Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 adamo sali jdoo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, moja primjedba je slijedeća: 1. U nacrtu Zakona stoji termin "organizator", a smatramo kako bi trebalo pisati "odgovorni organizator putovanja." 2. Putničke agencije se dovodi u nepovoljnu situaciju ako Vlada Republike Hrvatske donese Zakon prema kojemu moraju vratiti uplate za vouchere koje su izdali do 1.3.2021. godine. Shodno tome tražimo produženje roka trajanja vouchera do 31.12.2021. godine. 3. Jamčevno osiguranje u slučaju proglašenja više sile, kao što je COVID-19, ne pokriva izdane vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police jamčevnog osiguranja. U slučaju stečaja pojedinih putničkih agencija putnici će izgubiti novac. Apeliramo na produženje roka trajanja vouchera, jer u protivnom će putnička agencija s malo novca kojim raspolaže teško odrediti kome će vratiti novac, a kome ne. Također, upitno je ima li putnička agencija financijskih sredstava koji bi omogućili povrat novca putnicima. lp, Ivana Kirinić Frka, Adamo Sali jdoo Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. U pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
2 ADRIANO MATES PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Drago Ministarstvo! Ja sam vodič u godinama, pa se gladne budućnosti bojim manje od mojih mladih kolega. Iako ima prije mene 178 savjetnika, siguran sam da će netko pročitati i ovaj tekst (pa ima vas u Kockici sasvim dovoljno). Stanje izgleda kao da: - ZDTVH ne smatrate svojim partnerom -ne znate koliko vodiča imate pod svojom jurisdikcijom - su vam vodiči zadnja rupa na svirali hrvatskog turizma -spustili ste naše gaće pred EU (ili turoperatorima), a nama ostaje samo da se prigodno sagnemo -niste se pobrinuli da vidite kako su problem rješile Grčka, Cipar, Malta -Hrvatska udruga turizma okuplja SVEKOLIKI bogomdani HR turizam (kad ono,samo hotele i kampove) -hrvatske agencije ne žele zaraditi na razlici u cijeni angažirajući HR vodiče Činjenica je da: - imamo norme evropske (EN) i hrvatske (HRN) 13809 i 15565 -o približavanju obrazovnog programa normi 15565 nitko i ne razmišlja - u našem Zakonu ne primjenjujemo niže navedene nazive profesija sukladno normi 13809 TOURIST GUIDE Person who guides visitors in the language of their choice and interprets the cultural and natural heritage OF AN AREA, which person normally possesses AN AREA-SPECIFIC QUALIFICATION usually issued and/or recognised by the appropriate authority TOUR MANAGER Person who manages and supervises the itinerary on behalf of the tour operator, ensuring the program is carried out as described in the tour operator’s literature and sold to the traveller/consumer and who gives local practical information. TOUR ESCORT Representative of a tour operator providing basic assistance to travellers. Da živim u Zagrebu mogao bih besplatno dobiti na uvid te norme u Hrvatskom zavodu za norme. Ovako, morao bih te PROPISANE NORME kupiti, pa vas molim da se prošećete do Zavoda za hrvatski prijevod. Članak 69. kaže: (1) Turistički vodič je osoba koja pruža turistima usluge pokazivanja i stručnog tumačenja prirodnih ljepota i vrijednosti, kulturno-povijesnih spomenika, umjetničkih djela, etnografskih i drugih znamenitosti, povijesnih događaja, ličnosti, legendi o tim događajima i ličnostima, gospodarskih i političkih tijekova i zbivanja. A ja kažem: Neka svatko tko se želi igrati vodiča po mojoj domovini dokaže posjedovanje znanja i stručnosti, kao što sam i ja morao dokazivati (i to platiti). Činjenica je: -hrvatski vodiči se zalažu za jaku i funkcionalnu turističku inspekciju -pojedine agencije kažu svojim inozemnim partnerima: „samo vi vodite - ionako nema inspekcije“ -starogradska jezgra moga grada Poreča (Parenzo), kao i Dubrovnika i mnogih drugih cjelina JEST kulturna baština Republike Hrvatske -sa popisa zaštićenih cjelina nije potrebno IZBACITI NITI JEDNU CJELINU -okrupnjavanje teritorija za koje se polaže poseban dio ispita povlači izmjenu programa obrazovanja i povećanje satnice (koja je i sada premala) DIREKTIVA 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu ima za cilj: -pružiti potrošačima BOLJE USLUGE - da Europska unija postane najkonkurentnije i najdinamičnije svjetsko gospodarstvo utemeljeno NA ZNANJU osiguravajući VEĆU ZAPOSLENOST i bolja radna mjesta. Ova Direktiva ne dovodi u pitanje mjere poduzete od država članica, u skladu sa zakonima Zajednice, s obzirom na ZAŠTITU ILI PROMICANJE KULTURNE I JEZIČNE RAZNOLIKOSTI Podržavam ciljeve koje je ministrica Brnjac navela u svom nastupnom intervjuu: - osigurati uvjete za povećanje učinkovitosti poslovanja društava i pojedinaca koji pružaju usluge u turizmu. - osigurati prepoznatljivost Hrvatske kao sigurne turističke destinacije koja se brine o svojim gostima - podizati kvalitetu ponude i stvarati preduvjete za održivo poslovanje cjelokupnoga turističkog sektora u Hrvatskoj - razvijati posebne oblike turizma koji su dostupni tijekom cijele godine, kao što su zdravstveni, poslovni, KULTURNI, gastro i cikloturizam OVAKAV PRIJEDLOG ZAKONA JE PROTIV OSTVARENJA NAVEDENIH CILJEVA "TURISTIČKI VODIČI SU ZAGLAVNI KAMEN KULTURNOG TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE", rekao je to dragi kolega, nedavno preminuli turistički vodič, dr.sc. Vinko Bakija, zamjenik predsjednice ZDTVH-a i predsjednik Udruge turističkih vodiča Donat iz Zadra koji se zalagao za bolje obrazovanje vodiča, za zaštitu naše baštine, našeg digniteta. Hvala mu i slava. Na vama je odluka: HOĆETE LI TAJ KAMEN OPLEMENITI NEKIM UKRASOM ILI ĆETE GA JEDNOSTAVNO IŠČUPATI? Nakon što poslušate savjete koje vam je ovaj nevažni puk uputio, osobno bih se složio da po Hrvatskoj vodi bilo koji stranac a i hrvatski voditelj putovanja (ili pratitelj, ako se tako zove) koji će mi u Poreču zapjevati „La mula de Parenzo“, u Rovinju „Li ven soun par li Casale“, u Puli „Zaspal Pave“ (i to na tanko i debelo). U Karlovcu bi morao nabrojati svih PET karlovačkih rijeka. Iako ih ja znam svih pet, ipak se ne bih usudio voditi Karlovac - to bi mi odradila draga kolegica koja tamo živi. Šaljem vam 1344:4=336 aktivnih i dobrih želja iz Poreča. Hvala svim županijama, gradovima, turističkim zajednicama i ostalima koji razumiju ulogu i važnost turističkog vodiča i koji nas podržavaju !!! Srdačno iz Poreča-Parenzo, Adriano Mates Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
3 Ajlin Andreis Sarun PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ne slažem se sa uvođenjem nacionalne licence, ukidanjem posebnog dijela ispita po županijama i polaganja samo zaštićenih cjelina, koje će biti 'znatno smanjene'. Umjesto da težimo kvaliteti i znanju, ovaj zakon pogoduje neznanju i površnosti. Sramotno je da sve ide u tom pravcu. tako se na primjer prekvalifikacija za posao recepcionera svodi na 10 sati stranog jezika. Kakvu mi to poruku šaljemo? Predlažem da se uvede minimalno znanje stranog jezika za turističke vodiče na razini B2 po ZEROJ-u, i da se ne ukida posebni dio pri polaganju ispita. Također se zalažem da i stranci polože isti ispit i da razina poznavanja hrvatskog jezika bude B2. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
4 Ajlin Andreis Sarun PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. nema potrebe brisati stavku 'po županijama' Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
5 Ajlin Andreis Sarun PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zanima kakav će biti položaj postojećih vodiča sa položenim nekim županijama u odnosu na nacionalne vodiče? Hoće li im se automatizmom priznati nacionalna iskaznica? Ili će i oni morati polagati novi ispit? Šteta što su naši zakoni toliko nepromišljeni i nedorečeni da uvijek ostavljaju prostor za različito tumačenje. Kada sam ja polagala za Dalmatinsku makroregiju 1986. godine tečaj je trajao 6 mjeseci, sada traje 3 tjedna, a po novom prijedlogu bi trajao valjda dva dana? Zašto se želi smanjiti kvaliteta zbog pogodovanja određenim naredbama iz EU? Zašto ne zaštitimo svoje interesa poput nekih turističkih zemalja? Zaista šteta. Primljeno na znanje Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
6 Ajlin Andreis Sarun OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Nedopustivo je i nikako ne može biti u najboljem interesu RH ukidanje posebnog dijela po županijama, jer smo i ovako svjedoci lošeg poznavanja temeljnih znanja. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
7 Alberto Košara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Predlažem da se riječ "po županijama" zamijeni riječima "po regijama", kako je predložila ZDTVH, odnosno: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
8 Alberto Košara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, licencirani sam turistički vodić s dugogodišnjim iskustvom u struci, ujedno obrtnik od 2008. godine. Slažem se s većinom kolega i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje ''Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske''. Ne mogu razumjeti da Vam je struka tako nebitna i da niste prihvatili niti jedan prijedlog iste. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim .proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? Zašto se ne primijeni načelo reciproteta? I krivo se u javnost pokušava progurati teza da smo mi turistički vodiči protiv rada turističkih vodiča iz država EU na teritoriju RH. Nismo, i to ponavljamo i ponavljati ćemo tisuću puta ako treba. Mi smo samo za jednake uvjete svima. Zašto izbjegavate ovim zakonom urediti kurikulum, koji mi tražimo? Konstantno tražimo poboljšanje edukacije za turističke vodiče i implementacije europske norme EN 15565/2008. O tome u ovom zakonu niti riječi. Naš Podpredsjednik, Dr. sc. Vinko Bakija Vam je to dao gotovo u ruke, ali izgleda kao da ste taj rad bacili u zadnju ladicu zadnjeg ureda. Konkretni prijedlozi: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika, odnosno najmanje na razini B2 • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. , Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. U nadi da ćete ipak poslušati struku unaprijed zahvaljujem. Lp. Alberto Košara Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
9 Aleksandra Cmrečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 3 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
10 ana antić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Podržavam zahtjeve i očitovanje ZDTVH u svezi ovoga zakona, a koji su u vezi zaštite struke turističkih vodiča i interesa RH, prema onoj "...jer zemlju čine ljudi." Ana Antić, turistički vodič Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
11 Ana Bašić Alerić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Protivim se prijedlogu jer se njime obezvrjeđuje uloženo vrijeme, trud i novac svima koji su ispite polagali po županijama. Ukoliko predlagatelj inzistira na ovoj promjeni predlažem da svakom pojedinom vodiču vrati uložena sredstva za polaganje dodatnih županija i odgovarajuću naknadu za prouzročenu znatnu poslovnu štetu nstalu ukidanjem licenci po županijama. Budući da je došlo do nesuglasica oko broja vodiča u Republici Hrvatskoj konačan broj osoba koje bi imale pravo na nadoknadu štete možete utvrditi zbrajanjem broja uvjerenja izdanih od strane ustanova koje su vodile programe obrazovanja za turističke vodiče. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
12 Ana Bašić Alerić OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Predloženo ukidanje polaganja posebnog dijela stručnog ispita po županijama smatram pogrešnim jer bi na taj način korisnici usluga turističkih vodiča bili zakinuti za vrlo važan dio svoga iskustva na pojedinim lokalitetima, a to je mogućnost da dožive odabrano mjesto posjeta iz perspektive stručne osobe koja tu živi te stoga i najbolje poznaje sve njegove posebitosti. Većina posjetitelja na početku razgleda vodiča pita je li rođen ovdje? O odgovoru na to pitanje ovisi i pažnja koju će gost biti spreman posvetiti daljnjem tumačenju. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
13 Ana Jakić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani, licencirani sam vodič za SDŽ, radim već 14 godina u struci, a u turizmu sam aktivni sudionik već 20 godina. Krenula sam od osnova rada u turističkoj agenciji, do posla i rada na terenu - turističkog vođenja. U proteklih 20 godina stalno se obrazujem (diplomirani sam profesor jezika) i usavršavam na svim poljima potrebnim za rad s ljudima, jer jedini ključ uspjeh u turizmu je čovjek. Čovjek - pratitelj, vodič, vozač, prodavač izleta, vlasnik agencije...ostavljaju dojam i doživljaj na goste, uz naravno povijesne i prirodne lokalitete po kojima smo na visokom mjestu u svijetu. Zaštitite ljude i lokalitete! Država i ministarstva su dužna čuvati i braniti prava svojih građana pred drugima, a ne ih sami uništavati. Citiram nažalost pokojnog profesora, mentora i vodiča Vinka Bakiju: "Ne želim da mi Nizozemci dođu i posade tulipane gdje mi rastu masline..." (jer ni nama ne bi palo na pamet to njima raditi, zašto dopuštamo drugima da nas gaze?) I jedan detalj iz hrvatske povijesti: tijekom našeg postojanja kao kraljevina, kneževina, država... bili smo napadnuti više od 70 puta, a napravili 0 napada, samo smo branili svoj komadić zemlje. Ovim putem ga i dalje branimo, ali sada od neznanja, nerazumijevanja i ponižavanja. Iznimno sam razočarana kao pojedinac, član udruge i novopečeni obrtnik, stoga koristim tekst svojih kolega i njihove pravne prijedloge: Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
14 Ana Ninić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, kao turistički vodič već 9 godina ,moram vam reći da se uopće ne slažem sa vašim izmjenama i dopunama zakona o pružanju usluga u turizmu. Ne slažem se s time da jedan Nijemac, Španjolac, Austrijanac dođe u našu zemlju i tumači o nama onako kako on misli da je istina na temelju podataka koje je našao na wikipediji. To je uvreda i pljuska cijeloj našoj naciji, državi, povijesti i svemu onome za šta smo se zalagali i borili godinama. A da ne govorim o gubitku tisuća radnih mjesta jer će lokalni hrvatski vodiči biti zamijenjeni stranjskima i eto još veće tragedije. Nakon korone,za koju se nadam da će jednom proć i da će se turizam kad tad vratiti u normalu, tijekom koje nismo uopće radili niti imali niti jednu grupu i jedva krpali kraj s krajem, vi nam želite onemogućiti da radimo i zarađujemo radeći ono šta volimo i da predstavljamo našu zemlju onako kako ona to zaslužuje. Hrvatska zaslužuje da se o njoj priča s ljubavlju i osjećajima, a ne napamet naučeno kako bi pričali Europljani koji dolaze kao pratitelji i vodiči grupa, a ljubav i osjećaje mogu prenijeti samo turistički vodiči Republike Hrvatske koji su se školovali za to zvanje, uložili mjesece truda da bi osim osobnog iskustva znali prenijeti našim dragim gostima i točne i istinite podatke. Također, svaki grad u RH zaslužuje da predstavlja lokalni vodič, stanovnik tog grada koji zna sve sitnice i detalje i dušu tog grada i može prenijeti gostima kako je zaista živjeti tu i kakav je to grad, i ne slažem se sa objedinjenim ispitom za cijelu državu jer realno, kolega iz Zagreba ne može sa tolikim oduševljenjem pričati o mom Šibeniku, isto kao što se ja ne bi usudila pričati o Zagrebu niti bilo kojem drugom gradu za koji nisam obučena i ne smatram svojim. Treba zaštititi lokalitete, stare gradske jezgre, parkove, tako da se točno zna koji vodič može vodit koje područje. To je jedino fer i prema RH i prema nama vodičima koji želimo i dalje raditi i čekamo kraj korone da se vratimo poslu kojeg volimo , a to je predstavljanje naše zemlje i lokaliteta na pravilan način. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
15 ANABELA MARIČIĆ MILIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, licencirani sam turistički vodič. Slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje ''Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske''. Ne mogu razumjeti da Vam je struka tako nebitna i da niste prihvatili niti jedan prijedlog iste. Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo isto? Molim Vas, pročitajte komentare, poslušajte struku i uvažite naša mišljenja. Ove izmjene ne mogu proći, jer nisu za dobrobit hrvatskih stanovnika. S poštovanjem, Anabela Maričić Milić Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
16 Andrea Jakopec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsolutno neprihvatljiv. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo i mi isto? Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Ovim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. Ako se predložene izmjene i dopune ugrade u Zakon o pružanju usluga u turizmu u nepromijenjenom obliku i kao takve stupe na snagu, hrvatska zakonodavna vlast bit će izravno odgovorna za propast nekoliko tisuća građana i tvrtki iz turističke struke. Predložene izmjene i dopune ne valjaju i njihovo uvođenje koštat će egzistencija, zdravlja i novca radnika i poslodavaca za koje se donose i na koje se odnose. Prije nešto manje od godinu dana izmijenili ste Zakon; dozvolili ste izdavanje vaučera za uplaćena i nerealizirana putovanja pod određenim uvjetima (prestanak pandemije + 180 dana odgode). To nije bilo idealno rješenje, daleko od toga, ali je u tome času bilo jedino moguće rješenje. I vi sada to ovim prijedlogom izmjena poništavate?! Zašto ste uopće unosili takvu izmjenu ako se ona ne može održati (niti godinu dana)? Ne dirajte u članak 38.a! Ne izbacujte ga jer ćete nam stvoriti nerješive probleme koji će itekako uzdrmati hrvatski turizam a neke sektore (npr. putničke agencije) će najvjerojatnije uništiti. Ako već to namjeravate provesti, onda barem budite svjesni da su rješenja postojala, da smo vam ih predlagali. Ovo su naši prijedlozi: 1. Ministarstvo turizma i sporta produžuje rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, i to isključivo pod uvjetom da se proglasi kraj pandemije i krenu putovanja. 2. Produžuje se rok do kada vrijede izdani vaučeri putnicima na 31.12.2022. 3. Za turističke agencije osigurati bespovratna sredstva (ne kredite!) za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima – što je veći pad, to je veći postotak iznosa nadoknade. 4. Produženje potpora po mjeri ORM za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn do kraja 2021. godine, tj. dokle god se ne proglasi kraj pandemije. 5. S osiguravajućim kućama mora se redefinirati sve što se tiče/odnosi na jamčevinu. Ako osiguravajuće kuće ne žele više osiguravati turističke agencije, onda je potrebno neko drugo rješenje. Mislite na nas - obrazovane hrvatske građane koji i dalje žele biti ambasadori Lijepe naše, prezentirajući našu povijest , kulturu i običaje, radeći i plaćajući porez u zajedničkoj nam domovini. S poštovanjem Andrea Jakopec, turistički vodič Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče i novi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 180 dana od 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
17 Anđa Stjepić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani Vezano uz prijedlog izmjene zakona o turizmu za pružanje usluge TURISTIČKIH VODIČA ,kao dugogodišnji turističi vodič,želim izraziti svoje razočarenje i zgražanje na vaš prijedlog. Sramotno je i pomišljati na takve prijedloge,a na žalost dovedeni smo u situaciju da se na ovakav način moramo boriti sa vama. Vašom liberalizacijom zakona koji predlažete,ne samo da dovodite u pitanje egzistenciju 5500 turističkih vodiča,nego nas i ponižavate,davanjem otvorenom mogućnošću vodjena po cijeloj hrvatskoj,osobama koje nisu niti stručne niti kompetentne raditi taj posao. Vašim prijedlogom zakona uništavate sve ono što smo radili godinama,ponosno predstavljali našu zemlju,našu kulturnu ,povijesnu baštinu i domovinski rat. Niti jednom stranom pratitelju to nije u interesu kao nama i vjerujrm da sve kolege kao i ja imaju već takva iskustva ,gdje su bili prisutni kada su strani vodiči,tj.pratitelji iznosili netočne podatke o hrvatskoj. Na završnom predavanju koje smo imali za dobivanje licence,jedna profesorica naj je rekla."VI STE SADA NAŠI AMBASADORI NA TERENU "Idite i pričajte o svojoj zemlji sa ponosom. I vašim prijedlogom zakona sa tugom ćemo slusati,šofere,pratitelje,kako govore da je Eufrazijeva bazilika crkva i takve slične nebuloze. A da ne spominjem DOMOVINSI RAT i način na koji bi ga prezentirali. Kako mi ne možemo raditi izvan hrvatske kao turistički vodiči bez položenog ispita u toj istoj zemlji,nadam se da će te i vi nas zaštiti na isti način. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
18 Anita Grgić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Poštovani, slažem se s većinom komentara da strani turistički vodiči nisu dovoljno educirani ni upoznati kako i gdje mogu pružati svoje usluge, posebno na zaštićenim lokalitetima. U novonastalim uvjetima pandemije potrebno je pronaći mogućnosti kojima bi se olakšalo situaciju domaćim vodičima, kojima je taj posao jedini izvor prihoda. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
19 anita vukoja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Bilo bi vrijeme da se resorno Ministarstvo i vodstvo Lijepe nase okani ove sulude politike zanemarivanja naseg povijesnog, vjerskog kulturnog i svakog drugog identiteta, razbijanja narodnog zajednistva, i zanemarivanja nacionalnog interesa. Nas ne moraju tangirati interesi grupacije koja zanemaruje nacionalni interes. Ali me zalosti i ljute oni koji u svojoj silnoj prepotenciji ruse sve sto se ne poklapa s njihovim suludim razbijackim interesom, cemu se mi koji sirimo istinu o nasoj bastini suprotstavljamo svojom istinom, koja se temelji na nasoj povijesti, krscanskoj vjeri i kulturi koja se vec stoljecima razvija na temeljima grcke filozofije, rimskoga prava i krscanske vjere! Amen. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
20 Anka Vanjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Da li ste se konzultirali s turističkim vodičima kad ste donosili ovaj prijedlog o izmjenama odredbi da se stručni dio ispita više ne polaže po županijama kao do sad? Ako su turistički vodiči protiv izmjene tih odredbi, zašto se to silom nameće? Turističkih vodiča u Hrvatskoj ima oko 5 500, a koliko je njihovo značenje u turizmu to je nemjerljivo. Nadam se da ćete i Vi uvidjeti koliko smo važni i poštovati naš rad i zanimanje. Savjetovati se s nama u donošenju odluka. Dosadašnjim polaganjem posebnog dijela ispita po županijama zadržala se kvaliteta obrazovanja turističkih vodiča, koji su polagali teorijski i praktični dio na terenu za svaku županiju posebno. Mnogi vodiči položili su posebni dio ispita za više županija; uložili su svoj trud, vrijeme i novac. Tko će im to sad nadoknaditi!? Uz to, kako mislite održati kvalitetu obrazovanja, kako će se s jednim ispitom teorijski i terenski obići lokaliteti u cijeloj Hrvatskoj? To je nemoguće. Nove izmjene trebale bi donijeti promjenu na bolje, a ne na gore. Ovakvim izmjenama omogućili biste pojednostavljeno polaganje ispita za turističke vodiče hrv. građanima i građanima EU čime bi došlo do masovne produkcije vodiča čime bi mnogi dosadašnji vodiči koji su naporno radili, učili i polagali za više županija bili ugroženi i bez obzira na svoje znanje gubili posao. Nažalost došlo bi do zatvaranja obrta i iseljavanja. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
21 Anka Vanjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Da li ste se konzultirali s turističkim vodičima kad ste donosili ovaj prijedlog o izmjenama odredbi da se stručni dio ispita više ne polaže po županijama kao do sad? Ako su turistički vodiči protiv izmjene tih odredbi, zašto se to silom nameće? Turističkih vodiča u Hrvatskoj ima oko 5 500, a koliko je njihovo značenje u turizmu to je nemjerljivo. Nadam se da ćete i Vi uvidjeti koliko smo važni i poštovati naš rad i zanimanje. Savjetovati se s nama u donošenju odluka. Dosadašnjim polaganjem posebnog dijela ispita po županijama zadržala se kvaliteta obrazovanja turističkih vodiča, koji su polagali teorijski i praktični dio na terenu za svaku županiju posebno. Mnogi vodiči položili su posebni dio ispita za više županija; uložili su svoj trud, vrijeme i novac. Tko će im to sad nadoknaditi!? Uz to, kako mislite održati kvalitetu obrazovanja, kako će se s jednim ispitom teorijski i terenski obići lokaliteti u cijeloj Hrvatskoj? To je nemoguće. Nove izmjene trebale bi donijeti promjenu na bolje, a ne na gore. Ovakvim izmjenama omogućili biste pojednostavljeno polaganje ispita za turističke vodiče hrv. građanima i građanima EU čime bi došlo do masovne produkcije vodiča čime bi mnogi dosadašnji vodiči koji su naporno radili, učili i polagali za više županija bili ugroženi i bez obzira na svoje znanje gubili posao. Nažalost došlo bi do zatvaranja obrta i iseljavanja. Primljeno na znanje Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
22 Anne Marie SESSA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA molim vas da čujete glas vodića. Zaštitite lokaliteti i naš posao. ja sam vodic za francusku i za Hrvatsku. Polozila sam ispite i tamo (2godine studije) i ovdje. Kad sam pitala Ministarstvo da li (ozirom da sam turisticki vodic za Francusku) mogu voditi cijelu Hrvatsku a ne samo Splitsku-Šibensku i zadarsku županije(položila sam i plarila za te 3županije) . Odgovor je bio da NE MOGU JER SAM HRVATICA! A JESAM ali sam i Francuzica... AKO to nije diskriminacija... Znači necete zaštiti HRVATI!!!! Iskreno ne razimim kako mozete ne zaštiti VAŠ NAROD, našu baštinu...našu povijesti. jer ni jedan stranac ne može prenijeti moju ljubav za moj grad-Split i moju domovinu kao ja! Ostati cemo bez posla a gosti će dobiti površne informacije. sačuvamo NAŠE. HVALA Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
23 ANTEA ZUGAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Grad Novigrad- Cittanova ovim putem daje podršku Zajednici društava turističkih vodiča Hrvatske u vidu podrške njihovim primjedbama na Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu, te iznosi slijedeće primjedbe/prijedloge na isti: • u članku 69. stavak 3. iza riječi „Zakonom“ stavlja se zarez te se dodaju riječi „uz uvjet postojanja reciprociteta“. • u članku 70.stavak 2. riječ „županijama“ zamjenjuje se riječju “regijama“. • članak 70.dopunjuje se novim stavkom 6. koji glasi : '' Regije se u smislu odredbe članka 70. stavka 2. ovog Zakona određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' • u članku 71.stavak.1. riječi „visokom učilištu“ zamjenjuju se riječju „fakultetu“ • u članku 73. stavak 2. točka 1. ispred riječi „srednju“ dodaje se riječ „četverogodišnju“ • u članku 73. stavku 2. točka 3. riječi ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', zamjenjuju se riječima ''da posjeduje odgovarajuće uvjerenje nadležnog državnog tijela o poznavanju hrvatskog jezika'' • u članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ • u novopredloženom članku 75.a iza riječi „danom podnošenja zahtjeva“ dodaju se riječi „turističkog vodiča“. Antea Zugan, samostalni upravni referent UO za poslove ureda gradonačelnika, opće poslove i društvene djelatnosti Grada Novigrada- Cittanova Djelomično prihvaćen Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
24 Arijana Vidan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Kao licencirani turistički vodič i hrvatski drzavljanin izražavam nezadovoljstvo nepoštivanjem nase struke i nezastitom nasih interesa od strane Ministarstva turizma. Tesko je shvatljivo, zasto u ovom, kao i u mnogim drugim slucajevima, hrvatska vlada ne igra za Hrvatsku. Pitam se do cega li je ako nije do neznanja, nebrige i dezinteresa. Umjesto da ucimo iz gresaka u proslosti, spoznajemo i mjenjamo, evoluiramo, postujemo, razumijemo, vrednujemo, stitimo, ne rusimo vec gradimo, poticemo, motiviramo, ne stvaramo nove probleme vec pronalazimo nova rjesenja...."mi" sami sebi jamu kopamo radeci protiv vlastitih interesa, sto je najgore, sasvim nepotrebno. Tko nesto zeli nadje nacina, tko ne, nadje ispriku, pa tako, od 2014. godine, izabrana radna skupina u ime krovne udruge, svih drustava turistickih vodica Hrvatske, svih vodica RH, a ima nas oko 5500 tisuca!!, nesebicno i svim silama pokusava odraditi posao nadleznih sluzbi (jer drukcije ocito ne ide), omoguciti im kvalitetno istupanje po navedenom predmetu, postivajuci pritom pravila igre ali i stiteci vlastita prava i interese....vec 6 godina dakle....rada, truda, zelje, volje, istinski zasukanih rukava za taj posao neplacenih pojedinaca, nakon kojih smo se evo vratili na sam pocetak dok i gdje oni koji danas! u nase ime odlucuju, vjerojatno opet pojma nemaju... Jer kako drukcije objasniti hrvatsku igru protiv Hrvatske....tko time tocno i sto dobija... Podrzavam i potpisujem svaku ovdje napisanu rijec. Lijepo su kolege to (po ko zna koji put) objasnile, no da li ce se naci netko tko ce poslusati i sto je najvaznije ispravno djelovati, sad vec cisto sumnjam...nazalost... Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
25 ASTRALIS TRAVEL d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Javljamo se u godini 20. rođendana naše tvrtke, u nadi da će svi ovi prijedlozi, točnije vapaji turističke struke uroditi plodom te da će nam biti omogućeno da doživimo studeni i proslavu jubileja. U suprotnom, ova i sve ostale objave kolegica i kolega moći će poslužiti samo kao podloga za requiem za većinu nas. Putnička smo agencija koja se bavi gotovo isključivo outgoingom, konkretnije, u najvećem postotku školskim putovanjima. Od ožujka 2020. do danas prosjek pada prihoda nam je 96% i osim onih 4.000 kn za radnike, nismo primili (kao niti ostale agencije) niti jednu kunu pomoći države. U isto vrijeme, od kolega iz drugih zemalja članica EU doznajemo kako od države primaju i po 75-80% prihoda iz istog razdoblja prethodnih godina na ime bespovratne pomoći!? Kako je dakle moguće da naše Ministarstvo i Vlada bespogovorno slušaju EU naredbe, svjesno pri tome žrtvujući svoje gospodarstvenike (u konačnici i građane/naše klijente), a u isto vrijeme im ne pružaju baš nikakvu pomoć!? Iskoristio bih prostor i vrijeme da jače istaknem nekoliko ključnih problema naše struke, u nadi da sve ovo što svi mi pišemo (ipak) neće biti uzaludno. Prvi je svakako pitanje silnih depozita koje smo svi mi uplatili (uglavnom stranim) pružateljima usluga!! Naši prihodi u dužem periodu prije ožujka 2020. iznosili su 14-15 miljuna kuna godišnje. Iznosi uplaćenih depozita (hotelima, avio i brodarskim kompanijama i ostalima) je višemilijunski! Ako naše prihode i iznose depozita uzmemo kao prosjek i pretpostavimo da je agencija u sličnoj situaciji barem 1000, lako dolazimo do brojke u MILIJARDAMA KUNA KOJE SU IZAŠLE IZ HRVATSKE!! Dame i gospodo iz svih resornih Ministarstava i Vlade RH, jesmo li kao država zaista toliko BOGATI da toliki novac jednostavno zaboravimo?? Jeste li zaista spremni „naložiti“ agencijama da te iste novce, koji sad leže na računima tvrtki u inozemstvu, vrate klijentima?? Kako, od kud i na koji način?? Stoga, ako već morate slijepo slušati EU direktive, INZISTIRAMO da pronađete pravni osnov da se unutar EU regulira i taj problem!! Nevjerojatno je da ga (osim struke) nitko ne spominje, SPASITE NOVAC HRVATSKIH GRAĐANA! Nadam se da nismo članica koja samo poslušno kima glavom, izvolite zastupati interese svojih gospodarstvenika i građana! Problem sredstava u tzv „trećim zemljama“ (i u našem slučaju radi se o vrlo velikim iznosima) možete riješiti pružajući vjerovnicima (agencijama) BESPLATNU PRAVNU POMOĆ jer je vrlo očito da na drugi način do svojih/novaca naših klijenata nećemo moći doći (većina vouchera važeća je do 31.12.2021., s objektivno minimalnim šansama za realizaciju). Molim pojašnjenje čemu točno „služi“ čuvena HGK, ako ne za ovakve i slične situacije? Što je s MVEP? Pomozite nam da pravnim putem vratimo sredstva svojim putnicima!! Drugi problem koji bih istaknuo je pitanje JAMČEVINE. Dakle, kako je moguće da u jednoj pravnoj državi čitav jedan sektor (osiguravajuće kuće) jednostavno odluči SAMOPROGLASITI sve ugovorene (i uredno plaćene) police jamčevnog osiguranja ništavnima!?Zaista ne razumijem kako je to moguće i zašto se to pitanje također prešućuje. Kao član UNPAH-a znamo da je udruga postavila to pitanje MINT-u i ministrici osobno, ako se ne varam već mjesecima nema niti odgovora!? Zašto? Jeste li svjesni da će većina nas uskoro ostati bez te police (sklapala se na 1g) budući ih osiguravatelji jednostavno ne žele nuditi? Mi ćemo tako uskoro kršiti ZPUT, biti osuđeni na velike kazne, a Vi ste toga svjesni i ništa ne poduzimate!? INZISTIRAMO da Zakonom regulirate to pitanje u vidu državnih jamstava, a dugoročno jasno propišete prava i obveze osiguravatelja s jedno odnosno agencija s druge strane Naravno, tu je i pitanje mogućeg ukidanja Članka 38.a ZPUT-a. Ako prva dva problema koje smo iznijeli shvatimo kao činjenice (jer to jesu), kako dame i gospodo zamišljate da agencije uskoro vrate uplate klijenata u cijelosti, dok u isto vrijeme niste osigurali da pružatelji usluga vrate taj isti novac nama!? Zar zaista mislite da je to moguće i od kojih novaca?? Kako možete sav teret svaliti na leđa agencija, pri tome im apsolutno ne pomažući?? Jeste li svjesni da će to značiti kraj (stečaj, nelikvidnost) za stotine, možda i tisuće agencija!? Ima li onda smisla mjera od 4.000 kn za radnika, kad će Vam uskoro tisuće i tisuće njih/nas pokucati na vrata HZZ-a? Znate li da zbog gore navedenog problema jamčevine u slučaju nelikvidnosti ili stečaja agencije građani/naši klijenti ostaju u potpunosti bez svog novca? Vjerujem da sve to znate, ali nevjerojatno je da to odobravate, zaista nevjerojatno. Planirate li dame i gospodo iz MINT-a i Vlade RH sve ovo objasniti prosječnom građaninu RH? Ili ćete dopustiti kaos, učestale napade na agencije i njihove djelatnike te vrlo moguće socijalne nemire ako sve ovo zaista ne riješite? Apeliram i na savjest i na razum da dobro o svemu promislite i prihvatite sljedeće prijedloge; 1. OSIGURATI PRAVNI OSNOV (u ZPUT-u, kroz EU mehanizme i posredovanjem HGK i/ili diplomacije u trećim zemljama) ZA PROMPTAN POVRAT UPLAĆENIH DEPOZITA OD STRANE PRUŽATELJA USLUGA. U SLUČAJEVIMA GDJE JE DOKAZIVO DA PRUŽATELJ USLUGA NIJE SOLVENTAN, PRODUŽITI VALJANOST NJIHOVIH VOUCHERA DO MINIMALNO 31.12.2022.! 2. RIJEŠITI PROBLEM JAMČEVINE, ZA POČETAK DRŽAVNIM JAMSTVIMA 3. PROLONGIRATI ROK ZA POVRAT NOVCA KLIJENTIMA, MINIMALNO DO 31.12.2021. (od kad bi počeo teći rok od 180 dana za povrat) 4. PROLONGIRATI ROK VALJANOSTI NAŠIH VOUCHERA DO 31.12.2022. (zbog klijenata koji će ipak željeti putovati) 5. OSIGURATI BESPOVRATNU FINANCIJSKU POMOĆ RAZMJERNU PADU PRIHODA PUTNIČKIM AGENCIJAMA, POVREMENIM PRIJEVOZNICIMA I TURISTIČKIM VODIČIMA. 6. PRODUŽENJE MJERA HZZ-a ZA RADNIKE (4.000 kn) DO MINIMALNO 31.12.2021. 7. U ZAKONU DEFINIRATI „ODGOVORNOG ORGANIZATORA PUTOVANJA“, A NE „ORGANIZATORA“. Za kraj, koristim priliku da zahvalim našim udrugama (UNPAH, UGP) za sve što čine za nas. Ipak, bojim se da se naš glas (za razliku od ugostitelja; čestitam im na upornosti i „glasnoći“) ne čuje dovoljno i apeliram na sve da se probamo medijski eksponirati i na taj način svim građanima, a posebice našim klijentima reći pravu istinu. S poštovanjem, ASTRALIS TRAVEL Siniša Panthy Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. U pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Sukladno važećem Zakonu, koji je usklađen s Direktivom 2015/2302, povrat uplaćenog novca za paket aranžman putniku dužan je izvršiti organizator putovanja. Pitanje povrata proslijeđenog novca je stvar ugovornih odnosa organizatora i pružatelja pojedinačnih usluga, a povrat novca za neizvršenu ugovornu obvezu organizator može tražiti putem suda. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Poslovanje osiguravajućih društava regulirano je na razini Europske unije, pri ugovaranju polica dužni su vršiti procjenu rizika, a osiguravati samo rizike koji su budući i neizvjesni. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj.
