 72. Ispitne komisije. Članak 71. stavak 2 se u potpunosti mijenja i glasi: „Opći dio ispitnog programa obrazovanja može provoditi svako visoko učilište na području Republike Hrvatske dok posebni dio mogu provoditi samo ona visoka učilišta koja takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge, a koja su od Ministarstva nadležnog za turizam, uz prethodno mišljenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje, ishodila Rješenje za provođenje navedenog ispitnog programa. ČLANAK 73 Iako je trenutno važećim Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje definirano da se ispiti za turističkog vodiča i pratitelja polažu na hrvatskom jeziku što, obzirom na zahtjevnost ispita znači da osoba koja pristupa ispitu mora hrvatski jezik poznavati barem na razini B2 ZEROJ-a (Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike), svjedočimo da to u praksi nije tako. Članak 9. stavak 3 Pravilnika o stručnom ispitu za Voditelja poslova u turističkoj agenciji (NN 81/2019) propisuje da Voditelj poslova mora poznavati najmanje 1 strani jezik B2 razine i 1 strani jezik A2 razine) dok se za turističke vodiče propisuje da poznaju hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča. 'U mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča' je izraz koji dopušta svakojaka tumačenja pa tražimo da se isti izmijeni na sljedeći način: Članak 73. stavak 2 točka 3. se mijenja i glasi: “da i strani jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i hrvatski jezik zna na B2 razini ZEROJ-a“ Također smatramo da, obzirom na razlike u programima trogodišnjeg i četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, kandidati koji žele pristupiti stručnom ispitu za turističkog vodiča trebaju imati četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Nastavno se mijenja i sljedeće: Članak 73. stavak 2. točka 1 se mijenja na način da se doda riječ „četverogodišnju“ pa tako isti glasi: „1. da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu“. ČLANAK 74 U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. ČLANAK 9. PRIJEDLOGA Stav MINTS: Obrazloženje uz članak 9: Uz članak 9. Ovim člankom uklanja se pravna praznina u dijelu koji se odnosi na mogućnost izdavanja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da su uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča stečeni u trenutku uspješnog prolaza stručnog ispita pa stoga tražimo brisanje navedenog članka jer isti nije pravno utemeljen. Ovdje navedeno bi bilo kao da od liječnika specijalista kirurgije tražite da se odrekne svoje specijalizacije i svih prava koja mu po tome pripadaju samo iz razloga što je odlučio baviti se npr. turizmom. Jednom stečeno znanje ne može se oduzeti. Djelomično prihvaćen Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče i novi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tije