Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 TIHOMIR KLEMENT VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 38. Rok za izjašnjavanje zapravo nebi trebao ni postojati, jer ako se radi o dobrovoljnom članstvu sve ovisi o dobitima i koristima iz ponuđenog članstva. I vlastitoj procjeni kvalitete ponuđene usluge. Nije prihvaćen Članstvo u HGK je i dalje obvezno. Prvoj skupini (najbrojnijoj) članova omogućuje se izbor plaćanja, odnosno neplaćanja članarine i o tome se trebaju izjasniti
2 TIHOMIR KLEMENT VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 38. Rok od 30 dana je prekratak. Minimum prelazni period 1 godina. Čemu sada žurba, ako se je na izmjenu zakona čekalo 30 + godina, nebi li bilo pošteno dozvoliti sadašnjim i budućim članovima da dobro promisle i da se ne bi slučajno zaletili i prešli u nenaplatno članstvo. Nije prihvaćen Opcija neplaćanja članarine je pogodnost u kontekstu izraženog nezadovoljstva dijela članova koji istu smatraju parafiskalnim nametom. Stoga je nužno omogućiti tim članovima brzi izlazak iz neželjenog statusa. Tim više što nema prepreke za promjenu statusa u članstvo uz naplatu članarine ukoliko takav član naknadno spozna benefite takve opcije.
3 TIHOMIR KLEMENT VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 38. Dali će HGK dobiti zadaću i zakonsku obvezu pravovremno obavijestiti svoje članove o novopredloženom zakonu i mogučnostima? Primljeno na znanje Nacrt prijedloga zakona iskomuniciran je javnosti od strane članova Vlade RH, mediji su mu poklonili respektabilnu pažnju, provodi se i savjetovanje s zainteresiranom javnošću, Komora i njena komunikacija je digitalizirana i pruža sve potrebne informacije, a osim toga poduzetnici trebaju biti alertirani na sve što utječe na njihov status i obavljanje djelatnosti te biti interaktivni sa svim dionicima koji utječu na njihov položaj na tržištu.
4 TIHOMIR KLEMENT VI. NAČIN FINANCIRANJA KOMORE, Članak  36. HGK bi trebala biti primjerom gospodarstvog poslovanja, pa bi svakako bilo dobro preciznije definirati i izvanredne prihode kao i druge izvore Nije prihvaćen Preciznom definicijom izvanrednih prihoda u ovom trenutku, ograničili bi se drugi nenabrojeni izvanredni prihodi u slučaju pojave kojih bi trebalo pristupiti izmjeni i dopuni Zakona. Nomotehnika izrade propisa priklanja se ovakvoj formulaciji. Inače sadržaj izvanrednih prihoda je poznat (darovi, sponzorstva, donacije i dr.)
5 TIHOMIR KLEMENT Članak 34., Članak  35. st. 2 ograničiti na maksimalno 4 godine Nije prihvaćen U komorskim sustavima ne postoji ograničenje isključivo na jedan mandat.
6 TIHOMIR KLEMENT V. ČLANOVI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, Članak 33. Kao član Komore koji plaća članarinu još uvijek čekam odgvor na email u kojem sam zatražio stručnu pomoć. Postoji li mogučnost propisivanja roka u kojem se može maksimalno očekivati zatražena pomoć, a nakon kojega bi se smatralo da pomoć neće biti isporučena prema st6.?? Primljeno na znanje Predmet ovog savjetovanja je označeni propis na koji bi trebalo davati primjedbe, a ne na primjere iz prakse i komunikacije HGK sa članovima.
7 TIHOMIR KLEMENT V. ČLANOVI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, Članak 32. Članak 32. (1) Članovi Komore iz prve skupine iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona nemaju obvezu plaćanja članarine po odluci iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona. Nadopuniti "Ukoliko se u roku 30 dana prijave da ne žele plaćati" Kako nebi bilo nedoumica, odnosno da se rok za prijavu ukine i da svatko dobrovoljno može istupiti kao i pristupiti u HGK Nije prihvaćen Nomotehnika izrade propisa ne poznaje ovakav izričaj. Obveza članova Komore prve skupine iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona, koji koriste mogućnost članstva bez plaćanja članarine, o čemu se moraju izjasniti u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, sadržana je u prijelaznim i završnim odredbama.
8 TIHOMIR KLEMENT V. ČLANOVI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, Članak 30. Jasno je da razvrstavanjem članova u različite skupine se postiže i različita naplata članarine. Svakako bi bilo dobro i kada bi se bilo jasno određeno što se recimo nudi dodatno od ponude HGK druge i treće skupine u odnosu na prvu. Danas je vrlo važno, a pogotovo za privatnika, gospodarstveika, poduzetnika da zna što plaća i koje su usluge isporučene u odnosu onih koje su teoretski ponuđene. HGK bi trebao biti oličenje jasnih pravila igre, a ne se skrivati iza zakonskih odredbi. Vrijeme socijalizma i centralnog planiranja ekonomije je iza nas. Primljeno na znanje Informacija o djelatnostima koje Komora obavlja i koje proizvode i usluge nudi svom članstvu javno je dostupna. Posljedično, stupanjem na snagu ovog Zakona, tržišna orjentacija Komore će se pojačati, što znači da će u funkciji motiviranja članstva za korištenje usluga, osmišljavati nove o kojima će članstvo biti informirano. Web portal Digitalna komora pruža novu dimenziju e-usluga svojim članicama putem kojih se osigurava dostupnost svih informacija.
9 TIHOMIR KLEMENT IV. TIJELA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE , Članak  27. Predsjednik komore ima preveliku plaću da bi paraleno obavljao neki drugi posao iz kojega bi eventualno podmirivao mirovinsko i zdravstveno. Osim toga ako nije stallno zaposlen nemože ni dobiti otkaz. Zar ne? Primljeno na znanje Predsjednik Komore nije nužno u zaposleničkom statusu iz kojeg prima plaću sukladno propisima iz područja rada i radnog odnosa, već može primati i naknadu po drugim osnovama. Osim otkaza, postoji i opoziv s neke dužnosti.
10 TIHOMIR KLEMENT IV. TIJELA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE , Članak 21. U čl. 21. st. 1. na kraju teksta u toč. 1. dodati slijedeći tekst: "Statut, Odluku o visini članarine i Odluku o Cjeniku posebnih usluga i proizvoda Skupština donosi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za gospodarstvo.", pošto HGK, kao zakonom ustanovljena monopolska organizacija, ne bi smjela samostalno donosti odluke o svom Statutu, članarinama i cijenama svojih usluga i prozvoda. Potpisujem Nije prihvaćen Komora je samostalna, stručno-poslovna organizacija koja putem svojih tijela upravljanja samostalno donosi opće akte kojima uređuje svoje djelovanje.
11 Ivica Ban IV. TIJELA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE , Članak 21. U čl. 21. st. 1. na kraju teksta u toč. 1. dodati slijedeći tekst: "Statut, Odluku o visini članarine i Odluku o Cjeniku posebnih usluga i proizvoda Skupština donosi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za gospodarstvo.", pošto HGK, kao zakonom ustanovljena monopolska organizacija, ne bi smjela samostalno donosti odluke o svom Statutu, članarinama i cijenama svojih usluga i prozvoda. Nije prihvaćen Komora je samostalna, stručno-poslovna organizacija koja putem svojih tijela upravljanja samostalno donosi opće akte kojima uređuje svoje djelovanje.
12 TIHOMIR KLEMENT IV. TIJELA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE , Članak 20. Obzirom da će se broj članova HGK u skorije vrijeme bitno mjenjati prema manje obzirom na novu spomenutu mogučnost u dolje navedenom članstvu bez naplate, tako će se i večinski prihod od članarina smanjiti , a onda proporcionalno tome biti će smanjen i obim posla te će biti potrebno i manje ljeudi u svim tjelima komore, kao i zaposlenika. Te je potrebno uzeti i tu mogučnost u obzir i shodno tome propisati proporcionalan broj članova skupštine broju članova HGK. Primljeno na znanje Nesporno je da će se Komora morati prilagođavati mogućim trendovima kao posljedicom primjene ovog Zakona. Njime se međutim ne propisuje način poslovanja Komore, broj zaposlenih ili broj članova u tijelima upravljanja.
13 Ivica Ban IV. TIJELA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE , Članak 20. U čl. 20. st. 4. iza riječi "Skupština Komore" dodati riječi "sukladno Statutu", pošto se "postupak, kriteriji i načinu izbora članova Skupštine" moraju regulirati Statutom, a ne proizvoljnim odlukama Skupštine. Nije prihvaćen U članku 5. Nacrta propisano je što se uređuje Statutom pa tako i ''postupak izbora članova tijela i način odlučivanja u tijelima''. Nije potrebno isto isticati u predloženom članku.
14 Ivica Ban III. DJELATNOST HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, Članak 17. U čl. 17. st. 3. iza riječi "Skupština Komore" dodati riječi "uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za gospodarstvo", pošto HGK, kao zakonom ustanovljena monopolska organizacija, ne bi smjela samostalno donosti odluke o cijenama svojih usluga i prozvoda. Nije prihvaćen Komora je samostalna, stručno-poslovna organizacija koja je tržišno orjentirana i svoje cjene prilagođava tokovima tržišta. U konačnici o realno uspostavljenoj cjeni ovisi i mogućnost prihodovanja temeljem plasmana nekog proizvoda ili usluge.
15 Ivica Ban I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. U čl. 5. st. 2. riječi "uz prethodno mišljenje" zamijeniti s riječima "uz prethodnu suglasnost", pošto mišljenje za razliku od suglasnosti nije obvezujuće. Nije prihvaćen Iako mišljenje nije pravno obvezujuće, za razliku od suglasnosti, u nomotehnici izrade propisa, nositelji se učestalo opredjeljuju za prethodno mišljenje jer u konačnici subjekt koji ga treba ishoditi u postupku donošenja nekog akta, rukovodi se izdanim mišljenjem.
16 TIHOMIR KLEMENT PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI, III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU PREDLOŽENOG ZAKONA Hvala Bogu. Al sve bumo mi to platili na ovaj ili onaj način. Primljeno na znanje Nije pogodna za davanje odgovora.
17 TIHOMIR KLEMENT PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA    Poslao sam jednostavan E-mail upućen na adresu djelatnika HGK s jednostavnim pitanjem i još uvijek čekam na odgovor. Nije stvar u tome da nisam dobio odgovor na moje pitanje, nego ni bilo kakav odgovor. Tako da Ako je ovo nešto što ne spada u navedena prava korištenja, meni je žao. Ali ispada da je to samo prokušani stari sistem djelovanja od prije minimum 30 godina, ali reklo bi se i više. Primljeno na znanje Predmet ovog savjetovanja je označeni propis na koji bi trebalo davati primjedbe, a ne na primjere iz prakse i komunikacije HGK sa članovima.
18 TIHOMIR KLEMENT PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA AKo je tako >>>Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje: – o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj Onda svakako je narod taj koji u zadnje vrijeme ima jako puni zamjerki na rad i HGK, a vrlo često se gospodarstvenici, koji su također narod bune na prisilnu naplatu obveza spram HGK. A s druge strane HGK apsolutno u potpunosti koristi npr porezne institucije za kontorolu naplate, ovrhe i sl. Primljeno na znanje Uvažavajući upravo iskazano nezadovoljstvo Članova Komore (uglavnom iz redova Prve skupine), donesena je odluka o pokretanju zakonodavne inicijative koja problem naplate članarine treba odgovarajuće urediti. Potrebno je naglasiti da nisu svi članovi nezadovoljni svojim statusom i obvezom plaćanja članarine. Komorski doprinos smatra se javnim davanjem u smislu odredbi Općeg poreznog zakona, kojim. je propisano da se uz poreze, javnim davanjima smatraju i trošarine, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja,čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela koje je tijelo državne uprave, upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave ili upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja i/ili nadzora i/ili naplate poreza.
19 Ivica Ban PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Predlažem ukinuti obvezno, tj. prisilno članstvo i članarine u HGK, a povjerene joj javne ovlasti prenijeti na ministarstvo nadležno za gospodarstvo, pošto HGK u obavljanju javnih ovlasti, za razliku od tijela državne uprave, efektivno nitko ne nadzire (ni resorno ministarstvo, ni Vlada, ni Sabor), a niti su njen rad, nadzor nad radom i odlukama, te odgovornost za nezakoniti i nepravilni rad regulirani zakonom, kao što je to slučaj sa poslovima državne uprave koje neposredno obavljaju tijela državne uprave, a što je regulirano Zakonom o sustavu državne uprave. Nadalje, prema sada važećim zakonima i sudskoj praksi, za razliku od podzakonskih propisa koje donose tijela državne uprave, ne postoji tijelo koje je nadležno nadzirati i odlučivati o nesuglasnosti s Ustavom općih akata koje donosi HGK, pošto i Ustavni sud i Visoki upravni sud otklanjanju od sebe takvu nadležnost. Primljeno na znanje Sukladno zauzetom stavu nositelja izrade Zakona, zaključcima Stručne radne skupine, tema ovog Zakona nije ukidanje obveznog članstva, već mogućnost uvođenja članstva bez plaćanja članarine Prvoj skupini članova. Ministarstvo nema ljudske ni materijalne resurse za preuzimanje javnih ovlasti temeljem posebnih propisa jer nema osigurana sredstva i ljudske resurse, kao ni teritorijalnu zastupljenost po županijama. Upravo iz tih razloga i dolazi do prijenosa javnih ovlasti sa tijela državne uprave na pravne osobe koje ih mogu obavljati sa raspoloživim resursima i uz manje troškove. Nije točno da ne postoji nadzor nad obavljanjem prenesenih javnih ovlasti. Svaki posebni propis kojim se utvrđuje prijenos javnih ovlasti sadrži odredbe o upravnom, odnosno stručnom nadzoru nad primjenom istog, a koji se obavlja od strane tijela državne uprave koje je nositelj izrade tog propisa.Ukoliko navedeno tijelo utvrdi postojanje propusta ili nepravilnosti u radu tijela u obavljanju javnih ovlasti prenesenih posebnim propisom, poduzima mjere radi otklanjanja istih.
20 Ivica Ban PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Temeljno načelo suvremene demokracije - načelo provjere i ravnoteže ("checks and balances") za hrvatske komore je mislena imenica ! Temeljno načelo suvremene demokracije je sustav provjere i ravnoteže ("checks and balances"). Ovo je načelo ugrađeno u članak 4. stavak 2. Ustava RH. Sustav provjera i ravnoteža javnih vlasti je nužan za stvaranje pravne države i vladavinu prava, pošto razvoj pravne države nikad nije uspješan bez stvaranja učinkovitog i praktičnog sustava provjera javnih vlasti putem javnog sustava, kojim se osigurava ravnoteža u trima granama vlasti - zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj. Načelo sustava provjera i ravnoteže namijenjeno je zaštiti zemlje i građana od monopola bilo koje grane vlasti, odnosno bilo kojeg nositelja vlasti. Međutim, kad je u pitanju hrvatski monopolski komorski sustav, a posebno hrvatski monopolski strukovni komorski sustav, načelo provjere i ravnoteže ("checks and balances") je nešto što u hrvatskom komorskom sustava ne egzistira od njegovih početaka devedesetih godina prošlog stoljeća pa sve do danas, uključujući tu i najnoviji prijedlog Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ne samo to da monopolske komore (pošto ne možete bar birati između više komora koje ćete komore biti član), u kojima je članstvo i plaćanje članarine obvezno ako se bavite ili želite baviti određenom djelatnosti, praktično ne nadzire, ili bar učinkovito ne nadzire, odnosno ne provjerava zakonitost njihovog djelovanja i postupanja, niti jedno neovisno regulatorno tijelo, nego komore u Hrvatskoj faktički krše i načelo trodiobe vlasti propisano člankom 4. stavak 1. Ustava RH, pošto im je zakonima dana zakonodavna ovlast donošenja općeobvezujućih podzakonskih propisa - općih akata, zatim izvršna vlast, jer odlučuju o brojnim pravima i obvezama svojih članova ili onih koji to žele postati, te su im konačno dane i sudsko-disciplinske ovlasti odlučivati o povredama obveza svojih članova, pa čak i u vlastitim predmetima, tj. u predmetima gdje su tijela komore navodni oštećenici, a ujedno i tužitelji i suci i sve to u istoj stvari. Tako npr. zakonitost djelovanja i postupanja Hrvatske odvjetničke komore (HOK) nije nadležno nadzirati resorno ministarstvo pravosuđa, a niti neko drugo neovisno regulatorno tijelo. Zakonitost djelovanja i postupanja HOK-a nije nadležan nadzirati čak ni Hrvatski sabor. HOK je apsolutno izvan bilo kakve upravno-izvršne provjere i kontrole, a sudsko istjerivanje pravde je što je općepoznato dugotrajno i stoga objektivno posve neučinkovito. Vladajuće političke stranke, kao što to pokazuje i najnoviji prijedlog Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori nisu spremne na bilo kakve stvarne promjene monopolskog, nedemokratskog i protutržišnog hrvatskog komorskog sustava, bez obzira koliko takve promjene bile demokratski nužne, te gospodarski potrebne pošto su u Hrvatskoj komore zbog svog monopolskog položaja i ovlasti glavni kočničari bilo kakvih neophodnih društvenih i gospodarskih, pa i tehnoloških promjena. Primljeno na znanje Primjenjiv odgovor po rednim brojem 1, uz napomenu da opći akti koje donosi Komora za potrebe svog poslovanja kao samostalne stručne-poslovne organizacije nisu po svojoj naravi podzakonski akti. Nositelj izrade podzakonskog akta može biti samo tijelo državne uprave. U svezi navoda ''da su u Hrvatskoj komore zbog svog monopolskog položaja i ovlasti glavni kočničari bilo kakvih neophodnih društvenih i gospodarskih, pa i tehnoloških promjena'', ne bismo se složili jer se iste osnivaju zakonom i imaju ulogu u društvu koja je upravo suprotna ovom stavu. Prostora za poboljšanja uvijek ima koja se i događaju pokretanjem zakonodavne inicijative, kao i u ovom slučaju.
21 Ivica Ban PRIJEDLOG ZAKONA O HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Ovaj je Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (u daljnjem tekstu: HGK) potpuno razočaranje iz slijedećih razloga: 1. u obrazloženju Nacrta prijedloga ne navode se nikakvi statistički podaci o tome koliko će dosadašnjih obveznika plaćanja članarine HGK-u po tom Nacrtu prijedloga biti oslobođeno od obveze plaćanja članarine; 2. u Nacrtu prijedloga ne predviđaju se nikakvi mehanizmi osiguranja demokratskog izbora dužnosnika i tijela HGK, npr. putem neposrednih izbora tih dužnosnika od strane svih članova umjesto dosadašnjih nedemokratskih posrednih izbora po modelu tzv. delegatskog sustava iz bivšeg komunističkog nedemokratskog i netržišnog sustava; 3. u Nacrtu prijedloga ne predviđaju se nikakvi mehanizmi osiguranja zakonitog, demokratskog i transparentnog rada i donošenja odluka od strane tijela i dužnosnika HGK; te ono najvažnije 4. u Nacrtu prijedloga ne predviđaju se nikakva neovisna (vanjska) regulatorna tijela niti mehanizmi za nadzor zakonitost postupanja i odluka tijela i dužnosnika HGK, a niti ikakva odgovornost za nezakonitost postupanja i odluka tih tijela i dužnosnika. Primljeno na znanje U nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga Zakona ističe se da većina članica, odnosno 96,7 % plaća članarinu u visini od 42,00 kune mjesečno, a ista se odnosi na Prvu skupinu članova koja je ujedno i najbrojnija. Pri tome je neizvjesno u kojem broju će se članovi Prve skupine opredijeliti za opciju neplaćanja članarine, odnosno koliki broj će biti spreman zadržati status članova uz plaćanje članarine. Upravo iz tog razloga se utvrđuje obveza provedbe naknadne procjene učinaka propisa u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona. Nadalje, biranje tijela HGK nije regulirano ovim Zakonom s obzirom na činjenicu da se takva materija uređuje statutom. HGK je prije svega samostalna stručno-poslovna organizacija.Predviđanje zakonitog, demokratskog i transparentnog rada i donošenja odluka od strane komorskih tijela, uređuje se općim aktima koje uglavnom donosi Skupština kao najviše tijelo upravljanja, a Zakonom se utvrđuje okvir unutar kojeg se uređuje djelovanje Komore u skladu sa važećom legislativom Republike Hrvatske.