Izvješće o provedenom savjetovanju - Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | IV. OSTALE AKTIVNOSTI I OBVEZE, Članak 20. | U odnosu na čl.20. nacrta Protokola, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predlaže da se zbog fluktuacije zaposlenika/ca u nadležnim tijelima stručne edukacije provode redovito. | Primljeno na znanje | Planira se nastavak kontinuiranog provođenja stručnih edukacija o zločinu iz mržnje. |
| 2 | Vedrana Frlan | PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU ZLOČINA IZ MRŽNJE | Poštovani, pozdravljam donošenje Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje i smatram ga itekako potrebnim u kontekstu vremena i uvjeta u kojima živimo. U čl. 7. Protokola navodi se niz indikatora koji mogu biti korisni pri utvrđivanju zločina iz mržnje. Između ostalog spominje se pripadnost počinitelja zločina skupini s ekstremističkim djelovanjem. Zanima me postoji li registar takvih skupina u RH, pravna definicija što je ekstremističko djelovanje i zakonska regulativa kojom se ono onemogućuje, jer ako ne postoji, onda je ovaj indikator "pucanj u prazno". U istom članku spominje se i govor mržnje na internetu kao jedan od korisnih indikatora. Činjenica je da pravo govora nije apsolutno pravo i da iza govora postoji odgovornost autora. Smatram da često objave u javnom prostoru pozivaju ne nesnošljivost i agresivnost spram drugih i drukčijih i da se tome ne pridaje dovoljno pažnje i da se ne procesuira ni dovoljno, ni ažurno. Nadam se da će ovaj Protokol uistinu dovesti do prijavljivanja i procesuiranja više slučajeva zločina iz mržnje i kaznenog djela govora mržnje. Lijep pozdrav, Vedrana Frlan | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na podršci u donošenju ovog Protokola. U Republici Hrvatskoj ne postoji registar skupina s ekstremističkim djelovanjem. Potrebno je napomenuti kako indikatori koji mogu biti od koristi pri utvrđivanju zločina iz mržnje, a koji su pobliže navedeni u članku 7. stavku 2. ovog Protokola nisu normativno uređena kategorija, već proizlaze iz fenomenološkog okvira koji je prihvaćen na temelju dosadašnjih iskustava. Pobrojani indikatori, kao iskustveni fenomenološki okviri služe prvenstveno kao pokazatelji koji mogu biti od koristi kod provođenja kriminalističkog istraživanja od strane nadležnih tijela. |
| 3 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 5. | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom podržava donošenje novog Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje kojim je osnova „invaliditet“ uvrštena na ravnopravnoj osnovi zajedno sa ostalim osnovama. Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom definirano je što se sve smatra invaliditetom odnosno tko su osobe s invaliditetom. Definicija propisana čl.1. st.2. Konvencije navodi: Osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Imajući u vidu da osnova „invaliditet“ obuhvaća tjelesni, mentalni, intelektualni i osjetilni invaliditet, smatramo kako ne postoji potreba za izdvajanjem zasebnih oštećenja u samostalne osnove jer su već obuhvaćene pojmom invaliditet (primjerice, psihičkih ili drugih bolesti, smanjenih intelektualnih sposobnosti i dr.) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na podršci u donošenju ovog Protokola te pojašnjenju "invaliditeta" kao diskriminacijske osnove. |
| 4 | Inicijativa mladih za ljudska prava | PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU ZLOČINA IZ MRŽNJE, I. U V O D | Inicijativa mladih za ljudska prava podržava donošenje Protokola za postupanje u slučaju zločina iz mržnje prvenstveno radi unaprijeđenja suzbijanja i progona zločina iz mržnje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na podršci u donošenju ovog Protokola. |
| 5 | Autonomna ženska kuća Zagreb | I. U V O D, Članak 2. | Nakon definicije cilja koji predlažemo u članku 1. Protokola, logično se nadovezuje definicija SVRHE u članku 2: dakle, zašto nešto radimo - zašto donosimo ovaj Protokol. | Primljeno na znanje | Protokolom je jasno i nedvosmisleno definirana svrha ovog Protokola, a to je osigurati uvjete za djelotvoran i cjelovit rad nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje s ciljem unaprjeđenja suzbijanja, progona i statističkog praćenja zločina iz mržnje. |
| 6 | Autonomna ženska kuća Zagreb | PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU ZLOČINA IZ MRŽNJE | AŽKZ podržava donošenje Protokola zbog njegove važnosti za unaprijeđenje rada osoba ( policijski službenici, državni odvjetnici, suci) koje u različitim svojstvima postupaju u predmetima zločina iz mržnje. Podržavamo prijedloge Pučke pravobraniteljice i Kuće ljudskih prava. Predlažmo doradu Protokola konkretnijim izražavanjem jer je smisao Protokola da propiše vrlo konkretan postupak koji se očekuje od konkretnih osoba ( službenici policije, državni odvjetnici, suci) u slučajevima zločina iz mržnje, u namjeri da se ostvari cilj i svhra Protokola | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na podršci u donošenju ovog Protokola. Protokolom su detaljno i konkretno propisane obveze nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje, odredbe o sastavu i nadležnosti Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, način i sadržaj suradnje između nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje te ostale aktivnosti nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje, a odnose se na edukaciju. Smatramo da će se donošenjem ovog Protokola osigurati uvjeti za djelotvoran i cjelovit rad nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje radi unaprjeđenja suzbijanja, progona i statističkog praćenja zločina iz mržnje. |
| 7 | Kuća ljudskih prava Zagreb | PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU ZLOČINA IZ MRŽNJE, I. U V O D | Kuća ljudskih prava Zagreb pozdravlja novi Prijedlog Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje. Iako je svrha ovog Prijedloga Protokola usklađivanje domaćeg zakonodavstva s važećim međunarodnim standardima u području suzbijanja, praćenja i sprečavanja zločina iz mržnje, Kuća ljudskih prava Zagreb koristi priliku javnog savjetovanja kako bi ukazala na uočene nedostatke koje je nužno adresirati radi potpunog razumijevanja prava i obveza nadležnih tijela u suzbijanju i praćenju zločina iz mržnje te važnosti suradnje svih dionika u istom. Komentari su dani u pojedinim člancima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na podršci u donošenju ovog Protokola. |
| 8 | Gabriela Poslon | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 12. | Kako bi se uspješno prevnirali zloćini iz mržnje, potrebno je rasčlaniti pojmove "mržnja utemeljena na strukturi osobnosti" i pojam "rektivna mržnja" koja je uzrokovana dubokim emotivnim poniženjem i osjećajem bespomoćnosti žrtve. Ukoliko je zloćin proizašao iz "reaktivne mržnje", temelj problema je dublji od onoga koji je nastao evidentiranim zloćinom i treba mu pristupiti s pretpostavkama da je zloćin posljedica lanca neevidentiranih zloćina, a da je zloćinac jedan u nizu žrtava. Nadležna tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju zločina iz mržnje, trebala bi svoje atkivnosti usmjeriti i u obavezne preventivne programe odgojno - obrazovnih ustanova, radom sa svim dobnim skupinama djece u interakciji s odgojno-obrazovnim djelatnicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru i pojašnjenju pojedinih pojmova mržnje. |
| 9 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | I. U V O D, Članak 3. | Nažalost, svedoci smo da mnoge osobe ne prijavljuju da su bile žrtve zločina iz mržnje zbog straha od banalizacije njihove patnje i kako je navedeno sekundarne viktimizacije. Isto tako, mnogi građani ni ne znaju za termin "zločin iz mržnje" ili "govor mržnje" - koji može da prethodi izvršenju zločina iz mržnje, što svakako umanjuje mogućnost obraćanja institucijama. Kako se radi o specifičnom kaznenom delu, koje pogađa najranjivije grupe u društvu (nominalno pripadnike manjina), trebalo bi raditi na stalnoj edukaciji zaposlenih, posebno u Ministarstvu unutarnjih poslova, kako bi se razbile predrasude o nedostatku empatije osoba koje rade sa žrtvama kaznenog dela zločina iz mržnje. | Primljeno na znanje | Odredbama Protokola propisuju se aktivnosti nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje, a odnose se na edukaciju o suzbijanju zločina iz mržnje. |
| 10 | Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb | PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU ZLOČINA IZ MRŽNJE, I. U V O D | Kako je navedeno i u članku, da se zločini iz mržnje prate s osobitom pozornošću jer se takvim kaznenim delima ugrožavaju ljudska prava i temeljne slobode, najviše ustavne kategorije, praksa nam pokazuje da je potrebno pružiti više edukacije zaposlenima koji rade sa žrtvama zločina iz mržnje. U tom kontekstu, svakako podržavam rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koja organizuje edukacije i sa pripadnicima Policijske akademije. Ujedno, ovo se nadovezuje na članak 3., senzibilizaciju zaposlenih u radu sa žrtvama kaznenog dela zločina iz mržnje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem komentaru i iskazanom interesu za problematiku zločina iz mržnje. |
| 11 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 10. | Kao i u okviru čl.7., Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predlaže u čl.10. alineja 6. nacrta Protokola dodati uz kaznena djela i prekršaje, tako da se i u odnosu na prekršaje mora naznačiti zaštićena osobina koja je prekršajem ugrožena/povrijeđena. | Djelomično prihvaćen | U odnosu na prijedlog da se u članku 10. alineji 6. Protokola doda uz kaznena djela i prekršaje napominje se kako će se naznaka diskriminatorne osnove u vezi s kojom je prekršaj počinjen navesti u članku 10. alineji 7. Protokola. |
