Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima, s Nacrtom konačnog prijedloga

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Nenad Duspara KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 4. U Republici Hrvatskoj postoji bezbroj bivših i aktivnih političara protiv koji se vodi sudski postupak, a zbog pravosudnog sustava takvog kakav jeste postupci traju godinama i godinama,a ti ljudi kojima se sudi obnašaju različite funkcije,traju godinama,i na kraju priče pojede vuk magare, njihova konta se podebljaju,nitko ne može skužiti kako su se tako upleli i gdje sve nisu stavili prste u pekmez. Zato bi trebalo odrediti koja je odgovornost bilo kojeg kandidata na izborima, probuditi poreznu i inspekcije pred čijim se očima rade velike pljačke i tjera mladost iz Hrvatske,tako da bi u zakonu konačno taj oib značio nešto,da nam lopove ne love novinari,nego pravosuđe,da se odgovara za nekompetentnost i zlouporabe položaja,da se ne može kandidirati ni onaj protiv koga se vodi postupak za kriminalne radnje vezane za novac, za obiteljsko nasilje i slično,da na izbornu listu ne mogu takvi,bez obzira jesu li pravomoćno osuđeni. Jer dok mi dočekamo pravosuđe, poreznu,Uskok......Prođe vlak. Primljeno na znanje Cilj ovih izmjena Zakona je svakako da se pooštre uvjeti po kojima birači i političke stranke smiju kandidirati osobe za člana predstavničkog tijela, kao i za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika, te se zabrana kandidiranja proširuje na počinitelje svih kaznenih djela propisanih Kaznenim zakonom, ali i na sve druge zakone koji propisuju kaznena djela (Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, Zakon o trgovačkim društvima). Naime, ovim zakonskim prijedlogom proširuju se razlozi za zabranu kandidiranja za dužnosti u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se generalnim i jasnijim pristupom nastoji onemogućiti aktivna uloga osuđenim počiniteljima kaznenih djela u javnom životu i političkom odlučivanju, a čime se nastoji umanjiti loša percepcija birača, odnosno nastoji se vratiti povjerenje građana u obnašanje javnih dužnosti i zaštitu morala i pravnog poretka. Što se tiče predlaganja čitavog niza oblika odgovornosti tijela na lokalnoj razini, ističe se da niz navedenih oblika odgovornosti nije predmet regulacija ovog Zakona, već niza posebnih propisa kojima se regulira pojedina materija.
2 Ines Lovrić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNIZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Podržavam navedene izmjene jer se ovakvom intervencijom uvode standardi koji su nužni u demokratskom društvu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci
3 Daniel Majer PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNIZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV.OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Ovo su prevažne zakonske izmjene kojima se zadire u temeljno ljudsko pravo, birati i biti biran. Stoga bi zakon trebao u Sabor ići u dva čitanja. Takva se procedura ne može ispoštovati do raspisivanja izbora. Zakon može stupiti na snagu i dan nakon objave u NN, ali se ne može primijeniti ako su izbori prije toga raspisani. Kako je zadnji rok za raspisivanje 16.4., do tad Zakon teško da će biti donesen. Stoga stupanje na snagu treba biti 8 dana od objave u NN, a onda će neke odredbe primjenjivati na prijevremenim izborima ili onima 2025. godine. Treba prirediti i kvalitetniji zakonski tekst kako bi se izbjegle nelogičnosti. Primljeno na znanje U proceduri donošenja predmetnog Zakona svakako će se poštivati propisani postupci donošenja istog, njegove objave i stupanja na snagu, te voditi računa da isti stupi na snagu prije raspisivanja redovnih lokalnih izbora. Donošenje ovog Zakona predloženo je po hitnom postupku u skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda RH i 123/20.). Naime, ovim zakonskim prijedlogom samo se proširuju razlozi za zabranu kandidiranja za dužnosti u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se generalnim i jasnijim pristupom nastoji onemogućiti aktivna uloga osuđenim počiniteljima kaznenih djela u javnom životu i političkom odlučivanju, a čime se nastoji umanjiti loša percepcija birača, odnosno nastoji se vratiti povjerenje građana u obnašanje javnih dužnosti i zaštitu morala i pravnog poretka.
