Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Obrazac Prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o prestanku važenja Zakona o sustavu obrane od tuče

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Sunčana Pešak, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača PRILOG 1. Ukidanje protugradne obrane najviše pogađa mala obiteljska gospodarstva koja ne mogu uložiti u mreže od tuče niti imaju mogućnost osiguranja usjeva. neprihvatljivo je da ova studija to zanemaruje. Potrebno je brojčano prikazati kolika je točno učinkovitost protugradne obrane kroz nezavisno istraživanje čiji bi nositelj trebao biti Geofizički zavod PMF-a i prikazati u brojkama koliki je iznos šteta od tuče i za koliko se one mogu smanjiti protugradnom obranom. Nije prihvaćen U okviru Programa Ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. godine raspoloživa su znatna financijska sredstva za povećanje otpornosti poljoprivrednih gospodarstava na klimatske promjene, prilagodbu poljoprivrednih gospodarstava na prirodne nepogode i nepogodne klimatske događaje kao i sredstva za osiguranje usjeva, životinja I biljaka od gubitaka godišnje proizvodnje uzrokovanih prirodnim nepogodama. Konkretno, u okviru M4 Programa ruralnog razvoja podmjere 4.1. Potpora ulaganja u poljoprivredna gospodarstva raspoloživa su značajna financijska sredstva za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava što uključuje i sufinanciranje protugradnih mreža na gosposdarstvima kao najpouzdanije zaštite nasada od tuče u iznosu od 50 % do 70 % investicije. U okviru M17 Programa ruralnog razvoja, podmjera 17.1 omogućava sufinanciranje 70 % prihvatljive premije osiguranja poljoprivrednim proizvođačima.
2 Josip Filipović PRILOG 1. Nisu ispunjeni zakonski preduvjeti za ovaj prijedlog. Ovdje se predlaže ukidanje sustava obrane od tuče, odnosno Zakona o sustavu OT. Međutim, kako je već netko napisao, po postojećem Zakonu (članci 3.3 i 4.1) za procjenu efikasnosti i isplativosti sustava potreban je znanstveno-statistički pristup proveden po pravilima struke, te međunarodna recenzija od strane istaknutih stručnjaka. Predlagatelj kao temelj za svoj prijedlog ukidanja sustava navodi rad pod nazivom „Analiza sustava obrane od tuče – Izvješće i mišljenje o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj“ iz srpnja 2018. godine. To je zapravo rad čelnice Državnog hidrometeorološkog zavoda i par njenih istomišljenika, a ne stručnjaka iz obrane od tuče (njih u tom istom Zavodu ima dosta, ali im je zabranjeno istupati u javnosti, isključeni su zadnjih 15-20 godina iz izrade stručnih materijala koji se o problematici obrane od tuče šalju nadležnim institucijama i u opasnosti su na radnom mjestu ako govore istinu). Rad je pun tendencioznih paušalnih tvrdnji i nema značajke znanstveno-statističke studije, niti je prošao međunarodnu recenziju. U njemu su izostavljeni od spomena brojni znanstveni i stručni radovi, svjetski i hrvatski, brojne konferencije o obrani od tuče održane po svijetu, a u najnovije vrijeme velika ulaganja i unaprjeđenja obrane od tuče u susjednim zemljama. Sve su to argumenti koji daju afirmativnu sliku o obrani od tuče. No, u ovom radu predstavljeni su i (pre)naglašeni samo oni koji osporavaju obranu od tuče. Je li to znanstveni pristup temi? Ovakav rad ne zadovoljava ni osnovne kriterije znanstvenog poštenja i etike. Autori rada, svjesni njegove neobjektivnosti i manjkavosti, znaju da ne mogu pribaviti međunarodnu recenziju. Iz jednostavnog razloga: u njemu se recikliraju krivotvorene teze bivšeg ravnatelja DHMZ-a Branka Gele, teze koje je još u travnju 2003. godine argumentirano osporio Geofizički odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, krovna znanstvena institucija iz područja meteorologije, u predmetu „Mišljenje struke o obrani od tuče (OT)“ iz pera prof. dr. sc. Marijana Heraka. Nije prihvaćen Sustav obrane od tuče reguliran je Zakonom o sustavu obrane od tuče („Narodne novine“, broj 53/01 i 55/07) i pripadajućim pravilnicima. Ministarstvo poljoprivrede je nadležno za nadzor nad provođenjem Zakona, a Državni hidrometeorološki zavod, temeljem članka 5. stavka 1. Zakona obavlja poslove iz članka 3. ovoga Zakona koji obuhvaćaju poslove istraživanja obrane od tuče i poslove operativne obrane od tuče. Slijedom toga, Državni hidrometeorološki zavod je izradio Analizu sustava obrane od tuče - Izvješće i mišljenje o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj iz srpnja 2018. godine. Prema zaključku Analize sustava obrane od tuče provedene aktivnosti i analize nedvosmisleno pokazuju da operativna obrana od tuče na sadašnjoj operativnoj, tehnološkoj i stručnoj razini nije svrsishodna za operativnu primjenu, pogotovo ne na razini financiranja iz Državnog proračuna i u operativnoj nadležnosti Državnog hidrometeorološkog zavoda. Sustav je dvojben u svojem statusu kao djelatnost koja nema čvrste temelje u znanosti, bez jasnih pokazatelja učinkovitosti i isplativosti te kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Preporuke Svjetske meteorološke organizacije te međunarodne znanstvene i stručne zajednice su de se zaštita poljoprivrednih dobara od tuče učinkovito rješava fizičkom zaštitom u vidu zaštitnih mreža ili sustavom osiguranja prihvatljivom širem krugu korisnika. Pitanje obrane od tuče ne dotiče se samo poljoprivrede već cijele zajednice, jer država troši novac svih poreznih obveznika na nešto što nema znanstvene osnove, nema dokaze uspješnosti i isplativosti i bez kontrole djeluje na vrlo složen prirodni sustav s nepoznatim učincima na okoliš.
3 Zorislav Gerber PRILOG 1. 1. Koji je motiv da se posljednjih 20 godina postupno uništava obrana od tuče (OT) u RH u okviru Državnog hidrometeorološkog Zavoda (DHMZ) – privatizacija, osiguranje, postavljanje mreža ili nešto drugo ?. Tekst koji je predan ministarstvu poljoprivrede u prilogu daje zbirni izvještaj o svim štetama, pa i štetama od tuče za sve županije, a dobro je poznato da se OT provodi samo na području županija između Save i Drave, od Sutle do Dunava (u Zakonu o OT nigdje ne stoji da se i druge županije ne mogu uključiti u postojeći sistem OT). Ravnateljica se pohvalila s ovogodišnjim uspjehom – povučene su rakete s terena, odnosno ukinuta raketna obrana od tuče. Ministrica poljoprivrede je, temeljem Analize koju su izradili „stručnjaci DHMZ-a“, dala suglasnost da se „u 2020. godini obrana od tuče provodi samo prizemnim generatorima“. Članak 4., stavak (2) Zakona o sustavu obrane od tuče – Odluku o prestanku operativnog djelovanja obrane od tuče donosi Hrvatski sabor. Ovo nije jedini primjer krajnjeg prezira prema Zakonu od Ministarstva koje je zaduženo za nadzor i od ravnatelja DHMZ-a zaduženog za provođenje Zakona o sustavu obrane od tuče. 2. Svi tekstovi vezani uz OT koji su slani nadležnim institucijama su potpisivani od djelatnika DHMZ-a (Picek, Tutiš. Pandžić, Kirigin, Čačić i drugi ) koji nisu nikada radili u OT (svi su oni doktori nauka, ali nigdje se ne spominje dr Počakal koji je radio u toj službi i u njoj stekao doktorat na temu OT) 3. Dio DHMZ se financirao od OT, pa je čudno da si oni sami „režu granu na kojoj sjede“ Sve je krenulo oko 2000. godine kada je zajednički račun DHMZ-a u koji se uplačivao novac iz proračuna podijeljen, tako da OT ima poseban svoj račun, pa se nije mogao novac „posuđivati“ unutar DHMZ-a za druge službe. Od 2000. godine ravnatelji DHMZ-a različitim organizacijskim i financijskim manevrima kontinuirano otežavaju, uprkos Zakonu, rad obrane od tuče. Smanjuje se broj službenika, smanjuju se ili se nenamjenski troše financijska sredstva, oprema zastarijeva, sustav veza i ostala oprema loše se održava i ne obnavlja i tako dalje. U skladu s navedenim i učinkovitost sustava pada, a to onda postaje argument za njeno ukidanje. Vidi se iz tablice zavodske „analize“ da se u posljednjih desetak godina novac iz proračuna smanjio od 16 na 8 miliona kuna (veliki novac u odnosu sam DHMZ koji ove godine dobiva oko 230 milijuna kuna). Njihov zaključak je da treba ukinuti OT, jer ne pokazuje učinkovitost svoga rada Koji su kriteriji da se pokaže učinkovitost OT u gore navedenim devastiranim uvjetima rada ? Godinama imamo suše i poplave koje donose velike štete, a novci iz proračuna se uplačuju Hrvatskim vodama, Vodoprivredi i ostalima koji su zaduženi za obranu od poplava, a također i rješavanje sistema navodnjavanja obradivih površina koje su izložene čestim sušama. Dovoljno sam mator da se sjećam da se još prije 60 godina planirala izgradnja kanala Dunav – Sava koji do danas nije napravljen. To znači da i njih treba ukinuti. Seizmološka služba zbog još uvijek nepoznavanja tektonike same Zemlje nemože predvidjeti zemljotrese (gdje će oni biti, koje jačine i trajanja), nego nas samo izvještava o tome da se on dogodio. To znači da i njih treba ukinuti. Slično i sama sinoptika (prognoza vremena) u okviru DHMZ-a u nekim složenim kaotičnim vremenskim situacijama atmosfere prognozira djelomićno točno ili krivo vrijeme u narednom periodu, pa nitko zbog toga nije izgubio glavu. To znači da i njih treba ukinuti. Što se odnosi na samu operativnu OT u zadnjih 27 godina najviše odstupaju situacije s prognozom bez nestabilnosti, a konvektivni olujni procesi toga dana budu zabilježeni na branjenom području unutar dometa od 100 km, s obzirom na radar RC - Puntijarka (9,9% slučajeva) i dometa većeg od 100 km, (s obzirom na isti radar) – konvekcija zabilježena u Sloveniji, Gorskom Kotaru, BiH, Mađarskoj, ali i na istočnom branjenom području (19,2 % slučajeva), za razliku od najave velike vjerojatnosti za nestabilnosti, a u stvari radarske vedrine tijekom cijelog perioda (5% slučajeva). Treba naglasiti da i jedan „krivo“ prognozirani dan, može ponekad imati zabilježenu štetu od tuče na branjenom području, veću od štete koja se zabilježi tijekom cijele sezone obrane od tuče na cijelom branjenom području. Slično i ostale službe od hrabrih vatrogasaca koji ne stignu uvijek ugasiti požar, Ureda za krizne situacije, pa do hitne pomoći koja na poziv dolazi brzo, ali za neke slučajeve i kasno. Svi oni se financiraju iz proračuna. Zar i njih treba ukinuti, jer su „neučinkoviti“. Obrana od tuče nikad se nije oslanjala na prognozu vremena. Prognoza služi samo kao jedan od pomoćnih parametara za određivanje stupnja pripravnost. U obrani od tuče koriste se meteorološki radari pomoću kojih se prati razvoj vremena i razvoj tučoopasnih oblaka. Ovisno o razvoju situacije dežurni meteorolog odlučuje o uključivanju prizemnih generatora, kada i na kojem području. U slučaju procjene da je potrebno djelovati raketama dežurni radaristi određuju koje će raketare aktivirati, s koliko raketa i s kojim elementima za lansiranje. Radarska mjerenja daju dovoljno pouzdanih podataka o strukturi i položaju tučonosnog oblaka, tako da radarist može vrlo precizno odrediti područje, količinu raketa (reagensa) kojim je potrebno djelovati kao i elemente za lansiranje (tempiranje, azimut i elevaciju) za svakog raketara posebno. Dakle u obrani od tuče znamo kud i kad se dostavlja reagens, koliko reagensa i kako taj reagens djeluje. Nije istina da je svaki olujni oblak drugačiji i to nemože tvrditi netko tko nije savladao osnove radarske meteorologije, a pogotovo nije radio niti jednog dana u operativi OT, jer moje iskustvo od 40 godina rada u OT govori suprotno opažajući u tome periodu na desetke tisuća konvektivnih oblaka putem radarskih mjerena koji se često ponašaju slično ili potpuno isto (prodori vlažnog i nestabilnog zraka sa jugozapada u obliku hladnih fronti (Gorski Kotar i Bosna i Hercegovina), premještanje olujnih sistema iz Slovenije (sa zapada, te sjevera i sjeverozapada), gdje Alpe znaju otežavati sinoptičarima posao. 1992. godine je učinjen rad „Osnove kombiniranog djelovanja na tučoopasne procese“ (Bižić, Gerber, Nikolić i Matvijev) u kojem je obrađeno sve dotadašnje znanje o umjetnom djelovanju na vrijeme (korišteni popis literature je opširan), u kojem se između ostalog daje prikaz dometa reagensa u nestabilnoj atmosferi iz prizemnog generatora sa generatorske postaje (dalje GP) u visinu do 3 km (kod nas je prosječna visina podnice konvektivnog oblaka 800 do 1600 m (Poje at al)) mjerenjem je potrebno oko 30 minuta (Heimbach i Stone 1985), širinu perjanice na daljini od 3,6 km postiže za 30 minuta promjera 6 km (Summers 1972., Kyle 1974. i Sand 1976.) gdje se uzima da je srednji promjer cumulus oblaka 4.5 km i koji čini volumen u prostoru i vremenu u obliku nepravilnog stožca ili perjanice. I sada, kada se postavi mreža GP (trenutno ih radi oko 560) na određenoj udaljenosti jedna od druge (na našem području oko 8 km udaljenosti) dobiva se prekrivanje tih perjanica reagensa preko branjenog i okolnog područja. Zbog procesa širenja i uzdizanja reagensa, te difuzije potrebno je uključiti mrežu GP-a 2 do 3 sata prije nego tučoopasni sustavi dođu do branjenog područja (Soulage i Admirat 1968.) da bi reagens imao vremena da se podigne na određenu visinu, gdje ga usisava uzlazna struja oblaka. Veći dio te metodologije načina rada i saznanja u to vrijeme (1992. godina) preuzet je od Francuza (Dessens 1985.) i Mađara (Geresdi 1992.). OT raketama ovdje neću iznositi, jer bi to zahtjevalo više prostora i vremena. Elaborat o učinkovitosti OT Tomislava Kovačića koji pokazuje smanjenje broja dana sa tučom je falsificiran (Gelo) i kao takav predan vladi RH. Godine 2001 je oformljen tim koji je trebao utvrditi stupanj učinkovitosti i isplativosti sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj. U navedenom radu je, između ostalog, dokazano da je posljedica rada sustava obrane od tuče smanjenje broja dana s tučom za 17,9% , u odnosu na period kada OT nije radila. Rezultati rada nisu odgovarali tadašnjem ravnatelju. U izvješću Vladi RH 2002 ravnatelj neke od rezultata izostavlja, a neke modificira kako bi dokazao da je obrana od tuče neučinkovita i neisplativa. Taj postupak je na vrijeme razotkriven i Vlada RH je upoznata s činjenicom, da to što je dobila, nije rezultat istraživanja nego falsifikat. Ravnateljica izjavljuje da su „stručnjaci DHMZ-a“ 2018 napravili analizu kojom, po ne znano koji put, dokazuju besmislenost obrane od tuče, selektivno odabravši reference koje to pokazuju, no puno je veći broj istih na suprotnoj strani da utjecaj na vrijeme postoji, pa tako i da je OT učinkovita. Ukidanje ovog zakona djelovalo bi negativno na tržište rada, a indirektno i na demografiju na branjenom području. Po tome treba uništiti djelatnost koja traje već pedesetak godina (do 1994. godine koristile su se samo rakete). a time i ostaviti ljude bez posla (preko 1000 poslužioca generatora u sezoni OT i višak djelatnika po radarskim centrima u okviru DHMZ-a). Bez obzira što je taj posao sezonski neki dio raketara bi potražio novi posao (u sadašnjim uvjetima dosta teško), te bi otišao iz RH u zemlje Europske unije i time narušio i onako katasrofalnu demografsku sliku Hrvatske (pogotovo na istočnom branjenom području). To bi također indirektno djelovalo i na gospodarstvo u RH. Cijena obrane od tuče nije visoka, to je paušalna ocjena. Za informaciju u posljednjih 27 godina (od 1994. godine) kada je uvedena kombinirana obrana od tuče utrošeno je 77410 raketa (prosječno po godini 2867 komada) i 1773648 litara otopine meteorološkog reagensa (prosječno po godini 65691 litra). Cijena istih u tom razdoblju se mijenjala, pa je dosta teško izračunati precizan iznos, ali se on po godini vrti oko 10 do 15 milijuna kuna (uz trošak za naknade raketarima i poslužiteljima generatora). Prikupljeni podaci od 1980 godine do 2020 daju u zadnjoj dekadi (2010 – 2019) smanjenje broja dana sa štetom (12,8% na 11,3%), a također i broja postaja na kojima je zabilježena šteta (23,3% na 10,6%), unatoč smanjenom prilivu financijskih sredstava za operativni rad i devastiranju same operativne OT.. Obrana od tuče bavi se ublažavanjem šteta od tuče, i na žalost nema utjecaja na štete od vjetra ili obilne kiše. Radi se ono što se može ili, kako DHMZ predlaže, da se ne radi ništa, nego postavimo mreže iznad voćnjaka. A što je s drugim poljoprivrednim površinama. Također, što je s mikroklimom ispod mreža, da ne govorim da je bilo slučajeva da su skupe mreže uništene od vjetra i obilne tuče, pa dolazimo do apsurda da bi bilo potrebno osigurati mreže protiv tuče, što je opet poskupljenje ulaznih troškova. Cijena po hektaru protutučne mreže je bila oko 10000 eura, a branjeno područje pokriva oko 26 800 kvadratnih kilometara (ne hektara). Kao jedan od dokaza da nismo „poželjni“ u DHMZ prije nekoliko godina je uklonjen i „Naputak za rad u OT“ sa službene Zavodske stranice, a priopćenje o neučinkovitosti OT iz 2004. godine domaćih „stručnjaka“ i dalje se može naći na istoj stranici. Osvrt na mišljenje Geofizičkog zavoda Vlada RH je prije dvije godine zatražila stručno mišljenje o problematici obrane od tuče od Geofizičkog zavoda PMF-a. Geofizički zavod je krovna stručna institucija na području meteorologije u Hrvatskoj, pa je razumljivo da je ovo mišljenje bilo od značaja prilikom odlučivanja o daljnjoj sudbini obrane od tuče u Hrvatskoj. Zahvaljujući i stavovima iz dopisa Geofizičkog zavoda Vlada RH nije prihvatila Završno izvješće o obrani od tuče (uredio tadašnji ravnatelj B. Gelo). Prije nekoliko dana, na našu molbu, nam je Geofizički zavod dostavio taj dopis iz 2003.g. koji vam sada stavljamo na raspolaganje s molbom da ga pročitate. Želimo vam skrenuti pozornost na nekoliko bitnih dijelova stručnog mišljenja Geofizičkog zavoda. 1. Iz rezultata istraživanja učinkovitosti obrane od tuče u Hrvatskoj (voditelj T. Kovačić) vidljivo je da postoje pozitivni pokazatelji čija je pouzdanost ograničena karakteristikama pojave tuče i vrstom dostupnih podataka. 2. Međunarodne recenzije istraživanja sačinjene su na osnovi engleskog teksta istraživanja, koji je samo nalik na hrvatsku verziju, a nije njegov doslovan prijevod. Primjerice, ispuštene su neke reference koje ukazuju na pozitivne rezultate obrane. 3. Ne postoje saznanja o negativnom utjecaju na okoliš obrane od tuče 4. Gelino Završno izvješće ne može se smatrati ni znanstvenim ni stručnim dokazom za ukidanje operativne obrane od tuče 5. U međuvremenu je nastavljen dio istraživanja pri čemu je prvotno smanjenje srednjeg broja dana s tučom poraslo s 20 na 22%, a omjer troška i koristi proistekao iz tog smanjenja proračunat na 1:20, tj. na jednu uloženu Kunu može se očekivati 20 Kuna smanjenja štete od tuče. Američko društvo inženjera (ASCE) je objavilo svoj standard za operativan rad obrane od tuče. Na osnovi dosadašnjih spoznaja, suglasni smo sa završnim preporukama Geofizičkog zavoda o potrebi daljnjeg istraživanja, kao i izdvajanja obrane iz okvira DHMZ-a. Upravo zato predlažemo da se pokrene nezavisno istraživanje učinkovitosti obrane od tuče, čiji stručni nositelj bi bio Geofizički zavod PMF-a. Također ponovno predlažemo da obranu od tuče provodi samostalna javna ustanova, što zahtijeva minimalne promjene postojećeg Zakona o sustavu obrane od tuče. PRILOG RASPRAVI O OBRANI OD TUČE U SVIJETU U mailu koji nam je poslao kolega Istvan Husar iz Mađarske (direktor udruge Nefela za obranu od tuče na području južne Mađarske), vidljivo je da je Republika Mađarska odlučila ponovno uspostaviti državni sustav OT i pokriti cijeli svoj teritorij prizemnim generatorima za obranu od tuče. Do prije dvije godine obrana od tuče postojala je samo u rečenoj južnoj Mađarskoj, ali su iz Ministarstva poljoprivrede, potaknuti pozitivnim dugogodišnjim rezultatima NEFELE odlučili proširiti sustav na cijelu zemlju, što znači da je to državni projekt. U Francuskoj postoji obrana od tuče prizemnim generatorima već gotovo 70 godina, a po riječima direktorice organizacije ANELFA za obranu od tuče u Francuskoj, Claude Berthet, nema naznaka da bi se sustav ukinuo ili smanjilo branjeno područje, upravo suprotno, branjeni departmani su i dalje zainteresirani za sustav i financiraju ga, a stalno se pojavljuju nova područja sa zahtjevom uvođenja obhrane od tuče i na njihovom području. Do sada im se nije dogodilo u ovih sedamdesetak godina da je netko postavio zahtjev ukidanja sustava OT na pojedinom području. Rumunjska do 1990. godine nije imala sustav obrane od tuče, no nakon toga su odlučili, preko Ministarstva poljoprivrede, uvesti OT na područjima od interesa, tj., tamo gdje postoji vrijedna poljoprivredna proizvodnja, i tamo gdje tuča pričinja znatne štete. Sustav se godišnjje financira iznosom od oko 20 milijuna eura, a temelji se na raketama rumunjske proizvodnje. Za sada imaju operativna tri branjena područja, (početak rada 2015.), a u izgradnji su još tri, te pripreme za još nekoliko. Njihova je delegacija posjetila Hrvatsku i izrazila zainteresiranost za obranu od tuče prizemnim generatorima kakvi se koriste kod nas. U Bugarskoj se obrana od tuče provodi već više desetljeća, temelji se na raketnom sustavu. Ne postoje planovi gašenja ili smanivanja sustava. U Španjolskoj se obrana od tuče provodi na nekoliko područja, prizemnim generatorima, i po riječima prof. Sancheza, nema govora o ukidanju, tj. slično kao u Francuskoj, intencija je na širenju sustava. U Sloveniji se provodi obrana od tuče avionima na širem području Maribora. Godišnji troškovi su cca 250 000 Eura. Finaciraju se dijelom iz lokalne sanouprave, a dijelom iz Ministarstva poljoprivrede. Austrija, Njemačka i Grčka provode obranu od tuče na pojedinim područjima upotrebom aviona, koji nosi piro patrone i avio generator, te se tako zasijavaju tučoopasni oblaci. DO SADA SPOMENUTE ZEMLJE SU ČLANICE EUROPSKE UNIJE, I NITI U JEDNOJ SE NE SPOMINJE UKIDANJE ILI SMANJENJE SUSTAVA, UPRAVO OBRNUTO, JAČANJE I PROŠIRENJE, TAKO DA NE STOJI TEZA DA SE SUSTAVI OBRANE OD TUČE U SVIJETU GASE. Pored zemalja Europske unije, obrana od tuče provodi se i u nizu zemalja u kojima postoji vrijedna poljoprivredna proizvodnja, te gdje tuča pričinjava znatne štete. Te zemlje su: BiH, Moldavija, Ruska Federacija, Srbija, Ukrajina, Švicarska, Kina, Argentina, Kanada, SAD, Maroko. Popis možda nije kompletan, s obzirom da se stalno pojavljuju nove informacije o novim sustavima obrane od tuče. Dio informacija se nalazi u knjizi „Zaštita od grada u zemljama Evrope“, autora Tihomir Dejanović, Joviša Kovačević, izdanje Gradiška, 2014. godine, a dio informacija je dobijen direktnim kontaktima sa kolegama iz Mađarske, Francuske, Španjolske, Rumunjske. I na kraju bivši zaposlenik vojne avio industrije u SAD-u Mark Mccandlish (postoji kratki video na internetu) govori o kontroli vremena i klime i doslovno kaže: „Ako kontrolirate vrijeme (misli na vlagu, temperaturu,uzlazne struje, vjetrove i zasijavanje aerosolima različitog kemijskog sastava u atmosferi) možete kontrolirati sve od oborine, suše, poplava, tuče do uragana, a time količinu hrane i vode za ljude na Zemlji“. Američka vojska je to radila kao eksperiment, a on je bio očevidac svega toga. To je samo sažetak povijesti uništavanja OT. Smatram da se Zakon o radu OT ne ukida, nego i dalje sprovodi u onom obliku kako ga propisuju pojedini njegovi članci (sa raketama i meteorološkom otopinom reagensa) uz pripadajuće pravilnike. Inače vam procedura registracje za prijavljivanje za savjetovanje je jako jednostavna (možda za doktora nauka), ali za običnog poljoprivrednika (na kojeg se zakon o OT i najviše odnosi) je teško ostvariva. Zar to nije moglo biti jednostavnije riješeno ili je tako namjerno učinjeno radi što manjeg broja sudionika u raspravi ? Nije prihvaćen Sustav obrane od tuče reguliran je Zakonom o sustavu obrane od tuče („Narodne novine“, broj 53/01 i 55/07) i pripadajućim pravilnicima. Ministarstvo poljoprivrede je nadležno za nadzor nad provođenjem Zakona. Državni hidrometeorološki zavod, temeljem članka 5. stavka 1. Zakona obavlja poslove iz članka 3. ovoga Zakona koji obuhvaćaju poslove istraživanja obrane od tuče i poslove operativne obrane od tuče. Slijedom toga, Državni hidrometeorološki zavod je izradio Analizu sustava obrane od tuče - Izvješće i mišljenje o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj iz srpnja 2018. godine. Prema zaključku Analize sustava obrane od tuče provedene aktivnosti i analize nedvosmisleno pokazuju da operativna obrana od tuče na sadašnjoj operativnoj, tehnološkoj i stručnoj razini nije svrsishodna za operativnu primjenu, pogotovo ne na razini financiranja iz Državnog proračuna i u operativnoj nadležnosti Državnog hidrometeorološkog zavoda. Sustav je dvojben u svojem statusu kao djelatnost koja nema čvrste temelje u znanosti, bez jasnih pokazatelja učinkovitosti i isplativosti te kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Preporuke Svjetske meteorološke organizacije te međunarodne znanstvene i stručne zajednice su de se zaštita poljoprivrednih dobara od tuče učinkovito rješava fizičkom zaštitom u vidu zaštitnih mreža ili sustavom osiguranja prihvatljivom širem krugu korisnika. Pitanje obrane od tuče ne dotiče se samo poljoprivrede već cijele zajednice, jer država troši novac svih poreznih obveznika na nešto što nema znanstvene osnove, nema dokaze uspješnosti i isplativosti i bez kontrole djeluje na vrlo složen prirodni sustav s nepoznatim učincima na okoliš. Sustav obrane od tuče sukladno Zakonu financira se sredstvima iz Državnog Proračuna, sredstvima proračuna županija sa branjenog područja te proračunskim sredstvima Grada Zagreba. Za operativnu provedbu sustava obrane od tuče Državni hidrometeorološki zavod na godišnjoj razini utroši između 15 i 23 milijuna kn. Od ukupno 13 županija na čijem teritoriju djeluje operativni sustav obrane od tuče samo tri nisu bile u sudskom sporu, odnosno nemaju dugovanja u odnosu na financiranje sustava obrane od tuče prema Državnom hidrometeorološkom zavodu. Većina zemalja Europske unije financijska sredstva za obranu od tuče usmjerava na sustav osiguranja usjeva, a gdje je moguće, poljoprivredne kulture zaštićuju se mrežama. U nekim se zemljama EU na temelju privatne inicijative i privatnog ili lokalnog financiranja te putem udruga obavlja operativna obrana od tuče i to na ograničenom području, bez državnog financiranja. Ministarstvo poljoprivrede kao tijelo nadležno za nadzor nad provedbom Zakona o sustavu obrane od tuče, a na inicijativu Državnog hidrometeorološkog zavoda kao tijela nadležnog za operativnu provedbu Zakona, organiziralo je i provelo komunikaciju svih dionika uključenih u provedbu i/ili korištenje sustava obrane od tuče. Po završetku konzultacija Ministarstva poljoprivrede s Državnim hidrometeorološkim zavodom, Hrvatskom zajednicom županija, Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatskom poljoprivrednom komorom te Hrvatskom gospodarskom komorom donesen je zaključak o ukidanju postojećeg sustava obrane od tuče. U procesu ukidanja postojećeg sustava obrane od tuče posebno se uzima u obzir činjenica da su kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. osigurana značajna financijska sredstva za ulaganje u fizičku imovinu (Mjera 4), uključujući izgradnju ili nadogradnju sustava obrane od tuče na gospodarstvima, a posebno je naglašeno ulaganje u Osiguranje usjeva, životinja i biljaka u okviru podmjere 17.1. Samo ukidanje sustava obrane od tuče pratit će i dio dodatnih kompenzirajućih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjerenih ka dodatnom proširenju i iskorištenju mjera iz Programa ruralnog razvoja namijenjenih ulaganju u sustave obrane od tuče na poljoprivrednim gospodarstvima, ulaganje u osiguranje imovine od ove prirodne nepogode te u dodatne edukacije poljoprivrednika usmjerene promjenama poljoprivredne prakse s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenju negativnog utjecaja tih promjena na svako pojedino poljoprivredno gospodarstvo.
4 Marija Keber PRILOG 1. Meni je jasno da se želi uništiti sve male ljude koji rade na poljoprivredi. Za svoj vrt si ne mogu priuštiti nikakvu mrežu protiv tuče niti imam novca za osiguranje, a i da imam što mi to vrijedi kad ne bih imala svoje povrće i voće. Samo vi ukidajte sve ono što koristi malom čovjeku da preživi. I onda se čudimo kad uvozimo češnjak iz Kine, a političari govore da hrvatska poljoprivreda treba biti sama sebi dovoljna. Stotine milijuna kuna se troši na skupe aute, a za korisne stvari nikad nema novca. Nije prihvaćen U procesu ukidanja postojećeg sustava obrane od tuče posebno se void računa o činjenici da su u okviru Programa Ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. godine raspoloživa su znatna financijska sredstva za povećanje otpornosti poljoprivrednih gospodarstava na klimatske promjene, prilagodbu poljoprivrednih gospodarstava na prirodne nepogode i nepogodne klimatske događaje kao i sredstva za osiguranje usjeva, životinja I biljaka od gubitaka godišnje proizvodnje uzrokovanih prirodnim nepogodama. Konkretno, u okviru M4 Programa ruralnog razvoja podmjere 4.1. Potpora ulaganja u poljoprivredna gospodarstva raspoloživa su značajna financijska sredstva za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava što uključuje i sufinanciranje protugradnih mreža na gosposdarstvima kao najpouzdanije zaštite nasada od tuče u iznosu od 50 % do 70 % investicije. U okviru M17 Programa ruralnog razvoja, podmjera 17.1 omogućava sufinanciranje 70 % prihvatljive premije osiguranja poljoprivrednim proizvođačima.
5 BOŽIDAR JUREKOVIĆ PRILOG 1. Što se tiće ovog prijedloga, kao običan građanin moram napisati nekoliko rečenica. Koliko god to zvučalo kao kliše, ali očito je da oni koji odlučuju, koji žive u gradu, koji imaju dobre plače tamo u ministarstvima i DHMZ-u, ne znaju što je to život na selu. Kada ih se sluša u medijima sve se svodi na osiguranje kao zamjenu za obranu od tuče. Ti koji o tome govore trebali bi proživjeti godinu dana na selu, raditi vrt i možda još nešto malo uz to. Naravno to nitko neće osigurati jer se ne isplati. A tom čuvjeku je to možda komadić zemlje koji ga hrani barem preko ljeta. Kada mu tuča uništi to on nema ništa. Niti jednu salatu, niti kilo rajčice ili paprike. Nekome je to puno. Očito je da će se time uništiti malog čovjeka, onu malu trunku njegovog truda i znoja koji ostavi na svom vrtu da bi sebi i djetetu priuštio malo zdravog povrća. Klima se mijenja i očito je kako se pojavljuju sve veća nevremena gdje sve češće dolazi i do pojave tuče. Klima se nije promjenila zbog utjecaja obrane od tuče. A kada bez obrane od tuče sada dođe takvo nevrijeme štete i posljedice biti će sve veće. Ne znam kome to nije jasno. Naravno onima koji o tome odlučuju ionako je svejedno. nemaju ništa svoje, a i to što imaju, lako će nadoknaditi eventualnu štetu pošto imaju daleko veća primanja od ljudi koji žive u ruralnim krajevima. Štete koje će nastajati neće biti samo u poljoprivredi. I to će se opet svaliti na teret sirotinje koje ima dosta ali ih oni gore ne vide. Zašto ti koji o tome odlučuju ne prođu malo selima ove naše države, pa da vide kako ljudi žive. Možda bi shvatili da je nekoliko milijuna kuna troška države, za istu sitnica a nekome može tuča prouzročiti štetu koja možda nije velika ali malom čuvjeku je velika. Naravno, ne očekujem da će se išta dobro napraviti za malog čuvjeka. Žalosno. Sramite se. Nije prihvaćen Sustav obrane od tuče reguliran je Zakonom o sustavu obrane od tuče („Narodne novine“, broj 53/01 i 55/07) i pripadajućim pravilnicima. Ministarstvo poljoprivrede je nadležno za nadzor nad provođenjem Zakona. Državni hidrometeorološki zavod, temeljem članka 5. stavka 1. Zakona obavlja poslove iz članka 3. ovoga Zakona koji obuhvaćaju poslove istraživanja obrane od tuče i poslove operativne obrane od tuče. Slijedom toga, Državni hidrometeorološki zavod je izradio Analizu sustava obrane od tuče - Izvješće i mišljenje o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj iz srpnja 2018. godine. Prema zaključku Analize sustava obrane od tuče provedene aktivnosti i analize nedvosmisleno pokazuju da operativna obrana od tuče na sadašnjoj operativnoj, tehnološkoj i stručnoj razini nije svrsishodna za operativnu primjenu, pogotovo ne na razini financiranja iz Državnog proračuna i u operativnoj nadležnosti Državnog hidrometeorološkog zavoda. Sustav je dvojben u svojem statusu kao djelatnost koja nema čvrste temelje u znanosti, bez jasnih pokazatelja učinkovitosti i isplativosti te kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Preporuke Svjetske meteorološke organizacije te međunarodne znanstvene i stručne zajednice su de se zaštita poljoprivrednih dobara od tuče učinkovito rješava fizičkom zaštitom u vidu zaštitnih mreža ili sustavom osiguranja prihvatljivom širem krugu korisnika. Pitanje obrane od tuče ne dotiče se samo poljoprivrede već cijele zajednice, jer država troši novac svih poreznih obveznika na nešto što nema znanstvene osnove, nema dokaze uspješnosti i isplativosti i bez kontrole djeluje na vrlo složen prirodni sustav s nepoznatim učincima na okoliš. Sustav obrane od tuče sukladno Zakonu financira se sredstvima iz Državnog Proračuna, sredstvima proračuna županija sa branjenog područja te proračunskim sredstvima Grada Zagreba. Za operativnu provedbu sustava obrane od tuče Državni hidrometeorološki zavod na godišnjoj razini utroši između 15 i 23 milijuna kn. Od ukupno 13 županija na čijem teritoriju djeluje operativni sustav obrane od tuče samo tri nisu bile u sudskom sporu, odnosno nemaju dugovanja u odnosu na financiranje sustava obrane od tuče prema Državnom hidrometeorološkom zavodu. Većina zemalja Europske unije financijska sredstva za obranu od tuče usmjerava na sustav osiguranja usjeva, a gdje je moguće, poljoprivredne kulture zaštićuju se mrežama. U nekim se zemljama EU na temelju privatne inicijative i privatnog ili lokalnog financiranja te putem udruga obavlja operativna obrana od tuče i to na ograničenom području, bez državnog financiranja. Ministarstvo poljoprivrede kao tijelo nadležno za nadzor nad provedbom Zakona o sustavu obrane od tuče, a na inicijativu Državnog hidrometeorološkog zavoda kao tijela nadležnog za operativnu provedbu Zakona, organiziralo je i provelo komunikaciju svih dionika uključenih u provedbu i/ili korištenje sustava obrane od tuče. Po završetku konzultacija Ministarstva poljoprivrede s Državnim hidrometeorološkim zavodom, Hrvatskom zajednicom županija, Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatskom poljoprivrednom komorom te Hrvatskom gospodarskom komorom donesen je zaključak o ukidanju postojećeg sustava obrane od tuče. U procesu ukidanja postojećeg sustava obrane od tuče posebno se uzima u obzir činjenica da su kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. osigurana značajna financijska sredstva za ulaganje u fizičku imovinu (Mjera 4), uključujući izgradnju ili nadogradnju sustava obrane od tuče na gospodarstvima, a posebno je naglašeno ulaganje u Osiguranje usjeva, životinja i biljaka u okviru podmjere 17.1. Konkretno, u okviru M4 Programa ruralnog razvoja podmjere 4.1. Potpora ulaganja u poljoprivredna gospodarstva raspoloživa su značajna financijska sredstva za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava što uključuje i sufinanciranje protugradnih mreža na gosposdarstvima kao najpouzdanije zaštite nasada od tuče u iznosu od 50 % do 70 % investicije. U okviru M17 Programa ruralnog razvoja, podmjera 17.1 omogućava sufinanciranje 70 % prihvatljive premije osiguranja poljoprivrednim proizvođačima. Samo ukidanje sustava obrane od tuče pratit će i dio dodatnih kompenzirajućih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjerenih ka dodatnom proširenju i iskorištenju mjera iz Programa ruralnog razvoja namijenjenih ulaganju u sustave obrane od tuče na poljoprivrednim gospodarstvima, ulaganje u osiguranje imovine od ove prirodne nepogode te u dodatne edukacije poljoprivrednika usmjerene promjenama poljoprivredne prakse s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenju negativnog utjecaja tih promjena na svako pojedino poljoprivredno gospodarstvo.
6 Zorislav Šubarić PRILOG 1. 2.1. Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva? Zakonom o sustavu obrane od tuče (NN 53/01), članak 2., stavak (2) propisano je „ proširenje u odnosu na sadašnje prioritete odredit će Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u suradnji s lokalnom samoupravnom“. U proteklih 20 godina Ministarstvo poljoprivrede nije pokrenulo postupak proširenja branjenog područja premda postoji interes u županijama izvan branjenog područja, posebno u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Analizom postojećeg stanja nije mogla biti utvrđena „neopravdanost djelovanja obrane od tuče, neučinkovitost i neisplativost sustava obrane od tuče“. „Stručno mišljenje Državnog hidrometeorološkog zavoda“ ne daje niti jedan stručni, niti znanstveni dokaz da je obrana od tuče „neučinkovita i neisplativa“. Svjetska meteorološka organizacija, a posebno međunarodna znanstvena i stručna zajednica nemaju pojma da „postojeći zakonodavni okvir nema uporište u znanosti“ (što god to u biti značilo) pa tako o tome nemaju niti mogu imati neko mišljenje. Obrana od tuče ima znanstveno utemeljenje u znanstvenim i stručnim radovima Irving-a Langmuir-a, nobelovca. Francuska je prva, 1954 godine, primijenila te znanstvene spoznaje u operativnom programu obrane od tuče. U Hrvatskoj se obrana od tuče uspješno provodi od 1956 godine. Putem interneta jednostavno je dostupno niz znanstvenih i stručnih radova koji se bave metodama obrane od tuče i njihovom učinkovitošću i isplativosti. Među tim radovima ima i radova naših znanstvenika i stručnjaka koji nedvojbeno dokazuju učinkovitost i isplativost obrane od tuče neovisno od našeg „zakonodavnog okvira“. Tvrdnja da „održavanje sustava županijama s branjenog područja je značajno financijsko opterećenje“ je dana bez ikakve analize i dokaza. S druge strane obrana od tuče na terenu uživa punu podršku od strane poljoprivrednika i ostalih subjekata povezanih s poljoprivrednom proizvodnjom. Postojeći sustav obrane od tuče nije problematičan ni sa stajališta zaštite okoliša obzirom na to da se atmosfera kontrolirano zasijava srebrenim jodidom. Maksimalna količina koji bi se mogla (većinom je vjetar raznese) nataložiti na tlu je 2,5 grama po hektaru što je daleko od mjerljivih koncentracija, pogotovo daleko od koncentracija koje bi mogle imati bilo kakav ekološki učinak. Tuča je jedna od prirodnih nepogoda koja redovito svake godine pogađa poljoprivrednu proizvodnju. U razdoblju od 1996 do 2006 godine, prema podacima Ministarstva financija raspodjela šteta u poljoprivredi od elementarnih nepogoda je sljedeća: suša 33%, tuča 27%, poplave 13%, mraz 11% te ostalo (u koje spadaju požari, voluharice i tome sl.) 16%. Prosječno godišnji, za navedeno razdoblje, iznos štete od tuče bio je 310,292.065,00 kuna, s tim da je prosječna šteta od tuče po hektaru obrađene poljoprivredne površine na branjenom području iznosila 243 kune, a na nebranjenom 337 kuna. Ovdje su navedene smo štete u poljoprivredi. Ukupne štete od tuče su nešto veće od ovdje navedenih. 2.2. Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona? Zakonom o sustavu obrane od tuče (NN 53/2001) propisano je: Članak 3., stavak 2. (2) Poslovi istraživanja obrane od tuče su: 3. utvrđivanje učinkovitosti i isplativosti obrane od tuče provodit će se prema znanstvenostatističkim pokazateljima i pravilima struke, Članak 4. (1) Rezultati istraživanja djelovanja obrane od tuče i utjecaja na okoliš, te utvrđivanje učinkovitosti i isplativosti obrane od tuče utvrđuju se međunarodnom recenzijom po istaknutim stručnjacima i preporuci Svjetske meteorološke organizacije. (2) Odluku o prestanku operativnog djelovanja obrane od tuče donosi Hrvatski sabor. „Analiza sustava obrane od tuče - Izvješće i mišljenje o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske iz srpnja 2018. godine“ ne ispunjava uvjete iz članka 3. i članka 4. Zakona. Sljedstveno tome ne postoji potreba za izradom „nacrta prijedloga zakona o prestanku važenja zakona kojim je sustav obrane od tuče uređen“. 2.3. Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona. Budući da se „Analiza sustava obrane od tuče - Izvješće i mišljenje o opravdanosti daljnjeg rada sustava obrane od tuče u Republici Hrvatskoj Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske iz srpnja 2018. Godine“ ne može uzeti kao relevantno istraživanje u smislu članka 3. Zakona, niti je prošlo recenziju u smislu članka 4. Zakona, ne može se uzeti ni kao dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga Zakona. Sadašnja operativna, tehnološka i stručna razina obrane od tuče je rezultat dvadeset godišnjeg sustavnog sabotiranja i devastiranja sustava obrane od tuče. Za dokaz da je tomu tako dovoljno je analizirati Uredbe o unutarnjem ustrojstvu, Pravilnike o unutarnjem redu i Sistematizacije od 2001 do 2020 godine. U posljednjih 20 godina niti jedna kuna nije uložena u sustav obrane od tuče. Oprema je zastarjela, na rubu funkcionalnosti: sustav radioveza nije obnavljan od 1989, većina vozila staro je 18 godina, prizemni generatori stari 26 godina, radari stari od 39 do 25 godina.... Problem sustava obrane od tuče naj kraće se može opisati na sljedeći način – Državni hidrometeorološki zavod ne provodi Zakon o sustavu obrane od tuče, a Ministarstvo poljoprivrede ne provodi nadzor. I tako 20 godina. Obrana od tuče ima čvrsto uporište u znanosti s jasnim pokazateljima učinkovitosti i isplativosti. Ne postoje preporuke Svjetske meteorološke organizacije, ni međunarodne znanstvene i stručne zajednice de se zaštita poljoprivrednih dobara od tuče učinkovito rješava fizičkom zaštitom ili sustavom osiguranja. Nije prihvaćen U procesu ukidanja postojećeg sustava obrane od tuče posebno se void računa o činjenici da su u okviru Programa Ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. godine raspoloživa su znatna financijska sredstva za povećanje otpornosti poljoprivrednih gospodarstava na klimatske promjene, prilagodbu poljoprivrednih gospodarstava na prirodne nepogode i nepogodne klimatske događaje kao i sredstva za osiguranje usjeva, životinja I biljaka od gubitaka godišnje proizvodnje uzrokovanih prirodnim nepogodama. Konkretno, u okviru M4 Programa ruralnog razvoja podmjere 4.1. Potpora ulaganja u poljoprivredna gospodarstva raspoloživa su značajna financijska sredstva za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava što uključuje i sufinanciranje protugradnih mreža na gosposdarstvima kao najpouzdanije zaštite nasada od tuče u iznosu od 50 % do 70 % investicije. U okviru M17 Programa ruralnog razvoja, podmjera 17.1 omogućava sufinanciranje 70 % prihvatljive premije osiguranja poljoprivrednim proizvođačima.