26 ASTRALIS TRAVEL d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Javljamo se u godini 20. rođendana naše tvrtke, u nadi da će svi ovi prijedlozi, točnije vapaji turističke struke uroditi plodom te da će nam biti omogućeno da doživimo studeni i proslavu jubileja. U suprotnom, ova i sve ostale objave kolegica i kolega moći će poslužiti samo kao podloga za requiem za većinu nas. Putnička smo agencija koja se bavi gotovo isključivo outgoingom, konkretnije, u najvećem postotku školskim putovanjima. Od ožujka 2020. do danas prosjek pada prihoda nam je 96% i osim onih 4.000 kn za radnike, nismo primili (kao niti ostale agencije) niti jednu kunu pomoći države. U isto vrijeme, od kolega iz drugih zemalja članica EU doznajemo kako od države primaju i po 75-80% prihoda iz istog razdoblja prethodnih godina na ime bespovratne pomoći!? Kako je dakle moguće da naše Ministarstvo i Vlada bespogovorno slušaju EU naredbe, svjesno pri tome žrtvujući svoje gospodarstvenike (u konačnici i građane/naše klijente), a u isto vrijeme im ne pružaju baš nikakvu pomoć!? Iskoristio bih prostor i vrijeme da jače istaknem nekoliko ključnih problema naše struke, u nadi da sve ovo što svi mi pišemo (ipak) neće biti uzaludno. Prvi je svakako pitanje silnih depozita koje smo svi mi uplatili (uglavnom stranim) pružateljima usluga!! Naši prihodi u dužem periodu prije ožujka 2020. iznosili su 14-15 miljuna kuna godišnje. Iznosi uplaćenih depozita (hotelima, avio i brodarskim kompanijama i ostalima) je višemilijunski! Ako naše prihode i iznose depozita uzmemo kao prosjek i pretpostavimo da je agencija u sličnoj situaciji barem 1000, lako dolazimo do brojke u MILIJARDAMA KUNA KOJE SU IZAŠLE IZ HRVATSKE!! Dame i gospodo iz svih resornih Ministarstava i Vlade RH, jesmo li kao država zaista toliko BOGATI da toliki novac jednostavno zaboravimo?? Jeste li zaista spremni „naložiti“ agencijama da te iste novce, koji sad leže na računima tvrtki u inozemstvu, vrate klijentima?? Kako, od kud i na koji način?? Stoga, ako već morate slijepo slušati EU direktive, INZISTIRAMO da pronađete pravni osnov da se unutar EU regulira i taj problem!! Nevjerojatno je da ga (osim struke) nitko ne spominje, SPASITE NOVAC HRVATSKIH GRAĐANA! Nadam se da nismo članica koja samo poslušno kima glavom, izvolite zastupati interese svojih gospodarstvenika i građana! Problem sredstava u tzv „trećim zemljama“ (i u našem slučaju radi se o vrlo velikim iznosima) možete riješiti pružajući vjerovnicima (agencijama) BESPLATNU PRAVNU POMOĆ jer je vrlo očito da na drugi način do svojih/novaca naših klijenata nećemo moći doći (većina vouchera važeća je do 31.12.2021., s objektivno minimalnim šansama za realizaciju). Molim pojašnjenje čemu točno „služi“ čuvena HGK, ako ne za ovakve i slične situacije? Što je s MVEP? Pomozite nam da pravnim putem vratimo sredstva svojim putnicima!! Drugi problem koji bih istaknuo je pitanje JAMČEVINE. Dakle, kako je moguće da u jednoj pravnoj državi čitav jedan sektor (osiguravajuće kuće) jednostavno odluči SAMOPROGLASITI sve ugovorene (i uredno plaćene) police jamčevnog osiguranja ništavnima!?Zaista ne razumijem kako je to moguće i zašto se to pitanje također prešućuje. Kao član UNPAH-a znamo da je udruga postavila to pitanje MINT-u i ministrici osobno, ako se ne varam već mjesecima nema niti odgovora!? Zašto? Jeste li svjesni da će većina nas uskoro ostati bez te police (sklapala se na 1g) budući ih osiguravatelji jednostavno ne žele nuditi? Mi ćemo tako uskoro kršiti ZPUT, biti osuđeni na velike kazne, a Vi ste toga svjesni i ništa ne poduzimate!? INZISTIRAMO da Zakonom regulirate to pitanje u vidu državnih jamstava, a dugoročno jasno propišete prava i obveze osiguravatelja s jedno odnosno agencija s druge strane Naravno, tu je i pitanje mogućeg ukidanja Članka 38.a ZPUT-a. Ako prva dva problema koje smo iznijeli shvatimo kao činjenice (jer to jesu), kako dame i gospodo zamišljate da agencije uskoro vrate uplate klijenata u cijelosti, dok u isto vrijeme niste osigurali da pružatelji usluga vrate taj isti novac nama!? Zar zaista mislite da je to moguće i od kojih novaca?? Kako možete sav teret svaliti na leđa agencija, pri tome im apsolutno ne pomažući?? Jeste li svjesni da će to značiti kraj (stečaj, nelikvidnost) za stotine, možda i tisuće agencija!? Ima li onda smisla mjera od 4.000 kn za radnika, kad će Vam uskoro tisuće i tisuće njih/nas pokucati na vrata HZZ-a? Znate li da zbog gore navedenog problema jamčevine u slučaju nelikvidnosti ili stečaja agencije građani/naši klijenti ostaju u potpunosti bez svog novca? Vjerujem da sve to znate, ali nevjerojatno je da to odobravate, zaista nevjerojatno. Planirate li dame i gospodo iz MINT-a i Vlade RH sve ovo objasniti prosječnom građaninu RH? Ili ćete dopustiti kaos, učestale napade na agencije i njihove djelatnike te vrlo moguće socijalne nemire ako sve ovo zaista ne riješite? Apeliram i na savjest i na razum da dobro o svemu promislite i prihvatite sljedeće prijedloge; 1. OSIGURATI PRAVNI OSNOV (u ZPUT-u, kroz EU mehanizme i posredovanjem HGK i/ili diplomacije u trećim zemljama) ZA PROMPTAN POVRAT UPLAĆENIH DEPOZITA OD STRANE PRUŽATELJA USLUGA. U SLUČAJEVIMA GDJE JE DOKAZIVO DA PRUŽATELJ USLUGA NIJE SOLVENTAN, PRODUŽITI VALJANOST NJIHOVIH VOUCHERA DO MINIMALNO 31.12.2022.! 2. RIJEŠITI PROBLEM JAMČEVINE, ZA POČETAK DRŽAVNIM JAMSTVIMA 3. PROLONGIRATI ROK ZA POVRAT NOVCA KLIJENTIMA, MINIMALNO DO 31.12.2021. (od kad bi počeo teći rok od 180 dana za povrat) 4. PROLONGIRATI ROK VALJANOSTI NAŠIH VOUCHERA DO 31.12.2022. (zbog klijenata koji će ipak željeti putovati) 5. OSIGURATI BESPOVRATNU FINANCIJSKU POMOĆ RAZMJERNU PADU PRIHODA PUTNIČKIM AGENCIJAMA, POVREMENIM PRIJEVOZNICIMA I TURISTIČKIM VODIČIMA. 6. PRODUŽENJE MJERA HZZ-a ZA RADNIKE (4.000 kn) DO MINIMALNO 31.12.2021. 7. U ZAKONU DEFINIRATI „ODGOVORNOG ORGANIZATORA PUTOVANJA“, A NE „ORGANIZATORA“. Za kraj, koristim priliku da zahvalim našim udrugama (UNPAH, UGP) za sve što čine za nas. Ipak, bojim se da se naš glas (za razliku od ugostitelja; čestitam im na upornosti i „glasnoći“) ne čuje dovoljno i apeliram na sve da se probamo medijski eksponirati i na taj način svim građanima, a posebice našim klijentima reći pravu istinu. S poštovanjem, ASTRALIS TRAVEL Siniša Panthy Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Također, predmet ovoga Zakona nije mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
27 AZUR TOURS d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Javljam se iz Agencije AZUR TOURS d.o.o. iz Zagreba a u svezi namjere Ministarstva da donese novi Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu. Pojava COVID-19 je doslovno "presjekla" poslovanja putničkih agencija - tako da su s jedne strane imale uplate stranaka vezane za razna putovanja, skijanja i odmore, a s druge strane su izvršile brojne uplate ili akontacije prema hotelima, avio kompanijama i agencijama u Hrvatskoj i po cijelom svijetu. Čl. 38 a Zakona o pružanju usluga u turizmu je donesen zbog COVID-19 pandemije i sada ga se želi brisati iako pandemija još traje i ništa se pozitivnoga u međuvremenu nije desilo. Novim prijedlogom Zakona se želi prisiliti agencije da umjesto vouchera koje su izdale moraju strankama praktički odmah vratiti uplate. S druge strane, ne postoji nikakav mehanizam kojim bi se prisililo hotele (na Jadranu ili po svijetu), avio kompanije, partnerske agencije i sve druge partnere hrvatskih agencija kojima su proslijeđene uplate i akontacije, da uplaćena sredstva vrate agencijama. Dakle, situacija je takva da ste sa novim Zakonom kojim se briše čl. 38 - sav pritisak prebacili samo na agencije - jedino su one izložene obvezi povrata uplata i to odmah. Uz cijelu situaciju sa uplatama, dodatni je problem da agencije NE POSLUJU VEĆ GODINU DANA. Dakle, cijelu godinu dana nisu zaradile ozbiljniji novac pa se postavlja pitanje u kakvom će stanju dočekati "normalizaciju" poslovanja obzirom da davanje 4.000 kn po djelatniku pokriva samo dio objektivnih troškova koje imaju svaki mjesec (krediti, leasing, najamnine, telefonija, režije, bankovni troškovi, knjigovodstveni troškovi) Podsjećamo da agencije (domaće i inozemne ) u Hrvatsku dovode oko veliki broj gostiju i da je vrlo bitno da budu u punom operativnom stanju kada se stvore uvjeti za normalizaciju poslovanja i života. Stoga predlažemo - da se rok za umjesto isplatu vouchera pomakne barem do 31.12.2021. – svaka druga odluka direktno dovodi u pitanje egzistenciju većeg dijela agencija - da se isplata 4.000 kn po djelatniku produži do 31.12.2021. odnosno do pune normalizacije života i poslovanja. U protivnom slučaju je jasno da će agencije – ako ne budu mogle pokrivati plaće svojih djelatnika iz poslovanja, biti prisiljene dijeliti otkaze. - da se osiguraju bespovratna sredstva kojima bi se barem dijelom nadomjestili objektivni troškovi poslovanja i života - da se riješi problem jamčevine za putničke agencije – obzirom na cijelu situaciju sa pandemijom i ugroženim poslovanjem putničkih agencija, osiguravajuća društva nisu zainteresirana za izdavanje novih polica jamčevnog osiguranja, pa se postavlja pitanje kako će agencije ispuniti svoju zakonsku obvezu. S poštovanjem Alojz Pavlović Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona, kojima se članak 38.a briše, nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije, kao i radi zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, predmet ovoga Zakona nije mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti.
28 Barbara Škoravić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, vjerujem da ćete prihvatiti mišljenja stručnih ljudi tj. mišljenje kolega iz ZDTV Hrvatske. Trenutna situacija za nas turističke vodiče je iznimno teška jer posla uopće nema. Ako ne poslušate i prihvatite mišljenja kolega, gradova, turističkih zajednica i ostalih koji su stali na našu stranu za dobrobit svih, pa tako i same države, onda mislim da posla nećemo imati ni kada nam se dragi gosti budu počeli polako vraćati. srdačan pozdrav iz Istre.. Barbara Škoravić, tur. vodič IŽ Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
29 Barbara Škoravić OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Ne podržavam brisanje "po županijama". Upravo je ta naša raznolikost po županijama naše bogatstvo. Fragmetiranost koju navodite kao razlog brisanja riječi "po županijama" je upravo naše "županijsko" bogatstvo. Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
30 Best travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani Agencija Best travel iz Zagreba, organizira razna putovanja već više od 20 godina. Ovo je najteže razdoblje s kojim smo se susreli u svom radu do sada. Od 20.02.2020. stala su gotovo sva putovanja zbog trenutne situacije sa zarazom COVID-19. Događaji kao zatvaranje agencija u terminu od 19.03.-27.04.2020., pa razne preporuke putnicima o ne odlasku na putovanja od strane HZJZ, Ministarstva zdravstva, Ministarstva školstva, stožera, razna ograničenja o broju putnika, zatvaranje granica dovelo je do obustave većine planiranih putovanja. Posljedica svih zabrana i ograničenja je da agencije u razdoblju od 20.02.2020. pa do današnjeg dana, nisu u mogućnosti ponuditi kvalitetno i interesantno putovanje svojim klijentima, koje bi bilo provedivo. Putnicima koji zbog situacije nisu mogli ostvariti uplaćena putovanja izdani su voucheri u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. čl. 38.a te je odlučeno da se povratu uplaćenih aranžmana izvrši u roku od 6 mjeseci plus 14 dana nakon prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom. Prema trenutnoj situacije posebne okolnosti još nisu prestale, a mislim da nitko ne zna točan datum kada će istima doći kraj. Ukidanju članka 38.a prema kojem putničke agencije moraju izvršiti povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od trenutka raskida ugovora s putnikom dovesti će na žalost do ne likvidnosti i zatvaranja većeg broja putničkih agencija, a to posljedično dovodi do toga da putnici neće moći iskoristiti ili povratiti svoje uplaćena sredstva. U tom smislu im ne id una ruku police osiguranja koje agencije po zakonu moraju plaćati jer su osiguravajuće kuće poslale dopise da neće pokrivati izdane vouchere jer su police izdane prije izvanrednog stanja. Država na žalost nije reagirala prema osiguravajućim kućama pa sad sav teret pada na leđa agencija. Agencije već godinu dana bilježe veliki pad prihoda. Potpore za očuvanje radnih mjesta od 4000 kn samo su pripomoć da veliki broj radnika ne potraži neko drugo rješenje, iako je već znatan broj radnika iz turizma otišao negdje drugdje potražiti posao. Vjerujem da ste svjesni da trenutna potpora nije dostatna za poslovanje agencija jer tu su i mjesečni troškovi: struja, voda, najam, telefoni, plaćanje raznih članarina i sve to puta 11 mjeseci i sve bez trenutnih prihoda. Svi resursi su se većinom istopili, a veliki broj vlasnika je moralo nadomjestiti svoja privatna sredstva da bi to sve funkcioniralo. Ono što je još bitnije je da je veliki dio sredstava uplaćenih od strane putnika, proslijeđen partnerima za rezervaciju hotela,kupnju avio karata, za razne ulaznice za događanja koja se na žalost nisu dogodila. Do svih tih novaca agencije ne mogu doći ,već su primile vouchere na uplaćeni iznos koje mogu iskoristiti u budućnosti. Kada se govori o turizmu vjerujem da shvaćate da nije turizam samo broj popunjenih kreveta na našoj obali. Da bi se ti kreveti popunili i da bi se ti gosti osjećali ugodno i dobrodošlo potreban je cijeli lanac ljudi koji brine o njihovom boravku od osobe koja im je poželjela dobrodošlicu u zračnoj luci, do dobre brige o paprici i mrkvi koja se našla na njihovom tanjuru. U cijelom tom lancu, molim, nemojte zaboraviti da agencije odrađuju lavovski posao da bi ti gosti stigli u Hrvatsku, a naši putnici mogli otputovati negdje drugdje. Kako bi putnici i dalje mogli putovati, a agencije i dalje mogle poslovati upućujem sljedeće prijedloge: 1. U Prijedlogu Zakona jasno definirati tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja, odnosno izmijeniti naziv Organizator u Odgovorni organizator putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Mogućnost produživanja vouchera minimalno do 31.12.2022. 4. Osigurati bespovratna sredstva svim putničkim agencijama s padom prometa većim od 60% po razredima: pad prometa između 60% i 70%, pad prometa između 70% i 80%, pad prometa između 80% i 90% te pad prometa veći od 90% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn minimalno do kraja 2021. godine odnosno do normalizacije putovanja Za Best travel, Suzana Keser Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
31 Biljana Cmrečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
32 Blagec doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ako se ovo prihvati slijedi vecini agencija propast. Trebaju nam hitno nastavak potpora za place, nadoknada mjesecnih fiksnih troskova, bespovratna pomoc koja je najpotrebnija od svega i krediti uz minimalne kamatne stope i pocek od barem dvije godine. Nije prihvaćen U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Dodatno napominjemo da su turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
33 Boban Memedović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" i žao mi je da niste usvojili niti jedan prijedlog naših predstavnika. Pročitao sam dosadašnje komentare i apsolutno su svi protiv prijedloga Zakona, tj. niti jedan vodič ne podržava izmjene. Iz osobnog iskustva znam da samo odlično poznavanje naše povijesne i kulturne baštine, načina života i običaja (koje može dati dobro obrazovani lokalni vodič) može uspješno predstavljati našu prekrasnu zemlju, koja je na žalost, izgleda, na milost i nemilost nestručnih i licemjernih osoba na vrlo utjecajnim pozicijama. Ono što mogu još dodati iz svojeg iskustva vođenja (klasičnog ili aktivnog) i kontakata sa stranim turistima, goste u Lijepoj našoj ne zanima puko nabrajanje činjenica o povijesnim i kulturnim spomenicima. Njih zanima život u Hrvatskoj, naša emocija u vođenju, kako doživljavamo i njih i nas same, naša iskustva, mnogobrojni odgovori na njihova, ponekad i čudna pitanja, ali uvijek sa iskrenim odgovorima, novija povijest (ne zanemarujući i staru povijest), a pogotovo ih vesele lokalne priče i anegdote, emotivno izražavanje uspjeha i neuspjeha, nesebična pomoć u nezgodnim i nespretnim situacijama, uživanje u dobroj hrani i piću uz prepoznatljivo i iskreno gostoljublje naših lokalnih ugostitelja itd. Dobar turistički vodič ostaje u sjećanju uvijek i širi dobru vijest o kraju kojeg prezentira i ne smatra to klasičnom odradom posla.. To jedan stranac koji ne živi u ovome kraju niti zna niti umije prezentirati. I zato čuvajte ono što imamo, što nas čini drugačijim od drugih i po čemu smo privlačni turistima.. Nemojte ponižavati lokalne turističke vodiče i stvarati privilegije za strane vodiče ili strane tour operatere. Prijedlog zakona NIJE DOBAR. Molim Vas da uzmete ozbiljno u obzir komentare turističkih vodiča i još jednom revidirate ovaj prijedlog zakona. S poštovanjem, Boban Memedović Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
34 Bojan Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Nažalost ovaj prijedlog zakona nastavlja po starome. Niti riječi o povećanju kvalitete edukacije za posao turističkog vodiča, u trenutnoj situaciji edukacija je svedena na razinu večernje škole. Sadašnja situacija nema nikakvog smisla pogotovo ako se ukinu županijske licence kako je predviđeno zakonom. Također treba donijeti posebne propise (bilo pravilnikom ili drugim podzakonskim aktom) koji se omogućuje diplomiranim povjesničarima i povjesničarima umjetnosti priznavanje položenih ispita i za posao turstičkog vodiča što do sada nije bio slučaj. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
35 bojana jagarinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvar Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
36 Boris Šušnjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Imam prijedlog kolegicama i kolegama vodičima... u namjeri da pokažemo i na ovom mjestu kako imamo podršku i od osoba i institucija koje su direktno na strani zaštite kulturnog identiteta i vrijednosti i jedinstvenosti Lijepe Naše, predlažem da se i ovdje postave linkovi na stranice novina i članaka u kojima se iskazuje podrška osoba koje su "na funkcijama"(u gradovima Dubrovniku i Gospiću iskazali su nam potporu gradonačelnnici koliko ja znam, ali sigurno ima i više i bit će ih još u idućim danima). POKAŽIMO DA NAS JE VIŠE OD "samo 350 vodiča" i da imamo podršku puno šireg kruga osoba kojima je stalo do kvalitetnog prezentiranja Hrvatske gostima koji nas posjećuju! Primljeno na znanje U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba).
37 Boris Šušnjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" Radim kao turistički pratitelj i vodič od 2005. godine i kao i sve kolegice i kolege koji smo u ovom časnom i vrlo važnom poslu, jako sam razočaran maćehinskim odnosom države spram naše profesije. Kao što su mnogi u komentarima i naveli, stava sam da je nemoguće strancu kvalitetno prezentirati ono najvažnije o nama – dušu našeg naroda, ako si mogu dozvoliti taj izraz. Nisam u ovih više od 15 godina rada odradio niti jedno jedino vođenje a da me gosti nisu pitali osobna i intimna pitanja – jeste li doživjeli domovinski rat, gdje ste bili za vrijeme granatiranja, koji su bili uvjeti života, je li nedostajalo hrane… ja kao osoba od 49 godina, jasno se sjećam i predratnog stanja neizvjesnosti, i granatiranja mog Karlovca, i moje rodbine koja je u tim strašnim danima bila prognana iz Petrinje i došla u stan mojih roditelja… Volio bih da mi netko od „stručnjaka“ koji su slagali ovaj prijedlog pokuša objasniti kako će vodič koji dolazi sa druge strane svijeta svojoj grupi prenijeti tu autentičnost koju svako od nas vodiča ima. Evo kako: NIKAKO! Vjerujem kako su i mnogi moji kolege doživjeli pitanja od gostiju koja su bila toliko daleko od stvarnosti koja se odigravala na ovom prostoru: primjerice ja sam doživio da me gost pitao da li su Zagreb granatirali Rusi???, a ta je grupa imala svog „profesionalnog vodiča“ koji ih je očito „jako dobro pripremio“. Želimo li mi takove goste, koji odlaze iz Hrvatske sa „znanjem“ kako je Rusija na par kilometara od Zagreba i da smo protiv njih ratovali devedesetih? Siguran sam kako je tijelo koje je donositelj ovog zakona upoznato sa činjenicama kako SVAKA ZEMLJA ČLANICA EU USPJEŠNO NALAZI NAČINE KAKO ZAŠTITITI SVOJE VODIČE, ako ne u potpunosti, onda barem u velikom dijelu. Evo primjera: ja dolazim sa grupom turista na talijanski lokalitet Pompeji, sastajem se sa lokalnim vodičem, njemu predajem popis putnika, dokumente svih nas i ON JEDINI MOŽE KUPITI ULAZNICE I UVESTI GRUPU u obilazak. Ja to jednostavno ne mogu učiniti. Zamislite molim Vas na moment da se ovakva praksa uvede u našem NP Plitvička Jezera. Koliko bi kolega i kolegica sa područja Ličko-senjske županije (ili naravno bilo tko sa položenom tom županijom) imali riješenu egzistenciju za sebe i svoje obitelji !!! Zar ima nešto loše u tome da se to omogući našim ljudima?? Svi mi vodiči znamo jako puno vrlo konkretnih destinacija gdje se niti ne pomišlja poslati grupu turista u neki grad bez da se angažira lokalni vodič: za Prag i Bratislavu, Firencu, Beč, Salzburg… lista gradova je jako dugačka. Kako to da oni smiju štititi svoje turističke djelatnike, a nama je to „zabranjeno“? Iskreno se nadam kako će se uz SNAGU ARGUMENATA KOJU NAŠA STRUKA MOŽE OSIGURATI, te uz PODRŠKU ZAKONODAVCA PREMA SVOM VLASTITOM NARODU i naposlijetku MUDROST DALEKOSEŽNOG GLEDANJA ZA BOLJITAK SVIH NAS U REPUBLICI HRVATSKOJ, da će se donijeti zakon koji je zaštitnički prema nama turističkim vodičima, kao i da je pošten prema svim gostima koji nam dolaze. Boris Šušnjar, licencirani turistički vodič, Karlovac Primljeno na znanje Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
38 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nije pottrebno brisati niti mijenjati "za županije" u članku 74. točka 2 Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Također smo svjedoci kako se istovremeno razgranala mreža EU interpretatora baštine, a u stvari turističkih vodiča. To upravo organizira jedna njemačka nevladina organizacija sa EU sredstvima, svugdje po EU, pa tako i u R.Hrvatskoj. Zanimljivo je kako upravo u R. Njemačkoj zanimanje turističkog vodiča nema tradiciju niti podliježe polaganju ispita, da bi sada upravo iz te zemlje stizale razne radionice i diplome na nivou EU koje čak na teritoriju R.Hrvatske dovode u nepovoljan položaj upravo sve one turističke vodiče koji nisu položili takav, a u stvari strani ispit. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Tzv. interpretatori baštine ne smatraju se turističkim vodičima i tečajevi za interpretatore baštine ne omogućuju osobama koje ih pohađaju pružanje usluga turističkog vodiča.
39 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Nije pottrebno brisati riječi "po županijama" u članku 71. stavak 4. Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Također smo svjedoci kako se istovremeno razgranala mreža EU interpretatora baštine, a u stvari turističkih vodiča. To upravo organizira jedna njemačka nevladina organizacija sa EU sredstvima, svugdje po EU, pa tako i u R.Hrvatskoj. Zanimljivo je kako upravo u R. Njemačkoj zanimanje turističkog vodiča nema tradiciju niti podliježe polaganju ispita, da bi sada upravo iz te zemlje stizale razne radionice i diplome na nivou EU koje čak na teritoriju R.Hrvatske dovode u nepovoljan položaj upravo sve one turističke vodiče koji nisu položili takav, a u stvari strani ispit. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča. Tzv. interpretatori baštine ne smatraju se turističkim vodičima i tečajevi za interpretatore baštine ne omogućuju osobama koje ih pohađaju pružanje usluga turističkog vodiča.
40 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Nije pottrebno brisati "po županijama" u članku 70.stavak 2 Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Također smo svjedoci kako se istovremeno razgranala mreža EU interpretatora baštine, a u stvari turističkih vodiča. To upravo organizira jedna njemačka nevladina organizacija sa EU sredstvima, svugdje po EU, pa tako i u R.Hrvatskoj. Zanimljivo je kako upravo u R. Njemačkoj zanimanje turističkog vodiča nema tradiciju niti podliježe polaganju ispita, da bi sada upravo iz te zemlje stizale razne radionice i diplome na nivou EU koje čak na teritoriju R.Hrvatske dovode u nepovoljan položaj upravo sve one turističke vodiče koji nisu položili takav, a u stvari strani ispit. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča
41 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Vaš prijedlog :- izmijeniti odredbe kojima je propisano da se posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče polaže posebno za svaku županiju- nije potreban, suvišan je!!! Obrazloženje: Strani vodiči nisu diskriminirani, već kao i domaći moraju položiti dodatne kvalifikacije da bi vodili na zaštićenim lokalitetima. Svjedoci smo toga da su strani vodiči već položili te ispite, dakle ništa ih u tome ne spriječava, tako da se niti ne krši Direktiva na koju se pozivate, budući im je već osigurana sloboda poslovnog nastana i slobodno kretanje usluga između država članica. Ista direktiva predviđa: "države članica nisu obvezne liberalizirati usluge od općeg gospodarskog interesa..." Također: " Ova Direktiva ne dovodi u pitanje mjere poduzete od država članica, u skladu sa zakonima Zajednice, s obzirom na zaštitu ili promicanje kulturne i jezične raznolikosti....." Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
42 BRANIMIR ŠURBEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
43 Contineo d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, u potpunosti se slažem sa svom problematikom koju su iskazale kolege agencije ovdje u e-savjetovanju. Neshvatljivo je da djelujete suprotno našim interesima i interesima građana RH, ne štitite našu djelatnost, radnike ni naše putnike. Od početka pandemije marginalizirani smo do te mjere da je očiti cilj da putničke agencije potpuno nestanu. Nema podrške institucija koje bi trebale stati uz nas, ovim prijedlogom se postavljate kao naša zla maćeha! Pozivate se na EU direktive ali ne uzimate u obzir pozitivne primjere drugih članica EU u vidu zaštite i pomoći turističkog sektora (bespovratna sredstva, plaćeni fiksni troškovi, suradnja banaka…) Izmjenom članka 38a, većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, zatvoriti svoje poslovanje. Financijski gubitak će imati i putnici i država a radnici će nažalost morati na HZZ što je dodatno opterećenje za državni proračun.Provjerite si samo koji je stav osiguravateljskih kuća u pogledu isplata jamčevine putovanja. Naš prijedlog je slijedeći: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, ne prije 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. hitno omogućiti BESPOVRATNA SREDSTVA putničkim agencijama kao što su to učinile i ostale države članice EU. Svima sa većim padom od 40% 4. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza 5. omogućiti lakše i brže dobivanje kredita kod banaka preko HAMAG i HBOR uz jamstva države ali prvenstveno dajte nam bespovratna sredstva!! Agencije su najviše stradale u ovoj situaciji, nije nam zabranjen rad ali nam je onemogućen! Molimo hitnu pomoć, budite nam partner! MINT i sve djelatnosti u turizmu moraju surađivati zajedno kao tim, sa zajedničkim interesima. Sve za bolje sutra, za nas i naše putnike. S poštovanjem, Ingrid Škrgat, Contineo Pazin Primljeno na znanje Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
44 Contineo d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, u potpunosti se slažem sa komentarom UGP-a gdje je lijepo objašnjena sva problematika putničkih agencija i što proživljavamo ovih 11 mjeseci. Pozivate se na EU direktive ali ne uzimate u obzir pozitivne primjere drugih članica EU u vidu zaštite i pomoći turističkog sektora (bespovratna sredstva, plaćeni fiksni troškovi, suradnja banaka, leasing kuća…). Izmjenom članka 38a, većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, zatvoriti svoje poslovanje. Financijski gubitak će imati i putnici i država a radnici će nažalost morati na HZZ što je dodatno opterećenje za državni proračun. Naš prijedlog je slijedeći: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je 31.12.2021. ( u nadi da ćemo uspjeti bar dio ljeta i jesen odraditi te biti u mogućnosti izvršiti povrate nakon 31.12.21) 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. hitno omogućiti bespovratna sredstva putničkim agencijama kao što su to učinile i ostale države članice EU 4. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza 5. omogućiti lakše i brže dobivanje kredita kod banaka preko HAMAG ili HBOR uz jamstva države MINT i sve djelatnosti u turizmu moraju surađivati zajedno kao tim, sa zajedničkim interesima. Sve za bolje sutra, za nas i naše putnike. S poštovanjem, Ingrid Škrgat, Contineo, Pazin Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
45 DANIELA GOLUBIĆ VRABEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Molnar travel d.o.o. iz Bjelovara posluje od 1996.g.. Mi smo incoming i outgoing putnička agencija i prijevoznička tvrtka sa 32 vlastita autobusa visoke klase.. Radimo individualna putovanja i putovanja za grupe. Nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, a pogotovo ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. koji će većini agencija jako naštetiti. Naime, prvi problem je JAMČEVINA, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina NE pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Nije jasno definiran isti rok za POVRAT NOVACA. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te su sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Predlažemo slijedeće: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g. Daniela Golubić Vrabec Voditelj putničke agencije Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
46 DANIJELA JURINEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Podrška kolegama iz Trakostyan toursa na obrazloženju i prijedlozima. U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" i žao mi je da niste usvojili niti jedan prijedlog naših predstavnika. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Postavlja se i legitimno pitanje ravnopravne konkurencije na tržištu rada, jer bi strani turistički vodiči stekli potrebne licence za vođenja na teritoriju RH bez ulaganja novčanih sredstava, napora i vremena. A stalno pričamo o zaštiti domaćih radnika u turizmu. Smatram da to vodi degradaciji struke, ne vodeći računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
47 Danijela Marinčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Podržavam svoje kolege turističke vodiče i u potpunosti se slažem s priopćenjem za javnost koje je uputila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča". Pročitala sam dosadašnje komentare i apsolutno su svi protiv prijedloga Zakona, tj. niti jedan vodič ne podržava izmjene. Ono što mogu još dodati iz svojeg iskustva vođenja i kontakata sa stranim turistima - naše goste ne zanima puko nabrajanje činjenica o povijesnim i kulturnim spomenicima. Njih zanima život u Hrvatskoj, naša iskustva, novija povijest 20.st., prijelaz iz jednoga sistema u drugi, uzroke, sjećanja i doživljaje Domovinskog rata, razlike mentaliteta ljudi iz kontinentalne Hrvatske i ljudi s obale, a pogotovo ih vesele priče o Hrvatima i ispijanju kave, slavljenju naših sportskih uspjeha, uživanju u dobroj hrani itd. Ne mogu zamisliti nekoga tko je stranac kako može prenijeti taj doživljaj, isto tako ne mogu ni ja prenijeti u nekoj drugoj državi njihovu povijest i baštinu, koliko god bila upućena u godine, datume, imena. Kako će neki stranac moći opisati da se u zadnjim danima tumorne 2020.g. Hrvatska ujedinila u manje od 24 sata i pomogla svojim sugrađanima na području pogođenom potresom? Takva solidarnost sada se javlja kod mojih kolega vodiča i mi ovim putem želimo zaštiti našu profesiju. Iskreno očekujem kako ćete uvažiti naše komentare i kako ćete uključiti struku - turističke vodiče u novoj izmjeni Zakona. S poštovanjem, Danijela Marinčić, licencirani vodič za Šibensko - kninsku županiju. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
48 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
49 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Molim nadopunu članka Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
50 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
51 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4.Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Također; Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
52 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.
53 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Za početak šaljem link za dokumenta EU na talijanskom (koji se, siguran sam, može pročitati i na svim drugim jezicima EU). U dokumentu se nalaze preporuke za liberalizaciju tržita EU i lakšeg protoka radne snage. http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2016/IT/COM-2016-820-F1-IT-MAIN-PART-1.PDF Dokument je preporuka, a samim time nije obvezujući u nijednom svom dijelu. Te se preporuke, a samim time i pravni učinci donošenja zakona temeljenog na takvim preporukama mogu odnositi samo na građane EU i Švicarske, kako je uostalom i navedeno u spomenutom dokumentu. Nisam siguran koja bi bila pravna osnova za apliciranje takvog zakona na državljane koji nisu taksativno navedeni u takvim prijedlozima EU. Postoji li neki bilateralni sporazum sa npr. Kinom, Japanom ili bilo kojom drugom državom kojim bi to bilo definirano? Ako postoji postavlja se pitanje kad je i gdje to potpisano, kako su definirane kvote i reciprocitet istog tog sporazuma? Liberalizacija u bilo kojem sektoru rada unutar EU nije i ne može biti definirana anarhijom i zakinuta od svakog pravila, a pogotovo ne kriterija stručnosti i kompetencije. Ta stručnost ili kompetencija treba biti i nečime potkrepljena (npr. položenim ispitom za određenu regiju/zonu/državu). Mislim da ćemo se svi složiti da ne postoji vodič, ma koliki od lumen bio, koji može kvalitetno odraditi sve gradove u EU. Tu dolazimo do problema geografske determinacije za određene struke. Informatičar može svoje usluge davati u bilo kojoj od zemalja članica sa istom razinom kvalitete jer njegova stručnost nije determinirana radi li on u Parizu ili Bukureštu. S vodičima to nije slučaj jer je posao vodiča determiniran povijesnom i kulturološkom kontekstualizacijom. Bez shvaćanja lokalnog konteksta (zato i postoje lokalni vodiči), daje se pogrešna i iskrivljena slika kulturne baštine, običaja i obezvređuju se lokaliteti te se dovodi u pitanje opstanak istih u očima potencijalnih budućih posjetitelja. To mi ne izgleda kao mudra strategija razvoja turizma, baš suprotno. Upravo o spriječavanju obezređivanja kulturne baštine govore neki članci iz dokumenta preporuke EU. ''La giustificazione e la proporzionalità della regolamentazione della professione di guida turistica devono essere valutate attentamente al fine di assicurare che le restrizioni siano limitate a quanto è necessario per evitare di danneggiare la ricchezza culturale di uno Stato membro.''. ''La maggior parte degli Stati membri ha indicato come indispensabile una conoscenza molto specifica legata al paese, come la conoscenza a livello storico ed artistico (ad esempio, Cipro, Slovenia).'' Upravo iz gore navedenih razloga, ''liberalizacija'' tržišta za turističke vodiče nije moguća kao u slučaju radne snage iz sektora IT-a ili nekog drugog sektora. Isto nije moguće provesti i sa još nekim profesijama (npr. pravnici). I za kraj samo nekoliko rečenica o prihvaćanju ovih preporuka od strane drugi članica EU koje po svom značaju u turističkom miljeu i povijesnom kontekstu možemo svesti pod isti nazivnik sa Hrvatskom. Ovakvim prijedlozima se protive i Italija, i Španjolska, i Malta, i Mađarska. Indikativno je da se osim njihovih vodiča na perfidan način protive i njihova Ministarstva turizma i Vlade, i to najviše politikom nečinjenja. Kao zaštitnu mjeru pritiskanja od strane EU da se u budućnosti ovakvi prijedlozi stave na papir i izglasaju kao zakoni vidim preciznom definicijom i kategorizacijom što više lokaliteta na području RH. Takvi prijedlozi trebali bi biti argumentirani na više razina, što u svakom slučaju ljudima iz struke neće biti problem. Pa tko poznaje te lokalitete bolje od njih samih? U davanje prijedloga o lokalitetima uključili su se svi lokalni vodiči i udruge, svaki za svoje područje djelovanja i interesa. Unatoč uloženom trudu, izvješće sa e-savjetovanja koje je zatvoreno prije dvije godine nije nikada objavljeno. Ne moramo niti napominjati da je izvješće za savjetovanja zakonska obveza nadležnog tijela. Primljeno na znanje Ministarstvo turizma i sporta svjesno je potrebe očuvanja nacionalne povijesne, kulturne i umjetničke baštine, ali isto tako potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u kojoj je jedno od temeljnih načela - načelo slobode pružanja usluga, stoga kao stručni nositelj izrade propisa iz područja turizma ima zadatak kroz propise uspostaviti ravnotežu između ta dva cilja, pri čemu svako ograničenje pružanja usluga mora biti nužno, proporcionalno i opravdano prevladavajućim razlozima od javnog interesa. Napominjeno da u konkretnom slučaju nije riječ o usvajanju preporuka, već prijenosu direktiva u nacionalno zakonodavstvo. Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.). Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemlja Dalekog istoka koji imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
54 Denis Lipovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, "Croatia Full of Life" slogan koji bi mi kao turistički vodiči trebali najbolje znati promovirati ali prijedlogom novog zakona nas se stavlja u podređeni položaj. "Croatia Full of Life" slogan koji stranom turističkom vodiču apsolutno neće ništa predstavljati ili ga neće moći (znati) tumačiti na način koji je ispravan. U strategiji razvoja turizma do 2020. godine su navedene smjernice razvoja turizma, neke od točaka: - Kulturni turizam -Prognozira se daljnji rast kulturnog turizma te se ističe velik značaj ovoga proizvoda za budući rast ukupnog turističkog sektora. Trend daljnje diverzifikacije potražnje i rast nišnih proizvoda podržavat će rast manjih, specijaliziranih ponuđača usluga. Posebice se predviđa rast ‘kreativnog turizma’ koji na neki način omogućuje aktivnije uključivanje posjetitelja u lokalnu kulturu. Rastuća osjetljivost kupaca na etička pitanja, posebice vezana uz utjecaj putovanja na okoliš i lokalne društvene zajednice, pridonijet će daljnjem jačanju ‘odgovornosti’ u ponudi proizvoda kulturnog turizma. - Autentičnost i kreativnost – uspješno diferenciranje Hrvatske od konkurentskih destinacija treba temeljiti ponajviše na njegovanju prirodne, sociokulturne, klimatske i/ili proizvodne (doživljajne) autentičnosti, odnosno na kreativnosti u razvoju proizvoda, destinacijskom pozicioniranju i komunikaciji s tržištem. Ove točke će se naći i u strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine. Ako se donese zakon po predstavljenom prijedlogu zakona, postavlja se pitanje da li će između ostalog strani turistički vodiči koji nemaju adekvatnu izobrazbu biti nositelji turizma? U potpunosti podržavam očitovanje Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
55 Doroteja Maroević Ćaleta PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ovim kratkim komentarom želim prvenstveno kao aktivni turistički vodič dati punu potporu našoj ZDTVH i radnoj skupini koja se zadnjih nekoliko godina svim silama trudila obraniti poziciju nas vodiča u Republici Hrvatskoj. Bila bih sretna kad bi se poslušao glas razuma, tj. prijedlozi koje su iznjeli članovi naše radne skupine na sastancima s predstavnicima Ministarstva, jer to su vodiči s bogatim radnim iskustvom, a situacija na terenu je prilično drugačija od one koja se zamišlja iz nekog ureda. Suverenost neke države se mjeri opsegom želje i volje da se njezine pozicije u zaštiti svojih građana provedu u odnosu na ostale države svijeta. To što je RH postala članicom EU ne znači da se moramo podložiti u potpunosti nekim zamišljenim interesima, dapače, to se ne traži niti od jedne članice. Sve što dolazi od strane Komisije EU, dolazi u vidu preporuke, a mi to možemo ili ne moramo prihvatiti. Pa tako i sve u vezi preporuka za obavljanje poslova vođenja turista na teritoriju RH. Ne želim sada pisati i obrazlagati svaku točku prijepora, jer su to predstavnici ZDTVH potanko i precizno već iznjeli. Želim samo kratko rezimirati - tražimo ista pravila za sve!!! Ako netko od stranih državljana želi posao turističkog vodiča na teritoriju RH, onda neka završi svu potrebnu edukaciju i to na hrvatskom jeziku, jer time se dokazuje naša suverenost i čuva se baština za buduće generacije, a također, čuvaju se i radna mjesta hrvatskih vodiča koji već godinama rade na ogromnoj promociji najdraže nam Hrvatske!!! Primljeno na znanje Ovim Nacrtom prijedloga zakona ne prihvaćaju se neobvezujuće preporuke Europske komisije, već je riječ o prijenosu direktiva u nacionalno zakonodavstvo. Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.). Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupak zbog povrede prava EU.
