Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GRAD ZAGREB II. PLANSKI DOKUMENTI, 1. Državni plan djelovanja civilne zaštite Obrazloženje za izvršene izmjene i dopune odredaba koje se odnose na izradu Državnog plana djelovanja civilne zaštite je "unaprjeđenje strukture i operativne primjene dokumenta slijedom recentnih događaja vezanih uz velike nesreće i katastrofe". Nije pritom jasno kako Državni plan djelovanja može biti kvalitetniji i operativno primjenjiviji ako se iz obveznog sadržaja dokumenta izbaci puno bitnih stavki poput poglavlja: upozorenje, pripravnost, mobilizacija i narastanje operativnih snaga i Plan djelovanja državne intervencijske postrojbe civilne zaštite. Izbacivanjem ovih bitnih poglavlja, umjesto da se strukturira sustav odgovora, on se destrukturira a pritom se u navedeni planski dokument ubacuje poglavlje „Sažetak iz procjene rizika“ odnosno tekst koji je već javno dostupan u drugim dokumentima. Ako je obrazloženje sažimanje i preglednost (tj. želja da dokument bude pregledniji i da ima manji broj stranica), onda je pitanje zašto se u njega ubacuju dijelovi iz drugih dokumenata. Izmijenjen je članak 8. koji definira glavna poglavlja te se u članku 6. propisuje da Državni plan sadrži opći dio, posebni dio i priloge te se većina dijelova „utapa“ u neodređeni posebni dio plana koji više nema svoju jasnu pravilnikom propisanu strukturu te tako postaje nepregledniji. Postojeći pravilnik vrlo detaljno razrađuje sadržajne osnove Državnog plana odnosno mjere i aktivnosti sustava civilne zaštite u spašavanju od poplava (10 točaka), mjere i aktivnosti sustava civilne zaštite u spašavanju od potresa (17 točaka), postupanje u slučaju industrijske nesreće s opasnim tvarima (11 točaka) i sl. Dakle Pravilnik je vrlo detaljno razradio potreban sadržaj Državnog plana. Umjesto toga, ti dijelovi se izbacuju i umjesto njih se stavlja stavak koji zvuči vrlo uopćeno i neodređeno a glasi: „dio Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite sadrži opći opis svih mjera civilne zaštite primjenjivih na rizike obrađene u Procjeni rizika te opći opis aktivnosti u sustavu civilne zaštite“. Dakle intencija je od detaljnog ići ka općem što ne smatramo načinom poboljšanja ovoga Pravilnika, već njegova sadržajnog osiromašenja. Nije prihvaćen Prijedlog izmijenjene strukture Državnog plana djelovanja civilne zaštite je operativniji iz razloga što se sastoji od 3 dijela od kojih je operativno primjenjiv jasno strukturiran Posebni dio Državnog plana (uz Priloge koji činjenično i podatkovno omogućuju operativni rad, u prvom redu, Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, kojem je namijenjen Državni plan). Naime, Posebni dio (čl. 12.-15. prijedloga Pravilnika) sadrži opis postupanja od trenutka dojave i ranog upozoravanja, aktiviranja i podizanja razine sustava pripravnosti sustava civilne zaštite i mobilizacije operativnih snaga do sanacije za svaki pojedinačni rizik definiran u aktualnoj državnoj Procjeni rizika. Za razliku od Posebnog dijela, Opći dio Državnog plana (čl. 7.-11. prijedloga Pravilnika) nije operativan već uvodno i načelno navodi pravnu osnovu, cilj donošenja, svrhu i namjenu, uvjete za aktiviranje Državnog plana popis i kratak opis svih identificiranih prijetnji i neprihvatljivih, toleriranih i prihvatljivih rizika te sažetak analize sustava civilne zaštite u smislu procjene kapaciteta operativnih snaga sustava civilne zaštite za reagiranje za slučaj velike nesreće ili katastrofe od svakog identificiranog pojedinog rizika iz aktualne Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, načela aktiviranja i postupanja Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske te generalni opis mjera i aktivnosti civilne zaštite. Nadalje, postojeći Pravilnik sadrži isključivo navođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite za 6 rizika, odnosno, grupa rizika (1. poplave, 2. potrese, 3. požare otvorenog prostora, 4. ekstremne temperature, epidemije i pandemije, snijeg i led i suše, 5. industrijske nesreće s opasnim tvarima u područjima postrojenja operatera koji su obveznici Uredbe (napomena: … o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari) i u prometu, 6. nuklearnih i radioloških nesreća), što nije u skladu s identificiranim i složenim vrednovanjem rizika u aktualnoj Procjeni rizika. Procjena rizika je podložna usklađivanju te ovisno o aktualiziranim identificiranim izvanrednim događajima/prijetnjama iz kategorije neprihvatljivih i toleriranih rizika ili prihvatljivih rizika, usklađivat će se i sadržaj Državnog plana, stoga Pravilnik sadrži načelne odredbe koje propisuju razradu svih potrebnih elemenata.
2 GRAD ZAGREB  , PRILOG: OBVEZNI SADRŽAJ VANJSKOG PLANA CIVILNE ZAŠTITE Poglavlje 4.6. Obavješćivanje javnosti i susjednih područja postrojenja i objekata Predlaže se nadopuniti naziv poglavlja 4.6. na način da glasi „Obavješćivanje javnosti i susjednih područja postrojenja i objekata od strane operatera“ budući da se način obavješćivanja od strane JLPRS obrađuje u poglavlju 8.3.5. a u verziji Pravilnika koji se mijenja je jasnije pisalo citiramo „Obveze operatera u obavješćivanju javnosti“. Poglavlje 6.1. Opis U navedenom poglavlju piše sljedeće: „Obzirom da se područje utvrđuje na temelju analize rizika operatera, potrebno je kvalitativno i kvantitativno opisati područje Vanjskog plana za svaki od scenarija čije posljedice prelaze granice područja postrojenja i utječu na život i zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš“. Budući da je u Izvješćima o sigurnosti jednog operatera nekad navedeno desetak i više različitih scenarija, kao i da se područja ugroza preklapaju, smatramo da će navedeno rješenje rezultirati dokumentom koji će biti nepregledan i bespotrebno imati velik broj stranica jer će se duplirati opisi istih područja. Zato predlažemo da se navedena rečenica nadopuni na način: Obzirom da se područje utvrđuje na temelju analize rizika operatera, potrebno je kvalitativno i kvantitativno opisati područje Vanjskog plana za scenarij ispuštanja ukupnog sadržaja najvećeg spremnika u postrojenju do krajnje točke zone unutar koje se mogu očekivati utjecaji na ljude, materijalna dobra i okoliš, i to odvojeno za svako područje postrojenja. U poglavlju 5.3. „Procjena posljedica po sve važne sadržaje u području Vanjskog plana“ se u odnosu na postojeći Pravilnik napravila izmjena na način da se rečenica „Procjena posljedica radi se za ispuštanje ukupnog sadržaja najvećeg spremnika u postrojenju do krajnje točke zone unutar koje se mogu očekivati utjecaji na ljude, materijalna dobra i okoliš“ zamijenila rečenicom „Procjena posljedica se radi za svaki od scenarija nesreće čije posljedice prelaze granice područja postrojenja do krajnje točke zone unutar koje se mogu očekivati utjecaji na ljude, materijalna dobra i okoliš“. I dok takvo rješenje navođenja posljedica za svaki od mogućih scenarija može koristiti jer se radi o različitom broju ugroženih stanovnika, kao i različitim manifestacijama događaja, a cilj dokumenta je što detaljnije opisati posljedice ovisno o vrsti događaja, smatramo da se opis iz poglavlja 6.1. ne bi trebao duplirati, jer zahvaća ista zemljopisna područja sa istim naseljenim područjima, već bi trebalo opisivati područje isključivo krajnjih granica dosega posljedica, ovisno o području postrojenja, a neovisno o scenarijima. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog dopune naslova točke 4.6. pod nazivom „Podaci o operateru i području postrojenja“ riječima „…od strane operatera“, radi eliminiranja dvojbe prilikom izrade Vanjskog plana, premda se podrazumijeva da se radi o postupcima operatera obzirom na naziv poglavlja 4. Priloga Pravilnika („Podaci o operateru i području postrojenja“). Ne prihvaća se prijedlog izmjene teksta u t. 5.3. („Procjena posljedica se radi za svaki od scenarija nesreće čije posljedice prelaze granice područja postrojenja do krajnje točke zone unutar koje se mogu očekivati utjecaji na ljude, materijalna dobra i okoliš.) i 6.1. („Obzirom da se područje utvrđuje na temelju analize rizika operatera, potrebno je kvalitativno i kvantitativno opisati područje Vanjskog plana za svaki od scenarija čije posljedice prelaze granice područja postrojenja i utječu na život i zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš.“) jer je intencija detaljna razrada postupanja za svaki od scenarija izvanrednog događaja vezanog uz različite opasne tvari i njihove koncentracije te način širenja, čije posljedice mogu na bilo koji način utjecati na život i zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš, a u skladu s tzv. Seveso III direktivom, a također nije riječ o dupliciranju opisa, već se u t. 5.3. procjenjuju posljedice na području oko područja postrojenja s ciljem analiziranja postojećih rizika i donošenja zaključka o tome koje su dimenzije područja Vanjskog plana, a koja se navode u narednoj t. 6.1.