| 12 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | I. U V O D, Članak 1. | Vezano uz čl.1. nacrta Protokola, odredbe o praćenju pojavnosti prekršaja motiviranih mržnjom su svakako dobrodošle jer se pokazalo da sustav praćenja prema dosadašnjem protokolu nije funkcionirao. Međutim, Pravobraniteljica smatra da podvođenje prekršaja pod „operativnu“ definiciju zločina iz mržnje može dovesti do poteškoća u praksi, te da bi bilo bolje zadržati distinkciju tog oblika kažnjivog ponašanja spram kaznenih djela, s obzirom da postoji kaznenopravna definicija zločina iz mržnje. Već sada u fazi savjetovanja je vidljivo iz podnesenih komentara da postoje nedoumice oko ovakvog pristupa u definiranju zločina iz mržnja. U slučaju preciznog određivanja prekršaja koji će biti obuhvaćeni Protokolom, Pravobraniteljica ukazuje da se u obzir svakako moraju uzeti i prekršajne odredbe iz Zakona o ravnopravnosti spolova te Zakona o elektroničkim medijima. Nadalje, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je stava kako bi se u uvodnim odredbama Protokola svakako trebalo uvrstiti odredbu prema kojoj bi se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Protokolu korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod. Navedeno bi bilo u skladu sa čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.) koji glasi: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ | Djelomično prihvaćen | Izraz "zločin iz mržnje", kao što je to i navedeno u članku 1. stavku 1. Protokola, u smislu ovog Protokola označava kaznena djela počinjena zbog osobina navedenih u članku 87. stavku 21. Kaznenog zakona, govor mržnje te prekršaje motivirane mržnjom, za potrebe statističkog praćenja ovih kažnjivih djela. Navedenim izrazom, samo u smislu ovog Protokola te za potrebe statističkog praćenja navedenih kažnjivih djela, obuhvaćena su i kaznena djela i prekršaji, uvažavajuću svu težinu i ozbiljnost koju nosi upotrjebljena sintagma "zločin iz mržnje", uz zadržavanje jasne distinkcije kaznenih djela od prekršaja. Vezano za fusnostu 3 u kojoj su pobliže navedeni propisi iz prekršajno pravne sfere, potrebno je najprije napomenuti kako zakonski propisi koji reguliraju prekršajno pravnu sferu ne sadrže definiciju prekršaja počinjenog iz mržnje, kao što to postoji u kaznenom zakonodavstvu. Stoga, imajuću u vidu postojeći normativni okvir te operativne mogućnosti nadležnih tijela u evidentiranju ovih kažnjivih djela, formirana je lista propisa iz prekršajno pravne sfere koji u svom biću sadrže mržnju na način kako je to taksativno navedeno u fusnosti 3 uz članak 1. stavak 1. Protokola. Prihvaća se prijedlog Pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova da se u uvodnim odredbama Protokola uvrsti odredba prema kojoj bi se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Protokolu korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod. Navedena odredba bit će sadržana u članku 1. stavku 3. Protokola. (članak 1. stavak 3. Protokola - Izrazi koji se koriste u ovom Protokolu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.) |
| 13 | Inicijativa mladih za ljudska prava | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 7. | Slažemo se s komentarima Pučke pravobraniteljice te predlažemo dopunu u odnosu na sadržaj čl. 7. st. 2. alineja 9 te usklađenje sa preporukom ECRI- ja GPR Br. 15 na način da se indikatori prošire s modalitetima govora mržnje koji uključuju i verbaliziranu i neverbaliziranu komunikaciju (geste, simbole i sl.). Isto tako podržavamo i prijedlog Pučke pravobraniteljice da se propiše detaljnije vođenje podataka o naznaci osobine žrtve zbog koje je zločin iz mržnje, u smislu čl. 1. st. 1. Nacrta Protokola, počinjen, jer je to značajan podatak za identificiranje skupina u društvu koje su u povećanom riziku od diskriminacije i zločina iz mržnje, kreiranja politika vezano za ove skupine, a isto je važno i za potrebe preciznog praćenja i izvještavanja o pojavnosti zločina iz mržnje, kao i specifičnih edukacija. | Djelomično prihvaćen | Indikator naveden u članku 7. stavku 2. alineja 9. Protokola dopunit će se na način da se nakon riječi verbalizirane doda izraz "i neverbalizirane predrasude (geste, simboli i sl.)". Obrasci za statističko praćenje koji su sastavni dio ovog Protokola, uz sve ostale elemente već sadržavaju naznaku motiva, odnosno naznaku diskriminatorne osnove zbog koje je zločin iz mržnje počinjen te će se u odnosu na taj element prikupljati svi potrebni podaci. |
| 14 | Centar za mirovne studije | IV. OSTALE AKTIVNOSTI I OBVEZE, Članak 20. | Smatramo da se u stavku 1 treba dodatno precizirati formulaciju „redovito ili po potrebi“ budući da je iz postojećih pokazatelja (sudska praksa primjerice) izgledno da bi „redovita“ provedba stručnih edukacija trebala biti obavezna, a provedba stručnih edukacija „po potrebi“ bi zapravo trebala biti dodatna. Također, smatramo da se edukacije i ubuduće mogu provoditi i u partnerstvu ili suradnji s akademskom zajednicom i organizacijama civilnog društva nastavljajući time dobru praksu s desetogodišnjim kontinuitetom te predlažemo da se takva formulacija i unese u ovaj članak, ili u stavak 1 ili kao dodatan stavak, uz jasno naznačavanje da partneri ili suorganizatori trebaju imati mogućnost dokazivanja relevantnog iskustva, stručnosti ili drugog kriterija za rad u ovom području. | Djelomično prihvaćen | Planira se nastavak kontinuiranog provođenja stručnih edukacija o zločinu iz mržnje. |
| 15 | Ured pučke pravobraniteljice | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 7. | U odnosu na čl. 7. st. 2., načelno smatramo da se radi o značajnom poboljšanju u odnosu na Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje koji je na snazi, budući da su detaljnije razrađeni indikatori, osobito u odnosu na pojedine okolnosti na koje smo u godišnjim izvješćima ukazivali kao propuste prilikom prepoznavanja i identificiranja zločina iz mržnje. No, predlažemo dopunu u odnosu na sadržaj čl. 7. st. 2. alineja 9 („izrazi rasističke, ekstremističke, ksenofobne i homofobne prirode ili bilo kakve verbalizirane predrasude na štetu zaštićenih skupina korišteni u kontekstu počinjenja djela“) budući smatramo da ovo nije potpun indikator jer ne uzima u obzir definiciju govora mržnje prema ECRI GPR Br. 15, a koja je mnogo šira te uključuje i druge modalitete. Također, nejasno je korištenje termina „verbalizirano“. Naime, govor mržnje ili izrazi ovog tipa ne moraju biti verbalizirani tj. izrečeni, mogu biti i u neverbaliziranom obliku poput znaka svastike ili prikaza osobe koja podiže ruku pod kutem od 45 stupnjeva. Slijedom navedenog, predlažemo ovaj indikator uskladiti sa GPR Br. 15 te proširiti modalitete i na verbaliziranu i neverbaliziranu komunikaciju (geste, simbole i sl.). Glede prijedloga vođenja evidencije o naznaci osobine zbog koje je protupravno djelo počinjeno, propisanog u čl. 7. st. 5. alineja 6. i 7., predlažemo da se propiše detaljnije vođenje podataka o naznaci osobine žrtve zbog koje je zločin iz mržnje, u smislu čl. 1. st. 1. Nacrta Protokola, počinjen, jer je to značajan podatak za identificiranje skupina u društvu koje su u povećanom riziku od diskriminacije i zločina iz mržnje, kreiranja politika vezano za ove skupine, a isto je važno i za potrebe preciznog praćenja i izvještavanja o pojavnosti zločina iz mržnje, kao i specifičnih edukacija. Primjerice, kod onih protupravnih djela koja su motivirana netrpeljivošću zbog nacionalne odnosno etničke pripadnosti, relevantno je o kojoj se manjinskoj skupini radi, primjerice je li riječ o Srbima, Romima, Židovima itd. Drugim riječima, predlažemo da se odredba dopuni na način da se nadležno tijelo obvezuje da prikuplja i podatak kojoj etničkoj, vjerskoj ili dr. skupini pripada, s obzirom na zaštićenu osobinu u vezi s kojom je prekršaj počinjen. U tom smislu, napominjemo da iako Opća Uredba o zaštiti podataka ((EU) 2016/679) zabranjuje prikupljanje osobnih podataka koji otkrivaju osobine kao što su, primjerice, etničko podrijetlo, političko mišljenje ili članstvo u sindikatu, postoje iznimke koje uključuju, osim izravnog pristanka osobe, i prikupljanje statističkih podataka radi nekog prevladavajućeg javnog interesa, kao što je suzbijanje zločina iz mržnje, pri čemu bi se ovdje objavljivali isključivo skupni statistički podaci (primjerice broj zločina iz mržnje prema Romima). Prijedlog koji se odnosi na prikupljanje podataka propisano u čl. 7. Nacrta Protokola odnosi se i na prikupljanje podataka propisano čl. 10. i 11. Nacrta Protokola, kao i za obrasce u prilogu Nacrta Protokola. | Djelomično prihvaćen | Indikator naveden u članku 7. stavku 2. alineja 9. Protokola dopunit će se na način da se nakon riječi verbalizirane doda izraz "i neverbalizirane predrasude (geste, simboli i sl.)". Obrasci za statističko praćenje koji su sastavni dio ovog Protokola, uz sve ostale elemente već sadržavaju naznaku motiva, odnosno naznaku diskriminatorne osnove zbog koje je zločin iz mržnje počinjen te će se u odnosu na taj element prikupljati svi potrebni podaci. |
| 16 | Ognjen Solomun | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 7. | članak 7. - pripadnost počinitelja skupini s ekstremističkim djelovanjem, nije dobra definicija jer npr. mnoge takve skupine nemaju definirano članstvo te bi sama naklonost bila nedefinirana odnosno konkretno izuzeta pa bi bolja definicija bila "pripadnost ili povezanost počinitelja sa skupinom ili skupinama povezanim s ekstremističkim djelovanjem," nadalje dio "- percepcija žrtve o motivu počinjenja djela, - percepcija svjedoka o motivu počinjenja djela," nema nikakvog smisla jer se prethodno navodi provođenje kriminalističkog istraživanja a isto kao takvo se ne povodi nečijom percepcijom več izraženim i utvrđenim motivom. Ukoliko je motiv nemoguče dokazati isti se u kasnijem sudskom postupku niti ne iznosi te je stoga "percepcija" osobno individualni dojam i time irelevantan. Nešto što je nekome "percipirano" kao motiv iz mržnje drugome nije te je bitan samo motiv kod počinitelja kao relevantan čimbenik u svim postupcima. "- izrazi rasističke, ekstremističke, ksenofobne i homofobne prirode ili bilo kakve verbalizirane predrasude na štetu zaštićenih skupina korišteni u kontekstu počinjenja djela," u navedenom tekstu sam mišljenja da ekstremističko treba izbaciti jer ekstremizam nije zakonom zabranjen. rasizam, ksenofobija i homofobija predstavljaju kvalifikatore ali ekstremizam osobe nije zakonom zabranjen. "- učestalost govora mržnje počinitelja protiv određene zaštićene skupine na internetu," tekst nema niti malo smisla jer ili je osoba počinila djelo ili nije. govori se o govoru mržnje. ovakvom kvalifikacijom i svako trolanje na internetu spada pod kazneno djelo što nije istina i ne može se tako okvalificirati. "- izostanak drugog očitog motiva." jeste vi normalni????????? pa po ovome ispada da ako se ništa drugo ne može dokazati to treba podvesti pod zločin iz mržnje!!!! prema kome ili čemu ? ajd taj dio izbrišite i ne sramotite se dokazivanjem nečaga što se ne može dokazati jer koliko ja znam još uvjek je NEMOGUČE dokazati negativnu tvrdnju. | Djelomično prihvaćen | Indikator naveden u članku 7. stavku 2. alineja 5. Protokola dopunit će se na način da se nakon riječi pripadnost dodaju riječi "ili povezanost". Potrebno je napomenuti kako indikatori koji mogu biti od koristi pri utvrđivanju zločina iz mržnje, a koji su pobliže navedeni u članku 7. stavku 2. ovog Protokola nisu normativno uređena kategorija, već proizlaze iz fenomenološkog okvira koji je prihvaćen na temelju dosadašnjih iskustava. Pobrojani indikatori, kao iskustveni fenomenološki okviri služe prvenstveno kao pokazatelji koji mogu biti od koristi kod provođenja kriminalističkog istraživanja od strane nadležnih tijela. |
| 17 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU ZLOČINA IZ MRŽNJE, V. ZAVRŠNE ODREDBE | Zaključno, u odnosu na završne odredbe, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova primjećuje da nedostaju odredbe o stupanju Protokola na snagu te stavljanju prethodnog Protokola izvan snage. | Nije prihvaćen | Sukladno prijedlogu Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, stupanje na snagu ovog Protokola te stavljanje izvan snage Protokola iz 2011. regulirat će se zaključkom Vlade Republike Hrvatske o usvajanju ovog Protokola. |
| 18 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | III. RADNA SKUPINA ZA PRAĆENJE ZLOČINA IZ MRŽNJE TE NAČIN I SADRŽAJ SURADNJE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 16. | U odnosu na čl.16. nacrta Protokola, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ističe da u svom radu pažljivo prati pojavnost zločina iz mržnje po osnovi spola, spolnog opredjeljenja i rodnog identiteta, prije svega kroz postupanje povodom individualnih pritužbi te potom kroz prikupljanje i analizu statističkih podataka nadležnih tijela, o čemu izvještava Hrvatski sabor i javnost u svojim godišnjim izvješćima o radu. S obzirom da složenost problematike zločina iz mržnje ukazuje na potrebu sveobuhvatnog pristupa koji podrazumijeva intenzivniju međuinstitucionalnu suradnju, te osobito s obzirom na činjenicu da spolno opredjeljenje spada u najčešće motive zločina iz mržnje, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, također, smatra da bi njena iskustva, spoznaje te znanja koja proizlaze iz dugogodišnjeg praćenja zločina iz mržnje bila korisna u djelovanju Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, bilo da se suradnja regulira samim protokolom, bilo da se odredi uključivanjem Pravobraniteljice u članstvo kroz kasniju odluku o osnivanju Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. Pravobraniteljica smatra da bi takav pomak bio i u duhu odredbe čl.15.st.1. Protokola, koja upućuje Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na poticanje međuinstitucionalne suradnje. | Nije prihvaćen | Detaljniji sastav Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje propisat će se Odlukom o osnivanju Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje koju će donijeti ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. U članku 16. stavku 1. Protokola dodaje se rečenica:" Sastav Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje propisat će ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske Odlukom o osnivanju Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. |
| 19 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 11. | Kao i u okviru čl.7. te čl.10., Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predlaže u čl.11.st.1. alineja 6. nacrta Protokola dodati uz kaznena djela i prekršaje, tako da se i u odnosu na prekršaje mora naznačiti zaštićena osobina koja je prekršajem ugrožena/povrijeđena. | Nije prihvaćen | U odnosu na prijedlog da se u članku 11. stavku 1. alineji 6. Protokola doda uz kaznena djela i prekršaje napominje se kako je naznaka diskriminatorne osnove u vezi s kojom je prekršaj počinjen navedena u članku 11. stavku 1. alineji 7. Protokola. |
| 20 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 7. | Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova smatra da bi se u čl.7. nacrta Protokola, koji govori o obvezama Ministarstva unutarnjih poslova ako postoji osnova sumnje ili u slučaju zaprimanja dojave ili saznanja za zločin iz mržnje, trebalo propisati da će policija, pored već propisanih mjera i radnji, poduzeti i sljedeće mjere i radnje (a po uzoru na Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji): • imati u vidu kontinuitet nasilja odnosno da li je žrtva već ranije bila izložena istim ili sličnim oblicima nasilja (od istog ili drugih počinitelja), dakle imati u vidu kronologiju nasilja, a ne se fokusirati samo na izdvojeni incident radi kojeg se pruža predmetna intervencija, • primjenjivati senzibilni pristup prema žrtvama, • primjenjivati individualan pristup prema žrtvi, • primjenjivati proaktivan pristup • prepoznavanje rizika (rizičnih čimbenika) za ponavljanje nasilja Nadalje, Pravobraniteljica predlaže u čl.7.st.5.alineja 6. nacrta Protokola dodati uz kaznena djela i prekršaje, tako da se i u odnosu na prekršaje mora naznačiti zaštićena osobina koja je prekršajem ugrožena/povrijeđena. Takva uputa bila bi nužna s obzirom da je u tablici vezanoj uz prekršaje navedena rubrika motiva. | Nije prihvaćen | Postupanje prema žrtvama zločina iz mržnje već je detaljnije propisano člankom 3. ovog Protokola tako da propisivanje pojedinih predloženih mjera i radnji koje bi trebala poduzimati policija kod osnova sumnje ili u slučaju zaprimanja dojave ili saznanja za zločin iz mržnje nije ocijenjeno svrsishodnim. U odnosu na prijedlog da se u članku 7. stavku 5. alineji 6. Protokola doda uz kaznena djela i prekršaje napominje se kako je naznaka diskriminatorne osnove u vezi s kojom je prekršaj počinjen navedena u članku 7. stavku 5. alineji 7. Protokola. |
| 21 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 5. | U odnosu na čl.5. nacrta Protokola, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova primjećuje da se u ovoj odredbi zločin iz mržnje povezuje sa zaštićenim osobinama iz čl.325. Kaznenog zakona, što može dovesti do nedoumica, s obzirom da su u praksi zločini iz mržnje vezani uz tzv. „numerus clausus“ odredbu koja ne omogućava da se pojam proširi na osnove izvan navedene liste. Stoga, Pravobraniteljica smatra da bi bilo jasnije ako se obveze nadležnih tijela povežu uz same odredbe čl.87.st.21. i čl.325. Kaznenog zakona, kao što je to učinjeno u odredbi čl.7.st.5.alineja 6. nacrta Protokola. | Nije prihvaćen | Za potrebe ovog Protokola, u nabrajanju pojedinih diskriminacijskih osnova polazi se sa stajališta da osnove zabrane diskriminacije nisu, niti se mogu smatrati konačnim i trajno utvrđenim te je njihovo nabrajanje u ovoj odredbi dano exempli gratia imajući u vidu da izraz "zločin iz mržnje" u smislu ovog Protokola označava i kaznena djela počinjena zbog osobina navedenih u članku 87. stavku 21. Kaznenog zakona i govor mržnje, kao i prekršaje motivirane mržnjom. |
| 22 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU ZLOČINA IZ MRŽNJE | Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pozdravlja donošenje novog Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje, smatrajući da će pridonijeti učinkovitijem prepoznavanju i procesuiranju zločina iz mržnje te boljem praćenju njegove pojavnosti, kao i pojavnosti prekršaja motiviranih mržnjom. U odnosu na preambulu, s obzirom da je Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje 2017.-2019. istekao prije više od godinu dana, a tijekom 2021. godine se planira usvojiti Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje 2021.-2027., Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova smatra da je nepotrebno pozivanje na Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije, s obzirom da se isti ne provodi. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na podršci u donošenju ovog Protokola. U preambuli ovog Protokola naveden je Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. kao važeći strateški dokument kojim je Vlada Republike Hrvatske na temelju analize stanja, postavila prioritete, predložila ciljeve te usmjerila svoje napore prema izgradnji cjelovitog sustava zaštite od diskriminacije u Republici Hrvatskoj. Usvajanje ovog Protokola omogućit će ostvarenje cilja postavljenog navedenim Nacionalnim planom, a to je zaštita od diskriminacije te unapređenje prava na jednako postupanje, kao i podizanje javne svijesti o važnosti poznavanja i ostvarivanja ovog prava. |
| 23 | Inicijativa mladih za ljudska prava | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 11. | I mi pozdravljamo prijedlog kojim se sudove obvezuje da se Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina dostavljaju pravomoćne odluke o predmetima vezanima uz zločin iz mržnje u anonimiziranom obliku radi njihove analize s ciljem planiranja i provedbe učinkovite politike suzbijanja zločina iz mržnje. Također slažemo se i s komentarima Kuće ljudskih prava kako bi sudovi trebali gore navedene trebali dostaviti i članovima/icama radne skupine, koja je zadužena za koordinaciju prikupljanja podataka o zločinu iz mržnje te praćenje i analizu pojavnosti zločina iz mržnje. | Nije prihvaćen | Odredbama ovog Protokola uređuju se obveze nadležnih tijela (Ministarstva unutarnjih poslova, pravosudnih tijela, Ministarstva pravosuđa i uprave te Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH) koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje. S obzirom da Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske sukladno Uredbi o Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koordinira radom Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, kao radnog tijela navedenog Ureda, odredbom članka 11. stavka 2. Protokola predviđeno je da sudovi Uredu dostavljaju pravomoćne odluke o predmetima vezanim uz zločin iz mržnje u anonimiziranom obliku, koje odluke će se analizirati na sastancima Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. |
| 24 | Inicijativa mladih za ljudska prava | I. U V O D, Članak 3. | Podržavamo komentare navedene od strane Centra za mirovne studije i Kuće ljudskih prava u smislu potrebe ekspliciranja tijela uključenih kako u progon i istraživanje, tako i u procesuiranje zločina iz mržnje (MUP, DORH, sudovi) s ciljem jasnog obvezivanja adresata na obzirno postupanje prema žrtvama zločina iz mržnje, pobliže objašnjeno u članku 3. st. 1. | Nije prihvaćen | Odredbe Protokola odnose se na točno određena tijela (Ministarstvo unutarnjih poslova, pravosudna tijela, Ministarstvo pravosuđa i uprave te Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske), koja su sukladno svojoj nadležnosti dužna u odnosu na sve žrtve, pa tako i žrtve zločina iz mržnje postupati obzirno, na način da se poštuje njihovo dostojanstvo, s ciljem izbjegavanja sekundarne viktimizacije, s time da je svako tijelo prethodnog i kaznenog postupka koje provodi ispitivanje žrtve dužno provesti pojedinačnu procjenu potreba žrtve. |
| 25 | Autonomna ženska kuća Zagreb | IV. OSTALE AKTIVNOSTI I OBVEZE, Članak 20. | Edukacija je ključ ostvarivanja svrhe i cilja ovog Protokola i treba biti detaljnije propisana. Predlažemo da se propiše koliko često se edukacija provodi; tko je točno provodi. Predlažemo da se definiraju "nadležna tijela" u stavku 1. Predlažemo da se propiše tko može provoditi edukaciju. Predlažemo propisati dinamiku evaluacije edukacije, jer su primjeri loše prakse u slučajevima partnerskog nasilja i drugog nasilja u obitelji stvorli snažnu potrebu da se provedene edukacije ocijene -da se dakle vidi da li su edukacije imale učinak. | Nije prihvaćen | Planira se nastavak kontinuiranog provođenja stručnih edukacija o zločinu iz mržnje. |
| 26 | Autonomna ženska kuća Zagreb | III. RADNA SKUPINA ZA PRAĆENJE ZLOČINA IZ MRŽNJE TE NAČIN I SADRŽAJ SURADNJE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 18. | Predlažemo definirati o čemu ovisi potreba koja određuje dinamiku sastanaka predstavnika nadležnih tijela, navesti primjere i ostaviti otvoreni popis drugih, nenabrojanih potreba. | Nije prihvaćen | Potrebu održavanja sastanaka predstavnika nadležnih tijela određivat će ovisno o konkretnoj situaciji sama tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje. |
| 27 | Autonomna ženska kuća Zagreb | III. RADNA SKUPINA ZA PRAĆENJE ZLOČINA IZ MRŽNJE TE NAČIN I SADRŽAJ SURADNJE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 17. | Predlažemo da se suradnja Protokolom dodatno propiše. Ona se pretpostavlja naravno, ali smatramo da svrha Protokola nije na oslanjanju na pretpostavke nego na propisivanje konkretnih postupaka. Stoga predlažemo da se propiše kakva se međuresorna suradnja očekuje , kao i njezina dinamika - konkretno, u skladu sa svrhom protokola. | Nije prihvaćen | Smatramo da je suradnja između nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje jasno i detaljno propisana odredbama Protokola. |
| 28 | Autonomna ženska kuća Zagreb | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 12. | Predlažemo da se detaljno propiše objedinjavanje i svi podaci koji će biti dostupni. Dakle, koja služba u Ministarstvu pravosuđa objedinjava podatke, kako, kojom dinamikom... Razlog za ovaj prijedlog temeljimo na iskustvu provođenja projekta usmjerenog na zaštitu žrtava kaznenih djela. U svrhu prikupljanja objedinjenih podataka, zatražili smo podatke od MInistarstva pravosuđa u odnosu na Europski nalog za zaštitu žrtava propisan Direktivom 2011/99/EU. Usprkos propisanoj obvezi i sustavu koji postoji, Ministarstvo pravosuđa nije imalo niti jedan podatak. Kada Ministarsvo pravsouđa nema podatke oni se moraju tražiti ( u tom konkretnom slučaju) od svih Županijskih sudova na teritoriju RH, što u bitnom otežava praćenje, rad pa i samu svrhu objedinjavanja podataka. | Nije prihvaćen | Predloženo je detaljno propisano podzakonskim aktima: Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa i uprave te Pravilnikom o radu u sustavu eSpis. |
| 29 | Autonomna ženska kuća Zagreb | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 10. | Predlažemo da se vodei i podaci o žrtvama i okrivljenicima : po spolu i po dobi, kao što proizlazi i iz tablice koja je sastavni dio Protokola. | Nije prihvaćen | Obrasci za statističko praćenje koji su sastavni dio ovog Protokola, uz sve ostale elemente već sadržavaju naznaku dobi i spola i to kako počinitelja tako i žrtve te će se u odnosu na te elemente prikupljati svi potrebni podaci. |
| 30 | Autonomna ženska kuća Zagreb | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 8. | Predažemo da se u Protokolu definira što je žurno i što je posebna pozornost i iz aspekta suda i iz aspekta državnog odvjetništva. Ponavljamo, preopćeniti pojmovi ne ostvaruju svrhu Protokola niti cilj. Svatko savjestan radi žurno i s posebnom pozornošću, a ta obveza proizlazi iz zakonskih odredbi. | Nije prihvaćen | Smatramo da nije potrebno preciznije definirati pojmove "žurno" i "s posebnom pozornošću" jer se radi o normama postupanja pravosudnih tijela u postupcima vezanim za zločin iz mržnje. |
| 31 | Autonomna ženska kuća Zagreb | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 7. | 1. u stavku 1. predlažemo preciznije navođenje mjera i radnji koje se očekuju od policijskih službenika . Mjere i radnje koje su propisane ovim protokolom proizlaze iz zakonskih propisa po kojima postupaju policijski službenici koji se temeljem zakona žurno upućuju na mjesto događaja, poduzimaju mjere zaštite i provode krim istraživanje. Od protokola se očekuje da jasno propiše "hodogram" postupanja, dakle vrlo konretne postupke koji se očekuju od policijskih službenika, po uzoru na Protokole u slučaju nasilja u obitleji i u slučaju sexualnog nasilja. 2. U stavku 5. predlažemo da se evidencija detaljnije unosi na način da se i za počinitelja i za žrtvu upisuje dob i spol. Takva bi obveza proizlazila i iz obrasca koji je sastavni dio Protokola, ali nije upisana u stavku 5. ovog članka. | Nije prihvaćen | Smatramo da je postupanje policije kod osnova sumnje ili u slučaju zaprimanja dojave ili saznanja za zločin iz mržnje jasno i precizno definirano odredbom članka 7. Protokola. Obrasci za statističko praćenje koji su sastavni dio ovog Protokola, uz sve ostale elemente već sadržavaju naznaku dobi i spola i to kako počinitelja tako i žrtve te će se u odnosu na te elemente prikupljati svi potrebni podaci. |
| 32 | Autonomna ženska kuća Zagreb | I. U V O D, Članak 3. | Predlažemo da se u stavku 1. čl. 3. točno navede od koga se očeuje da postupa obzirno i na način kako je propisano. Npr: prema žrtvama zločina iz mržnje , s ciljem izbjegavanja sekundarne viktimizacije, službenici MUP, državni odvjetnici, suci i svi drugi stručnjaci koji sa njima dolaze u kontakt, na način da se poštuje njihovo dostojanstvo, uz obveznu pojedinačnu procjenu žrtava. Radi se i o generalnoj primjedbi na Protokol u smislu preopćenitosti koju bi trebala zamijeniti preciznost jer se radi o konkretnom propisivanju konkretnih zadaća različitim sudionicima s određenim ciljem. | Nije prihvaćen | Odredbe Protokola odnose se na točno određena tijela (Ministarstvo unutarnjih poslova, pravosudna tijela, Ministarstvo pravosuđa i uprave te Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske), koja su sukladno svojoj nadležnosti dužna u odnosu na sve žrtve, pa tako i žrtve zločina iz mržnje postupati obzirno, na način da se poštuje njihovo dostojanstvo, s ciljem izbjegavanja sekundarne viktimizacije, s time da je svako tijelo prethodnog i kaznenog postupka koje provodi ispitivanje žrtve dužno provesti pojedinačnu procjenu potreba žrtve. |
| 33 | Autonomna ženska kuća Zagreb | I. U V O D, Članak 1. | Smatramo da treba doraditi tekst stavka 1. čl. 1. jer se izraz "zločin iz mržnje" u smislu Protokola ne koristi samo "za potrebe statističkog praćenja" nego se u Protokolu koristi zato što se aktom želi propisati postupanje u situacijama /predmetima protupravnih ponašanja za koje je predviđeno sankcioniranje u kaznenom zakonu i u prekršajnom zakonu. Jedno od postupanja koje Protokol predviđa je statističko praćenje, ali samo statističko praćenje ne određuje ovaj Protokol, pa predlažemo doraditi članak 1. U tom smislu, predlažmo da se u čl. 1. definira CILJ ovog Protokola: dakle ono što želimo postići donošenjem Protokola. Jedan prijedlog definicije CILJA je npr: poboljšanje/unaprijeđenje položaja žrtava kaznenih i prekršajnih djela motiviranih mržnjom. | Nije prihvaćen | Ovim Protokolom prvenstveno se nastoji unaprijediti postojeći sustav prikupljanja podataka o zločinu iz mržnje, što je ujedno i jedna od mjera iz Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. na način da objavljeni statistički podaci nužno sadrže motiv (naznaka zaštićene osobine) i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela ili prekršaja od strane svih nadležnih tijela koja su postupala u pojedinom predmetu. Prava žrtva propisana su mjerodavnim zakonskim i podzakonskim odredbama te na temelju ovog Protokola žrtve ne mogu ostvariti veća prava nego što ih imaju na temelju zakona ili podzakonskog propisa. |
| 34 | Centar za mirovne studije | III. RADNA SKUPINA ZA PRAĆENJE ZLOČINA IZ MRŽNJE TE NAČIN I SADRŽAJ SURADNJE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 19. | Podržavamo komentar Kuće ljudskih prava Zagreb o davanju mogućnosti pravobraniteljskim institucijama, organizacijama civilnog društva, vjerskim zajednicama te drugim interesnim skupinama dostavu relevantnih podataka o statusu pojedinih predmeta uz anonimizaciju osobnih podataka prema propisanim standardima zaštite, a koja bi se propisala kao zaseban stavak u ovom članku. U stavku 1 predlažemo dodavanje rokova za objavljivanje podataka na mrežnim stranicama: za polugodišnje izvješće, najkasnije do 1. listopada u tekućoj godini, odnosno za godišnje izvješće, najkasnije do 1. travnja tekuće za proteklu godinu. Također, predlažemo izmjenu stavka 2 na način da objavljeni statistički podaci ne sadrže samo motiv (naznaku zaštićene osobine) i pravnu kvalifikaciju kaznenog djela ili prekršaja od strane svih nadležnih tijela koja su postupala, već da sadrže i dodatke podatke o primjerice mjestu počinjenja djela i ishodu postupka odnosno statusu predmeta. | Nije prihvaćen | Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske periodično će objavljivati statističke podatke na svojoj mrežnoj stranici te ih tako učiniti dostupnima svim zainteresiranim sudionicima. |
| 35 | Centar za mirovne studije | III. RADNA SKUPINA ZA PRAĆENJE ZLOČINA IZ MRŽNJE TE NAČIN I SADRŽAJ SURADNJE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 16. | Pozdravljamo izmjene u glavi Protokola koja definira Radnu skupinu za praćenje zločina iz mržnje. Smatramo da je u ovom članku (članak 16) potrebno dodati i pravobraniteljske institucije koje su očigledno omaškom ispuštene iz navedenog sastava Radne skupine (predstavnik/ca Ureda pučke pravobraniteljice je član/ica Radne skupine od njenog osnutka prije 10 godina). U tom smislu, podržavamo komentar Ureda pučke pravobraniteljice, ali nastavno na njega, smatramo da je u rad Radne skupine potrebno uključiti i druge dvije pravobraniteljske institucije – Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. Naime, te dvije pravobraniteljske institucije su nadležne za rad po pritužbama na diskriminatornim osnovama koje su i osnove za počinjenje djela koja su predmet ovog Protokola i rada Radne skupine: u slučaju Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova to su osnove spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta i izražavanja, a u slučaju Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom radi se o osnovi invaliditeta. Obje pravobraniteljske institucije u svojim izvješćima posebnu pozornost pridaju području borbe protiv nasilja motiviranog mržnjom te izrađuju preporuke za institucije u sustavu prevencije i sankcioniranja. Također, smatramo da bi se u rad Radne skupine trebalo uključiti i Službu za podršku žrtvama i svjedocima pri Ministarstvu pravosuđa i uprave budući da se ta služba upravo bavi kreiranjem i provedbom politike za i prema žrtvama i svjedocima i tom smislu bi njihova ekspertiza bila vrijedan doprinos u radu Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. Nadalje, u istom stavku (stavak 1), smatramo da posljednji dio rečenice treba preformulirati iz jednine u množinu tako da glasi: „te predstavnike/ce civilnog društva iz reda organizacija koje se bave praćenjem i suzbijanjem zločina iz mržnje, a koji se biraju putem Savjeta za razvoj civilnog društva.“ Naime, u Centru za mirovne studije smatramo da bi se u rad Radne skupine trebalo uključiti više predstavnika/ca civilnog društva, sukladno iskazanom interesu i mogućnosti dokazivanja relevantnog iskustva za rad u ovom području. Prije svega mislimo na organizacije koje imaju direktan kontakt sa žrtvama putem pružanja raznih oblika podrške (npr. besplatne pravne pomoći, informiranja o pravima žrtava i svjedoka, savjetovanja i dr.) društvenim skupinama za čija prava se posebno zalažu, a koji su u riziku od nasilja motiviranog mržnjom radi određenih karakteristika ili pripadnosti manjinskim skupinama. U stavku 3 ovog članka, zadnja rečenica govori o vođenju zapisnika sa sastanka Radne skupine: smatramo da treba dodati da se zapisnik prosljeđuje svim članovima/cama Radne skupine. | Nije prihvaćen | Detaljniji sastav Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje propisat će se Odlukom o osnivanju Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje koju će donijeti ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. U članku 16. stavku 1. Protokola dodaje se rečenica:" Sastav Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje propisat će ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske Odlukom o osnivanju Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. Zapisnik o sastancima Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje dostavljat će se svim članovima Radne skupine te smatramo da nije potrebno tu obvezu posebno propisivati. |
| 36 | Centar za mirovne studije | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 13. | Kao i u članku 11, smatramo da je podatke potrebno dostavljati i članovima/cama Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje te predlažemo dodavanje takve formulacije u ovaj članak. | Nije prihvaćen | Odredbama ovog Protokola uređuju se obveze nadležnih tijela (Ministarstva unutarnjih poslova, pravosudnih tijela, Ministarstva pravosuđa i uprave te Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH) koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje. S obzirom da Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske sukladno Uredbi o Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koordinira radom Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, kao radnog tijela navedenog Ureda, odredbom članka 13. Protokola predviđeno je da Ministarstvo pravosuđa i uprave dostavlja Uredu prikupljene podatke koji će se analizirati na sastancima Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. |
| 37 | Centar za mirovne studije | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 11. | Pozdravljamo ideju dostave presuda Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ali smatramo da presude treba dostavljati i članovima/cama Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. Naime, Radna skupina je zadužena između ostalog i za praćenje i analizu pojavnosti zločina iz mržnje, koordinaciju međuresorne suradnje u borbi protiv zločina iz mržnje te izradu preporuka za unaprjeđenje sustava borbe protiv zločina iz mržnje (članak 16. st. 2). Iz pozicije članice trenutačnog postava Radne skupine, naglašavam da je nemoguće analizirati pojavnosti i izrađivati preporuke za unaprjeđenje sustava bez sadržaja kojeg presude nude. Iz tog razloga, Centar za mirovne studije smatra nužnim da se presude u anonimiziranom obliku (pritom poštujući sve standarde zaštite osobnih podataka) dostavljaju i ostalim članovima/cama Radne skupine, a sam sustav dostave trebaju urediti Ministarstvo pravosuđa i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Pozdravljamo poticanje sudova da objavljuju sudsku praksu (stavak 3 koji je greškom naveden kao stavak 4), međutim, mišljenja smo da je poticaj nedovoljno jasna formulacija i zalažemo se za propisivanje obaveze objavljivanja pravomoćnih presuda na portalu sudske prakse, uz obavezno pridržavanje svih postojećih propisa zaštite osobnih podataka, a upravo kako bi omogućili i akademskoj zajednici, civilnom društvu i ostalim akterima uvid u ovu materiju te daljnji istraživački, preventivni i ini rad koji doprinosi napretku našeg društva. | Nije prihvaćen | Odredbama ovog Protokola uređuju se obveze nadležnih tijela (Ministarstva unutarnjih poslova, pravosudnih tijela, Ministarstva pravosuđa i uprave te Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH) koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje. S obzirom da Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske sukladno Uredbi o Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koordinira radom Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, kao radnog tijela navedenog Ureda, odredbom članka 11. stavka 2. Protokola predviđeno je da sudovi Uredu dostavljaju pravomoćne odluke o predmetima vezanim uz zločin iz mržnje u anonimiziranom obliku, koje odluke će se analizirati na sastancima Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. |
| 38 | Centar za mirovne studije | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 5. | Slažemo se s komentarima Ureda pučke pravobraniteljice i Kuće ljudskih prava Zagreb koji nude dvije opcije za uređivanje liste osnova prema kojima će MUP postupati. Otvaranje liste zaštićenih karakteristika ili diskriminacijskih osnova na način da se propisuju „kakve druge osobine“ može značiti i proizvoljno tumačenje zaštićenih osobina, primjerice, zanimanja (policajac) ili stanja (trudnoća), a koje ne spadaju u ovaj oblik zaštite. Radi navedenog, slažemo se s prijedlogom Kuće ljudskih prava Zagreb da je oportunije navesti konkretne članke (stavke) pravnih propisa. | Nije prihvaćen | Za potrebe ovog Protokola, u nabrajanju pojedinih diskriminacijskih osnova polazi se sa stajališta da osnove zabrane diskriminacije nisu, niti se mogu smatrati konačnim i trajno utvrđenim te je njihovo nabrajanje u ovoj odredbi dano exempli gratia imajući u vidu da izraz "zločin iz mržnje" u smislu ovog Protokola označava i kaznena djela počinjena zbog osobina navedenih u članku 87. stavku 21. Kaznenog zakona i govor mržnje, kao i prekršaje motivirane mržnjom. |
| 39 | Centar za mirovne studije | I. U V O D, Članak 3. | Kako bi žrtva u cijelosti uživala opseg prava iz EU Direktive o pravima žrtava, predlažemo da se stavak 1 ovog članka modificira na način da se navede obaveza svih tijela koja su uključena u progon, istragu i procesuiranje zločina iz mržnje da provode i pojedinačnu procjenu žrtve (MUP, DORH i sudovi). | Nije prihvaćen | Odredbe Protokola odnose se na točno određena tijela (Ministarstvo unutarnjih poslova, pravosudna tijela, Ministarstvo pravosuđa i uprave te Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske), koja su sukladno svojoj nadležnosti dužna u odnosu na sve žrtve, pa tako i žrtve zločina iz mržnje postupati obzirno, na način da se poštuje njihovo dostojanstvo, s ciljem izbjegavanja sekundarne viktimizacije, s time da je svako tijelo prethodnog i kaznenog postupka koje provodi ispitivanje žrtve dužno provesti pojedinačnu procjenu potreba žrtve. |
| 40 | Centar za mirovne studije | I. U V O D, Članak 1. | Kao i Ured pučke pravobraniteljice, i Centar za mirovne studije smatra da se izraz „zločini iz mržnje“ ne bi trebao odnositi na različita kaznena i prekršajna djela koja su navedena u stavku 1 ovog članka. Prijedlog Centra za mirovne studije je da se osmisli zajednički pojam koji bi obuhvatio ova djela, primjerice „nasilje motivirano mržnjom“ (budući da nasilje uključuje i verbalna i fizička djela različitih intenziteta) ili neki drugi sličan pojam ili sintagmu. Ukoliko se odluči ostati pri predloženoj terminologiji, suglasni smo s prijedlogom Ureda pučke pravobraniteljice da se u zasebnom stavku ovog članka propiše primjena ovog termina i na prekršaje motivirane mržnjom i da se to uskladi u cijelom dokumentu. Također, smatramo da u fusnoti 3 koja dodatno navodi zakone u kojima su zabranjeni prekršaji motivirani mržnjom treba navesti sve zakone s takvim odredbama, a ne samo dio takvih propisa (uz Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, Zakon o javnom okupljanju treba dodati i primjerice, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, Zakon o medijima, Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji). Podržavamo i komentar Kuće ljudskih prava Zagreb da se termin „govor mržnje“ zamijeni terminom „javno poticanje na nasilje i mržnju“ kako je navedeno i u čl. 325 KZ-a budući da je „govor mržnje“ termin koji je više razgovornog i neformalnog karaktera. | Nije prihvaćen | Izraz "zločin iz mržnje", kao što je to i navedeno u članku 1. stavku 1. Protokola, u smislu ovog Protokola označava kaznena djela počinjena zbog osobina navedenih u članku 87. stavku 21. Kaznenog zakona, govor mržnje te prekršaje motivirane mržnjom, za potrebe statističkog praćenja ovih kažnjivih djela. Navedenim izrazom, samo u smislu ovog Protokola te za potrebe statističkog praćenja navedenih kažnjivih djela, obuhvaćena su i kaznena djela i prekršaji, uvažavajuću svu težinu i ozbiljnost koju nosi upotrjebljena sintagma "zločin iz mržnje", uz zadržavanje jasne distinkcije kaznenih djela od prekršaja. Vezano za fusnostu 3 u kojoj su pobliže navedeni propisi iz prekršajno pravne sfere, potrebno je najprije napomenuti kako zakonski propisi koji reguliraju prekršajno pravnu sferu ne sadrže definiciju prekršaja počinjenog iz mržnje, kao što to postoji u kaznenom zakonodavstvu. Stoga, imajuću u vidu postojeći normativni okvir te operativne mogućnosti nadležnih tijela u evidentiranju ovih kažnjivih djela, formirana je lista propisa iz prekršajno pravne sfere koji u svom biću sadrže mržnju na način kako je to taksativno navedeno u fusnosti 3 uz članak 1. stavak 1. Protokola. Iako izraz "govor mržnje" koji se koristi u tekstu Protokola te pripadajućim obrascima još uvijek u Republici Hrvatskoj predstavlja normativno neuređenu kategoriju, imajući u vidu međunarodne obveze Republike Hrvatske u području suzbijanja zločina iz mržnje, za potrebe ovog Protokola, izraz "govor mržnje" označava samo kazneno djelo Javno poticanje na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona, kao što je to i navedeno u fusnosti 2 uz članak 1. stavak 1. Protokola. |
| 41 | Kuća ljudskih prava Zagreb | III. RADNA SKUPINA ZA PRAĆENJE ZLOČINA IZ MRŽNJE TE NAČIN I SADRŽAJ SURADNJE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 19. | Predlaže se dodavanje novog stavka u članku 19. na način da se omogući nezavisnim institucijama, organizacijama civilnog društva, vjerskim zajednicama te drugim interesnim skupinama dostavu relevantnih podataka o statusu pojedinih predmeta uz anonimizaciju osobnih podataka žrtve i počinitelja od strane Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. | Nije prihvaćen | Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske periodično će objavljivati statističke podatke na svojoj mrežnoj stranici te ih tako učiniti dostupnima svim zainteresiranim sudionicima. |
| 42 | Kuća ljudskih prava Zagreb | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 14. | Predlažemo da se u članak 14. stavak 2. propiše obveza da će Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske po potrebi organizirati preventivne kampanje radi osvješćivanja javnosti i sprječavanja širenja zločina iz mržnje u suradnji s organizacijama civilnog društva i nadležnim institucijama. Ipak su organizacije civilnog društva direktno involvirane u radu sa žrtvama zločina iz mržnje te u većini slučajeva prva kontakt točka žrtvama, radi čega smatramo nužnim da zajedničkim međurosornim djelovanjem podižemo svijest o navedenoj problematici. | Nije prihvaćen | Sukladno Uredbi o Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, Ured kontinuirano surađuje s organizacijama civilnog društva na području suzbijanja zločina iz mržnje te će nastaviti sa tom suradnjom i nakon usvajanja ovog Protokola. |
| 43 | Kuća ljudskih prava Zagreb | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 13. | Predlažemo da se u članak 13. stavak 1., propiše obveza da se uz Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske dodaju članovi/ice radne skupine kojima će Ministarstvo pravosuđa i uprave dostavljati podatke periodične podatke o predmetima koji se odnose na zločin iz mržnje. | Nije prihvaćen | Odredbama ovog Protokola uređuju se obveze nadležnih tijela (Ministarstva unutarnjih poslova, pravosudnih tijela, Ministarstva pravosuđa i uprave te Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH) koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje. S obzirom da Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske sukladno Uredbi o Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koordinira radom Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, kao radnog tijela navedenog Ureda, odredbom članka 13. Protokola predviđeno je da Ministarstvo pravosuđa i uprave dostavlja Uredu prikupljene podatke koji će se analizirati na sastancima Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. |
| 44 | Kuća ljudskih prava Zagreb | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 11. | Predlaže se izmjena članka 11. stavka 2. i 3., na način da se u stavak 2. Dodaju riječi “i članovima/icama radne skupine”., a stavak 3. za kojeg je očitom omaškom predlagatelja stavljen broj 4, da se dodaju riječi: “uz anonimizaciju osobnih podataka žrtve i počinitelja”. Pozdravljamo prijedlog kojim se sudove obvezuje da Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina dostavljaju pravomoćne odluke o predmetima vezanima uz zločin iz mržnje u anonimiziranom obliku radi njihove analize s ciljem planiranja i provedbe učinkovite politike suzbijanja zločina iz mržnje. Međutim, smatramo kako bi sudovi trebale iste dostaviti i članovima/icama radne skupine, koja je zadužena za koordinaciju prikupljanja podataka o zločinu iz mržnje te praćenje i analizu pojavnosti zločina iz mržnje. Ujedno, pozdravljamo i prijedlog kojim se potiče sudove na objavu presuda na portalima sudske prakse s napomenom i prijedlogom da se objavljuju u anonimiziranom obliku. | Nije prihvaćen | Odredbama ovog Protokola uređuju se obveze nadležnih tijela (Ministarstva unutarnjih poslova, pravosudnih tijela, Ministarstva pravosuđa i uprave te Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH) koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje. S obzirom da Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske sukladno Uredbi o Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koordinira radom Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, kao radnog tijela navedenog Ureda, odredbom članka 11. stavka 2. Protokola predviđeno je da sudovi Uredu dostavljaju pravomoćne odluke o predmetima vezanim uz zločin iz mržnje u anonimiziranom obliku, koje odluke će se analizirati na sastancima Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. |
| 45 | Kuća ljudskih prava Zagreb | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 7. | Predlaže se izmjena čl. 7. stavak 2. alineja 7. na način da se briše riječ “verbalizirane”. Naime, govor mržnje ne podrazumijeva samo verbalni izričaj već obuhvaća i druge oblike neverbalne komunikacije, kao što su geste, simboli, znakovi, grafiti i sl. Također, predlaže se u alineji 10. dodati riječi: “uključujući kontekst aktualnih društvenih zbivanja”, na način da isti glasi: “- vrijeme počinjenja djela u kontekstu vjerskog, povijesnog ili društvenog značaja za pripadnike zaštićene skupine, uključujući aktualni društveni kontekst”. Naime, predlažemo širu formulaciju kako bi se obuhvatilo ne samo vrijeme počinjenja djela, već širi društveni kontekst koji može biti od velikog značaja za veću pojavnost zločina iz mržnje prema određenim društvenim skupinama. | Nije prihvaćen | Indikator naveden u članku 7. stavku 2. alineja 9. Protokola dopunit će se na način da se nakon riječi verbalizirane doda izraz "i neverbalizirane predrasude (geste, simboli i sl.)", dok je indikator naveden u članku 7. stavku 2. alineja 10. Protokola dovoljno preciziran. |
| 46 | Kuća ljudskih prava Zagreb | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 5. | U članku 5. stavljena je otvorena lista zaštićenih osobina koja u stvari pokriva zaštićene osobine iz članka 325. KZ. S druge strane, članak 87. st. 21. KZ ima zatvoren krug zaštićenih osobina za razliku od javnog poticanja na nasilje i mržnju koji ima generalno klauzulu " ili kakvih drugih osobina". Predlaže se da u obrazloženju Prijedloga bude navedeno da "kakve druge osobine" budu jednako vrijedne onima taksativno navedenim osobina (dakle da je riječ o ranjivim društvenim skupinama) jer domaća sudska praksa ukazuje na ekstenzivno tumačenje “kakvih drugih osobina” kada se nečije zanimanje ili druge karakteristike stavljaju pod tu kategoriju. Budući da govor mržnje u hrvatskom pravnom sustavu karakterizira pluralizam propisa koji ga inkriminiraju na različite načine te obuhvaćaju različite zaštićene osobine, oportunije bi bilo da se članak 5. propiše na sljedeći način: Ministarstvo unutarnjih poslova poduzimat će mjere u svrhu zaštite žrtava zločina iz mržnje, suzbijanja zločina iz mržnje i sprječavanja zločina iz mržnje prema osobama iz čl. 87. stavka 21. KZ, čl. 325. stavka 1. KZ, čl. 4. stavak 1. podstavci 5. i 7. Zakona o sprečavanju nereda na športskim natjecanjima, čl. 25. stavci 1. i 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije, te čl. 18. stavak 2. Zakona o javnom okupljanju. | Nije prihvaćen | Za potrebe ovog Protokola, u nabrajanju pojedinih diskriminacijskih osnova polazi se sa stajališta da osnove zabrane diskriminacije nisu, niti se mogu smatrati konačnim i trajno utvrđenim te je njihovo nabrajanje u ovoj odredbi dano exempli gratia imajući u vidu da izraz "zločin iz mržnje" u smislu ovog Protokola označava i kaznena djela počinjena zbog osobina navedenih u članku 87. stavku 21. Kaznenog zakona i govor mržnje, kao i prekršaje motivirane mržnjom. |
| 47 | Kuća ljudskih prava Zagreb | I. U V O D, Članak 3. | Predlaže se izmjena članka 3. stavka 1. Prijedloga na način da članak glasi: "Prema žrtvama zločina iz mržnje, s ciljem izbjegavanja sekundarne viktimizacije, Ministarstvo unutarnjih poslova, državno odvjetništvo i sudovi, dužni su uz davanje pouke o pravima žrtava provesti pojedinačnu procjenu žrtve na način da se sa žrtvom postupa obzirno, poštujući njihovo dostojanstvo”. Iz Prijedloga Protokola vidljiva je namjera predlagatelja da se u obzir uzmu prava žrtava zajamčena Direktivom 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 29. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP, što pozdravljamo. Međutim, kako bi žrtve zločina iz mržnje u potpunosti ostvarila prava koja imaju i time ojačale svoj procesni položaj te dobile pomoć i podršku kroz provođenje pojedinačne procjene žrtve, predlažemo formulaciju članka da su sva tijela nadležna za progon, istraživanje i procesuiranje zločina iz mržnje dužna provesti pojedinačnu procjenu žrtve i utvrditi njezine posebne potrebe. | Nije prihvaćen | Odredbe Protokola odnose se na točno određena tijela (Ministarstvo unutarnjih poslova, pravosudna tijela, Ministarstvo pravosuđa i uprave te Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske), koja su sukladno svojoj nadležnosti dužna u odnosu na sve žrtve, pa tako i žrtve zločina iz mržnje postupati obzirno, na način da se poštuje njihovo dostojanstvo, s ciljem izbjegavanja sekundarne viktimizacije, s time da je svako tijelo prethodnog i kaznenog postupka koje provodi ispitivanje žrtve dužno provesti pojedinačnu procjenu potreba žrtve. |
| 48 | Kuća ljudskih prava Zagreb | I. U V O D, Članak 1. | Kuća ljudskih prava Zagreb predlaže izmjenu članka 1. stavka 1. Prijedloga na način da se riječ “govor mržnje” zamijeni riječju “javno poticanje na nasilje i mržnju”, kako bi odgovaralo zakonskom pojmu iz članka 325. KZ. S obzirom da ne postoji jedinstvena definicija govora mržnje budući da je govor mržnje inkriminiran kroz više odredbi (kaznenih i prekršajnih), radi preciznosti i jasnoće konkretong članka, predlaže se navesti pojam pod kojim se najčešće vezuje govor mržnje, a to je javno poticanje na nasilje i mržnju iz čl. 325.KZ. | Nije prihvaćen | Iako izraz "govor mržnje" koji se koristi u tekstu Protokola te pripadajućim obrascima još uvijek u Republici Hrvatskoj predstavlja normativno neuređenu kategoriju, imajući u vidu međunarodne obveze Republike Hrvatske u području suzbijanja zločina iz mržnje, za potrebe ovog Protokola, izraz "govor mržnje" označava samo kazneno djelo Javno poticanje na nasilje i mržnju iz članka 325. Kaznenog zakona, kao što je to i navedeno u fusnosti 2 uz članak 1. stavak 1. Protokola. |
| 49 | Ured pučke pravobraniteljice | IV. OSTALE AKTIVNOSTI I OBVEZE, Članak 20. | U odnosu na čl. 20. st. 1., predlažemo precizirati o kojim tijelima je riječ, kao i uključiti Pravosudnu akademiju, predstavnike akademske zajednice i dr. relevantna tijela koja mogu pružati kvalitetne edukacije. | Nije prihvaćen | Planira se nastavak kontinuiranog provođenja stručnih edukacija o zločinu iz mržnje. |
| 50 | Ured pučke pravobraniteljice | III. RADNA SKUPINA ZA PRAĆENJE ZLOČINA IZ MRŽNJE TE NAČIN I SADRŽAJ SURADNJE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 16. | U čl. 16. predlažemo dodati „predstavnika/cu pučkog pravobranitelja kao središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije“. Naime, pučka pravobranitelj/ica, kao središnje tijelo suzbijanje diskriminacije, odnosno njezin predstavnik, već je duži niz godina članom aktualne Radne skupine. Važeći Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje nije imao ovako detaljne odredbe o Radnoj skupini, no kako ova odredba detaljno propisuje sastav iste, predlažemo odredbu dopuniti na gore istaknut način. | Nije prihvaćen | Detaljniji sastav Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje propisat će se Odlukom o osnivanju Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje koju će donijeti ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. U članku 16. stavku 1. Protokola dodaje se rečenica:" Sastav Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje propisat će ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske Odlukom o osnivanju Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. |
| 51 | Ured pučke pravobraniteljice | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 11. | U odnosu na čl. 11. st. 2., predlažemo da se propiše dostava predmetnih odluka i pučkom pravobranitelju/ici, a kako bismo ih mogli analizirati. Naime, prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN broj: 85/08 i 112/12) pučka pravobraniteljica je središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije, pa iako izravno ne postupa u predmetima zločina iz mržnje, slijedom citiranih nadležnosti s osobitom pažnjom prati pojavnost tih kaznenih djela te njihovu analizu, u kontekstu svoje nadležnosti glede suzbijanja diskriminacije, donosi u redovitim godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru. | Nije prihvaćen | Odredbama ovog Protokola uređuju se obveze nadležnih tijela (Ministarstva unutarnjih poslova, pravosudnih tijela, Ministarstva pravosuđa i uprave te Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH) koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje. S obzirom da je sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju, pučki pravobranitelj samostalno i neovisno tijelo koje u obavljanju poslova iz svog djelokruga može zatražiti pomoć znanstvenika, stručnjaka, ustanova i drugih institucija, pučki pravobranitelj ovlašten je zatražiti dostavu svih potrebnih podataka od nadležnih tijela, pa tako i sudova. |
| 52 | Ured pučke pravobraniteljice | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 5. | Nadalje, iako je lista osnova otvorena, nejasan je izbor osnova egzemplativno navedenih u čl. 5. Nacrta Protokola. S obzirom na propise kojima su regulirana kaznena djela i prekršaji koji predstavljaju normativni okvir za ova protupravna djela odnosno zaštićene osobine koje su predmetom zaštite u tim propisima, predlažemo sljedeće: - propisati vjeru odnosno vjeru ili uvjerenje odnosno vjeroispovijed odvojeno od ostalih zaštićenih osobina, kao zasebnu zaštićenu osobinu; - s obzirom da se navodi „rasna, vjerska, nacionalna ili etnička pripadnost“, nije potrebno da osnova „boje kože“ bude propisana sama za sebe; - nejasno je na koju se točno osnovu misli pod „podrijetlom“, budući da su prethodno navedene osobine „nacionalna ili etnička pripadnost“. Zasebnim navođenjem „podrijetla“ nije jasno o čemu se radi, a i ne postoji među osnovama propisanim relevantnim pozitivnim zakonskim propisima, pa predlažemo istu brisati. | Nije prihvaćen | Za potrebe ovog Protokola, u nabrajanju pojedinih diskriminacijskih osnova polazi se sa stajališta da osnove zabrane diskriminacije nisu, niti se mogu smatrati konačnim i trajno utvrđenim te je njihovo nabrajanje u ovoj odredbi dano exempli gratia imajući u vidu da izraz "zločin iz mržnje" u smislu ovog Protokola označava i kaznena djela počinjena zbog osobina navedenih u članku 87. stavku 21. Kaznenog zakona i govor mržnje, kao i prekršaje motivirane mržnjom. |
| 53 | Ured pučke pravobraniteljice | I. U V O D, Članak 1. | Nacrt Protokola u čl. 1. st. 1. u bitnome predlaže proširenje pojma „zločina iz mržnje“ na način da obuhvaća i prekršaje motivirane mržnjom. Iako pozdravljamo uključivanje prekršaja motiviranih mržnjom u područje primjene Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje, mišljenja smo da nije najbolje rješenje navedene prekršaje podvesti pod pojam zločina iz mržnje. Za to postoje mnogobrojni razlozi, između ostalog ozbiljnost koju sintagma „zločin iz mržnje“ nosi. Također valja spomenuti da je pojam zločina iz mržnje odnosno engl. hate crime u poredbenim pravnim sustavima općepoznat primarno kao kazneno djelo. Slijedom navedenog, predlažemo da čl. 1. st. 1. obuhvaća samo kaznena djela počinjena zbog osobina navedenih u članku 87. stavku 21. Kaznenog zakona, a da se u zasebnom stavku u istome članku Nacrta Protokola propiše njegova primjena i na prekršaje motivirane mržnjom, te da se shodno opisanoj izmjeni prilagodi cijeli tekst Nacrta Protokola. Glede fusnote br. 3, koja se odnosi na pojašnjenje prekršaja iz mržnje koji se navode u čl. 1. st. 1. Nacrta Protokola, ukazujemo da nije jasno zašto su izostavljeni drugi propisi, poput Zakona o elektroničkim medijima, koji je u izradi, a prijedlog kojeg također sadrži odredbe o prekršajima vezanima uz govor mržnje. Stoga predlažemo dodavanje svih propisa ili alternativno otvorenu listu propisa kojima mogu biti propisani prekršaji iz mržnje. Također, u navođenju pojedinih prekršaja u istoj fusnoti, predlažemo obuhvatiti čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije u cijelosti ili samo navesti čl. 25. st. 1., s obzirom da st. 2. do 4. propisuju sankcije za prekršaj opisan u st. 1. prema vrsti počinitelja. | Nije prihvaćen | Izraz "zločin iz mržnje", kao što je to i navedeno u članku 1. stavku 1. Protokola, u smislu ovog Protokola označava kaznena djela počinjena zbog osobina navedenih u članku 87. stavku 21. Kaznenog zakona, govor mržnje te prekršaje motivirane mržnjom, za potrebe statističkog praćenja ovih kažnjivih djela. Navedenim izrazom, samo u smislu ovog Protokola te za potrebe statističkog praćenja navedenih kažnjivih djela, obuhvaćena su i kaznena djela i prekršaji, uvažavajuću svu težinu i ozbiljnost koju nosi upotrjebljena sintagma "zločin iz mržnje", uz zadržavanje jasne distinkcije kaznenih djela od prekršaja. Vezano za fusnostu 3 u kojoj su pobliže navedeni propisi iz prekršajno pravne sfere, potrebno je najprije napomenuti kako zakonski propisi koji reguliraju prekršajno pravnu sferu ne sadrže definiciju prekršaja počinjenog iz mržnje, kao što to postoji u kaznenom zakonodavstvu. Stoga, imajuću u vidu postojeći normativni okvir te operativne mogućnosti nadležnih tijela u evidentiranju ovih kažnjivih djela, formirana je lista propisa iz prekršajno pravne sfere koji u svom biću sadrže mržnju na način kako je to taksativno navedeno u fusnosti 3 uz članak 1. stavak 1. Protokola. |
| 54 | RENATO RISTIĆ | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 5. | Također se slažem s prethodnim komentarima. Članak 5. trebalo bi djelomično izmijeniti, tako da glasi: "Ministarstvo unutarnjih poslova poduzimat će mjere u svrhu zaštite žrtava zločina iz mržnje, suzbijanja zločina iz mržnje i sprječavanja zločina iz mržnje prema osobama zbog rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, jezika, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta, psihičkih ili drugih bolesti, smanjenih intelektualnih sposobnosti ili kakvih drugih osobina." | Nije prihvaćen | Diskriminacijska osnova „invaliditet“ obuhvaća tjelesni, mentalni, intelektualni i osjetilni invaliditet, pa smatramo kako ne postoji potreba za izdvajanjem zasebnih oštećenja u samostalne osnove jer su već obuhvaćene pojmom invaliditet (primjerice, psihičkih ili drugih bolesti, smanjenih intelektualnih sposobnosti i dr.). Vidjeti obrazloženje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. |
| 55 | Ognjen Solomun | III. RADNA SKUPINA ZA PRAĆENJE ZLOČINA IZ MRŽNJE TE NAČIN I SADRŽAJ SURADNJE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 16. | u stavku 3. ubaciti "najmanje" između riječi"se dva" | Nije prihvaćen | U članku 16. stavku 2. Protokola jasno je propisana obveza da se Radna skupina za praćenje zločina iz mržnje sastaje dva puta godišnje, po potrebi i češće. Smatramo da nije potrebno propisivati najmanji, a ni neki drugi broj godišnjih sastanaka Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje. |
| 56 | Ognjen Solomun | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 13. | članak 13. kosi se s člankom 11. jer ispada da se podaci Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske dostavljaju višestruko. što znači da su nesposobni sami pročitati i objediniti podatke. | Nije prihvaćen | Odredbom članka 13. Protokola predviđeno je da Ministarstvo pravosuđa i uprave dostavlja Uredu podatke o predmetima iz sustava eSpisa dok je odredbom članka 11. stavka 2. Protokola predviđeno da sudovi dostavljaju Uredu pravomoćne presude u anonimiziranom obliku. |
| 57 | Ognjen Solomun | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 12. | koje podatke? potrebno definirati | Nije prihvaćen | Podaci koje Ministarstvo pravosuđa i uprave objedinjava uvidom u informacijski sustav za upravljanje sudskim predmetima propisani su Pravilnikom o radu u sustavu eSpis. |
| 58 | Ognjen Solomun | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 11. | "Sudovi će Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina" je nelogično jer Sudovi nebi trebali izravno komunicirati s navedenim Uredom linijom subordinacije i nadležnosti. | Nije prihvaćen | Svrha ovog Protokola je osigurati uvjete za djelotvoran i cjelovit rad nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje radi unaprjeđenja suzbijanja, progona i statističkog praćenja zločina iz mržnje uz poštovanje načela trodiobe vlasti. |
| 59 | Ognjen Solomun | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 10. | kosi se s člankom 7., stavkom 5. ili je MUP tijelo ili je DO tijelo, redefinirati ili obrisati jer nema smisla. | Nije prihvaćen | Odredba članka 10. Protokola odnosi se na obveze državnog odvjetništva prilikom evidentiranja zločina iz mržnje, dok se odredba članka 5. Protokola odnosi na obveze Ministarstva unutarnjih poslova. |
| 60 | Ognjen Solomun | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 8. | "žurno i s posebnom pozornošću" potrebno je detaljnije definirati jer su svi predmeti žurni. Da li to znači da će djelo imati prioritet u rješavanju a ako da kakav prioritet i u kojem opsegu?" | Nije prihvaćen | Smatramo da nije potrebno preciznije definirati pojmove "žurno" i "s posebnom pozornošću" jer se radi o normama postupanja pravosudnih tijela u postupcima vezanim za zločin iz mržnje. |
| 61 | Ognjen Solomun | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 7. | U članku 6 je nedovoljno određena "- povezanost žrtve s osobom čija pripadnost određenoj skupini predstavlja mogući motiv zločina iz mržnje,". Kakva povezanost? Emotivna ili izravna. Ovo ili treba bolje definirati ili potpuno izbaciti jer će se dogoditi situacija da će oštećeni izjaviti "da je emotivno vezan s pripadnikom skupine zaštićene prema članku 87. stavku 21. Kaznenog zakona i svaki zločin će biti okvalificiran kao zločin iz mržnje. | Nije prihvaćen | Potrebno je napomenuti kako indikatori koji mogu biti od koristi pri utvrđivanju zločina iz mržnje, a koji su pobliže navedeni u članku 7. stavku 2. ovog Protokola nisu normativno uređena kategorija, već proizlaze iz fenomenološkog okvira koji je prihvaćen na temelju dosadašnjih iskustava. Pobrojani indikatori, kao iskustveni fenomenološki okviri služe prvenstveno kao pokazatelji koji mogu biti od koristi kod provođenja kriminalističkog istraživanja od strane nadležnih tijela. |
| 62 | Ognjen Solomun | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 6. | Osnovna ustrojstvena jedinica policije je Policijska postaja te ne vidim zašto se u članku 6., stavku 1. navode kao nadležne policijske uprave bez policijskih postaja. Pošto policijske postaje u većini slučajeva i zaprimaju prijave pretpostavlja se da će se vodeči se racionalizacijom prve mjere i provoditi policijske postaje pa predlažem da se tekst izmjeni i da tekst glasi "Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno Ravnateljstvo policije, policijske uprave i policijske postaje nadležne su za prikupljanje informacija, kriminalističko istraživanje i prijavljivanje osoba koje su počinile zločin iz mržnje." | Nije prihvaćen | Imajući u vidu unutarnji ustroj te sistematizaciju radnih mjesta Ministarstva unutarnjih poslova, policijski službenici nadležni za postupanje u slučajevima zločina iz mržnje raspoređeni na radna mjesta u policijskim upravama odnosno u Ravnateljstvu policije te stoga u ovom članku Protokola nisu navedene policijske postaje kao osnovne ustrojstvene jedinice Ministarstva unutarnjih poslova. |
| 63 | Krešimir Grgić | PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU ZLOČINA IZ MRŽNJE | Mišljenja sam da samo sud može utvrditi postojanje kaznenog dijela govora mržnje čl 325 Kaznenog zakona, a ne Ministarstvo unutrašnjih poslova te predlažem da se tabela u prilogu broj 2 izmjeni te da se umjesto naziva "počinitelj" koristi naziv "osumnjičenik" te da se umjesto naziva "žrtva" također koristi neki primjereniji naziv dok se ne donese pravomoćna presuda za svaki pojedini slučaj. Naime, prema Ustavu Republike Hrvatske čl. 28 svatko je nedužan dok mu se ne dokaže krivica. Smatram, da bi se ovakvim zakonom odnosno "protokolom" moglo pod krinkom borbe protiv govora mržnje ugroziti pravo iz čl. 38 Ustava, a to je pravo na slobodu izražavanja. Samo sud, a ne Ministarstvo unutrašnjih poslova, može odrediti da li se prema čl 325. st 4. kaznenog zakona radi o "načinu koji potiče mržnju i nasilje" ili o nekom drugom načinu. Po mom mišljenju ovdje se radi o zadiranju izvršne vlasti u sudbenu vlast. | Nije prihvaćen | Sukladno Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“, broj 76/09, 92/14 i 70/19) izraz „počinitelj“ koristi se u odnosu na osobu prema kojoj policija obavlja policijske poslove i primjenjuje policijske ovlasti radi sprečavanja i otklanjanja opasnosti te u pojedinim kriminalističkim istraživanjima kada postoji osnova sumnje da se priprema ili je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj ili postoji sumnja da određena pojava ugrožava ili bi mogla ugroziti živote ljudi, njihova prava, slobodu, sigurnost, nepovredivost ili imovinu te radi otkrivanja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja, pronalaženja počinitelja, sprječavanja da se počinitelj sakrije ili pobjegne, da se otkriju ili osiguraju tragovi i predmeti koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica i da se prikupe obavijesti koje mogu biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog ili prekršajnog postupka. Izraz "osumnjičenik" kao procesnopravni termin koristi se u pojedinim fazama kaznenog/prekršajnog postupka te smatramo primjerenijim koristiti termin "počinitelj" kako u tekstu Protokola, tako i u pripadajućim obrascima za statističko praćenje kaznenih djela odnosno prekršaja. Smatramo primjerenim i korištenje izraza "žrtva" s obzirom da je žrtva kaznenog djela prema mjerodavnim zakonskim odredbama fizička osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica kaznenog djela. Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna uzdržavati. Napominjemo kako je svrha ovog Protokola osigurati uvjete za djelotvoran i cjelovit rad nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje radi unaprjeđenja suzbijanja, progona i statističkog praćenja zločina iz mržnje uz poštovanje načela trodiobe vlasti. |
| 64 | Marina Ninković | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 5. | Poštovani, slažem se s prethodnim komentarom. Smatram da u Članku 5. nakon riječi invaliditeta treba dodati ,,smanjenih intelektualnih sposobnosti ili psihičke ili druge bolesti''. Lp, Marina Ninković | Nije prihvaćen | Diskriminacijska osnova „invaliditet“ obuhvaća tjelesni, mentalni, intelektualni i osjetilni invaliditet, pa smatramo kako ne postoji potreba za izdvajanjem zasebnih oštećenja u samostalne osnove jer su već obuhvaćene pojmom invaliditet (primjerice, psihičkih ili drugih bolesti, smanjenih intelektualnih sposobnosti i dr.). Vidjeti obrazloženje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. |
| 65 | DUBRAVKA ROVIČANAC | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 5. | Dodati:(nakon invaliditeta) smanjene intelekutalne sposobnosti | Nije prihvaćen | Diskriminacijska osnova „invaliditet“ obuhvaća tjelesni, mentalni, intelektualni i osjetilni invaliditet, pa smatramo kako ne postoji potreba za izdvajanjem zasebnih oštećenja u samostalne osnove jer su već obuhvaćene pojmom invaliditet (primjerice, psihičkih ili drugih bolesti, smanjenih intelektualnih sposobnosti i dr.). Vidjeti obrazloženje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. |
| 66 | Centar za mirovne studije | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 7. | Pozdravljamo uvrštavanje indikatora za utvrđivanje zločina iz mržnje i nadamo se da će se oni koristiti prilikom obrade slučajeva. Slažemo se s komentarima Ureda pučke pravobraniteljice i Kuće ljudskih prava Zagreb vezano za termin „verbalizirano“ u stavku 2, alineji 7 – predlažemo dodavanje termina „neverbalizirane“ geste poput salutacija i korištenja drugih simbola ili uređivanje teksta na drugačiji način, a da obuhvati ove radnje koje često prate nasilje motivirano mržnjom. | Prihvaćen | Indikator naveden u članku 7. stavku 2. alineja 9. Protokola dopunit će se na način da se nakon riječi verbalizirane doda izraz "i neverbalizirane predrasude (geste, simboli i sl.)". |
| 67 | Kuća ljudskih prava Zagreb | II. OBVEZE NADLEŽNIH TIJELA, Članak 15. | Predlažemo da se u članku 15. stavak 1. doda da Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske koordinira radom Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje te potiče međuinstitucionalnu i međusektorsku suradnju u sustavu praćenja zločina iz mržnje. Kao što je i u prethodnom obrazloženju članka napomenuto, svi dionici od nadlženih tijela pa do organizacija civilnog društva, vjerskih zajednica i drugih interesnih skupina koje se bave suzbijanjem i praćenjem zločina iz mržnje, imaju važnu ulogu u sutavu praćenja ZiM, stoga, je nužna međusobna suradnja. | Prihvaćen | U članku 15. stavku 1. Protokola, nakon riječi međuinstitucionalnu dodaju se riječi "i međusektorsku". |