56 Društvo turističkih vodiča Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Prvenstveno se očitujemo na analizu utvrđenih izravnih učinaka objavljenu u e- savjetovanju (Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu) u kojem ste naveli: ''Međutim, treba naglasiti da velik broj turističkih vodiča ne pruža usluge aktivno te je pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda. Prema podacima Porezne uprave broj obveznika u Registru poreznih obveznika na dan 14. prosinca 2020. godine koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“ koji, između ostalog, uključuje djelatnosti turističkog vodiča, ukupno iznosi 1.344, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba te se procjenjuje da od ukupnog broja aktivno pruža usluge oko četvrtina turističkih vodiča.'' - Navedenim izračunom proizlazi da u Republici Hrvatskoj je djeluje 5 500 vodiča ( koji uredno uplaćuju u proračun značajna sredstva na ime poreza , prireza i doprinosa) već 340 vodiča što nije točno - Veliki broj obrtnika turističkih vodiča ima prijavljenu djelatnost 79.90, ali ne kao primarnu djelatnost što ne znači da ne žive od iste - Pojam ''aktivno'' samo za one koji su obrtnici kojima je predmetna djelatnost navedena kao glavna je ništa drugo no maliciozan pokušaj umanjenja broja turističkih vodiča kojima se ovim zakonom i onim što slijedi ugrožava gola egzistencija i tjera iz zemlje. - Također je protivna i odredbama čl. 73.stavak 5 Zakona o pružanju usluga u turizmu kojim su jasno navedeni oblici poslovanja turističkih vodiča. (po ovom bi mogli zaključiti kako su primjerice brojni umirovljenici s malim mirovinama, kojima je ova djelatnost jedna od glavnih prihoda kako bi mogli preživjeti, zapravo ''pasivni'' vodiči. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Pitanja koja u samom postupku smatramo iznimno bitnima su sljedeća: Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona predlažemo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – prijedlog: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorija javnog interesa, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela. Pojedinačno očitovanje na prijedlog u e- savjetovanju: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. (2) Rješenje o ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležno upravno tijelo i dostavlja ga Ministarstvu, nadležnom područnom uredu turističke inspekcije tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove i nadležnoj ispostavi područnog ureda tijela državne uprave nadležnog za porezni sustav. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.“ - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Članak 10. U članku 76. stavak 5. briše se. - Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar S poštovanjem , Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Djelomično prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
57 Društvo turističkih vodiča Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Prvenstveno se očitujemo na analizu utvrđenih izravnih učinaka objavljenu u e- savjetovanju (Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu) u kojem ste naveli: ''Međutim, treba naglasiti da velik broj turističkih vodiča ne pruža usluge aktivno te je pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda. Prema podacima Porezne uprave broj obveznika u Registru poreznih obveznika na dan 14. prosinca 2020. godine koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“ koji, između ostalog, uključuje djelatnosti turističkog vodiča, ukupno iznosi 1.344, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba te se procjenjuje da od ukupnog broja aktivno pruža usluge oko četvrtina turističkih vodiča.'' - Navedenim izračunom proizlazi da u Republici Hrvatskoj je djeluje 5 500 vodiča ( koji uredno uplaćuju u proračun značajna sredstva na ime poreza , prireza i doprinosa) već 340 vodiča što nije točno - Veliki broj obrtnika turističkih vodiča ima prijavljenu djelatnost 79.90, ali ne kao primarnu djelatnost što ne znači da ne žive od iste - Pojam ''aktivno'' samo za one koji su obrtnici kojima je predmetna djelatnost navedena kao glavna je ništa drugo no maliciozan pokušaj umanjenja broja turističkih vodiča kojima se ovim zakonom i onim što slijedi ugrožava gola egzistencija i tjera iz zemlje. - Također je protivna i odredbama čl. 73.stavak 5 Zakona o pružanju usluga u turizmu kojim su jasno navedeni oblici poslovanja turističkih vodiča. (po ovom bi mogli zaključiti kako su primjerice brojni umirovljenici s malim mirovinama, kojima je ova djelatnost jedna od glavnih prihoda kako bi mogli preživjeti, zapravo ''pasivni'' vodiči. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Pitanja koja u samom postupku smatramo iznimno bitnima su sljedeća: Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona predlažemo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – prijedlog: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorija javnog interesa, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela. Pojedinačno očitovanje na prijedlog u e- savjetovanju: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. (2) Rješenje o ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležno upravno tijelo i dostavlja ga Ministarstvu, nadležnom područnom uredu turističke inspekcije tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove i nadležnoj ispostavi područnog ureda tijela državne uprave nadležnog za porezni sustav. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.“ - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Članak 10. U članku 76. stavak 5. briše se. - Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar S poštovanjem , Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Djelomično prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Vezano uz broj turističkih vodiča koji pružaju usluge u Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
58 Društvo turističkih vodiča Korčule PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Djelomično prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
59 DTV Rovinj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
60 DTV Rovinj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Iz istog razloga kao u članku 70. stavak 2 i stavak 4. predlažemo istu izmjenu, odnosno umjesto brisanja riječi "po županijama", zamjenu riječima "po regijama". Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
61 DTV Rovinj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Apsolutno se protivimo izmjenama Zakona u članku 70. stavku 2. i stavku 4. na predloženi način, već predlažemo zamjene riječi "po županijama", riječima "po regijama". Prihvaćanjem navedenih izmjena, smanjili bi broj ispita (posebni dio ispita) sa sadašnjih 20 županija + grad Zagreb na prihvativijih pet. Želimo napomenuti da ovim prijedlogom ne predlažemo nikakvu promjenu ustroja RH po županijama, već je termin regija korišten prvenstveno u sklopu polaganja ispita, gdje bi se polagao jedan ispit za veći broj županija, prema povijesnoj i geografskoj povezanosti. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
62 DTV Rovinj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, mi vodiči, iz Društva turističkih vodiča Rovinj, u potpunosti podržavamo prijedloge naše krovne Udruge, odnosno ZDTVH-a. Kako ne shvaćate, ili ne želite shvatiti, da smo mi vodiči, najveći promotori naše zemlje. Kod velikog broja naših gostiju, pogotovo onih koji dolaze u organiziranom aranžmanu, smo mi vodiči, uz hotelsko osoblje najveći promotori naše zemlje. Takvi gosti najčešće "kroz nas" percipiraju i našu domovinu. Loš vodič = loša reklama, a "Mundpropaganda" je sigurno najjača propaganda, a samim time i najjača reklama. Da se razumijemo, mi nismo protiv stranih vodiča, dobrih vodiča, koji su uložili i stalno ulažu u svoje znanje, ali jesmo protiv kvazi vodiča. Kako stranih, tako i domaćih. Zbog toga zahtijevamo bolju naobrazbu turističkih vodiča (kolega Pr. sc. Vinko Bakija Vam je izradio cijeli program), koji je u skladu s ostalim članicama EU-a, kao npr. Grčka, Cipar, Malta, država koja drže do svoje kulture i svoje povijesti. I nemojte nam prodavati razne priče, da EU nešto zahtijeva od nas. Eu jasno kaže: "Obrazovna su pitanja u nadlžnosti država članica". Zato, ako nas već ne poštujete, nemojte vrijeđati našu inteligenciju. Nadamo se da će ipak prevladati zdrav razum i da ćete poslušati struku. Lp. Društvo turističkih vodiča Rovinj Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
63 dubravka štrbinić ciko PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" i žao mi je da niste usvojili niti jedan prijedlog naših predstavnika. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Ovim putem su se jednoglasno protiv prijedloga zakona izjasnili članovi i predstavnici ZDTVH, ali i pojedinačno turistički vodiči i članovi turističkih udruga vodiča diljem Hrvatske što je vidljivo iz komentara. Nisam pročitala niti jedan komentar koji odobrava ili prihvaća prijedlog zakona, ali sam pročitala velik broj kritika i negodovanja od strane struke. Zaključak je očit, prijedlog zakona NIJE DOBAR. Molim Vas da uzmete ozbiljno u obzir komentare turističkih vodiča i još jednom revidirate ovaj prijedlog zakona. S poštovanjem, Dubravka Štrbinić Ciko, licencirani vodič za Šibensko-kninsku županiju Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
64 Dubravka Topić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, slažem se sa većinom kolega i dijelim frustracije oko prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu. Rastužuje me kako u zemlji punoj blagodati i potencijala odluke , kako izgleda, se donose bez reda, ideje i konkretnog znanja što one dugoročno donose. Ili sam u krivu pa Vas samo nije briga? Puna su nam usta "storrytellinga", pružanja iskustava i doživljaja turistima, prikazivanja i upoznavanja istih sa ljepotama i baštinom koju Hrvatska ima. U praksi sve to malo šteka. Umjesto da su pod zaštitom kompletne stare jezgre gradova, sela (jer između ostaloga tu leže priče, stoljetna/tisućljetna tradicija, sudbine i životi - to i je poanta!), potom i ostali lokaliteti i objekti van njih ( arheološki, prirodni, tradicijski, kulturni, religijski... ), te sve što bi moglo biti od turističkoga interesa, ide se u fragmentaciju i smanjenje već postojećeg popisa. Nije mi jasno.....Ne mogu se ne sjetiti priče jednog profesora o američkom rudarskom gradu duhova, koji se ponovno razvio i postao interesantna turistička destinacija. Netko se sjetio iz fore složiti ploču na kojoj je pisalo kako je grad poznat jer se u njemu ništa bitno za američku povijest nije dogodio. A što mi radimo? Naravno kako ne mora svaki kamen biti zaštićen, institucije i različite struke su tu kako bi točno odredile razloge i važnost pojedinog područja pod zaštitom. Smatram kako treba u suradnji donijeti konačan popis iz kojeg će se točno vidjeti što, kako i zašto. Ne razumijem iz kojeg razloga ignorirate i dosadašnje prijedloge. Nije Vas briga ? Jednako kao i zaštita lokaliteta, velika stavka u priči je zaštita domaćih radnika u turizmu. Ili Vas ni za to nije briga? Priča kako i koliko dobro netko može odraditi posao je meni ovdje nepotrebna i nebitna. Osobno smatram kako je odrađivanje posla, trud, entuzijazam i volja individualna stvar. Da, možda bi netko tko ljetuje na našoj obali godinama i zaljubljen je u npr. Split bolje posao odradio nego "friški" vodič nakon položenog tečaja. Neki strani vodič sa dugogodišnjim iskustvom vođenja grupa po Hrvatskoj bolje ispričao o domovinskom ratu, od nekoga tko je položio tečaj računajući brzinski u sezoni zaraditi dobru lovu. Ali sa takvim razmišljanjem možemo nabrajati u nedogled tko je iz koje županije, grada i kome su baka i djed od kuda i ima li dovoljno kredita za pričati o određenoj temi. Nebitno i skreće pažnju sa stvarne teme. A to je važnost zaštite vlastitoga radnika u vlastitoj državi naspram stranca, zaštita onoga koji u ovoj državi plaća poreze i sva zakonska davanja. Onoga koji nešto stvara, razvija i živi. Kvaliteta istih i tko što priča će se regulirati podizanjem razine kvalitete tečajeva, kvalitetnim predavačima i praktičnom nastavom a ne pogodovanjem veleučilištima koja su kvalitetu nastave svela na to da se više nauči u pola sata sjedenja na kavi, u lokalnoj birtiji, sa lokalnim ljudima, nego na cijelom njihovom tečaju. Molila bih Vas, ako Vas je ipak barem malo briga, razmislite što radite i što želite sa prijedlozima postići. Nije sramota ne znati već ne pitati :). A tek ignorirati i odbijati već ponuđeno .... Unaprijed zahvaljujem na čitanju Srdačno Dubravka Topić Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
65 Dubravko Žuvić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" i žao mi je da niste usvojili niti jedan prijedlog naših predstavnika. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Postavlja se i legitimno pitanje ravnopravne konkurencije na tržištu rada, jer bi strani turistički vodiči stekli potrebne licence za vođenja na teritoriju RH bez ulaganja novčanih sredstava, napora i vremena. A stalno pričamo o zaštiti domaćih radnika u turizmu. Smatram da to vodi degradaciji struke, ne vodeći računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
66 Đurđica Andrić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, potpisujem sve što su kolege naveli i stručno objasnili. Suprug je turistički vodič od 1997 a ja od 2003. Imamo položene 3 Županije: IŽ, PGZ i LSŽ. Od turističkog vođenja živi naša obitelj godinama; turističko vođenje plaća naše račune, hrani nas...to nam nije sporedno zanimanje niti hoby! Imam otvoren "klasičan"cjelogodišnji obrt od 2009 godine i uredno podmirujem sve svoje obveze: poreze, doprinose (sada preko 2000 kn mjesečno), razne članarine.. iako posla nemamo cijelu godinu. Do ove godine zapošljavala sam supruga u Obrtu i za njega uredno podmirivala sve svoje obveze. Izračunala sam da održavanje poslovanja otvorenim mene košta oko 100-150 kn Kn dnevno, radila ili sjedila doma u fotelji. Dakle i sada kada već godinu dana ne radimo ja im troškove Obrta i iako mi svi govore da sam luda i da sam trebala zatvoriti odavno, ja se još uvijek nadam da će posla biti, da stranci vole našu zemlju, kao što turistički vodiči vole svoj posao. Od turističkog vođenja nitko se nije obogatio, ali eto, 5500 entuzijasta radi ovaj posao zato što vole dinamiku i maštovitost a prije svega to rade, zato što vole svoju zemlju Hrvatsku! Pomisao da ćete dozvoliti stranim vodičima da vode Hrvatsku je notorna glupost. Pa ne može neki stranac poznavati našu kulturu, baštinu, mentalitet, domoljublje, pjesme, hranu, iskustva ... Sramota je da nas domaće ne cijenite niti kao ljude, niti cijenite naše znanje, ni sav uložen trud, te ljubav prema tom poslu. Ovaj posao nije nimalo lak. Nema vikenda, blagdana, radnog vremena; radi se po buri, kiši i +40; opstaju najuporniji, najčvršći, najtvrdoglaviji..ili najluđi...Nije ovo prvi puta da se naše zanimanje degradira i omalovažava. Uvijek smo zadnja "rupa na svirali" u tom turističkom orkestru, a svi zaboravljaju da smo mi, nekada, jedini lokalni ljudi, koje stranac ima priliku čuti i upoznati! Kakav dojam mi ostavimo o sebi, svojoj zemlji, ponekad je jedini. Ono što dožive i osjete u komunikaciji sa nama to je ono što nose sa sobom sa odmora i zbog nam se vraćaju! Usuđujem se primijetiti da smo toliko bitni! Mi smo povjesničari, arheolozi, gastoronomi, pjevači, plesači, psihoterapeuti i fizioterapeuti, liječnici opće prakse! Nismo jednom bili "kanta za otpatke" kada im nešto ne bi bilo po volji: hotel, recepcija, doručak, večera, prevruće, prehladno. Sve to mi moramo podnijeti s osmijehom i znati smiriti nezadovoljnog gosta-pod motom-gost je uvijek u pravu, samo da nam se vrate..Nebrojeno puta su mi gosti rekli da pričam osmijehom, očima, srcem i da se vidi da volim svoju zemlju. Oni to jako cijene! Kako mislite da bi neki stranac na taj način predstavljao Hrvatsku?? Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo i mi isto? Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. A s obzirom na podjele ja se itekako slažem da se podijeli na regije. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Srdačan pozdrav, Đurđica Andrić Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
67 Đurđica Kovačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, kroz moju dugogodišnju praksu turističkog vodiča, mnogo puta su s grupom turista dolazili pratitelji iz njihove matične zemlje. Informacije, koje su putem dali gostima, o našoj domovini su bile toliko netočne (najblaže rečeno) da sam se pitala što, ako jednog dana, takvi postanu vodiči? Ne tvrdim da su imali loše namjere (?), ali zbog njihovog neznanja, naši gosti su mogli dobiti potpuno iskrivljenu sliku o našoj povijesti i sadašnjosti. Unatoč tome što se edukacija predviđa i za njih, kao netko tko mnogo putuje, ostajem pri tome da vjerodostojniji dojam o nekoj državi pružaju ljudi koji u njoj žive i rade. Poglavito je to važno za naš "drevni narod u mladoj domovini", specifičnoj po tome da su ratne rane još uvijek prisutne i ne treba ih bagatelizirati. U nadi da ćete uvažiti glas struke koja je u neposrednom kontaktu s gostima, želim puno uspjeha u radu, Đurđica Kovačić Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
68 Edith Vilović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
69 Edith Vilović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Nije prihvaćen Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom.
70 Elisa Tours PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Vlasnici smo turističke agencije Elisa Tours d.o.o. iz Zagreba koja posluje od 2008 godine. Mi smo incoming i outgoing putnička agencija. Radimo individualna putovanja i putovanja za grupe. Mi kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, a pogotovo ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. koji će većini agencija jako naštetiti. Naime, prvi problem je JAMČEVINA, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina NE pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Nije jasno definiran isti rok za POVRAT NOVACA. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te su sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Potrebno slijedeće: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g S poštovanjem, Elisa Tours Nije prihvaćen Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima počne od 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
71 Elisa Tours PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Vlasnici smo turističke agencije Elisa Tours d.o.o. iz Zagreba koja posluje od 2008 godine. Mi smo incoming i outgoing putnička agencija. Radimo individualna putovanja i putovanja za grupe. Mi kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, a pogotovo ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. koji će većini agencija jako naštetiti. Naime, prvi problem je JAMČEVINA, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina NE pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Nije jasno definiran isti rok za POVRAT NOVACA. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te su sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Predlažemo slijedeće: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g S poštovanjem, Lidija Tikvić, Elisa Tours Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
72 Excellent Travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Za nacionalnu licencu treba organizirati nacionalno obrazovanje, provesti na putu 14 dana od mjesta do mjesta i na svakom lokalitetu ekspert objasni o čemu se radi. Po povratku 14 dana za pripremu ispita i nakon toga ispit pred komisijom. Automatizmom bi profitiralo neznanje i umjesto vodiča, dobili bi poluvodiče i izolatore. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
73 Excellent Travel OBRAZLOŽENJE, Uz članak 1. Direktiva koja se ovdje spominje se može dopustiti za zanimanja koja su neovisna o jezicima i posebnostima. A naša povijest, kultura i tradicija su se i još se stvaraju i uvijek će se stvarati samo kod nas i ne mogu ja sa svojim stručnim znanjem o našoj kulturi, povijesti i tradiciji ići u Bruxelles i pričat o njihovim kraljevima njemačke loze, to je nedopustivo. Nije prihvaćen Skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
74 Excellent Travel OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Ovim prijedlogom se ruši posebnost naše povijesti i kulture jer bi trebao dopustiti svakome tko koristi Wikipedia-u izlaganje o povijesti, kulturi, modernoj politici, zemljopisu, tradiciji i gastronomiji Hrvatske. Banalaziranjem ispita, dovodi se na velika vrata kaos među turiste i njihovo banalno prepričavanje o Hrvatskoj svojim poznanicima kada se vrate sa putovanja. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
75 FLORIS MILOHANOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Vlasnik sam putničke agencije iz Pule punih 27 godina. Prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a bitno ugrožava opstanak nas kao agencije. Ukidanjem ovog članka većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, a samim time novac gube i putnici i država, te se ugrožavaju radna mjesta. I mi smo kao i većina putničkih agencija uplatili iznimno visoke iznose prema partnerima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske u doba prije izbijanja pandemije. Uplaćeni su iznosi prema avio prijevoznicima, hotelima, partnerskim agencijama, te smo za većinu akontacija dobili vouchere, a ne povrat novca. S obzirom da već gotovo godinu dana imamo prosječno smanjenje prihoda od 90%, da i nema tih povrata opstanak je upitan, a mi još uz sve imamo i pritisak povrata novca koji nije kod nas. Naš prijedlog je: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je po nama 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. omogućiti bespovratna sredstva putničkim agencijama kao što su to učinile i ostale države članice EU koji će onda biti iskorišteni za pokrivanje fiksnih troškova Lokalna smo agencija i svaki naš putnik nam je važan kao i to da u ovom teškom periodu za naše poslovanje imamo razumijevanje i potporu države. Floris Milohanović, Zeatours Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
76 FLORIS MILOHANOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Vlasnik sam putničke agencije iz Pule punih 27 godina. Prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a bitno ugrožava opstanak nas kao agencije. Ukidanjem ovog članka većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, a samim time novac gube i putnici i država, te se ugrožavaju radna mjesta. I mi smo kao i većina putničkih agencija uplatili iznimno visoke iznose prema partnerima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske u doba prije izbijanja pandemije. Uplaćeni su iznosi prema avio prijevoznicima, hotelima, partnerskim agencijama, te smo za većinu akontacija dobili vouchere, a ne povrat novca. S obzirom da već gotovo godinu dana imamo prosječno smanjenje prihoda od 90%, da i nema tih povrata opstanak je upitan, a mi još uz sve imamo i pritisak povrata novca koji nije kod nas. Naš prijedlog je: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je po nama 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. omogućiti bespovratna sredstva putničkim agencijama kao što su to učinile i ostale države članice EU koji će onda biti iskorišteni za pokrivanje fiksnih troškova Lokalna smo agencija i svaki naš putnik nam je važan kao i to da u ovom teškom periodu za naše poslovanje imamo razumijevanje i potporu države. Floris Milohanović, Zeatours, Pula Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad.
77 GOM PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Primljeno na znanje Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
78 Goran Košćak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ostavit ću komentar kako za agencije tako i za turističke vodiče. Vezano za agencije i prijedlog oko COVID-19 VOUCHERA. Dakle i mi spadamo pod putničke agencije koje se bave grupnim putovanjima, školskim putovanjima, a kojih je većina u našem području poslovanja, u one koje u navedenom terminu od kad traje pandemija imaju konastantan pad prometa i slijedom toga se u potpunosti slažemo s komentarima i prijedlozima UDRUGE GLAS PODUZETNIKA. Putničke agencije su, ne svojom voljom, već uvjetima koji su nastali pod utjecajem više sile tj. Objavom pandemije koronavirusa Covid-19 bili prvo prisiljene zatvoriti svoja vrata u razdoblju od 19.3.-27.4.2020., a nakon toga suočiti se s posljedicama odgođenih putovanja i svojim klijentima objasniti okolnosti koje su nastupile prestankom rada. Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. omogućeno je izdavanje vouchera za neostvarena putovanja i odlučeno o povratu uplaćenih aranžmana u roku od 6 mjeseci plus 14 dana nakon prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom. Nažalost, situacija se nije bitno promijenila od tog vremena, a uvjeti rada i poslovanja agencija postali su nepodnošljivi. Usprkos državnim potporama za očuvanje radnih mjesta, svi ostali fiksni troškovi poslovanja (najam prostora, porezi, članarine TZ i HGK, knjigovodstvene usluge, struja, voda, odvoz smjeća, bankovne naknade za održavanje računa…). Postojeće rezervacije uglavnom su nam otkazane zbog nemogućnosti realizacije uslijed svih donesenih mjera te su klijentima izdani voucheri za neko buduće putovanje. Za razliku od ugostitelja, putničkim agencijama trenutno nije obustavljen rad odlukom Stožera civilne zaštite, ali u praksi organizirana putovanja nisu moguća pa čak ni unutar RH zbog brojnih restrikcija i „preporuka“ koje su na snazi, a u svrhu suzbijanja pandemije koronavirusa. Sve donesene odluke uzrokovale su veliki pad novih rezervacija te golemi pad prometa naše turističke agencije od preko 90%, a zbog izostanka pravodobnih i kvalitetnih mjera od strane države klijenti su izgubili povjerenje u turističke agencije. I dalje nastojimo, koliko god bude moguće zadržati radnike koristeći vlastita sredstva, ali kao i svi u našem sektoru, nalazimo se u situaciji koju nije moguće prebroditi bez dodatne pomoći jer unatoč tome što nismo službeno zatvoreni, rad nam je i dalje onemogućen te još uvijek imamo redovne troškove poslovanja, režije, namete i davanja koja i dalje moramo plaćati bez obzira na pad prometa od preko 90%, a kraj se ne nazire. Smatramo da je potrebno: 1. U Prijedlogu Zakona jasno definirati tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja, odnosno izmijeniti naziv Organizator u Odgovornog organizatora 2. Produljenje roka za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Mogućnost produživanja vouchera minimalno do 31.12.2022. 4. Za tvrtke u turizmu koje su direktno pogođene pandemijom (turističke agencije, povremeni prijevoz i ostali) osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za pad prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn minimalno do kraja 2021. godine odnosno do normalizacije poslovanja a samim time i putovanja Vezano pak za prijedlog Zakona za turističke vodiče, podržavam krovnu uslugu turističkih vodiča. Osobno sam turistički vodič već 24 godine. Polagao sam do sada mnoštvo ispita i uvijek se sve mijenjalo uglavnom na gore. No da skratimo isto dostavljam neke prijedloge: ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. Članak 69. stavak 3 mijenja se i glasi: „Iznimno od stavka 2. ovog članka, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin države koja nije država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ispunjava uvjete za pružanje usluga turističkog vodiča propisane ovim Zakonom, koji može dokazati svoje hrvatsko porijeklo te načelo reciprociteta u pružanju usluga između njegove matične države i Republike Hrvatske.“ ČLANAK 70 1. komentar U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije)  Istarska županija  Primorsko – goranska županija  Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije)  Zadarska županija  Šibensko – kninska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb)  Grad Zagreb  Zagrebačka županija  Karlovačka županija  Varaždinska županija  Međimurska županija  Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije)  Sisačko – moslovačka županija  Bjelovarsko – bilogorska županija  Koprivničko – križevaka županija  Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije)  Vukovarsko – srijemska županija  Osječko – baranjska županija  Požeško – slavonska županija  Brodsko – posavska županija Obrazloženje: popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) i to ne u skraćenom obliku kako je Ministarstvo zahtijevalo, od ključne je važnosti za zaštitu hrvatske povijesti, kulture i baštine u cijelosti te nužan „alat“ kvalitetne edukacije lokalnih turističkih vodiča.uspostavom 5 turističkih regija koje čine kulturološki i geografski bliska područja, fragmentiranost se smanjuje na najmanju moguću mjeru te se omogućuje polaganje posebnog dijela ispita za zaštićene lokalitete po 5 regija, a ne dosadašnjih 20 županija i Grad Zagreb. 2. komentar U članku 70. mijenja se stavak 4. „Ministar pravilnikom propisuje popis zaštićenih cjelina…..“ i glasi: „Popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) po turističkim regijama donosi Ministarstvo turizma i sporta uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Cjelovit popis zaštićenih cjelina po turističkim regijama nalazi se u Prilogu III ovog Zakona. Ovom izmjenom ukida se Pravilnik o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) (Narodne novine 76/2008).“ Dodaje se Prilog III Zakonu o pružanju usluga u turizmu koji glasi: „Turističke cjeline (lokaliteti) određuju se po turističkim regijama iz članka 70.st.6. Zakona o pružanju usluga u turizmu odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode u posebnoj točki. DIO A Popis turističkih cjelina DIO B Dodatne odredbe Turističko vođenje na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode dopušteno je samo uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Turističko vođenje u muzejskim, galerijskim, crkvenim, samostanskim, etno i ostalim prostorima i zbirkama unutar kojih stručno vođenje obavljaju u njima zaposlene osobe može se obavljati samo uz dopuštenje osoba koje upravljaju tim prostorima odnosno zbirkama. Obrazloženje: Obzirom na neutemeljene naznake da se otvoreni prostori neće uvažavati, a „točkasti pristup'' nema uporište u struci, napominjemo da se zahtjevi Ministarstva turizma i sporta temelje na dvije preporuke (a prema definiciji, preporuke apsolutno nisu obvezujuće ni za jednu državu članicu niti se njihova (ne)primjena sankcionira) – na odredbama predmetne europske norme EN15565/08 te preporuku koja navodno propisuje da zaštićeni lokaliteti ne mogu biti otvorena područja. U obrazloženju prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu na eSavjetovanju napisano je slijedeće: „Prema presudi Europskog suda pravde C180/89, a koju podržava Europska komisija, prihvaćeno je ograničenje primjene slobode pružanja samo u muzejima i povijesnim spomenicima zatvorenog tipa u nacionalnim zakonodavstvima“. Obzirom da se inzistiranje Ministarstva na smanjenu lokaliteta u potpunosti zasniva na navedenoj presudi, ponovno napominjemo da se predmetna presuda odnosila na profesiju turističkih vodiča prema Direktivi iz 1975. godine. Navedena Direktiva je ukinuta kao i dio koji se odnosio na turističke vodiče pa se Ministarstvo u svojim zahtjevima na istu ne može pozivati. ČLANAK 71 1. komentar U članku 71. stavak 4. brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ pa sad glasi: „Program stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od općeg dijela za područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete)“. U članku 71. stavak 6. brišu se riječi „sastav ispitne komisije“ pa sad glasi: Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje Ministra nadležnog za obrazovanje, propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, uvjete koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. U članku 71. stavak 6. dodaje se: „Ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča sastavljen je prema odrednicama standarda EN HR 15565:2008, traje 1 godinu (full time) ili 2 godine (part time), a zbog specifičnosti profesije turističkog vodiča obavezna je provedba ispitnog programa in situ.“ Obrazloženje: nažalost smo posljednjih 10-tak godina svjedoci potpune vulgarizacije profesije turističkih vodiča kao ambasadora Republike Hrvatske i smatramo da tromjesečna edukacija nije dovoljna da bi bilo koji budući vodič stekao najosnovnija znanja potrebna za bavljenje ovim zanimanjem. Provedba edukacije i polaganje završnog ispita prepušteni su u potpunosti privatnim učilištima čiji je cilj profit, a ne kvaliteta. Vodimo se primjerom država članica EU koje su itekako valorizirale svoju baštinu i kroz zaštitu lokaliteta, ali primarno kroz edukaciju. Tako se npr. u Grčkoj edukacije organiziraju svake 3 godine za maksimalno 30-35 polaznika iz 5 škola. Na Malti obrazovanje traje 2 godine (full time) ili 3 godine (part-time) odnosno ukupno 250 nastavnih sati kao i u Litvi, u Mađarskoj i na Cipru traje 1 godinu. Iako je u svom odgovoru na ovdje naveden zahtjev o uvođenju europske norme i samo Ministarstvo prihvatilo isti, do danas po tom pitanju nije ništa učinjeno. Odgovor Ministarstva turizma može se pročitati ovdje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5594 2. komentar Također je potrebno Zakonom definirati da opći dio ispitnog programa obrazovanja mogu provoditi sve visokoškolske ustanove dok posebni dio mogu provoditi samo visokoškolske ustanove koje takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge. Da bi se Zakon uskladio s gore navedenim, potrebno je izmijeniti sljedeće: Članak 71. stavak 1 se mijenja i glasi: „Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva turizma“. Nastavno na izmjene članka 71. stavka 1 prestaje važiti članak 72. Ispitne komisije. Članak 71. stavak 2 se u potpunosti mijenja i glasi: „Opći dio ispitnog programa obrazovanja može provoditi svako visoko učilište na području Republike Hrvatske dok posebni dio mogu provoditi samo ona visoka učilišta koja takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge, a koja su od Ministarstva nadležnog za turizam, uz prethodno mišljenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje, ishodila Rješenje za provođenje navedenog ispitnog programa. ČLANAK 73 Iako je trenutno važećim Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje definirano da se ispiti za turističkog vodiča i pratitelja polažu na hrvatskom jeziku što, obzirom na zahtjevnost ispita znači da osoba koja pristupa ispitu mora hrvatski jezik poznavati barem na razini B2 ZEROJ-a (Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike), svjedočimo da to u praksi nije tako. Članak 9. stavak 3 Pravilnika o stručnom ispitu za Voditelja poslova u turističkoj agenciji (NN 81/2019) propisuje da Voditelj poslova mora poznavati najmanje 1 strani jezik B2 razine i 1 strani jezik A2 razine) dok se za turističke vodiče propisuje da poznaju hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča. 'U mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča' je izraz koji dopušta svakojaka tumačenja pa tražimo da se isti izmijeni na sljedeći način: Članak 73. stavak 2 točka 3. se mijenja i glasi: “da i strani jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i hrvatski jezik zna na B2 razini ZEROJ-a“ Također smatramo da, obzirom na razlike u programima trogodišnjeg i četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, kandidati koji žele pristupiti stručnom ispitu za turističkog vodiča trebaju imati četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Nastavno se mijenja i sljedeće: Članak 73. stavak 2. točka 1 se mijenja na način da se doda riječ „četverogodišnju“ pa tako isti glasi: „1. da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu“. ČLANAK 74 U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. ČLANAK 9. PRIJEDLOGA Stav MINTS: Obrazloženje uz članak 9: Uz članak 9. Ovim člankom uklanja se pravna praznina u dijelu koji se odnosi na mogućnost izdavanja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da su uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča stečeni u trenutku uspješnog prolaza stručnog ispita pa stoga tražimo brisanje navedenog članka jer isti nije pravno utemeljen. Ovdje navedeno bi bilo kao da od liječnika specijalista kirurgije tražite da se odrekne svoje specijalizacije i svih prava koja mu po tome pripadaju samo iz razloga što je odlučio baviti se npr. turizmom. Jednom stečeno znanje ne može se oduzeti. S poštovanjem, Djelomično prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agencijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Ministarstvo turizma i sporta svjesno je potrebe očuvanja nacionalne povijesne, kulturne i umjetničke baštine, ali isto tako potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u kojoj je jedno od temeljnih načela - načelo slobode pružanja usluga, stoga kao stručni nositelj izrade propisa iz područja turizma ima zadatak kroz propise uspostaviti ravnotežu između ta dva cilja, pri čemu svako ograničenje pružanja usluga mora biti nužno, proporcionalno i opravdano prevladavajućim razlozima od javnog interesa. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče i novi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Potreba smanjenja broja lokaliteta ne proizlazi iz presude C-180/89, već iz činjenice da se turističkog vodiča iz druge države članica koji privremeno i povremeno pruža usluge u Hrvatskoj obvezuje na polaganje posebnog dijela stručnog ispita za lokalitete po županijama. Obveza polaganja 21 posebnog ispita za svaku županiju kako bi se djelatnost turističkog vodiča mogla obavljati na cijelom području države članice jednaka je teritorijalnom ograničenju za pružatelje usluga. S obzirom na to da popis zaštićenih cjelina obuhvaća gotovo sve relevantne turističke atrakcije u Hrvatskoj, u stvarnosti se pravo stranih turističkih vodiča sa zakonitim poslovnim nastanom u drugoj državi članici na pružanje usluga u Hrvatskoj ne može ostvariti. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Turistički vodič, nakon što položi stručni ispit i dobije o tome uvjerenje nvisokog učilišta, ukoliko želi početi s pružanjem usluga, dužan je ishoditi rješenje o ispunjvanju uvjeta i iskaznicu. Radi rješavanja pravne praznine, ovim se člankom samo rješava mogućnost odjave toga rješenja, te navedeno ne znači da će vodiču pritom prestati važiti stečeno uvjerenje o položenom ispitu.