4 TIHOMIR KLEMENT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNIZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Kada će se početi koristiti sustav e-građanin u svrhu izbora. Sustav postoji samo ga treba početi koristiti, onda če izlaznost biti veća, a i financijski će biti isplativije, a izbor u konačnici ispravniji i pošteniji. Primljeno na znanje Predmetna materija nije predmet ovih izmjena i dopune Zakona o lokalnim izborima.
5 TIHOMIR KLEMENT Obrazloženje, Uz članak 3. Bilo je i vrijeme da se uvede da moraš imat prebivalište u mijestu gdje se kandidiraš Primljeno na znanje Ističe se da propisivanje prijavljenog prebivališta na području jedinice u kojoj se osoba kandidira nije novina ovih izmjena i dopune Zakona, naime, navedeno je od ranije propisano Zakonom o lokalnim izborima. Tako je istim propisano da za člana predstavničkog tijela jedinice, kao i za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika ima pravo biti biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko, odnosno izvršno tijelo izbori provode (članak 3. stavak 1.i 2. Zakona o lokalnim izborima).
6 TIHOMIR KLEMENT II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Šta vrijede zabrane kada su uglavnom nepravomočne osude ili postupci u tijeku dok ne odu u zastaru. Primljeno na znanje Navedena materija nije predmet regulacije ovog Zakona, međutim, ističe se da je cilj svakako da se pooštre uvjeti po kojima birači i političke stranke smiju kandidirati osobe za člana predstavničkog tijela, kao i za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika.
7 Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 5. Izuzetno podržavam navedene izmene jer se ovakvom intervencijom uvode standardi koji su nužni u demokratskom društvu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci
8 Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 4. Izuzetno podržavam navedene izmene jer se ovakvom intervencijom uvode standardi koji su nužni u demokratskom društvu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci
9 Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 2. Izuzetno podržavam navedene izmene jer se ovakvom intervencijom uvode standardi koji su nužni u demokratskom društvu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci
10 Slobodan Vugrinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNIZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ukoliko se želi vratiti povjerenje u politiku i političare te uskladiti s drugim zakonima koji reguliraju javne poslove i službe, treba za kandidiranje ali i prestanak mandata za članove izvršnih i predstavničkih tijela u lokalnoj i regionalnoj samoupravi propisati uvjet da se protiv takvih osoba ne vodi kazneni postupak ili da nisu pravomoćno osuđene. Naime, Zakonom o lokalnim službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da su zapreke za prijem u javnu službu da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak ili da nije pravomoćno osuđena za kaznena djela. Ukoliko se u postojećem obliku usvoje predložene izmjene Zakona to će u praksi značiti (slično kao i do sada) da bilo koji građanin RH ne može biti zaposlen u lokalnoj ili regionalnoj samoupravi kao službenik ili namještenik ako se protiv njega vodi kazneni postupak, ali zato može biti izabran napr. za načelnika, gradonačelnika ili župana koji će biti nadređen tim službenicima i namještenicima. Kakva je apsurdnost takve situacije najslikovitije predočuje činjenica da načelnik, gradonačelnik ili župan mora štititi zakonitost i skrbiti o općem interesu, a s druge strane se progoni zbog kaznenih djela odnosno sumnji u teško kršenje zakona. Sada postoji situacija da jedinicama lokalne i područne samouprave ponegdje upravljaju prvostupanjsko osuđeni silovatelj, obiteljski nasilnik, osoba protiv koje se vodi postupak zbog krađe javnog novca… U kojoj mjeri taj dužnosnik može imati autoritet nad službenicima, osim prisilom, i u kojoj mjeri može imati dignitet u javnosti za zdravi razum ne bi trebalo biti dvojbe. Pozivanje na ustavnu odredbu o presumciji nevinosti u uvjetima dugotrajnih sudskih postupaka i nepostojanja demokratske kulture prihvaćanja odgovornosti i podnošenja ostavki i za male propuste (u Japanu zbog kašnjenja vlaka), može samo ličiti na ruganje javnosti. Tim više što se ovim komentarom ne uskraćuje sveukupnost političkog prava (birati i biti biran) već samo pasivno biračko pravo i to privremeno do donošenja pravomoćne oslobađajuće presude ili nastupa rehabilitacije. S druge strane, zakonodavac je dosljedno zaštitio javni interes i javnu službu propisavši zapreke za zapošljavanje službenika i namještenika u lokalnoj i regionalnoj samoupravi (a i drugim javnim službama), usprkos ustavnim odredbama o pravu na rad i jednakoj dostupnosti svih radnih mjesta i dužnosti. Stoga, nadam se da će i ovim izmjenama Zakona u konačnici znati zaštititi javni i općeniti interes. Nije prihvaćen Vezano uz zabranu kandidiranja, izmjenama i dopunom Zakona o lokalnim izborima preciziraju se i pooštravaju zakonske odredbe kojima se propisuje zabrana kandidiranja na lokalnim izborima, kako za članove predstavničkih tijela, tako i za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike. U dijelu uspoređivanja dužnosnika sa službenicima, treba istaknuti da obavljanje dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana nije isto što i rad na službeničkom radnom mjestu, niti se s istim može izjednačiti po bilo kojoj osnovi. Isto tako, ističe se da se slučaju predstavničkog i izvršnog tijela ne radi o radnom mjestu i radnom odnosu, već se radi o obnašanju dužnosti na koje su osobe izabrane na neposrednim izborima, voljom birača i to na ograničeno vrijeme, odnosno na mandat. Bitno je istaknuti da se predloženim Zakonom pooštravaju uvjeti po kojima birači i političke stranke smiju kandidirati osobe za člana predstavničkog tijela, kao i za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike, te se zabrana kandidiranja proširuje na počinitelje svih kaznenih djela propisanih Kaznenim zakonom, ali i na sve druge zakone koji propisuju kaznena djela (Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, Zakon o trgovačkim društvima). Stoga, ovim zakonom ne izdvajaju se pojedina kaznena djela već se primjenjuje širi pristup po kome zabrana kandidiranja postoji za svako kazneno djelo za koje je počiniteljima pravomoćnom sudskom presudom izrečena kazna zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili je tako izrečena kazna zamijenjena radom za opće dobro ili je na istu primijenjena uvjetna osuda.
11 Nikola Badovinac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 2. Prilikom propisivanja zabrane kandidiranja zbog osude za kazneno djelo (pravne posljedice osude) mora se svakako u obzir uzeti subjektivni element krivnje- razlikovanje namjere i nehaja. Naime, i sam Kazneni zakon radi jasnu distinkciju između kaznenih djela počinjenih iz nehaja odnosno onih počinjenih s namjerom u odnosu na kažnjavanje počinitelja, a predmetno je relevantno i za kaznenopravnu teoriju. Obzirom da je za propisivanje pravnih posljedica osude, sukladno judikaturi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske, relevantna razmjernost između počinjenog djela i pravne posljedice koja nastupa zbog osude za to kazneno djelo, potrebno je da bi se osigurala razmjernost isključiti nastup pravne posljedice osude u vidu zabrane kandidiranja za kaznena djela počinjena iz nehaja. Naime, kada je kazneno djelo počinjeno iz nehaja stupanj krivnje je znatno niži nego za kaznena djela počinjena s namjerom, pa takvu činjenicu uzima u obzir i sam sud prilikom odmjeravanja kazne. Štoviše, sam Kazneni zakon uzima takvu činjenicu u obzir jer se većina kaznenih djela iz kataloga Kaznenog zakona niti ne može počiniti iz nehaja(čl.27. kaznenog zakona-kažnjivo je postupanje s namjerom da se počini kazneno djelo, postupanje iz nehaja kažnjivo je samo kada je to zakonom izričito propisano. Predlažem da se navedeno svakako uzme u obzir kod donošenja novog zakona. Nije prihvaćen Predlaganjem općeg kataloga kaznenih djela kao pravne posljedice osude, neovisno o obliku krivnje, postići će se da osobe, koje su se ogriješile o pravni poredak, slijedom činjenice da su pravomoćnom sudskom presudom osuđene na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci, ne sudjeluju u obnašanju javne vlasti i odlučivanju o svim bitnim pitanjima na lokalnom nivou, a što za posljedicu ima vraćanje povjerenja građana u obnašanje tih dužnosti, kao i zaštitu digniteta samih tih dužnosti.
12 Darko Maras PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNIZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Članak 4. (novi) U Zakonu o lokalnim izborima („Narodne novine“, br. 144/12., 121/16., 98/19., 42/20. i 144/20.) u članku 32. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Aktualnim općinskim načelnicima, gradonačelnicima, županima i njihovim zamjenicima kada su kandidati, nositelji kandidacijskih lista grupe birača, političke stranke, odnosno dvije ili više političkih stranaka, i kada se namjeravaju kandidirati i kada su naznačeni na objavljenoj listi kandidata i zbirnoj listi, te kandidatima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na njihovoj izbornoj listi nije dopušteno da planove i programe jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj se namjeravaju kandidirati i u kojoj se kandidiraju koriste kao svoje u predizborne i izborne svrhe.“. Obrazloženje: Predloženom odredbom onemogućila bi se učestala praksa aktualnih općinskih načelnika, gradonačelnika župana i njihovih zamjenika i kandidata za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na njihovoj izbornoj listi da planove i programe jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj se namjeravaju kandidirati i u kojoj se kandidiraju, a koje su izradili javni servisi građana i izrada kojih je financirana sredstvima poreznih obveznika, koriste kao svoje u predizborne i izborne svrhe i time dovode u neravnopravan položaj sve ostale kandidate. Članak 4. postaje članak 5. Članak 5. postaje članak 6. Članak 6. postaje članak 7. Članak 8. (novi) U članku 134. stavku (5) iza podstavka 1 dodaje se novi podstavak 2. koji glasi: „– općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik kada su kandidati, nositelji kandidacijskih lista grupe birača, političke stranke, odnosno dvije ili više političkih stranaka, i kada se namjeravaju kandidirati i kada su naznačeni na objavljenoj listi kandidata i zbirnoj listi, te kandidatima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na njihovoj izbornoj kada planove i programe jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj se namjeravaju kandidirati i u kojoj se kandidiraju koriste kao svoje u predizborne i izborne svrhe. (članak 32. stavak 2.).“ Nije prihvaćen Navedeno nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o lokalnim izborima, niti je intencija istih ograničavanje prava izborne promidžbe. S obzirom na prijedloge vezane uz izbornu promidžbu i eventualno korištenje planova i programa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svrhu izborne promidžbe, postavlja se pitanje svrhovitosti ovog prijedloga s obzirom da se postavlja pitanje tko bi u izbornom postupku i postupku izborne promidžbe utvrđivao i dokazivao (a s obzirom i na rokove izbornih radnji) koriste li se planovi i programi pojedine jedinice u svrhu izborne promidžbe, odnosno radi li se o određenom načinu „plagiranja“.
13 Udruga gradova u RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNIZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Premda se ovim Konačnim prijedlogom, kako navodite, ne mijenjaju izborna pravila, niti izborni postupci vezani uz provedbu lokalnih izbora, neovisno o tome što ne postoji ni ustavno ni zakonsko pravilo prema kojem bi bilo zabranjeno mijenjati i dopunjavati izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja izbora, činjenica jest da se zadire u materiju izbornoga zakonodavstva. Nadajmo se da će ono u skoroj budućnosti biti dorađeno, homogenizirano i osuvremenjeno u konstuktivnom dijalogu s predstavnicima nacionalnih organizacija lokalnih jedinica te da uistinu neće biti potrebe za bilo kakvim intervencijama u ovaj i srodne propise organskoga karaktera i značaja. Nadalje, u prijedlogu za donošenje ovoga Zakona pooštravanje pravila, odnosno proširivanje razloga za zabranu kandidiranja za dužnosti u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te restriktivnije propisivanje u odnosu na zabranu kandidiranja za zastupnike u Hrvatski sabor, obrazlaže se time da članovi predstavničkih tijela jedinica, a naročito izvršni čelnici, na razini najbližoj građanima odlučuju o pitanjima koja ih se neposredno tiču i od utjecaja su na njihov svakodnevni život. Prigoda je izraziti zadovoljstvo činjinicom da se (konačno) uviđa značaj lokalne samouprave, ali i njezina odgovornost koju lokalna samouprava ima u odnosu na građane i uredno, pravodobno i kontinuirano ostvarivanje zadaća iz svoga samoupravnog djelokruga. Nadajmo se da će ova konstatacija biti “misao vodilja” u budućem, dugo očekivanom decentraliziranju poslova na lokalnu samoupravu, primarno na gradove. Ono što nas brine je kratak rok određen za provedbu javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Premda smo itekako “svjesni datuma”, ipak bismo željeli da rok za savjetovanje bude određen u trajanju od 30 dana. Nije prihvaćen Člankom 11. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13 i 85/15) propisano je da su tijela javne vlasti (između ostalih tijela državne uprave) dužna provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa. U konkretnom slučaju, skraćeni rok savjetovanja s javnošću u trajanju od 15 dana sasvim je primjeren i opravdan, u prilog čemu govori i manji broj zaprimljenih komentara u provedbi postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, a pri čemu ih velika većina podržava navedeni prijedlog te čak traži i propisivanje strožih uvjeta za kandidiranje (da se uključi i prekršajno zakonodavstvo kojim je reguliran problem nasilja u obitelji). Uz to, provedeno je i savjetovanje za Obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima u trajanju od 15 dana (od 26. siječnja do 10. veljače 2021. godine).
14 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNIZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom Zakona, predviđeno je pooštravanje 1) uvjeta za kandidiranje na lokalnim izborima i 2) uvjeta za prestanak mandata izabranih kandidata. Prema predloženim izmjenama, članak 13. Zakona, kojim je propisana zabrana kandidiranja na lokalnim izborima, ne bi više bio ograničen na točno određena kaznena djela, već bi se počeo odnositi na sva kaznena djela za koja je izrečena kazna zatvora od najmanje 6 mjeseci. To primjerice znači da se ovim izmjenama u Zakon o lokalnim izborima uvodi zabrana kandidiranja osobama koje su među ostalim pravomoćno osuđene i za kazneno djelo nasilja u obitelji (za koje je izrečena kazna zatvora od najmanje 6 mjeseci), što predstavlja zakonodavno unaprjeđenje u smislu borbe protiv rodno utemeljenog nasilja. Tome također pridonosi općenito pooštravanje uvjeta za kandidiranje i prestanak mandata u člancima 13., 80. i 93. Zakona, odnosno proširivanje zabrane sa bezuvjetne zatvorske kazne na uvjetnu osudu i rad za opće dobro. Stoga Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova daje podršku ovim zakonodavnim izmjenama. Međutim, također želimo dodatno ukazati na prekršajno zakonodavstvo kojim je reguliran problem nasilja u obitelji. Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17 i 126/19) propisane su prekršajne sankcije za počinitelje različitih oblika nasilja u obitelji (tjelesno, psihičko, spolno i ekonomsko nasilje). Budući da se u sudskoj praksi znaju javljati slučajevi recidivizma, odnosno višestrukog kršenja odredbi Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji od strane istih počinitelja, Pravobraniteljica je načelnog stajališta da pored zabrane obnašanja funkcija u predstavničkim i izvršnim tijelima političke vlasti na lokalnoj razini za počinitelje kaznenog djela nasilja u obitelji, također nije prikladno da takve funkcije obnašaju niti višestruki počinitelji prekršajnih djela koja se odnose na nasilje u obitelji. Stoga Pravobraniteljica predlaže da se u Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom Zakona, razmotri uvrštavanje odgovarajućeg zakonskog rješenja kojim bi se takvoj vrsti prijestupnika također ograničila mogućnost obnašanja funkcija u predstavničkim i izvršnim tijelima političke vlasti na lokalnoj razini. Na taj način bi se na zakonodavnoj razini pridonijelo vrlo važnom aspektu borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, budući da, osim što je počinitelje potrebno izložiti sudskim sankcijama, također je izrazito važno odaslati snažnu društvenu poruku o nultoj stopi tolerancije na nasilje prema ženama, odnosno poruku o apsolutnoj neprihvatljivosti nasilja u obitelji u bilo kojem obliku. Ograničavanjem pristupa prestižnim javnim (upravljačkim) položajima u društvu odaslala bi se upravo takva poruka. Nije prihvaćen Pravne posljedice osude, koje za posljedicu imaju gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova, kada to zahtijeva zaštita pravnog poretka sukladno članku 2. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji vezane su isključivo uz pravomoćnu presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim zbog počinjenog kaznenog djela i kojom mu se izriče kazna. Prekršaji su ona ponašanja kojima se povređuje ili ugrožava javni poredak ili društvene vrijednosti čija zaštita nije moguća bez prekršajnog sankcioniranja. Na potonji oblik protupravnog i skrivljenog postupanja ne primjenjuju se pravne posljedice osude u smislu gore citiranog članka 2. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji.
15 Koprivničko-križevačka županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 2. Predlaže se kao zapreka za kandidiranje i razlog za prestanak mandata navesti pravomoćna prekršajna presuda s kojom je izrečena prekršajnopravna sankcija za zaštitu od nasilja u obitelji. Dakle, predlažemo da se u članku 2., 4. i 5. Nacrta kao zapreka za kandidiranje i razlog za prestanak mandata navede i pravomoćna prekršajna presuda s kojom je kandidatu izrečena prekršajnopravna sankcija za zaštitu od nasilja u obitelji, budući da je tijekom proteklog razdoblja bilo više slučajeva u kojima su se kao počinitelji obiteljskog nasilja pojavljivali dužnosnici i članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koje ni nakon što su pravomoćno osuđeni zbog nasilja u obitelji nije bilo moguće smijeniti s dužnosti koju obavljaju. Pri čemu činjenica da je osuđeni počinitelj obiteljskog nasilja dužnosnik ili član predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave negativno utječe na stavove javnosti o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te lokalnoj demokraciji, kao i općenito na njeno povjerenje u politički sustav u Republici Hrvatskoj. Prihvaćanje našeg prijedloga i njegovim odgovarajućim uvrštavanjem u ovaj zakonski prijedlog bi se poslala snažna poruka kako Republika Hrvatska i njena lokalna i područna (regionalna) samouprava imaju nultu toleranciju prema nasilju u obitelji (neovisno o tome da li se ono zakonski tretira kao prekršaj ili kazneno djelo). Nije prihvaćen Pravne posljedice osude, koje za posljedicu imaju gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova, kada to zahtijeva zaštita pravnog poretka sukladno članku 2. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji vezane su isključivo uz pravomoćnu presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim zbog počinjenog kaznenog djela i kojom mu se izriče kazna. Prekršaji su ona ponašanja kojima se povređuje ili ugrožava javni poredak ili društvene vrijednosti čija zaštita nije moguća bez prekršajnog sankcioniranja. Na potonji oblik protupravnog i skrivljenog postupanja ne primjenjuju se pravne posljedice osude u smislu gore citiranog članka 2. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji.
16 Daniel Majer KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 4. Danom pravomoćnosti je donekle i ispravan termin, ali uz obrazloženje zakona moraju ići jasne odredbe. Što ako vijećnik dan prije pravomoćne presude mandat stavi u mirovanje, sukladno čl. 79. st. 7. Na dan pravomoćnosti presude tko će provjeravati jeli vijećnik u mandatu? Nakon npr. 6 mjeseci se hoće vratiti, mora li dostaviti uvjerenje o nekažnjavanju? Nije prihvaćen Vezano uz dani komentar ističe se da nije potpuno jasan s obzirom na činjenicu da je i sada važećom zakonskom odredbom propisano da mandat člana predstavničkog tijela prestaje ako je osuđen pravomoćnom sudskom presudom, danom pravomoćnosti sudske presude, te se navedeno nije mijenjalo, a u praski u odnosu na navedeno nisu uočeni problemi. Promjena se odnosi, da je osim u slučaju pravomoćne sudske presude za kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci (bezuvjetna kazna), sada utvrđeno da mandat u slučaju počinjenja kaznenih djela prestaje i kada je ta kazna zamijenjena uvjetnom osudom ili radom za opće dobro. Pri tome, činjenica prestanka mandata nije dovedena u pitanje, neovisno o tome miruje li mandat vijećnika u trenutku nastupanja razloga za prestanak mandata. Isto tako, vezano uz različite životne „situacije/kombinacije“ koje se navode da se mogu dogoditi u praksi, ističe se da osim zakonske odgovornosti temeljem pravomoćne sudske presude treba postojati moralna i politička odgovornost svih izabranih predstavnika na svim razinama njihovog djelovanja.
17 Daniel Majer KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 5. Nejasan je pravni temelj za razliku između kandidiranja i prestanka dužnosti. Što to znači, da se sada može kandidirati osoba koja je npr. pravomoćno osuđena na manje od 6 mjeseci, ali da nakon izbora i preuzimanja dužnosti (u slučaju pobjede) odmah isti dan prestaje s obnašanjem dužnosti? Ili to pak znači da ako su dvije osobe počinile zajedno isto djelo, ali recimo iz nekog razloga (npr. odsustvo) im se sudilo odvojeno i dobiju iste kazne, ali jedna prije izbora, a druga nakon, da prvi ostaje načelnik, a u susjednoj općini, druga osoba 15 dana nakon izbora dobije pravomoćnu presudu i prestaje biti načelnik? - ova odredba je grubo kršenje čl. 14. st. 2. Ustava RH. Nije prihvaćen Kao što je i u odgovoru na komentar uz članak 4. Nacrta prijedloga Zakona navedeno, i uz članak 5. ističe se da dani komentar nije potpuno jasan s obzirom na činjenicu da je i sada važećom zakonskom odredbom propisano na način kao i predloženom odredbom, u dijelu koji se odnosi na zabranu kandidiranja osoba pravomoćno osuđenih na zatvorsku kaznu te prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika po sili zakona. Pri tome je razlog prestanka po osnovi pravomoćne sudske presude za kaznena djela usklađen sa zaprekama za kandidiranje. Također, u oba slučaja i kod zabrane kandidiranja i kod prestanka mandata po sili zakona propisana je nemogućnost kandidiranja, odnosno prestanak mandata u slučajevima kada je počiniteljima kaznenih djela izrečena kazna zatvora pod uvjetima propisanim Kaznenim zakonom (čime je odredba usklađena s istim), odnosno kada je zamijenjena alternativnim sankcijama, radom za opće dobro ili uvjetnom osudom, te se ni u kom slučaju ne radi o nejednakosti pred zakonom. Što se tiče odredbe o zabrani kandidiranja i važećom odredbom propisana je kazna zatvora u trajanju najmanje šest mjeseci, pri tome se ističe da se odredba o zabrani kandidiranja podjednako odnosi na kandidate za predstavnička i izvršna tijela. Kod prestanka mandata izvršnog tijela po sili zakona i do sada je bio propisan stroži uvjet od onog propisanog za kandidiranje te prestanak mandata člana predstavničkog tijela po sili zakona.
18 Daniel Majer KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA, Članak 2. Zato što nije prihvaćen prijedlog da se pravi razlika između bezuvjetne zatvorske kazne i uvjetne kazne po ovakvom prijedlogu dolazi se do potpuno nelogične situacije. Naime, netko tko je npr. u siječnju ove godine osuđen na 6 mjeseci zatvora i ide na izvršenje kazne on će se na lokalnim izborima 2025. moći kandidirati. Netko tko je dobio 6 mjeseci zatvora uvjetno s rokom „kušnje“ 2 godine, on se neće moći kandidirati zato što po čl. 19. st. 4. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, rok od 3 godine počinje teći od izvršenja kazne ili roka provjeravanja. Takvoj osobi koja je dobila zapravo blažu kaznu, ako se želi kandidirati 2025. ne preostaje ništa drugo nego da ponovi kazneno djelo u najmanjem mogućem obliku, prizna djelo i nagodi se na istu kaznu što znači da će uz ovu pravomoćnu dobiti sve skupa 9 mjeseci pa će se moći kandidirati na izborima 2025. Predlažem da se u Sabor uputi prijedlog da kandidirati se ne može osoba koja je izrečena kazna zatvora (neovisno koliko dugo) ili joj je izrečena uvjetna osuda: 1 god. ili duža (rok provjeravanja nije važan). Na taj se način pristupa ovom problemu s pravnom argumentacijom i visina kazne se gleda kao nešto objektivno zbog čega osoba nije dostojna obnašati javnu dužnost. Nije prihvaćen Prilikom odmjeravanja kazne sud mora sukladno članku 47. Kaznenog zakona voditi računa o svim okolnostima o svim onim okolnostima koje utječu da kazna po vrsti ili mjeri budu lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti). Rokovi rehabilitacije propisani su Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji i nisu i ne mogu biti predmetom uređivanja Zakona o lokalnim izborima.
19 Predrag Zima PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNIZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Jednostavno bi trebalo za pasivno biračko pravo tražiti dvije potvrde (uvjerenja): 1. uvjerenje da se protiv osobe koju se kandidira - ne vodi kazneni postupak te, 2. potvrda o nekažnjavanju (izvadak iz kaznene evidencije) Sve navedeno treba vrijediti za sve izbore u RH Nije prihvaćen Traženje uvjerenja da se protiv osobe koja se kandidira ne vodi kazneni postupak bilo bi protivno presumpciji nevinosti, prema kojoj nitko nije kriv dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne dokaže krivnja. Pravne posljedice osude, koje za posljedicu imaju gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova, kada to zahtijeva zaštita pravnog poretka sukladno članku 2. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji vezane su isključivo uz pravomoćnu presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim zbog počinjenog kaznenog djela i kojom mu se izriče kazna.
20 Drago Bošnjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNIZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA predlažem da se uvede kazna za neizlazak na izbore (kako je i u australiji). Naime previše je kukanja, a nije se išlo glasati i smatram da je to najveći krivac za depresivno stanje u kojemu jesmo. Nije prihvaćen Pravu osnovu izbora čini biračko pravo, temeljno političko i ustavno pravo državljana da biraju svoje predstavnike (aktivno biračko pravo) i da budu birani (pasivno biračko pravo) u predstavnička tijela, kao i izvršno tijelo. Zakonom o lokalnim izborima propisano je da biračko pravo imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. U većini suvremenih država biračko pravo shvaća se isključivo kao građanska dužnost, a tako je i u Republici Hrvatskoj. Isto tako, u hrvatskom pravnom sustavu nije predviđeno kažnjavanje niti u slučaju neizlaska na izbore kod drugih izbora (za Hrvatski sabor, predsjednika) te se isto ne propisuje niti Zakonom o lokalnim izborima.
21 Ivan Zidarević - Europska civilna inicijativa Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNIZAKONA O LOKALNIM IZBORIMA,S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Izuzetno podržavam navedene izmene jer se ovakvom intervencijom uvode standardi koji su nužni u demokratskom društvu. Imajući u vidu i preporuke Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, trebalo bi razmotriti i mogućnost da i prekršajna osuđivanost zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji bude prepreka za kandidovanje te razlog za prestanak mandata. Nije prihvaćen Pravne posljedice osude, koje za posljedicu imaju gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova, kada to zahtijeva zaštita pravnog poretka sukladno članku 2. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji vezane su isključivo uz pravomoćnu presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim zbog počinjenog kaznenog djela i kojom mu se izriče kazna. Prekršaji su ona ponašanja kojima se povređuje ili ugrožava javni poredak ili društvene vrijednosti čija zaštita nije moguća bez prekršajnog sankcioniranja. Na potonji oblik protupravnog i skrivljenog postupanja ne primjenjuju se pravne posljedice osude u smislu gore citiranog članka 2. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji.