Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O OBRASCU NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O MINIMALNOJ PLAĆI (Narodne novine, broj 118/18)

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Bojan Nonković PRILOG 5. Komentar u ime udruge Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju. 28.10.2020. Europska komisija predložila je direktivu kojom bi se uređivala visina minimalne plaće na prostoru Unije. U priopćenju stoji: „Komisija danas predlaže direktivu EU-a kako bi radnici u Uniji, gdje god bili zaposleni, bili zaštićeni instrumentom primjerene minimalne plaće kojim im se omogućuje pristojan život.“ https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52020PC0682&from=EN Komisija predlaže da se pri određivanju minimalne plaće koriste indikatori koji se često koriste pri procjenama adekvatnosti visine takve plaće, a to su 60% bruto medijalne plaće i 50% bruto prosječne plaće. Isto tako predlaže se da se pri određivanju nacionalnog iznosa minimalne plaće u obzir uzme i kupovna moć predloženog novčanog iznosa kao i da se kriteriji za određivanje minimalne plaće trebaju odrediti na jasan i stabilan način. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52020SC0245&from=EN U pratećem dokumentu nudi se opsežna analiza sadašnjeg stanja i procjena učinaka predložene direktive. Što se tiče Hrvatske iznose se sljedeći podaci: 2019. g. minimalna plaća bila je ispod 50% medijalne plaće (str. 4); visina minimalna plaće u Hrvatskoj nije adekvatna (str. 14, 15), visina minimalna plaće u Hrvatskoj nije adekvatna vis-à-vis ostalih plaća i da osigura pristojan život (str. 23); za žene je dvaput vjerojatnije da primaju minimalnu plaću u odnosu na muškarce (str. 133); Europski odbor za ljudska prava (European Committee of Social Rights) koji je nadzorno tijelo Europske socijalna povelje (donesene od strane Vijeća Europe) predložio je da bi neto plaće trebale iznositi najmanje 60% nacionalnog prosjeka, uz sekundarni cilj od barem 50%, Hrvatska ne zadovoljava ove kriterije (str. 144, 145); velike su razlike u kupovnoj moći minimalne plaće u pojedinim članicama Unije, a Hrvatska je među zemljama sa slabijom kupovnom moći (str. 148, 149). Novi sindikat predstavio je metodologiju po kojoj bi se umjesto minimalne plaće uvela "dostojanstvena plaća" kao krajnji cilj, a u Hrvatskoj bi trebala iznositi 1.377 EUR, odnosno 10.433 HRK neto. Metodologija je razvijena u sklopu međunarodne grupe aktera okupljene oko Clean Clothes Campaign. https://www.novisindikat.hr/sindikalna-novost/novi-sindikat-predstavio-metodologiju-dostojanstvene-place-trebala-bi-iznositi-1377-eura https://cleanclothes.org/campaigns/europe-floor-wage?fbclid=IwAR2WKI6BxKKfWpdTkv9oij0HeMANRer-hEIEiQCDMm815pDEAGL-ADNH6dk S obzirom na preporuke u prijedlogu Europske komisije: 1. da se uspostave jasni i stabilni kriteriji za određivanje i ažuriranje zakonski propisanih minimalnih plaća; 2. da parametri u određivanju visine plaće mogu biti općenito prihvaćena mjerila kao što su 60% medijalne plaće i 50% prosječne plaće; 3. da u obzir uzme kupovna moć u pojedinoj zemlji predlažemo da se: a) U Zakon unesu odredbe da se visina bruto minimalne plaće koja se donosi Vladinom uredbom za svaku narednu godinu ne može biti manja od utvrđenog postotka medijalne i/ili prosječne plaće u prethodnom razdoblju (npr. prva tri kvartala prethodne godine) pri čemu se uzima iznos koji je viši; b) Utvrđeni postotak medijalne bruto plaće odnosno prosječne bruto plaće od kojeg propisana minimalna plaća ne smije biti manja utvrdi na iznosu od 70% bruto medijalne plaće ili 60% prosječne bruto plaće, ovisno o tome koji je iznos za dato razdoblje viši. Obrazloženje: a) Unošenje fiksnih parametara po kojima se računa iznos minimalne plaće u skladu je s preporukama Europske komisije. Time se osigurava jasan i stabilan način određivanja. Također, rast minimalne plaće vezuje se za rast medijalne odnosno prosječne plaće čime se izbjegava preveliko zaostajanje minimalne plaće u odnosu na državni prosjek. b) Europska komisija u tekstu direktive predlaže da se pri izradi nacionalnih kriterija za određivanje minimalne plaće u obzir uzme kupovna moć minimalne plaće u pojedinim zemljama kako bi se u obzir uzeli troškovi života (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52020PC0682&from=EN ; str. 24). Uzimaju u obzir ovaj kriterij određivanje minimalne plaće na 60% medijalne i/ili 50% prosječne u Hrvatskom kontekstu predstavlja suviše nisko postavljenu donju granicu. Prosječna plaća u Hrvatskoj je suviše niska, a razina cijena vrlo je visoka u odnosu na primanja. To se posebno odnosi na cijene hrane, za koju kućanstva izdvajaju velik dio proračuna, bitno veći nego stanovnici razvijenijih članica EU. Novi sindikat izračunao je da bi „dostojanstvena plaća“ u Hrvatskoj trebala biti oko 10.500 kn neto. Zato smatramo da bi kriterij za određivanje minimalne plaće trebao biti barem 70% medijalne ili 60% prosječne plaće u Hrvatskoj. Po ovom kriteriju minimalna plaća u Hrvatskoj izračunata za 2020. godinu bila bi oko 4.300 kn neto. Ovaj iznos smatramo i dalje preniskim, ali ipak realno dostižnim ciljem i značajnim povećanjem u odnosu na sadašnje stanje. Primljeno na znanje Komentar nije usmjeren na učinak predmetnog Zakona o minimalnoj plaći već na potrebu izmjene i dopune istoga. Izražena mišljenja i prijedlozi razmotriti će se prilikom sljedećih izmjena i dopuna spomenutog zakona.