79 GOZDAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Podržavam svaku riječ priloženog teksta Zajednice turističkih vodiča Hrvatske. Radi se o zaštiti baštine , struke i u konačnici kvalitete usluge u turizmu! Dean Prodan Gozdan - obrt za usluge u turizmu "Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije." Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
80 Grad Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Protivimo se prijedlogu. Predlažemo ostaviti postojeću definiciju „po županijama“ ili „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po područjima iz članka 70. stavak stavak 6. Obrazloženje: Postojeći Zakon predviđa polaganje općeg i posebnog dijela stručnog ispita i nikoga ne diskriminira. Ukoliko je intencija ukidanje odredbi koji predviđa polaganje posebnog dijela stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po županijama neophodno je definirati polaganje istog prema drugim kriterijima podjele npr. područja (povijesno i geografski bliska). S obzirom na činjenicu da različita područja u Republici Hrvatskoj imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, kulturu življenja, geografski položaj isto zahtijeva zasebnu edukaciju te posljedično i zasebno polaganje ispita. Grad Dubrovnik Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
81 Grad Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Protivimo se prijedlogu. Predlažemo ostaviti postojeću definiciju „po županijama“ ili „po županijama“ zamijeniti „po područjima“. Obrazloženje: Postojeći Zakon predviđa polaganje općeg i posebnog dijela stručnog ispita i nikoga ne diskriminira. Ukoliko je intencija ukidanje odredbi koji predviđa polaganje posebnog dijela stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po županijama neophodno je definirati polaganje istog prema drugim kriterijima podjele npr. područja (povijesno i geografski bliska). S obzirom na činjenicu da različita područja u Republici Hrvatskoj imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, kulturu življenja, geografski položaj isto zahtijeva zasebnu edukaciju te posljedično i zasebno polaganje ispita. Grad Dubrovnik Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
82 Grad Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Protivimo se prijedlogu. Predlažemo ostaviti postojeću definiciju „po županijama“ ili „po županijama“ zamijeniti „po područjima“. Dodati stavak 6. koji glasi: „Područja se određuju na sljedeći način: 1. Područje: Dalmacija - uključuje 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija, Splitsko – dalmatinska županija, Šibensko – kninska županija i Zadarska županija 2. Područje: Istra-Primorje-Lika - uključuje 3 županije: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija 3. Područje: Središnja Hrvatska i grad Zagreb - uključuje 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija, Karlovačka županija, Međimurska županija, Varaždinska županija, Zagrebačka županija, Grad Zagreb 4. Područje: Panonija- uključuje 4 županije: Sisačko-moslovačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Koprivničko-križevačka županija, Virovitičko- podravska županija 5. Područje: Slavonija - uključuje 4 županije: Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska županija'' Obrazloženje: Postojeći Zakon predviđa polaganje općeg i posebnog dijela stručnog ispita i nikoga ne diskriminira. Ukoliko je intencija ukidanje odredbi koji predviđa polaganje posebnog dijela stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po županijama neophodno je definirati polaganje istog prema drugim kriterijima podjele npr. područja (povijesno i geografski bliska). S obzirom na činjenicu da različita područja u Republici Hrvatskoj imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, kulturu življenja, geografski položaj isto zahtijeva zasebnu edukaciju te posljedično i zasebno polaganje ispita. Grad Dubrovnik Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
83 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Predlaže se sljedeće: • u novopredloženom članku 75.a u prvom stavku iza riječi „danom podnošenja zahtjeva“ dodaju se riječi „turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
84 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Predlaže se sljedeće: • u članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
85 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Predlažemo sljedeće: • u članku 71.stavak.1. riječi „visokom učilištu“ zamjenjuju se riječju „fakultetu“ • u članku 73. stavak 2. točka 1. ispred riječi „srednju“ dodaje se riječ „četverogodišnju“ • u članku 73. stavku 2. točka 3. riječi ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', zamjenjuju se riječima ''da posjeduje odgovarajuće uvjerenje nadležnog državnog tijela o poznavanju hrvatskog jezika'' Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
86 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Predlažemo sljedeće: • u članku 69. stavak 3. iza riječi „Zakonom“ stavlja se zarez te se dodaju riječi „uz uvjet postojanja reciprociteta“. • u članku 70.stavak 2. riječ „županijama“ zamjenjuje se riječju “regijama“. • članak 70.dopunjuje se novim stavkom 6. koji glasi : '' Regije se u smislu odredbe članka 70. stavka 2. ovog Zakona određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: • Dubrovačko-neretvanska županija • Splitsko – dalmatinska županija • Šibensko – kninska županija • Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: • Istarska županija • Primorsko-goranska županija • Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: • Krapinsko-zagorska županija • Karlovačka županija • Međimurska županija • Varaždinska županija • Zagrebačka županija • Grad Zagreb 4. Panonska regija: • Sisačko-moslovačka županija • Bjelovarsko-bilogorska županija • Koprivničko-križevačka županija • Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
87 Grad Poreč-Parenzo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vezano za postupak e-savjetovanja koji je u tijeku, s temom Izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu, ovim putem izražavamo podršku Grada Poreča-Parenzo zahtjevima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske, budući smatramo da oni kao strukovno udruženje imaju nabolje kompetencije za predlaganje načina zaštite i unapređenja svoje struke. U tom smislu, u potpunosti podržavamo sve prijedloge Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske koje su dostavili Ministarstvu turizma i sporta kao i kroz platformu e-savjetovanje (o obaveznoj razini obrazovanja turističkih vodiča - završena četverogodišnja srednja škola, regulirane razine poznavanja jezika, polaganje stručnih ispita u 5 predloženih regija, prijedlog regulacije statusa državljana neeuropskih zemalja - implementiranje načela reciprociteta zemalja u pristupu edukaciji, prijedlog vezan za dopunu članka 75.a Zakona i reguliranje donošenja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča – prijedlog da se rješenje ukida s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, kao i suglasnost sa svim ostalim prijedlozima Zajednice). Mišljenja smo da prijedloge Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske, kao strukovnog udruženja potrebno usvojiti i sukladno tome izvršiti odgovarajuće izmjene i dopune Zakona o pružanju usluga u turizmu, kao i izmjene koje će slijedom toga biti sadržane u provedbenim aktima Zakona (pravilnici, naputci i dr.). Nadamo se da ćete dostavljene prijedloge razmotriti i usvojiti na dobrobit Republike Hrvatske kao turističke destinacije. Loris Peršurić, gradonačelnik Grada Poreča-Parenzo Djelomično prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak.
88 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
89 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
90 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Prijedlog: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
91 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
92 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Podržavamo sve prijedloge Društva vodiča Pule te prenosimo njihove primjedbe još jedanput i nadamo se da ćete ih prihvatiti jer vodiči su bitan dio turizma Hrvatske, Istre i svakoga grada jer prenose doživljaj na kvalitetan i točan način, što vjerujemo strani vodiči ne bi mogli. Također ih je mnogo koji žive od ovoga posla i ovime im je između ostaloga ugrožen i posao. U nastavku primjedbe. "Prvenstveno se očitujemo na analizu utvrđenih izravnih učinaka objavljenu u e- savjetovanju (Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu) u kojem ste naveli: ''Međutim, treba naglasiti da velik broj turističkih vodiča ne pruža usluge aktivno te je pružanje takvih usluga u velikoj mjeri samo dodatni izvor prihoda. Prema podacima Porezne uprave broj obveznika u Registru poreznih obveznika na dan 14. prosinca 2020. godine koji imaju evidentiranu glavnu djelatnost pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“ koji, između ostalog, uključuje djelatnosti turističkog vodiča, ukupno iznosi 1.344, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba te se procjenjuje da od ukupnog broja aktivno pruža usluge oko četvrtina turističkih vodiča.'' - Navedenim izračunom proizlazi da u Republici Hrvatskoj je djeluje 5 500 vodiča ( koji uredno uplaćuju u proračun značajna sredstva na ime poreza , prireza i doprinosa) već 340 vodiča što nije točno - Veliki broj obrtnika turističkih vodiča ima prijavljenu djelatnost 79.90, ali ne kao primarnu djelatnost što ne znači da ne žive od iste - Pojam ''aktivno'' samo za one koji su obrtnici kojima je predmetna djelatnost navedena kao glavna je ništa drugo no maliciozan pokušaj umanjenja broja turističkih vodiča kojima se ovim zakonom i onim što slijedi ugrožava gola egzistencija i tjera iz zemlje. - Također je protivna i odredbama čl. 73.stavak 5 Zakona o pružanju usluga u turizmu kojim su jasno navedeni oblici poslovanja turističkih vodiča. (po ovom bi mogli zaključiti kako su primjerice brojni umirovljenici s malim mirovinama, kojima je ova djelatnost jedna od glavnih prihoda kako bi mogli preživjeti, zapravo ''pasivni'' vodiči. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Pitanja koja u samom postupku smatramo iznimno bitnima su sljedeća: Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • obrazovanje na hrvatskom jeziku te definiranje što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) . Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona predlažemo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – prijedlog: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorija javnog interesa, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela. Pojedinačno očitovanje na prijedlog u e- savjetovanju: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. (2) Rješenje o ukidanju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležno upravno tijelo i dostavlja ga Ministarstvu, nadležnom područnom uredu turističke inspekcije tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove i nadležnoj ispostavi područnog ureda tijela državne uprave nadležnog za porezni sustav. (3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.“ - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Članak 10. U članku 76. stavak 5. briše se. - Suglasni smo s izmjenom koja se odnosila na obvezu upisa u Središnji registar '' Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Također podupiremo stavove o potrebi usklađivanja propisanog znanja hrvatskog jezika u članku 73., stavak 2., točka 3. koji je u Zakonu opisan nejasnom odredbom "da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča", dok je znanje stranog jezika na kojem će vodič obavljati poslove precizno određeno Zakonom "da zna jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča razine B2 prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira u razumijevanju i govoru". Svakako treba precizno propisati znanje hrvatskog jezika u određenoj razini prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira i način dokazivanja propisane razine znanja hrvatskog jezika. Djelomično prihvaćen U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
93 Grad Rab PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Vezano za otvoreno e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu dostavljamo sljedeće očitovanje: Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: "po županijama" brišu se. Protivimo se ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima " po regijama" Predlažemo izmjenu u članku 70. te dopunu novim stavkom 6.: "Regije se određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija-uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko-dalmatinska županija Šibensko-kninska županija Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija-uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija-uključivala bi pet županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4. Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko-podravska županija 5. Slavonska regija-uključivala bi 4 županije: Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija" Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: "2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete)." Naš prijedlog: "2. naznaka o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6." Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
94 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U novopredloženom članku 75.a iza riječi „danom podnošenja zahtjeva“ dodaju se riječi „turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
95 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
96 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. U članku 73. stavak 2. točka 1. ispred riječi „srednju“ dodaje se riječ „četverogodišnju“. U članku 73. stavku 2. točka 3. riječi ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', zamjenjuju se riječima ''da posjeduje odgovarajuće uvjerenje nadležnog državnog tijela o poznavanju hrvatskog jezika''. Nije prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
97 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. U članku 71.stavak.1. riječi „visokom učilištu“ zamjenjuju se riječju „fakultetu“. Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma.
98 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. U članku 69. stavak 3. iza riječi „Zakonom“ stavlja se zarez te se dodaju riječi „uz uvjet postojanja reciprociteta“. U članku 70.stavak 2. riječ „županijama“ zamjenjuje se riječju “regijama“. • članak 70.dopunjuje se novim stavkom 6. koji glasi : '' Regije se u smislu odredbe članka 70. stavka 2. ovog Zakona određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
99 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nažalost ovim izmjenama i dopunama Zakona nisu riješene dvije vrlo bitne stvari, koje imaju za cilj štiti povijesno-kulturnu baštinu Republike Hrvatske i njezin doživljaj, a to su popis zaštićenih lokaliteta - kao osnovni resurs kompletnog turističkog proizvoda i najjače privredne grane RH te program stručnog ispita za turističkog vodiča, već se oni predviđaju urediti pravilnicima koje donosi ministar turizma (članak 70. točka 4. i članak 71. točka 6.). U tom je smislu potrebno istaknuti da zaštićeni lokaliteti trebaju imati zakonski tretman i u Zakonu o pružanju usluta u turizmu. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) propisa uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine.
100 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Predlažemo da se riječi "po županijama" zamijene riječima "po regijama". Samim brisanjem riječi "po županijama" omogućilo bi se u potpunosti brisati dio ispita koji se odnosi na lokalitete, odnosno županije. Radi lakšeg polaganja ispita, predlažemo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
101 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI EU ne traži izmjenu kako navodite jer je Europska Komisija dala konkretan odgovor: "Obrazovna su pitanja u nadležnosti država članica. U granicama nediskriminacije, proporcijonalnosti, svaka članica može sama zakonski uvjetovati pristup određenom zanimanju posjedovanjem određene kvalifikacije, te utvrditi razinu i vrstu potrebnog znanja". Nije prihvaćen Obrazovna pitanja jesu u nadležnosti država članica, ali je priznavanje stručnih kvalifikacija i privremeno i povremeno pružanje usluga od strane državljana drugih država članica regulirano Direktivom na razini Unije, stoga svako zahtijevanje dodatnog obrazovanja vodiča iz drugih država članica mora biti u skladu s odrebama Direktive.
102 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, ovim izmjenama trebalo je rpedvidjeti da obrazovanje vodiča provode fakulteti, da je za biti vodič potrebno imati završenu najmanje četverogodišnju srednju školu te je trebalo jasno definirati razinu poznavanja hrvatskog jezika. Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
103 Helena Vidulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
104 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zahvalni smo za svu pomoć i podršku Ministarstva turizma i sporta i Vlade RH putničkim agencijama tijekom pandemije te za prihvaćanje prijedloga mjere vaučera za zamjenska putovanja Udruženja putničkih agencija HGK i UHPA i dodavanje članka 38.a. u Zakon (NN 42/20) 8.4.2020., a koja je bila ključna, uz mjere za radna mjesta, za očuvanje sektora. Nepravednim odredbama i definicijom izvanrednih okolnosti u Direktivi (EU) 2015/2302 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, koja je transponirana u Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17), na što smo upozoravali kroz europsko udruženje agencija ECTAA i tijekom izrade direktive, organizator putovanja stavljen je u položaj jedinog izloženog prema putniku u uvjetima potpunog prekida međunarodnih kretanja i otkaza svih putovanja. Anketom kojom smo tada proveli, 622 milijuna kuna povrata koji su agencije trebale napraviti prema putnicima je zadržano, a likvidnost sektora privremeno očuvana. Ovime je zaštićen i novac potrošača, budući su imali priliku iskoristiti svoj novac za zamjenska putovanja, a u slučaju da to ne žele, povrat novca dobiti stabilizacijom poslovanja pojedine agencije. Da je rok ostao kao u prethodnoj verziji Zakona, prvi putnici koji su se javili bi dobili povrat, ali većina agencija bi propala i novca za sve ostale putnike ne bi bilo, unatoč jamčevnim osiguranjima, budući nije predviđen ovaj razmjer krize koji utječe na baš cijeli sektor. Agencijama se teška situacija nastavila, unatoč solidnoj sezoni u Hrvatskoj, obzirom agencije svoj promet realiziraju gotovo isključivo u vansezonskom razdoblju u kojem organizirani promet čini i do 70% ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj. Da su u daleko najtežoj situaciji od svih djelatnosti potvrđuju i podaci Porezne uprave i Državnog zavoda za statistiku - usporedba prometa uslužnih djelatnosti, po kojima je prosječan pad u djelatnosti agencija kontinuirano tijekom 2020. bio najveći, tj. 86,2% prema zadnje dostupnim podacima za prvih 10 mjeseci 2020. Za usporedbu, pad prometa u ugostiteljskoj djelatnosti u istom razdoblju je 35,9%. S ovdje predloženim brisanjem članka 38.a, te obvezom povrata u novcu uplaćenih sredstava s rokom povrata 14 dana od 1. ožujka 2021., agencije će se suočiti s pitanjem opstanka. Onemogućene su gotovo cijelu godinu u obavljanju gotovo svih usluga koje temeljem Zakona o pružanju usluga u turizmu mogu pružati (školska putovanja, kruzeri, kongresi, ograničenja prijevoza, grupnih putovanja itd.) , što je Stožer i potvrdio u odgovoru Ministarstvu turizma i sporta od 9. prosinca 2020. godine (KLASA: 334-01/20-01/362, URBROJ: 529-06/2-20-6). Vaučeri u periodu kada putnici uobičajeno putuju (božićni, novogodišnji praznici, skijanja itd.) nisu mogli iskorišteni, a niti agencije mogu koristiti mjere koje su omogućene u prosincu formalno zatvorenim djelatnostima, što znači da su za održavanje tvrtke koristile i sredstva od uplaćenih putovanja. Zrakoplovne kompanije, hoteli, prijevoznici, razni pružatelji pojedinačnih usluga u Hrvatskoj i unutar EU, ne podliježu istoj obvezi kao agencije, te nisu u obvezi vraćati uplaćene predujmove agencijama ili odugovlače s povratom, eventualno im nude mogućnost iskorištenja novca za putovanja u drugim terminima. Zbog novog vala pandemije koronavirusa i cirkulirajućih novih sojeva na odredištima putovanja, ne postoji mogućnost da potrošači pristanu na zamjenska putovanja zbog kompliciranih graničnih režima, straha za zdravlje, ekonomskih razloga koji su nastupili u međuvremenu (gubitak posla, prihoda i sl.), a za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove s prijevodom, što dvosmjerno za 4-članu obitelj iznosi dodatnih 8 tisuća kn i premašuje nekad i vrijednost putovanja. Dodatno zbog zabrane rada pojedinim djelatnostima i/ili preporuke o radu kod kuće, brojni su bili prisiljeni za vrijeme „lockdowna“ iskoristiti cijeli godišnji odmor, pa unatoč najboljoj volji, u posljednjih godinu dana nisu imali ni vremena putovati ni prilike iskoristiti vaučere. Ljubazno molimo da se rok povrata novca definira pobliže umjesto predloženog 1.ožujka 2021. minimalno do 30.lipnja 2021. (taj rok vrijedi npr. u susjednoj Sloveniji) kada očekujemo stabilizaciju međunarodnih tokova putovanja, jasnije preporuke o putovanjima (covid putovnice) i procijepljenost stanovništva, priljev novih sredstava u agencije u vidu novih rezervacija ali i obradu zahtjeva kredita ili omogućavanja bespovratnih potpora djelatnosti agencija, čime će se amortizirati udar na likvidnost. Napominjemo i problematiku povrata u roku 14 dana. Naime, većina potrošača je uplatila novac putem kreditnih kartica, dok su banke nastupom pandemije onemogućile povrat novca u agencijskoj djelatnosti preko POS aparata. To znači da se za svaki predmet šalje zaseban mail u banku i procedura traje znatno dulje od 14 dana. Predlažemo da se rok produlji do 60 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja zaposlenih mogle operativno odraditi sve povrate. Predlažemo i izmjenu vezano za raskid ugovora, odnosno da se ugovor ne smatra automatski raskinutim nastupom datuma ako vaučer nije iskorišten. Predlaže se u tekst odredbe dodati rečenicu: "Putnik bi trebao kontaktirati putničku agenciju s pisanim zahtjevom oko povrata i namjere raskida.". Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se još jednom dogovore s putnikom o mogućnosti korištenja vaučera do razdoblja kad će granični režimi biti relaksirani, dodajući mu privlačnost popusta na dodatne usluge na putovanju, više kategorije smještaja u odnosu na uplaćene i sl. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 30.6.2021. Naime, zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. Nadalje, turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
105 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 20. Predlažemo zadržati važeće odredbe vezano uz vaučere za neiskorištena a plaćena putovanja koja nisu realizirana zbog COVID epidemije. Brisanjem članka 38a te stavljanjem izvan snage Pravilnika o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu („Narodne novine“, br. 60/20) bitno bi se ugrozile putničke agencije. Zbog otkazivanja putovanja, uslijed pandemije putničke su agencije putnicima uručile vaučere, ali su i same od inozemnih partnera (prijevoznika, hotela, partnerskih agencija) dobile vaučere a ne povrat plaćenih akontacija za nerealizirane aranžmane. Nametanje vraćanja putnicima cijelog iznosa uplaćenog depozita, u sadašnjoj situaciji značio bi gašenje brojnih agencija, a brojni putnici ne bi dobili svoja sredstva ni ostvarili putovanja. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agencijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog neusklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. U pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
106 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA uz članak 6., 7. i 8. Hrvatska obrtnička komora već je i ranije tijekom rada na prijedlogu Zakona i provedbenih propisa u prošlosti, apelirala na prihvaćanje i uvažavanje argumentacije samih vodiča prije svega u interesu zaštite struke, kulturne valorizacije i minimalnog poznavanja hrvatskog jezika. Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnosti posebnog dijela ispita. Posljedica bi bila banaliziranje vrijedne povijesne, graditeljske i prirodne baštine i degradacija struke turističkog vodiča. Slijedom navedenog, novim prijedlogom Zakona koji uporište nalazi pozivanjem na EU Direktive, omogućit će se turističkim vodičima iz drugih država članica EU kao i ne EU rezidentima da bez posebne provjere znanja o kulturnoj baštini te bez provjere znanja hrvatskog jezika budu ovlašteni pružati usluge turističkih vođenja u RH, uz izuzetke zaštićenih lokaliteta a koji bi, usvajanjem dodatnih pravilnika, bili svedeni na minimum. Mi smo mala zemlja ali puna raznolikosti, svaka regija ima svoje specifičnosti i kulturološke razlike. Zaštićene lokalitete moraju voditi kvalificirane osobe koje su kvalitetno obrazovane i sposobne interpretirat tu različitost u kulturnoj baštini, običajima i povijesnim događajima. Samo fragmentiranim pristupom u izobrazbi turistički vodič može prenijeti i sačuvati tolika i tako različita neopipljiva dobra Republike Hrvatske.. Stoga smatramo da navedeni prijedlog degradira kvalitetu struke, ostavlja mogućnost proizvoljne interpretacije kulturne baštine te ugrožava interes potrošača . Republika Hrvatska već sad ima nacionalnu licencu kroz polaganje općeg dijela ispita zato jedini ustupak može biti prijedlog uspostave 5 turističkih regija koje su kulturološki i geografski bliske kako bi se smanjila rascjepkanost po županijama i olakšao pristup polaganju posebnog dijela ispita što omogućuje ravnopravan pristup a sve u skladu s direktivama i preporukama EU na području turizma i kulture. Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom.
107 HORIZONT PUTNIČKA AGENCIJA D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Vlasnica sam putničke agencije iz Varaždina (poslovanje od 2010. g.). Agencija se uglavnom bavi receptivnim turizmom (grupni dolasci). Turizam je vrlo izazovna djelatnost, očekuje brzo djelovanje, kontinuirano ulaganje u napredak i svakodnevnu prilagodbu tržištu. I upravo je taj svakodnevni izazov, smatrala sam, razlog što od te djelatnosti ne želim nikada odustati. Međutim, u proteklih gotovo godinu dana suočavanja sa ogromnim problemima u poslovanju, nastalim doslovno preko noći, a uzrokovanim Covidom 19, ozbiljno razmatram upravo tu opciju. Svi implementirani u turizam jako dobro znamo da putničkim agencijama rad Odlukom Stožera nije ni bio zabranjen, no kako tržišta za nas nema, teško je na pad prometa od 93,8% u 2020. u odnosu na 2019. ostati imun. Gotovo godinu dana plaćamo troškove hladnog pogona, snalazimo se na sve strane, zadužujemo se, tonemo...., a kao točka na i dolazi nam moguće ukidanje članka 38a koji je putničkim agencijama dozvolio izdavanje vouchera i isplatu klijenata 14 + 180 dana po prestanku pandemije, čime će veliki broj putničkih agencija na žalost morati proglasiti stečaj, a svoje zaposlene poslati na burzu. Opravdano, dajem jedno veliko NE ukidanju čl. 38a. Bez bespovratnih financijskih sredstava od države, neće biti moguće vratiti novac klijentima, klijentima koje smo godinama stjecali, dok će nam isti zbog toga okrenuti leđa, pa kada ponovno posao krene, tada nećemo više imati ni svoje klijente (a mnogi od nas više ni svoje tvrtke). Horizont d.o.o. Ivana Jergan Primljeno na znanje Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godine. Zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
108 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nažalost taj Zakon u tom obliku uopće nije smio biti donesen je je to zabranjeno Zakonima Europske unije. kako je Vlada mislila zaštititi potrošače jer ako davatelji usluge nemaju odmah novac da ga vrate neće ga sigurno imati niti 6 mjeseci poslije prestanka izvanrednih mjera Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
109 Idea putovanja d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Brisanjem članka 38.a, većina putničkih agencija neće opstati iz razloga šo nemamo novac koji nam duguju dobavljači a najviše zrakoplovne kompanije, da vratimo putnicima. Produženje vouchera do 31.12.2021. bi bio uvelike spas za sve nas, jer bi time dobili na vremenu i sa našim dobavljačima koji također nemaju novca da nam vrate, bi mogli ipak odraditi neke grupe s obzirom da je cjepljenje ipak započelo, te vjerujemo u oporavak tržišta. 1. kada se uvede konkretni datum povrata a mi apeliramo da to bude 31.12.2021., dajte nam vremena u konačnici i za te isplate jer u roku 15 dana fizički to neće biti izvedivo pogotovo ako samo imate činjenicu za putnike koji su uplatili kreditnim karticama, banke su zabranile povrat putem pos aprata već se za sve trebaju slati mailovi bankama a i to traje duže od 14 dana dok se predmet riješi 2. u nacrtu Zakon termin "organizator" definirati kao "odgovorni organizator putovanja". To je jako bitno jer smo i mi agencije izdavali putnicima i tuđe vouchere, naših partnerskih agencija koje su se također našle u problemima i izdale su našim putnicima vouchere i time mi ne odgovaramo za stečaj drugih odgovornih organizatora jer smo mi njima taj novac već uplatili pošto se mahom radi o putovanjima u ožujku. U konkretno našem slučaju najviše je tih partnerskih agencija koje nama tj.putnicima duguju novac za neodrađena putovanja, nalazi se u Sloveniji a kod slovenskih putničkih agencija vrijede druga pravila povrata novca i drugi datum. Kako riješiti tu zavrzlamu istih subjekata u EU a drugih država teško je reći s obzirom da putnika nije briga tko je odgovorni organzator i direktno će nas prozivati po novinama i sudovima. 3. jamčevno osiguranje koje je država nametnula kao osiguranje bez kojeg ne možeš poslovati većina agencija nije uspjela riješiti jer osiguravajuća društva kažu kako je COVID 19 viša sila i nastupila je nakon izdavanja polica te oni neće izdane vouchere pokriti jamčevnim osiguranjem. 4. svaka agencija koja je izdala putniku voucher je za plaćanja prema dobavljaču imala trošak, zar nije pametnije omogućiti produženje vouchera da stanemo na noge nego u potpunosti tražiti od nas da vratimo putnicima sav novac u cjelosti a imali smo troškova po tom aranžmanu kao i neke od agencije su izgubile i sam novac od hotela jer su hoteli zatvorili trajno ili otišli u stečaj. To je sve viša sila na svjetskom nivou i teško je svima nama koji smo radili i van EU doći do novaca koji nam se nalaze u Africi i slično. 5. bez bespovratnih sredstva i kredita od države, nitko od nas neće biti u mogućnosti vratiti novac klijentima niti je netko to financijski sposoban, prvo ćemo morati otpustiti ljude, nećemo moći niti raditi da baš i krene prodaja jer i za prodaju trebate imati sredstva za oglašavanje, a putnici će nas napasti nakon medijskih članaka u istoj sekundi i biti će teško odrediti kome vratiti novac a kome ne. 6. apel u javnosti za produženje vouchera bi također bio jako važan kao ali i to da je država osigurala sredstva kojima ona jamči ukoliko dođe do stečaja društva kako bi se putnici osjećali sigurno i kako u konačnici ne bi izgubili povjerenje koje smo godinama gradili. 7. putničke agencije su uvođenjem Direktive EU zapele u samom početku i znali smo kako će se ovo dogoditi jer mi prodajemo paket-aranžmane a time smo dužni putniku vratiti novac bez da on kaže razlog odustanka, a to je doslovno nemoguće jer neke smještaje plaćamo i po 6 mjeseci unaprijed kao i avio kompanije koje nas tjeraju platiti depozite godinu dana unaprijed. Ako mi za putnika platimo određene usluge zašto smo dužni putniku to vratiti ako imamo po tom putniku trošak? Tko je uopće dozvolio da se to tako riješi ako smo svjesni da se ukidanjem članka 38.a neće "narediti" zrakoplovnoj kompaniji ili hotelu da nam vrati novac s obzirom da oni prodaju "pojedinačnu uslugu" te ne podliježu EU direktivi. Kako vratiti te silne eure natrag na naše račune i kojim putem pitanje je za milijardu dolara. S poštovanjem, Gabrijela Koščica, Idea putovanja Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
110 Igor Županić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, shvaćam inicijativu EU da regulira tržište kako želi, međutim ne shvaćam stav hrvatskog ministarstva da nudi više od onog što se traži, Dobri gospodarstvenik ili diplomat će maksimalno zaštiti svoj teritorij i svoja prava. Čitajući tekst prijedloga zakona ostavljate dojam da niste tako postupili, već ste učinili upravo suprotno: 1. planski smanjujete zaštićene lokalitete na gotovo zanemariv broj i time kreirate pravila igre po kojima hrvatski turistički vodič u realnosti gubi svaki smisao. Ovo smanjivanje lokaliteta, upitno je i s neke domoljubne strane (dolazite iz stranke kojoj je to navodno bitno). 2. imate priliku kreirati model reciprociteta - s drugim zemljama, vi ga nigdje ne spominjete. Druge članice EU ne dopuštaju vođenje na svojem teritoriju ukoliko dvije zemlje nisu potpisale ugovor o takvim aktivnostima - u ovom prijedlogu se to ne spominje. 3. ne definirate egzaktno razinu poznavanja hrvatskog jezika za vodiče iz EU zemalja (B2 Španjolska, Italia, itd.), već ostavljate otvoren prostor špekulacijama jer na taj način ono može biti i A1 (ne u smislu kvalitete). 4. dovodite hrvatske vodiče u neravnopravni odnos s drugim EU zemljama koje su uspjele zaštiti interese svojih vodiča Glede konkretnih promjene ukazujem na: ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. Članak 69. stavak 3 mijenja se i glasi: „Iznimno od stavka 2. ovog članka, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin države koja nije država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ispunjava uvjete za pružanje usluga turističkog vodiča propisane ovim Zakonom, koji može dokazati svoje hrvatsko porijeklo te načelo reciprociteta u pružanju usluga između njegove matične države i Republike Hrvatske.“ ČLANAK 70 1. komentar U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije) Istarska županija Primorsko – goranska županija Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije) Zadarska županija Šibensko – kninska županija Splitsko – dalmatinska županija Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb) Grad Zagreb Zagrebačka županija Karlovačka županija Varaždinska županija Međimurska županija Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije) Sisačko – moslovačka županija Bjelovarsko – bilogorska županija Koprivničko – križevaka županija Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije) Vukovarsko – srijemska županija Osječko – baranjska županija Požeško – slavonska županija Brodsko – posavska županija Obrazloženje: popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) i to ne u skraćenom obliku kako je Ministarstvo zahtijevalo, od ključne je važnosti za zaštitu hrvatske povijesti, kulture i baštine u cijelosti te nužan „alat“ kvalitetne edukacije lokalnih turističkih vodiča.uspostavom 5 turističkih regija koje čine kulturološki i geografski bliska područja, fragmentiranost se smanjuje na najmanju moguću mjeru te se omogućuje polaganje posebnog dijela ispita za zaštićene lokalitete po 5 regija, a ne dosadašnjih 20 županija i Grad Zagreb. 2. komentar U članku 70. mijenja se stavak 4. „Ministar pravilnikom propisuje popis zaštićenih cjelina…..“ i glasi: „Popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) po turističkim regijama donosi Ministarstvo turizma i sporta uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Cjelovit popis zaštićenih cjelina po turističkim regijama nalazi se u Prilogu III ovog Zakona. Ovom izmjenom ukida se Pravilnik o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) (Narodne novine 76/2008).“ Dodaje se Prilog III Zakonu o pružanju usluga u turizmu koji glasi: „Turističke cjeline (lokaliteti) određuju se po turističkim regijama iz članka 70.st.6. Zakona o pružanju usluga u turizmu odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode u posebnoj točki. DIO A Popis turističkih cjelina DIO B Dodatne odredbe Turističko vođenje na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode dopušteno je samo uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Turističko vođenje u muzejskim, galerijskim, crkvenim, samostanskim, etno i ostalim prostorima i zbirkama unutar kojih stručno vođenje obavljaju u njima zaposlene osobe može se obavljati samo uz dopuštenje osoba koje upravljaju tim prostorima odnosno zbirkama. Obrazloženje: Obzirom na neutemeljene naznake da se otvoreni prostori neće uvažavati, a „točkasti pristup'' nema uporište u struci, napominjemo da se zahtjevi Ministarstva turizma i sporta temelje na dvije preporuke (a prema definiciji, preporuke apsolutno nisu obvezujuće ni za jednu državu članicu niti se njihova (ne)primjena sankcionira) – na odredbama predmetne europske norme EN15565/08 te preporuku koja navodno propisuje da zaštićeni lokaliteti ne mogu biti otvorena područja. U obrazloženju prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu na eSavjetovanju napisano je slijedeće: „Prema presudi Europskog suda pravde C180/89, a koju podržava Europska komisija, prihvaćeno je ograničenje primjene slobode pružanja samo u muzejima i povijesnim spomenicima zatvorenog tipa u nacionalnim zakonodavstvima“. Obzirom da se inzistiranje Ministarstva na smanjenu lokaliteta u potpunosti zasniva na navedenoj presudi, ponovno napominjemo da se predmetna presuda odnosila na profesiju turističkih vodiča prema Direktivi iz 1975. godine. Navedena Direktiva je ukinuta kao i dio koji se odnosio na turističke vodiče pa se Ministarstvo u svojim zahtjevima na istu ne može pozivati. ČLANAK 71 1. komentar U članku 71. stavak 4. brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ pa sad glasi: „Program stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od općeg dijela za područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete)“. U članku 71. stavak 6. brišu se riječi „sastav ispitne komisije“ pa sad glasi: Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje Ministra nadležnog za obrazovanje, propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, uvjete koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. U članku 71. stavak 6. dodaje se: „Ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča sastavljen je prema odrednicama standarda EN HR 15565:2008, traje 1 godinu (full time) ili 2 godine (part time), a zbog specifičnosti profesije turističkog vodiča obavezna je provedba ispitnog programa in situ.“ Obrazloženje: nažalost smo posljednjih 10-tak godina svjedoci potpune vulgarizacije profesije turističkih vodiča kao ambasadora Republike Hrvatske i smatramo da tromjesečna edukacija nije dovoljna da bi bilo koji budući vodič stekao najosnovnija znanja potrebna za bavljenje ovim zanimanjem. Provedba edukacije i polaganje završnog ispita prepušteni su u potpunosti privatnim učilištima čiji je cilj profit, a ne kvaliteta. Vodimo se primjerom država članica EU koje su itekako valorizirale svoju baštinu i kroz zaštitu lokaliteta, ali primarno kroz edukaciju. Tako se npr. u Grčkoj edukacije organiziraju svake 3 godine za maksimalno 30-35 polaznika iz 5 škola. Na Malti obrazovanje traje 2 godine (full time) ili 3 godine (part-time) odnosno ukupno 250 nastavnih sati kao i u Litvi, u Mađarskoj i na Cipru traje 1 godinu. Iako je u svom odgovoru na ovdje naveden zahtjev o uvođenju europske norme i samo Ministarstvo prihvatilo isti, do danas po tom pitanju nije ništa učinjeno. Odgovor Ministarstva turizma može se pročitati ovdje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5594 2. komentar Također je potrebno Zakonom definirati da opći dio ispitnog programa obrazovanja mogu provoditi sve visokoškolske ustanove dok posebni dio mogu provoditi samo visokoškolske ustanove koje takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge. Da bi se Zakon uskladio s gore navedenim, potrebno je izmijeniti sljedeće: Članak 71. stavak 1 se mijenja i glasi: „Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva turizma“. Nastavno na izmjene članka 71. stavka 1 prestaje važiti članak 72. Ispitne komisije. Članak 71. stavak 2 se u potpunosti mijenja i glasi: „Opći dio ispitnog programa obrazovanja može provoditi svako visoko učilište na području Republike Hrvatske dok posebni dio mogu provoditi samo ona visoka učilišta koja takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge, a koja su od Ministarstva nadležnog za turizam, uz prethodno mišljenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje, ishodila Rješenje za provođenje navedenog ispitnog programa. ČLANAK 73 Iako je trenutno važećim Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje definirano da se ispiti za turističkog vodiča i pratitelja polažu na hrvatskom jeziku što, obzirom na zahtjevnost ispita znači da osoba koja pristupa ispitu mora hrvatski jezik poznavati barem na razini B2 ZEROJ-a (Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike), svjedočimo da to u praksi nije tako. Članak 9. stavak 3 Pravilnika o stručnom ispitu za Voditelja poslova u turističkoj agenciji (NN 81/2019) propisuje da Voditelj poslova mora poznavati najmanje 1 strani jezik B2 razine i 1 strani jezik A2 razine) dok se za turističke vodiče propisuje da poznaju hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča. 'U mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča' je izraz koji dopušta svakojaka tumačenja pa tražimo da se isti izmijeni na sljedeći način: Članak 73. stavak 2 točka 3. se mijenja i glasi: “da i strani jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i hrvatski jezik zna na B2 razini ZEROJ-a“ Također smatramo da, obzirom na razlike u programima trogodišnjeg i četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, kandidati koji žele pristupiti stručnom ispitu za turističkog vodiča trebaju imati četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Nastavno se mijenja i sljedeće: Članak 73. stavak 2. točka 1 se mijenja na način da se doda riječ „četverogodišnju“ pa tako isti glasi: „1. da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu“. ČLANAK 74 U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. ČLANAK 9. PRIJEDLOGA Stav MINTS: Obrazloženje uz članak 9: Uz članak 9. Ovim člankom uklanja se pravna praznina u dijelu koji se odnosi na mogućnost izdavanja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da su uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča stečeni u trenutku uspješnog prolaza stručnog ispita pa stoga tražimo brisanje navedenog članka jer isti nije pravno utemeljen. Ovdje navedeno bi bilo kao da od liječnika specijalista kirurgije tražite da se odrekne svoje specijalizacije i svih prava koja mu po tome pripadaju samo iz razloga što je odlučio baviti se npr. turizmom. Jednom stečeno znanje ne može se oduzeti. Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta svjesno je potrebe očuvanja nacionalne povijesne, kulturne i umjetničke baštine, ali isto tako potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u kojoj je jedno od temeljnih načela - načelo slobode pružanja usluga, stoga kao stručni nositelj izrade propisa iz područja turizma ima zadatak kroz propise uspostaviti ravnotežu između ta dva cilja, pri čemu svako ograničenje pružanja usluga mora biti nužno, proporcionalno i opravdano prevladavajućim razlozima od javnog interesa. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče i novi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ističemo kako se Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga te ne možemo prihvatiti navod da Hrvatska time znatno otvara tržište državljanima trećih zemalja. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Potreba smanjenja broja lokaliteta proizlazi iz činjenice da se turističkog vodiča iz druge države članica koji privremeno i povremeno pruža usluge u Hrvatskoj obvezuje na polaganje posebnog dijela stručnog ispita za lokalitete po županijama. Obveza polaganja 21 posebnog ispita za svaku županiju kako bi se djelatnost turističkog vodiča mogla obavljati na cijelom području države članice jednaka je teritorijalnom ograničenju za pružatelje usluga. S obzirom na to da popis zaštićenih cjelina obuhvaća gotovo sve relevantne turističke atrakcije u Hrvatskoj, u stvarnosti se pravo stranih turističkih vodiča sa zakonitim poslovnim nastanom u drugoj državi članici na pružanje usluga u Hrvatskoj ne može ostvariti. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Turistički vodič, nakon što položi stručni ispit i dobije o tome uvjerenje visokog učilišta, ukoliko početi s pružanjem usluga, dužan je ishoditi rješenje o ispunjvanju uvjeta i iskaznicu. Radi rješavanja pravne praznine, ovim se člankom samo rješava mogućnost odjave toga rješenja, te navedeno ne znači da će vodiču pritom prestati važiti stečeno uvjerenje o položenom ispitu.
111 Imaginarium d.o.o. - Putnička agencija Via PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Javljamo se zbog ukidanja odredbe o voucherizaciji i moratoriju od 180+14 dana koji je privremeno spasio turističke agencije od propasti. EU je sada odlučila prisiliti HR da ukine te odredbe što ce direktno dovesti do propasti stotina agencija koje posluju s ino trzistem. Naime,skoro svi hotelski objekti u Grckoj,Njemackoj,Nizozemskoj,Italiji i ostalim Eu zemljama izdali su vouchere za neostvarene dolaske i uplaćene avanse u kojima nude promjenu termina s ogranicenim vjekom trajanja istih...ne pristaju na povrate novca i poceli su se oglušivati na bilo kakvu komunikaciju,a nama EU administracija i zastupnici iz tih zemalja nameću ukidanje vouchera!?! Gdje je tu logika? Jasno je svima da ce doci do ogromnog broja stečajeva jer se nitko normalan neće zaduživati kako bi vratio klijentima uplaćene iznose kada svaka zemlja članica EU štiti svoje agencije i hotele i nema namjeru vratiti novac HR agencijama. Trazimo isti tretman svih u EU i tražimo zaštitu na stranim tržištima. Konkretno,vlada ili Ministarstvo turizma trebalo bi cijelom sektoru pružiti pravnu pomoć u situacijama kada EU partneri odbijaju komunikaciju,a to nažalost ne čini. Ukoliko ovaj pritisak EU prođe jednostrano na našu štetu, možemo očekivati propast cijele jedne grane turizma koja nema snagu isplatiti tolike povrate. Klijenti se nece naplatiti ni od polica jamčevine i jedini koji će profitirati će biti oni koji su ignorirali zakonske EU odredbe pod zaštitom domicilnih vlada i ministarstava jer će zbog propasti mnogih vjerovnika nestati i njihova obveza podmirivanja dugova. Možete očekivati val stečajeva agencija, užasno povećanje premija osiguranja, a posljedično i velik priliv osoba na HZZ. Tako će država nastaviti "pomagati" tisućama zaposlenih u agencijama kroz potpore za nezaposlene. Hrvatska jednom mora pokazati da joj je stalo do svojih građana,hrabro ih zaštititi i otvoreno iznijeti ovu problematiku o kojoj svi sve znaju samo mudro šute i pomažu svoje čekajući da susjedu krepa krava. Toliko o EU jedinstvu. Nakon što već 11 mjeseci ne možemo raditi iako nam formalno nije zabranjen rad,nakon što nam vlada ne priznaje nikakvo pravo na nadoknadu fiksnih troškova hladnog pogona (za razliku od ugositelja i djelatnosti koji su onemogućeni u radu zadnjih 50-ak dana), ova će promjena biti zadnji čavao u lijes cijele jedne grane turisitčke industrije - naročito onog dijela koji se bavi školskim turizmom i outgoingom jer turizam nije samo zimmer frei, apartmani i ponuda restorana u HR - netko bi se ponekad trebao sjetiti i hrvatskih građana koji požele negdje otputovati, a takva putovanja im također netko treba organizirati. Nevjerojatna je lakoća donošenja odluka koje su pogubne za tako velik segment gospodarstva, dok drugim zemljama EU uopće nije ni na kraj pameti da takvim odlukama dovedu pred propast turističke tvrtke koje zapošljavaju tisuće radnika koji marljivo pune proračune. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
112 Ina Divac Pereža PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. Članak 69. stavak 3 mijenja se i glasi: „Iznimno od stavka 2. ovog članka, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin države koja nije država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ispunjava uvjete za pružanje usluga turističkog vodiča propisane ovim Zakonom, koji može dokazati svoje hrvatsko porijeklo te načelo reciprociteta u pružanju usluga između njegove matične države i Republike Hrvatske.“ ČLANAK 70 1. komentar U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije) Istarska županija Primorsko – goranska županija Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije) Zadarska županija Šibensko – kninska županija Splitsko – dalmatinska županija Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb) Grad Zagreb Zagrebačka županija Karlovačka županija Varaždinska županija Međimurska županija Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije) Sisačko – moslovačka županija Bjelovarsko – bilogorska županija Koprivničko – križevaka županija Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije) Vukovarsko – srijemska županija Osječko – baranjska županija Požeško – slavonska županija Brodsko – posavska županija Obrazloženje: popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) i to ne u skraćenom obliku kako je Ministarstvo zahtijevalo, od ključne je važnosti za zaštitu hrvatske povijesti, kulture i baštine u cijelosti te nužan „alat“ kvalitetne edukacije lokalnih turističkih vodiča.uspostavom 5 turističkih regija koje čine kulturološki i geografski bliska područja, fragmentiranost se smanjuje na najmanju moguću mjeru te se omogućuje polaganje posebnog dijela ispita za zaštićene lokalitete po 5 regija, a ne dosadašnjih 20 županija i Grad Zagreb. 2. komentar U članku 70. mijenja se stavak 4. „Ministar pravilnikom propisuje popis zaštićenih cjelina…..“ i glasi: „Popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) po turističkim regijama donosi Ministarstvo turizma i sporta uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Cjelovit popis zaštićenih cjelina po turističkim regijama nalazi se u Prilogu III ovog Zakona. Ovom izmjenom ukida se Pravilnik o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) (Narodne novine 76/2008).“ Dodaje se Prilog III Zakonu o pružanju usluga u turizmu koji glasi: „Turističke cjeline (lokaliteti) određuju se po turističkim regijama iz članka 70.st.6. Zakona o pružanju usluga u turizmu odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode u posebnoj točki. DIO A Popis turističkih cjelina DIO B Dodatne odredbe Turističko vođenje na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode dopušteno je samo uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Turističko vođenje u muzejskim, galerijskim, crkvenim, samostanskim, etno i ostalim prostorima i zbirkama unutar kojih stručno vođenje obavljaju u njima zaposlene osobe može se obavljati samo uz dopuštenje osoba koje upravljaju tim prostorima odnosno zbirkama. Obrazloženje: Obzirom na neutemeljene naznake da se otvoreni prostori neće uvažavati, a „točkasti pristup'' nema uporište u struci, napominjemo da se zahtjevi Ministarstva turizma i sporta temelje na dvije preporuke (a prema definiciji, preporuke apsolutno nisu obvezujuće ni za jednu državu članicu niti se njihova (ne)primjena sankcionira) – na odredbama predmetne europske norme EN15565/08 te preporuku koja navodno propisuje da zaštićeni lokaliteti ne mogu biti otvorena područja. U obrazloženju prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu na eSavjetovanju napisano je slijedeće: „Prema presudi Europskog suda pravde C180/89, a koju podržava Europska komisija, prihvaćeno je ograničenje primjene slobode pružanja samo u muzejima i povijesnim spomenicima zatvorenog tipa u nacionalnim zakonodavstvima“. Obzirom da se inzistiranje Ministarstva na smanjenu lokaliteta u potpunosti zasniva na navedenoj presudi, ponovno napominjemo da se predmetna presuda odnosila na profesiju turističkih vodiča prema Direktivi iz 1975. godine. Navedena Direktiva je ukinuta kao i dio koji se odnosio na turističke vodiče pa se Ministarstvo u svojim zahtjevima na istu ne može pozivati. ČLANAK 71 1. komentar U članku 71. stavak 4. brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ pa sad glasi: „Program stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od općeg dijela za područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete)“. U članku 71. stavak 6. brišu se riječi „sastav ispitne komisije“ pa sad glasi: Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje Ministra nadležnog za obrazovanje, propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, uvjete koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. U članku 71. stavak 6. dodaje se: „Ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča sastavljen je prema odrednicama standarda EN HR 15565:2008, traje 1 godinu (full time) ili 2 godine (part time), a zbog specifičnosti profesije turističkog vodiča obavezna je provedba ispitnog programa in situ.“ Obrazloženje: nažalost smo posljednjih 10-tak godina svjedoci potpune vulgarizacije profesije turističkih vodiča kao ambasadora Republike Hrvatske i smatramo da tromjesečna edukacija nije dovoljna da bi bilo koji budući vodič stekao najosnovnija znanja potrebna za bavljenje ovim zanimanjem. Provedba edukacije i polaganje završnog ispita prepušteni su u potpunosti privatnim učilištima čiji je cilj profit, a ne kvaliteta. Vodimo se primjerom država članica EU koje su itekako valorizirale svoju baštinu i kroz zaštitu lokaliteta, ali primarno kroz edukaciju. Tako se npr. u Grčkoj edukacije organiziraju svake 3 godine za maksimalno 30-35 polaznika iz 5 škola. Na Malti obrazovanje traje 2 godine (full time) ili 3 godine (part-time) odnosno ukupno 250 nastavnih sati kao i u Litvi, u Mađarskoj i na Cipru traje 1 godinu. Iako je u svom odgovoru na ovdje naveden zahtjev o uvođenju europske norme i samo Ministarstvo prihvatilo isti, do danas po tom pitanju nije ništa učinjeno. Odgovor Ministarstva turizma može se pročitati ovdje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5594 2. komentar Također je potrebno Zakonom definirati da opći dio ispitnog programa obrazovanja mogu provoditi sve visokoškolske ustanove dok posebni dio mogu provoditi samo visokoškolske ustanove koje takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge. Da bi se Zakon uskladio s gore navedenim, potrebno je izmijeniti sljedeće: Članak 71. stavak 1 se mijenja i glasi: „Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva turizma“. Nastavno na izmjene članka 71. stavka 1 prestaje važiti članak 72. Ispitne komisije. Članak 71. stavak 2 se u potpunosti mijenja i glasi: „Opći dio ispitnog programa obrazovanja može provoditi svako visoko učilište na području Republike Hrvatske dok posebni dio mogu provoditi samo ona visoka učilišta koja takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge, a koja su od Ministarstva nadležnog za turizam, uz prethodno mišljenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje, ishodila Rješenje za provođenje navedenog ispitnog programa. ČLANAK 73 Iako je trenutno važećim Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje definirano da se ispiti za turističkog vodiča i pratitelja polažu na hrvatskom jeziku što, obzirom na zahtjevnost ispita znači da osoba koja pristupa ispitu mora hrvatski jezik poznavati barem na razini B2 ZEROJ-a (Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike), svjedočimo da to u praksi nije tako. Članak 9. stavak 3 Pravilnika o stručnom ispitu za Voditelja poslova u turističkoj agenciji (NN 81/2019) propisuje da Voditelj poslova mora poznavati najmanje 1 strani jezik B2 razine i 1 strani jezik A2 razine) dok se za turističke vodiče propisuje da poznaju hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča. 'U mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča' je izraz koji dopušta svakojaka tumačenja pa tražimo da se isti izmijeni na sljedeći način: Članak 73. stavak 2 točka 3. se mijenja i glasi: “da i strani jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i hrvatski jezik zna na B2 razini ZEROJ-a“ Također smatramo da, obzirom na razlike u programima trogodišnjeg i četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, kandidati koji žele pristupiti stručnom ispitu za turističkog vodiča trebaju imati četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Nastavno se mijenja i sljedeće: Članak 73. stavak 2. točka 1 se mijenja na način da se doda riječ „četverogodišnju“ pa tako isti glasi: „1. da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu“. ČLANAK 74 U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. ČLANAK 9. PRIJEDLOGA Stav MINTS: Obrazloženje uz članak 9: Uz članak 9. Ovim člankom uklanja se pravna praznina u dijelu koji se odnosi na mogućnost izdavanja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da su uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča stečeni u trenutku uspješnog prolaza stručnog ispita pa stoga tražimo brisanje navedenog članka jer isti nije pravno utemeljen. Ovdje navedeno bi bilo kao da od liječnika specijalista kirurgije tražite da se odrekne svoje specijalizacije i svih prava koja mu po tome pripadaju samo iz razloga što je odlučio baviti se npr. turizmom. Jednom stečeno znanje ne može se oduzeti. Djelomično prihvaćen Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Prijedlogom Zakona popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će definiram kao popis cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine, a o istom će se donijeti pravilnik. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Turistički vodič, nakon što položi stručni ispit i dobije o tome uvjerenje visokog učilišta, ukoliko početi s pružanjem usluga, dužan je ishoditi rješenje o ispunjvanju uvjeta i iskaznicu. Radi rješavanja pravne praznine, ovim se člankom samo rješava mogućnost odjave toga rješenja, te navedeno ne znači da će vodiču pritom prestati važiti stečeno uvjerenje o položenom ispitu.
113 INA NIKOLIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo i mi isto? Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. S poštovanjem, Ina Nikolić, licencirani turistički vodič za Splitsko-dalmatinsku županiju. Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
114 Ines Deranja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, S navedenim prijedlogom zakona vi poništavate nas i naša znanja, te sve naše godine uloženog truda. Pokušali smo dignuti turizam na viši nivo kroz dodatne edukacije i angažmane koje smo organizirali i financirali sami, godinama. Poništavate i sam pojam 'održivosti' i tradicije, a u sirem kontekstu i identitet naše zemlje. Proglašavanjem ovog i sličnih zakona riskiramo da svi budemo marginalizirani jednog dana jer će uvijek doći neka nova direktiva koja će imati iste tendencije a to je da nas podčini ili degradira. U ovom slučaju je to EU koja ima iste kušnje i probleme. I u svim tim zemljama se trude zaštiti svoje domicilno stanovništvo. Gdje nam je nestala diplomacija uspješne suradnje s drugima uz samostalno gospodarenje svojim odlukama? Za razumijevanje svega ovog potrebno je razumjeti vrijednosti kao sto su: dignitet svoje zemlje i ljudi, empatija prema njima i pripadnost. A to se treba razumjeti pri samom donošenju zakona. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
115 Ines Ljubić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani , U potpunosti podržavam prijedlog potpisan od strane ZDTVH te svih udruga turističkih vodiča u RH a kojim se izražava nezadovoljstvo prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu , te donošenje Pravilnika o stručnom ispitu za turističke vodiče i Pravilnika o popisu zaštićenih lokaliteta Poglavito njihov prijedlog polaganja ispita po povijesno i geografski bliskim regijama (na način da postoji pet regija umjesto 20 županija i grada Zagreba) te da se u članku 74. točka 2. umjesto izmjene: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ upiše izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Isto tako potrebno je dostatno zaštititi i odrediti zaštićene lokalitete konkretnim popisom koji će biti uključen u Zakon. Zaštićene lokalitete smo već jednom definirali , te nije potrebno smanjivati broj zaštićenih lokaliteta već i po potrebi i povećati , a sve u interesu zaštite kulturne baštine i integriteta RH . Jedna po meni i najbitnija stavka - razina poznavanja hrvatskog jezika za strance kojima bi bilo dozvoljena raditi u Hrvatskoj te da u članku 73 stavak 2. Točka 3. ne piše „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ već da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU na razinu minimalno B2. Ines Ljubić turistički vodič za Šibensko kninsku županiju i član UTV MIHOVIL Šibenik Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
116 Ines Ljubić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani , U potpunosti podržavam prijedlog potpisan od strane ZDTVH te svih udruga turističkih vodiča u RH a kojim se izražava nezadovoljstvo prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu , te donošenje Pravilnika o stručnom ispitu za turističke vodiče i Pravilnika o popisu zaštićenih lokaliteta Poglavito njihov prijedlog polaganja ispita po povijesno i geografski bliskim regijama (na način da postoji pet regija umjesto 20 županija i grada Zagreba) te da se u članku 74. točka 2. umjesto izmjene: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ upiše izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Isto tako potrebno je dostatno zaštititi i odrediti zaštićene lokalitete konkretnim popisom koji će biti uključen u Zakon. Zaštićene lokalitete smo već jednom definirali , te nije potrebno smanjivati broj zaštićenih lokaliteta već i po potrebi i povećati , a sve u interesu zaštite kulturne baštine i integriteta RH . Jedna po meni i najbitnija stavka - razina poznavanja hrvatskog jezika za strance kojima bi bilo dozvoljena raditi u Hrvatskoj te da u članku 73 stavak 2. Točka 3. ne piše „poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri“ već da se jezik rangira kao što su to učinile i ostale članice EU na razinu minimalno B2. Ines Ljubić turistički vodič za Šibensko kninsku županiju i član UTV MIHOVIL Šibenik Djelomično prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
117 Integral Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Turistička agencija INTEGRAL ZAGREB d.o.o posluje od 1993 godine. Mi smo agencija koje se prvenstveno bavi outgoingom, mada ostvarujemo dio prihoda i incomingom. Imamo 10 zaposlenih djelatnika po Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme , i od početka izbijanja epidemije zadržali smo sve zaposlenike. Kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u teškoj financijskom situaciji, zbog prestanka putovanja izazvanih pandemijom. Od 3 mjeseca 2020 godine ne ostvarujemo prihode, a moramo podmirivati fiksne troškove, te plaću direktora tj. osnivača tvrtke. Opstanak turističke agencije vezana je za ispunjenje ovih točaka: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu tražimo osiguranje bespovratnih sredstava kao i druge članice EU, za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa i to po razredima : pad prometa od 60-70%, od 70-80% i više od 90%. 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g S poštovanjem, Dalibor Drakulić, Integral Zagreb Nije prihvaćen Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Predmet ovoga Zakona nije mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
118 IRENA KUAČ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Kao licencirani turistički vodič živim od pružanja usluga turističkog vodiča. To mi nije dodatna djelatnost ili hobi, već osnovna i jedina. Usluge turističkog vođenja mi omogućuju poslovnu i životnu egzistenciju, ali i podmirivanje obveza prema državnom aparatu. Svi komentari na ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu počinju s Poštovani ili s Cijenjeni. Iščitavši cijeli dokument ne mogu a da se ne pitam, koliko „kreator“ ovakvog Prijedloga poštuje i cijeni hranitelje državnog aparata, u ovom slučaju, pružatelje usluga turističkog vođenja. Isto tako se pitam da li su se životi gubili za ovakvu Hrvatsku ili je „kreator“ ovakvog prijedloga zaboravio izvorišne i temeljne osnove Ustava RH. Pitam se za čiju samostalnost smo se borili, jer prema ovom pravilniku, Hrvatska nije samostalna ili nezavisna država? Zar stvarno želite da se o Hrvatskoj povijesti, tradiciji i kulturi pričaju izmišljene priče, kako kome odgovara? Zar vas stvarno nije briga što ovakvim prijedlogom doslovno ugrožavate egzistenciju turističkih vodiča? Slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsolutno neprihvatljiv. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto je Ministarstvo turizma RH nesposobno ili nezainteresirano učiniti isto? Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
119 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Skrećemo pozornost na slijedeće: - Zakonom treba jasno definirati obveznu razinu obrazovanja turističkih vodiča, te predlažemo da to bude završena četverogodišnja srednja škola. - Također treba jasno regulirati razinu poznavanja jezika, te polaganje stručnih ispita i to u pet predloženih regija. Reguliranje odnosa prema državljanima neeuropskih zemalja implementiranjem načela reciprociteta zemalja u pristupu edukaciji. U potpunosti smo suglasni sa obvezom upisa u Središnji registar. Djelomično prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom umjesto srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće.
120 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Predlaže se sljedeće: • u novopredloženom članku 75.a u prvom stavku iza riječi „danom podnošenja zahtjeva“ dodaju se riječi „turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
121 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Predlaže se sljedeće: • u članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
122 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Predlažemo sljedeće: • u članku 71.stavak.1. riječi „visokom učilištu“ zamjenjuju se riječju „fakultetu“ • u članku 73. stavak 2. točka 1. ispred riječi „srednju“ dodaje se riječ „četverogodišnju“ • u članku 73. stavku 2. točka 3. riječi ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', zamjenjuju se riječima ''da posjeduje odgovarajuće uvjerenje nadležnog državnog tijela o poznavanju hrvatskog jezika'' Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
123 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. Hrvatske regije imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, geografske elemente i kulturu življenja, te to treba uvažiti i vrednovati. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
124 Iva Popijač Meštrović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, licencirani sam turistički vodič za grad Zagreb i Zagrebačku te Istarsku županiju. Slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo i mi isto? Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija.
125 Iva Zaplatić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
126 Ivan Božić Pavletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici… Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba).
127 IVAN RUIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vlasnik sam putničke agencije i problematika povrata uplaćenih sredstava klijenata direktno utječe na opstojnost moje i gotovo svih agencija koje se bave organiziranjem putovanja. Vlada i ministarstvo predlaže ukidanje vouchera, tj skraćivanje perioda za povrat novca, i ako se to usvoji, Vlada i Ministarstvo će nanijeti golemu štetu svima. Mnoge agencije će jednostavno proglasiti stečaj, i u tom slučaju će se ugasiti poslovni subjekti koji su zdravo poslovali prije pandemije, a klijenti neće nikad dobiti svoje novce nazad. Agencije jednostavno ne mogu vratiti novce, jer su novci klijenta proslijeđeni dobavljačima, među ostalim i mnogim hrvatskim hotelima, autobuserima, itd, koji nam ne uspijevaju vratiti te novce. Agencijama su voucheri nužno potrebni, i to sa što duljim rokom povrata (minimalno da prođe jedna cijela zdrava sezona u turizmu), čisto zato da agencije, hoteli i prijevoznici uspiju ponovo zaraditi novce, te isplatiti, dobavljači agencije, pa onda agencije klijente. Ovako bi se trebalo objasniti i u Zakonu koji donosite, da se građani upoznaju s problematikom agencija, te da se razvije razumijevanje kod građana. Naime, agencije bi bile presretne da mogu vratiti isti tren novce. Novci naših klijenata su zadržani kod dobavljača po cijeloj Europi, svijetu, i ne zaboravimo - u Hrvatskoj. Ti isti izvršitelji usluga u turizmu nam nisu vratili novce koje smo morali uplatili kao avanse (prvenstveno hoteli i prijevozničke tvrtke). Agencije jednostavno nemaju sredstava za povrat novca. Molim Ministarstvo da produži valjanost vouchera do kraja sljedeće (ne ove) godine (dakle do 31.12.2022.), da možemo normalno poslovati, da ne ugasimo agencije, da ne otpustimo uposlenike, a sve s ciljem da zaradimo novce mi kao agencija, naši hoteli, naši autobuseri, te da naši klijenti mogu dobiti povrat svojih sredstava! Hvala na razumijevanju! Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude što dulji, odnosno, da se podudara s protekom najmanje jedne cijele zdrave sezone u turizmu. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
128 Ivana Breulj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ne znam zašto uporno ignorirate prijedloge ZDTVH. Niste dorasli poslu u koji ste se upustili, pa bolje poslušajte njih. Vjerujte marljivo rade i istražuju, za razliku od vas. Ne znate ni koliko tusističkih vodiča ima u Hrvatskoj, što vam također uz sve ostale nebuloze koje predlažete također služi na sramotu. Po vama je onda omjer turističkih vodiča i nepotrebnih turističkih zajednica skoro 1:1. Dozvole stranim vodičima štampate i dijelite kao sličice. Lijepo zvuči uvjet da na zaštićenim lokalitetima mogu pružati usluge turističkog vodiča samo ukoliko imaju položen posebni dio ispita. Sviđa mi se ideja, ali gospodo, tko ih kontrolira? Nitko, samo vjerovatno ni to ne znate. Smanjivanjem lokaliteta bahato i licemjerno brišete tisuće godina naše povijesti i baštine. Razina poznavanja hrvatskog jezika, i taj dio ne znam da li je za smijanje ili plakanje. Što znači u dostatnoj mjeri? Ne uzimajte nam i one mrvice kruha kojima se nadamo kad jednom završi ova pandemija, i ne gasite i onaj tračak svjetla koje nas drži da ostanemo u našoj domovini. Poslušajte prijedloge UDTVH! Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
129 Ivana Čikeš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Nastavnik sam i u slobodno vrijeme se bavim turizmom. Imam potrebu komentirati prijedlog Ministarstva turizma i sporta kojim bi se strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije, pa niti osnovnog znanja hrvatskog jezika Postavlja se i legitimno pitanje ravnopravne konkurencije na tržištu rada, jer bi strani turistički vodiči stekli potrebne licence za vođenja na teritoriju RH bez ulaganja novčanih sredstava, napora i vremena. A stalno pričamo o zaštiti domaćih radnika u turizmu. Smatram da to vodi degradaciji struke, ne vodeći računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Također, brojni vodiči će biti primorani naći drugi posao. A ako to ne uspiju možda će kao visoko obrazovane osobe s odličnim poznavanjem stranih jezika napustiti domovinu. To baš ne pridonosi demografskoj politici….. Zato slušajte struku! Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
130 Ivana Gavran PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Za početak smatram da je način na koji je predstavljen ovaj prijedlog zakona u najmanju ruku nepristojan prema radnoj skupini koja je u ime svih vodiča diljem lijepe naše marljivo radila te nesebično utrošila vlastito vrijeme i znanja stečena kroz dugogodišnje bogato iskustvo kako bi pomogla donijeti okvir novog zakona zbog kojeg bi nam svima trebalo biti bolje. Nevjerojatno je da se donosi zakon o nekoj grani gospodarstva, a da gotovo nijedan prijedlog koji je struka predložila nije uvažen. Da ne spominjem da je riječ o grani gospodarstva koja, ne samo da donosi ogromne prihode u državni proračun, nego je zahvaljujući višegodišnjoj lošoj zaštiti interesa naših državljana u pojedinim dijelovima naše zemlje, jedini izvor prihoda mnogih obitelji. Uz to što prijedlog novog zakona direktno ugrožava svaku osobu koja se bavi poslom turističkog vodiča, neposredno oštećuje i svakog našeg djelatnika koji živi od turizma; agencije koje će iznajmljivati i ostvarivati profit između ostalog i na uslugama turističkih vodiča i organizaciji programa za koje znaju da ih lokalni vodiči mogu kvalitetno odradititi, prijevoznike koji će biti prisiljeni odrađivati dio posla turističkih vodiča jer strani pratitelji i vodiči ne poznaju teren, a posljedično najvjerojatnije ni sami posjetitelji nezadovoljni kvalitetom usluge neće pretjerano lijepo pričati o svojim iskustvima. Neprihvatljivo mi je da predstavnici države, ako već ne pokazuju znanje, nisu u stanju pokazati čak ni volju da pomognu vlastitim građanima. Već su spominjane države poput Grčke i Cipra koje su zaštitile svoje nasljeđe, ne dopustivši da im nedovoljno upućeni izvrću povijest i neadekvatno tumače njihovu kulturu. Zar nam nije dovoljno pročitati razne neistine u stranim izdanjima turističkih vodiča, nego bismo još trebali šutke trpjeti dok se to isto nepoštivanje odvija i na tlu naše države? Legalizirati tako nešto je krajnje uvredljivo. Ako ne želimo da nam turizam bude isključivo sezonskog karaktera, smatram da je nužno raditi na kvalitetnoj ponudi istog, a ako dopustite da nam nasljeđe neodogovorno predstavljaju ljudi koji s istim nisu dovoljno upoznati, ili možda za to nemaju vremena ili želje, svaka rasprava je suvišna. Kolege su iznijele niz konstruktivnih prijedloga te ih detaljno obrazložile, počevši od organizacije obrazovanja turističkih vodiča, preko uvjeta proporcionalnosti i zaštite turističkih lokaliteta. Podržavam očitovanje Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. U nadi da ćete razmotriti prijedloge naše radne skupine, srdačno pozdravljam, Ivana Gavran Primljeno na znanje Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu.
131 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predlažem: ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
132 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja razlike, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
133 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
134 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Molim nadopunu članka Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
135 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
136 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Nije potrebno brisati riječi "po županijama" u članku 71. stavak 4. Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča.
137 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4.Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Također; Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
138 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
139 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.“
140 Ivana Smoljo Mandarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Ne slažem s prijedlogom novog teksta. Hrvatska je mala zemlja, ali puna raznolikosti, svaka regija ima svoje specifičnosti i kulturološke razlike. Samo fragmentiranim pristupom i kvalitetnom izobrazbom turistički vodič može prenijeti i sačuvati tolika i tako različita neopipljiva dobra Republike Hrvatske. Zaštićene lokalitete moraju voditi kvalificirane osobe koje su obrazovane i sposobne interpretirati na kvalitetan način tu različitost u kulturnoj baštini, običajima i povijesnim događajima. I sam moto Europske Unije glasi: "Zajedno u raznolikosti"! Takva kvalificiranost se može postići samo polaganjem posebnog dijela ispita za svaku od 5 regija (ako se baš želi smanjiti fragmentiranost ispita za 12 županija) koje je predložila ZDTVH. Dakle, u slučaju da je nužno smanjenje fragmentiranosti ispita, isto treba provesti na način da se polaganje ispita po županijama zamijeni polaganjem ispita po turističkim regijama (5 regija predloženih od strane ZDTVH). Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
141 Ivana Smoljo Mandarić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Ne slažem s prijedlogom novog teksta. Hrvatska je mala zemlja, ali puna raznolikosti, svaka regija ima svoje specifičnosti i kulturološke razlike. Samo fragmentiranim pristupom i kvalitetnom izobrazbom turistički vodič može prenijeti i sačuvati tolika i tako različita neopipljiva dobra Republike Hrvatske. Zaštićene lokalitete moraju voditi kvalificirane osobe koje su obrazovane i sposobne interpretirati na kvalitetan način tu različitost u kulturnoj baštini, običajima i povijesnim događajima. I sam moto Europske Unije glasi: "Zajedno u raznolikosti"! Takva kvalificiranost se može postići samo polaganjem posebnog dijela ispita za svaku od 5 regija (ako se baš želi smanjiti fragmentiranost ispita za 12 županija) koje je predložila ZDTVH. Dakle, u slučaju da je nužno smanjenje fragmentiranosti ispita, isto treba provesti na način da se polaganje ispita po županijama zamijeni polaganjem ispita po turističkim regijama (5 regija predloženih od strane ZDTVH). Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
142 IVANA VIŠEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Smatram da općenito turistički vodiči nisu uopće zaštićeni na području RH kao što je u drugim zemljama gdje se odmah zove policija, pišu kazne i zabrane ulaska u zemlju ukoliko ne vodi lokalni vodič. Nažalost kod nas U RH to nema, a niti je profesionalno ispred gostiju napadati tour leadere i pravdati se s njima zašto vode, a nemaju licencu. Kad će taj dio biti uređen? Državi stalno nedostaje novac, a da se kontroliraju vodiči licencirani i ne licencirani bilo bi puno toga uređenije. Zakinuti smo na brojnim poljima od polaganja županija svaku zasebno od divljanja cijena na tržištu od toga da vodičem može postati gotovo svatko bez obzira ima li smisla za taj posao ili ne, a da ne govorim oko načina poslovanja, kompliciranja oko ishođenja rješenja, registracije, davanja državi, minimalne zarade, izdavanja računa i slično. Jednostavno stranim i ne licenciranim vodičima nema mjesta na teritoriju RH. Svima je sve skupo, skupo je platiti licenciranog vodiča pa to bude odradio pratitelj usput. Nije isto pročitati nešto sa interneta i prezentirati gostima, kao što je naprimjer živjeti od toga da vodite goste po lokalitetima i na taj način zarađujete za kruh te ćete sukladno tome sav doživljaj na drugačiji način prenijeti gostima jer to raditi zato što to volite, to Vas pokreće , motivacija za ići dalje. Ovakvim prijedlozima zakona ne dolazimo nigdje... Nažalost samo ubiranje novaca na tečajevima za turističke pratitelje (čemu to uopće), ako pratitelj može biti bilo tko, a da ne pričamo o seminarima za turističke vodiče koji se na zadnje svode samo na lako zarađeni novac... Sve ovisi dalje od pojedinca do pojedinca kako će se dalje snaći. Stoga zaštitite nas licencirane vodiče i dajte nam mogućnost rada i sprječavanje rada ilegalnim nelicenciranim vodičima. Nadajmo se u bolje sutra. Primljeno na znanje Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Također, turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
143 Ivana Žnidarić Kajić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, kao licencirani turistički vodič za područje nekoliko županija u RH izražavam svoje nezadovoljstvo nepoštivanjem struke i podržavam tekst Zajednice turističkih vodiča Hrvatske u kojem je navedeno kako niste uzeli u obzir niti jedan od naših prijedloga i kako mišljenje struke niste nimalo uzeli u obzir. Kako je to moguće da se ne žele zaštititi naši lokaliteti, naša kulturna i povijesna baština i na kraju krajeva radna mjesta i egzistencija ljudi koji žive od tog posla? Kao članica EU u kojoj kao što vidimo vrijede različita pravila i mi bismo trebali prije svega izboriti se za najbolju i najpovoljniju varijantu za nas. Problem je što ne postoji recirpocitet jer ako bi pravilo vrijedilo za sve turističke vodiče jednako to bismo razumjeli, ali situaciju da će strani vodiči bez problema interpretirati našu baštinu i povijest dok mi to nikako nećemo smjeti na prostoru neke druge države nije u redu. Važno je da nas saslušate i uzmete u obzir struku. Nemojte nam uzimati dostojanstvo, egzistenciju, a interpretaciju kulturne i povijesne baštine prepustiti stranim turističkim vodičima, mislite na to kako mi želimo da turisti upoznaju Lijepu Našu i to kvalitetom prije svega. Srdačno! Primljeno na znanje Nije konkretna primejdba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar
144 Ivanka Čoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Umjesto da ovdje raspravljamo o dizanju razine obrazovanja ljudi koji predstavljaju nasu zemlju, mi moramo raspravljati zasto nije dobro da se ta razina srozava na najmanju mogucu razinu. Da nije zalosno bilo bi apsurdno smijesno! Nacionalna licenca??? Pricati o bastini i kuturi jedne zemlje U CJELINI je u najmanju ruku zalosno. Nasa zemlja je toliko raznolika, i u materijalnoj, a jos vise u nematerijalnoj kulturnoj bastini. Dalmatinci, Istrijani, Primorci, Prigorci, Slavonci (da ne nabrajam dalje) jesu jedan narod, ali razlikuju se u mnogocemu kad razgovaramo o npr. obicajima. Vama se ocito treba crtati, pa cu pojasniti. Jedan Dalmatinac ili Dalmatinka nikada nece moci objasniti Slavoniju kao sto to objasni i priblizi jedan Slavonac. Pa kako vi ocekujete da jedan STRANAC odnosno strani vodic odradi ono sto jedan hrvatski vodic ne moze u potpunosti...? Nisam diplomaticna. Ima dovoljno kolega koji to jesu i hvala im na tome sto vam pokusavaju ukazati na propuste u ovom nacrtu. Zbog toga pisem ovako. Smatram da su nasa povijest i bastina kompleksne, i da ih ne moze tumaciti bas svatko tko prodje nekakav opci tecaj. Hrvatska je moja zemlja, i zelim da bude dostojno tumacena, a njena povijest, kultura i obicaji ispravno interpretirani i priblizeni ljudima koji ju posjecuju. Ako je i vama stalo do ove zemlje, odbaciti cete ovaj prijedlog zakona i poceti razmisljati u sasvim drugom smijeru - u tom da zastitite nas nacionalni identitet. Hvala Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
145 Ivica Profaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Koliko vidim, predviđeno je da će i stranci - bez obzira na kvalifikaciju koju donose sa sobom - morati polagati posebni dio stručnog ispita, i to na nacionalnoj razini kao i domaći vodiči. Ono što smatram nedovoljno razrađenim jest problem poznavanja hrvatskog jezika. U slučaju domaćih vodiča postojeća odredba o poznavanju hrvatskog jezika "u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča" možda je (makar ne uvijek) mogla imati smisla s obzirom da je jedan od uvjeta za polaganje bio (i još je) i onaj o završenoj srednjoj školi, pa pretpostavljam da se smatralo da onaj tko završi srednju školu u Hrvatskoj dovoljno poznaje i hrvatski jezik. No, kod stranaca to nije slučaj, i smatram da je nužno odrediti stupanj poznavanja hrvatskog jezika, ravan onome koji se stječe završetkom srednje škole. Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
146 Ivica Profaca OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Kako će se regulirati već postojeće županijske licence? Znači li ovo da će svi oni koji već jesu vodiči postati licencirani za nacionalnu razinu? Ako se ova odredba bude odnosila samo na one koji će po novom zakonu polagati poseban dio stručnog ispita, oni će biti privilegirani u odnosu na već postojeće vodiče koji bi i dalje ostali "ograničeni" na područja županija za koje su polagali ispite Primljeno na znanje Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
147 Ivica Profaca OBRAZLOŽENJE, Uz članak 1. Poštujući europske direktive o priznavanju kvalifikacija, kod turističkih vodiča se pojavljuje i problem što to zanimanje u dijelu zemalja članica EU nije regulirano, odnosno ne postoji kao zanimanje, a turističkim vođenjem se može baviti i bez školovanja za to zanimanje. Stoga smatram da se takvi slučajevi trebaju razmotriti, jer bi bilo tko tko se u nekoj od takvih zemalja (recimo Njemačka) bavi turističkim vođenjem može prijaviti za isti posao kod nas. Primljeno na znanje Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju.
148 Ivica Profaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
149 Ivica Profaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1 svakako treba unijeti tko podnosi zahtjev za odjavu Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
150 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Potrebno je izmijeniti ičlanak 73. važećeg zakona i to na način: - točka 2, stavak 1 izmijeniti da glasi ''da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu'' - točka 2, stavak 3 izmijeniti da glasi ''da zna hrvatski jezik i druge jezike na kojima će pružati usluge turističkoga vodiča reazine B2prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira u razumijevanju i govoru.'' Nije prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
151 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Potrebno je izmijeniti ičlanak 73. važećeg zakona i to na način: - točka 2, stavak 1 izmijeniti da glasi ''da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu'' - točka 2, stavak 3 izmijeniti da glasi ''da zna hrvatski jezik i druge jezike na kojima će pružati usluge turističkoga vodiča reazine B2prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira u razumijevanju i govoru.'' Nije prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
152 Ivica Škriljevečki OBRAZLOŽENJE, Uz članak 1. Kod spominjanja direktiva bilo bi dobro da se navedu paragrafi, članci, točke na koje se odnosi konkretno usklađivanje Zakona. Posao turističkog vodiča, ali i pratitelja je specifično jer ovisi o području na kojem se posao obavlja. Za razliku od npr. električara kojem poznavanje električnih sklopova, alata i materijala jednako vrijedi u Njemačkoj i Hrvatskoj, turistički vodič koji ima iskustvo rada u Njemačkoj ne može imati temelj za rad u Republici Hrvatskoj jer materija koju može tumačiti (poput umijetničkih stilova) može imati potpuno drugačiji kontekst i značenje, da ne govoriomo o jezičnoj barijeri i poznavanju lokalnih običaja, navika i praksi. Nije prihvaćen Skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU).
153 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. U tekstu se brkaju pojmovi operativno-tehničkih poslova koji spadaju pod dva različita zanimanja definirana Europskom klasifikacijom zanimanja EN 13809:2003. Riječ je o 2.3.5 tourist guide = turistički vodič, te o 2.3.2 tour manager = upravitelj/voditelj putovanja tj. turistički pratitelj Nije prihvaćen Nije predmet ovih izmjena Zakona. Turistički pratitelji nisu regulirana profesija i za njih zakonom nije propisana obveza polaganja ispita. Osoba koja položi opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča je - turistički vodič. Takav turistički vodič može pružati usluge na cijelom području Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima).
154 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Osobe koje polože opći dio stručnog ispita mogu ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga TURISTIČKOG PRATITELJA (tour manager u skladu s Europskom Normom 13809:2003) za područje Republike Hrvatske kao i prostor Europske ekonomske zajednice i Švicarske Konfederacije (op.a. valjda liberalizacija tržišta i priznavanje kvalifikacija idu u oba smjera), osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), a osobe koje polože i posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete), mogu ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) u Republici Hrvatskoj sukladno položenom posebnom dijelu stručnog ispita po županijama. Nije prihvaćen Turistički pratitelji nisu regulirana profesija i za njih zakonom nije propisana obveza polaganja ispita. Osoba koja položi opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča je - turistički vodič. Takav turistički vodič može pružati usluge na cijelom području Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima).
155 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. iza ''Švicarske Konfederacije'' dodati ''kao i državljani trećih zemalja sa prebivalištem i/ili dozvolom rada na prosru RH, EU te Švicarske Konfederacije?? Prihvaćen Tekst prijedloga zakona će se izmijeniti na odgovarajući način.
156 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Naslov treba glasiti: ''Povremeno, privremeno ili trajno ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča'' Treba dodati točku ''1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča se može ukinuti povremeno, privremeno ili trajno na zahtjev turističkoga vodiča.'' Predložene točke 1-3 bi tako postale točke 2-4. Nije prihvaćen Turistički vodič koji odjavi pružanje usluga, a nakon nekog vremena ih želi ponovno pružati, uvijek može ponovno ishoditi novo rješenje. Izmjenama i dopunama Zakona (NN 42/20) je propisano da turistički vodič mora pružati usluge sukladno izdanom rješenju te su dužne pružati uslugu kroz neki od oblika poslovanja sukladno posebnim propisima ili kao zaposlenik putem ugovora o radu ili putem ugovora o djelu ili ugovora o obavljanju studentskih poslova i slično. Stoga smatramo da nema potrebe za privremeno odnosno povremeno ukidanje rješenja, već je način poslovanja uređen posebnim propisima.
157 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. ''2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita za turističke voditelje (tour manager) odnosno o kompletno (opći i posebni dio) položenom stručnom ispitu za turističkog vodiča (tour guide) na zaštičenim lokalitetima po županijama. Nije prihvaćen Voditelj putovanja je osoba koja obavlja operativno-tehničke poslove u vođenju i praćenju turista tijekom putovanja te nije regulirana profesija. Osoba koja položi samo opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča je turistički vodič koji može voditi na cijelom području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima).
158 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Nema razloga za brisati riječi ''po županijama'' jer je jedino logično ako će turistički vodič predtavljati i prezentirati županiju da se na stručnom ispitu provjerava znanje i poznavanje upravo tog prostora, te pripadajućih kulturno-povijesnih spomenika te društvenih odnosa i običaja. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
159 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Republika Hrvatska je administrativno podijeljena po županijama kako bi se oboljšalo upravljanje i razvoj na pripadajućem teritoriju, te je logično da se po takvoj administrativnoj organizaciji, u skladu s planiranim razvojem županije i potrebama zaštite pojedinh lokaliteta, i popisuju zaštičene cjeline i organiziraju ispiti. Tek ukidanjem županija se stvaraju pravne pretpostavke za drugačiju podjelu zaštićenih lokaliteta i organizaciju stručnih ispita. Primljeno na znanje Primjedba se prima na znanje.
160 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 4. zar će uvijek posebna okolnost biti COVID-19/SARS-CoV-2 ili postoji mogućnost izbijanja zaraze nekom drugom bolesti ili drugih nepredviđenih situacija poput potresa, poplava, oluja i sl. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
161 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 2. Ne bi li trebalo uvažiti/ zadržati definiciju posebnih i nepredvidivih okolnosti poput poplava, požara, potresa i sl. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
162 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Možda za provedbu Zakona nisu direktno potrebna sredstva, ali su utrošena sredstva u Radne skupine i konzultacije u udrugama vodiča, da bi Ministarstvo sve sugestije odbacilo. Također, ukoliko dođe do promjene Zakonskoga okvira postojeći turistički vodiči će vjerojatno morati mijenjati trenutno važeće iskaznice, a možda osigurati i dodatnu dokumentaciju što će biti dodatni udar na profesiju i osobe ionako oslabljene pandemijom COVID-19. Prihvaćen Prijelaznim odredbama pripisuje se da vodiči koji su ishodili rješenja do stupanja na snagu ovga Zakona nastavljaju pružati usluge sukladno izdanom rješenju. Ukoliko ne mijenjaju rješenje, neće trebati ishoditi niti novu iskaznicu.
163 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Koji paragrafi, članci ili stavke spomenutih direktiva (2006/123/EZ, 2005/36/EZ, 2013/55/EU) propisuju da nije moguće stručni dio ispita za turističke imati organizirano po županijama? Na koji način to sprječava pristup tržištu? To je kao da kažete da je trgovački lanac ograničen u pristupu tržištu jer u svakoj županiji mora otvoriti bar jednu trgovinu?!? - Nitko ga ne prisiljava, njegovo je poslovna odluka hoće li otvoriti jednu (nacionalnu) trgovinu u RH ili mu je ipak isplativije da u više ili čak svim županijama otvori trgovinu. Primljeno na znanje Navedeno proizlazi iz članka 14. stavka 7. Direktive 2005/36/EZ kako je zadnje izmijenjena 2013/55/EU.
164 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Izjava Udruge turističkih vodiča Zadra – „Donat“ Poštovano Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske. Turistički vodiči grada Zadra šalju vam ovaj dopis kojim izražavamo svoje najdublje razočaranje aktivnostima, radnjama i pokušajima da se naša struka i aktivnost turističkog vođenja deregulira na najgrublji nepravedan način. Turistički vodiči grada Zadra stvarna su inkarnacija zadarskog kulturnog turizma, štitonoše zadarskog i hrvatskog kulturnog identiteta u ovom kontekstu globalne civilizacijske mobilnosti. Dozvolite da vas podsjetimo da je turističko vođenje (1) kompetencija i (2) socioekonomska aktivnost kreativnog interkulturološkog komuniciranja s ciljem stvaranja pamtljivog i transformirajućeg iskustva kod turista i posjetitelja. Ukoliko je danas vodeći turistički „mainstream“ tzv. doživljajni turizam, onda jedino zadarski i hrvatski turistički vodiči kroz svoje vještine interpretiranja i pričanja priča (eng. storytelling) u spoju sa ljubavlju i emocionalnim angažmanom, mogu našim dragim turistima i posjetiteljima otkriti autentičnu dušu našeg povijesno-kulturnog nasljeđa te kompleksnog prostorno-vremenskog buketa povijesnih i kulturnih artefakata i ljudskih aktivnosti, stavova i vrijednosti koji se uobičajeno nazivaju hrvatskim kulturnim identitetom. Da bi se uspješno kreiralo pamtljivo i transformirajuće turističko iskustvo potrebne su sljedeće sastavnice: (1) hardware – odnosno svi raspoloživi resursi kojima određena turistička destinacija raspolaže u određenom prostorno-vremenskom kontekstu, (2) software – odnosno proizvodi, usluge i iskustva koji se mogu nuditi i cjenovno valorizirati na turističkom tržištu, (3) orgware – odnosno logistički, tehnološki, organizacijski i menadžerski sustavi kojima će se sklop hardwarea i softwarea ponuditi, distribuirati i naplatiti od potrošača, te (4) humanware – odnosno ljudski (radni) potencijal određene destinacije i/ili zemlje, bez čijih kompetencija (čitaj znanja, vještina, profesionalne etike i emocionalnog angažmana), ništa nije moguće realizirati. Turistički vodiči grada Zadra su kroz svoja vođenja direktno odgovorni za brendiranje destinacije i njenog kulturnog identiteta. Nijedan turistički vodič koji nije s uspjehom prošao kroz edukaciju organiziranu od strane predavača, znanstvenika i stručnjaka koji žive i rade u Zadru i Hrvatskoj, ne može na vjerodostojan i kvalitetan način pričati priče o cvijetu soli, umaku Pašmanero, posedarskom pršutu, oradi i brancinu iz našeg mora, velebitskom kozjem mlijeku, ninskom šokolu, paškom siru, pečenoj janjetini i lešo kozletini, benkovačkom prisnacu, preškim lavandijerama, zadarskim benediktinkama itd. Nijedan strani turistički vodič koji nije položio posebni dio programa vezanog za lokalni, regionalni i nacionalni korpus hrvatske kulturne baštine neće nikada moći autentično interpretirati zašto je zalazak sunca u Zadru najljepši na svijetu i uokolo, po čemu je poznata Kalelarga, tko se sve šetao po antičkom forumu Iadere, zašto su pape dolazili u Zadar, tko su Liburni, kako je nastajao graditeljski kompleks zadarskih utvrda koje je i UNESCO uvrstio u svoju listu zaštićenih kulturnih dobara urbanog utvrdnog graditeljstva, što su stoljećima Zadrani radili na trgu Pet bunara, kako je nastala zadarska riva, kako je biskup Donat svojom diplomatskom vještinom doprinio miru između Bizanta i Karolinga, gdje se nalazi prvi gradski park u Dalmaciji, a gdje je otvorena prva vojna akademija u Hrvatskoj itd. Zar je moguće da Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske ovo gore navedeno i još mnogo, ali uistinu mnogo više želi prepustiti procesu vulgarizacije – smanjenju kvalitete proizvoda, usluga i doživljaja u turizmu kroz deregulaciju usluge turističkog vođenja?! Zar je moguće da su djelatnicima MINT-a važniji slovenski ili njemački organizator putovanja od hrvatskog poreznog obveznika i građanina koji se bavi turističkim vođenjem na temelju dokazanih kompetencija?! Zar je moguće da je javni sektor u Hrvatskoj postao pametniji od realnog sektora i struke, pa da se nijedna naša zamjedba i primjedba ne uvaži i ne uobliči u zakonu o pružanju usluga u turizmu RH?! Zar je moguće da se zadarski i hrvatski turistički vodiči ostavljaju na milost i nemilost predatorskom turističkom kapitalu kojemu je jedini interes zarada na štetu građana Hrvatske?! Zar je moguće da će naše resorno ministarstvo flagrantno umanjiti kvalitetu proizvoda, usluga i iskustava u kulturnom turizmu Hrvatske, i tako direktno nanijeti štetu europskim i svjetskim turistima-potrošačima koje će po Lijepoj našoj voditi mađarski, poljski, slovenski, njemački ili korejski turistički vodiči i pratitelji bez ikakve prethodne edukacije i provjere znanja o hrvatskoj kulturno-povijesnoj baštini, o korijenima, tijeku i ishodima Domovinskog rata, o temeljnim socioekonomskim sastavnicama hrvatske sadašnjice ili našim vrijednostima i dostignućima?! Smatramo da je turizam budućnosti jedna kreativna industrija globalne mobilnosti koja je motivirana individualnim potrebama za aktivnom rekreacijom, zdravim odmorom te inovativnim unošenjem pamtljivih i transformacijskih iskustava u ličnost turista. Turističko putovanje, kao jedino mirnodopsko globalno kretanje ljudi po svijetu, je kao osvježavajuća i obnavljajuća kiša u kojoj svaka kap predstavlja pamtljivi i/ili transformacijski doživljaj kojima se ljudi napajaju s ciljem otklona od suše – suše spoznaja, suše interkulturalne interakcije, suše emocija i one opasne suše koja vodi prema rastućim antagonizmima, kolektivnoj alergiji prema drugima i drugačijima, te nasilju. Mi, turistički vodiči drevnog i ponosnog grada Zadra, zahtijevamo i molimo naše resorno ministarstvo Republike Hrvatske da u cijelosti ispoštuje Hrvatsku normu HRN EN 15565 koja se odnosi na obuku turističkih vodiča, i to svih, a ne samo građana Republike Hrvatske; molimo da se zakonski uobliči norma reciprociteta na način da svi turistički vodiči Republike Hrvatske kao ravnopravne sastavnice turističkog sustava Europske unije imaju apsolutno jednaka prava i obveze na cijelom teritoriju EU; zahtijevano da se zakonski zaštiti hrvatski kulturni i povijesni prostor – urbane cjeline (trgovi, ulice, rive, povijesne urbane cjeline, arhitektonska dobra i arheološki lokaliteti, kulturne znamenitosti), na način da nitko tko nije prošao edukaciju identičnu onoj koju imaju hrvatski državljani, ne može tumačiti, odnosno pružati usluge turističkog vođenja na tim zakonom zaštićenim cjelinama. U ime Udruge turističkih vodiča Zadra – „Donat“ U Zadru, 30. siječnja 2021. predsjednik UTVZD Vinko Bakija Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta svjesno je potrebe očuvanja nacionalne povijesne, kulturne i umjetničke baštine, ali isto tako potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u kojoj je jedno od temeljnih načela - načelo slobode pružanja usluga, stoga kao stručni nositelj izrade propisa iz područja turizma ima zadatak kroz propise uspostaviti ravnotežu između ta dva cilja, pri čemu svako ograničenje pružanja usluga mora biti nužno, proporcionalno i opravdano prevladavajućim razlozima od javnog interesa. Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče, kao i novi popis lokaliteta, bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča. Napominjemo da prema važećem Zakonu turistički vodiči državljani drugih država članica za vođenje u Republici Hrvatskoj moraju položiti posebni dio stručnog ispita koji se odnosi na zaštićene cjeline lokalitete. Državljani trećih država u Hrvatskoj mogu pružati usluge samo ako polože cijeli stručni ispit (opći i posebni dio), a ispitu mogu pristupiti samo ako u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Dodatno napominjemo da stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, nikako ne možemo prihvatiti tvrdnju da stručni nositelj propisima nije osigurao sustav provjere znanja za vodiče koji dolaze iz drugih država. U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča.
165 Ivo Luketa PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ovaj prijedlog zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne podržavam. Naime, važeći Zakon propisuje da turistički vodič iz druge države članice koji želi privremeno i povremeno pružati usluge, može iste pružati na zaštićenim cjelinama (lokalitetima) samo ako položi posebni dio stručnog ispita, a isti je prema Zakonu i provedbenom propisu organiziran po županijama. Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnost posebnog dijela ispita. Slijedom navedenog, novim prijedlogom Zakona koji uporište nalazi pozivanjem na EU Direktive, omogućit će se turističkim vodičima iz drugih država članica EU kao i ne EU rezidentima da bez posebne provjere znanja o kulturnoj baštini te bez provjere znanja hrvatskog jezika budu ovlašteni pružati usluge turističkih vođenja u RH, uz izuzetke zaštićenih lokaliteta a koji bi, usvajanjem dodatnih pravilnika, bili svedeni na minimum. Uvidom u navedeni prijedlog evidentno je kako bi u slučaju donošenja predmetnog zakona došlo do povrede strukovnih interesa prvenstveno u vidu upitne kvalitete interpretacije hrvatske kulturne baštine, običaja i povijesnih događaja a shodno tome i ugrožavanju potrošačkih interesa u smislu degradacije kvalitete usluge koju bi turistički vodiči bez kvalitetne izobrazbe, kompetencija i znanja nudili na tržištu RH. Postavlja se i legitimno pitanje ravnopravne konkurencije na tržištu rada, jer bi strani turistički vodiči stekli potrebne licence za vođenja na teritoriju RH bez ulaganja novčanih sredstava, napora i vremena koju su njihove RH kolege bili primorani uložiti. Smatramo da se navedeni prijedlog negativno odražava na status 5.500 registriranih hrvatskih turističkih vodiča, da degradira kvalitetu struke, ostavlja mogućnost proizvoljne interpretacije kulturne baštine te dovodi do pojave nelojalne konkurencije. Naš glas i angažman je jedini alat u cilju zaštite naših strukovnih interesa s obzirom da iste nije prepoznalo niti adekvatno zaštitilo naše resorno Ministarstvo turizma. Unatoč svojedobnom pozivu za sudjelovanje vodiča u Radnoj skupini za Izmjene i dopune Zakona, naši prijedlozi za zaštitu strukovnih interesa nisu uvaženi, o čemu je objavom upozorila i Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske. Zar je Eurpskoj komisiji toliko važna ova tematika s hrvatskim turstičkim vodičima u ovim pandemisjskim okolnostima? I to prema državi koja je najnerazvijenija u EU, koja je zadnja ušla u EU, koju je pokosila pandemija, u kojoj je turizam stao i pitanje je za koliko će se godina oporaviti, u državi u kojoj na stotine turističkih vodiča nema posla i kad su bile najbolje turističke godine jer je ponuda i potražnja takva, u državi koju su pogodili potresi i štete se mjere u milijardama eura... Zar Europska komisija za nas nema sluha? Zar Europska komisija nema iste aršine prema svim članicama EU kao što su Grčka ili Cipar? Za je Europska komisija donijela direktivu i za npr. kineske turističke vodiče da mogu raditi u RH bez da su polagali tečaja u nas, bez poznavanja naše povijesti, bez znanja hrvatskog jezika, bez poznavanja naše kulturne baštine, tradicije, Domovinskog rata Isto tako podržavam sve prijedloge od Zajednice društava turističkih vodiča Split. Ivo Luketa, predsjednik Društva turističkih vodiča Split Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
166 Ivona Vagaja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Navedenim prijedlogom izmjene Zakona kojim se donose izmjene članka 38a za većinu putničkih agencija značiti će zatvaranje njihovih poslovanja. Molim da uvažite slijedeće prijedloge: 1. U nacrtu Zakona stoji termin "organizator", a smatramo kako bi trebalo pisati "odgovorni organizator putovanja." 2. Putničke agencije se dovodi u nepovoljnu situaciju ako Vlada Republike Hrvatske donese Zakon prema kojemu moraju vratiti uplate za vouchere koje su izdali do 1.3.2021. godine. Shodno tome tražimo produženje roka trajanja vouchera do 31.12.2021. godine. 3. Jamčevno osiguranje u slučaju proglašenja više sile, kao što je COVID-19, ne pokriva izdane vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police jamčevnog osiguranja. U slučaju stečaja pojedinih putničkih agencija putnici će izgubiti novac. Apeliramo na produženje roka trajanja vouchera, jer u protivnom će putnička agencija s malo novca kojim raspolaže teško odrediti kome će vratiti novac, a kome ne. Također, upitno je ima li putnička agencija financijskih sredstava koji bi omogućili povrat novca putnicima. 4. Omogućiti bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU S poštovanjem, Ivona Vagaja, Matulji Tours d.o.o. Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
167 Jadranka Vlaisavljević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Koristim ovu priliku da napišem komentar vezan uz Vaš prijedlog zakona, a konkretno se odnosi na obavljanje usluga turističkih vodiča na području Republike Hrvatske. Kao prvo željela bih reći da 2 informacije koje Vi navodite nisu točne: prva se odnosi na broj turističkih vodiča u RH, a njih je oko 5.000, a ne gotovo više od 10 puta manje koliko ste Vi naveli. Dakle, kada razmišljate o promjeni ovog zakona znajte da razmišljate o 5.000 obitelji, često puta žena... obitelji s djecom. Sljedeći detalj koji navodite, a koji nije točan je taj da EU od RH nešto zahtjeva po pitanju izmjene zakona, a to nije točno. EU ne zahtijeva od nas ništa. EU je jasno naglasila da su obrazovna pitanja u nadležnosti država članica. U granicama ne diskriminacije, proporcionalnosti, svaka članica može zakonski uvjetovati pristup određenom zanimanju posjedovanjem određene kvalifikacije, te uvrstiti razinu i vrstu potrebnog znanja. Na ovaj su se način zaštitile neke zemlje EU kao što su Grčka, Cipar i Malta. S toga bi bilo u redu i u najmanju ruku pravedno prema svima nama, turističkim vodičima kao i prema građanima RH, da im kažete istinu odnosno da ne pokušavate vršiti pritisak da se zakon usvoji na osnovu netočnih informacija. Većina zemalja kojima je jedan od glavnih izvora prihoda turizam pokušavaju i bore se za to da im strani vodiči ne otimaju posao iz ruke ili da to barem rade na pošten i pravedan način. A pod pošten i pravedan način podrazumijevam da svaki vodič koji se odluči tumačiti kulturnu baštinu, povijest, navike, gastronomiju, običaje, tradiciju i lokalni život jedne regije i nacionalni život jedne države mora položiti stručni ispit za tu regiju odnosno za to mjesto koje tumači i predstavlja gostima / turistima. Na taj način dovode se u ravnopravan položaj domaći, hrvatski vodiči koji su položili ispit za određenu županiju ili više njih, naučili strane jezike i koji kroz cjeloživotno obrazovanje stječu nova znanja, vještine i iskustva. Način na koji Vi predlažete da se uredi rad stranih turističkih vodiča je izrazito diskriminirajući u odnosu na domaće, lokalne vodiče i sve to radite kroz priču da EU upravo to traži od nas, od RH, a to nije točno. I na kraju moram napomenuti da je cijela branša odnosno industrija turizma prošle godine pretrpila najveće moguće udarca uzrokovane situacijom s pandemijom Covid 19 te su gotovo svi turistički vodiči ostali bez posla i bez primanja. I sada, kada se napokon očekuje pomak s mrtve točke vezano uz turizam, Vi, naša vlada, zabijate nam nož u leđa, na način da nam direktno uzimate kruh iz ustiju - pogodujete velikim, stranim, tour operaterima čiji vodiči nemaju nikakva znanja vezana uz RH i nemaju potrebe za sticanjem tih znanja jer im Vaš zakon to omogućuje. Znajte samo da se radi o gotovo 5000 obitelji, 5000 ljudi koji uredno plaćaju porez i doprinose, dakle pune državnu blagajnu, većinom visoko obrazovanih ljudi koji govore minimalno 2 strana jezika i u najboljem svjetlu pokušavaju svijetu prikazati Lijepu našu. Nadam se da ćete uvažiti mnogobrojna mišljenja mojih kolega, turističkih vodiča, koji su protiv promjene ovog zakona, kao i mišljenja naših Udruga te gradonačelnika grada Pule, Rijeke, Istarske županije i mnogih drugih koji se trude očuvati lokalne i nacionalne interese RH. Hvala i lijep pozdrav, Jadranka Vlaisavljević turistički vodič za IŽ Nije prihvaćen U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Obrazovna pitanja jesu u nadležnosti država članica, ali u konkretnom slučaju ne radi se samo o pitanju obrazovanja, već i o priznavanju stručnih kvalifikacija i privremenom i povremenom pružanju usluga od strane državljana drugih država članica, što je regulirano direktivom na razini Unije, stoga svako zahtijevanje dodatnog obrazovanja vodiča iz drugih država članica mora biti u skladu s odrebama direktive.
168 Jadranko Mates PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ja nisam pročitao cijeli prijedlog novog Zakona pa neću komentirati točno određene članke nego samo dati moje mišljenje na cjelokupnu sliku/situaciju. Ako mislite da je to što je netko vodič (ima licencu) u jednoj HRVATSKOJ REGIJI dovoljno da bi bio vodič i za neku drugu. Mislim da se gadno varate. Iako je Hrvatska mala zemlja, njene regije se veoma razlikuju... A kako onda mislite da bi netko iz neke druge zemlje, drugog jezika, druge kulture,...mogao biti kvalificiran za obavljanje zadatka LOKALNOG vodiča za neku hrvatsku regiju. To što je on u svojoj matičnoj zemlji turistički vodič, ili točnije, zadovoljava sve birokratkse uvjete i uspio je skupiti sve papire za obavljanje te djelatnosti kod sebe, to ne znači i NE BI trebalo značiti da to isto može obavljati kod nas ili u nekoj trećoj državi. Dopustite da vam dam jednu (namjerno preuveličanu) paralelu... To što je netko pilot aviona i skupio tisuće i tisuće sati leta na Boeingu, kako biste se osjećali da vas on "vozi" u Airbusu; u koji nije NIKADA KROČIO, već je samo nešto malo čitao o tom modelu u knjigama (iliti Internetu). Po vašoj logici, avion je avion, čovjek (pilot) ima sve kvalifikacije potrebne od nekog "njegovog" tijela, pa neka slobodno vozi i naš avion. Ovo se naravno ne radi jer ako ne, ljudi ginu...ali sad se samo cjenkamo...nadam se da ste shvatili moju poantu. Ajde da neki taljan iz Veneta vodi po Istri (koja je 500 godina "BILA" Venecija), ili obrnuto...al' da mi tu neki Danac, Poljak, Kinez glumi lokalca...ma dajte molim Vas... U nadi da će razum prevladati, sdračno Vas pozdravljam. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
169 JADROTOURS d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Nastavno na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu protivimo se svakoj izmjeni koja bi išla na štetu putničkih agencija ukidanjem vouchera i naglim odlukama o povratu uplaćenih akontacija za putovanja koja su trebala biti realizirana u 2020. godini. Putničke agencije su, ne svojom voljom, već uvjetima koji su nastali pod utjecajem više sile tj. Objavom pandemije koronavirusa Covid-19 bili prvo prisiljene zatvoriti svoja vrata u razdoblju od 19.3.-27.4.2020., a nakon toga suočiti se s posljedicama odgođenih putovanja i svojim klijentima objasniti okolnosti koje su nastupile prestankom rada. Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. omogućeno je izdavanje vouchera za neostvarena putovanja i odlučeno o povratu uplaćenih aranžmana u roku od 6 mjeseci plus 14 dana nakon prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom. Nažalost, situacija se nije bitno promijenila od tog vremena, a uvjeti rada i poslovanja agencija postali su nepodnošljivi. Usprkos državnim potporama za očuvanje radnih mjesta, svi ostali fiksni troškovi poslovanja (najam prostora, porezi, članarine TZ i HGK, knjigovodstvene usluge, struja, voda, odvoz smjeća, bankovne naknade za održavanje računa…) ostali su nepromijenjeni uz iznimku dvomjesečnog oprosta najma poslovnog prostora od Grada Rijeke. U međuvremenu, uplaćene akontacije hotelskim kućama diljem Europe ostale su na računima tih tvrtki uz objašnjenje da nije moguć povrat već odgoda termina putovanja što je dodatno onemogućilo planiranje povrata barem dijela uplaćenih putovanja. S obzirom na trenutnu situaciju s pandemijom i neizvjesnost u pogledu skorog otvaranja granica i mogućnosti putovanja, te psihološke efekte koje je pandemija ostavila na potencijalne putnike ne vidimo nikakvu vjerojatnost u ponovno pokretanje poslovanja u skorom vremenu. Shodno tome smatramo da se u slučaju donošenja zakona o ukidanju vouchera i obavezi vraćanja uplaćenih iznosa onima koji se za to opredijele potrebno odrediti “grace period“ od najmanje godinu dana koji će agencijama omogućiti povrat iz nove akumulacije do koje bi trebalo doći, nadamo se, s eventualnim ukidanjem mjera vezanim na pandemiju. Svako drukčije rješenje dovest će do stečaja većine subjekata u ovoj djelatnosti što u konačnici neće doprinijeti rješavanju povrata novca putnicima odnosno klijentima. S poštovanjem JADROTOURS d.o.o. Rijeka Dolac 9b Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog o "grace periodu" od godine dana za izvršenje povrata novca putnicima. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača.
170 Jasmina Nakić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Turistički sam vodič, ali nemam obrt već to radim honorarno. Slažem se s kolegama i smatram da prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu nije dobar, a održavam i potpisujem očitovanje ''Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske'' Turistički vodiči su završili na koljenima radi corone, nisu ni stigli ustati već ih država koja je ponaša kao maćeha ponovo baca na koljena. Ne znam ni sama kojim se interesnim skupinama podilazi ovim prijedlogom ali bi bilo vrijeme da se zaštiti naša struka., koja je ionako već bori sa stranim vodičima koji na crno vode. Ako ne radi nas, onda bar radi gosta i njegovog doživljaja jer nitko kao lokalni vodič, koji živi u određenoj sredini i ona je dio njega, kao i on dio nje, ne može prenijeti melos te sredine. Da li bi vi voljeli da vas u pregled Zagreba vodi građanin Zagreba koji zna i one sitnice koje se ne mogu pronaći u knjigama ili neki Koreanac.. Jasmina Nakić, vodič za Šibensko-Kninsku županiju Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
171 Jasminka Kozić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, Kao vodič radim već preko 10 godina, većinom s gostima s njemačkog govornog područja a položila sam ispite za 6 županija. Da bi došla do te razine znanja uložila sam dosta vremena i novca pa me naravno brinu najavljene promjene od strane ministarstva turizma i sporta. Brine me koliko će naše ministarstvo strancima „pojednostaviti“ polaganje ispita i dobivanja dozvola za rad u RH. Na internetu sam pronašla oglas za seminar za turističkog vodiča u Minhenu: za 280 eura a u trajanju od tri dana, učesnici mogu dobiti diplome. Dalje piše da se s tom diplomom može vodit u zemlji i inozemstvu ! Ovakav njemački model, podjele diplome bez ikakve garancije znanja, Hrvatskoj ne bi trebao služiti kao primjer. Za nas je puno bolje da uzmemo primjer Grčke i Cipra koji kao i mi imaju dobro razvijeni turizam i štite svoje nacionalne interese. U Hrvatskoj imamo oko 5 500 kvalificiranih turističkih vodiča čime ovo zanimanje nije deficitarno. Svatko tko se je upisao u registar turističkih vodiča učinio je to s namjerom da radi kao vodič. Znači ima nas dovoljno! Iz tog razloga ne treba spuštati kvalitetu obrazovanja kako bi udovoljili nečijim željama da glume „turističkog vodiča“ nego ostaviti postojeće visoke standarde obrazovanja. Ne treba u velikoj mjeri sužavati broj zaštićenih lokaliteta a naročito ih ne svesti samo na jednu crkvu ili katedralu u staroj povijesnoj jezgri. Po mojoj logici ako bi se smanjio broj lokaliteta onda bi se trebao povećati opseg općeg dijela tečaja. Jer se ipak radi o nacionalnoj licenci koja bi trebala obuhvatiti područje cijele RH. Negdje se mora obraditi ta velika količina potrebnih informacija !!! Povijest se mora znati, terenska nastava se mora odradit. Pa smo opet na istom, sa zaključkom da se mora učiti i naučiti. Ministarstvo bi se svakako trebalo savijetovati sa strukom. Mi vodiči nikako nismo spremni na diskriminaciju, da se od drugih zahtjeva puno manje znanja nego što se je zahtijevalo od nas. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
172 Jasminka Mihoci PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
173 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Podržavam i potpisujem sve dosada iznesene komentare i razmišljam što ja to još mogu dodati, a da Vi, poštovani dužnosnici i djelatnici našeg resornog ministarstva to primite stvarno na znanje, a možda čak i uvažite, ako ništa barem razmislite o tome. Pretužna, žalosna i porazna je činjenica da turistički vodiči volonterski i trošeći svoje resurse, u ovo vrijeme kada smo zbog pandemije svi strahovito pogođeni, proučavaju EU direktive, norme, preporuke, stavove i prakse drugih zemalja da bi vama predlagali rješenja i ukazivali na mogućnosti, a vi to potezom pera, lakonski i birokratski hladno odbijate nesvjesni kakvu dugoročnu štetu time nanosite. Volim zamišljati da ljudi koji svoju sigurnu plaću primaju iz državnog proračuna kojeg pune i turistički vodiči svo svoje znanje i kompetencije usmjeravaju na dobrobit svoje zajednice i njenih državljana, pronalazeći načine kako poboljšati i unaprijediti njihov status, a načina ima, samo proučite naše prijedloge, ali ima li volje to je drugo pitanje. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
174 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Molim da se formulacija ovog članka uskladi s izmjenama predloženima u čl.6. gdje se traži upis regija Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
175 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
176 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
177 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Protivim se predloženom člankom i umjesto toga podržavam u cjelosti prijedlog ZDTVH. Regije moraju biti upisane u Zakon, a ne u neki pravilnik koji je podložan izmjenama preko noći i prema nečijem nahođenju. Smatram da je ovo jedini kompromis koji može uz kvalitenu edukaciju i dobru osmislen popis zaštićenih lokaliteta očuvati jednu struku, kulturni turizam i vrijednosti naše baštine u koje se navodne kunete Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
178 Jasna Brnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani, kao turistički vodič sa višegodišnjim iskustvom smatram da se trebate založiti za bolju izobrazbu hrvatskih vodiča a ne svesti našu profesiju na sramotno licenciranje "hrvatskim turističkim vodičem" svake osobe iz bilo koje europske države koja Vam se pojavi sa papirom da je kod kuće turistički vodič ili nešto slično tome (tko će i kako provjeriti njihovu izobrazbu???). Čemu sve knjige koje su napisali naši povjesničari, povjesničari umjetnosti, prirodoslovci i ini i čemu sva istraživanja koja su proveli razni znanstvenici a koje štivo je svo temelj našega znanja da bi mogli što stručnije predstaviti naše kulturno-povijesne spomenike kad ih stranci sa "dostatnim" znanjem hrvatskoga jezika neće ni pogledati. Neće jer je većina njih izdana isključivo na hrvatskome jeziku a stranci kojima ćete, kako nam se čini, olako izdavati iskaznice za vođenje po Hrvatskoj neće sa svojim "dostatnim" znanjem hrvatskoga jezika znati ni naslov pročitati. Osobno sam za slobodno tržište radne snage unutar Europske Unije ali, naravno, pod istim uvjetima za sve. Ako jedan stranac kod kuće ili u Hrvatskoj položi sve ispite koje sam ja imala pri osposobljavanju za turističkog vodiča pojedinih županija, što znači da je pratio predavanja na hrvatskome i pročitao zadanu literaturu isto tako na hrvatskom jeziku, bit će mi drago da mi bude kolega. Isto tako ćemo skupa moći pratiti hrvatske medije o aktualnim događanjima u Hrvatskoj , čitati članke o novim arheološkim otkrićima, uspjesima naših vinara i maslinara i sl. i sve to prenijeti našim dragim turistima. Što se tiče stavke o zaštićenim lokalitetima na kojima samo stručno osposobljeni turistički vodiči mogu voditi, tu nam ne ulijevate previše povjerenja. Prvo nam garantirajte da se taj popis neće naknadno skratiti jer svaki lokalitet kojeg su hrvatske udruge turističkih vodiča imenovale itekako zaslužuje da ga objašnjava licencirani turistički vodič sa znanjem kojeg su provjerili hrvatski profesori. Dio Zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne smije biti olako donesen. Uz njega istovremeno trebaju biti jasno definirana pravila i uvjeti kao npr. koja razina znanja hrvatskog jezika je potrebna za strance, koji lokaliteti su zaštićeni i OSTAJU zaštićeni, kako točno će izgledati i što će obuhvaćati novi ispiti i da li će biti jednaki za sve EU građane... Za određena zanimanja kad se dođe u stranu zemlju treba polagati razlike i strukovne ispite pa molim da se isto razmotri i primjeni kod stranih turističkih vodiča koji žele voditi po Hrvatskoj. Samo da bude pošteno. Hvala na zalaganju za obranu struke turističkih vodiča Jasna Brnić Primljeno na znanje Ministarstvo turizma i sporta svjesno je potrebe očuvanja nacionalne povijesne, kulturne i umjetničke baštine, ali isto tako potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije u kojoj je jedno od temeljnih načela - načelo slobode pružanja usluga, stoga kao stručni nositelj izrade propisa iz područja turizma ima zadatak kroz propise uspostaviti ravnotežu između ta dva cilja, pri čemu svako ograničenje pružanja usluga mora biti nužno, proporcionalno i opravdano prevladavajućim razlozima od javnog interesa. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
179 Jasna Perica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA kao licencirani turistički vodič izražavam nezadovoljstvo i ogorčenost nepoštivanjem naše struke od strane Ministarstva turizma, koje bi istu trebalo štititi i zaštititi, a ne pogodovati drugima! Zaista je smiješno, koji broj licenciranih turističkih vodiča u cijeloj državi ste naveli, a znamo koliko nas je zapravo, 5 500!! Trebali bi biti svjesni, da bez povjesti i kulture nema identiteta, a bez identiteta nema ni države! Naša" mala lijepa, prelijepa Hrvatska", s kojom se malo tko može natjecati, je toliko posjećena, da broji mnogo više posjetitelja godišnje od njenog broja stanovnika. Stoga bih voljela istaknuti da smo upravo mi, turistički vodiči, najbolji i najiskreniji ambasadori svoje zemlje. Ljudi moji, borimo se za ono što imamo, ovu ljepotu i bogatstvo koju malo tko ima, cjenimo konačno ono svoje i nedajmo da nam "drugi" dirigiraju u svakom pogledu! Ako su u tome uspjele države Grčka i Cipar, zašto to ne bi mogla jedna "Hrvatska" Nadam se da ćete sve dobro razmotriti i kao što kaže stara poslovica: " ne budite slijepi kod zdravih očiju!!" Primljeno na znanje U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba).
180 JOSIP LAĆA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, izražavam svoje nezadovoljstvo u vezi s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu. U nastavku obrazlažem svoj stav. ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. Članak 69. stavak 3 mijenja se i glasi: „Iznimno od stavka 2. ovog članka, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin države koja nije država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ispunjava uvjete za pružanje usluga turističkog vodiča propisane ovim Zakonom, koji može dokazati svoje hrvatsko porijeklo te načelo reciprociteta u pružanju usluga između njegove matične države i Republike Hrvatske.“ ČLANAK 70 1. komentar U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije)  Istarska županija  Primorsko – goranska županija  Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije)  Zadarska županija  Šibensko – kninska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb)  Grad Zagreb  Zagrebačka županija  Karlovačka županija  Varaždinska županija  Međimurska županija  Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije)  Sisačko – moslovačka županija  Bjelovarsko – bilogorska županija  Koprivničko – križevaka županija  Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije)  Vukovarsko – srijemska županija  Osječko – baranjska županija  Požeško – slavonska županija  Brodsko – posavska županija Obrazloženje: popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) i to ne u skraćenom obliku kako je Ministarstvo zahtijevalo, od ključne je važnosti za zaštitu hrvatske povijesti, kulture i baštine u cijelosti te nužan „alat“ kvalitetne edukacije lokalnih turističkih vodiča.uspostavom 5 turističkih regija koje čine kulturološki i geografski bliska područja, fragmentiranost se smanjuje na najmanju moguću mjeru te se omogućuje polaganje posebnog dijela ispita za zaštićene lokalitete po 5 regija, a ne dosadašnjih 20 županija i Grad Zagreb. 2. komentar U članku 70. mijenja se stavak 4. „Ministar pravilnikom propisuje popis zaštićenih cjelina…..“ i glasi: „Popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) po turističkim regijama donosi Ministarstvo turizma i sporta uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture. Cjelovit popis zaštićenih cjelina po turističkim regijama nalazi se u Prilogu III ovog Zakona. Ovom izmjenom ukida se Pravilnik o zaštićenim cjelinama (lokalitetima) (Narodne novine 76/2008).“ Dodaje se Prilog III Zakonu o pružanju usluga u turizmu koji glasi: „Turističke cjeline (lokaliteti) određuju se po turističkim regijama iz članka 70.st.6. Zakona o pružanju usluga u turizmu odnosno nacionalni parkovi i parkovi prirode u posebnoj točki. DIO A Popis turističkih cjelina DIO B Dodatne odredbe Turističko vođenje na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode dopušteno je samo uz prethodno pribavljeno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Turističko vođenje u muzejskim, galerijskim, crkvenim, samostanskim, etno i ostalim prostorima i zbirkama unutar kojih stručno vođenje obavljaju u njima zaposlene osobe može se obavljati samo uz dopuštenje osoba koje upravljaju tim prostorima odnosno zbirkama. Obrazloženje: Obzirom na neutemeljene naznake da se otvoreni prostori neće uvažavati, a „točkasti pristup'' nema uporište u struci, napominjemo da se zahtjevi Ministarstva turizma i sporta temelje na dvije preporuke (a prema definiciji, preporuke apsolutno nisu obvezujuće ni za jednu državu članicu niti se njihova (ne)primjena sankcionira) – na odredbama predmetne europske norme EN15565/08 te preporuku koja navodno propisuje da zaštićeni lokaliteti ne mogu biti otvorena područja. U obrazloženju prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu na eSavjetovanju napisano je slijedeće: „Prema presudi Europskog suda pravde C180/89, a koju podržava Europska komisija, prihvaćeno je ograničenje primjene slobode pružanja samo u muzejima i povijesnim spomenicima zatvorenog tipa u nacionalnim zakonodavstvima“. Obzirom da se inzistiranje Ministarstva na smanjenu lokaliteta u potpunosti zasniva na navedenoj presudi, ponovno napominjemo da se predmetna presuda odnosila na profesiju turističkih vodiča prema Direktivi iz 1975. godine. Navedena Direktiva je ukinuta kao i dio koji se odnosio na turističke vodiče pa se Ministarstvo u svojim zahtjevima na istu ne može pozivati. ČLANAK 71 U članku 71. stavak 4. brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“ pa sad glasi: „Program stručnog ispita za turističkog vodiča sastoji se od općeg dijela za područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete)“. U članku 71. stavak 6. brišu se riječi „sastav ispitne komisije“ pa sad glasi: Ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje Ministra nadležnog za obrazovanje, propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, uvjete koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. U članku 71. stavak 6. dodaje se: „Ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča sastavljen je prema odrednicama standarda EN HR 15565:2008, traje 1 godinu (full time) ili 2 godine (part time), a zbog specifičnosti profesije turističkog vodiča obavezna je provedba ispitnog programa in situ.“ Obrazloženje: nažalost smo posljednjih 10-tak godina svjedoci potpune vulgarizacije profesije turističkih vodiča kao ambasadora Republike Hrvatske i smatramo da tromjesečna edukacija nije dovoljna da bi bilo koji budući vodič stekao najosnovnija znanja potrebna za bavljenje ovim zanimanjem. Provedba edukacije i polaganje završnog ispita prepušteni su u potpunosti privatnim učilištima čiji je cilj profit, a ne kvaliteta. Vodimo se primjerom država članica EU koje su itekako valorizirale svoju baštinu i kroz zaštitu lokaliteta, ali primarno kroz edukaciju. Tako se npr. u Grčkoj edukacije organiziraju svake 3 godine za maksimalno 30-35 polaznika iz 5 škola. Na Malti obrazovanje traje 2 godine (full time) ili 3 godine (part-time) odnosno ukupno 250 nastavnih sati kao i u Litvi, u Mađarskoj i na Cipru traje 1 godinu. Iako je u svom odgovoru na ovdje naveden zahtjev o uvođenju europske norme i samo Ministarstvo prihvatilo isti, do danas po tom pitanju nije ništa učinjeno. Odgovor Ministarstva turizma može se pročitati ovdje: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=5594 Također je potrebno Zakonom definirati da opći dio ispitnog programa obrazovanja mogu provoditi sve visokoškolske ustanove dok posebni dio mogu provoditi samo visokoškolske ustanove koje takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge. Da bi se Zakon uskladio s gore navedenim, potrebno je izmijeniti sljedeće: Članak 71. stavak 1 se mijenja i glasi: „Stručni ispit za turističkog vodiča polaže se pred ispitnom komisijom Ministarstva turizma“. Nastavno na izmjene članka 71. stavka 1 prestaje važiti članak 72. Ispitne komisije. Članak 71. stavak 2 se u potpunosti mijenja i glasi: „Opći dio ispitnog programa obrazovanja može provoditi svako visoko učilište na području Republike Hrvatske dok posebni dio mogu provoditi samo ona visoka učilišta koja takve usluge pružaju u nekoj od navedenih 5 turističkih regija i isključivo za regiju u kojoj pružaju takve usluge, a koja su od Ministarstva nadležnog za turizam, uz prethodno mišljenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje, ishodila Rješenje za provođenje navedenog ispitnog programa. ČLANAK 73 Iako je trenutno važećim Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje definirano da se ispiti za turističkog vodiča i pratitelja polažu na hrvatskom jeziku što, obzirom na zahtjevnost ispita znači da osoba koja pristupa ispitu mora hrvatski jezik poznavati barem na razini B2 ZEROJ-a (Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike), svjedočimo da to u praksi nije tako. Članak 9. stavak 3 Pravilnika o stručnom ispitu za Voditelja poslova u turističkoj agenciji (NN 81/2019) propisuje da Voditelj poslova mora poznavati najmanje 1 strani jezik B2 razine i 1 strani jezik A2 razine) dok se za turističke vodiče propisuje da poznaju hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča. 'U mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča' je izraz koji dopušta svakojaka tumačenja pa tražimo da se isti izmijeni na sljedeći način: Članak 73. stavak 2 točka 3. se mijenja i glasi: “da i strani jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča i hrvatski jezik zna na B2 razini ZEROJ-a“ Također smatramo da, obzirom na razlike u programima trogodišnjeg i četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, kandidati koji žele pristupiti stručnom ispitu za turističkog vodiča trebaju imati četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje. Nastavno se mijenja i sljedeće: Članak 73. stavak 2. točka 1 se mijenja na način da se doda riječ „četverogodišnju“ pa tako isti glasi: „1. da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu“. ČLANAK 74 U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. ČLANAK 9. PRIJEDLOGA Stav MINTS: Obrazloženje uz članak 9: Uz članak 9. Ovim člankom uklanja se pravna praznina u dijelu koji se odnosi na mogućnost izdavanja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča Članak 75.a (1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da su uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča stečeni u trenutku uspješnog prolaza stručnog ispita pa stoga tražimo brisanje navedenog članka jer isti nije pravno utemeljen. Ovdje navedeno bi bilo kao da od liječnika specijalista kirurgije tražite da se odrekne svoje specijalizacije i svih prava koja mu po tome pripadaju samo iz razloga što je odlučio baviti se npr. turizmom. Jednom stečeno znanje ne može se oduzeti. S poštovanjem, Josip Laća Djelomično prihvaćen Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i legalan boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Napominjemo da u slučaju ovoga Nacra prijedloga zakona nije riječ o prihvaćanju preporuka, već prijenosu direktiva u nacionalno zakonodavstvo. Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.). Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče i novi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjem srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Turistički vodič, nakon što položi stručni ispit i dobije o tome uvjerenje visokog učilišta, ukoliko početi s pružanjem usluga, dužan je ishoditi rješenje o ispunjvanju uvjeta i iskaznicu. Radi rješavanja pravne praznine, ovim se člankom samo rješava mogućnost odjave toga rješenja, te navedeno ne znači da će vodiču pritom prestati važiti stečeno uvjerenje o položenom ispitu.
181 Josip Matassi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Molim naše resorno ministarstvo Republike Hrvatske da u cijelosti ispoštuje Hrvatsku normu HRN EN 15565 koja se odnosi na obuku turističkih vodiča, i to svih, a ne samo građana Republike Hrvatske; molim da se zakonski uobliči norma reciprociteta na način da svi turistički vodiči Republike Hrvatske kao ravnopravne sastavnice turističkog sustava Europske unije imaju apsolutno jednaka prava i obveze na cijelom teritoriju EU; zahtijevam da se zakonski zaštiti hrvatski kulturni i povijesni prostor – urbane cjeline (trgovi, ulice, rive, povijesne urbane cjeline, arhitektonska dobra i arheološki lokaliteti, kulturne znamenitosti), na način da nitko tko nije prošao edukaciju identičnu onoj koju imaju hrvatski državljani, ne može tumačiti, odnosno pružati usluge turističkog vođenja na tim zakonom zaštićenim cjelinama. Djelomično prihvaćen U pogledu europske norme za turističke vodiče EN 15565:2008, skrećemo pažnju na Uredbu (EU) br. 1025/2012 o europskoj normizaciji, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, te na članak 2. navedene Uredbe, gdje se pod naslovom Definicije propisuje: „Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije: 1. „norma” znači tehnička specifikacija koju je usvojilo priznato normizacijsko tijelo za opetovanu ili neprekidnu primjenu s kojom sukladnost nije obvezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija: (b) „europska norma” znači norma koju je usvojila europska organizacija za normizaciju.“ Dakle, europska norma nema obvezujući karakter za državu članicu. Osim toga, intencija budućeg stručnog ispita je staviti naglasak na nacionalnu povijesnu, kulturnu i umjetničku baštinu, a norma EN 15565:2008 predviđa da se propisani predmeti ne polažu isključivo na nacionalnom nivou već ih je potrebno sagledati u širem europskom kontekstu. Prijedlog programa edukacije turističkih vodiča, kojega nam je dostavila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, sadrži 180 sati teorije i 28 sati praktikuma po cijeni od 15 000 kuna za opći dio te 180 sati predavanja i 100 sati terenske nastave po cijeni od 25 000 kuna za posebni dio. Iz navedenog bi proizlazilo da bi turistički vodič koji želi položiti posebni dio stručnog ispita za cijelu Hrvatsku, uz pretpostavku polaganja posebnog dijela po 5 regija, trebao navedeno platiti 125 000 kuna. Sveukupno, uz opći dio, navedeno bi iznosilo 140 000 kuna. Navedeni prijedlog edukacije, zbog visine školarine i trajanja, mogao bi se smatrati ograničavajućim uvjetom pristupa reguliranoj profesiji turističkog vodiča. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
182 Josip Matassi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1 treba unijeti tko podnosi zahtjev za odjavu Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
183 Josip Matassi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Predlažem izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' po prijedlogu ZDTVH Zahtijeva se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Ističem da je isto nužno urediti Zakonom, koji ima veću pravnu snagu od Pravilnika, a za turističke vodiče predstavlja i veću pravnu zaštitu od Pravilnika Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
184 Josip Matassi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U potpunosti podržavam stav naše krovne udruge Zajednice turističkih vodiča. U nastavku ga ponavljam jer ga očit one želite vidjeti i poslušati: Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvar Nije prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
185 Josipa Perišić Pavić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsurdan. Podržavam i potpisujem očitovanje ''Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske''. Ne mogu razumjeti da Vam je struka tako nebitna i da niste prihvatili niti jedan prijedlog iste. Zaštitimo svoju baštinu, povijest i vodiče!!! Molim Vas, pročitajte i uvažite naše komentare i poslušajte struku. S poštovanjem, Josipa Perišić Pavić, Hvar, Licencirani vodič za SDZ Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
186 Josipa Santini PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" i žao mi je da niste usvojili niti jedan prijedlog naših predstavnika. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Samo dobro poznavanje naše povijesne i kulturne baštine, načina života, običaja kroz programe edukacije i odgovarajuće ispite garant su adekvatnog predstavljanja naše prekrasne zemlje, koja je na žalost sve manje "naša". Primljeno na znanje Nije konkretna primejdba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
187 Josipa Santini PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U potpunosti podržavam tekst Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča" i žao mi je da niste usvojili niti jedan prijedlog naših predstavnika. Turistički vodiči ne traže privilegije, već iste kriterije za sve, bili oni hrvatski državljani ili stranci. Samo dobro poznavanje naše povijesne i kulturne baštine, načina života, običaja kroz programe edukacije i odgovarajuće ispite garant su adekvatnog predstavljanja naše prekrasne zemlje, koja je na žalost sve manje "naša". Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
188 KARMEN BARČOT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča"! Teško je povjerovati da je naše Ministarstvo odlučilo okrenuti leđa nama ( a ima nas 5500) koji svim svojim srcem i znanjem nastojimo biti najbolji ambasadori naše zemlje, njene povijesti, kulturne baštine, tradicije, života. Poslušajte glas struke, zaštitite svoje vodiče, ne degradirajte struku! Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
189 Katarina Mujan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Slažem se s do sada iznesenim komentarima kolega u vezi prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu te podržavam očitovanje Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pod naslovom "Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča". Smatram da je navedeni prijedlog izmjene Zakona sramotan i ponižavajući za čitavu jednu struku. Može li stranac, koji nikad na svojoj koži nije iskusio što to znači živjeti u Hrvatskoj, prenijeti gostima doživljaj na način na koji to može lokalni turistički vodič koji je ovdje odrastao i, tako reći, srastao s krajem u kojem živi? Ne mogu vjerovati da jedno MINISTARSTVO turizma i sporta ne zna da je motiv dolaska u neku destinaciju upravo sama ta destinacija, odnosno autentični doživljaj destinacije očima lokalca. A tko može pouzdano gostu dočarati autentičnost? Sudeći prema stavu Ministarstva, bilo tko. Zar su se u Domovinskom ratu životi gubili da bismo mi danas tako besramno prodali zemlju za čiju samostalnost smo se borili? Zar stvarno želite dati moć drugima da falsificiraju, izruguju se i manipuliraju našom poviješću? Možda samo malo pretjerujem, ali ovako će nam biti: "Every record has been destroyed or falsified, every book rewritten, every picture has been repainted, every statue and street building has been renamed, every date has been altered. History has stopped." - George Orwell, 1984 Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
190 katica bomeštar-herceg PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvar Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
191 Koncept putovanja d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, turistička agencija Koncept putovanja d.o.o. organizira razna putovanja. Od samog početka poslovanja specijalizirali smo se prvenstveno za organizaciju programa putovanja za osnovne i srednje škole, stručna putovanja, putovanja za umirovljenike, te radimo i sva ostala putovanja kako grupna tako i individualna, u tuzemstvu i inozemstvu. Od kada je nastala pandemija bilježimo vrtoglav pad prometa, preko 90%. Ovo je najteže razdoblje s kojim smo se susreli u svom radu do sada! Početkom ožujka 2020. prekinuta su sva putovanja zbog nastale situacije sa Covid-19. Slijedili su događaji poput zatvaranja agencija u razdoblju od 19.03.-27.04.2020., pa razne preporuke za putovanja od strane HZJZ, Ministarstva školstva, stožera,… zatim ograničenja glede broja putnika i organiziranog prijevoza, zatvaranje granica,… sve to dovelo je do prekida planiranih putovanja. Posljedice svih tih ograničenja, zabrana i preporuka su da turističke agencije od početka ožujka 2020. pa sve do danas nisu bile u mogućnosti ponuditi, a niti organizirati putovanja svojim klijentima. Putnicima koji zbog nastale situacije nisu mogli ostvariti uplaćena putovanja izdani su voucheri u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. čl. 38.a. Prema novim izmjenama i dopunama zakona rok za povrat uplaćenih aranžmana je razdoblje od 6 mjeseci + 14 dana, a koje se počinje računati od dana prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom Covid-19. Trenutna situacija je da posebne okolnosti još nisu prestale, a pitanje je kada će se iste prekinuti. Ukidanjem članka 38.a prema kojem agencije moraju izvršiti povrat uplaćenih sredstava i to u roku od 14 dana od dana raskida ugovora izazvat će se masovna nelikvidnosti i zatvaranje većeg broja turističkih agencija. Naši putnici neće moći iskoristiti, a niti dobiti natrag uplaćena sredstva. Tu dolazi i do problema sa osiguravajućim kućama koje prijete da neće pokrivati izdane vouchere od strane agencija i kompletan teret svih nastalih gubitaka pada na turističke agencije koje su u alarmantno teškoj situaciji. Veći dio sredstava, uplaćenih od strane naših putnika, proslijeđen je našim dobavljačima: hotelima, prijevoznicima,… i do tih novaca agencije ne mogu doći jer su i agencije dobile vouchere za uplaćene iznose kako bi sredstva iskoristile za buduće aranžmane. A neki dobavljači ako su i vratili jedan dio sredstava drugi dio tih sredstava su zadržale jer se putovanje nije realiziralo i to je čisti gubitak bez mogućnosti povrata tih sredstava i sve to manje-više mora snositi agencija! Agencije dobivaju potpore za očuvanje radnih mjesta od 4.000,00 kn no to je samo pripomoć da zaista očuvamo taj radna mjesta, a i to je već na klimavim nogama. Potpore nisu dovoljne za poslovanje agencija, svi mi imamo i fiksne mjesečne troškove: struja, plin, voda, najam, telefoni i mobiteli, razne članarine, komunalne naknade, održavanje,… x sada već 11 mjeseci, a prihoda NEMA! Naše rezerve su se istopile, nestale, a troškovi iz mjeseca u mjesec rastu. Nije turizam, kako sve više čujemo i čitamo u medijima, broj popunjenih kreveta u hotelima i privatnom smještaju na našoj obali. Postoje tu i drugačiji oblici turizma, a koji okupljaju grupe odraslih i djece,.. Grupe kojima turističke agencije isplaniraju svaki trenutak putovanja, od samih priprema za jedan paket aranžman, niz dokumentacije, pregovora i dogovora, kontakta sa velikim brojem ljudi da bi se onda krenulo u realizaciju programa u kojem sudjeluju: prijevoznici, hoteli, restorani, muzeji, vodiči, agroturizmi, nacionalni parkovi i parkovi prirode,… itd. U cijelom tom nizu turističke agencije odrađuju „lavovski posao“ kako bi svi bili zadovoljni i kupci koji moraju dobiti sadržajan i profesionalno odrađen aranžman, a i dobavljači koje je uključila agencija u taj paket, a koji će prodati svoje usluge. Kako bi turističke agencije i nadalje mogle poslovati, a putnici koji su ranije uplatili određena sredstva za nerealizirana putovanja mogli ista ta sredstva iskoristiti za buduća, smatramo da je nužno potrebno: 1. U Prijedlogu Zakona jasno definirati tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja, odnosno izmijeniti naziv Organizator u Odgovorni organizator putovanja 2. Da se produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Osigurati bespovratna sredstva svim putničkim agencijama s padom prometa većim od 60% po razredima: pad prometa između 60% i 70%, pad prometa između 70% i 80%, pad prometa između 80% i 90% te pad prometa veći od 90% 4. Osigurati sredstva za pokrivanje fiksnih troškova prema navedenim razredima pada prometa (pod točkom 4.) 5. Osigurati lakše dobivanje Covid -19 kredita za obrtna sredstva od HBOR-a i HAMAG-a za firme koje su imale uvijete/bonitet za iste do 31.12.2019. te kojima će država biti jamac, uz poček otplate do 2 godine i uz minimalne kamate 6. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn minimalno do kraja 2021. godine odnosno do normalizacije putovanja S poštovanjem, Biljana Budin, Turistička agencija Koncept putovanja d.o.o. Nije prihvaćen Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog neusklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona, kojima se članak 38.a briše, nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Predmet ovoga Nacrta zakona nije mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
192 Kristina Kresović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U državi koja se, unatoč potencijalima kojima se rijetko koja zemlja u Europi može podičiti, susreće s masovnim egzodusom građana, te ogromnom nezaposlenošću, vlada i resorna ministarstva ignoriraju konstruktivne prijedloge struke, te donose odluke koje ugrožavaju egzistenciju djelatnika u turizmu, rijetke funkcionirajuće privredne grane, ali i omalovažavaju ulogu i značenje krilatice koju su sami osmislili: "Čovjek-ključ uspjeha u turizmu". Domaći čovjek koji sa ljubavlju i strašću prezentira svoj kraj je najbolji ambasador svoje zemlje, a strani državljani jednostavno ne mogu dočarati destinaciju na isti način. Osobno nisam a priori protiv omogućavanja strancima rad u našoj zemlji, članstvo u EU sa sobom nosi i oslobađanje tržišta rada, ali smatram da stranci moraju položiti odgovarajuće ispite i pokazati nivo znanja koji nadilazi informacije koje današnji moderni turist i sam može naći na Internetu. Turistički vodiči diljem Lijepe Naše polagali su iscrpne i skupe ispite za stjecanje licenci, svakodnevno se bore sa birokracijom i raznoraznim nametima, porezima i sl., ali se još uvijek trude u nastojanjima za ostvarivanjem svojih prava i opstojnosti, unatoč očiglednom ignoriranju od strane viših instanci. Bilo bi motivirajuće za mnoge građane nezadovoljne sustavom, kad bi inicijativa turističkih vodiča urodila plodom, da se pokaže demokracija na djelu, da se vidi da se glas naroda ipak čuje i uzima u obzir, a ne da i dalje imamo utisak da se konstruktivni prijedlozi struke ignoriraju, te se time stvara atmosfera letargije i mentaliteta "ne talasaj", što nas je kao zemlju i dovelo u trenutačnu, nezavidnu situaciju. Sve dok o sudbini hrvatskog naroda odlučuje podobni, a ne stručni kadar, neće biti toliko željenog i obećavanog napretka. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
193 Kristina Maškarin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja objavljenog ovdje pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja po vama propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o medjusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, izmedju ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, a netko od kolega je u komentarima ispravno primjetio da se radi o pogodovanju stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema medjudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vodjenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilatteralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti tur.vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvaklifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zdnje dvije godine) jer ih ne vide i neznaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a bome ni punjenju proračuna. Ispada da sve nabrojeno baš i nije tako važno kad se od svega tako lako odriče. U "all inclusive" resortima u vlasništvu stranih korporacija imate ćete tako 0 učinak na gospodarstvo RH, na zapošljavanje, na održivost i autohtonost destinacije, a turizam bi se mogao od pokretača i lokomotive hr gospodarstva, metastazirati, pa će još ispasti da subvencioniramo strane multinacionalke ( što se zapravo u ovoj pandemiji već i dogodilo!! ). Tragikomično. Ne radi se ovdje o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakov zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste Eu nisu unisoni. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno izmedju ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Usporedba; povremeno krivo parkiram u nekoj stranoj državi, pa ne moram plaćati kaznu jer sam tamo gle čuda: samo privremeno! To vi ovdje uvodite u zakon?! Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zaopravo neodgovorno. Unazad nekoliko godina pokrenut projekt Turizam365 je jedan od vrhunskih promašaja u praksi (osim na papiru naravno), a sad još u ovim posebnim okolnostima i pandemije i potresa, dodatno se srozava struka i cijela gospodarska grana. Zato bi bilo dobro da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima, kako je opet netko od kolega ispravno primjetio; za sitne novce, judine škude. Domaće agencije nemaju te privilegije koje se ovakvim zakonom ovdje otvaraju i omogućuju stranim tour operaterima i to preko grbače nas hrvatskih turističkih vodiča. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu ponizujete sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Urušavate nakon ovog i onu toliko omiljenu parolu da je ČOVJEK KLJUČ USPJEHA U TURIZMU. Pa ako mislite daje to strani vodič, najbolje da svi stvarno iselimo. Zato podržavam reakciju ZDTV-a i sve što su do sada s pravom iskomentirali kolege. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje b2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Kristina Maškarin, vodič, predsjednica UTV Rab Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.“
194 Ksenija Škorić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, nastavnica sam stručnih predmeta u sektoru Turizam i ugostiteljstvo. U potpunosti podržavam prijedloge koje iznosi struka, društva i pojedinačni turistički vodiči. Dodala bih samo još da se puno novih većih prava omogućuje stranim državljanima, dok se, s druge strane, od pojedinih budućih turističkih vodiča traži da polože i, naravno, plate ispit za nešto što su tijekom školovanja u puno širem opsegu usvojili. Radi se o hotelijersko turističkim tehničarima koji veliku većinu sadržaja općeg dijela ispita imaju usvojenu u puno većoj satnici tijekom četverogodišnjeg školovanja, nego što se traži na ispitu za turističkog vodiča. Predlažem da se tim osobama omogući smanjenje opsega općeg dijela ispita. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
195 Lara Kajmak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Netom nakon otvaranja e-savjetovanja na ovu, istu "goruću" temu O izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, na koju je struka naše krovne udruge dala niz kvalitetnih prijedloga, primjedbi i to iz prakse, te na što su utrošili i vremena i truda (ne tako davno), upitala sam se i jednostavno mi nije jasno kako smo opet na početku? Naime, stekla sam dojam da ili niste čitali ili ste čitali ali bez razumijevanja. Onda se pitam tko je ovdje Ponavljač? Ovakva diskriminacija, jednog od najljepših poziva na svijetu, vodi ka, uz dužnu ispriku kolegicama i kolegama, legalizaciji prostitucije, a to svakako nisu hrvatske vrijednosti niti mentalitet. Za početak i kraj, trebate shvatiti značenje pojma LOKALNI VODIČ i biti u stanju razlikovati ga od turističkog pratitelja. Svatko od nas može steći licencu za 20 Županija i Grad Zagreb, ali će samo u jednoj biti baš ono što lokalni vodič jest! Neoprostivo je priznati strancima njihove kvalifikacije, kojima će steći pravo vođenja na prostoru čitave Republike Hrvatske, osim na zaštićenim lokalitetima (čiji ste broj također toliko smanjili, kao da se sramite onoga što smo, tko smo i kakvo nacionalno blago i bogatstvo imamo), a bez znanja hrvatskog jezika (minimalno nivoa B2) i stručne edukacije u trajanju od 600 sati, kao i puno više terenske nastave i praktičnog dijela, baš kako su to učinili Portugal i Grčka! Reciprocitet. Zvoni li vam ili makar zvuči poznato ovaj termin?! Tko će kontrolirati te "vodiče" kad ionako nedostaje turističih inspektora?! Jeste li nas zaštitili po tom pitanju? Ne smatrate li da ćete smanjiti kvalitet usluge krajnjem potrošaču, te da ga nikad više nećete moći ni kontrolirati? Svim zemljama članicama EU je ostavljena autonomija u edukaciji vodiča i gospodo draga izvolite se izboriti za svih 5500 koliko nas ima ili jednostavno prepustite svoja mjesta onima koji će znati. Lara Kajmak Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
196 Larisa Močibob PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U potpunosti podržavam stav naše krovne udruge Zajednice turističkih vodiča. Ovaj zakon donosi besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga Zakona, već općeniti komentar.
197 Lea Božanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, kao licencirani turistički vodič sažem se sa većinom kolega i dijelim frustracije oko prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu. U potpunosti podržavam i potpisujem sve rečeno sa strane „Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske“ te prilažem još jednom naš stav: Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e- savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oniuplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
198 Livio Karavanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Anka Vanjak 12.01.2021 17:29 0 0 Da li ste se konzultirali s turističkim vodičima kad ste donosili ovaj prijedlog o izmjenama odredbi da se stručni dio ispita više ne polaže po županijama kao do sad? Ako su turistički vodiči protiv izmjene tih odredbi, zašto se to silom nameće? Turističkih vodiča u Hrvatskoj ima oko 5 500, a koliko je njihovo značenje u turizmu to je nemjerljivo. Nadam se da ćete i Vi uvidjeti koliko smo važni i poštovati naš rad i zanimanje. Savjetovati se s nama u donošenju odluka. Dosadašnjim polaganjem posebnog dijela ispita po županijama zadržala se kvaliteta obrazovanja turističkih vodiča, koji su polagali teorijski i praktični dio na terenu za svaku županiju posebno. Mnogi vodiči položili su posebni dio ispita za više županija; uložili su svoj trud, vrijeme i novac. Tko će im to sad nadoknaditi!? Uz to, kako mislite održati kvalitetu obrazovanja, kako će se s jednim ispitom teorijski i terenski obići lokaliteti u cijeloj Hrvatskoj? To je nemoguće. Nove izmjene trebale bi donijeti promjenu na bolje, a ne na gore. Ovakvim izmjenama omogućili biste pojednostavljeno polaganje ispita za turističke vodiče hrv. građanima i građanima EU čime bi došlo do masovne produkcije vodiča čime bi mnogi dosadašnji vodiči koji su naporno radili, učili i polagali za više županija bili ugroženi i bez obzira na svoje znanje gubili posao. Nažalost došlo bi do zatvaranja obrta i iseljavanja. silvija fosnjar 12.01.2021 14:51 1 0 Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 3 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
199 Loridana Knežević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani! Povodom izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu, kao netko tko 18 godina aktivno radi kao licencirani turistički vodič za njemački i engleski jezik, osjećam obavezu upozoriti na krivu percepciju javnosti o tome što rade lokalni turistički vodiči, o tome tko su naši turisti,te na nepovoljan položaj u koji će nas se dovesti ako se stranim turističkim vodičima zakonom omogući da postanu" lokalci". Turistički vodiči su u prvom redu ljudi koji govore strane jezike. To nam omogućuje komunikaciju sa milijunima stranaca koji svake godine posjećuju našu zemlju. Pokušajmo predočiti si profil gosta koji nakon što je više od 20 sati letio s druge strane svijeta da bi u našoj zemlji proveo tjedan dana, npr, u svakoj destinaciji IMA POTREBU posjetiti 2-3 crkve, 2-3 muzeja, arheološko nalazište...Tko su ti ljudi? Radi se, u najmanju ruku o turistima koji imaju naviku putovanja. Svaki dan imaju potrebu naučiti nešto novo a ponijeti će sa sobom sve ono lijepo što vide i čuju u Hrvatskoj. Sa takvim gostima rade turistički vodiči. Dakle, mi smo važan kotačić u segmentu koji se zove KULTURNI TURIZAM. Mi smo ljudi koji promoviraju hrvatsku kulturu, povijest, umjetnost,arheologiju, važne ličnosti i dostignuća iz naše povijesti. U konačnici,mi promoviramo hrvatsku hranu, navike i običaje. Prva gradska rasvjeta na svijetu nije se dogodila u Parizu. Najbolje sačuvana rimska palača na svijetu u kojoj se i danas živi nije u Londonu. Utemeljitelj daktiloskopije nije neki pametni stranac. Festa Sv. Vlahe nije tamo neka svečanost u Njemačkoj. Hrvatske su to znamenitosti, pamet i običaji. Hrvatski ljudi su ih stvarali stoljećima. Zato ne bi smjelo biti svejedno tko o njima govori i kakva je njegova naobrazba. Taj netko bi trebao imati specifična lokalna znanja. Ne bi se smjelo olako popuštati kriterije koje treba zadovoljiti netko tko će interpretirati hrvatsku baštinu. Stranci nisu problem. Mi ionako već godinama radimo sa stranim pratiteljima i vodičima. Neki od njih žive u Hrvatskoj, a neki su tu samo preko sezone. Nije upitna njihova naobrazba u matičnim zemljama, niti njihovo oduševljenje i ljubav prema Hrvatskoj. Neka rade, ali molim, prema istim kriterijima kao i mi!!! Problem je u činjenici da je Hrvatska premalena zemlja. Nema nas dovoljno ni za jedan veći europski grad. Zato smo PREMALENO EMITIVNO TRŽIŠTE. Usporediti ću nas s Njemačkom jer sam vodič za njemački jezik. Svake godine oko 55 miliona Njemaca krene na putovanje duže od 5 dana. Samo 2019. Hrvatsku je posjetilo oko 3 miliona Njemaca. Na putovanja troše otprilike 100 puta više nego Hrvati. Ajmo sada obrnuti statistiku... Koliko bi to Hrvata trebalo uplatiti organizirano putovanje u Njemačku, u hotelima s 4*, da moje kolege i ja u tzv. euroiskaznici prepoznamo svoju "veliku" priliku i odlučimo voditi Hrvate po njemačkim gradovima, muzejima, crkvama...??? Dajte, molim Vas! Nažalost, mi Hrvati kad idemo u Njemačku uglavnom tamo ostanemo raditi kao Gastarbeiteri. Navodim ovaj primjer da Vam pojasnim kako je UVJET PROPOCIONALNOSTI za nas nepošten iz jednostavnog razloga jer je većina našeg naroda ekonomski puno slabija od Nijemaca, ali i drugih Europljana. Kakav god zakon da se donese, potrebno je promisliti: KAKAV TURIZAM ŽELIMO? ŽELIMO LI KULTURNI TURIZAM? I pitanje svih pitanja...Gdje će svi ti turistički vodiči plaćati porez, zdravstveno, mirovinsko...? U kojoj zemlji će trošiti svoje plaće? Gdje ide novac? Srdačan pozdrav! Loridana Knežević, tur.vodič ( ŠKŽ, SDŽ, DNŽ) U Hvaru, 06.02.2021. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
200 LUKA LINČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, slažem se s kolegama i smatram da je prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu apsolutno neprihvatljiv. Podržavam i potpisujem očitovanje "Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske". Ako su Grčka i Cipar zaštitili svoju baštinu, povijest i svoje ljude, zašto ne napravimo i mi isto? Dopisom od 07.studenog 2020.godine izričito smo Vas molili da nas sa sadržajem konačnog teksta prijedloga Zakona izvijestite prije objavljivanja na e-savjetovanju kao člana radne skupine. Nažalost, ne samo da niste prihvatili nijedan prijedlog (pa ni onaj koji je dogovoren) već smo izrazito razočarani cjelokupnim postupkom. Obzirom kako se u predmetnom slučaju radi o opstanku cijele struke, i to u vremenu epidemije, koje je brojne vodiče primoralo da bježe iz zemlje kako bi osigurali nužnu egzistenciju , cjelokupni postupak je izazvao zgražanje kolega i pozive na prosvjede jer je zbog ovako provedenog postupka nestalo i ono malo povjerenja koje smo stekli u Ministarstvo turizma i sporta kako bi se što više izbjegle negativne posljedice pri donošenju budućih pravilnika vezanim uz popis zaštićenih lokaliteta i obrazovni kurikulum turističkih vodiča. Već smo isticali grčki primjer , pa ćemo Vam ponovno istaknuti prijedloge koje ste očito odbili bez ikakvog obrazloženja i korektne komunikacije: • članak 71, stavak 1. Zakona, prijedlog: regulirano obrazovanje na način da ga provode fakulteti, kao nekad , a obzirom smo svjedoci vulgarizacije obrazovanja turističkih vodiča • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / zahtjev: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. • Fragmentiranost ispita po županijama: zahtijevamo polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija ( za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba) .Fragmentiranost ispita bi se smanjila na najmanju moguću mjeru koja je u isto vrijeme logična, smislena i potrebna. 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: • Dubrovačko-neretvanska županija • Splitsko – dalmatinska županija • Šibensko – kninska županija • Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: • Istarska županija • Primorsko-goranska županija • Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: • Krapinsko-zagorska županija • Karlovačka županija • Međimurska županija • Varaždinska županija • Zagrebačka županija • Grad Zagreb 4. Panonska regija: • Sisačko-moslavačka županija • Bjelovarsko-bilogorska županija • Koprivničko-križevačka županija • Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija Jedini prijedlog koji je usvojen je načelo zaštite stečenih prava. No, ujedno je i paradoks. Regulacija prema državljanima neeuropskih zemalja: Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote te će veliki broj stranih državljana imati mogućnost boravka u Republici Hrvatskoj. Osobe koje pet godina borave na teritoriju Republike Hrvatske i ne moraju nužno biti zaposlene da bi stekle uvjete za dobivanje prebivališta. No, bez obzira na isto, za istaknuti je kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji derogira opći zakon , u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Cipra i Malte, koje uopće ne dozvoljavaju pristup edukaciji strancima koji dolaze iz neeuropskh zemalja osim ako nemaju grčko, odnosno ciparsko podrijetlo, odnosno Malta, koja uz obvezu prebivališta, ima i uvjet reciprociteta. To su zemlje koje smatramo onima koje štite i poštuju svoju baštinu i nacionalni interes. Vezano uz samu izmjenu zakona zahtijevamo konkretno: • članak 69. stavak 3. Zakona – zahtjev: pristup edukaciji regulirati i uvjetom hrvatskog podrijetla odnosno implementiranjem načela reciprociteta. Obzirom na nekomunikaciju i nekorektnost, obvezni smo se očitovati ponovno i putem e-savjetovanja na nekoliko važnih detalja kako slijedi: • uvjet proporcionalnosti: dostavili smo Vam ažurirani popis testa proporcionalnosti svih zemalja članica EU pisan 2016. godine od strane stručne službe , a vezano uz izvješće Republike Hrvatske Europskoj Komisiji o našoj profesiji ( izvješće napisano nepotpuno uz polupismenu razinu popratnog teksta) Iz predmetnog popisa odgovora svih država članica na test proporcionalnosti, vidljivo je kako je test proporcionalnosti za Republiku Hrvatsku nužno revidirati u skladu sa standardima i sintaksom engleskog poslovnog jezika i ispraviti pogrešno navedeno činjenično stanje. Nudili smo Vam i pomoć, međutim ništa nije ispravljeno niti su navedene prevladavajuće kategorije: javni interes, zaštita potrošača, zaštita kulturne, arheološke, povijesne i umjetničke baštine. Isticali smo i netočnost u navodima isključivo županijskih licenci jer Republika Hrvatska nacionalnu licencu već odavno ima u obliku tzv. općeg dijela i što nije isticano u obrani hrvatskog kulturnog identiteta i interpretacije hrvatske kulturne baštine. Uz sve navedeno, ponovno ističemo kako su druge zemlje bogate kulturne baštine radile sve što je moguće kako bi zaštitile svoje državljane pa je uz sve gore navedeno, Cipar primjerice tražio i odstupanje od direktive zbog tzv. osjetljivog pitanja. Poražavajuće je i razočaravajuće što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog Zakona doznali putem e savjetovanja, a obavijest dobili tek danas po objavi našeg očitovanja u medijima. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje dogovora i osnovnih uzusa komunikacije. Ovim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. Ako se predložene izmjene i dopune ugrade u Zakon o pružanju usluga u turizmu u nepromijenjenom obliku i kao takve stupe na snagu, hrvatska zakonodavna vlast bit će izravno odgovorna za propast nekoliko tisuća građana i tvrtki iz turističke struke. Predložene izmjene i dopune ne valjaju i njihovo uvođenje koštat će egzistencija, zdravlja i novca radnika i poslodavaca za koje se donose i na koje se odnose. Prije nešto manje od godinu dana izmijenili ste Zakon; dozvolili ste izdavanje vaučera za uplaćena i nerealizirana putovanja pod određenim uvjetima (prestanak pandemije + 180 dana odgode). To nije bilo idealno rješenje, daleko od toga, ali je u tome času bilo jedino moguće rješenje. I vi sada to ovim prijedlogom izmjena poništavate?! Zašto ste uopće unosili takvu izmjenu ako se ona ne može održati (niti godinu dana)? Ne dirajte u članak 38.a! Ne izbacujte ga jer ćete nam stvoriti nerješive probleme koji će itekako uzdrmati hrvatski turizam a neke sektore (npr. putničke agencije) će najvjerojatnije uništiti. Ako već to namjeravate provesti, onda barem budite svjesni da su rješenja postojala, da smo vam ih predlagali. Ovo su naši prijedlozi: 1. Ministarstvo turizma i sporta produžuje rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, i to isključivo pod uvjetom da se proglasi kraj pandemije i krenu putovanja. 2. Produžuje se rok do kada vrijede izdani vaučeri putnicima na 31.12.2022. 3. Za turističke agencije osigurati bespovratna sredstva (ne kredite!) za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima – što je veći pad, to je veći postotak iznosa nadoknade. 4. Produženje potpora po mjeri ORM za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn do kraja 2021. godine, tj. dokle god se ne proglasi kraj pandemije. 5. S osiguravajućim kućama mora se redefinirati sve što se tiče/odnosi na jamčevinu. Ako osiguravajuće kuće ne žele više osiguravati turističke agencije, onda je potrebno neko drugo rješenje. Mislite na nas - dobro obrazovane hrvatske građane koji i dalje žele biti ambasadori Lijepe naše, prezentirajući našu povijest, kulturu i običaje, radeći i plaćajući porez u zajedničkoj nam domovini. S poštovanjem, Luka Linčić, turistički djelatnik Djelomično prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište. Stranac u Republici Hrvatskoj može prijaviti prebivalište samo ako mu je odobreno dugotrajno boravište ili stalni boravak, što znači da u Republici Hrvatskoj mora legalno boraviti barem pet godina. Slijedom navedenog, uvjet polaganja stručnog ispita i boravak u Republici Hrvatskoj u periodu od pet godina, smatramo dovoljnima da bi se državljaninu treće države omogućilo pružanje usluga, te ne smatramo da se time znatno otvara tržište državljanima trećih država. Dodatno napominjemo da je intencija zakonodavca pri propisivanju odredbe članka 69. stavka 3. bila da se polaganje stručnog ispita dopusti državljanima zemalja Dalekog istoka koji žive u Hrvatskoj, a imaju znanja jezika (kineski, korejski, japanski) za kojima postoji na tržištu manjak. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 180 dana od 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
201 Lumani PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani; Koristim priliku referirati se na postojeći prijedlog „liberalizacije „ usluge turističkog vodiča. Prije svega želim istaknuti ignoriranje temeljnog načela kojim se vodi svaki ili barem velika većina kolega vodiča na prostoru RH a to je promicanje kulturne baštine i tradicije i temeljnih vrijednosti RH. Zato mi nije zaista jasno kako stranac koji ne živi na području RH i boravi turistički u ovoj zemlji može na pravi način promicati gore navedeno. Koje su to reference za nekoga koji ne posjeduje osnovna znanja niti poznaje jezik, kulturu i običaje ove zemlje. Liberalizacija usluga nije de facto dopuštanje da se bilo tko, tko želi može baviti navedenom uslugom, nego je uklanjanje određenih zapreka pri ishodovanju određenih odobrenja dozvola i slično, liberalizacija je stvar ekonomskog pristupa neke zemlje. Izvršna vlast jedne zemlje ima obvezu brinuti se o svim svojim građanima i osigurati im okvir u kojem mogu ostvariti svoje prihode. Nažalost ovdje se vidi da trenutna izvršna vlast nema tu obvezu, jer očigledna smatra da se ne trebaju voditi načelima odgovornosti prema građanima koji su ih izabrali i koje predstavljaju, nego nekim drugim interesima, koji često nisu povezani s ničim konkretnim nego radi se o klasičnom obliku neznanja umotanog u dnevno političke fraze svojstvene ovom djelu Europe gdje se tajanstvenost i netransparentnost idu ruku pod ruku jer oduvijek bilo tako , „ jer eto može se taj NETKO naljutiti„ Servilnost ispred interesa građana, svojih građana koje predstavljaju, od čijih poreza žive ti isti koji lobiraju i rade na ovom i sličnim zakonima. Te iste građane se stavlja u drugi treći ili četvrti red jer im se posredno ukida pravo na rad, obezvrjeđuje se licenca koja se platila, što ćemo sada tražiti novce natrag, jer su licence plaćene, obezvrjeđuju se mjeseci i godine truda, poništava se sve ono vrijeme koje je čovjek uložio u sebe i školovanje sebe. Na jedan bezobziran način se decimira jedna profesija. Indolentnost na djelu se očituje u činjenici o nepoznavanju stvarnih podatka, pričamo o broju, koliko je turističkih vodiča aktivno i licencirano na području RH. Tih 5000 + licenciranih vodiča je i okvirna brojka malih obrta jer većina vodiča je ujedno i vlasnik obrta, ti obrtnici, plaćaju davanja RH, iz tih davanja se i između ostalog financiraju vaše plaće. Ili uvaženi ministri, tajnici i ostali uključeni u ovaj proces „liberalizacije „ primaju plaću sa drugog mjesta. Očigledno i tu vlada neznanje, kao što vlada u baratanju polu informacijama. Koristiti se poluinformacijama ima puno lošiji efekt, nego ne imati informaciju. Uvažene dame i gospodo u ministarstvu, mi ovdje možemo pisati i elaborirati, vas to uglavnom ne interesira, jer na nekom od treninga koji ste pohađali neki psiholog Vas je pokušao naučiti da ovakve stvari ne čitate ili da ne dopiru do vas, barem djela onih koji imaju izraženu emocionalnu inteligenciju, za neke ovo neće nikada niti doprijeti jer jednostavno nema interesa i volje. Oni slijede ovu tajanstvenu i netransparentnu agendu sa sredine ovog teksta i sve drugo je manje bitno. Jednog dana kada sve ovo bude gotovo i vaše besmislene inicijative i nedostatak odgovornosti prema svojim sugrađanima napravi od ove zemlje play ground za tamo neke interese, u nekoj od grupa turista, koja će prolaziti prostorom RH , jedan će znatiželjni gost pitati svog vodiča, što je to autohtono hrvatsko ,na žalost ostati će uskraćen za odgovor, jer u knjizi koju će na krilu imati vodič koji dolazi iz jedne od stranih zemalja na žalost to ne piše. Piše samo glavni grad i broj stanovnika….. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
202 Luxuria Tempus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ovo obrazloženje je nevjerojatno! Tko od njih traži da ukinu "fragmentarnost" posebnog dijela ispita?  Odakle im uopće ta terminologija? Sama logika presude EU Suda Pravde (koji je najrelevantinije tijelo u čitavoj priči) je upravo suprotna.  Za zaštićene lokacije je potrebna posebna kvalifikacija. Ne za sve zajedno jer onda ih se ne bi ni zaštićivalo.  Osim toga se radi i o nemogućoj zadaći (zamisli nekog tko bi polagao sve zaštićene lokacije u Italiji, to bi bilo nemoguće i najvećim renesansnim genijima :)). Uz to, ukoliko bi nacionalna kvalifikacija uključivala sve zaštitne lokacije one bi samim tim bile ukinute. Nacionalna licenca nije nikakva zaštita prema vani niti će to više ikada biti (obzirom na automatsko priznavanje njene ekvipolencije) pa bi samim time zaštićene lokacije bile prešutno eliminirane. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
203 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Budući se na, relativno malom, teritoriju Republike Hrvatske prepliću velike zemljopisne različitosti, pa imamo: * 7 Nacionalnih parkova, *12 Parkova prirode, * 2 stroga rezervata, *77 posebnih rezervata, *2 Regionalna parka, * 79 Spomenika prirode, * 83 Značajnih krajobraza, * 27 Park šuma, *120 Spomenika parkovne arhitekture; te povijesnih događaja i činjenice uz bezbroj spomenika kulture i povijesne baštine: od drevnih spomenika iz paleolitika (Krapina) i kulture bakrenog doba (Vučedolska kultura) te brončanog doba ( Nezakcij) ; preko starogrčkih kolonija (Visa (Issa), Hvara (Pharos), i Korčule (Corcyra Nigra) i starorimskih spomenika i gradova (Poreč, Pula, Zadar, Solin, Split, Narona…..) do srednjevjekovne izgradnje (Sv. Donat , Sv. Jakov, Sv. Duje, Katedrala u Zagrebu, Trogiru, Crkva sv. Vlahe….), gradova utvrda (Karlovac, Zadar, Sl. Brod, Šibenik) i modernog doba te hrvatskih umjetnika; deset kulturno – povijesnih i prirodnih ljepota upisanih je u UNESCO-ov popis svjetske spomeničke baštine; Neopravdano je da se sa jednim posebnim ispitom koji obuhvaća jednu županiju (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstvo turizma 2499 /2008. ) priznaju stečeni uvjeti za pružanje usluga turističkog vodiča na cijelom području Republike Hrvatske. Smatram da teritorij Republike Hrvatske treba podijeliti u 5 cjelina – turističkih regija i sukladno tome Ministarstvo turizma, u suradnji sa u strukom na terenu) prilagoditi Pravilnik zaštićenih cjelina (lokaliteta) iz 2008. te napisati Pravilnik o školovanju turističkih vodiča u trajanju od najmanje 1 godine. Sukladno gore navedenom, turistički vodič iz druge države članice koji želi privremeno i povremeno pružati usluge, može iste pružati na zaštićenim cjelinama (lokalitetima) samo ako položi posebni dio stručnog ispita, a isti je prema Zakonu i provedbenom propisu organiziran po turističkim regijama, uz znanje hrvatskog jezika. Primljeno na znanje Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) propisa uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine.
204 Lydia Ćuk OBRAZLOŽENJE, Uz članak 21. Potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Obrazloženje uz nadopunjeni članak 21 po načelu ravnopravnosti, treba dopuniti PA GLASI: Uz članak 21. Ovim člankom uređuju se prava turističkih vodiča koji su položili stručni ispit za turističkog vodiča, a nisu ishodili rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča kao i turističkih vodiča koji su već ishodili rješenja o odobrenju ili rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča za pružanje usluga za područje Republike Hrvatske te za pružanje usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) u pojedinim županijama, PREMA NOVOM USTROJSTVU NA 5 TURISTIČKIH REGIJA. ili Obrazloženje uz nadopunjeni članak 21 po načelu ravnopravnosti, treba dopuniti PA GLASI: Uz članak 21. Ovim člankom uređuju se prava turističkih vodiča koji su položili stručni ispit za turističkog vodiča, a nisu ishodili rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča kao i turističkih vodiča koji su već ishodili rješenja o odobrenju ili rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča za pružanje usluga za područje Republike Hrvatske te za pružanje usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) U NAJMANJE 5 ŽUPANIJA. TURISTIČKI VODIČI KOJI SU POLOŽILI POSEBNI DIO STRUČNOG ISPITA ZA MANJE OD 5 ŽUPANIJA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstva turizma 2499 /2008.) DUŽNI SU POLAGATI RAZLIKU PREMA NOVOM PRAVILNIKU O ŠKOLOVANJU KOJE ĆE DONJETI MINISTARSTVO TURIZMA. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
205 Lydia Ćuk OBRAZLOŽENJE, Uz članak 9. Uz članak 9. Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
206 Lydia Ćuk OBRAZLOŽENJE, Uz članak 6., 7. i 8. Uz članak 6., 7. i 8. Potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Na način polaganja po regijama, kao što je navedeno u obrazloženju kod čl.6. ipak će se donekle uspostaviti načelo ravnopravnosti. Ovim člancima predviđa se mogućnost organizacije posebnog dijela stručnog ispita za turističke vodiče na način da se ukine fragmentarnost posebnog dijela ispita odnosno ukidanje potrebe polaganja posebnog dijela stručnog ispita po županijama a uvodi se polagane posebnog dijela stručnog ispita po turističkim regijama. Prihvaćanjem navedenih izmjena, smanjili bi broj ispita (posebni dio ispita) sa sadašnjih 20 županija + grad Zagreb na prihvatljivijih pet. S time da se ovim prijedlogom ne predlaže promjena ustroja RH po županijama, već se termin regija koristi prvenstveno u sklopu polaganja ispita, gdje bi se polagao jedan ispit za veći broj županija, prema povijesnoj i geografskoj povezanosti. 1. Dalmatinska turistička regija (4): * Dubrovačko – neretvanska županija, *Splitsko – dalmatinska županija, *Šibensko – kninska županija, *Zadarska županija; 2. Istarsko – primorsko – licka turistička regija (3): *Istarska županija, *Primorsko-goranska županija, *Ličko-senjska županija; 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5): *Krapinsk0 – zagorska županija, *Karlovačka županija, *Međimurska županija, *Varaždinska županija, *Zagrebačka županija, *Grad Zagreb; 4. Panonska turistička regija (4): *Sisačko – moslovačka županija, *Bjelovarsko – bilogorska županija, *Koprivničko – križevačka županija, *Virovitičko – podravska županija; 5. Slavonska turistička regija(4): * Vukovarsko – srijemska, *Osječko – baranjska županija, *Požeško – slavonska županija, *Brodsko – posavska županija. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči pružat će usluge sukladno ishođenom rješenju. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
207 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Članak 21. - dopuna, PA GLASI: (1) Osobe koje do stupanja na snagu propisa iz članka 71. stavka 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) polože opći dio stručnog ispita odnosno posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče za pojedine županije, zadržavaju sva prava stečena polaganjem ispita i nakon stupanja na snagu pravilnika iz članka 71. stavka 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20). Osobe koje polože opći dio stručnog ispita mogu ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča sukladno članku 73. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) za područje Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) TURISTIČKIH REGIJA, A OSOBE KOJE SU POLOŽILE NAJMANJE 1 POSEBNI DIO STRUČNOG ISPITA ZA ZAŠTIĆENE CJELINE (LOKALITETE) PO ŽUPANIJAMA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstvo turizma 2499 /2008. ) U ODREĐENOJ TURISTIČKOJ REGIJI, MOGU PRUŽATI USLUGE I NA ILI U ZAŠTIĆENOJ CJELINI (LOKALITETIMA), PRIPADAJUĆE TURISTIČKE REGIJE. (2) Osobe koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona ishodile rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča sukladno odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) za opći dio ispita mogu nastaviti obavljati usluge turističkog vodiča sukladno tom rješenju za područje Republike Hrvatske osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) TURISTIČKIH REGIJA, A OSOBE KOJE IMAJU I POLOŽENI NAJMANJE 1 POSEBNI DIO STRUČNOG ISPITA ZA ZAŠTIĆENE CJELINE (LOKALITETE) PO ŽUPANIJAMA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstvo turizma 2499 /2008. ) MOGU PRUŽATI USLUGE I NA ILI U ZAŠTIĆENOJ CJELINI (LOKALITETIMA) U PRIPADAJUĆOJ REGIJI. ili DOPUNA PA GLASI: Članak 21. (1) Osobe koje do stupanja na snagu propisa iz članka 71. stavka 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) polože opći dio stručnog ispita odnosno posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče za pojedine županije, zadržavaju sva prava stečena polaganjem ispita i nakon stupanja na snagu pravilnika iz članka 71. stavka 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20). Osobe koje polože opći dio stručnog ispita mogu ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča sukladno članku 73. Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) za područje Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), A OSOBE KOJE SU POLOŽILE UKUPNO NAJMANJE 5 POSEBNIH DJELA STRUČNOG ISPITA ZA ZAŠTIŽENE CJELINE (LOKALITETE) PO ŽUPANIJAMA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstvo turizma 2499 /2008.) MOGU PRUŽATI USLUGE I NA ILI U ZAŠTIĆENIM CJELINAMA (LOKALITETIMA) U REPUBLICI HRVATSKOJ. (2) Osobe koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona ishodile rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča sukladno odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17, 25/19, 98/19 i 42/20) za opći dio ispita mogu nastaviti obavljati usluge turističkog vodiča sukladno tom rješenju za područje Republike Hrvatske osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), a oni koji imaju položen i posebni dio stručnog ispita ZA NAJMANJE 5 ZAŠTIĆENIH CJELINA (LOKALITETA) PO ŽUPANIJAMA (važeći Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama Ministarstva turizma 2499 /2008.) MOGU PRUŽATI USLUGE I NA ILI ZAŠTIĆENIM CJELINAMA (LOKALITETIMA) U REPUBLICI HRVATSKOJ. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
208 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča TREBA DODATI NA ČIJI ZAHTJEV – PA GLASI: Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se NA ZAHTJEV TURISTIČKOG VODIČA, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
209 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po turističkim regijama. Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
210 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Članak 7. U članku 71.stavku 4. riječi: “po županijama” zamjenjuju se riječima: “po turističkim regijama” Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
211 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. U članku 70.stavku 2. riječi: “po županijama” zamjenjuju se riječima: “po turističkim regijama” U stavku 4. riječi: “po županijama” zamjenjuju se riječima: “po turističkim regijama” Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
212 Ljerka Mikić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Hrvatska, zemlja po mjeri čovjeka, turistički biser koji obiluje kulturnim spomenicima i ima bogatu povijest. Nažalost, ovo je samo još jedna dvolična i nadasve ponižavajuća i uvredljiva tvrdnja za nas turističke vodiče, ljude koji bi baš tu bogatu povijest trebali predstavljati našim posjetiteljima. Novim zakonom bi se nas, kao turističke vodiče koji s ljubavlju rade ovaj posao i našu zemlju predstavljaju stranim posjetiteljima, koji se konstantno educiraju, koji uredno plaćaju nemale poreze i raznorazne fiskalne namete, dovelo do ponižavajućeg i degradirajućeg položaja kad govorimo o pravu na rad i zarađivanje za život. Iz osobnog iskustva sa azijskim "vodičima" mogu samo probati dočarati stupanj moje uvrijeđenosti i osjećaja poniženja kad me Kinez prozvao za to jer sam u pulskoj Areni rekla da je ta veličanstvena građevina sagrađena kamenom iz okolice Pule, tj. iz Istre. On je tvrdio da je kamen dovezen iz GRČKE i isto to nakon moje priče protumačio svojoj grupi (preveli su mi gosti koji su govorili engleski i koji su ostali zbunjeni korekcijom naše povijesti koju im je prezentirao njihov vodič). Drugi primjer iz mojeg osobnog iskustva (također izuzetno ponižavajućeg i frustrirajućeg) je Koreanka, pratiteljica koja je tada bila prvi put u Hrvatskoj, pa tako i u Puli, mojem rodnom gradu u kojem kao vodič radim više od 20 godina. Dotična mi je rekla neka joj vjerujem da ona bolje zna najkraći put od Arene do Slavoluka Sergijevaca i povela grupu skroz drugim putem, prateći GPS. Ovo je naša budućnost ukoliko doista bude došlo do prihvaćanja predloženog zakona. Ne treba niti napominjati netočne navode kako u RH postoji i radi svega 340 vodiča (ima nas preko 5000), a time i nametanje zaključka kako novi zakon neće imati nikakvog utjecaja na ekonomski položaj tih vodiča i njihovih obitelji, jer eto, samo ih je 340. Ovim otvaranjem svoje duše izražavam duboku razočaranost i osjećaj poniženja koje sam prijedlog ovog zakona budi u meni, a ne usudim se niti pomisliti što bi bilo da ovakav sramotan zakon doista i postane punovaljan. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
213 M travel d. o. o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ako se predložene izmjene i dopune ugrade u Zakon o pružanju usluga u turizmu u nepromijenjenom obliku i kao takve stupe na snagu, hrvatska zakonodavna vlast bit će izravno odgovorna za propast nekoliko tisuća građana i tvrtki iz turističke struke. Predložene izmjene i dopune ne valjaju i njihovo uvođenje koštat će egzistencija, zdravlja i novca radnika i poslodavaca za koje se donose i na koje se odnose. Prije nešto manje od godinu dana izmijenili ste Zakon; dozvolili ste izdavanje vaučera za uplaćena i nerealizirana putovanja pod određenim uvjetima (prestanak pandemije + 180 dana odgode). To nije bilo idealno rješenje, daleko od toga, ali je u tome času bilo jedino moguće rješenje. I vi sada to ovim prijedlogom izmjena poništavate?! Zašto ste uopće unosili takvu izmjenu ako se ona ne može održati (niti godinu dana)? Ne dirajte u članak 38.a! Ne izbacujte ga jer ćete nam stvoriti nerješive probleme koji će itekako uzdrmati hrvatski turizam a neke sektore (npr. putničke agencije) će najvjerojatnije uništiti. Ako već to namjeravate provesti, onda barem budite svjesni da su rješenja postojala, da smo vam ih predlagali. Ovo su naši prijedlozi: 1. Ministarstvo turizma i sporta produžuje rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, i to isključivo pod uvjetom da se proglasi kraj pandemije i krenu putovanja. 2. Produžuje se rok do kada vrijede izdani vaučeri putnicima na 31.12.2022. 3. Za turističke agencije osigurati bespovratna sredstva (ne kredite!) za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima – što je veći pad, to je veći postotak iznosa nadoknade. 4. Produženje potpora po mjeri ORM za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn do kraja 2021. godine, tj. dokle god se ne proglasi kraj pandemije. 5. S osiguravajućim kućama mora se redefinirati sve što se tiče/odnosi na jamčevinu. Ako osiguravajuće kuće ne žele više osiguravati turističke agencije, onda je potrebno neko drugo rješenje. Boško Mišković Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
214 Mag Tours d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ivana Šišara. MagTours U turizmu sam od kada znam za sebe. Počela sam kao turistički vodič a zadnjih 17 godina radim u turističkoj agenciji i zaista je žalosno sve ovo što čitam. Toliko degradacije i ponižavanja s novim zakonom da je to sramotno. Vodiči su ti koji nas promoviraju, nijedna agencija neće prodati svoj proizvod bez dobrog vodiča. Svaka naša tura ovisi upravo o vodiču koji je tu da interpretira lokalno i autohtono. Prije 20 godina sam bila pratitelj na putovanjima Hrvata po Italiji i svugdje gdje smo stali smo imali licencirane talijanske vodiče, dakle prije 20 godina a Vi bi sad dozvolili da naši vodiči sjede kući i da im neki stranac intepretira kako je to kod nas živjeti, da priča našu povijest. Sve države članice EU štite svoje građane a na ovaj način ne samo da nas degradirate već ljude tjerate iz države. I dalje ne mogu vjerovati da se ovo sve događa i da i dalje prodajemo sve naše nekom drugom umjesto da se zaštitimo i zauzmemo za sebe. Sramotno zaista sramotno. Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
215 Maja Vidović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Molim potvrdu zaključka da u ovom slučaju raniji lokalni vodič za npr. Zagreb priznavanjem zatečenog stanja postaje vodič i na lokalitetima na području cijele Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
216 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. st.1- izmijeniti dio koji se odnosi na ishođenje rješenja za zaštićene cjeline-lokalitete u RH na način da se rješenje ishodi kao u prijedlogu u članku 6. – zaštićene cjeline (lokalitete po turističkim regijama. stavak 2- izmijeniti na način da se kod postojećih turističkih vodiča koji imaju položenu najmanje jednu županiju unutar predložene turističke regije, rješenje priznaje za čitavu turističku regiju kao što je predloženo u članku 6.OBRAZLOŽENJE: potpuno je nepravedno vodičima sa jednom položenom županijom automatizmom priznati područje čitave RH, a time ujedno i oduzeti dio poslova lokalnim vodičima. Postoji značajan dio vodiča koji su uložili velika financijska sredstva, trud i vrijeme za polaganje više, odnosno čak i svih županija, te ne mogu biti u istom položaju kao oni koji su položili samo jednu županiju. Na način polaganja po regijama, kao što je navedeno u obrazloženju kod čl.6. ipak će se donekle uspostaviti načelo ravnopravnosti i među domaćim vodičima. Djelomično prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
217 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
218 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Članak 74.st.2. riječi „po županijama“ zamjenjuju se riječima „po turističkim regijama“. Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
219 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Sukladno navedenom u čl.71.st.(4) riječi „po županijama zamjenjuju se riječima „po turističkim regijama. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
220 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
221 Maremonti Istra d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, U cijelosti se slažemo sa stavom kolega iz putničkih agencija te podržavamo kolege turističke vodiče. Smatramo prijedlog Zakona neprihvatljivim prema članku 38a. Nastavno na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu protivimo se svakoj izmjeni koja bi išla na štetu putničkih agencija ukidanjem vouchera i naglim odlukama o povratu uplaćenih akontacija za putovanja koja su trebala biti realizirana u 2020. godini. Putničke agencije su, ne svojom voljom, već uvjetima koji su nastali pod utjecajem više sile tj. Objavom pandemije koronavirusa Covid-19 bili prvo prisiljene zatvoriti svoja vrata u razdoblju od 19.3.-27.4.2020., a nakon toga suočiti se s posljedicama odgođenih putovanja i svojim klijentima objasniti okolnosti koje su nastupile prestankom rada. Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. omogućeno je izdavanje vouchera za neostvarena putovanja i odlučeno o povratu uplaćenih aranžmana u roku od 6 mjeseci plus 14 dana nakon prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom. Nažalost, situacija se nije bitno promijenila od tog vremena, a uvjeti rada i poslovanja agencija postali su nepodnošljivi. Usprkos državnim potporama za očuvanje radnih mjesta, svi ostali fiksni troškovi poslovanja (najam prostora, porezi, članarine TZ i HGK, knjigovodstvene usluge, struja, voda, odvoz smjeća, bankovne naknade za održavanje računa…) ostali su nepromijenjeni. U međuvremenu, uplaćene akontacije ostale su na računima partnerskih tvrtki uz objašnjenje da nije moguć povrat već odgoda termina što je dodatno onemogućilo planiranje povrata barem dijela uplaćenih putovanja. S obzirom na trenutnu situaciju s pandemijom i neizvjesnost u pogledu skorog otvaranja granica i mogućnosti putovanja, te psihološke efekte koje je pandemija ostavila na potencijalne putnike ne vidimo nikakvu vjerojatnost u ponovno pokretanje poslovanja u skorom vremenu. Shodno tome smatramo da se u slučaju donošenja zakona o ukidanju vouchera i obavezi vraćanja uplaćenih iznosa onima koji se za to opredijele potrebno odrediti “grace period“ od najmanje godinu dana koji će agencijama omogućiti povrat iz nove akumulacije do koje bi trebalo doći, nadamo se, s eventualnim ukidanjem mjera vezanim na pandemiju. Svako drugačije rješenje dovest će do stečaja većine subjekata u ovoj djelatnosti što u konačnici neće doprinijeti rješavanju trenutne situacije i otvorenih dugovanja prema klijentima. Samim time će i godine ulaganja tvrtke ali i sredstava iz raznih projekata biti izgubljena i sav trud bačen u vjetar. Država ovakvim zakonom sustavno uništava sve turističke agencije. S poštovanjem, Maremonti Istra d.o.o. Zadarska 2, 52100 Pula Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača.
222 Mariam Abdelghani PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, apsolutno se ne slažem s ovim Prijedlogom zakona. Turistički sam vodič više od 15 godina, ali sam i turistički pratitelj van Hrvatske. Dva slična ali i vrlo različita zanimanja. Kao turistički vodič u Hrvatskoj (imam položene ispite za šest županija) ja sam predstavnica/ambasadorica svoje zemlje. Kao pratiteljica putovanja van Hrvatske više se bavim izvedbom programa. I uvijek, ali baš uvijek, na destinacijama izvan Hrvatske imamo lokalnog vodiča. Jer samo lokalni vodič može prenijeti "to nešto" - doživljaj! Zadovoljan turist je onaj turist koji je doživio destinaciju! Nama vodičima u Hrvatskoj su jasne EU regulative, pa bar mi moramo biti široko obrazovani, moramo se informirati na dnevnoj bazi. Mi se ne bojimo konkurencije. Ali želimo kvalitetnu konkurenciju. Ravnopravnu nama. Vi, naše Ministarstvo, vi ste naš partner, zastupnik. Apeliram osobno, kao i moje kolege vodiči ali i ostali čimbenici turizma, da nas saslušate, uvažite naše mišljenje "s terena". Za nas ovo nije samo zanimanje, ovo je poziv, ovo je strast. Nije zanemariv ni naš udio u gospodarstvu. Imamo firme, d.o.o., j.d.o.o., obrte (sezonske, paušalne, cjelogodišnje), mali smo ali pošteno i ravnopravno sudjelujemo u hrvatskom gospodarstvu. Zato i zahtijevamo pošten i ravnopravan odnos prema nama. Nemojte nas iznevjeriti, odbaciti. Uvažite naše mišljenje! Mariam Abdelghani Turistčki vodič za IŽ, PGŽ, LSŽ, GZŽ, ZGŽ, OBŽ Primljeno na znanje Nije konkretna primjedba na Nacrt prijedloga zakona, već općeniti komentar.
223 Marija Volf Puž PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovaj prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu logični je nastavak ignoriranja i omalovažavanja struke od strane našeg Ministarstva i ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac. Iako bi se na prvi pogled moglo činiti da je ovakav prijedlog rezultat neznanja, istina je zapravo da je on rezultat teškog nemara i nezainteresiranosti za turističke djelatnike i zaštitu kulturne baštine RH. Sama činjenica da nam ministrica ne dolazi iz sektora turizma čiji je udio prihoda 19,8% BDP-a je dosta zabrinjavajuća sama po sebi, ali još nas više zabrinjava činjenica da je dotična, zajedno sa svojom suradnicom Monikom Udovičić, prvo pozvala turističke vodiče u radnu skupinu za izradu zakona, a zatim se potpuno oglušila na sve njihove savjete i prijedloge. Toliko o važnosti i mišljenju struke. Stoga u potpunosti podržavam očitovanje Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske koja radi na očuvanju digniteta turističkih vodiča, ali i na očuvanju što većeg broja zaštićenih kulturno - povijesnih lokaliteta. Već šest godina želite progurati nacionalne licence i smanjiti broj zaštićenih lokaliteta, a ne želite i adekvatno prilagoditi edukaciju. Pravilnike o edukaciji i lokalitetima niste donijeli u roku, pravilnik koji ste prošlog ljeta za cjeline predložili bio je nekompetentno napisan, srećom, nije usvojen. Neke EU PREPORUKE želite striktno primijeniti, a druge ignorirate. Test proporcionalnosti koji ste ispunili prije nekoliko godina treba pod hitno ispraviti; trenutno izgleda kao da ga je pisala osoba koja je jedva završila osnovnu školu - način pristupa ispunjavanja testu proporcionalnosti govori o krajnje neozbiljnom odnosu prema svim osobama koje obavljaju posao turističkog vodiča te izravno pune državni proračun. Jedna od posljedica je i činjenica da nas upravo zbog tog testa Austrija nije stavila na popis reguliranih država. Ovo ponašanje resornog ministarstva pokazuje nekompetentnost, povlađivanje EU te nemogućnost zaštite nacionalnih interesa pod pritiskom lobista velikih turoperatora. Ne želimo nacionalne licence za taj poseban dio želimo pet regija, geografski i povijesno povezane cjeline na kojima praktično i radimo. Ove važne izmjene trebaju ući u zakon, a ne u pravilnik koji se bilo kada vrlo lako može izmijeniti. Nipošto nismo protiv dolaska vodiča iz drugih zemalja, naprotiv, i među našim članovima su vodiči iz drugih država, ali naglašavamo da su i oni POLOŽILI ISPIT u Hrvatskoj te jako dobro govore hrvatski jezik. Dakle, tražimo da stranci polažu ispite koje smo i mi položili i educiraju se na našim institucijama, a edukacije se trebaju uskladiti s EU-normom (veća satnica, praktične vježbe na terenu i time kvalitetnija usluga, u nekim EU-državama je za naš posao potreban studij od dvije godine). Želimo da se definira znanje jezika na razini B2, a ne u dostatnoj mjeri, kako sada stoji. Lokaliteti Lokalitete treba definirati uzevši u obzir naše specifične povijesne okolnosti, mi ustrajemo na zaštiti kulturnih cjelina u što većem obimu za razliku od Ministarstva kulture koje ima svog člana u radnoj skupini, ali ne ustraje u istom, već slijepo slijedi preporuke. Za primjer treba uzeti države koje su postupile na način zaštite svoje baštine (Cipar, Grčka, Malta); trebamo bezuvjetno podržati Italiju, Francusku i Mađarsku koje se također bore s pritiscima iz EU); ne smijemo se voditi primjerima poput Češke koja sad ima strašne probleme i štetne posljedice. Za kraj - ono što nas zaista smeta jest činjenica da nemamo dovoljno inspekcijskog nadzora: država bi osim izrade i propisivanja zakona i raznih pravilnika trebala voditi računa o tome da se ti zakoni adekvatno i provode. Zalažemo se za sve ovo uzimajući u obzir različite pravilnike i druge zakone, npr., Zakon o radu, Zakon o zaštiti potrošača te općenito smatramo da se naša kulturna baština kao i naša struka trebaju bolje zaštiti. Djelomično prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim izmjenama Zakona se ne implemantiraju nikakve preporuke koje nisu obvezujuće, već se usklađuje s Direktivama. Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.). Vezano uz test proporcionalnosti iz 2016. godine napominjemo da Ministarstvo turizma i sporta svake godine ažurira podatke o reguliranim profesijama te ih dostavlja Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao nadležnom tijelu za pitanja reguliranih profesija u svrhu popunjavanja Europske baze podataka reguliranih profesija. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine, a prijedlogom Zakona bit će definiran popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) kao cjelina umjetničke, povijesne i kulturne baštine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Prema Direktivi 2005/36/EZ podnošenjem prijave pružatelj usluge iz druge države članice dobiva pravo pristupa uslužnoj djelatnosti na cijelom državnom području dotične države članice. Obveza polaganja 21 posebnog ispita za svaku županiju kako bi se djelatnost turističkog vodiča mogla obavljati na cijelom području države članice predstavlja teritorijalno ograničenje za pružatelje usluga, a što je i razlog nepriznavanja kvalifikacija turističkog vodiča stečenog u Republici Hrvatskoj u drugim državama članicama. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatn